ŠPORTSKA PUBLICISTIKA BLATNJAVA PRIČA Autori: Jana Mijailović i Jerko Grgić Ilustracije: Jelena Martinović Godina i mjesto izdavanja: 2015, Zagreb Stranica: 36 Format: 23 x 16 cm Uvez: meki Izdavač: Hrvatski planinarski savez, Zagreb Oblikovanje i priprema za tisak: Urednik d.o.o. Tisak: Kerschoffset d.o.o., Zagreb Dostupnost: www.hps.hr - web-trgovina Hrvatskog planinarskog saveza, Hrvatski planinarski savez, Kozarčeva 22, Zagreb, tel: +385 (0)1 4823 624, e-mail: hps@hps.hr Cijena: 10,00 kuna
S
likovnica u izdanju Hrvatskog planinarskog saveza, kroz priču o izletu u špilju i špiljskim patuljcima, na djeci primjeren i zabavan način približava speleologiju i zanimljivosti krškog podzemlja. “Blatnjava priča” djecu upućuje kako u opremu potrebnu za upuštanje u pothvat istraživanja špilja tako i u osnove ponašanja u špiljama, ali i u osnove krškog podzemlja, pa najmlađi čitatelji na zanimljiv i zabavan način saznaju i uče što su stalagmiti, što stalaktiti, a što stalagnati i sige i na što svi oni mogu podsjećati u dječjoj mašti. U trenutku kad su mališani već spremni zaboraviti na sige i njihovu problematiku, naši mali junaci i njihov voditelj Branko susreću se s pričom o patuljcima - stanovnicima špilja. Patuljci žive u svim lijepim špiljama svijeta, a visoki su od veličine palca do dva pedlja, vole tišinu i osjetljivi su pa treba biti pažljiv u ophođenju s njima. Tako da ako ste po njihovom mišljenju neuljudni, ako previše bučite, ne pazite kuda hodate, ostavljate otpatke ili šarate po zidovima, gotovo je sigurno da ćete ih naljutiti, a tada je gotovo izvjesno da će vas plašiti zvukovima, šuškanjem, igrom sjena i uz sve to, dok budete šetali špiljom, ubacit će vam kap vode za vrat. E sad, kad se sve ovo zbroji i oduzme, ispada da je sreća što je špiljske patuljke jako teško vidjeti. Okretni su, brzi, spretni i lukavi pa se učas pretvore u stalaktit ili stalagmit, a kako su veseljaci i vole se šaliti ako se pravite važni ili se ne ponašate pristojno, čarolijom će vam zametnuti stvari, smijati vam se dok ih tražite, pa vam dopustiti da ih pronađete, ali na sasvim drugom mjestu od onoga gdje se ih ostavili. Ludi su za slatkišima, pa se s njima ipak da sprijateljiti pokazavši im da dolazite u dobroj namjeri i želite samo razgledati špilju i diviti se njezinoj ljepoti, a nije naodmet u nekom kutku ostaviti im kockicu čokolade ili nešto slično. Ako se maleni čitatelj odluči posvetiti istraživanju špilja, slikovnica će mu pomoći da se zbliži s patuljcima, a oni će ga darivati pravim špiljskim blagom: mirom, tišinom, ljepotom te mu otkriti još mnogo toga o sebi i špiljama.
Olimp 58
SPORT U VREMENU GLOBALIZACIJE (SPORT I KAPITAL) Autor: dr. sc. Damir Škaro, akademik Vladimir Stipetić Urednik: Goran Trbojević Godina i mjesto izdavanja: 2016., Zagreb Stranica: 228 Format: 17,5 x 25 cm Uvez: tvrdi Izdavač: Effectus, Zagreb Oblikovanje i priprema za tisak: Milivoj Milić Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, sveučilišne i znanstvene knjižnice u Dubrovniku, Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i Zadru, menager.hr/knjizara Cijena: 315,00 kuna
K
njiga “Sport u vremenu globalizacije” rezultat je timskog rada Damira Škare ekonomskog praktičara, ujedno i proslavljenog olimpijca i akademika Vladimira Stipetića, ekonomskog teoretičara. Na više od 200 stranica autori se bave fenomenom razvoja športa u kontekstu njegove profesionalizacije, komercijalizacije i globalizacije. Knjiga se sastoji od šest poglavlja i dvadeset šest potpoglavlja te niza grafova, tablica i fusnota koje prikazuju promjene u športu onako kako ih je tretirala ekonomska znanost. U prvom poglavlju (Svijet u kojem sport postaje globalna djelatnost), kroz pet cjelina autori razmatraju osnovne elemente koji uvjetuju djelovanje športa danas. Drugo poglavlje (Širenje sporta u XX. stoljeću dovodi do novih proizvodnih odnosa u XXI. stoljeću), spoznaje institucionalni tretman športa, početke profesionalizacije športa i njegovo etapno preoblikovanje u gospodarsku djelatnost, dok treće poglavlje (Izdizanje profesionalnog sporta u gospodarsku djelatnost) razlaže fenomenologiju športa kao posljedicu profesionalizacije, globalizacije i razlikovnog sustava njegova organiziranja. U četvrtom poglavlju (Organizacija sporta kao privredne djelatnosti - razdvajanje sportske rekreacije od profesionalnog sporta), autori se bave funkcionalnim organiziranjem, sustavima financiranja i športskim građevinama kao poprištima odvijanja natjecateljskih aktivnosti. Rastuće značenje športa kao gospodarske djelatnosti peto je poglavlje koje govori o djelovanju bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) i njegovom značenju za športsku djelatnost i društvo. Završno, šesto poglavlje knjige sumira značaj, potrebu i stanje športa kao društvene djelatnosti ali i njegov reverzibilan odnos s društvenom zajednicom. Ljubiteljima športa autori nude i svojevrsni „bonus“ jer osim što zaokružuje problematiku financiranja športa, kao gospodarske grane koja još uvijek nije zauzela mjesto koje joj pripada kao jednom od važnih čimbenika BDP-a svake zemlje te promotora turizma mnogih zemalja, knjiga pruža i detaljan pregled športova, razrađuje najvažnija športska događanja te ističe najvažnije svjetske i hrvatske športaše.