PSIHOLOGIJA U SPORTU
Psihologija - nužan
dio sportske pripreme
Kako bi se osigurala potpora unaprjeđenju vrhunskih sportskih rezultata i razvoja sporta, kao i u provedba specijalističkog usavršavanja ovlaštenih psihologa u području psihologije sporta te drugih aktivnosti od zajedničkog interesa, Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatska psihološka komora potpisali su ugovor o suradnji
O
Razgovarala: NINNA LARA VIDAKOVIĆ važnosti psihologije u vrhunskom sportu razgovarali smo s mag. psih. Igorom Čerenšekom, voditeljem odjela za psihologiju sporta pri Centru za istraživanje i razvoj sportske pripreme.
Kako biste definirali ulogu psihologije u suvremenom vrhunskom sportu? Ona danas više nije dodatak, nego nužan dio pripreme. Povezuje sve ono što sportaš ima – fizičku spremu, tehniku i taktiku – i omogućuje da to pokaže kad je najvažnije. U konačnici, razlika između dobrog i vrhunskog često je upravo mentalna. Na koji način psihološka priprema utječe na konzistentnost sportskih rezultata? Konzistentnost psihološke pripreme dolazi iz sposobnosti upravljanja sobom, a ne iz “idealnih uvjeta”. Psihološka priprema pomaže sportašu da ponavlja kvalitetnu izvedbu bez obzira na pritisak, protivnika ili okolnosti. Znači učimo ga kako biti dobar kad je najteže, a ne samo kad ide lako. Koliko je mentalna snaga danas bitan faktor u usporedbi s fizičkom pripremljenosti sportaša? Na vrhunskoj razini svi su fizički vrlo slični, tu više nema velikih razlika. Ono što radi razliku je kako netko razmišlja, kako reagira pod pritiskom i koliko brzo se vraća nakon pogreške. Zato mentalna snaga (mentalni fitnes, mentalna agilnost), često postaje presudan faktor.
26 OLIMP
Koje su najčešće psihološke prepreke s kojima se susreću vrhunski sportaši? Najčešće vidimo strah od pogreške, pretjerani pritisak koji osjećaju sportaši iz objektivnih ili subjektivnih razloga i perfekcionizam koji nije pozitivan, već pretjeran i usmjeren na rezultat. Tu su i padovi samopouzdanja te fokus na stvari koje sportaš ne može kontrolirati. Sve to direktno utječe na izvedbu ako se sportaš ne nauči upravljati tim procesima odnosno sa samim sobom. Kako psiholozi pomažu sportašima u nošenju s pritiskom očekivanja i javnosti? Radimo na tome da sportaš razlikuje što može, a što ne može kontrolirati, kao što je, recimo, pritisak javnosti. Fokus prebacujemo s rezultata i tuđih očekivanja na proces i vlastitu izvedbu. Očekivanja su okej ako ih vežemo za ono što je unutar naše kontrole. Uz to, razvijamo alate za regulaciju emocija i vraćanje fokusa u ključnim trenucima. Može li i u kojoj mjeri psihološka podrška prevenirati burnout kod sportaša? Može u velikoj mjeri, ali samo ako je uključena na vrijeme. Burnout najčešće dolazi iz dugotrajnog disbalansa između zahtjeva i resursa, a tu psihološka podrška može pomoći u postavljanju granica, oporavku i regulaciji očekivanja. Drugim riječima, učimo sportaša kako dugoročno izdržati, a ne samo kratkoročno gurati. Psihološka priprema i podrška nisu svemogući, ali čine veliku razliku. Kako izgleda suradnja jednog sportskog psihologa s trenerima i ostatkom stručnog tima? Najbolja suradnja je ona u kojoj svi rade u istom smjeru. Psiholog ne radi odvojeno, nego nadopunjuje trenera i tim kroz komunikaciju, razumijevanje sportaša i mentalne zahtjeve sporta. Kad postoji povjerenje i jasna uloga, tada sustav funkcionira najbolje.