Olimp 100.

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora • Broj 100 / jesen 2026.

plus

POVIJESNI USPJEH I REKORDNIH 39 MEDALJA NA MEDITERANSKIM IGRAMA DR. SC. JOSIP VARVODIĆ NOVI PREDSJEDNIK HOO-a NOVA STRANICA ZA HRVATSKO SKIJANJE

BROJ

100

NIZ ODLIČJA IZ BAZNIH SPORTOVA Dva gimnastička zlata, atletsko zlato i srebro, plivačka bronca! Uz to i naslov svjetskog boksačkog prvaka te niz zapaženih uspjeha iz mnogih drugih sportova

NOVI

YARIS CROSS HYBRID

DO 10 GODINA RELAX JAMSTVA Prosječna potrošnja goriva modela Yaris Cross Hybird u mješovitoj vožnji od 4,4 do 5,1 l/100 km, emisije CO2 od 101 do 116 g/km. Do 10 godina jamstva uz Toyota Relax: 3 godine tvorničkog jamstva + do 7 godina ili 200.000 km (što prije nastupi) dodatnog jamstva koje se aktivira obavljanjem redovitih servisa kod ovlaštenog Toyota partnera prema uputi prizvođača. Za detalje vezane uz Toyota Relax, posjetite www.toyota.hr ili kontaktirajte ovlaštenog Toyota partnera.

SLIJEDI SVOJU ZNATIŽELJU

IMPRESSUM ZA NAKLADNIKA Siniša Krajač Hrvatski olimpijski odbor Odranska 1/1 10 000 Zagreb GLAVNA UREDNICA

Ninna Lara Vidaković UREDNIŠTVO Vinko Knežević, Ana Popovčić, Jura Ozmec, Danira Bilić, Saša Ceraj, Marija Leskovec PRODUKCIJA M 14 d.o.o (Jet-set magazin) Velimira Kljaića 4 10 000 Zagreb TISAK Grafički zavod Hrvatske Mičevečka ul. 7 10000 Zagreb NAKLADA 3200 primjeraka

Naslovnica Foto:CROPIX/ Ivana Grgić, Ranko Šuvar, Goran Mehkek Montaža: Tomislav Vranić

Olimp je časopis Hrvatskog olimpijskog odbora.

str. 4

GIMNASTIKA, ATLETIKA, PLIVANJE, BOKS... Ovo je ljeto bilo prepuno značajnih rezultata na svjetskoj i europskoj sceni

SADRŽAJA

IZDVAJAMO IZ

str. 24

IZBORI U HOO-U Dr. sc. Josip Varvodić novi je predsjednik HOO-a

str. 26 xx. MEDITERANSKE IGRE

TARANTO 2026. Povijesni uspjeh i rekordnih 39 medalja

str. 32

SPORTSKI PLES Od Ledene dvorane do svjetskog vrha

str. 36

NAGRADA “DRAŽEN PETROVIĆ” Vita Barbić i Oscar Kovačić pojedinačni laureati

str. 40

SKI SEZONA 2026./ 27. Nova stranica za hrvatsko skijanje

www.hoo.hr e-mail: hoo@hoo.hr

str. 46

SPORTSKA DIPLOMACIJA Kako žene mijenjaju lice sportske diplomacije

OLIMP

3

VELIKO GIMNASTIČKO LJETO

4 OLIMP

Dvostruko zlatni Ilija lansirao Hrvatsku među velesile OLIMP 5

VELIKO GIMNASTIČKO LJETO Piše: DAVID DEDIĆ Foto: CROPIX/ Darko Tomas, Ivana Grgić

Premda nas od Olimpijskih igara dijele još dvije godine, gimnastički fanovi s razlogom već sanjaju o velikim stvarima u Los Angelesu

P

ogled na ljestvicu medalja na kraju je bio gotovo nestvaran. Velika Britanija, Italija, Ukrajina, a onda, odmah ispod gimnastičkih velesila Hrvatska. S dvije zlatne medalje, obje s potpisom 23-godišnjeg Ilije Kovtuna, hrvatska gimnastika zatvorila je Europsko prvenstvo u Zagrebu (19.-23. kolovoza) na povijesno visokoj razini. Nizala su se prijašnjih godina odličja Filipa Udea, Roberta Seligmana, Marija Možnika, Aurela Benovića i Tina Srbića, ali prvi je to put ikad da je Hrvatska na jednom EP-u uzela dva zlata. Igrom slučaja, dogodilo se baš pred domaćom publikom, u zagrebačkoj Areni, a još je impresivniji način na koji je to režirao Kovtun, budući da mu je to bilo prvo seniorsko natjecanje pod hrvatskom zastavom.

BRILJANTNA NAJAVA ZA SP Za one koji nisu pratili njegov sportski put, evo kratkog vremenskog slijeda. Kovtun je rođen 2003. u Čerkasiju u središnjoj Ukrajini, a već je kao 17-godišnjak osvojio prvu seniorsku medalju, europsku broncu u višeboju. Nakon što je 2022. počela ruska invazija na Ukrajinu, preko Njemačke i Italije stigao je u Osijek, gdje mu je u ljeto iste godine trener Vladimir Mađarević omogućio da trenira u tamošnjem Sokol Centru. U grad se zaljubio „na prvu“, naučio je hrvatski, stekao nove prijatelje te prošle godine donio odluku o promjeni državljanstva i prelasku pod hrvatsku zastavu. Cijeli je proces potrajao godinu dana, a Kovtun je u međuvremenu, još dok je nastupao za Ukrajinu, skupio cijeli niz velikih odličja. Ono najznačajnije stiglo je na OI u Parizu 2024., gdje je postao srebrni na ručama. Prvo poglavlje hrvatske priče donijelo mu je zlata u višeboju te na ručama, njegovoj najjačoj disciplini, u kojoj sad ima već tri europska naslova. Treba istaknuti i da je malo nedostajalo da se u Zagrebu okiti s još dvije medalje, budući da je na parteru i na preči završio - četvrti. Četiri discipline, četiri vrhunska plasmana; briljantna je to najava za Svjetsko prvenstvo, koje je na rasporedu već u drugoj polovici listopada u Rotterdamu. Preostali hrvatski predstavnici neće EP u Zagrebu pamtiti po visokim plasmanima. Najbliže finalu ostao je Mateo Žugec, za kojeg trener i sudac Mario Vukoja kaže da ga čeka velika karijera, osvojivši 12. mjesto u kvalifikacijama konja s hvataljkama. Tin Srbić imao je velika očekivanja, no završio je 17. u kvalifikacijama preče.

SNOVI O VELIKIM STVARIMA U LOS ANGELESU Kod djevojaka najviši je plasman ostvarila Erin Bakran, s 13. mjestom na gredi. Vukoja kaže da smo „možda mogli

6 OLIMP

imati koji finale više“, no Kovtunova su zlata u konačnoj ocjeni prebrisala bilo kakva eventualna razočaranja. Vizu za odlazak na Svjetsko prvenstvo pritom je ovjerilo osmero hrvatskih predstavnika: osim Kovtuna, preko višeboja su to učinile Mila Prpić i Christina Zwicker, dok su putem Svjetskog kupa svoje mjesto na globalnoj smotri ranije rezervirali Tijana Korent, Sofia Mešter, Tina Zelčić, Tin Srbić i Aurel Benović. A premda nas od toga dijele još dvije godine, gimnastički fanovi s razlogom već sanjaju i o velikim stvarima u Los Angelesu. Kovtun je najavio da se u višeboju sigurno namjerava natjecati još najmanje dva olimpijska ciklusa te da mu je cilj nastaviti skupljati velike medalje. Uz takvu posvećenost i radnu etiku, čini nam se izglednim scenarij da Filip Ude i Tin Srbić 2028. dobiju društvo u klubu olimpijskih besmrtnika. Europska odličja hrvatske gimnastike Filip Ude Robert Seligman Marijo Možnik Marijo Možnik Robert Seligman Tin Srbić Aurel Benović Filip Ude Tin Srbić Tin Srbić Ilija Kovtun Ilija Kovtun

konj s hvataljkama konj s hvataljkama preča preča konj s hvataljkama preča parter konj s hvataljkama preča preča višeboj ruče

srebro (2008.) bronca (2008.) srebro (2012.) zlato (2015.) srebro (2018.) srebro (2019.) srebro (2020.) srebro (2020.) srebro (2020.) zlato (2023.) zlato (2026.) zlato (2026.)

VRHUNSKA ORGANIZACIJA U ZAGREBU Europsko prvenstvo u Zagrebu ostat će zapamćeno ne samo po povijesnim uspjesima hrvatske gimnastike nego i po vrhunskoj organizaciji. Velike zasluge za to pripadaju Hrvatskom gimnastičkom savezu, na čelu s predsjednikom Marijom Možnikom, koji je ujedno bio i predsjednik Organizacijskog odbora prvenstva. Bio je to najveći organizacijski projekt u 120-godišnjoj povijesti Saveza, a Zagreb je prvi put ugostio najbolje europske gimnastičare i gimnastičarke u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji. Arena Zagreb pretvorena je u impresivnu gimnastičku pozornicu, a uspješnom provedbom ovako zahtjevnog natjecanja Hrvatska je još jednom potvrdila da ima znanje, iskustvo i kapacitete za organizaciju najvećih međunarodnih sportskih događaja.

In your direction Službeni prijevoznik olimpijaca

croatiaairlines.com

ATLETSKO EP (BIRMINGHAM 2026.)

Ne da se hrvatska atletika!

Ne samo da niz europskih medalja za Hrvatsku započet u Barceloni 2010. nije prekinut, nego su naše atletičarke i atletičari ostvarili rezultate koje slobodno možemo nazvati – fantastičnima. Počevši, naravno, od zlata Sare Kolak i srebra Marina Bloudeka... Piše: MARIN ŠAREC Foto: HOO/Kolektiff; CROPIX/ Ivana Grgić

K

ada je već početkom sezone bilo jasno da na Europskom prvenstvu u Birminghamu neće biti Sandre Elkasević i Filipa Mihaljevića, očekivanja pratitelja atletike u Hrvatskoj od najznačajnijeg ovogodišnjeg atletskog natjecanja znatno su splasnula. Nimalo čudno kad se znalo da je Sandra sedmerostruka uzastopna europska prvakinja u bacanju diska, dok je Filip osvojio zlato i srebro u bacanju kugle na dva posljednja EP-a. No, ne samo da niz europskih medalja za Hrvatsku, započet još na EP u Barceloni 2010. godine, nije prekinut, nego su naše atletičarke i atletičari u Birminghamu ostvarili niz rezultata koje možemo bez zadrške nazvati - fantastičnima.

SPRINTOM DO SREBRA Dobro, reći će netko, ne možemo reći da nismo puno očekivali od sjajnog 800-metraša Marina Bloudeka koji je lani srušio 51 godinu star rekord legendarnog Luciana Sušnja i došao vrlo blizu probijanja „granice snova“ od 1:44.0, a ove godine je trčao i u finalu Svjetskog dvoranskog prvenstva u Torinu. Točno, ali 800 metara je trenutačno vjerojatno najjača atletska disciplina i Bloudek je i u trenutku pisanja ovog teksta bio tek na 20. mjestu europske ljestvice. Već i njegov plasman u finale Europskog prvenstva bio bi, tako, odličan rezultat. Marino se očekivano lagano s 1:47.23 plasirao u polufinale, osvojivši drugo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj skupini, baš kao i u polufinalu gdje je trčao 1:44.96. No, to je bio uistinu sretan rasplet dramatične polufinalne utrke u kojoj je naš trkač sve do završnog sprinta bio potpuno zatvoren. „Svaki put kad je mislio otići naprijed netko ga je blokirao“, prokomentirat će to kasnije Bloudekov trener Mladen Kršek. No kada je već propala zamišljena taktika vidjeli smo rijetko viđen sprint za izravan Bloudekov ulazak u finale. U tom finalu naš trkač ništa nije prepustio slučaju: od početka je vodio utrku i u cilj utrčao drugi, iza Irca Marka Englisha! I tako smo 52 godine nakon zlata Luciana Sušnja dobili i europsko srebro na 800 metara. A to zasigurno ni najveći optimisti nisu očekivali...

8 OLIMP

ZLATNI HITAC SARE KOLAK A što tek reći o nastupu Sare Kolak, olimpijske pobjednice u bacanju koplja iz Rio de Janeira 2016. godine? Istina, Sara se već na Olimpijskim igrama u Parizu s osvojenim četvrtim mjestom vratila na veliku scenu, a i ove je sezone bila uglavnom stabilna na daljinama oko 60 metara. To, međutim, nije bilo dovoljno za razmišljanja o europskoj medalji, naročito ne o zlatnoj. Čak ni nakon što je lagano, s četvrtim rezultatom kvalifikacija, ušla u finale. Sve to se promijenilo nakon što svoj prvi hitac u finalu čak nije do kraja ni ispratila pogledom nego se odmah okrenula i stisnula šake, a koplje je sletjelo na daljinu od 62.43 metra. Taj hitac kao da je zamrznuo sve njezine suparnice i ni jedna do kraja natjecanja nije uspjela skinuti Saru s vrha. Deset godina nakon olimpijskog zlata Sara Kolak je, eto, još uvijek spremna za odličja na velikim natjecanjima i to je najbolja vijest s Europskog prvenstva u Birminghamu. Dobrih vijesti o nastupu hrvatske 16-orke u Birminghamu je bilo još. Spomenimo samo šesto mjesto Marije Tolj u finalu bacanja diska, kao i sjajan nastup i ulazak u polufinale na 800 metara Nine Vuković. U kvalifikacijama je naša atletičarka hrabro slijedila najbržu svjetsku 800-metrašicu Audrey Werro i s 1:58.38 istrčala svjetski vrijedan osobni rekord. U godinama koje slijede i od nje možemo još puno toga očekivati... Europsko prvenstvo u Birminghamu je tako pokazalo da

SVI REZULTATI HRVATSKIH ATLETIČARA U BIRMINGHAMU Sara Kolak, bacanje koplja – ZLATO (62.43 u finalu) Marino Bloudek, 800 m – SREBRO (1.45.62 u finalu) Marija Tolj, bacanje diska – 6. mjesto (63.08 u finalu) Nina Vuković 800 m – 9. mjesto (polufinale, 1:58.38 u kvalifikacijama - PB) Matija Gregurić, bacanje kladiva – 15. mjesto (74.39) Veronika Drljačić, 400 m – 19. mjesto (51.61 u polufinalu - SB) Filip Pravdica, skok u dalj – 20. mjesto (7.62) Karlo Marciuš, 200 m – 21. mjesto (21.24) Natalija Švenda, 400 m prepone – 22. mjesto (57.28) Magdalena Perić, troskok – 23. mjesto (13.44) Paola Borović, troskok – 24. mjesto (13.23) Vita Brabić, bacanje koplja – 26. mjesto (53.52) Marko Čeko, skok u dalj – 26. mjesto (7.39) Bruno Belčić, 3000 m zapreke – 32. mjesto (9:00.76) Jana Koščak, sedmoboj – bez plasmana Ivan Geronimo Šerić, skok s motkom – bez plasmana

hrvatska atletika uvijek ima nekoliko skrivenih aduta u rukavu i da je baš nikad ne treba otpisati. najbržu svjetsku 800-metrašicu Audrey Werro i s 1:58.38 istrčala svjetski vrijedan osobni rekord. U godinama koje slijede i od nje možemo još puno toga očekivati. Europsko prvenstvo u Birminghamu je, tako, pokazalo da hrvatska atletika uvijek ima nekoliko skrivenih aduta u rukavu i da je baš nikad ne treba otpisati.

OLIMP

9

PLIVAČKO EP, PARIZ 2026.

Čudesni kvartet vratio hrvatsko plivanje na kartu Europe Jere Hribar, Vlaho Nenadić, Vili Sivec i Toni Dragoja zajedničkim snagama donijeli su nam prvu medalju iz velikih bazena nakon deset godina posta Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ Foto: CROPIX/ Goran Mehkek, Dragan Matić

N

akon Europskog prvenstva u Parizu možemo slobodno uskliknuti: „Hrvatsko plivanje se vratilo!“ Od francuske metropole oprostili smo se sa četiri hrvatska i šest osobnih rekorda, ali i medaljom brončanog sjaja na koju smo čekali jedno desetljeće. Štafeta 4x100m slobodno u sastavu Jere Hribar, Vlaho Nenadić, Vili Sivec i Toni Dragoja, 13. kolovoza donijela nam je prvo odličje s europskih prvenstava u 50-metarskim bazenima od Londona 2016. i bronce Matee Samardžić na 200 leđno. Isto tako, ovo je prva štafetna medalja od Eindhovena 2008. (brončana štafeta 4x100 mješovito - Gordan Kožulj, Vanja Rogulj, Duje Draganja i Mario Todorović). - Stvarno smo plivali sjajna vremena, bili smo odlični od starta do finiša - izjavio je Hribar koji je u pariškom bazenu dohvatio i još jedno finale (peti na 100 metara slobodno), a ono na 50 metara slobodno izmaklo mu je za samo pet stotinki.

ČETIRI „TORPEDA“ U FINALU U jutarnjim kvalifikacijama naša je štafeta isplivala ukupno treće vrijeme; tih 3:13.06 predstavljalo je novi hrvatski rekord. U večernjem finalu izvukli su dodatnu energiju, djelovali su poput „torpeda!“ i bili gotovo dvije sekunde brži od rekorda – štoperica je stala na izvanrednih 3:11.08 za postolje. - Fenomenalna utrka! Odradili smo fantastičan posao; ne znam što bih drugo rekao, preplavljen sam emocijama... Evo, medalja je tu i presretni smo - rekao je neposredno nakon utrke Nenadić, a emocije su tada svladale i Siveca: - Bila je to jedna jako, jako emotivna i lijepa utrka. Dali smo uistinu sve od sebe; ciljali smo na tu medalju i eto nam je – bio je silno razdragan. A kako se „kovalo“ ukupno 17. hrvatsko odličje od samostalnosti na kontinentalnim natjecanjima u olimpijskim bazenima? Onaj tko je gledao, sigurno nije sjedio tih nešto više od tri minute. Kao prvi za Hrvatsku je plivao Hribar koji je odlično odradio svojih sto metara i bio drugi, nakon Nenadića štafeta se nalazila na trećem mjestu, a poslije treće izmjene i Siveca bila je peta, ali s malim zaostatkom za onima koji su „lovili“ medalju. Tada je na scenu stupio

10 OLIMP

Dragoja čiji je osobni rekord bio 48.50, a on je otplivao nevjerojatnih 47.11. Čudesno! - I meni je taj rezultat bio „abnormalan“. Kako ga objasniti? Jednostavno sam plivao kao lud i kada sam na cilju vidio da svijetli moja staza, znao sam da smo osvojili medalju... – prisjeća se. GLAVNI CILJ SU OLIMPIJSKE IGRE 2028. Samo su Mađari i Rusi bili brži, ali iza naših junaka ostale su sile poput Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske… A vjerujte, ovi dečki nisu rekli zadnju riječ, ono najbolje je tek pred njima. Da se u hrvatskom plivanju ponovno stvara generacija sposobna za velike stvari, nagovijestilo je već Europsko prvenstvo u malim bazenima u Lublinu 2025., na kojem je Jere Hribar osvojio zlato i srebro, a hrvatska štafeta (Hribar, Miljenić, Puhalović i Cvetko) broncu u štafeti 4 × 50 metara slobodno. Uostalom, i sami su uvjereni u takav rasplet i lijepu budućnost. - Ovo je sjajna generacija i vjerujem da ćemo imati što pokazati sljedeće godine na Svjetskom prvenstvu u Kini. Naše vrijeme trenutačno je peto u svijetu. U kvalifikacijama smo plivali 11. rezultat na svijetu. Dakle, ni finale Svjetskog prvenstva u ovoj disciplini nije nedostižno. Naravno, glavni je cilj plasman na Olimpijske igre u Los Angelesu 2028. - istaknuo je Hribar. Spomenimo za kraj i kako je, uz same plivače, jedan od arhitekata ovog sportskog pothvata Pero Kuterovac, doktor kineziologije i izbornik plivačke reprezentacije, jedan od najcjenjenijih kondicijskih stručnjaka na svijetu, a koji je i u drugim sportovima poput vaterpola, veslanja, boksa, košarke, rukometa i tenisa… ostavio dubok trag. Čovjek jednostavno zna pobjedničku formulu!

Plivačka reprezentacija

Jere Hribar, Vlado Nenadić, Vili Sivec i Toni Dragoja

SVI REZULTATI U PARIZU 2026. PLIVAČI Luka Čarapović 50 leđno - 25.36 hrvatski rekord (35.) 100 leđno - 54.44 osobni rekord (26.) Luka Cvetko 50 slobodno - 22.11 (20.) Toni Dragoja 100 slobodno - 48.58 osobni rekord (21.) Franko Grgić 200 slobodno - 1:47.51 osobni rekord (25.) 400 slobodno - 3:49.51 (22.) 800 slobodno - 8:00.45 (18.) Jere Hribar 50 slobodno - 21.77 (10.) 100 slobodno - 47.42 hrvatski rekord (5.) 50 leptir - 23.35 osobni rekord (19.) Niko Janković 200 slobodno - 1:48.28 (40.) 400 slobodno - 3:59.35 (45.)

Luka Kmetić 50 prsno - 28.66 (59.) 50 leptir - 24.46 (62.) 100 leptir - 55.61 (61.) Maro Miknić 50 leptir - 24.14 (51.) 100 leptir - 52.66 (30.) Nikola Miljenić 50 slobodno - 22.14 (21.) 50 leptir - 23.75 (35.) Filip Mujan 200 slobodno - 1:51.20 (63.) 100 prsno - 1:01.72 (44.) 200 prsno - 2:11.71 (15.) Vlaho Nenadić 100 slobodno - 48.44 (12.) Karlo Perčinić 200 slobodno - 1:51.92 (66.) 400 slobodno - 4:00.73 (48.)

PLIVAČICE Amina Kajtaz Pinjo 100 leptir - 58.98 (21.) 200 leptir - 2:13.78 (15.) Meri Mataja 50 prsno - 32.19 (35.) ŠTAFETE 4x100 mješovito - Luka Čarapović, Jere Hribar, Filip Mujan, Vili Sivec - 3:34.87 (12.) 4x100 slobodno - Toni Dragoja, Jere Hribar, Vlado Nenadić, Vili Sivec - 3:11.08 hrvatski rekord (brončana medalja) 4x200 slobodno - Franko Grgić, Niko Janković, Filip Mujan, Karlo Perčinić - 7:16.57 hrvatski rekord (14.)

Vili Sivec 100 slobodno - 48.85 osobni rekord (28) 100 leptir slobodno - 52.40 (28.) Božo Puhalović 50 slobodno - 22.71 (50.)

OLIMP

11

boks

FILIP HRGOVIĆ DO SVJETSKE TITULE KAO ROCKY “El Animal” šokirao je boksački svijet i londonsku O2 Arenu te je tehničkim nokautom Hrvatskoj donio prvi profesionalni naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji

O

tpisan, prekrižen, umirovljen… Sve to bio je Filip Hrgović nakon jedinog poraza u profesionalnoj karijeri tamo u lipnju 2024. od Daniela Duboisa. A onda smo još jednom svjedočili tome kako sport piše čarobne priče, u slučaju “El Animala” slobodno možemo reći priču za filmski scenarij. Bila je topla večer u Lijepoj Našoj (29. kolovoza), a daleko u londonskoj dvorani 02 spremalo se nevrijeme. Unatoč lošim prognozama, podcjenjivanju i omalovažavanju, Hrga je šokirao boksački svijet, ispunio san i Hrvatskoj donio povijesni prvi naslov u teškoj kategoriji po verziji IBF. Moses Itauma, nova velika britanska nada, koji je ušao u ring sa savršenih 14-0, a nitko s njime nije izdržao dulje od šest rundi pa su ga prozvali i Mikeom Tysonom, bio je veliki favorit i želio je od prve sekunde dokazati svoju brutalnu reputaciju. Možda i ljut zbog onoga što se dogodilo na službenom sučeljavanju dan ranije kada je “popio” pljusku od hrvatskog boksača. Britanac je dominirao u prvim rundama, udarci su pljuštali u glavu i tijelo našeg brončanog olimpijca, ali Hrgović se nije predavao, “brada je držala” i čekala da se mladi suparnik ispuše. Taktika koja se je samo nešto kasnije pokazala dobitnom.

UŠUTKAN CIJELI SVIJET Nakon što je hrvatski “gladijator preživio”, pa u 7. i 8. rundi pomalo “navijestio” mogući povratak u stilu filmske zvijezde Rockyja, uslijedila je 9. runda u kojoj je naš junak tehničkim nokautom “ušutkao” cijeli svijet te onih 20 tisuća domaćih navijača koji su uživo promatrali meč. Meč koji će se još dugo prepričavati. “Hvala vam. Nešto ću vam reći, nisam ovo bio ja, ovo je bio Isus Krist u meni. Duh Sveti. Gubio sam svaku rundu, gubio sam, ne znam otkud mi je stigla energija. To nije bila moja energija, nego energija Duha Svetog. On me spojio s mojim odličnim trenerom, menadžerom, oni su mi promijenili život, nikad nisam bio u boljoj spremi. Imao sam savršeni kamp, hvala Isusu Kristu”, bila je prva Hrgovićeva izjava za DAZN kada je već u rukama držao pojas boksačkog prvaka. “Moja žena je moja najveća podrška, moj anđeo, moja žena Marinela”, dodao je. Prije ulaska u ring svi su znali kako je ovo definitivno bila zadnja njegova prilika da se popne na boksački

12 OLIMP

Mount Everest, 34 godine su mu na leđima, a novi poraz definitivno bi mu zatvorio sva vrata. Bio je i on svjestan takve situacije… “Ova borba je na neki način i slika moje karijere, u kojoj su me zaobilazili, maltretirali, ignorirali. Gubio sam runde, primao udarce, svašta mi se događalo, ali sam sve istrpio i uspio. Ovo je bio posljednji vlak za mene. Da sam izgubio, ne bih više nikad dobio priliku boksati za svjetskog prvaka. Znamo kako ta boksačka politika funkcionira. Znao sam da je ovo sad ili nikad.” I bilo je “sad”, s 21. pobjedom u profesionalcima (od 22 meča) okrunio je svojih 20 godina karijere i upisao se zlatnim slovima u povijesne knjige boksa te je na neki način pomrsio “računicu” boksačkim velesilama, jer im je tamo netko iz “male” Hrvatske ‘uzurpirao’ za ono što su mislili da pripada samo njima. Idealan nastavak bajke bila bi definitivno obrana titule u zagrebačkoj Areni, Hrgović ne taji da mu je to velika želja, a promotor Frank Warren stao je uz svojeg “štićenika”. A novi protivnik? “Volio bih se boriti za ujedinjenje titula u najvećim mogućim borbama, a trenutačno je to vjerojatno borba s pobjednikom između Duboisa i Fabija Wardleyja. Ili s Kabayelom, ali s Duboisom je veća borba”, rekao je Hrgović i napomenuo: “Za mene je osobno jer je on jedini koji me pobijedio. Ne želim se umiroviti dok se ne osvetim za taj poraz. To je definitivno moj najveći cilj - ponovno se boriti protiv njega i pobijediti ga.” Jedno je jasno, Hrgovića više nitko neće otpisivati, jer dokazao je da je kod njega nemoguće – moguće!

NAJVEĆI USPJESI FILIPA HRGOVIĆA - svjetski prvak po IBF verziji (2026.) - olimpijska bronca (2016.) - europski prvak (2015.) - svjetski juniorski prvak (2010.)

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ // Foto: CROPIX

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

HOTELI, RESORTI I CAMPING RESORTI HRVATSKA ISTRA, DUBROVNIK, OTOK KRK, OTOK RAB, OTOK HVAR, MAKARSKA | AUSTRIJA OBERTAUERN

Holiday as you are www.valamar.com

Što god tražite na odmoru, pobrinut ćemo se kako bismo ga učinili nezaboravnim. Ljeto ili zima, more ili planina. Vrhunske usluge i komfor tu su kako biste u potpunosti uživali. Naše ljubazno osoblje pomoći će vam da doživite najbolje od svake destinacije, stavljajući lokalnu kulturu i kuhinju u središte vašeg boravka.

Bilo da tražite opušteni odmor s obitelji, romantično putovanje s partnerom ili solo avanturu punu zabave i aktivnosti, mi ćemo se potruditi ispuniti sva vaša očekivanja. Jer Valamar je sinonim za odmor po mjeri. Vašoj mjeri.

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

ZLATO I SREBRO IZ MAĐARSKE

U

gimnastika

OD OLIMPA DO OLIMPA

hrvanje

VERONIKINA 10. VELIKA MEDALJA!

V

eronika Vilk nastavila je ispisivati povijest hrvatskog ženskog hrvanja i na Europskom U-20 prvenstvu u Skopju. Naša sportska nada demonstrirala je snagu i jaku volju te se zasluženo okitila srebrom u kategoriji do 72 kilograma. Mlada hrvačica tako je obogatila svoju kolekciju medalja, jer joj je ova iz Sjeverne Makedonije jubilarna deseta s velikih natjecanja za mlađeuzrasne kategorije. Hrvatsko čudo!

Ekipni prvaci U-23

N Petar Habek

14 OLIMP

kajak /kanu DVA EUROPSKA ZLATA ZA HRVATSKU

a Europskom prvenstvu juniora i U 23 u spustu na divljim vodama, u škotskom Grandtullyju u kolovozu, istaknula se naša delegacija. Fenomenalni Petar Habek postao je europski prvak u disciplini C1 Junior Classic, a drugo najsjajnije odličje stiglo je zajedničkim snagama, u ekipnoj konkurenciji discipline MC1 U23 Team Classic, a na najviše postolje popeli su se Janko Presečki, Petar Habek i Damjan Hohnjec.

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ // Foto: Hrvatski gimnastički savez; Hrvatski hrvački savez; Hrvatski kajakaški savez

USPJESI

rujnu su, već prvog finalnog dana Svjetskog Challenge kupa u mađarskom Szombathelyju, hrvatski gimnastičari Aurel Benović i Mateo Žugec osvojili medalje. Benović je slavio na parteru, dok je Žugec osvojio srebro u vježbi na konju s hvataljkama. Hrvatski olimpijac je do prve medalje ove sezone stigao s ocjenom 14,166, a uzevši u obzir da se cijelu sezonu suočava s ozljedom skočnog zgloba, zlato u Szombathelyju ima dodatnu važnost. Uz ove pojedinačne medalje, Hrvatska je proslavila i povijesni uspjeh na razini cijele sezone, u kojoj su Mateo Žugec (konj s hvataljkama), Antea Šikić Kaučič (parter) i Tina Zelčić (greda) proglašeni ukupnim pobjednicima ovogodišnje serije Svjetskog Challenge kupa.

Nadoknadi elektrolite i nastavi još jače. Otopine ugljikohidrata i elektrolita poboljšavaju unos vode tijekom tjelesnih vježbi. Vitamin b6 doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije. Konzumirajte kao dio raznolike i uravnotežene prehrane i zdravog načina života.

Wroclav je u kolovozu bio domaćin EP-a do 23 godine, a naši predstavnici “upucali” su šest medalja. Europski prvaci ekipno u trapu su postali Toni Gudelj, Leon Zegnal i Mateo Zrinski. Srebrne medalje su stigle pojedinačno na 50 m MK puška trostav, a za to su zaslužni Anamarija Turk i Toma Tadić. U istoj disciplini Darko Tomašević je bio brončani, medalju istog sjaja “pogodili” su Anamarija Turk i Darko Tomašević u duetu miješani parovi, a Toma Tadić svoje drugo odličje na natjecanju na 10 m zračna puška. Veliki uspjeh osvojili su sportaši (mlađih dobnih kategorija) samostrelske reprezentacije na velikim međunarodnim natjecanjima, a vrhunac za samostreličare dogodio se u kolovozu na 15. EP samostrelom field u Châteaurouxu. Reprezentacija je briljirala kao najuspješnija od svih zemalja s 23 medalje.

U

hrvatskom nogometu se stvara sjajna generacija koja je nogometni talent pokazala i na europskoj pozornici. Reprezentacija do 19 godina prvo je napravila sjajan rezultat samim plasmanom na EURO u Walesu, a tamo je u srpnju stigla sve do polufinala. Na europskim prvenstvima nema utakmica za 3. mjesto tako da možemo reći da su naši nogometaši natjecanje zaključili kao – brončani. Uz to, izabranici Siniše Oreščanina osigurali su nastup na Svjetskom prvenstvu do 20 godina, koje će se 2027. godine održati u Azerbajdžanu i Uzbekistanu.

16 OLIMP

USPJESI S POTPISOM MATE PAVIĆA

M

ate Pavić i Salvadorac Marcelo Arevalo odličan su tandem, dokazuju to iz mjeseca u mjesec na turnirima najviše razine. U lipnju su stigli do osmog zajedničkog naslova, slavili su na ATP turniru iz serije 500 u Londonu, a za našeg tenisača drugi je to trijumf u Queen’su i 43. titula u karijeri. Nešto kasnije, u srpnju, ovaj dvojac igrao je finale Wimbledona, a za Splićanina to je bio četvrti u All England Clubu u karijeri, u konkurenciji muških parova, a pobjednički pehar podigao je 2021. U kolovozu je ova kombinacija napravila još jedan izniman rezultat na ATP Touru te je stigla do finala Mastersa 1000 u Montrealu, a za našeg zlatnog olimpijca to je bilo 80. finale u parovima. U srpnju i kolovozu se istaknuo i Nikola Mektić s Amerikancem Austinom Krajicekom. Oni su ostvarili odličan rezultat na ATP 500 turniru u Washingtonu gdje su stigli sve do finala, a jednako daleko su došli na ATP 250 turniru u Winston-Salemu.

Foto: Hrvatski streljački savez; CROPIX/ Željko Hajdinjak; Marin Franov

nogomet

MLADI VATRENI DO POLUFINALA EURA!

tenis

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

ŠEST MEDALJA S EUROPSKOG PRVENSTVA

streljastvo

OD OLIMPA DO OLIMPA

Foto: Hrvatski vaterpolski savez

H

vaterpol

LJETO ZA PAMĆENJE – SVJETSKI I EUROPSKI NASLOVI

rvatski vaterpolo iza sebe ima ljeto za pamćenje. Tri muške mlađe reprezentacije nastupile su na najvećim natjecanjima i sve tri završile su na samom vrhu. U-18 reprezentacija početkom srpnja postala je svjetski prvak u portugalskom Rio Maioru, a nastupala je u sastavu: Nikola Batoš, Duje Burazin, Nikola Ferić, Toni Galušić, Petar Erenda, Filip Rogić, Mihael Mladineo, Matej Šorić, Dominik Beljan, Nardo Skejić, Nardo Dragaš, Marin Bajurin, Ivano Lončar, Toma Drobac i Deni Sappe. Izbornik “zlatne” reprezentacije bio je Hrvoje Koljanin. U-16 reprezentacija je nešto više od mjesec dana kasnije osvojila Svjetsko prvenstvo u Zagrebu, a pod vodstvom izbornika Bruna Sabionija u njenom sastavu su bili: Luko Vezilić (kapetan), Roko Koncul, Toma Bošnjak, Petar Lončarić, Patrik Kundid, Bartol Smoje, Toni Cvitan, Deni Sappe, Vlaho Rajčević, Duje Srzić, Vito Lokas, Andrija Bujas, Karlo Gale, Ante Domazet i Luka Terzić. U-20 reprezentacija u kolovozu je zaokružila nevjerojatan niz naslovom europskog prvaka pobijedivši Španjolce u bugarskoj Varni. Pod vodstvom izbornika Zorana Bajića, u sastavu su igrali: Nikola Batoš, Antoan Špilar, Viktor Tončinić, Karlo Dragošević, Mislav Ćurković, Amar Fajković, Šime Žilić, Maro Šušić, Gabrijel Burburan, Ante Donđivić, Nardo Dragaš, Nardo Skejić, Ante Jerković, Filip Rogić i Fran Dobrić. Dubrovnik, grad vaterpola, u rujnu je ispričao novu lijepu vaterpolsku priču. Na prvom vaterpolskom Svjetskom prvenstvu 4x4 (World Aquatics Water Polo 4x4 Open Championships) sudjelovalo je 18 momčadi i osam ženskih sastava s pet kontinenata, a među njima i domaćin, Hrvatska, s muškom i ženskom reprezentacijom. Naše Barakude osvojile su broncu u novoj inačici, uz nogomet najstarijeg olimpijskog momčadskog loptačkog sporta. Medalja pred domaćom publikom – neprocjenjivo! Momčad Hrvatske činili su vratari Antonio Vukojević i Nikola Batoš, kapetan Filip Dragaš, te Ivan Vukojević, Nardo Dragaš, Roko Pelicarić, Hrvoje Zvono i Toni Bušić. Trener je bio Paulo Obradović. Hrvatski reprezentativac Roko Pelicarić proglašen je za najboljeg igrača ili MVP Svjetskog prvenstva u Dubrovniku.

reprezentacija 4x4

U-20 reprezentacija U-18 reprezentacija

U-16 reprezentacija

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

PRVA SENIORSKA MEDALJA ZA MARKOTU

R

macevanje

ujansko izdanje splitskog FIE Satellita nakon dugo vremena donijelo nam je našeg predstavnika na postolju – Vedran Markota osvojio je brončanu medalju, ujedno i prvu seniorsku medalju na ovoj razini. Nakon direktnog plasmana među 64 najbolja, naš reprezentativac nanizao je četiri pobjede u eliminacijskim susretima, te je u konačnici zauzeo treće mjesto u konkurenciji od ukupno 119 sportaša. Odličan je ovo ulazak u sezonu na jednom od FIE natjecanja za poredak u Svjetskom kupu. Velik poticaj za budućnost!

N

a Balkanskom prvenstvu u preponskom jahanju, jednom od najznačajnijih regionalnih natjecanja u konjičkom sportu, Hrvatska se okitila naslovom ekipnog prvaka Balkana! Ovogodišnje prvenstvo održano u Solunu okupilo je predstavnike devet država i oko 200 jahača i konja. Hrvatska seniorska reprezentacija nastupila je u sastavu Lea Djelmić, Andrija Hrgović, Josipa Koletić i Lucija Arleta Šestan, pod vodstvom izbornice Andree Novak Djelmić, te je u ekipnom natjecanju na visini prepona od 140 cm osvojila zlatnu medalju. Josipa Koletić je posljednjeg dana prvenstva, s grlom Quomedie Fetiche Z osvojila i zlatnu medalju u seniorskoj pojedinačnoj konkurenciji, dok je Andrija Hrgović s grlom Rasall van de Blinkhoeve osvojio brončanu medalju. Ovaj rezultat nastavak je vrlo uspješnog razdoblja hrvatskog preponskog jahanja na Balkanskim prvenstvima.

ODLIČNI NASTUPI NA EUROPSKOM I SVJETSKOM PRVESTVU!

N

ju-jitsu

ovi dani ponosa i slave za Lijepu Našu u ovoj borilačkoj vještini. Rumunjska Piteštija bila je domaćin Europskog prvenstva za sve uzrasne kategorije u disciplini Jiu-Jitsu / Ne-Waza (Nogi), a hrvatski natjecatelji su briljirali – čak 14 medalja! Zlatna odličja osvojili su Jakov Matišić, Paola Sophie Pandol, Leo Žuža i Nika Šalina. Srebrni su bili Josipa Alavanja, Lara Vukotić, Lana Mačković, Nora Filić, Vanja Lukić, Andrija Matišić, Mihaela Car, Loren Ivičak i Ana Elena Gregurić, dok se broncom okitila Antonela Ćulap. Krajem kolovoza Zadar je bio domaćin Svjetskog prvenstva Jiu-Jitsu No-Gi, a naši natjecatelji su još jednom bili čudesni osvojivši ukupno osam medalja – dvije zlatne i šest brončanih. Najveći uspjeh u U-21 ostvarili su Jakov Matišić (-85 kg) i Nora Filić (-48 kg) koji su postali svjetski prvaci. Do bronci u seniorskoj konkurenciji stigli su Luka Škorić (+94 kg), Benjamin Nadarević (-62 kg), Nikša Makitan (-69 kg) i Max Arnold (-85 kg) te kod U-21 Niko Milković (-62 kg) i Josip Marasović (-94 kg).

18 OLIMP

Foto: International Fencing Federation; Hrvatski konjički savez; Hrvatski ju-jitsu savez

jahanje

USPJESI

HRVATSKA EKIPNI PRVAK BALKANA, ZLATNI I BRONČANI U POJEDINAČNOJ KONKURENCIJI

dzudo

Lara Cvjetko s trenerom Draganom Crnovom

BROJNE MEDALJE NAŠIH DŽUDAŠA I DŽUDAŠICA

Foto: IJF/ Tamara KULUMBEGASHVILI, Emanuele DI FELICIANTONIO

L

ara Cvjetko zasluženo drži prvu poziciju na Svjetskoj ljestvici u kategoriji do 70 kg, a vrh je učvrstila s dvije nove medalje koje su joj donijele i bodove u lovu na Igre u LA-u 2028. Na Grand Prixu u kineskom Qingdaou u lipnju bila je nadmoćna za svoje suparnice te je zasluženo uzela zlato, a na Grand Slamu u mongolskom Ulaanbaataru stigla je do bronce. Uspješan mjesec zaokružila je Helena Vuković u Qingdaou gdje je bila brončana (+78 kg). Za još lijepih vijesti iz ovog sporta pobrinuo se na samom početku srpnja Marko Vujica koji je u španjolskoj Gran Canariji, koja je ugostila Europsko U-18 prvenstvo, pokazao hrabro srce što ga je odvelo do titule viceprvaka Europe do 90 kg i jedine medalje za našu zemlju na tome natjecanju. On nas je oduševio i u kolovozu, jer je osvojio broncu na Svjetskom džudo prvenstvu u Ekvadoru u kadetskoj konkurenciji. To nam je prvo muško svjetsko odličje u tome dobnom uzrastu ikad. U kolovozu je Tihea Topolovec stigla do svojeg najvećeg uspjeha na turnirima ranga Grand Prix te se prvi put u karijeri popela na postolje, u peruanskoj Limi “pala” je bronca u kategoriji do 52 kilograma. Isti grad bio je sretan za Mikitu Sviryda, koji je na istom turniru, ali u kategoriji preko 100 kilograma bio srebrni, također za rezultat karijere na tome natjecanju. U rujnu europska U-21 medalja i to s kontinentalnog prvenstva u Podgorici, a do bronce se izborila Korina Džidić. Istog mjeseca džudo se s Grand Slama u Budimpešti vratio s jednom medaljom, ali onom najsjajnijom. Petrunjela Pavić je bila nevjerojatna, osvojila je zlato u kategoriji do 78 kilograma, a to joj je i prvo odličje s turnira ovog ranga. Uspjeh karijere!

Tihea Toplovec Mikita Sviryad

Petrunjela Pavić

OLIMP 19

Z

agrebačka Arena je sredinom lipnja ugostila najbolje svjetske stolnotenisače i stolnotenisačice, a najuspješniji rezultat naših predstavnika na turniru ranga WTT Contender došao je u konkurenciji muških parova. Andrej Gaćina i Ivor Ban zajedničkim snagama pobjeđivali su kvalitetne suparnike, dogurali do polufinala natjecanja, te su si time osigurali brončane medalje. Krajem rujna je Ivor Ban došao do novih uspjeha. Na WTT Feederu u Linzu bio je zlatni u konkurenciji muških parova zajedno s Mađarom Andrasom, dok je u pojedinačnoj konkurenciji došao do bronce.

VITOMIR MARIČIĆ PRIMLJEN U MEĐUNARODNU SPORTSKU KUĆU SLAVNIH U LAS VEGASU

ronjenje na dah

rvatski sport dobio je svog prvog predstavnika u International Sports Hall of Fameu. Vitomir Maričić, jedan od vodećih svjetskih ronilaca na dah, službeno je primljen u generaciju 2026. na svečanoj ceremoniji u Las Vegasu. Maričić je u ovogodišnju generaciju primljen uz velika imena svjetskog sporta – šahovsku legendu Garryja Kasparova, UFC legendu Forresta Griffina, najtrofejnijeg bodybuildera Dextera Jacksona te legendarne Harlem Globetrotterse, koji su u Sportsku kuću slavnih primljeni kao kolektiv. Maričić je ujedno i najmlađi ovogodišnji laureat te jedini među primljenima koji se još uvijek aktivno profesionalno natječe. – Ovo priznanje za mene ima posebnu vrijednost jer ne prepoznaje samo sportske rezultate, nego i sve ono što smo godinama gradili izvan natjecanja – od treninga, sigurnosti i edukacije do rada za zajednicu i podizanja svijesti o zaštiti oceana. Pomalo mi je nestvarno biti prvi Hrvat koji ulazi u Međunarodnu sportsku kuću slavnih, posebno kada znam koliko postoji velikih sportskih imena u Hrvatskoj. Možda mi je najljepši dio cijelog iskustva bio upoznati ostale sportaše i legende te vidjeti koliko su pristupačni i koliko međusobnog poštovanja imaju, a upravo u tome vidim jednu od najvećih vrijednosti sporta - izjavio je Maričić nakon svečanosti.

rolanje

KARATISTI ODLIČNI NA TURNIRIMA NAJJAČEG RANGA

A

20 OLIMP

nđelo Kvesić (+84 kg) je u lipnju obogatio svoju trofejnu kolekciju medaljom s turnira Premier lige u Rabatu, nakon pet sjajnih mečeva i pobjeda osvojio je zlatno odličje. Sredinom srpnja, na turniru iz Serije A u meksičkoj Guadalajari, Enes Garibović bio je briljantan i stopostotan u skupini, a na kraju se zadovoljio srebrom u kategoriji preko 84 kilograma.

L

SVJETSKO POSTOLJE TENE HADŽIĆ

atvijska Madona bila je domaćin Svjetskog prvenstva u skijaškim rolama (inačici skijaškog trčanja), a u pravoj formi bila je naša olimpijka u skijaškom trčanju Tena Hadžić. Prošla je sve izazove te se u disciplini 200 m sprint okitila brončanim odličjem.

Foto: Hrvatski stolnoteniski savez; CROPIX: Matija Đanešić; Hrvatski badmintonski savez; SK Goranin

H

karate

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

BAN I GAĆINA BRONČANI U ZAGREBAČKOJ ARENI

stolni tenis

OD OLIMPA DO OLIMPA

atletika

VITA VITA BARBIĆ BARBIĆ -- SVJETSKA SVJETSKA VICEPRVAKINJA PRVAKINJA

Foto: AK Dinamo Zrinjevac; Hrvatski atletiski savez; IOA Media; World Archery Europe

“Kraljica sportova”donijela donijelanam namjejeuusrpnju srpnju ‘Kraljica sportova’ Europsko U-18 prvenstvo u talijanskom Europsko U-18 prvenstvo u talijanskom Rietiju, Rietiju, a a hrvatski hrvatski predstavnici predstavnici nisu nisu se se kući kući vratili praznih ruku. U neizvjesnom finalu, vratili praznih ruku. U neizvjesnom finalu, u u bacanju koplja, Ema Trogrlić je imala bacanju koplja, Ema Trogrlić je imala odličan odličan joj je donio asrebro, Patrik hitac kojihitac joj jekoji donio srebro, Patrik aPivarski Pivarski dao‘atom je zadnji “atom snage” utrci dao je zadnji snage’ u utrci na 5u km na 5 km brzog hodanja i u samoj završnici brzog hodanja i u samoj završnici izborio izborio broncu.broncu. U Barbićnastavila nastavilaniz niz U kolovozu kolovozu je je Vita Vita Barbić osvajanja velikih medalja. Na Svjetskom osvajanja velikih medalja. Na svjetskom juniorskom juniorskom prvenstvu prvenstvu u u američkom američkom Eugenu Eugenu bacila bacila je je koplje koplje do do srebra srebra ii postala postala svjetska svjetska viceprvakinja. viceprvakinja. To To je je bila bila ii jedina jedina medalja medalja za hrvatsku atletiku s ovog za hrvatsku atletiku s ovog natjecanja, natjecanja, ali ali ukupno ukupno 17. 17. u u povijesti. povijesti. Rujan Rujan je je bio bio rezerviran rezerviran za za Svjetsko Svjetsko prvenstvo prvenstvo na na 100 100 kilometara kilometara u u Amesu Amesu u u Galiciji, Galiciji, a a Hrvatska Hrvatska je je u u ženskoj ženskoj ekipnoj ekipnoj konkurenciji konkurenciji (Nikolina ŠustićStanković, Stanković,Nataša Nataša Šustić (Nikolina Šustić Šustić i iMirjana MirjanaŠimek Šimek Bilić) osvojila naslov Bilić) osvojila naslov svjetskih svjetskih prvakinja.prvakinja.

Patrik Pivarski

Ema Trogrlić Vita Barbić

strelicarstvo

Matija Šmaguc

ŠMAGUC PRVAK EUROPE, MLINARIĆ TREĆA NA SVIJETU

U

srpnju je Europsko prvenstvo mladih srpnju je Europsko prvenstvo mladih u Rimu obilježio Matija Šmaguc koji u Rimu obilježio Matija Šmaguc koji je nadmašio konkurenciju i osvojio zlato u je nadmašio konkurenciju i osvojio zlato u disciplini olimpijski luk na uvjerljiv način! disciplini olimpijski luk na uvjerljiv način! Na istom natjecanju mix tim Hana Arapović Na istom natjecanju mix tim Hana i Maks Posavec bio je brončani u disciplini Arapović i Maks Posavec bio je brončani u složeni luk. disciplini složeni luk. Krajem rujna još jedan veliki uspjeh Krajem rujna još jedan veliki uspjeh streličara, a ostvarila ga je Amanda streličara, a ostvarila ga je Amanda Mlinarić koja je osvojila brončano odličje Mlinarić koja je osvojila brončano odličje na Svjetskom prvenstvu u poljskom na Svjetskom prvenstvu u poljskom streličarstvu u američkom Yanktonu i to u streličarstvu u američkom Yanktonu i to u disciplini složenog luka. disciplini složenog luka.

Amanda Mlinarić

OLIMP 21

veslanje

TALAJA PRVAK EUROPE

T

rostruki olimpijski pobjednici nastavljaju osvajati medalje na najvišoj razini. Martin i Valent Sinković početkom kolovoza bili su brončani u dvojcu na pariće na Europskom prvenstvu u talijanskom Vareseu. Za naše nevjerojatne veslače to je čak 11. odličje s kontinentalnog natjecanja, ali prvo takvoga sjaja, jer su dosad bili sedam puta zlatni i tri puta srebrni. Istog dana druga medalja i nova bronca iz Italije. Hrvatska posada u sastavu Goran Mahmutović, Roko Bošković, Damir Martin i Ivan Talaja u neizvjesnoj završnici je doveslala do trećeg mjesta u četvercu na pariće. Za veslačko zlato se u rujnu pobrinuo Ivan Talaja na Europskom U-23 prvenstvu u Poljskoj. Od prvog zaveslaja je bio moćan, motiviran i nezaustavljiv u disciplini samac.

hrvanje na pijesku

USPJESI

SVJETSKA BRONCA IZ GRČKE!

M

arijana Šumski nastavila je uspješan niz osvajanja medalja na velikim natjecanjima, Nakon europske stigla je i svjetska medalja. U grčkom Kateriniju održano je Svjetsko prvenstvo za uzrast U-20, a naša predstavnica bila je brončana u kategoriji do 70 kilograma.

10 ODLIČJA NA KOSOVU

N

tajlandski boks

orjentacijsko trcanje

a IFMA Senior All Disciplines 2026 Svjetskom prvenstvu u tajlandskom boksu, kojem je u rujnu domaćin bio kosovski grad Peć, hrvatski predstavnici ostvarili su povijesni uspjeh te su osvojili 10 odličja u različitim disciplinama i težinskim kategorijama. Naslove svjetskih prvaka osvojili su Ivan Bertić (-91 kg), Vito Košar (-86 kg), Josipa Radeljić (U-24, +75 kg) i Andrej Ramljak (MT Technical, -81 kg). Srebrnim medaljama okitili su se Lorena Barbir (U-24, -71 kg) i Lana Mađarić (U-24, -63,5 kg), dok su brončane medalje osvojili Lovro Ivančić (-71 kg), Ivana Visković (-63,5 kg), Luka Rukavina (U-24, -71 kg) i Blaž Krušelj (U-24, -81 kg). Sara Delić, Helena Posedi i Dora Delić

22 OLIMP

POVIJESNE MEDALJE

U

lipnju se pisala povijest u orijentacijskom trčanju. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu do 20 godina u švedskoj Karlskroni, Sara Delić se, u disciplini sprint, okitila broncom. Nova medalja stigla je početkom kolovoza na Europskom prvenstvu u preciznoj orijentaciji, u poljskom Szczecinu, kada je seniorska štafeta u sastavu Matija Kučinac, Jasminka Cindrić Perković i Tomislav Varnica dotrčala do nove bronce. Spomenimo i tri zlata osvojena na kadetskom EP-u (Dora Delić, Sara Delić i štafeta s Helenom Posedi) koja su prethodila uspjesima u starijim kategorijama.

Foto: Hrvatski veslački savez, Hrvatski hrvački savez; Hrvatski savez tajlandskog boksa; Hrvatski orijentacijski savez

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

taekwondo

SJAJNI REZULTATI IZ DALEKE AZIJE

Ozana Radić

U

kolovozu veselje u dalekoj Kini! Broncu sa Svjetskog prvenstva za žene u Taiyuanu donijela nam je Ozana Radić koja je na putu do svjetske bronce ostvarila četiri uzastopne pobjede u kategoriji do 53 kilograma. Zatim su se u rujnu iskazali naši predstavnici na Grand Prixu u Južnoj Koreji. Turnir koji je okupio istinski najjaču konkurenciju, pa je time značajniji i uspjeh hrvatskih predstavnika koji su briljirali s osvojene tri medalje. Nika Karabatić i Dora Meštrović osvojile su brončane medalje, dok se srebrom okitio Marko Golubić.

boks

Marko Golubić

Foto: Hrvatski taekwondo savez; Hrvatski boksački savez

Antonio Grabić

Ž U

DANI ZA PAMĆENJE HRVATSKOG BOKSA

enski boks proživio je lijepe dane na srpnju je Europsko prvenstvo mladih Europskom U-19 prvenstvu u srpskoj u Rimu obilježio Matija Šmaguc koji Loznici. Europska prvakinja u kolovozu je nadmašio konkurenciju i osvojio zlato je postala Lorena Horvat (-70 kg) koja je u disciplini olimpijski luk na uvjerljiv nevjerojatnom borbenošću stigla donačin! četiri Na istom natjecanju mix tim Hana Arapović fenomenalne pobjede i trijumfa života. Odličan i Maks Posavec bio jeŠtajcer brončani u disciplini turnir imala je i Agata (-65 kg) koja je složeni srce luk. u ringu te na kraju bila srebrna. ostavila Krajem rujna još jedanza veliki uspjehEuropsko Rujan je bio rezerviran seniorsko streličara, a ostvarila ga je Amanda prvenstvo u Sofiji, a da Hrvatska bude Mlinarić koja je osvojila brončano odličje među medaljašima pobrinuo se Antonio na Svjetskom prvenstvu u poljskom Grabić koji je na svojem prvom seniorskom streličarstvu u američkom Yanktonu i to u u kontinentalnom natjecanju stigao do bronce disciplini složenog luka. kategoriji do 85 kilograma.

Lorena Horvat sa svojim timom Agata Štajcer sa svojim timom

OLIMP 9

OLIMP 23

IZBORI U HOO-U

Skupština nacionalne olimpijske udruge odlukom na izvanrednom zasjedanju u Zagrebu izabrala je novog čelnog čovjeka Hrvatskog olimpijskog odbora

Dr. sc. Josip Varvodić

u svojim povratničkim destinacijama, darivani cvijećem i prigodnim poklonima. Vrhunac je bio HOO-ov rujanski doček najveće skupine povratnika s Igara na starom aerodromu u Ljubljani. Jednako tako, prijemima u HOO-u za predstavnike nekoliko sportova koji su sjajno promovirali Hrvatsku na međunarodnoj pozornici, pokazuje da nema podjele na „male i velike“, nego samo na uspješne i manje uspješne, radilo se pritom o „kraljici sportova“, tajlandskom boksu ili konjičkom sportu. - I sportskim savezima moramo dati do znanja da cijenimo sve ono što rade za Hrvatsku, pa i za nas kao nacionalni olimpijski odbor, jer oni na međunarodnim natjecanjima predstavljaju i HOO. Međunarodno pozicioniranje ili repozicioniranje HOO-a mnogima je bila očekivana aktivnost novog predsjednika, znajući za njegovu važnu ulogu u europskom i svjetskom udruženju vodenih sportova (European Aquatics i World Aquatics) te iskustvo suradnje u raznim zdravstvenim projektima. Zato nikoga ne bi trebao iznenaditi angažman u sklapanju prvog velikog međunarodnog sporazuma koji je HOO potpisao pod njegovim vodstvom. Olimpijsko vijeće Azije, ili olimpijska zajednica najmnogoljudnijeg kontinenta, izabrala je upravo HOO za prvog partnera iz kontingenta europskih nacionalnih olimpijskih odbora. - S obzirom na trenutni strateški geopolitički utjecaj Azije, kao i utjecaj u sportu, organizaciji velikih natjecanja i razvoju tehnologije i infrastrukture, smatram da će ovaj sporazum otvoriti brojne mogućnosti suradnje. Možda uz pomoć partnera iz Azije uspijemo izgraditi i Nacionalni olimpijski centar. U sve to uklapa se i suradnja s brojnim drugim međunarodnim subjektima, poput one s Britanskom poslovnom komorom i diplomatskim predstavnicima Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj, potvrđena organizacijom gostovanja legendarnog veslačkog olimpijca Stevea Williamsa u poslovnim prostorijama HOO-a u Zagrebu. Dakako, tu je i realizacija ranije prihvaćenog HOO-ova domaćinstva 46. seminara Europskih olimpijskih odbora (EOO) i foruma Olimpijske solidarnosti MOO-a u Splitu koji će iznova donijeti potvrdu statusa HOO-a kao pouzdanog partnera u međunarodnom okruženju.

Najmlađi predsjednik HOO-a u misiji vraćanja povjerenja u sustav sporta Piše: VINKO KNEŽEVIĆ; Foto: CROPIX/ KARLA KURPEZ

B

udući da je pobijedio na izvanrednom zasjedanju Skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) 29. srpnja ove godine, iza predsjednika HOO-a dr. sc. Josipa Varvodića još nije prvih 100 dana na čelnoj dužnosti, što je u političkoj i medijskoj praksi neformalni rok za prve analize i procjene učinkovitosti djelovanja. Međutim, činjenica je da od prvoga dana, skupa sa suradnicima, radi na provedbi svega onoga što je najavljivao u predizbornoj kampanji, čak i za skupštinskom govornicom na dan izbora i pred medijima nakon izborne pobjede. Započeti proces u HOO-u najbolje je sažet u njegovoj izjavi: - Važno je napraviti transparentne kriterije upravljanja i financiranja i o tome svemu obavijestiti javnost. Ključno je da napravimo i one teže stvari koje malo duže traju. Transparentnost i sustavno upravljanje u HOO-u glavne su preokupacije najmlađeg predsjednika nacionalne olimpijske udruge, a podrazumijevaju uredno financijsko poslovanje i uspostavljanje sustava koji ne ovisi o pojedincima nego o pravilima, odgovornostima i kontroli. U svemu tome, teži se postići jačanje uloge HOO-a kao partnera sportašima i savezima, s njihovim punim povjerenjem prema odlukama i postavljenim kriterijima koji dolaze iz nacionalne olimpijske kuće. Još jedan naglasak vidljiv je u prvim mjesecima Varvodićeva predsjedničkog mandata: - Sportaši i sportašice moraju biti u središtu pozornosti, naravno i treneri, jer oni su skupa arhitekti sportskog uspjeha. A da su sportaši u središtu pozornosti, novi predsjednik praktično je demonstrirao uoči i nakon prvog velikog višesportskog natjecanja hrvatskih predstavnika otkad je na čelu HOO-a. Uoči Mediteranskih igara u Tarantu HOO je ispratio sve naše reprezentativce koji su putovali na Igre, bez obzira je li im polazišna točka iz Zagreba, Splita ili Dubrovnika. Jednak tretman imali su i svi osvajači medalja koji su dočekani

24 OLIMP

Veliki interes za izbore vodećih dužnosnika HOO-a O pobjedi dr. sc. Josipa Varvodića na izborima za novog predsjednika HOO-a na izvanrednom zasjedanju Skupštine nacionalne olimpijske udruge u Zagrebu odlučivalo je 105 od 108 predstavnika tog tijela, a svjedočilo je oko 50 medijskih predstavnika

N

ovom predsjedniku pripao je 81 glas, njegovu protukandidatu, prof. dr. sc. Draganu Primorcu, 68 glasova. Pojačani interes, poglavito medijski, vladao je i za izbor glavnog tajnika HOO-a. Na natječaj se javilo osam kandidata/kandidatkinja ali nitko nije zadovoljio sve tražene uvjete. Izbornom procesu na Skupštini prethodila je razrješenica predsjednika Zlatka Mateše, koji je gotovo 24 godine vodio HOO, te je nagrađen pljeskom nazočnih članova. Izbornom procesu na Skupštini prethodila je razrješnica predsjednika Zlatka Mateše, koji je gotovo 24 godine vodio HOO, te je nagrađen pljeskom nazočnih članova skupštine. Dr. sc. Josip Varvodić je, u prvom izlasku za govornicu, zahvalio protukandidatu na “napetoj utakmici”. Skupština je prihvatila i članove Vijeća u novom sazivu. Osim predsjednika HOO-a i članice MOO-a Kolinde GrabarKitarović, novi članovi Vijeća HOO-a su i četiri dopredsjednika: Frane Žanić (odbojka), Milivoj Bebić (Hrvatski klub olimpijaca), Željko Kisić (veslanje) i Suzana Šop (Sportski savez Grada Zagreba). Izabrani su i ostali članovi Vijeća HOO-a u novom sazivu do 2028. godine: Nikola Rukavina (košarka), Mladen Drnasin (vaterpolo), Vedran Šupuković (rukomet) koji je nedavno istupio iz Vijeća, Željko Banić (sambo), Stipe Pletikosa (nogomet), Barbara Đinović (Komisija sportaša HOO-a), Mladen Mikolčević (boks), Ante Filipović (karate), Robert Markt (automobilizam i karting), Snježana Jurinić (Športska zajednica Zadarske županije), Dragutin Kamenski (ragbi), Antonio Zujić (hokej na ledu), Damir Hrupec (hokej na travi), Lucian Vukelić (biatlon), Damir Knjaz (golf), Marko Badrić (Zajednica sportskih udruga i saveza Sisačko-moslavačke županije) i Marko Kallay (mačevanje). Na konferenciji za medije novi predsjednik HOO-a Josip Varvodić rekao je da je očekivao pobjedu te da se nada da će opravdati očekivanja i ukazano povjerenje. - Dat ćemo ciljane uloge Vijeću i uredu, napraviti transparentne kriterije upravljanja i financiranja i o tome svemu obavijestiti javnost rekao je i u završnoj poruci predstavnicima medija dodao: - Što se tiče ograničavanja mandata, vidio sam da je to bila jedna od jačih točaka gospodina Primorca i to nije loša ideja jer ni ja ne želim na ovoj dužnosti biti do smrti. Pričat ćemo još o tome, svugdje su tri mandata, uključujući i MOO... Hvala i svima vama koji ovo pratite, dali ste mi vjetar u leđa i vi sada nastavite pratiti naše sportaše, ja sam tu manje bitan. Prvi predsjednik HOO-a bio je Antun Vrdoljak (od 10. rujna 1991. do 16. listopada 2000.), naslijedio ga je u polovičnom mandatu Zdravko Hebel (od 16. listopada 2000. do 16. listopada 2002.), a u prošle gotovo 24 godine na čelu HOO-a bio je Zlatko Mateša (16. listopada 2002. do 29. srpnja 2026.). Poput Zlatka Mateše, i novi čelnik HOO-a dr. sc. Josip Varvodić, stupio je na dužnost u polovičnom predsjedničkom mandatu (od 2026. do 2028.), budući da se čelnici HOO-a biraju u redovnoj četverogodišnjoj dinamici nakon svakih ljetnih Olimpijskih igara.

Konstituirajuća sjednica Vijeća HOO-a: novo vodstvo preuzelo odgovornost i započelo provedbu programa razvoja HOO-a Dana 7. kolovoza 2026. održana konstituirajuća sjednica novoizabranog Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora, čime je službeno započeo novi mandat predsjednika Josipa Varvodića i novog saziva Vijeća HOO-a

N

a prvoj sjednici novo vodstvo preuzelo je odgovornost za upravljanje HOO-om i započelo provedbu programa razvoja predstavljenog njegovim članicama. Vijeće HOO-a donijelo je odluku o prestanku ugovora o radu dosadašnjeg glavnog tajnika HOO-a na temelju sporazuma te imenovalo vršitelja dužnosti glavnog tajnika do provedbe javnog natječaja za izbor novog glavnog tajnika, u skladu sa Statutom HOO-a. Istodobno je razriješilo dosadašnje direktore ureda i donijelo odluke kojima je osiguran kontinuitet rada HOO-a. Dvoje dosadašnjih direktora odlazi u zasluženu mirovinu, dok će ostali zaposlenici nastaviti rad u HOO-u na poslovima koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi, iskustvu i potrebama organizacije. Predsjednik HOO-a Josip Varvodić zahvalio je dosadašnjem glavnom tajniku, direktorima ureda i svim zaposlenicima na njihovu doprinosu radu HOO-a i razvoju hrvatskog sporta. Tom je prilikom istaknuo: - Novo vodstvo danas je preuzelo odgovornost za HOO. Promjene koje smo najavili članicama Hrvatskog olimpijskog odbora započele su odmah, ali provodit ćemo ih odgovorno, transparentno i uz puno poštovanje prema ljudima i instituciji. Naš je cilj moderan, učinkovit i otvoren HOO koji će biti još snažnija potpora sportašima i nacionalnim sportskim savezima. Pred HOO-om je novo razdoblje u kojem će naglasak biti na provedbi programa rada, jačanju potpore nacionalnim sportskim savezima te daljnjem jačanju povjerenja, odgovornosti, transparentnosti i učinkovitosti rada HOO-a. (hoo)

OLIMP

25

XX. MEDITERANSKE IGRE TARANTO 2026.

Povijesni uspjeh i rekordnih 39 medalja na Mediteranskim igrama Naši su se sportaši s Igara u Tarantu vratili sa 39 medalja. Tako je za pet odličja premašen dosadašnji rekord s premijernog nastupa Hrvatske na Mediteranskim igrama u Languedoc-Roussillonu 1993.

Piše: VINKO KNEŽEVIĆ Fotografije: HOO/ Slobodan Kadić

Smještaj na luksuznom kruzeru Aroya u pomorskoj vojnoj bazi: vrhunske sobe i restorani, zabavni sadržaji, nezaobilazni vodeni centar…

ekordi postoje da se ruše! Upravo to je bila misao vodilja hrvatskim sportašicama i sportašima u nastupu na XX. Mediteranskim igrama u Tarantu (21. kolovoza – 3. rujna), s kojih su se vratili okićeni s 39 kolajni, odnosno najvećim medaljaškim „ulovom“ u povijesti. Čak za pet odličja premašen je dosadašnji rekord iz premijernog nastupa Hrvatske na MI-ju u Languedoc-Roussillonu 1993. godine. Mediteransko selo u Tarantu bilo je, prema izjavama naših sportskih predstavnika – jedinstven doživljaj, drugim riječima, dosad nedoživljeno iskustvo tijekom boravka na natjecanjima… Naravno, odnosi se to i na tisuće sportašica i sportaša iz 26 država, s kojima su dijelili svakodnevicu.

PRVI JE KRENUO HUKLEK

R

26 OLIMP

„Berba“ hrvatskih odličja u Tarantu započela je već drugog dana Igara, hrvatski startni „bum“ donio ih je čak osam, za dosad rekordan dnevni učinak. Osvajanjem prvog najsjajnijeg odličja u Tarantu počastio nas je hrvač Ivan Huklek, upravo onaj sportaš koji je na ispraćaju u Zagrebu pozvao kolege da dostojno predstavljaju Hrvatsku na Mediteranskim igrama. Očito im je taj poziv još odzvanjao u uhu, odličja su stizala kao na traci, tko god je bio u prilici, toga dana je i „zgrabio“ medalju. Trećeg natjecateljskog dana na Igrama dogodio se novi trenutak za sportsku povijest – dva odličja za Hrvatsku

„BERBA“ HRVATSKIH ODLIČJA U TARANTU ZAPOČELA JE VEĆ DRUGOG DANA IGARA, HRVATSKI STARTNI „BUM“ DONIO IH JE ČAK OSAM, ZA DOSAD REKORDAN DNEVNI UČINAK. OSVAJANJEM PRVOG NAJSJAJNIJEG ODLIČJA U TARANTU POČASTIO NAS JE HRVAČ IVAN HUKLEK, UPRAVO ONAJ SPORTAŠ KOJI JE NA ISPRAĆAJU U ZAGREBU POZVAO KOLEGE DA DOSTOJNO PREDSTAVLJAJU HRVATSKU NA MEDITERANSKIM IGRAMA.

stigla su iz iste plivačke discipline, 100 m slobodno. Toni Dragoja osvojio je zlatnu, a Vili Sivec se okitio srebrnom medaljom… Pobjedničko postolje i hrvatska himna za dva ispunjena srca! Dodatno veseli činjenica da su spomenute dvije kolajne Hrvatskoj donijeli plivači koji su na nedavnom Europskom prvenstvu osvojili brončanu medalju u štafeti 4x100 slobodno (skupa s Vlahom Nenadićem i Jerom Hribarom). Ubrzo je prvim boksačkim zlatom na MI-ju za samostalnu Hrvatsku povijest ispisala i boksačica Sara Beram, odvažna, dobro pripremljena, u finalu - još i taktički savršena. Potom je uslijedila još jedna neobičnost - srebrne medalje kao da su se pretplatile na Hrvatsku. Dnevna doza srebra, čak pet drugih mjesta, stigla nam je iz boćanja. Naši trofejni boćari itekako su nas znali razveseliti i zlatnim odličjima na MI-ju te nije slučajno da je Nives Jelovica OLIMP

27

XX. MEDITERANSKE IGRE TARANTO 2026.

Ivan Huklek

Toni Dragoja i Vili Sivec

povijesno, ali suzama na pobjedničkom postolju pokazao je koliko mu je vrijedno baš to, mediteransko. Naravno, na večernjim dočecima medaljaša u hrvatskom kutku plutajućeg hotela, sve se pretvaralo u izljeve radosti, sportske euforije i kolegijalne podrške. Uz bravure naših sportaš(ic)a u Tarantu, nikako se ne smije zaboraviti ni sjajan debitantski nastup Maje Gencel Falkoni kao šefice Misije HOO-a na ovom zahtjevnom višesportskom događaju.

SVE HRVATSKE MEDALJE U TARANTU ZLATO (6): Nina Vuković (atletika), Sara Beram (boks), Ana Viktorija Puljiz, Helena Vuković (džudo), Ivan Huklek (hrvanje), Toni Dragoja (plivanje).

bila stjegonošica (s olimpijcem Ivanom Šapinom iz taekwondoa), na svečanosti otvaranja Igara.

PREMA FOTOZAPISIMA SLUŽBENOG HOO-OVA FOTOREPORTERA, NAJEMOTIVNIJE DOŽIVLJENA HRVATSKA MEDALJA BILO JE BADMINTONSKO SREBRO OKO VRATA ARIJE DANIELA DINATE. NIJE MU TO PRVO ODLIČJE ZA HRVATSKU, VEĆ JE DONIO I ONO POVIJESNO, ALI SUZAMA NA POBJEDNIČKOM POSTOLJU POKAZAO JE KOLIKO MU JE VRIJEDNO BAŠ TO, MEDITERANSKO. VAŽNO JE ZVATI SE VUKOVIĆ Zlatna odličja u Tarantu definitivno su se lijepila za jedno prezime - Vuković. Dvije sjajne hrvatske sportašice, atletičarka Nina i džudašica Helena, okitile su se zlatom. Usputno, nastup na Igrama „pozlatila“ je i crnogorska atletičarka Marija Vuković... Hrvatski sportaši i sportašice, njih 109 u 22 sporta, donijeli su u Lijepu Našu rekordnih 39 medalja (6+18+15). Iako je Hrvatska na 12. mjestu ljestvice, u društvu 25 država čiji su predstavnici osvajali medalje, količinski gledano, naši su mediteranci u gornjem domu, na devetom mjestu. Igre u Tarantu bile su nova demonstracija trofejne moći naših borilačkih sportova (16 odličja), s odličnom sinergijom plivanja i „kraljice sportova“ (po šest medalja) i već „opjevanog“, srebrom oplemenjenog boćanja (pet odličja). Prema fotozapisima službenog HOO-ova fotoreportera, najemotivnije doživljena hrvatska medalja bilo je badmintonsko srebro oko vrata Arije Daniela Dinate. Nije mu to prvo odličje za Hrvatsku, već je donio i ono

28 OLIMP

SREBRO (18): Filip Pravdica (atletika), Aria Dinata (badminton), Marino Milićević, Ana Juginović, Luka Žure te parovi Ana Juginović i Neda Ćorić, Luka Žure i Duje Pirić (boćanje), Antonio Kamenjašević (hrvanje), Vanesa Tot (kanu), Anđelo Kvesić, Boran Berak (karate), Ana Blažević, Vili Sivec (plivanje), Miran Maričić (streljaštvo), Sofija Hinić, Ivan Šapina, Josip Teskera (taekwondo), dvojac Josipa Jurković i Goran Mahmutović (veslanje). BRONCA (15): Sara Kolak, Marino Bloudek, Matea Parlov Koštro, Matija Gregurić (atletika), Marko Perković (boks), Lara Cvjetko, Iva Oberan (džudo), Ema Sgardelli (karate), Nikola Miljenić, Luka Cvetko, Filip Mujan (plivanje), Dora Bassi, Filip Strikinac (plivanje s perajama), Marko Golubić, Leon Hrgota (taekwondo).

IGRE U BROJKAMA Na XX. Mediteranskim igrama u Tarantu sudjelovalo je oko 4000 natjecatelj(ic)a iz 26 država, udruženih u mediteranski pokret, te pridruženi predstavnici Vatikana - dvojica u padelu, po jedan u mačevanju i biciklizmu. Tijekom dvotjednih natjecanja, održanih u čak 12 destinacija Apulije, dodijeljene su 1853 medalje: 588 zlatnih, 588 srebrnih i 677 brončanih. Najviše ih je osvojio domaćin, 223 (73+78+72), druga je Turska sa 111 (41+28+42), treća Grčka sa 71 (26+26+19) odličja. Iako Francuska ima 88 (25+21+42) kolajni, jedno zlato više drži Grčku i mjesto više na ljestvici. Održana su ukupno 273 finala, a predstavnici 25 od 26 država sudionica barem su se jednom popeli na pobjedničko postolje. Jedina zemlja kojoj to nije uspjelo bila je Malta. Andora je osvojila prvu medalju u povijesti Mediteranskih igara, i to u taekwondou.

OLIMP

29

XX. MEDITERANSKE IGRE TARANTO 2026. SLJEDEĆI DOMAĆIN - KOSOVO

Taekwondo reprezentacija Aria Dinata

Sara Beram

Svečanost zatvaranja Mediteranskih igara 2026. održana je na ispunjenom stadionu Erasmo Iacovone ili - kako mu mediji tepaju – najljepšem stadionu jednog nogometnog petoligaša u Europi. Za razliku od spektakularnog otvaranja, gledateljima je ponuđen puno skromniji program, bez scenskih podsjetnika na antičku povijest, ali s obiljem glazbe i svjetlosnih efekata. Kao doprinos borbi protiv klimatskih promjena, u blizini stadiona Iacovone kao trajni podsjetnik posađeno je 26 maslina s ciljem ostavljanja opipljivog traga gradu Tarantu. Tako je, inicijativom MOMI-ja, u Tarantu nastala prva Šuma mediteranskih sportaša. Na kraju svečanosti zatvaranja Igara u Tarantu zastava mediteranskog pokreta predana je izaslanstvu Prištine, budući da je glavni grad Kosova domaćin Mediteranskih igara 2030. godine. Ana Viktorija Puljiz

Miran Maričić Boćarska reprezentacija

Filip Pravdica

TALIJAN PURROMONTO NA ČELU MOMI-ja Na izbornoj skupštini Međunarodnog odbora mediteranskih igara (MOMI), održanoj dan uoči otvaranja Igara u Tarantu, za novog predsjednika izabran je Talijan Francesco Purromuto. Mandat mu traje do 2030. godine. Purromuto je na ovoj dužnosti naslijedio preminulog sunarodnjaka Davidea Tizzana, a u međuvremenu je vršitelj dužnosti predsjednika bio Mehrez Boussayene iz Tunisa. Osvajači medalja s MI-ja na prijemu kod Predsjednika RH

30 OLIMP

SPORTSKI PLES

Stefani Hrman osvajačica zlato sa Svjetskog kupa u latinskoameričkim plesovima

Vedran Sraga i Paula Hude potvrdili su svoju kvalitetu i predanost te su osvojili srebrnu medalju na WDSF Europskom prvenstvu u kombinaciji 10 plesova za profesionalnu diviziju. Za naš par ovo je još jedan u nizu velikih međunarodnih rezultata, a posebno je značajan jer su 2026. prešli iz amaterske u profesionalnu konkurenciju.

32 OLIMP

Od Ledene dvorane do svjetskog vrha Hrvatska se s ponosom može pohvaliti naslovima koji kroje povijest ovog sporta Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ; Foto: HSPS

S

ve je počelo skromno, u tišini, a danas je to sport kojim se Hrvatska treba i mora ponositi. Ne samo zbog medalja i trofeja, nego i emocija koje su bile i koje jesu i danas prisutne u svakom koraku, okretu, koreografiji… Ovo je zapravo priča o strasti, disciplini i neprekidnoj evoluciji, priča o Hrvatskom sportskom plesnom savezu (HSPS). Hrvatska udruga sportskih plesača amatera (HUSPA) osnovana je 11. lipnja 1992. Pod vodstvom prvog predsjednika Nenada Barca, te iste ratne godine u Ledenoj dvorani Doma sportova, probijen je led i održano prvo državno prvenstvo. Pioniri poput Zvonimira Mimice, Silvije Petrošić, Nenada Barca i Renate Ivanović preko noći su postali ambasadori koji su pod hrvatskom zastavom krenuli u svijet – od SAD-a do Züricha. Kako su nam objasnili iz HSPS-a tih prvih godina nije bilo lako, puno je bilo izazova, prepreka, zahtjeva i nepoznanica... Počeci su tražili rudarski rad: trebalo je izgraditi klupsku mrežu, registrirati sportaše, školovati suce i pozicionirati Hrvatsku unutar Međunarodne sportske plesne federacije (WDSF). Više od tri desetljeća kasnije, HSPS više nije mala obitelj entuzijasta. Danas je to moćan, razgranat sustav koji broji 32 kluba, dva županijska saveza i preko 1300 registriranih sportaša. Sportski ples odavno je prerastao okvire klasičnog dvoranskog plesa. Danas pod svojim okriljem okupljaju standardne i latinskoameričke plesove, zahtjevnu kombinaciju 10 plesova, umjetničke plesne discipline, ali i breaking – urbani fenomen koji je na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. doživio svoju povijesnu premijeru.

KATIA MILIĆ DVOSTRUKA SVJETSKA KADETSKA PRVAKINJA Mukotrpan rad se isplatio. Kada se spoje tradicija, sustavni rad i ravnopravnost, rezultati na svjetskoj sceni postaju neizbježni. Hrvatska se s ponosom može pohvaliti naslovima koji kroje povijest ovog sporta. Legendarni Zoran Plohl i Tatjana Lahvinovič pokorili su svijet 2011. godine osvojivši naslov europskih i svjetskih prvaka u latinskoameričkim plesovima. Taj pobjednički mentalitet nastavili su Viktor Szabó i Vanja Vujić koji su 2023. u Zagrebu postali svjetski prvaci u kombinaciji standardnih i latinskoameričkih plesova u profesionalnoj diviziji. Veliki trag ostavili su i finalisti svjetskog prvenstva Vedran Sraga i Paula Hude, kao i osvajačica svjetske bronce Maja Racanović.

Prava revolucija i eksplozija zlata događa se u umjetničkim disciplinama, gdje hrvatski sportaši dominiraju planetom. Jana Malčić je od 2023. do 2025. godine osvojila čak četiri europska i tri svjetska zlata u kategorijama Modern i Jazz. Njezinim stopama korača nevjerojatna Nathalie Nujster, europska seniorska prvakinja u Solo Jazzu i osvajačica svjetskog srebra, te fantastična Stefani Hrman sa zlatom sa Svjetskog kupa u latinskoameričkim plesovima. Kao kruna ovog zlatnog vala, mlada Katia Milić, dvostruka svjetska kadetska prvakinja, zasluženo je ponijela prestižnu Nagradu Dražen Petrović za najveću nadu hrvatskog sporta! Ono što je ključno za budućnost jest porast broja kategoriziranih sportaša i njihovo uspješno uvrštenje u razvojne programe Hrvatskog olimpijskog odbora: „Kroz Razvojni program I (Andrej Gregurinčić, Karla Letina, Anja Strelec, Szofia Jurašić), Razvojni program II/1 (Marta Majcen, Klara Šimić, Ema Sara Matošević) te Razvojni program III (Stefani Hrman, Nathalie Nujster), naši plesači imaju sustavnu potporu kakvu zaslužuju. To je velika, napornim radom dosegnuta stepenica koja nam daje vjetar u leđa i služi kao izvrstan poticaj da se u potpunosti dostignu i drugi veliki hrvatski sportski savezi po statusu, praćenju i resursima. Sportski ples u Hrvatskoj odavno je prestao biti samo privlačan scenski sadržaj: on je vrhunski, gladijatorski sport u kojem naša zemlja s ponosom diktira ritam“, kažu u HSPS-u.

ESTETSKA KOMPONENTNA I IZRAŽAJNOST Svakome tko je barem jednom pogledao neku plesnu izvedbu, bilo uživo, putem televizije ili interneta zasigurno se je zapitao koliko je potrebno truda, rada i upornosti da bi se dosegnula vrhunska razina, jer na podiju to izgleda savršeno. „Baviti se sportskim plesom na reprezentativnoj razini znači podrediti život vrhunskom sportu. Radni tjedan vrhunskog Katia Milić ove je godine dobila nagradu “Dražen Petrović” za najveću nadu ženskog sporta

OLIMP

33

SPORTSKI PLES plesača iznimno je zahtjevan: uz sate i sate provedene na plesnom podiju radeći na tehnici i koreografiji, on uključuje i bazične kondicijske treninge, rad na mobilnosti, stabilnosti i eksplozivnoj snazi. Upravo zbog toga, sportski ples predstavlja izvrsnu bazu za razvoj općenito bilo kojeg sportaša. On razvija nevjerojatne motoričke sposobnosti, koordinaciju, ravnotežu i izdržljivost kakva se viđa u malo kojem drugom olimpijskom sportu“, kažu u Savezu i napominju: „Ono što ples čini jedinstvenim, kompleksnim i prekrasnim – kako publici, tako i cijeloj plesnoj obitelji – jest njegova estetska komponenta i izražajnost. Vrhunski plesač ne smije biti samo fizički spreman; on mora posjedovati glazbenu inteligenciju, duboko razumjeti ritam i pokretom interpretirati emociju. Spoj tehničke perfekcije, umjetničke zrelosti i scenske izražajnosti stvara magiju na parketu. Kod parova se na sve to nadovezuje i apsolutno povjerenje i sinkronizacija s partnerom, gdje dvoje ljudi pod golemim pritiskom natjecanja mora funkcionirati kao jedno tijelo. Zato je put do uspjeha popločan nevjerojatnom upornošću, disciplinom i sposobnošću da se nakon tisuća ponavljanja istog pokreta i neizbježnih pogrešaka ustane i nastavi dalje.“ Iako u javnosti često vlada površni stereotip da je ples prvenstveno „ženski sport“, povijest upravljanja govorila je drugačije. Desetljećima su u vodstvu sportskih institucija, pa tako i u ranim godinama ovog sporta, dominirali isključivo muškarci. Međutim, unutar HSPS-a dogodio se snažan, pozitivan i inspirativan zaokret. Od 2019. godine postotak žena u tijelima upravljanja počeo je rapidno rasti, a kulminacija te transformacije dogodila se izborom Dragane Majcen za predsjednicu HSPS-a 2020. godine.

SVJETSKO PRVENSTVO 2027. U POREČU Njezin put savršeno simbolizira zdrav kontinuitet i prijenos znanja. Dragana je svoju priču započela na parketu kao uspješna sportašica i učenica pionira hrvatskog plesa, Nenada i Renate Barac. Nakon natjecateljske karijere, godinama je obnašala dužnost glavne tajnice nacionalnog saveza, ali i europske sportske plesne federacije, učeći mehanizme sustava iznutra, da bi potom preuzela kormilo Saveza. Ta promjena donijela je moderniju viziju i dokazala da žene u sportu uz estetsku vrijednost i rezultate na parketu, donose i vrhunske upravljačke i organizacijske sposobnosti. Tijekom njezinog mandata, Hrvatska je učvrstila svoju poziciju na međunarodnoj razini, što potvrđuje i kontinuitet domaćinstava svjetskih prvenstava od 2022. do 2025. godine, a 2027. nas očekuje spektakularno WDSF Svjetsko prvenstvo u umjetničkim plesnim disciplinama u Poreču. Breaking - SP Youth 2025

Nathalie Nujster europska seniorska prvakinja u Solo Jazzu i osvajačica svjetskog srebra

JESTE LI ZNALI * Kao trkači na 800 m: Znanstvena istraživanja potvrđuju da su mišićni napor i potrošnja kisika plesača tijekom samo jedne dvominutne izvedbe potpuno jednaki onima kod olimpijskih trkača na 800 metara ili plivača. * Plesni polumaraton: Na svjetskim prvenstvima u standardnim i latinsko-američkim plesovima natjecatelji prođu kroz 4 do 5 eliminacijskih rundi u istom danu. Zbog brzine, dinamike i promjena smjera, plesači u jednom danu pređu udaljenost ekvivalentnu atletskom polumaratonu – i to u cipelama s potpeticama! * Pluća desetobojca: Vrhunski plesači dostižu vrijednosti maksimalnog kapaciteta kisika (VO₂ max) identične elitnim olimpijskim desetobojcima. Srce najjače kuca u zadnjim plesovima (Jive i Quickstep), kada puls ide do samog maksimuma izdržljivosti. * Ekstremna fizika breakinga: Breaking je biomehanički među najkompleksnijim sportovima na svijetu. Tijekom intenzivnog „battlea”, plesač trpi kardiovaskularni stres ravan elitnim sprinterima, zbog čega elitni sportaši treniraju i do 24 sata tjedno kombinirajući gimnastiku i pliometriju. * Modern & Jazz: Dinamički skokovi i trenutna zaustavljanja (frizovi) u umjetničkom plesu troše više kalorija po minuti nego kontinuirano trčanje, jer tijelo troši golemu energiju na svladavanje vlastite inercije i održavanje savršene estetike. * Rigorozna pravila: U standardnim i latinskoameričkim plesovima bilo kakvo podizanje stopala partnerice s poda (lift) strogo je zabranjeno i kažnjava se diskvalifikacijom. Sav dojam „lebdenja“ postiže se isključivo snagom koljena i radom stopala.

Viti Barbić nagradu je dodijelila Biserka Petrović

Oscaru Kovačiću nagradu je uručio Krešimir Šamija

Vaterpolskoj U18 reprezentaciji (Nikola Batoš, Marin Bajurin, Dominik Beljan, Mate Šorić, Filip Rogić, Petar Erenda, Deni Sappe, Mihael Mladineo, Ivano Lončar, Nardo Dragaš, Toma Drobac, Nikola Ferić, Toni Galušić, Nardo Skejić i Duje Burazin) nagradu je predao Dubravko Šimenc

Predsjednik HOO-a Josip Varvodić čestitao je dobitnicima

Viti Rupčiću nagradu je uručio Milivoj Bebić

36 OLIMP

Senki Martinović i Tomi Tadiću nagradu je dodijelila Danira Bilić

LAUREATI 2026.

Vita Barbić i Oscar Kovačić pojedinačni laureati Nagrade “Dražen Petrović” Prema HOO-vu izboru, najbolji sportaši u pojedinačnoj konkurenciji su Vita Barbić iz atletike i Oscar Kovačić iz taekwondoa, najbolja momčad vaterpolisti U18, najbolji sportski par Senka Martinović i Toma Tadić iz streljaštva, a najveće sportske nade boksač Vito Rupčić i sportska plesačica Katia Milić Piše: VINKO KNEŽEVIĆ Fotografije: HOO/ LANA SLIVAR DOMINIĆ

U

sklopu obilježavanja 35. obljetnice utemeljenja Hrvatskog olimpijskog odbora, održana je svečanost dodjele jubilarne 20. Nagrade “Dražen Petrović” kojom HOO tradicionalno nagrađuje mlade sportaše i sportašice do 20 godina za uspješno predstavljanje domovine na međunarodnoj pozornici u proteklih 365 dana. Nakon Sandre Perković 2009. godine, dugo nismo imali dobitnicu nagrade iz atletike. Taj petnaestogodišnji post prije dvije godine prekinula je Jana Koščak, a sada je sjajna bacačica koplja Vita Barbić, osvojenom srebrnom medaljom na Svjetskom prvenstvu u SAD-u za uzrast do 20 godina, vratila nagradu u „kraljicu sportova“. Na upit voditelja priredbe je li joj aktualna europska seniorska prvakinja i olimpijska pobjednica iz Rija 2026., Sara Kolak, nadahnuće ili konkurencija, Vita je efektno odgovorila: - Uvijek sam se trudila pronaći svoj put. Sara Kolak može svakome biti uzor, ne samo po svojim postignućima nego i po tome što je prizemljena i uvijek spremna pomoći mladim sportašima. Saru ne mogu gledati kao konkurenciju, već samo kao motivaciju i potporu.

„OVO MI JE NAJPOSEBNIJA NAGRADA“ I prošlih godina Oscar Kovačić je nizao uspjehe na borilištima diljem svijeta, a u prošlogodišnjem izboru ovo priznanje bilo mu je nadohvat ruke - uskraćeno tek za jedan glas... Sada pak, s 19 godina osvojio je naslov europskog prvaka u kategoriji do 80 kg i to u mlađeseniorskoj konkurenciji, što mu je napokon donijelo laskavi epitet najuspješnijeg hrvatskog mladog sportaša. - Ovo mi je najposebnija nagrada jer nosi ime Dražena Petrovića i bit će mi veliki poticaj. Sebe i nadalje vidim u olimpijskoj kategoriji do 80 kilograma, a utrka za olimpijske norme za nastup u Los Angelesu 2028. godine je počela. S ovoga bih se mjesta želio zahvaliti svojem treneru i Taekwondo klubu Prana iz Karlovca. U momčadskoj konkurenciji nagrada je neminovno

morala otići u vaterpolo. Najboljima su proglašeni svjetski vaterpolski prvaci, članovi nacionalne reprezentacije do 18 godina, a najveći konkurenti bili su im kolege iz reprezentacija U-16 i U-20. Ključ uspjeha otkrio je vratar i kapetan reprezentacije Nikola Batoš, rekavši: - Za ovu medalju bili su presudni momčadski rad i takav duh unutar naše reprezentacije, ali i rad u klubovima.

HRGOVIĆ KAO UZOR Nažalost, za kategoriju najuspješnija ženska ekipa mlađih dobnih uzrasta nije pristigla nijedna valjana kandidatura pa se, kao i 2018. godine, dogodio izostanak laureatkinja. Odbor za dodjelu Nagrade „Dražen Petrović“ odlučio je poraditi na izmjenama i doradi Pravilnika kako se takvo što ne bi ponovilo u budućim izdanjima ove nagrade.

OVO JE LJETO BILO PREPUNO SJAJNIH REZULTATA - USPJEHA U ATLETICI, PLIVANJU, GIMNASTICI, VATERPOLU... IMAMO FILIPA HRGOVIĆA, SVJETSKOG BOKSAČKOG PRVAKA, REKORDE U BROJU OSVOJENIH MEDALJA NA MEDITERANSKIM IGRAMA I JOŠ PUNO VRIJEDNIH REZULTATA U OSTALIM SPORTOVIMA (J. VARVODIĆ) Najuspješniji sportski par, štafeta ili posada su Senka Martinović i Toma Tadić iz streljaštva. Na Europskom prvenstvu za uzrast do 21 godine u Bugarskoj osvojili su, u konkurenciji mješovitih parova, srebrno odličje u disciplini zračna puška 10 m, a oboje su vrlo uspješni i u pojedinačnim nastupima u kontinentalnoj konkurenciji. - Uspjeli smo dosad osvojiti dosta zajedničkih, ali i pojedinačnih medalja, te se nadam da ćemo tako samo nastaviti - rekao je Toma Tadić. OLIMP

37

LAUREATI 2026. Najvećim nadama hrvatskog sporta proglašeni su Katia Lanadvostruka Cvjetko kadetska svjetska prvakinja i europska Milić, juniorska doprvakinja u sportskom plesu, i boksač Vito Rupčić, osvajač brončane medalje u kategoriji do 48 kg na Europskom U-15 prvenstvu u Budvi. - Još nisam ni svjesna što sam osvojila. Zahvalna sam Hrvatskom olimpijskom odboru na ovoj nagradi – izjavila je vrsna sportska plesačica, a Vito je na upit zna li da mu je ova nagrada poveznica sa svjetskim prvakom Filipom Hrgovićem, uzvratio sjajnim „direktom“: - Znam da je moj uzor Filip Hrgović prije puno godina također osvojio ovu nagradu. I ja bih volio jednog dana biti kao on, svjetski prvak. Čestitajući svim mladim laureatima, predsjednik HOO-a Josip Varvodić je istaknuo: - Uz 35. godišnjicu Hrvatskog olimpijskog odbora s ponosom se prisjećamo svih naših sportaša, a taj osjećaj ponosa traje i ovih dana dok se još skupljaju dojmovi s dosad najuspješnijeg nastupa Hrvatske na Mediteranskim igrama, s rekordnih 39 medalja. Ponos je dominantan osjećaj i dok valoriziramo sjajna postignuća naših mladih snaga, dodjelom nagrade koja nosi ime velikog Dražena Petrovića. Koliko je ova nagrada vrijedna, najbolje pokazuje činjenica da ju je 2010. godine dobio i olimpijac Filip Hrgović, danas svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji. Uz njega, i brojni drugi trofejni sportaši, pa i olimpijske pobjednice, poput Sandre Perković i Barbare Đinović.

SVI LAUREATI NAGRADE “DRAŽEN PETROVIĆ“ 2026. NAJBOLJA MLADA SPORTAŠICA Vita Barbić - atletika (bacanje koplja)/ olimpijski sport NAJBOLJI MLADI SPORTAŠ Oscar Kovačić – taekwondo/ olimpijski sport NAJBOLJA MOMČAD Vaterpolska U18 reprezentacija – olimpijski sport Nikola Batoš, Marin Bajurin, Dominik Beljan, Mate Šorić, Filip Rogić, Petar Erenda, Deni Sappe, Mihael Mladineo, Ivano Lončar, Nardo Dragaš, Toma Drobac, Nikola Ferić, Toni Galušić, Nardo Skejić i Duje Burazin NAJBOLJI SPORTSKI PAR/ŠTAFETA ILI POSADA Senka Martinović - streljaštvo/ olimpijski sport Toma Tadić - streljaštvo/ olimpijski sport NAJVEĆE NADE HRVATSKOG SPORTA Katia Milić – sportski ples/ neolimpijski sport Vito Rupčić – boks / olimpijski sport

„RAD, RAD I SAMO RAD“ Vrlo inspirativno o Draženu Petroviću, kao uzoru mlađim naraštajima, kroz osobna sjećanja govorio je Krešimir Šamija, ravnatelj Uprave za sport u Ministarstvu turizma i sporta, a Draženova majka Biserka Petrović podsjetila je na riječi upućene Filipu Hrgoviću prilikom uručenja nagrade prije 16 godina: - Rekla sam mu, ti ćeš visoko poletjeti! Eto, on je danas svjetski prvak. Ponovila je Draženov postulat “Rad, rad i samo rad” te je u kasnijoj poruci laureatima pridodala: - Imate Draženovu nagradu u rukama, nosite Dražena u sebi! Glazbeni dio programa uveličao je sjajnim izvedbama White Quartet, a sve laureate prigodnim je poklonima nagradila HOO-ova sponzorska tvrtka Toyota.

38 OLIMP

ODBOR ZA DODJELU NAGRADE “DRAŽEN PETROVIĆ” 2026. Predsjednik Milivoj Bebić te članice Suzana Šop i Snježana Jurinić (Vijeće HOO-a); ostali članovi i članice: Marija Anzulović, Kornelija Kvesić i Dubravko Šimenc (Hrvatski klub olimpijaca); Barbara Đinović, Petar Gorša i Vedrana Malec (Komisija sportaša HOO-a); Robert Šola (Sportske novosti) te Ivana Lukačić, Nikola Lipovac i Vinko Knežević (Hrvatski zbor sportskih novinara).

SKIJAŠKA SEZONA 2026./2027. INFO

Nova stranica za hrvatsko

skijanje

Pet je glavnih pitanja za hrvatsko skijanje u sezoni koja je pred nama. Okrenuta je nova stranica, ambicije nikako nisu male, a odgovore ćemo doznati u sljedećih pet mjeseci Piše: VITO ZRNIĆ, Foto: HOO/ Kolektiff; PEXELS

U

profesionalnom sportu postoje tradicije bez kojih su godišnja doba nezamisliva. Kad je riječ o jeseni, jednom takvom ponosi se austrijski ledenjak Sölden, u kojem svakog listopada skijaši i skijašice režu vrpcu za početak nove sezone Svjetskog kupa. Osim u godinama kad se vremenske prilike urote protiv organizatora, veleslalomi u Söldenu se doživljavaju kao „nulti“ indikator forme najvećih majstora snježnog cirkusa. Tako će biti i ovaj put, 24. i 25. listopada, kad se na Rettenbachu zakotrlja 61. sezona Svjetskog kupa.

HOĆE LI SE ZRINKA LJUTIĆ VRATITI U SLALOMSKI VRH?

N

ajboljoj hrvatskoj skijašici 2026. je donijela goleme promjene. Početkom godine, prije odlaska na Olimpijske igre, promijenila je servisera (u novoj sezoni to će biti njezin otac Amir, koji joj je i trener), a koji mjesec kasnije angažirala je novog kondicijskog trenera, Austrijanca Kurta Kothbauera. U međuvremenu je odlučila postati sama sebi menadžerica i voditi brigu o sponzorskim ugovorima. Naposljetku, prvi put u karijeri odradila je ljetne pripreme na Novom Zelandu. Zajednički nazivnik svih promjena je cilj da se Zrinka vrati u slalomski vrh, na kojem je stolovala na kraju sezone 2024./25., kad je osvojila Mali kristalni globus. Konkurencija će biti žestoka, jer osim lani nedodirljive Mikaele Shiffrin vraća se i Petra Vlhová, koja je napokon potpuno zdrava i, kao i Zrinka, željna povratka na slalomska postolja.

JE LI FILIP ZUBČIĆ I DALJE KONKURENT ZA POSTOLJA?

U

uvertiri nove sezone Zubčić je dobio priznanje Međunarodnog odbora za fair play. Uručili su mu trofej Pierre de Coubertin zbog sportskog poteza iz Gurgla prošle sezone, kad je sucima nakon prve vožnje priznao da je haklao vrata. Lijepa je to bilješka u karijeri 33-godišnjeg Zagrepčanina, no njega će ove zime zanimati konkretnije stvari, čitaj - veleslalomska postolja. Početkom prošle sezone u Copper Mountainu je trećim mjestom prekinuo dvije godine dugu pauzu od penjanja na postolje, ali nakon toga se u ostatku sezone nije ni približio sličnom rezultatu. Pripreme za novu sezonu odradio je u Argentini, a baš kao i Zrinka, i on se odlučio na drastičnu promjenu. Nakon više od dva desetljeća promijenio je skije i odsad ćemo ga gledati na Nordici. Glavni razlog? „Da si dam ekstra motivaciju i pokušam sam sebe gurnuti naprijed“, objasnio je Zubčić.

40 OLIMP

ŠTO MOGU OSTALI?

U

z Zrinku Ljutić i Filipa Zubčića, još dvoje članova aktualne A reprezentacije imaju iskustvo penjanja na postolje u Svjetskom kupu. Leona Popović (28) učinila je to dvaput, Samuel Kolega (27) jednom, a oboje se sad nalaze u sličnoj poziciji. Od prvog slaloma u Leviju (14. i 15. studenoga) morat će postupno raditi na poboljšanju (podizanju) startnog broja i bildanju samopouzdanja. Osim njih, u A reprezentaciju uvršten je i 30-godišnji Istok Rodeš, no Savez je donio odluku da će Varaždinac ove sezone sam financirati svoje treninge i nastupe. Sastav B reprezentacije čine 16-godišnja Pia Vučinić i 24-godišnji Tvrtko Ljutić, koji će strpljivo čekati šansu da osjete pokoju stazu u Svjetskom kupu i tko zna, možda izbore drugu vožnju i dokopaju se bodova.

ZAVRŠAVA LI ŠESTOGODIŠNJI POST NA SVJETSKIM PRVENSTVIMA?

U

Foto: PEXELS/ Hugo Sykes

veljači će proći šest godina otkako je Hrvatska zadnji put imala osvajača medalje na svjetskim skijaškim prvenstvima. U Cortini d’Ampezzo 2021. srebrom se okitio Filip Zubčić, a disciplina je bila paralelni veleslalom koji danas više ne postoji u programu SP-a. Ove sezone domaćin će biti Crans Montana, gdje će se medalje dijeliti u ukupno 11 disciplina: uz standardne brze i tehničke discipline, tu su ekipna kombinacija (ženska i muška) te ekipni paralel.

KAKO ĆE FUNKCIONIRATI NOVA REPREZENTACIJA?

M

Foto: PEXELS/ Hugo Sykes

ožda i najintrigantnije pitanje uoči nove sezone tiče se promjena u samom vrhu i organizaciji hrvatskog alpskog skijanja. Bivšeg direktora reprezentacija Vedrana Pavleka, koji je pobjegao iz zemlje uslijed velike afere s financijskim malverzacijama u Savezu, naslijedio je Goran Rački, inače bivši trener Leone Popović. Predsjednik Alpskog odbora je Ivan Vučinić, a novo vodstvo HSS-a istaknulo je da želi postaviti zdrave temelje rada, uz naglasak da neće zatvoriti vrata skijašima i skijašicama koji nisu uspjeli ostvariti kriterije za ulazak u program reprezentacije. “Clean start“, rekli bi Englezi. Okrenuta je, eto, nova stranica, s ambicijom da hrvatsko skijanje i ove sezone bude relevantno u svjetskim okvirima.

OLIMP

41

TENISKA ZAVRŠNICA GODINE: TORINO 2026.

Pretplatnik na ATP finale Mate Pavić

U zadnjih deset godina, splitski tenisač samo se dvaput nije kvalificirao na taj elitni turnir. No, jedinu pobjedu od svih naših tenisača ima tek - Nikola Mektić! Piše: VITO ZRNIĆ; Foto: HOO/ Kolektiff

N

egdje oko božićnih i novogodišnjih blagdana, dok će velik dio nas uživati u obiteljskoj idili ili puniti baterije na kakvom putovanju, Mate Pavić (33) još će jednom okretati novu stranicu karijere. Trenutačno najbolje rangirani hrvatski tenisač računajući sve ljestvice, i mušku i žensku, i singl i parove - uigravat će se za novu sezonu s novim partnerom, Nijemcem Kevinom Krawietzom. Koji tjedan prije toga, Pavić će osmi put u karijeri nastupiti na ATP Finalu, završnici osam najboljih parova svijeta. Posljednje je to poglavlje njegove priče s Marcelom Arévalom, 35-godišnjim Salvadorcem s kojim je tijekom posljednje tri sezone ostvario neke od najvećih uspjeha karijere: osvojili su Grand Slam (Roland Garros 2024.), četiri Masters 1000 titule te još dva manja naslova i stigli do svjetskog broja jedan. Završetak suradnje uklapa se u Pavićev prosjek trajanja partnerstva na Touru. S Novozelanđaninom Venusom odradio je dvije sezone (2015.-16.), s Austrijancem Marachom nepune tri (2017.-19.), s Brazilcem Soaresom manje od dvije (2019.-20.), a s Nikolom Mektićem dvije i pol (2021.-23.). Činjenica da je sa svakim od njih osvajao ATP naslove, te da svoja četiri Grand Slama ima s četiri različita suigrača, dovoljno ilustrira Pavićev talent, taktičku svestranost i prilagodljivost. Zato se, uostalom, u čak četiri navrata uspinjao na poziciju broj jedan i postao gotovo pa pretplaćen na plasman na ATP Finale. U zadnjih deset godina, samo se dvaput nije kvalificirao na taj elitni turnir...

MEKTIĆ JEDINI POBJEDNIK Budući da igrači parova na Touru mogu trajati i do petog desetljeća – u top 10 društvu trenutačno su, primjerice, 41-godišnji Argentinac Zeballos i 40-godišnji Španjolac Granollers - nije se teško okladiti da bi Pavić mogao postati hrvatski rekorder po broju nastupa na

42 OLIMP

završnicama sezone. Ispred njega je još samo umirovljeni Ivan Dodig, koji je na ATP Finalu igrao devet puta. Čak ni Goran Ivanišević nije bio tako čest gost na partyju najboljih tenisača svijeta: dok se natjecanje još zvalo Tennis Masters Cup, on je skupio pet nastupa u singlu. Nikola Mektić ima ih pet u parovima, Marin Čilić četiri u singlu, a Ivan Ljubičić dva. Kad smo već spomenuli Mektića, jedino se on među Hrvatima može pohvaliti da u kolekciji ima trofej s tog posljednjeg turnira u ATP-jevom kalendaru. Zagrepčanin ga je podignuo 2020., na kraju „korona sezone“ u kojoj mu je partner bio Nizozemac Wesley Koolhof. Bio im je to, paradoksalno, prvi i posljednji zajednički trofej koji su dohvatili na međusobnom rastanku jer su obojica već u tom trenutku imali dogovorene nove suradnje. Mektić je na početku listopada statistički još uvijek bio u igri i za ovogodišnji ATP Finale, no ta misija izgleda prilično komplicirano jer je s aktualnim partnerom, Amerikancem Austinom Krajicekom, zaostajao 1500 bodova za pozicijom koja vodi u Torino. Ukratko, treba im žetva na posljednja dva Mastersa (Šangaj, Pariz), plus još pokoji naslov ili finale na turniru niže kategorije. Puno su bodova Mektić i Krajicek prosuli na Grand Slamovima, na kojima im je najbolji ovogodišnji rezultat bilo četvrtfinale Wimbledona, dok su na preostala tri velika turnira zapinjali u drugom ili trećem kolu.

STIŽU LI NASLJEDNICI? Kad se podvuče crta, Hrvatska je i dalje snažno zastupljena u samom svjetskom vrhu konkurencije parova, iako dob Pavića (33) i pogotovo Mektića (uskoro 38), olimpijskih pobjednika iz Tokija, potiho sugerira da će se ta putanja uskoro početi spuštati. Ivan Dodig se prošle godine oprostio, a nove generacije (još) nema na horizontu. Među 100 igrača parova danas pleše 29-godišnji Nino Serdarušić, vrlo blizu „stotki“ je i 25-godišnji Admir Kalender, dok dvojica 22-godišnjaka, Mili Poljičak i Luka Mikrut, tek trebaju servirati odgovor u kojem će smjeru krenuti njihove karijere odnosno hoće li jednog dana i oni postati specijalisti parova sposobni za serijsko „štancanje“ naslova. Zasad obojica „ganjaju“ singl karijere... NASTUPI HRVATSKIH TENISAČA NA ATP FINALU* Tenisač Konkurencija Broj nastupa Najbolji rezultat Ivan Dodig parovi 9 finale (2014.) Mate Pavić parovi 7** finale (2022., 2024.) Nikola Mektić parovi 5 pobjeda (2020.) Goran Ivanišević*** singl 5 polufinale (triput) Marin Čilić singl 4 skupina Ivan Ljubičić singl 2 skupina *natjecanje se od 1990. do 1999. zvalo ATP Tour World Champions hips, od 2000. do 2008. Tennis Masters Cup, a od 2009. do 2016. ATP World Tour Finale **osmi nastup trebao bi biti na ovogodišnjem ATP Finalu ***Ivanišević je uz to šest puta nastupio i na Grand Slam Cupu, završnici sezone koju je do 1999. organizirao ITF, računajući isključivo rezultate na Grand Slamovima. Godine 1995. je i osvojio Grand Slam Cup.

ATP FINALE 2027. Domaćin: Torino / datum: 15.-22. studenoga Podloga: tvrda (dvorana) Branitelj naslova (singl): Jannik Sinner (Ita) Branitelji naslova (parovi): Heliövaara (Fin)/Patten (VBR) Veličina ždrijeba (singl): 8 + dvije zamjene Veličina ždrijeba (parovi): 8 + jedna zamjena

“VIDIMO SE NA TRENINGU!”

Sport kao novi društveni život

44 OLIMP

Nekad smo se nalazili na kavi. Danas se sve češće nalazimo u tenisicama. Trčanje, padel, biciklizam i grupni treninzi postaju novi načini druženja i upoznavanja ljudi. Sport više nije samo pitanje kondicije i rezultata, nego sve više i društvenog života Piše: HANA LANČIĆ Foto: UNSPLASH/ David Schultz

T

rkačke grupe na zagrebačkom Jarunu, uz Savu, na splitskom Marjanu... rekreativni biciklisti, planinari i zaljubljenici u sve popularniji padel dio su trenda koji sportu daje novu društvenu dimenziju. Umjesto samostalnog treninga sa slušalicama i pametnim satom, sve se više ljudi odlučuje za vježbanje u društvu, nerijetko uz kavu i druženje nakon odrađenih kilometara. Da je riječ o aktualnom trendu, potvrđuje i American College of Sports Medicine, koji je među vodeće fitness trendove za 2026. uvrstio rekreativne sportske klubove za odrasle. Trkačke grupe (run clubs), rekreativne lige i druge sportske zajednice privlače ljude upravo kombinacijom tjelesne aktivnosti, zabave i novih poznanstava.

TRČANJE KAO NOVA KAVA U Hrvatskoj, gdje su kava i druženje važan dio svakodnevice, takav koncept lako pronalazi svoje mjesto. Dogovor za kavu sve češće uključuje prethodno zajedničko trčanje, vožnju bicikla ili trening. Pritom nije nužno biti član sportskog kluba, imati natjecateljske ambicije ili posebno dobru kondiciju. Trkačke zajednice okupljaju ljude različitih dobi i fizičke spremnosti. Netko dolazi zbog priprema za polumaraton, netko želi steći naviku redovitog kretanja, a nekome je najvažnije upoznati nove ljude. U sociologiji postoji izraz third place, odnosno treće mjesto. Uz dom i posao, riječ je o prostoru u kojem se ljudi redovito susreću, druže i stvaraju poznanstva. Tu ulogu, uz tradicionalne kafiće i društvene prostore, sve češće preuzimaju i sportske zajednice. Upravo je ta društvena komponenta jedan od razloga zbog kojih su ovakvi treninzi privlačni i onima koji se nikada nisu smatrali sportskim tipovima. Često nema obveznih dolazaka ni rezultatskog pritiska, a sudionici mogu prilagoditi intenzitet aktivnosti vlastitim mogućnostima. Uz rekreaciju, dobivaju i priliku za redovito druženje izvan uobičajenog kruga prijatelja.

OD PADELA DO PLANINARSKE STAZE Trčanje je samo jedan dio tog trenda. Padel, koji se uglavnom igra u parovima, sve je popularniji i kao oblik druženja nakon posla. Sličnu ulogu imaju rekreativne

biciklističke grupe, planinarski izleti i zajednički treninzi na otvorenom. Tu su i vlasnici kućnih ljubimaca koji u trčanje, duže šetnje ili planinarenje uključuju svoje pse. Takve aktivnosti često postaju prilika za upoznavanje drugih vlasnika, pa se druženje spontano nastavlja i izvan staze. Hrvatska za ovakav način rekreacije ima dobre preduvjete. Gradski parkovi, nasipi, šetnice, obala, brda i planine nude brojne mogućnosti za aktivnosti koje ne zahtijevaju složenu organizaciju ni velike troškove. Pritom sportsko druženje nije ograničeno na velike gradove. Lokalne rekreativne skupine, planinarska društva i amaterski sportski klubovi već su dugo dio života manjih sredina, a danas se uz njih razvijaju i nove, neformalne zajednice.

DRUŠTVO KAO MOTIVACIJA Mnoštvo primjera takvog pristupa postoji i u Hrvatskoj. Primjerice Inicijativa #BeActive, u sklopu Europskog tjedna sporta, kroz različite besplatne aktivnosti okuplja građane koji žele isprobati neki sport ili se jednostavno rekreirati u društvu. Sličan koncept ima i Festival sportske rekreacije Primorsko-goranske županije, u čijoj organizaciji sudjeluje Klub za sportsku rekreaciju Gorovo iz Opatije. Od planinarenja i vježbanja na Platku do jedrenja i SUP-a na opatijskoj rivijeri, takvi programi pokazuju da za bavljenje sportom nisu nužni natjecateljski ciljevi ni redovito članstvo u klubu. Jednako važan razlog za sudjelovanje može biti i druženje. Zajednički trening ima i praktičnu prednost: lakše je održavati kontinuitet kada postoji dogovor s drugima. Grupna dinamika može potaknuti redovitije vježbanje, osobito kod početnika kojima nedostaju motivacija ili ustaljena rutina. Pritom uspjeh ne znači svima isto. Nekome je cilj istrčati deset kilometara, drugome redovito trenirati dva puta tjedno, a trećemu kvalitetnije provoditi slobodno vrijeme. Iako se danas predstavlja kao novi lifestyle trend, društvena uloga sporta zapravo nije novost. Hrvatska ima dugu tradiciju sportskih društava, klubova i organizirane rekreacije. Razlika je u tome što se uz tradicionalne oblike sve više razvijaju fleksibilne, neformalne zajednice, otvorene i onima koji se sportom žele baviti povremeno, bez posebnih obveza. Sport tako postaje još jedna alternativa klasičnim izlascima i način održavanja društvenih kontakata. A za uključivanje u takvu ekipu važniji su interes za kretanje i dobro društvo nego sportska forma.

U SOCIOLOGIJI POSTOJI IZRAZ THIRD PLACE, ODNOSNO TREĆE MJESTO. UZ DOM I POSAO, RIJEČ JE O PROSTORU U KOJEM SE LJUDI REDOVITO SUSREĆU I DRUŽE. TU ULOGU, UZ TRADICIONALNE KAFIĆE I DRUŠTVENE PROSTORE, SVE ČEŠĆE PREUZIMAJU I SPORTSKE ZAJEDNICE. OLIMP

45

LOKALNI SPORT: ČAKOVEC

Grad u kojem se svaki peti stanovnik aktivno bavi sportom

U Čakovcu djeluje 79 klubova koji su članovi Zajednice sportskih udruga s oko 5000 registriranih sportašica i sportaša na području grada koji broji 27.000 stanovnika Piše: MARIN ŠAREC, Foto: Unsplash, Grad Čakovec

Č

akovec se često navodi kao dobar primjer kada je riječ o tretmanu sporta i ulaganju u sport i sportsku infrastrukturu. U njemu djeluje 79 klubova koji su članovi Zajednice sportskih udruga, s oko 5000 registriranih sportašica i sportaša na području grada koji broji 27 000 stanovnika. To znači da je petina stanovnika Čakovca registrirana u sportskom sustavu. Kako djeluje i kako se financira taj sustav pojašnjava nam tajnik Zajednice sportskih udruga Čakovca, Tomislav Jakopec: - Grad sve radi sukladno Zakonu u sportu. Dakle, sva plaćanja u sportu i vezana za sport idu preko Zajednice sportskih udruga. Čak i sredstva koja idu za mjesnu samoupravu idu preko nas. Mi smo samo transfer, ali sva sredstva namijenjena sportu idu prvo k nama i onda se prebacuju krajnjem korisniku. Ove godine je to 1.325.000 eura, pri čemu se taj proračun godišnje povećava u dvocifrenim postocima. U zadnjih pet godina to je svake godine bilo između 15 i 22 posto. Zadnje povećanje je na razini 18 posto u odnosu na prošlu godinu, čime ne samo da se prati stopa inflacije, nego se taj iznos i nadograđuje.

SPORTSKA ZONA Ono što je jedinstveno u Čakovcu je to da su još 80-ih godina prošlog stoljeća urbanisti i sportski vizionari namijenili dio grada za sportsku zonu. U njoj se, osim atletskog i nogometnog stadiona, nalazi i streljana, i gradski bazeni, i skvoš arena... Tu je i dvorana Graditeljske škole, najveća sportska dvorana u kojoj se, osim sportskih, održavaju značajnije priredbe na području Čakovca i Međimurja. - U tom sklopu u planu je izgradnja novog regionalnog teniskog centra s četiri natkrivena terena i vanjskim terenima, a već sada je tamo postavljen balon s tri terena s tvrdom podlogom. U pripremama je projekt za atletsku dvoranu i za novu kuglanu. - kaže Jakopec i nastavlja priču o

46 OLIMP

sportskoj infrastrukturi na kojoj Čakovčanima mnogi zavide: - Kontinuirano ulažemo u sportske objekte. I trenutačno se radi na nekoliko važnih projekata. Jedan od njih je prenamjena streljane za veći kalibar, drugi je sanacija krova gradskih bazena i sanacija pomoćnog igrališta P2 u sklopu SRC Mladost, koje će se sada proširiti da se i na njemu mogu odigravati službene utakmice. U pripremi su već i projekti izgradnje atletske dvorane, nove kuglane i izgradnje sportske dvorane 4. osnovne škole, odnosno Područne škole kako se službeno zove, kao i rekonstrukcija dvorana 3. osnovne škole i 2. osnovne škole, što je vezano uz školstvo, ali i uz potrebe čakovečkog sporta.

PERJANICE FILIP UDE I ANTONIA RUŽIĆ Upravo uz ovo zadnje vezano je i rješenje trenutno najvećeg problema sporta u Čakovcu – nedostatka termina za trening sportašica i sportaša svih dobnih uzrasta i kategorija. - Nedostaje nam gradska sportska dvorana za trening, ali i o njoj se razmišlja. Razmišlja se i o nekim alternativnim rješenjima. Imamo izrazito pozitivna iskustva s balondvoranom kod Učiteljskog fakulteta. Tu smo bili, možemo reći, pioniri u Hrvatskoj kad smo izgradili takvu dvoranu pa su to onda preuzele i neke druge sredine. Između ostalih i Velika Gorica koja je napravila prekrasnu dvoranu. Nadamo se da će se uvođenjem jednosmjenske nastave u školama i taj problem riješiti. Na području Čakovca trenutno je pet, a uskoro će biti šest osnovnih škola i kad se naprave sportske dvorane u školama koje to još nemaju, dogodit će se jedna, ako ne renesansa, onda svakako nova sportska paradigma sporta u Čakovcu. Imat ćemo djecu u školi do 15 ili 16 sati, a nakon toga će se svi školski sportski objekti moći koristiti za potrebe sportskih klubova. Sada imamo situacije da i seniori i mlađe dobne skupine moraju u odraditi treninge od 19 do 21 sat. Napominjem da u dvoranskom sportu imamo dva rukometna kluba najvišeg ranga natjecanja, s tim da muški rukometni klub ima preko 100

članova u mlađim dobnim kategorijama – govori Jakopec. Kada je riječ o vrhunskim sportskim klubovima i pojedincima iz raznih sportova Čakovec se ima čime pohvaliti. - Zasigurno najsređeniji klubovi su Gimnastički klub Marijan Zadravec Macan, Teniski klub Franjo Punčec, Čakovečki plivački klub, Muški rukometni klub Čakovec i Ženski rukometni klub Zrinski. To su perjanice našeg sporta. Kada govorimo o pojedincima, tu u prvi plan iskaču Filip Ude i Antonia Ružić. Ude je naš prvi osvajač olimpijske medalje u gimnastici i dugi niz godina najbolji hrvatski gimnastičar, Antonia Ružić je prošle godine bila proglašena tenisačicom godine, a njezini treneri Tomislav Hublin i Jura Dusparić najboljim teniskim trenerima u Hrvatskoj. Iz naših rukometnih klubova imamo igrače koji su dio reprezentacije u rukometu na pijesku. Imamo i nekoliko nogometašica prvoligaške ekipe NK Međimurje koje su u seniorskoj reprezentaciji.

„SVAKI TJEDAN SPORT JEDAN“ Čakovec je redovito domaćin i međunarodnim natjecanjima i prvenstvima u raznim sportovima. Najznačajniji su teniski turniri uvršteni u kalendar Europske teniske federacije (za mlađe dobne kategorije, prije svih “Marin Šuica Junior Open”, jedan od najvećih europskih turnira za tenisače i tenisačice do 16 godina koji se boduje i za listu ETF-e). Imamo u karateu tradicionalni turnir “Međimurje Open” na kojem sudjeluje više od tisuću natjecatelja iz više od 20 država svijeta, a već više od 20 godina organiziramo i plivački “Memorijal Anto Dragić”, koji se zbog ograničenog kapaciteta šest plivačkih staza u 25-metarskom bazenu ne može, nažalost, dalje razvijati. Od većih sportskih natjecanja organizirali smo Svjetsko rukometno prvenstvo za žene, i u dva navrata juniorsko prvenstvo. No, priča o sportu u Čakovcu širi se na sudjelovanje Zajednica sportskih udruga Čakovca u 30-ak manifestacija godišnje, u kojima se osim sporta i rekreacije promoviraju zdravlje, obrazovanje i skladan život u zajednici. - Gradska sportska zajednica je do 2016. imala dva projekta koje je provodila - izbor najboljih sportaša i ljetne kampove „Svaki tjedan sport jedan“ koji se održavaju već 22

godine. Čim završi škola omogućuje se djeci za vrijeme ljetnih praznika besplatno treniranje i upoznavanje sa sportovima. Znači, djeca svaki tjedan imaju na rasporedu jedan, dva ili tri sporta. Ove godine imali smo 19 kampova, a znalo ih je biti i 25. S djecom rade treneri i kineziolozi i ona su pod stručnim nadzorom. To je dobra prilika za klubove, naročito one iz manje popularnih sportova, da privuku nove članove, a za djecu i njihove roditelje prilika da kvalitetno provedu ljetne praznike. Osim toga, u posljednjih deset godina mi smo to podigli gotovo na 30 različitih manifestacija koje provodi Zajednica sportskih udruga. Obilježavamo Hrvatski olimpijski dan, Međunarodni dan obitelji, Međunarodni dan šećerne bolesti, Europski dan sporta, a imamo i posebnu manifestaciju koja se zove Čakovec Active, i tu uključujemo ne samo grad, nego i sve mjesne odbore – veli Tomica Jakopec i dodaje: Organiziramo i Sportski advent tijekom kojeg svake subote imamo orijentacijsko kretanje sa zadatcima u perivoju, imamo i nordijsko hodanje koje je vrlo popularno kod nas. Unatrag dvije godine, povodom Dana žena i mjeseca žena, pokrenut je i projekt „Žene ženama“ za sve žene koje nisu ni u kakvom sustavu vježbanja. Imaju mogućnost mjesec dana redovito trenirati s trenericama, a nakon toga se priključiti bilo kojem sportskom klubu u gradu. Radimo puno sa Zavodom za javno zdravstvo, radimo skupa na Europskom tjednu sporta gdje uspijevamo okupiti tisuće ljudi, partner smo na projektu Pješke i biciklom posao…, tako da stalno prezentiramo važnost sporta i tjelesne aktivnosti.

„ČAK BAJK“ „Festival Čakovec živi sport“ sportska je priredba koju Zajednica sportskih udruga Čakovca organizira povodom obilježavanja Dana grada. Tu imaju dvije manifestacije. U prvoj se na jednom mjestu okupe svi sudionici sportskog života u Čakovcu, prezentiraju svoje sportove, imaju štandove, organizirano dolaze djeca iz vrtića, djeca iz nižih razreda osnovnih škola i tu se upoznaju sa sportovima. Mogu se učlaniti u neki klub i okušati se u nekom sportu. Uz obilježavanje Dana grada već pet godina ide i biciklijada “Čak Bajk”, jedinstvena po tome što nema ni početka ni kraja. Svi sugrađani mogu odabrati dionicu koju god hoće, ići od jednog mjesnog odbora do drugog, mogu ići u dva, a mogu i u svih 14. Maksimalno se može odvesti 65 km. U svakom mjesnom odboru je punkt gdje ih dočekaju ljudi koji žive tamo, ispeku kolače, daju osvježenje, pripreme neku feštu…

OLIMP

47

OD SPORTSKOG TERENA DO DIPLOMATSKOG STOLA

NEKE OD NAJPOZNATIJIH ŽENA SVJETSKOG SPORTA BILLIE JEAN KING, MIA HAMM, MICHELLE KWAN, JESSICA MENDOZA, IBTIHAJ MUHAMMAD I ANNIKA SORENSTAM, SVAKA NA SVOJ NAČIN, POKAZALA JE DA SPORTSKI USPJEH MOŽE IMATI POSLJEDICE DALEKO IZVAN REZULTATA NA SEMAFORU.

48 OLIMP

zene

Kako mijenjaju lice sportske diplomacije Što povezuje olimpijsku medalju, diplomatsku misiju i sportsku dvoranu u kojoj zajedno treniraju djevojke različitih kultura? Odgovor je – utjecaj! Piše: MIA BAĆIĆ; Foto: PEXELS/ Cottonbro studio

S

port je odavno prestao biti samo natjecanje. Postao je prostor susreta, komunikacije i izgradnje povjerenja – jedan od rijetkih međunarodnih jezika koji ne treba prijevod. A upravo su žene pokazale koliko daleko taj jezik može dosegnuti. Olimpijske pobjednice postaju ambasadorice i zagovornice društvenih promjena. Bivše reprezentativke ulaze u međunarodne institucije. Sportašice postaju glasnogovornice ravnopravnosti, mira i uključivanja. A neke diplomatkinje na međunarodnu scenu dolaze nakon što su svoju zemlju najprije predstavljale na sportskom terenu. Granica između sporta, diplomacije i politike sve je tanja. I s njom se mijenja odgovor na pitanje tko danas može biti međunarodni lider.

DIPLOMACIJA POČINJE NA TERENU Ponekad diplomacija počinje mnogo prije veleposlanstva. Na igralištu. U sportskoj dvorani. Na stadionu. Ili u jednostavnom razgovoru dvoje sportaša koji ne govore isti jezik. Upravo je sposobnost sporta da povezuje ljude razlog zbog kojeg su ga države počele uključivati u javnu diplomaciju. Sjedinjene Američke Države među prvima su taj potencijal razvile kroz programe koji su sportaše i trenere slali u druge zemlje kao Sports Envoys, sportske izaslanike. Njihova zadaća nije bila samo održati trening ili sportsku radionicu. Kroz sport su razgovarali s mladima, trenerima, lokalnim zajednicama i institucijama o obrazovanju, zdravlju, uključivanju, liderstvu i ravnopravnosti. Drugim riječima – nisu dolazili samo pokazati kako se igra. Dolazili su otvoriti razgovor. Sport tako postaje zajednički jezik. A diplomatsku poruku više ne prenosi nužno samo diplomat. Može je prenijeti olimpijka. Reprezentativka. Trenerica. Sportska liderica.

UTJECAJ BILLIE JEAN KING Ta je mogućnost posebno snažna kada se sport poveže sa ženama i djevojkama. Američki State Department u veljači 2012. pokrenuo je inicijativu Empowering Women and Girls Through Sports, usmjerenu na povećanje sudjelovanja žena i djevojaka u sportu kroz međunarodne programe sportske diplomacije, uključujući programe Sports Envoys, Sports Visitors i novi program sportskog mentorstva. U lipnju 2012. State Department osnovao je i U.S. Department of State’s Council to Empower Women and

Girls Through Sports, čija je zadaća bila promicati sport kao sredstvo osnaživanja žena i djevojaka te podržavati ciljeve navedene inicijative. Među njegovim članicama bile su neke od najpoznatijih žena svjetskog sporta: Billie Jean King, Mia Hamm, Michelle Kwan, Jessica Mendoza, Ibtihaj Muhammad i Annika Sorenstam. Nije slučajno da su upravo one izabrane. Svaka je na svoj način već pokazala da sportski uspjeh može imati posljedice daleko izvan rezultata na semaforu. Billie Jean King nije samo jedna od najvećih tenisačica u povijesti. Ona je jedna od žena koje su promijenile položaj sportašica u profesionalnom sportu. Osvojila je 39 Grand Slam naslova, uključujući 12 pojedinačnih. No njezin najveći utjecaj nije ostao zapisan u statistici. King je desetljećima vodila borbu za ravnopravnost žena u sportu, jednake nagrade i veće mogućnosti za sportašice. Osnovala je Women’s Sports Foundation i postala jedan od najprepoznatljivijih američkih glasova za ravnopravnost u sportu. Kada je 2012. postala članica Vijeća State Departmenta (VSD), u njegov rad nije donijela samo reputaciju bivše prvakinje. Donijela je iskustvo žene koja je desetljećima koristila sport kao alat društvene promjene.

HAMM, KWAN I MENDOZA Mia Hamm bila je jedna od najvećih nogometašica svoje generacije i jedno od lica koje je pomoglo pretvoriti ženski nogomet u globalno prepoznatljiv sport. S reprezentacijom SAD-a osvojila je dva svjetska prvenstva i dvije olimpijske zlatne medalje. Kao jedna od najpoznatijih američkih sportašica svoje generacije mogla je doprijeti do djevojaka kojima sport nije bio samo igra, nego potencijalni put prema obrazovanju, samopouzdanju i neovisnosti. Kao članica VSD-a upravo je taj autoritet prenosila izvan nogometnog terena. Michelle Kwan, jedna od najuspješnijih američkih umjetničkih klizačica, osvojila je dvije olimpijske medalje i pet svjetskih prvenstava. Nakon sportske karijere ušla je u javni život, a radila je i kao javna diplomacijska ambasadorica američkog State Departmenta. Njezina karijera pokazuje jednu od ključnih prednosti sportaša u diplomaciji: sposobnost komunikacije s publikom koja možda ne bi jednako otvoreno slušala klasičnog političkog predstavnika. Sportaš dolazi s manje formalnim, ali često vrlo snažnim autoritetom. Jessica Mendoza, bivša američka reprezentativka u softballu i dvostruka olimpijska medaljašica, osim OLIMP 49

OD SPORTSKOG TERENA DO DIPLOMATSKOG STOLA što je postala sportska analitičarka i komentatorica, sudjelovala je u programima sportske diplomacije State Departmenta. Kao Sports Envoy radila je s djevojkama i trenericama u inozemstvu, koristeći softball za razgovor o timskom radu, zdravlju, obrazovanju i mogućnostima koje sport otvara ženama. Tu se najbolje vidi razlika između sportskog ambasadora i klasičnog diplomata. Diplomat govori o odnosima među državama. Sportašica često najprije govori o onome što ljudi dijele.

SORENSTAM I MUHAMMAD Švedska golferica Annika Sorenstam jedna je od najvećih igračica u povijesti ženskog golfa. Osvojila je deset velikih LPGA naslova i 72 turnira na LPGA Touru. Nakon sportske karijere nastavila je djelovati kroz svoju zakladu i programe usmjerene na razvoj mladih i uključivanje djevojaka u sport. Kao članica VSD-a 2012. bila je dio skupine žena čiji je sportski autoritet pomagao u otvaranju prostora za novu generaciju sportašica. Jer sportska diplomacija nije samo pitanje toga tko govori, već i tko može biti uzor onima kojima se govori. Ibtihaj Muhammad, američka mačevalka, na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. osvojila je ekipnu brončanu medalju. Bila je prva Amerikanka koja je nastupila na OI noseći hidžab i prva muslimanska Amerikanka koja je osvojila olimpijsku medalju. Njezina priča zato je postala veća od sportskog rezultata. Pokazala je da vrhunski sport može istodobno biti prostor izvrsnosti, identiteta i različitosti. Još važnije, Muhammad je bila među članicama Vijeća State Departmenta osnovanog 2012. – prije nego što je osvojila olimpijsku medalju u Riju. To je važan detalj. Njezin međunarodni angažman nije počeo nakon što je postala simbol. Institucije su u njezinu priču prepoznale potencijal i prije najvećeg rezultata.

autoritet pretvori u međunarodni utjecaj... Kirsty Coventry, bivša plivačica iz Zimbabvea (koja je osvojila sedam olimpijskih medalja, uključujući dvije zlatne), jedna od najvećih afričkih olimpijskih sportašica svoje generacije, nakon sportske karijere ušla je u politiku i postala ministrica sporta, umjetnosti i rekreacije Zimbabvea. Istodobno je gradila poziciju unutar olimpijskog pokreta – od Komisije sportaša Međunarodnog olimpijskog odbora do njezina predsjedanja i članstva u Izvršnom odboru MOO-a. U ožujku 2025. izabrana je za predsjednicu MOO-a. Time je postala prva žena i prva osoba iz Afrike na njegovom čelu. Njezin put pokazuje koliko se daleko može protegnuti karijera vrhunske sportašice: olimpijski bazen - nacionalna politika – globalni sport. Tri različita svijeta povezana jednom karijerom. Coventry nije na međunarodnu pozornicu došla kao anonimna političarka. Došla je kao olimpijska prvakinja. Sport joj je dao vidljivost. Ali dao joj je i iskustvo nastupa pred međunarodnom publikom, upravljanja pritiskom, predstavljanja vlastite zemlje i rada s ljudima različitih kultura. To nisu samo sportske vještine. To su i elementi međunarodnog liderstva.

PRIMJER VANESSE FRAIZER

Malteška diplomatkinja i stalna predstavnica Malte pri Ujedinjenim narodima u New Yorku Vanessa Frazier, prije diplomatske karijere bavila se džudom i predstavljala Maltu na međunarodnoj razini. Sport joj je omogućio rano iskustvo međunarodnog okruženja: putovanja, natjecanja, susrete s ljudima drugih kultura i nastupanje u ime vlastite zemlje. Kasnije je te iste vještine prenijela u diplomaciju. Njezina priča pokazuje da odnos između sporta i diplomacije nije jednosmjeran. Sportašica može postati diplomatkinja. Ali i diplomatkinja može razumjeti koliko sportsko iskustvo može biti vrijedan oblik međunarodnog kapitala. Što se dakle događa kada sportašica više ne nastupa? Njezin MOŽDA BUDUĆNOST SPORTSKE međunarodni kapital ne mora nestati. Godine provedene DIPLOMACIJE NEĆE UVIJEK IZGLEDATI u vrhunskom sportu donose iskustvo javnog nastupa, KAO DIPLOMATSKA KONFERENCIJA. odgovornosti, rada u timu i predstavljanja vlastite zemlje. MOŽDA ĆE POČETI NA TRENINGU, U Kirsty Coventry pokazuje koliko daleko taj put može voditi – SPORTSKOJ DVORANI. ILI U ISKUSTVU od olimpijske medalje do čelne pozicije u svjetskom sportu. BIVŠE REPREZENTATIVKE KOJA SVOJE Vanessa Frazier potvrđuje da sportsko iskustvo može biti ZNANJE PRENOSI NOVOJ GENERACIJI. početak diplomatske karijere, Billie Jean King da sportski autoritet može prerasti u društveni utjecaj, a Tegla Loroupe da sport može postati sredstvo mira. PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MOO-A A sve one zajedno dokazuju da međunarodni utjecaj ne mora uvijek početi u instituciji. Ponekad počinje na Priče ovih žena pokazuju da medalja nije nužno kraj terenu. Zato sportska diplomacija nije samo pitanje sportske karijere. Može biti njezina druga faza. Brazilska promocije države. Riječ je o prepoznavanju ljudi koji već nogometna legenda Marta Vieira da Silva svoj je status jedne od najvećih nogometašica svih vremena povezala imaju međunarodno iskustvo, povjerenje i sposobnost povezivanja. U svijetu u kojem klasična diplomacija sve teže sa zagovaranjem prava i mogućnosti žena i djevojaka. dopire do novih generacija, sportaši i sportašice imaju jednu Kenijska atletičarka Tegla Loroupe, jedna od najvećih veliku prednost. Ljudi ih žele slušati. svjetskih dugoprugašica je svoj sportski autoritet Možda budućnost sportske diplomacije zato neće uvijek pretvorila u platformu za mirovni rad. Kroz svoju zakladu koristi sport za povezivanje zajednica pogođenih sukobima izgledati kao diplomatska konferencija. Možda će početi na treningu. U razgovoru s djevojkama iz druge zemlje. i promicanje mira. Turska odbojkašica Eda Erdem, Na stadionu. U sportskoj dvorani. Ili u iskustvu bivše dugogodišnja kapetanica reprezentacije, svoju je javnu reprezentativke koja svoje znanje prenosi novoj generaciji. vidljivost također povezala s pitanjima ravnopravnosti i Jer između sportskog terena i diplomatskog stola ne mora liderstva žena. stajati institucija. Ponekad stoji – sportašica. Tri žene. Tri zemlje. Tri različita načina da se sportski

50 OLIMP

POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA: ZOI ST. MORITZ 1948.

„Igre obnove“ u St. Moritzu Kada se nakon rata počelo razmišljati o obnovi olimpijskog pokreta, St. Moritz se nametnuo kao idealno rješenje Piše: ANA POPOVČIĆ

U

kolektivnom sjećanju Olimpijske igre u Londonu 1948. ostale su zapamćene kao prve poslijeratne Igre nakon velikih razaranja i duboke traume Drugoga svjetskog rata. To i nije neobično budući da su ljetne OI, pogotovo u to vrijeme, okupljale mnogo širi krug zemalja, sportaša i publike, dok su zimski sportovi još uvijek bili ponajprije dostupni stanovnicima planinskih krajeva i onima koji su si takvu vrstu sporta mogli priuštiti. No prve poslijeratne OI nisu zapravo održane u Londonu - šest mjeseci ranije, 30. siječnja 1948., otvorene su Zimske olimpijske igre u St. Moritzu.

BEZ NJEMAČKE, JAPANA I SSSR-A Bilo je to prvo olimpijsko okupljanje nakon punih dvanaest godina. Posljednje Zimske igre održane su 1936. u Garmisch-Partenkirchenu, u nacističkoj Njemačkoj, a u međuvremenu je čitava jedna generacija sportaša ostala bez prilike za olimpijski nastup. Kada se nakon rata počelo razmišljati o obnovi olimpijskog pokreta, St. Moritz se nametnuo kao idealno rješenje. Švicarska je tijekom rata ostala neutralna i bila pošteđena fizičkih razaranja koja su pogodila velik dio Europe, a St. Moritz je već imao gotovo sve što je bilo potrebno budući da su ondje održane druge po redu Zimske olimpijske igre 1928., pa su postojali sportski objekti, hoteli, skakaonica, a i bob-staza. U Europi u kojoj je nedostajalo građevinskog materijala, novca, hrane, goriva i praktički svega, mogućnost organiziranja Igara bez velikih novih gradnji bila je presudna. St.

52 OLIMP

Moritz je tako postao prvi grad u povijesti koji je dvaput ugostio Zimske olimpijske igre. Igre su ubrzo dobile prikladan naziv – „Games of Renewal“ (Igre obnove). No iza optimističnog naziva stajala je Europa koja je još itekako osjećala posljedice rata. Mnogi sportaši godinama nisu mogli normalno trenirati, a nedostajalo je i najosnovnije sportske opreme. Ostala je zabilježena priča o norveškim skijašima koji su u St. Moritzu posuđivali skije od Amerikanaca kako bi uopće mogli nastupiti. Posljedice rata bile su vidljive i među državama sudionicama. Njemačka i Japan, dvije glavne poražene sile, nisu dobile poziv za sudjelovanje, a Sovjetski Savez već tradicionalno nije prihvatio poziv (kao ni nekoliko mjeseci kasnije u Londonu). Na Igrama koje su trajale samo deset

dana, ukupno je sudjelovalo 28 zemalja i 669 sportaša (od kojih samo 77 žena), u 22 discipline.

FRANCUZ OREILLER NAJUSPJEŠNIJI POJEDINAC Sportski gledano, St. Moritz 1948. označio je važnu prekretnicu u razvoju alpskog skijanja. Na prethodnim Zimskim igrama 1936. alpsko je skijanje prvi put ušlo u olimpijski program, ali samo kroz kombinaciju. U St. Moritzu su i slalom i spust prvi put postali samostalne olimpijske discipline (i to i za muškarce i za žene) čime je počelo razdoblje u kojem će alpsko skijanje postupno izrasti u jedan od najpopularnijih i najgledanijih sportova zimskih olimpijskih igara. Najveća zvijezda tih natjecanja bio je Francuz Henri Oreiller koji je osvojio zlato u spustu i kombinaciji te broncu u slalomu i s tri medalje postao najuspješniji pojedinac Igara. Njegova pobjeda u spustu bila je posebno uvjerljiva – najbližeg konkurenta pobijedio je za više od četiri sekunde. Velika zvijezda bila je i Amerikanka Gretchen Fraser, koja je na svoj olimpijski nastup čekala punih osam godina nakon otkazivanja Igara 1940. U St. Moritzu osvojila je zlato u slalomu i srebro u kombinaciji te postala prvi američki skijaš s olimpijskom medaljom u alpskom skijanju. Zanimljivo, i prikladno „američki“ – prije rata bila je i skijaška dvojnica slavne Sonje Henie u hollywoodskim filmovima. Još jedna američka zvijezda ovih Igara bio je 18-godišnji Richard „Dick“ Button koji je pobijedio u umjetničkom klizanju i postao prvi sjevernoamerički olimpijski pobjednik u muškoj konkurenciji. Njegov je nastup ostao zapamćen i zbog dvostrukog axela, tada revolucionarnog skoka koji je Button prvi put u životu uspješno izveo tek dva dana prije nastupa. Možda još dojmljivija bila je priča iz skijaških skokova. Norvežanin Birger Ruud bio je olimpijski pobjednik još 1932. u Lake Placidu i 1936. u Garmisch-Partenkirchenu. Za vrijeme njemačke okupacije Norveške zbog svojih je antinacističkih stavova bio zatvoren u logoru Grini, a poslije se pridružio norveškom pokretu otpora. U St. Moritz 1948. stigao je prvenstveno kao pomoćni trener norveških skakača. Imao je 36 godina i njegovi najbolji

sportski dani činili su se dalekom prošlošću. Ipak je nastupio – i osvojio srebro, iza sunarodnjaka Pettera Hugsteda. Usput rečeno, Norvežani su osvojili i broncu te potpuno zauzeli pobjedničko postolje.

NEVJEROJATNO OPASNA CRESTA RUN Ove Igre vratile su na olimpijski program i skeleton, disciplinu tada gotovo neraskidivo povezanu sa St. Moritzom i njegovom legendarnom stazom Cresta Run. Skeleton se prethodno na Olimpijskim igrama pojavio samo 1928., također u St. Moritzu, a nakon 1948. ponovno će nestati iz olimpijskog programa sve do 2002. Pobjednik skeletona bio je Nino Bibbia, Talijan koji je živio upravo u St. Moritzu i radio kao trgovac voćem i povrćem. U slobodno vrijeme bavio se gotovo svime što je zimi bilo moguće – bobom, skeletonom, skijanjem, skokovima i hokejem, a na Cresta Runu bio je praktički doma. Na Igrama je osvojio zlato u skeletonu i time Italiji donio prvu medalju, ujedno i prvo zlato u povijesti njezinih nastupa na Zimskim olimpijskim igrama. Richard Button

Birger Ruud

SPORTSKI GLEDANO, ST. MORITZ 1948. OZNAČIO JE VAŽNU PREKRETNICU U RAZVOJU ALPSKOG SKIJANJA. NA PRETHODNIM ZIMSKIM IGRAMA 1936. ALPSKO JE SKIJANJE PRVI PUT UŠLO U OLIMPIJSKI PROGRAM, ALI SAMO KROZ KOMBINACIJU. U ST. MORITZU SU I SLALOM I SPUST PRVI PUT POSTALI SAMOSTALNE OLIMPIJSKE DISCIPLINE (I TO I ZA MUŠKARCE I ZA ŽENE) ČIME JE POČELO RAZDOBLJE U KOJEM ĆE ALPSKO SKIJANJE POSTUPNO IZRASTI U JEDAN OD NAJPOPULARNIJIH I NAJGLEDANIJIH SPORTOVA ZIMSKIH OLIMPIJSKIH IGARA. OLIMP 53

POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA: ZOI ST. MORITZ 1948. Inače, gledano iz današnje perspektive, Cresta Run staza bila je nevjerojatno opasna: natjecatelji su se s vrlo malo zaštite spuštali glavom naprijed brzinama većim od 100 kilometara na sat. Od petnaest natjecatelja samo ih je devet završilo svih šest vožnji. Ipak, najveća priča ovih Igara, točnije organizacijski skandal, dogodio se u hokeju. U njegovu središtu našlo se pitanje koje će još desetljećima opterećivati olimpijski pokret – tko je zapravo amater. Naime, u St. Moritz su doputovale dvije različite američke hokejaške reprezentacije, iza kojih su stajale dvije suparničke američke organizacije. MOO je podržao ekipu Amateur Athletic Uniona (AAU) i zahtijevao isključenje ekipe American Hockey Association (AHA), koju su osnovali igrači izbačeni iz AAU-a zbog profesionalizma. Švicarski organizatori, međutim, stali su na stranu AHA-e, uvjereni i da će kvalitetniji igrači privući više gledatelja. Spor je eskalirao toliko da je predsjednik Međunarodnog hokejaškog saveza Fritz Kraatz zaprijetio otkazivanjem cijelog turnira, na što je tadašnji predsjednik MOO-a Sigfrid Edström rekao: „Bez hokeja nema ni Igara“. Na kraju je momčadi AHA-e dopušteno igrati utakmice, ali bez prava na službeni olimpijski plasman (završili su četvrti, ali su brisani iz službenog poretka), a ekipa koju su podržavali Američki olimpijski odbor i AAU nije nastupila na turniru. Tako je završila jedna od najbizarnijih epizoda u olimpijskoj povijesti: Sjedinjene Američke Države u St. Moritz su poslale dvije hokejaške reprezentacije, a ona koja je doista igrala, na kraju službeno kao da nije ni nastupila. Zlato je osvojila Kanada, ispred Čehoslovačke, i to zahvaljujući boljoj gol-razlici jer su obje reprezentacije završile turnir bez poraza. Još jedan nevjerojatan podatak je da je u čehoslovačkoj momčadi igrao Jaroslav Drobný, jedan od najsvestranijih sportaša svojega

Hokej na ledu: dodjela medalja

54 OLIMP

vremena. Šest godina nakon olimpijskog srebra u hokeju osvojio je – Wimbledon.

NORVEŠKA I ŠVEDSKA POTPUNO JEDNAKE Program St. Moritza sadržavao je i dva danas gotovo zaboravljena demonstracijska sporta. Jedan je bio vojna patrola, prethodnica današnjeg biatlona, a drugi – potpuno neobična kombinacija pod nazivom – zimski pentatlon. Sastojao se od skijaškog trčanja, streljaštva, spusta, mačevanja i jahanja konja po snijegu, a ta bizarna kombinacija nakon St. Moritza više se nikada nije pojavila na olimpijskom programu (ni igdje drugdje). Inače, svestrani švedski sportaš Wille Grut bio je drugi na tom jedinstvenom natjecanju, a samo nekoliko mjeseci poslije u Londonu osvojio je olimpijsko zlato u modernom pentatlonu. Na ljestvici medalja Norveška i Švedska završile su s potpuno jednakim učinkom – po četiri zlata, tri srebra i tri bronce. Domaćin Švicarska također je osvojila deset medalja, od toga tri zlatne, dok su Sjedinjene Države osvojile devet. Bila je to još jedna slika tadašnjeg svijeta zimskih sportova: skandinavske i alpske zemlje još uvijek su činile njegovo središte. Svijet je 1948. godine bio još daleko od povratka u normalu, ali ZOI St. Moritz su pokazale da je barem u sportu obnova već počela.

PROGRAM ST. MORITZA SADRŽAVAO JE I DVA DANAS GOTOVO ZABORAVLJENA DEMONSTRACIJSKA SPORTA. JEDAN JE BIO VOJNA PATROLA, PRETHODNICA DANAŠNJEG BIATLONA, A DRUGI – POTPUNO NEOBIČNA KOMBINACIJA POD NAZIVOM – ZIMSKI PENTATLON. SASTOJAO SE OD SKIJAŠKOG TRČANJA, STRELJAŠTVA, SPUSTA, MAČEVANJA I JAHANJA KONJA PO SNIJEGU, A TA BIZARNA KOMBINACIJA NAKON ST. MORITZA VIŠE SE NIKADA NIJE POJAVILA NA OLIMPIJSKOM PROGRAMU (NI IGDJE DRUGDJE).

HRVATSKI ŠPORTSKI MUZEJ

Trofejna oprema Mirana Maričića U srpnju 2024. Miran Maričić ostvario je najveći uspjeh: osvojio je brončanu medalju u disciplini zračna puška 10 m na OI u Parizu. S tog je nastupa Hrvatskom športskom muzeju darovao kaput, hlače i cipele Piše: SERGEJ NOVOSEL VUČKOVIĆ

V

rhunski sportaši dolaze u Hrvatski športski muzej vidjeti kako je zastupljen njihov sport, njihova disciplina, a onda otkrivaju i pojedinosti iz povijesti našeg sporta. A usput donose i darove. Strijelac Marin Maričić donirao je tako opremu u kojoj je nastupao na Olimpijskim igrama 2024. Riječ je o kaputu, hlačama i streljačkim cipelama u kojima je na streljani u Parizu osvojio brončanu medalju u disciplini zračna puška 10 metara. Bilo je to prvo hrvatsko olimpijsko odličje u francuskoj prijestolnici. - Velika mi je čast donirati opremu, time će ona dobiti svojevrsnu besmrtnost. Drago mi je što će nove generacije moći vidjeti u čemu sam nastupio i na temelju toga pratiti i evoluciju streljačkog sporta. - rekao je Maričić. Dvije godine od njegova dosad najvećeg uspjeha u karijeri, Maričić s istim žarom govori o tome kako je medalju osvojio i kako ju je i - sanjao. - Puno je bilo emocija, sve se zbilo brzo, nadao sam se samo da me netko neće probuditi jer sam u to doba baš često sanjao i Olimpijske igre i finale i osvajanje medalje. Zapravo sam tek navečer, kad sam legao u krevet, shvatio što sam napravio. Srce mi se ubrzalo kad sam otvorio mobitel i vidio što su sve mediji prenosili, koliko je bilo tekstova o mojoj medalji; trending na Googleu, stotine poruka-čestitki na mobitelu, sve me to šokiralo – prisjeća se Miran, priznajući da bi sve htio i - ponoviti. Pariški rezultat donio mu je i titulu sportaša 2024. u izboru HOO-a i najviše državno sportsko priznanje - Nagradu Franjo Bučar. Do sljedeće olimpijske prilike su dvije godine (Los Angeles 2028.), za što se norme pucaju na sljedećim natjecanjima na kojima će biti i naš trofejni strijelac iz Bjelovara. Prvo je na redu SP u Dohi (Katar), 1.-14. 11. ove godine. U razgledu postava Maričić se upoznao i s poviješću streljaštva u Hrvatskoj (prvi sportski klub u Hrvatskoj bio je upravo iz toga sporta - Građansko streljačko društvo Osijek, osnovano 1784.), usporedio je izgled tadašnje opreme s modernom, komentirajući kako se štošta promijenilo. Ono što je, pak, ostalo isto i ključno za uspjeh u streljaštvu su mirnoća, koncentracija, oštar vid i fokusiranost na milimetarsku metu, uz ponos na nošenje kaputa s nacionalnim bojama, kakvog je Maričić predao u HŠM.

Veslo Matije Ljubeka (OI Montreal 1976.)

HRVATSKI ŠPORTSKI MUZEJ (stalni postav), Ilica 13/I, Zagreb, info@sportski-muzej.hr, 01 4833-483 Radno vrijeme: ponedjeljak - zatvoreno; utorak - subota 10:00 – 18:00; nedjelja 10:00 – 14:00 Cijene ulaznica: odrasli 10 €; učenici, studenti i osobe starije od 65 g. 6 €; obiteljska ulaznica 22 €; grupna ulaznica (7 – 25 osoba) 7 €; grupna ulaznica učenici, studenti i osobe starije od 65 g. 5 € Besplatno uz predočenje iskaznice ili potvrde: osobe s invaliditetom, hrvatski branitelji, djeca do 7 godina, štićenici i korisnici posebnih ustanova, voditelji organiziranih grupnih posjeta, članovi Hrvatskog kluba olimpijaca, članovi HMD-a i ICOM-a.

Matija Ljubek - simbol hrvatskog sporta i trajno nadahnuće U Hrvatskom športskom muzeju otvorena je izložba „Matija Ljubek – sportska legenda“ koja u povodu 50. obljetnice osvajanja njegovih prvih olimpijskih medalja, kroz odličja, fotografije, videa i opremu donosi pregled njegove iznimne karijere Piše: SERGEJ NOVOSEL VUČKOVIĆ

U

Hrvatskom športskom muzeju od srpnja traje izložba “Matija Ljubek – sportska legenda”, posvećena jednom od najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Priređena je povodom 50. obljetnice prvih olimpijskih medalja Matije Ljubeka, 1976., kad je na Igrama u Montrealu osvojio zlatnu i brončanu medalju u kanuu. Kroz bogatu muzejsku građu, fotografije, medalje, priznanja i osobne predmete izložba donosi pregled Ljubekove iznimne sportske karijere i trajnog doprinosa hrvatskom kanuu i sportu u cjelini. - Poticaj za izložbu je obljetnica iz Montreala, međutim, izložba je i sjajna prigoda odavanja priznanja čovjeku koji je svojim talentom, radom i rezultatima postao simbolom hrvatskog sporta. Zato sport ne trebamo promatrati samo kao natjecanje, on je sastavni dio hrvatske povijesti i kulture, a čuvanjem sjećanja na sportsku baštinu čuvamo i dio nacionalnog identiteta. To je i jedno od poslanja našeg muzeja - da prikuplja, stručno obrađuje, čuva i prezentira javnosti građu koja može postati trajno nadahnuće. Kao što su i Ljubekove medalje bile nadahnuće za brojne generacije, a njegovo ime ima svoje trajno sjećanje u hrvatskom i svjetskom sportu, kanuu i olimpizmu - istaknula je ravnateljica HŠM-a Danira Bilić. Anuška Deranja Crnokić, ovlaštena za poslove ravnatelja Uprave za arhive, knjižnice i muzeje u Ministarstvu kulture i medija, ocijenila je da izložba posvećena Ljubeku i njegovu doprinosu sportu, jasno govori koliko je on važan dio povijesti hrvatskog sporta. Ljubeka se prisjetio i Tomislav Paškvalin, izaslanik Predsjednika RH i njegov povjerenik za sport, vaterpolski olimpijac koji je s Ljubekom bio i na OI 1984. u LA-u gdje je naš kanuist svojoj olimpijskoj kolekciji dodao još jedno zlato i srebro. “Bili smo zajedno kad je on već bio sportaš s velikim autoritetom, primjer neizmjernog odricanja i rada i toga kako žrtvovanjem doći do olimpijskih pobjeda. Puno smo razgovarali, družili se, on je

Statua Nagrade Matija Ljubek

bio uzor svim sportašima u olimpijskom selu i 1984. i u Seulu 1988. Surađivali smo i u Olimpijskom centru Bjelolasica, a krasna uspomena mi je i druženje na nogometnom SP-u u Francuskoj 1998. Ljude poput Ljubeka nikad ne smijemo zaboraviti, mlađi moraju naučiti da nama u sportu ništa nije poklonjeno i da sve moramo osvojiti trudom i radom. Matija je bio jedna od takvih ličnosti - poručio je Paškvalin. Izložbu koja čuva uspomenu na Ljubekovu izvrsnost, predanost i izniman sportskih duh otvorio je Nikica Ljubek, Matijin sin koji se također bavio kanuom; bio je i olimpijac u Sydneyju 2000., mjesec dana prije Matijine tragedije. U svom govoru i zahvali emotivan je bio i Nikica Ljubek, koji je s bratom Matijom i majkom Gorankom, Matijinom suprugom, i ostalim članovima obitelji, prisustvovao otvorenju izložbe. Ostavštinu Matije Ljubeka odražava i Nagrada Matija Ljubek, koju HOO dodjeljuje sportašima za životno djelo. To je trajno priznanje Ljubekovim sportskim zaslugama i veličini. Statua nagrade, rad Stipe Sikirice, također je dio postava izložbe koja u HŠM-u traje do iduće godine. Po Ljubeku su nazvani i kajak kanu klub, međunarodna memorijalna utrka i aleja na Jarunu u Zagrebu. Pored statue i dviju medalja, na izložbi se, uz ostalo, može vidjeti i Matijino veslo iz kanua jednokleka (C-1) iz Montreala 1976., fotografije i videozapisi s utrka te akreditacije s OI 1980. i 1988. kad je bio natjecatelj, i 1992. kad je bio dužnosnik HOO-a.

OLIMP

57

SAVJETI O ZDRAVLJU MIMI VURDELJU MNOGI SPORTAŠI NAZIVAJU SVOJOM “DRUGOM MAMOM”, STOGA NAM POZNATA NUTRICIONISTICA I TAJNICA ZDRAVSTVENE KOMISIJE HOO-A U SVOJIM KOLUMNAMA PIŠE O PREHRANI KAO JEDNOM OD NAJVAŽNIJIH FAKTORA ZDRAVOG ORGANIZMA I UČINKOVITOSTI SPORTAŠA NA SPORTSKIM TERENIMA

Važnost cinka za sportaše je mnogostruka i ovaj element u tragovima nezobilazan je u suplementaciji sportaša i zaštiti njihova zdravlja

CINK - esencijalni mineral za zdravlje

C

ink je esencijalni mineral u tragovima koji podupire i doprinosi radu nizu funkcija u ljudskom organizmu. Kada je 1960. godine otkriven nedostatak cinka u organizmu, postalo je jasno kako je on neophodan za normalnu funkciju imunosnog sustava. Danas je procijenjeno da je oko dvije milijarde ljudi pogođeno nekim oblikom njegova nedostatka. Riječ je o mineralu u tragovima, što znači da ga tijelo treba u malim, točno definiranim količinama. Cink je drugi najzastupljeniji mineral u tragovima u tijelu i prisutan je u gotovo svakoj stanici. Iako je potreban u malim količinama, utječe na sve - od imunološke funkcije do rasta i razvoja. Cink je neophodan za aktivnost više od 300 enzima koji pomažu u metabolizmu, probavi, funkcioniranju živaca, u stvaranju DNK-a, rastu stanica, sintezi proteina, zacjeljivanju oštećenog tkiva. Zanimljivo je da su mnogobrojna istraživanja pokazala da 80 do 92 mg cinka dnevno može skratiti trajanje prehlade do 35 % kod odraslih osoba, a dodaci cinka značajno smanjuju rizik od infekcija i potiču dobar imunološki odgovor.

Tijelo ga ne može samo proizvesti pa se on mora unijeti hranom ili u obliku dodataka prehrani, a u tijelu se uglavnom skladišti u mišićima i kostima. Deficit cinka javlja se kod osoba koje konzumiraju veću količinu alkoholnih pića i ne konzumiraju meso. Gubitak gotovo polovice cinka iz našeg tijela događa se u gastrointestinalnom traktu, a sve dok ne pretjerate s doziranjem poznat je kao umirujući mineral za probavni sustav. Pomaže u obnavljanju stanica koje oblažu crijevni trakt održavajući ih snažnim kako bi se mogle pravilno apsorbirati hranjive tvari. Cink treba uzimati u točno definiranoj dnevnoj dozi. Ako ga uzimamo previše ili premalo, crijevna barijera se raspada. Cink s dobrim razlogom pripada skupini elemenata u tragovima, stoga prekomjerna ili nedovoljna količina cinka može uzrokovati promjene u crijevnom mikrobiomu te biti uzrok pojavi upale. Izrazito je važan element u reproduktivnom zdravlju i važan element za dobro zdravlje prostate. Možda nije naodmet svaki dan uz neku zanimljivu utakmicu, sportsko natjecanje ili neki dobar film pojesti manju šaku bućinih koštica koje su sjajan izvor cinka. No, ne treba pretjerivati i uzimati veće količine jer one obiluju vlaknima pa mogu izazvati nadutost, plinove i grčeve.

SIMPTOMI NEDOSTATKA CINKA Nedostatak cinka javlja se prije svega kod osoba koje nemaju redovitu i odgovarajuću prehranu. Pušenje, alkohol i kava glavni su krivci za iscrpljivanje cinka iz organizma, a manjak cinka pojavljuje se i kod osoba s Chronovom bolesti. Manjak cinka može se prepoznati po nizu simptoma i zdravstvenih tegoba među kojima su najčešće manjak i gubitak apetita, promjene u osjetu okusa i mirisa (ovaj mineral izravno utječe na rad osjetilnih receptora i obnavljanje stanica), učestale

58 OLIMP

Fotografija: PEXELS/ Rachel Claire

NI PREVIŠE NI PREMALO

infekcije, loš vid i oštećenje kože (dermatitisi), otežano i usporeno zacjeljivanje rana, problemi sa pamćenjem i koncentracijom, alopecija i ćelavost.

DOBROBITI CINKA Kada razmišljamo o dobrim izvorima cinka, uglavnom mislimo na hranu bogatu proteinima prije svega na crveno meso i meso peradi te ribu, kamenice, škampe i rakove jer osiguravaju najveće količine. Namirnice poput jaja i mliječnih proizvoda jednako tako su izvrstan izvor cinka. Druge namirnice bogate cinkom su orašasti plodovi, kao i sjemenke bundeve, lana i suncokreta te cjelovite žitarice kao što su zob, kvinoja i smeđa riža te gljive shiitake, alga chlorella, kelj, grašak, šparoge i cikla. Nutrijent za vašu kožu Njegov utjecaj na obnovu tkiva i zacjeljivanje kože čini ga izuzetno važnim nutrijentom za ljepotu i zdravlje naše kože. Cink je također potreban za izgradnju keratina i za stvaranje strukturnog proteina kože - kolagena. Poznato je da se cink, elementarni ili u različitim oblicima (solima) godinama koristi u zdravstvene svrhe u obliku kozmetičkih proizvoda za zaštitu od sunca ili umirujućih preparata za kožu. Njegova protuupalna svojstva učinkovita su u liječenju stanja poput akni i ekcema. Budući da ovaj mineral igra ključnu ulogu u sintezi kolagena, imunološkoj funkciji i upalnom odgovoru, neophodan je za zacjeljivanje rana i oštećenja kože. Cink za imunitet Tijelo treba cink za borbu protiv bolesti; jednako je potreban za razvoj i funkcioniranje imunoloških stanica u urođenom i stečenom imunološkom sustavu. Njegova je važnost za optimalno funkcioniranje imunološkog sustava najbolje vidljiva kod pojedinaca koji imaju manjak cinka u organizmu jer se čini da imaju veći rizik od infekcija, uključujući i upalu pluća. Osim staničnih imunoloških odgovora, cink je neophodan za pravilnu transkripciju RNK-a, sintezu DNK-a, kao i preživljavanje stanica. Njegov nedostatak nepovoljno utječe na funkciju i izlučivanje citokina, glikoproteina koji regulira funkciju imunološkog sustava. Cink je kao nutrijent privukao pozornost istraživača zbog važne uloge za snagu imuniteta, upale, ozljede tkiva te njegovom primjenom u obliku dodataka prehrani možemo doprinijeti smanjenju simptoma prehlade, sinusitisa, gripe i tomu slično. Učinak na mozak Cink ima ključnu ulogu u građi, funkciji, zaštiti i zdravlju mozga. Nužno je potreban za pravilan rad neurotransmitera koji su odgovorni za prijenos signala između živčanih stanica. Visoke koncentracije cinka nalaze se u hipokampusu mozga zaduženom za pamćenje i učenje. Istraživanja su pokazala da nedostatak cinka može imati negativan utjecaj na kongitivne funkcije, uključujući pamćenje, pažnju i raspoloženje. Odgovarajuće razine cinka štite moždane funkcije i mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka depresije. I ne manje važno: cink djeluje kao antioksidans koji neutralizira slobodne radikale i smanjuje oksidativni stres. Time štiti moždane stanice od trajnih oštećenja i kroničnih upala...

NEDOSTATAK CINKA JAVLJA SE PRIJE SVEGA KOD OSOBA KOJE NEMAJU REDOVITU I ODGOVARAJUĆU PREHRANU. PUŠENJE, ALKOHOL I KAVA GLAVNI SU KRIVCI ZA ISCRPLJIVANJE CINKA IZ ORGANIZMA.

Antioksidativan učinak Cink ima snažan antioksidativan učinak; štiti stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Iako sam po sebi nije klasičan antioksidans koji izravno neutralizira slobodne radikale (poput vitamina C), on djeluje kao ključni pro-antioksidativni posrednik kroz nekoliko bioloških mehanizama. Cink je naime jedan od važnih sastojaka Superoxid dismutase (SOD), prirodnog antioksidativnog enzima koji štiti stanice razgradnjom štetnih superoksidnih radikala u sigurnije molekule. Superoxid dismutasa neutralizira reaktivne oblike kisika kako bi sprječio oštećenje DNK-a, proteina i lipida. On smanjuje sistemsku upalu povezanu s kroničnim zdravstvenim stanjima, štiti kožu od štetnog UV zračenja i usporava razgradnju kolagena. Superoxid dismuta učinkovito prevenira smanjenje bolova u mišićima i zglobovima uzrokovanih intenzivnim vježbanjem.

VAŽNOST ZA SPORTAŠE Važnost cinka za sportaše je mnogostruka i ovaj element u tragovima nezobilazan je u suplementaciji sportaša i zaštiti njihova zdravlja. Prije svega tu je regulacija hormona i izgradnja mišića. Cink naime ima izravan utjecaj na tri ključna anabolička hormona - testosteron, hormon rasta (GH) i faktor rasta sličan inzulinu (IGF-1). Odgovarajuće razine cinka sprječavaju pad testosterona nakon intenzivnih napora, što izravno utječe na snagu i mišićnu masu. Za svakog je sportaša učinkovit oporavak i kvalitetna sinteza proteina, bitnog nutrijenta za izgradnju mišića, gotovo presudan faktor u procesu rekuperacije. Kao kofaktor u sintezi proteina i DNK-a, cink pomaže u obnavljanju mikrooštećenja na mišićnim vlaknima stečenim tijekom treninga. Kao antioksidans cink doprinosi smanjenju upalnih procesa i pojavi mišićne boli. Stoga ga rado sugeriramo sportašima prije svega borilačkih i kontaktnih sportova kako bi umanjili mikrotraume mekih tkiva i spriječili upalu i bol. Nakon teških i iscrpljujućih treninga, imunitet sportaša privremeno opada čineći ih podložnim respiratornim infekcijama. Cink pomaže razvoj obrambenih stanica i smanjuje rizik od prehlade, što sportašu omogućuje redovitost treniranja. Važan je sportašima za energetski metabolizam i aerobni kapacitet. Sastavni je dio enzima (poput laktat dehidrogenaze) koji upravljaju razgradnjom ugljikohidrata, masti i proteina za proizvodnju energije. Nedostatak cinka može uzrokovati pad aerobnog kapaciteta (VO2 max) i doprinijeti bržoj pojavi umora. VAŽNO JE ZNATI Česta su pitanja koji oblik cinka uzeti. Cink pikolinat ima bolju apsorpciju i bioraspoloživost (brzina kojom aktivna tvar ulazi u sustavnu cirkulaciju i na taj način dolazi do mjesta djelovanja ) u tijelu, u usporedbi s cink glukonatom. Odličan je izbor za opću suplementaciju, za brzo nadoknađivanje cinka i jačanje imuniteta, za zdravlje i lijep izgled kože i brže podizanje razine cinka u krvi. Cink glukonat ili cink bisglicinat također ima visok stupanj iskoristivosti jer je cink vezan (kelitran) na aminokiselinu glicin, a često se koristi u pastilama za grlo i za kratkotrajnu podršku imuniteta kod prehlada. Kako je cink element u tragovima i organizam ga ne može sam proizvesti valja skrbiti o unosu cinka putem dnevnih obroka, a u konzultiranju s liječnikom, nutricionistom ili farmaceutom treba vidjeti koji oblik cinka kao dodatka prehrani uzeti ovisno o stvarnim potrebama, godinama starosti i sportu o kojem je riječ.

OLIMP

59

IN MEMORIAM MIROSLAV PRIBANIĆ (Bjelovar, 22. lipnja 1946. – Bjelovar, 2. srpnja 2026.)

IVAN GUDELJ (Imotski, 21. travnja 1960. – Split, 2. rujna 2026.)

Preminuo zlatni rukometni olimpijac, jedan od izumitelja “cepelina”

Napustio nas legendarni nogometaš, velikan Hajduka, olimpijac iz 1980. godine

U 81. godini napustio nas je legendarni rukometaš Miroslav Pribanić - Raban.

Nakon teške bolesti, u Splitu je u dobi od 66 godina preminuo legendarni nogometaš Hajduka, državni reprezentativac i olimpijac Ivan Gudelj.

B

jelovar i Hrvatska ostali su tako bez jednog od najvećih sportskih velikana. Ime legendarnog rukometaša, trenera i olimpijskog pobjednika zauvijek će ostati upisano zlatnim slovima u povijest bjelovarskog sporta. Miroslav Pribanić rođen je 22. lipnja 1946. u Bjelovaru. Gotovo cijelu svoju igračku karijeru podario je bjelovarskom Partizanu, današnjem RK Bjelovar. Za klub je odigrao više od 700 utakmica te je bio jedan od ključnih igrača generacije koja je zadivila europski rukomet. S Partizanom je osvojio šest naslova prvaka Jugoslavije, dva Kupa Jugoslavije te naslov prvaka Europe 1972. godine, kada je bjelovarski klub dosegnuo sam vrh europskog rukometa. U dresu reprezentacije Jugoslavije nastupio je 125 puta i postigao više od 270 pogodaka. Vrhunac karijere ostvario je na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine, kada je osvojio zlatnu medalju. Dvije godine ranije bio je dio reprezentacije koja je osvojila brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu. Igrao je na poziciji desnog krila. Malo se igrača može pohvaliti da je rođeno s takvim osjećajem za pogodak. A Miroslav Pribanić - Raban zabio je više od 2600 golova. Za njega s pravom možemo reći da je u rukometnom sportu bio ispred svoga vremena... Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća Pribanić je skupa s Ivanom Đurancem, tada najboljim lijevim krilom na svijetu, smislio lucidan potez nazvan „cepelin“ koji je vrlo uspješno izvodio u klupskom dresu, a potom i u dresu reprezentacije. Rumunjski, sovjetski, čehoslovački te istočnonjemački vratari bili su potpuno zatečeni i nemoćni pred naletom spomenutog bjelovarskog dvojca i njihovom visokom parabolom s jednog na drugo krilo. Nakon završetka igračke karijere Pribanić je ostao je vjeran rukometu radeći kao trener i prenoseći svoje bogato iskustvo mlađim naraštajima. (hrs/hoo/vk)

60 OLIMP

R

ođen je 21. travnja 1960. godine u Imotskom, a odrastao je u Zmijavcima. Nogomet je počeo igrati u Mračaju iz Runovića, odakle je kao dječak stigao u Hajduk 1975.

godine. Gudelj je bio jedan od najboljih igrača Hajduka 80-ih godina prošlog stoljeća, za splitski klub je odigrao 362 utakmice i postigao čak 93 pogotka, što je izvrstan učinaka za nogometaša koji je najveći dio karijere proveo na poziciji defenzivnog veznjaka. Nažalost, zbog otkrivenog hepatitisa B njegova karijera naprasno je prekinuta u 26. godini života. Bio je tada na vrhuncu igračke slave, a interes za njega pokazivao je i Real Madrid. S Hajdukom je osvojio naslov prvaka Jugoslavije 1979. godine te dva Kupa (1977. i 1984.). Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 33 utakmice i postigao tri gola. Bio je u sastavu reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1982. godine u Španjolskoj, gdje je bio i strijelac protiv domaćina, te na Europskom prvenstvu 1984. u Francuskoj. Na Mundijalu u Španjolskoj njegove su igre bile toliko dobre da ga je francuski L‘Équipe uvrstio u idealnu momčad prvenstva. Iste godine, u utakmici protiv Bugarske u Sofiji, postao je najmlađi kapetan seniorske reprezentacije Jugoslavije. Ivan Gudelj je bio i nogometni olimpijac, a taj status je stekao nastupom za bivšu državu na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine. Nakon završetka igračke karijere završio je Kineziološki fakultet, radio kao trener i instruktor, vodio Primorac iz Stobreča, Zadar, Dubrovnik, Uskok i austrijski Vorwärts Steyr, a tijekom sezone 2005./06. kratko je preuzeo i prvu momčad Hajduka. U Hrvatskom nogometnom savezu, od 2005. do 2014., radio je kao izbornik mladih hrvatskih reprezentacija, a bio je i dio stožera kadetske reprezentacije koja je 2001. godine osvojila brončanu medalju na Europskom prvenstvu. Posljednjih godina obnašao je dužnost instruktora Nogometnog središta Split. (h/hns/hoo/vk)

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

HRVATSKI ŠPORTSKI MUZEJ • broj 204 • godina LIII / 2025. • UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

NOGOMET: Formiranje nogometnog prvenstva FNRJ

IVICA KOSTELIĆ: Dnevnički zapisi sa ZOI Torino 2006.

SOKOLSTVO: Povijesni razvoj sokolskog pokreta u Hrvatskoj i na Sušaku

MAČEVANJE: Mačevački dvoboji u Zagrebu

ORLOVSTVO: Hrvatsko Orlovstvo na krilima vjere i snage

broj 204

SPORT I MODA:

2025. godina

ženski trendovi u hrvatskom tisku s kraja 19. stoljeća do pedesetih godina 20. stoljeća

RAZGOVOR: Drago Rukljač Legendarni zagrebački nogometaš, „gospodin u kopačkama“, utjelovio je ideju da se stil i elegantna izvedba cijene jednako kao i rezultat TRADICIJA: Sport Hrvata u Subotici Povijesno i kulturno središte Hrvata u Vojvodini krije priču o bogatoj sportskoj tradiciji koja nadilazi lokalne okvire

KOŠARKA:

Gostovanje NBA All-Star momčadi u Hrvatskoj 1964. godine

LEGENDA HRVATSKOG NOGOMETA: Bernard Vukas u reprezentacijama Svijeta i Europe

20/05/2025 21:32

Poštovani čitatelji, Pozivamo sve povjesničare sporta, istraživače, kroničare i autore koji se bave poviješću sporta, a zainteresirani su za objavu svojih radova u časopisu POVIJEST HRVATSKOG SPORTA, da svoje članke pošalju na adresu e-pošte: phs@hoo.hr Uredništvo će pregledati sve poslane tekstove te odabrati one koji će biti objavljeni. Detaljnije upute autorima nalaze se na stranici HOO-a (www.hoo.hr). Časopis, pod nazivom Povijest sporta, počinje izlaziti 1970. te je objavljeno 120 brojeva do 1999., kada postaje dijelom časopisa Olimp u okviru kojeg izlazi do 2023. godine. Od 2025. počinje ponovno izlaziti kao samostalno izdanje. U časopisu će se objavljivati znanstveni, stručni i ostali prilozi (eseji, vijesti, recenzije, prikazi, životopisi i sl.).

Uredništvo Povijesti hrvatskog sporta

ZAKLADA HRVATSKIH ŠPORTAŠA I ROTARY CLUB ZAGREB MEDVEDGRAD NA 95. MRDUJI

62 OLIMP

U sklopu 95. Mrduje održano i 5. izdanje

humanitarne regate

„Jedrite uz Zakladu hrvatskih sportaša & Rotary“ Splitski festival jedrenja obogatilo je i mini jubilarno peto izdanje humanitarne regate „Jedrite uz Zakladu hrvatskih sportaša & Rotary“ održano u sklopu 95. legendarne Mrduje, uz poslovično dobar odaziv trofejnih hrvatskih olimpijaca, ali i mladih sportaša.

U

Piše: VINKO KNEŽEVIĆ; Foto: HOO/ Sanjin Hodžić kupni iznos ostvaren u ovoj humanitarnoj akciji bit će, posredovanjem Zaklade hrvatskih športaša, uplaćen kao pomoć zaslužnim hrvatskim sportašima koji su u potrebi zbog egzistencijalnih, zdravstvenih, stambenih ili drugih životnih poteškoća. Upravo ove godine Zaklada, koju su utemeljili Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca i Sportske novosti, obilježava 20 godina svojeg plemenitog djelovanja. Osim sportaša i sportašica, u natjecateljskim posadama i ove godine su sudjelovali predstavnici sponzora, donatora i medija. Očekivano, u skiperskoj ulozi na jednoj od tri ACI-jeve jedrilice ClubSwan bio je proslavljeni zimski olimpijac Ivica Kostelić. Razvrstani u nekoliko jedrilica humanitarne regate u splitskom akvatoriju jedrili su i Petar Metličić, Nikša Kaleb, Josip Reić, Vlado Šola, Damir Polić, Vjekoslav Šafranić, Karla Šitić te mlade veslačke uzdanice Roko Bošković i Goran Mahmutović. Članovi posade brončanog veslačkog četverca na pariće s ovogodišnjeg Europskog prvenstva debitirali su na ovoj jedriličarskoj regati, zasigurno uz preporuku olimpijskog velikana Damira Martina, s kojim dijele čamac u izvornom sportu. - Odlična organizacija, drago mi je sudjelovati u ovakvom događaju. Ni Goran, ni ja, nikad prije nismo probali jedrenje, a sada, pogotovo kad su nas stavili u brod s Ivicom Kostelićem, to je bilo pravo iskustvo. Super mi je cijela ideja događaja. Zbog njezine humanitarne svrhe stvarno je treba podržavati i gurati naprijed - kazao je Roko Bošković. - Prije svega, zahvaljujem na pozivu za sudjelovanje. S veseljem sam se odazvao i stekao uistinu jedinstvene iskustvo. Na ovakve akcije, humanitarnog karaktera, uvijek ću se odazivati i pomoći na bilo koji način - dodao je Goran Mahmutović. Predsjednik Zaklade hrvatskih športaša Tomislav Paškvalin još jednom je apostrofirao trijumf zajedništva u humanitarnoj misiji cijelog projekta, a direktor humanitarnog projekta, član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, Damir Markučič, podsjetio je na početak ove hvalevrijedne akcije: - Na inicijativu člana našeg kluba, olimpijca Zorana Primorca, počeli smo organizaciju humanitarnog

jedrenja u okviru Mrdujske regate koja nas je primila pod svoje okrilje i na taj način logistički omogućila nastupe sportaša, predstavnika sponzora i donatora na jedrilicama koje sponzoriraju prijateljske nam tvrtke. Tu, prije svih, iskazujem zahvalnost ACI-ju koji daje podršku projektu ustupanjem vrhunskih jedrilica. Održavanjem regata, uspijevamo prikupljati sredstva za Zakladu hrvatskih športaša. Budući da su u njoj vrlo zastupljeni i poznati olimpijci, moto te akcije zapravo je „sportaši za sportaše“... Peto izdanje humanitarne regate priredili su Rotary klub Zagreb Medvedgrad i Zaklada hrvatskih športaša u suradnji s partnerima: ACI-jem, JK Labud, Hrvatskim olimpijskim odborom, Hrvatskim klubom olimpijaca, uz medijsko pokroviteljstvo Sportskih novosti. Potporu humanitarnoj regati dale su tvrtke: Amelicor, Klimaoprema, Euro posredovanje, Orvas Yachting, Kemokop, Tahograf, Bon.hr, Viva, Lavica, Finplan, Imaves, Croatia Charter, brend sportske opreme 4F te Sportski savez grada Zagreba i obitelj Cindro. Za medijsku potporu vrlo je zaslužna Sportska televizija.

OLIMP

63

VIJESTI www.hoo.hr

Predsjednik Republike primio je osvajač(ic)e rekordnih 39 medalja na Mediteranskim igrama u Tarantu Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je hrvatske sportašice i sportaše koji su na 20. Mediteranskim igrama u talijanskom Tarantu, održanima od 21. kolovoza do 3. rujna 2026. godine, ostvarili povijesni uspjeh osvojivši rekordnih 39 medalja (šest zlatnih, 18 srebrnih i 15 brončanih), čime je srušen dosadašnji rekord iz Languedoc-Roussillona 1993. godine, kada je Hrvatska osvojila 34 odličja

P

redsjednik Republike je sportašicama i sportašima čestitao na sjajnim rezultatima te istaknuo: - Svi smo u tome zajedno, iste boje, ista nacija, isti narod, ista država, ali sport je i put svakoga od vas pojedinačno, vaših trenera i saveza koji su omogućili uvjete da se tako nešto ostvari. Međutim, na početku i na kraju uvijek si sam i zato čestitam svakome od vas pojedinačno. Sklanjam se od usporedbi koliko je koja država osvojila medalja jer svaka medalja ima svoju vrijednost. Vidim da je Hrvatska osvojila razmjerno puno medalja i ne mogu ne primijetiti da je raspon sportova u kojima nas predstavljate jako širok. I to je super. Predsjednik se posebno osvrnuo na izvrsne rezultate u borilačkim sportovima i istaknuo ih kao civiliziranu vrstu kanalizacije određene energije „za koju je bolje da bude na tatamiju ili u ringu, nego na ulici“. Pozvao je sportaše da nastave širiti duh plemenitosti i natjecateljstva, ali i osobne ambicije, naglasivši da je za ovakav uspjeh potrebno uložiti energiju i koncentraciju koja se mjeri s nekoliko završenih fakulteta.

ULOGA USPJEŠNIH SPORTAŠA - Osvojiti medalju u europskoj ili mediteranskoj konkurenciji ogromna je stvar - zaključio je predsjednik Milanović. U ime osvajača medalja okupljenima su se obratili boksačica Sara Beram, osvajačica zlatne medalje, i atletičar Filip Pravdica, osvajač srebrne medalje u skoku u dalj. - Trener i ja ostvarili smo povijesni rezultat u boksu za Republiku Hrvatsku jer smo donijeli prvu zlatnu medalju na Mediteranskim igrama od neovisnosti. Iza svake medalje stoje odricanja, disciplina i nesigurnost - izjavila je Beram, zahvalivši na podršci i uputivši čestitke svim kolegama sportašima, uključujući i one koji ovog puta nisu osvojili odličja, a Hrvatsku su predstavili u najboljem svjetlu. Pravdica je istaknuo važnost timskog rada te ulogu koju uspješni sportaši imaju za nove generacije: - Snovi su mogući, a za njihovo ostvarenje zaslužni su i naši timovi, treneri i liječnici koji su nam pružali nevjerojatnu podršku. Naša najvažnija uloga je slika uzora koju stvaramo mladim sportašima. Ovaj poziv predsjednika velika je stepenica za dalje i pokazatelj da je državi stalo. U ime Hrvatskog olimpijskog odbora obratio se (bivši) v. d. glavnog tajnika Mihael Trkulja. - Iznimno smo ponosni na uspjeh u Tarantu gdje su naši sportaši u 14 natjecateljskih dana osvojili čak 39 medalja, što je rekordan broj odličja u dosadašnjih devet nastupa Hrvatske

64 OLIMP

na Mediteranskim igrama. Tim rezultatom potvrdili smo da hrvatski sport, unatoč veličini naše zemlje, ima snagu, kvalitetu i kontinuitet koji nas svrstavaju među najuspješnije sportske nacije - izjavio je Trkulja, zahvalivši predsjedniku Milanoviću na prijamu i potpori hrvatskom sportu i sportašima „koji svojim rezultatima, ponašanjem i predanošću na najljepši način predstavljaju Hrvatsku u svijetu.” Na prijamu u Uredu predsjednika RH bili su osvajači zlatne medalje Nina Vuković, Sara Beram, Helena Vuković i Ivan Huklek, osvajači srebrne medalje Josipa Jurković, Goran Mahmutović, Ana Blažević, Vanesa Tot, Sofija Hinić, Josip Teskera, Ivan Šapina, Antonio Kamenjašević, Boran Berak, Anđelo Kvesić, Filip Pravdica, Marino Milićević i Miran Maričić te osvajači brončane medalje Sara Kolak, Matea Parlov Koštro, Nikola Miljenić, Luka Cvetko, Dora Bassi, Filip Strikinac, Vili Sivec, Ema Sgardelli, Marko Perković, Marko Golubić i Matija Gregurić. POHVALE ZASLUŽILI I PREDSTAVNICI HRVATSKIH SPORTSKIH SAVEZA Osim Mihaela Trkulje, u pratnji hrvatskih sportašica i sportaša bili su predstavnici hrvatskih sportskih saveza: Hrvatskog atletskog saveza – dopredsjednik Marko Šebalj, glavna tajnica Mihaela Vidović i treneri Roland Robert Varga, Franjo Pavlović, Mišel Žerak i Igor Čordaš; Hrvatskog boćarskog saveza – dopredsjednica Renata Ševerdija i glavna tajnica Lukrecija Zanki; Hrvatskog boksačkog saveza – predsjednica Nikolina Jurić i treneri Damir Stručić, Matej Batinić i Bruno Škudara; Hrvatskog hrvačkog saveza – glavni tajnik Tin Bregović, sportski direktor Anton Đok i treneri Ivan Lizatović i Božo Starčević; Hrvatskog judo saveza – predsjednica Sandra Čorak i glavni tajnik Miroslav Novković, Hrvatskog ronilačkog saveza – predsjednik dr. med. Darko Kovačević i Stjepan Župančić; Hrvatskog streljačkog saveza – glavni tajnik Bojan Đurković i trener Damir Bošnjak; Hrvatskog veslačkog saveza – glavni tajnik Mićo Mikulić i trener Aleksandar Vukojičić; Hrvatskog taekwondo saveza – glavni tajnik Petar Josipović i treneri Dejan Mesarov, Dragan Pinjuh Divijan i Martin Keleva; Hrvatskog plivačkog saveza Nenad Miloš, Domagoj Zajec, Ivica Androić, Goran Kežman i Klara Šiljeg; Hrvatskog kajakaškog saveza – predsjednik Tomislav Crnković, glavni tajnik Ead Bečirević i trener Igor Krajina; Hrvatskog badmintonskog saveza Ratko Galjer i Hrvatskog karate saveza – glavni tajnik Boris Vujčić i nacionalni izbornici Danil Domdjoni i Davor Mrzak. (ured predsjednika/hoo)

HOO prvi europski olimpijski odbor u partnerstvu s Olimpijskim vijećem Azije Hrvatski olimpijski odbor i Olimpijsko vijeće Azije sklopili su sporazum o suradnji, po kojem je HOO postao prvi europski olimpijski odbor s formaliziranim partnerstvom s kontinentalnim olimpijskim udruženjem Azije

D

okument pod nazivom Memorandum o razumijevanju između OCA-e i HOO-a potpisali su u Nagoji predsjednik Olimpijskog vijeća Azije princ Joaan Bin Hamad Al-Thani i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora dr. sc. Josip Varvodić. Osim deklarativnog partnerstva, utemeljenog na međusobnom priznavanju i zajedničkim vrijednostima proizašlim iz olimpijskog pokreta, suradnja podrazumijeva i podršku strateškim razvojnim projektima koje su međusobno utvrdili HOO i OCA. Naglasak je stavljen na programe razmjene trenera, specijalizirane treninge sportaša, specifične kampove za sportaše iz pojedinačnih i kolektivnih sportova te pružanje pomoći u planiranju i provedbi natjecanja. Uz OCAinu podršku HOO-ovim edukacijskim programima, istražit će se i mogućnosti za zajedničko financiranje strateških projekata na području sportske pripreme. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, predsjednik Olimpijskog vijeća Azije princ Joaan Bin Hamad Al-Thani je izjavio: - Ponosni smo što je dugogodišnje prijateljstvo s dr. sc. Varvodićem rezultiralo potpisivanjem ovog sporazuma i uvjereni smo u odličnu suradnju i osnaživanje odnosa s Hrvatskom. Predsjednik HOO-a dr. sc. Josip Varvodić u svom je govoru istaknuo: - Iznimno sam sretan zbog sklopljenog sporazuma o suradnji s Olimpijskim vijećem Azije i počašćen činjenicom da je HOO praktički prvi nacionalni olimpijski odbor u partnerstvu s olimpijskom zajednicom kontinenta s najvećim brojem stanovnika. S obzirom na trenutni strateški geopolitički utjecaj Azije, kao i utjecaj u sportu, organizaciji velikih natjecanja i razvoju tehnologije i infrastrukture, smatram da će ovaj sporazum otvoriti velike mogućnosti suradnje. U Nagoji se trenutačno održavaju XX. Azijske igre koje traju do 4. listopada, a u ovogodišnjem izdanju sudjeluje više od 11 000 sportašica i sportaša iz 45 država i izbjegličke reprezentacije (OCA Refugee Team). Broj sportaš(ic)a na azijskim kontinentalnim igrama veći je i od onog na olimpijskim igrama, što rječito govori o tome s kakvom je sportskom velesilom HOO sklopio partnerstvo. (hoo)

VIJESTI www.hoo.hr

Premijer Plenković i ministar Glavina primili sjajne plivače i izaslanstvo Hrvatskog plivačkog saveza Povodom osvajanja medalja na Europskom prvenstvu i na Mediteranskim igrama, predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar turizma i sporta Tonči Glavina primili su u Banskim dvorima osvajače medalja i izaslanstvo Hrvatskog plivačkog saveza.

Č

estitajući na izvanrednim rezultatima, ministar Tonči Glavina poručio je da se ovoga ljeta Hrvatska vratila uspjesima u plivanju koje je ostvarivala ranije u jednoj od najprestižnijih i najbržih disciplina. - U svakom mogućem smislu pokazujete da se hrvatsko plivanje vratilo u velikom stilu. Ponosni smo na vas! - poručio je Jeri Hribaru, Vlahi Nenadiću, Viliju Sivecu, Toniju Dragoji, Ani Blažević, Nikoli Miljeniću i Luki Cvetku. Najavio je izgradnju velikog vodenog centra u Zagrebu što je ocijenio najboljim ulogom u budućnost hrvatskog plivanja. Uime osvajača medalja i plivača okupljenima se obratio Jere Hribar istaknuvši da su ostvarili peti rezultat na svijetu ove

sezone dodajući da su na taj uspjeh iznimno ponosni. Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog plivačkog saveza Josip Varvodić čestitao je od srca svima na uspjesima, kazavši da se sada već radi o kontinuitetu velikih rezultata. Osobito je sretan, dodao je, zbog Ane Blažević koja se nakon teške ozljede vratila u vrh plivanja. Čelnik krovne udruge hrvatskog sporta zahvalio je premijeru Andreju Plenkoviću i ministru Tončiju Glavini na prijamu koji iznova potvrđuje koliko hrvatska Vlada cijeni sportska postignuća na međunarodnoj pozornici. (h/hoo/vk)

Varvodić o vaterpolskom SP-u 4x4: “Ovaj format pridonijet će razvoju i popularizaciji vaterpola” Hrvatska se diči epitetom sportske nacije, ali definitivno i - vaterpolske! Uzmemo li u obzir boravak naših sjajnih vaterpolista na svjetskim i olimpijskim postoljima samo od državne samostalnosti, mjesto u planetarnom vrhu je odveć zapečaćeno

Z

ato je sve neizmjerno veselilo premijerno izdanje Svjetskog prvenstva u vaterpolu 4x4 ((World Aquatics Water Polo 4x4 Open Championships) u Dubrovniku od 31. kolovoza do 6. rujna. I sve se događalo na otvorenom moru, u Portu, odnosno staroj gradskoj luci Dubrovnika što je bila dodatna atrakcija. Na SP-u je sudjelovalo 18 momčadi i osam ženskih sastava s pet kontinenata, a među njima i domaćin, Hrvatska, s muškom i ženskom reprezentacijom. Uoči otvaranja SP-a u toj inačici vaterpola, predsjednik HOO-a i član Biroa World Aquaticsa (Svjetska organizacija vodenih sportova) Josip Varvodić izjavio je da cilj vaterpola 4x4 nije zamijeniti klasični vaterpolo, već pridonijeti njegovu razvoju i popularizaciji na drugim kontinentima. Dodao je da postoji ideja o održavanju velikih natjecanja zimi, a klupskih ljeti te da je u tom slučaju moguće igrati na otvorenim bazenima kako bi se privuklo najmlađe u taj sport, a imali bi i više publike. Uoči natjecanja kapetanica Ria Glas istaknula je da su na

66 OLIMP

treninzima ponekad igrale sličan format i da vjeruje da će se svi lijepo zabaviti. Kapetan muške reprezentacije Filip Kržić istaknuo je da postoji određen pritisak jer se igra na domaćem terenu. Ovaj je sportski spektakl bio još jedna fantastična razglednica iz Dubrovnika za prestižne svjetske naslovnice, a sve je bilo još slađe jer je Hrvatska u muškoj konkurenciji osvojila treće mjesto i brončanu medalju. Momčad Hrvatske činili su vratari Antonio Vukojević i Nikola Batoš, kapetan Filip Dragaš, te Ivan Vukojević, Nardo Dragaš, Roko Pelicarić, Hrvoje Zvono i Toni Bušić. Trener je bio Paulo Obradović. Hrvatski reprezentativac Roko Pelicarić proglašen je za najboljeg igrača ili MVP Svjetskog prvenstva u Dubrovniku. Hrvatska ženska reprezentacija igrala je u sastavu: Lana Korać i Ivana Lerinc (vratarke), Ria Glas (kapetanica), te Magdalena Butić, Karla Popović, Neli Janković, Nika Alamat i Alka Lulić. Trenerica je bila Morena Marinković. (h/hoo/vk)

VIJESTI www.hoo.hr

U Zagrebu poslana snažna poruka da jednake prilike za žene u sportu ne smiju ostati samo na papiru Sport je jedno od područja u kojem žene najsporije napreduju, još su nedovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja, manje plaćene i nagrađivane, a ženski sport i dalje se bori za vidljivost kakvu zaslužuje. Poruka je to konferencije FAIR GAME – „Jednake prilike u sportu – od načela do stvarnosti“, koja je u zagrebačkom hotelu Westin okupila istaknuta imena hrvatskog sporta, institucija, akademske zajednice i medija, a u organizaciji Sportskog saveza Grada Zagreba edna od najsnažnijih poruka konferencije stigla je od Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, koja je upozorila da je, unatoč desetljećima zakonski zajamčene ravnopravnosti, sport i dalje područje u kojem žene vrlo sporo napreduju. - Nakon 23 godine, prateći cijelo područje ravnopravnosti u svim područjima života, mogu reći da je sport područje u kojem žene najsporije napreduju. Unutar sporta još sporije sudjeluju u upravljačkim strukturama i suočavaju se sa staklenim stropom. Najčešće su manje plaćene i manje nagrađivane, a razlikuju se i bonusi te načini i uvjeti njihova treniranja istaknula je Ljubičić. Upozorila je na još uvijek prisutne stereotipe prema djevojčicama koje se bave sportom te naglasila kako su jednaki pristup infrastrukturi, jednake nagrade i bonusi, ali i snažnija medijska vidljivost nužni za stvarnu promjenu položaja žena u sportu. Da zakoni sami po sebi nisu dovoljni, naglasila je i prof. dr. sc. Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. - Formalna ravnopravnost, koja je zajamčena našim propisima, nažalost u nekim situacijama, pogotovo kada je riječ o sportu, nije dosegnula razinu stvarne jednakosti. Pravni okvir zapravo je minimum i polazišna točka, ali za postizanje stvarne jednakosti potrebno je učiniti dodatne mjere i napore - poručila je Vasiljević, istaknuvši potrebu za konkretnim akcijskim planovima, kvotama, financiranjem, većom medijskom vidljivošću i jačanjem glasa žena u sportu. Konferenciju su otvorili Marko Bošnjak, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića i zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, te Vedran Šupuković, dopredsjednik Sportskog saveza Grada Zagreba (SSGZ). Prisutnima se obratio i dr. sc. Josip Varvodić, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. Njihovo sudjelovanje dodatno je naglasilo važnost da pitanje ravnopravnosti žena u sportu ne ostane samo tema pojedinih sportašica i organizacija, nego da postane pitanje cijelog sportskog sustava. JEDNAKE PRILIKE U SPORTU Prvi panel „Jednake prilike u sportu – odgovornost sustava“ okupio je prof. dr. sc. Snježanu Vasiljević, redovitu profesoricu s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Tatjanu Trošt, prodekanicu za znanost i

68 OLIMP

projekte Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Višnju Ljubičić, pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, te Suzanu Šop, glavnu tajnicu SSGZ-a i dopredsjednicu HOO-a. Raspravljalo se o tome kako od formalne ravnopravnosti doći do stvarno jednakih mogućnosti za žene i djevojke, od pravnog i institucionalnog okvira do financiranja, upravljačkih struktura i uvjeta za bavljenje sportom. Šop je istaknula kako je upravo to jedan od ključnih ciljeva projekta FAIR GAME, koji SSGZ provodi sa 13 partnera iz sedam europskih zemalja, a vrijedan je 240.000 eura. - Cilj projekta bio je utvrditi na koji način ženama u sportu, pružiti jednake prilike kakve imaju muškarci te kako potaknuti mlade žene i djevojke da ostanu u sportu i nakon završetka svoje profesionalne, odnosno sportske karijere. Želimo im omogućiti pristup upravljačkim strukturama i mrežama u sportu, ne samo kao vrhunskim sportašicama nego i nakon završetka njihove natjecateljske karijere kazala je Šop. ŽENE U SPORTU – JEDNAKE PRILIKE ILI JOŠ UVIJEK NEJEDNAKA IGRA Drugi panel „Žene u sportu – jednake prilike ili još uvijek nejednaka igra?“ donio je pogled iz samog sporta i stvarna iskustva žena koje su gradile karijere u njemu. Sudjelovali su Mia Šimunić, trenerica i izbornica hrvatske ženske vaterpolske reprezentacije, Snježana Pejčić, hrvatska olimpijska medaljašica u streljaštvu, Morana Paliković Gruden, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u sportu HOO-a, akademik Ratko Cvetnić, Božidar Miletić, koordinator za ženski nogomet Hrvatskog nogometnog saveza, te Damir Mrvec, dugogodišnji sportski novinar Večernjeg lista i dobitnik Nagrade „Milka Babović“ Hrvatskog zbora sportskih novinara. Konferencija je zaključena zajedničkom raspravom panelista i sudionika usmjerenom prema izdvajanju FAIR GAME preporuka za unaprjeđenje jednakih prilika žena i djevojaka u sportu, s naglaskom na konkretna i provediva rješenja. Poruka iz Zagreba bila je jasna: ravnopravnost žena u sportu ne može završiti na zakonima, pravilnicima i deklaracijama. Ona mora biti vidljiva na terenu, u svlačionicama i sportskim dvoranama, u financiranju i nagradama, u medijima, ali i za stolovima za kojima se donose najvažnije odluke hrvatskog sporta. (ssgz/hoo)

Foto: SSZG

J

VIJESTI www.hoo.hr

Predsjednik HOO-a Varvodić sudjelovao na panelu MVEP-a „Brendiranje Hrvatske: kultura, turizam i sport kao instrumenti meke moći“ Hrvatska gradi međunarodni identitet kroz brojne vrijednosti i uspjehe, a među njima posebno mjesto zauzima sport. U zemlji koja je, unatoč svojoj veličini, desetljećima ostvarivala vrhunske rezultate na najvećim svjetskim natjecanjima, sport je postao jedan od najsnažnijih i najprepoznatljivijih hrvatskih brendova. Upravo je o tome bilo riječi na panelu „Brendiranje Hrvatske: kultura, turizam i sport kao instrumenti meke moći“, održanom u okviru Godišnje konferencije veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika RH

G

odišnja konferencija okuplja predstavnike hrvatske diplomatske mreže i predstavlja važno mjesto za razgovor o međunarodnom položaju Hrvatske, aktualnim vanjskopolitičkim izazovima i načinima na koje Hrvatska može dodatno jačati svoju prepoznatljivost i utjecaj u međunarodnoj zajednici. U tom je kontekstu panel o kulturi, turizmu i sportu otvorio i pitanje kako vrijednosti koje Hrvatska već ima pretvoriti u još snažniju međunarodnu priču. Uvodna obraćanja održali su ministar turizma i sporta Tonči Glavina i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, dok je panel moderirala posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Vanda Babić Galić. Na panelu je sudjelovao i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora dr. sc. Josip Varvodić, uz državnog tajnika u Ministarstvu turizma i sporta Josipa Pavića, predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frku-Petešića i intendanticu HNK-a u Zagrebu Ivu Hraste-Sočo. Govoreći o ulozi sporta u međunarodnom pozicioniranju Hrvatske, predsjednik Varvodić je istaknuo kako je hrvatski sport već izgradio snažan međunarodni identitet. „Hrvatska je mala zemlja, ali naši sportski rezultati daleko nadilaze ono što bi se očekivalo od zemlje naše veličine. Sport je zbog toga postao jedan od naših najjačih nacionalnih brendova. To je velika vrijednost i na nju trebamo biti ponosni, ali je trebamo i odgovorno koristiti.“ Predsjednik HOO-a podsjetio je da su hrvatski sportaši tijekom posljednjih desetljeća svojim rezultatima snažno pridonijeli međunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske. „Kada govorimo o tome kako svijet vidi Hrvatsku, sport je neizostavan dio te priče. Naši sportaši postižu rezultate na najvećim svjetskim pozornicama i vrlo često upravo kroz njih ljudi koji možda nikada nisu bili u Hrvatskoj prvi put čuju za našu zemlju. To je snaga sporta koju ne smijemo podcijeniti.“ Upravo zato, smatra Varvodić, sportska diplomacija treba postati još važniji dio međunarodnog djelovanja Hrvatske. „Sportska diplomacija ne znači da sport treba zamijeniti klasičnu diplomaciju. Ona je njezina nadogradnja. Sport otvara mogućnosti za kontakte, suradnju i povezivanje ljudi i institucija. Hrvatska već ima vrlo dobru poziciju u međunarodnom sportu i taj potencijal trebamo još bolje iskoristiti.“ Varvodić je pritom naglasio da se međunarodni utjecaj sporta ne mjeri samo medaljama.

70 OLIMP

„Sport može značajno utjecati na imidž države. To smo vidjeli i u Hrvatskoj. Ali nije riječ samo o rezultatu. Kada dovodimo velika međunarodna natjecanja u Hrvatsku, kada naši ljudi sudjeluju u međunarodnim sportskim organizacijama ili kada naši klubovi i savezi ostvaruju međunarodne kontakte, sve to doprinosi vidljivosti i poziciji Hrvatske.“ Velika međunarodna natjecanja, dodao je, predstavljaju posebnu priliku za povezivanje sporta s turizmom, gospodarstvom i drugim područjima. „Kada u Hrvatsku dovedemo veliko međunarodno natjecanje, ne dovodimo samo sportaše. Dolaze treneri, sportski dužnosnici, navijači, novinari i brojni drugi gosti. Oni tada upoznaju našu zemlju, naše gradove, ljude i način na koji organiziramo događaje. To je istodobno sportska, turistička i diplomatska prilika.“ Upravo je snažnije povezivanje sporta s međunarodnim pozicioniranjem Hrvatske među prioritetima koje je Varvodić isticao i uoči izbora za predsjednika HOO-a, kada je najavljivao razvoj sportske i sportsko-gospodarske diplomacije te nastojanje da se u Hrvatsku dovodi što više velikih međunarodnih natjecanja. Predsjednik HOO-a pritom je istaknuo kako Hrvatska ne treba izmišljati svoj sportski identitet – on već postoji. „Ne trebamo stvarati hrvatski sportski brend od početka. On već postoji i vrlo je snažan. Naš je zadatak da ga sustavno razvijamo i povežemo s drugim hrvatskim potencijalima. Sport, turizam, kultura i diplomacija mogu zajedno napraviti puno više nego kada svatko djeluje zasebno.“ O važnosti sportske diplomacije Varvodić je govorio i ranije, na panelu Ministarstva vanjskih i europskih poslova „Sportska diplomacija: politika i/ili brend“, održanom u Osijeku, gdje je istaknuo da sport može snažno utjecati na imidž pojedine zemlje te da Hrvatska može biti ponosna na svoje sportske uspjehe. Sudjelovanje predsjednika HOO-a na Godišnjoj konferenciji hrvatskih diplomata još je jedan korak prema snažnijem povezivanju hrvatskog sporta s javnom i sportskom diplomacijom te prepoznavanju sporta kao važnog instrumenta međunarodnog pozicioniranja Republike Hrvatske. „Hrvatski sport već je napravio puno za međunarodni imidž naše zemlje. Sada moramo napraviti još više da taj potencijal pretvorimo u dugoročnu vrijednost za hrvatski sport i za Hrvatsku u cjelini“, zaključio je Varvodić. (hoo/mb)

SVAKA MEDALJA POČINJE INSPIRACIJOM. www.realgrupa.com

VIJESTI www.hoo.hr

Brojni olimpijci uveličali 4. izdanje teniskog turnira Zaklade Marin Čilić Nakon Zagreba, Petrinje i Zadra, u Karlovcu je održano 4. izdanje humanitarnog teniskog turnira Gem set Hrvatska, kojeg organizira Zaklada Marin Čilić.

Zlatni olimpijac, boksački velikan Mate Parlov dobio spomenik u rodnom Imotskom sim vrhunskog tenisača i velikog humanitarca u ulozi domaćina, događaj su sudjelovanjem uveličali brojni hrvatski olimpijci i drugi istaknuti sportaši. Iako je nakon uzbudljivog finala naslov pobjednika osvojio Tim Čilić, najveća pobjeda ovog projekta ostaje njegova trajna ostavština obnovljena dječja igrališta, novi prostori za sport i rekreaciju te prilike koje stvara za buduće generacije. - Prije svega želim od srca zahvaliti svim sportašima koji su danas došli u Karlovac i podržali ovu priču. Svatko od njih iza sebe ima nevjerojatnu karijeru, medalje, trofeje i uspjehe, ali ono što me uvijek najviše impresionira jest njihova spremnost da svoje vrijeme i energiju stave u službu nečega većeg od sporta. Posebno hvala svim posjetiteljima, djeci, roditeljima, volonterima, partnerima, Gradu Karlovcu, Karlovačkoj županiji i Ministarstvu turizma i sporta koji su pomogli da zajedno stvorimo još jedno nezaboravno izdanje Gem Seta - izjavio je Marin Čilić te dodao: - Posebno me veseli vidjeti toliko djece danas ovdje. Možda je među njima budući olimpijski pobjednik, osvajač Grand Slama ili svjetski prvak. Možda je među njima dijete koje će upravo zbog jednog ovakvog dana zavoljeti sport, steći samopouzdanje, pronaći prijatelje i naučiti vrijednosti koje će ga pratiti cijeli život. Sportski dio programa na obnovljenom igralištu na Vunskom polju donio je pregršt uzbuđenja, atraktivnih poena i odlične atmosfere. U samoj je završnici nastupilo pet ekipa - Tim Čilić, Tim Dodig, Tim Gojo, Tim Primorac i Tim Ružić - sastavljenih od hrvatskih sportskih zvijezda iz različitih sportova. Nakon niza zanimljivih dvoboja u grupnoj fazi, mjesto u finalu izborili su Tim Čilić i Tim Gojo. Za Tim Gojo nastupili su Borna Gojo, Jerko Leko, Doris Bačić i Mateo Maraš, dok su Tim Čilić predstavljali Marin Čilić, Valent Sinković, Karlo Matković i Zrinka Ljutić, kojima se u završnici pridružio i Dejan Lovren. Tenis su zaigrali i Borna Ćorić, Ivan Dodig, Franko Škugor, Iva Primorac, Ana Bakalar, Martin Sinković, Matea Jelić, Andrija Stipanović, Dina Levačić, Igor Karačić, Iva Todorić, Ivano Balić, Marin Jelinić, Filip Glavaš, Marin Šipić i Luka Stepančić. (h/hoo/vk)

72 OLIMP

B

rončani spomenik visok 3,5 metra djelo je akademskog kipara Ante Jurkića. Parlov je prikazan u prepoznatljivoj pobjedničkoj pozi, a spomenik je postavljen na mjestu koje ima posebno značenje – nedaleko je od obiteljske kuće u kojoj je legendarni boksač odrastao. Time je Mate Parlov dobio trajno mjesto u prostoru s kojim je bio povezan od najranijih dana. Spomenik na ulazu u Gospin dolac nije samo podsjetnik na njegove sportske uspjehe, već i poveznica sportskog velikana s Imotskim. Parlov je bio olimpijski pobjednik te svjetski i europski prvak u amaterskom boksu, a u profesionalnoj karijeri osvojio je naslove europskog i svjetskog prvaka. Ipak, u Imotskom ga mnogi pamte i po onome što se nije moglo izmjeriti medaljama i pojasevima – njegovoj jednostavnosti, pristupačnosti i odnosu prema ljudima iz rodnog kraja. Projekt postavljanja spomenika zajednički su realizirali Splitskodalmatinska županija, Grad Imotski i Hrvatski boksački savez. Uz građane Imotskog, svečanosti otkrivanja nazočili su brojni predstavnici sportskog i javnog života - državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić, župan Blaženko Boban, gradonačelnik Luka Kolovrat, predstavnici Hrvatskog boksačkog saveza i obitelj Mate Parlova. HOO je predstavljao član Vijeća Mladen Mikolčević (radionu/hoo)

Tonči Glavina: Za školarine vrhunskim sportašima više od 300.000 eura; prijave do 31. listopada

M

inistarstvo turizma i sporta objavilo je Natječaj za dodjelu stipendije za školarinu u 2026. godini bivšim i aktivnim vrhunskim sportašima s ciljem stvaranja uvjeta za njihov pristup obrazovanju, bolje skrbi o sportašima, pružanja podrške u obrazovanju i poticanja dualne karijere. Ovim natječajem potiče se osposobljavanje i usavršavanje za stručne poslove u sportu, te obrazovanje na stručnim studijima za izobrazbu trenera, na sveučilišnom studiju kineziologije i ostalim visokim učilištima. - Obrazovanje vrhunskih sportaša jedan je od važnih dijelova naše brige o sportašima i njihovoj budućnosti, zbog čega kontinuirano ulažemo u njihovo školovanje i stjecanje kvalifikacija. Ove smo godine za ovu namjenu osigurali više od 300.000 eura, a od 2017. godine dodijelili smo gotovo 1.100 stipendija, u vrijednosti od 1,6 milijuna eura. Na ovaj način sportašima želimo omogućiti da uz vrhunske sportske rezultate grade i svoje obrazovanje te da nakon sportske karijere imaju kvalitetne mogućnosti za nastavak profesionalnog razvoja, bilo unutar sustava sporta, bilo u drugim područjima - rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina. Rok za prijavu je 31. listopada 2026. godine. (mints/hoo)

Foto: RadioNU

O

Grad Imotski i Imotska krajina odali su počast jednom od najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Na ulazu u Gradski stadion Gospin dolac svečano je otkriven spomenik Mati Parlovu, zlatnom olimpijcu iz Münchena 1972. i legendarnom boksaču koji je svojim uspjesima ispisao povijest hrvatskog i svjetskog boksa.

Slaven Bilić izabran za nasljednika Zlatka Dalića na kormilu Vatrenih Nakon što je Stručna komisija Hrvatskog nogometnog saveza dala “zeleno svjetlo” za stratega muške seniorske reprezentacije, Slaven Bilić (57) je na sjednici Izvršnog odbora HNS-a i službeno potvrđen za novog izbornika Vatrenih

Hrvatski premijer Andrej Plenković primio dvostrukog zlatnog gimnastičara Kovtuna te izaslanstvo HGS-a i HOO-a Povodom osvajanja dviju zlatnih medalja na Europskom prvenstvu u gimnastici, predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar turizma i sporta Tonči Glavina primili su hrvatskog reprezentativca Iliju Kovtuna i izaslanstvo Hrvatskog gimnastičkog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora.

Foto: Cropix

N

ositelj svjetske bronce iz igračkih dana, iz Francuske 1998., vraća se tako na izborničku dužnost nakon više od 14 godina. Njegov prvi mandat trajao je od 2006. do 2012. godine, a u tom razdoblju vodio je Hrvatsku u 65 utakmica, ostvarivši 42 pobjede, 15 neodlučenih i osam poraza. Za kormilom Vatrenih naslijedit će najuspješnijeg hrvatskog izbornika svih vremena, Zlatka Dalića, koji je vodio reprezentaciju nepunih devet godina, od 2017. do ove godine. Maestralni Dalić je s reprezentacijom osvojio srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu 2018. u Rusiji te brončanu medalju na SP-u 2022. u Katru. U izborničkoj kolekciji ima i srebrnu medalju iz Lige nacija 2023. godine, a izborio je i plasmane na EURO 2020., EURO 2024. te SP 2026. godine. Na temelju te fascinantne uspješnosti, Dalić zaslužuje preuzeti i naslov “izbornik svih izbornika”, koji je još za života krasio legendarnog Ćiru Blaževića, začetnika priče o hrvatskom nogometnom čudu na svjetskim prvenstvima, ne tako davne 1998. godine... S druge strane, Slaven Bilić je tako postao prvi izbornik u povijesti hrvatske reprezentacije koji se vraća na kormilo Vatrenih, nakon što je od 2006. do 2012. odradio tri kvalifikacijska ciklusa - za EP 2008. i 2012. te za SP 2010. godine. Oba puta je izborio nastupe na europskoj smotri, dok se nije uspio plasirati na SP u Južnoj Africi, jedino veliko natjecanje na kojem Vatreni nisu sudjelovali od proglašenja državne neovisnosti. Ispred Bilića je novi ciklus Lige nacija te kvalifikacije za EURO 2028., koji će zajednički organizirati Engleska, Škotska, Wales i Republika Irska. Posljednje dvije utakmice su u studenome gostovanje u Engleskoj i domaći dvoboj s Češkom. Na kraju će najbolje dvije reprezentacije iz svake skupine igrati u četvrtfinalu, trećeplasirani će u doigravanje za ostanak u A rangu, a četvrta reprezentacija ispast će u jakosnu skupinu B. Ždrijeb skupina kvalifikacija za EURO 2028. godine održat će se 6. prosinca u Belfastu. (h/hoo/vk)

N

a Europskom prvenstvu u gimnastici održanom u Zagrebu sudjelovalo je 660 sportašica i sportaša iz 43 zemlje, što ga čini najvećim europskim prvenstvom ikad održanim, a ministar Glavina pohvalio je organizaciju poručivši kako je Hrvatska i ovoga puta pokazala da zna biti domaćin najvećih sportskih manifestacija. Prva zlatna medalja u višeboju koju je za Hrvatsku osvojio Ilija Kovtun povijesni je uspjeh, dodao je ministar, istaknuvši odlične nastupe svih hrvatskih gimnastičara. - S vašim rezultatima zaokružili smo hrvatsko sportsko ljeto na najljepši mogući način - poručio je Glavina. Osvajač zlatnih medalja Ilija Kovtun zahvalio je na prilici da nastupa za Hrvatsku, ali i na svoj podršci koju je osjetio od domaće publike na terenu. Predsjednik Hrvatskog gimnastičkog saveza Marijo Možnik kazao je da je najveće europsko prvenstvo u povijesti gimnastike događaj na koji svi zajedno možemo biti ponosni. Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Josip Varvodić čestitao je na odličnoj organizaciji Europskog prvenstva. Vladi je zahvalio na podršci istaknuvši da je organizacija tako velikih događaja bez podrške Vlade nemoguća. Medalje u gimnastici, istaknuo je, imaju posebnu težinu s obzirom da u tom sportu nastupaju i svoje predstavnike imaju gotovo sve zemlje u svijetu. Okupljenima se na kraju obratio predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitajući svima na odlično odrađenom poslu u organizaciji prvenstva, a Iliji Kovtunu na povijesnom uspjehu. „Svi smo uživali, a Hrvatska je pokazala da je sjajan domaćin velikih sportskih natjecanja. Veliki trud, rad i vrijednosti koje stječete grade vas da budete i u životu jednako snažni kao u sportu“, kazao je premijer istaknuvši podršku Vlade u budućim eventualnim domaćinstvima na globalnoj razini. Ljetne uspjehe Hrvatske, uz gimnastičare i atletičara i plivača, predsjednik Vlade ocijenio je poticajem hrvatskom sportu. Podsjetio je da Vlada punih deset godina snažno podupire sport iz uvjerenja da je to jako važno i za hrvatsko društvo i za sportaše, ali i za poticaj mladima na zdrav život. (h/hoo/vk)

OLIMP

73

“ 5 “ UREDNIČKI ODABIR

motivacijskih

izjava naših vrhunskih sportaša Donosimo motivacijske izjave naših vrhunskih sportaša i sportašica čiji su nedavni sjajni rezultati i podvizi oduševili. Što ih čini jačim, bržim i uspješnijim...

12

Uz motivaciju, posloženost, upornost i borbenost može se doći do zadanih ciljeva!

SVI SU ČEKALI, A JA SAM RADILA, TRUDILA SE I NIKAD NISAM ODUSTALA.

MARINO BLOUDEK atletika (trčanje)

3 4

Suci su mi spustili ocjenu jer sam pogriješio i zato ću sada nakon EP-a zapeti i raditi još više da mi se to ne događa.

Dokazao sam da su oni koji su vjerovali u mene bili u pravu, a oni koji su sumnjali – u krivu. San koji sam čuvao 20 godina napokon je ostvaren.

FILIP HRGOVIĆ, boks

74 OLIMP

ILIJA KOVTUN gimnastika

5

ISKRENO, NI SAM NISAM VJEROVAO DA MOGU OVAKO BRZO; NEMAM POJMA ODAKLE SAM TO “IŠČUPAO”.

TONI DRAGOJA, plivanje

Foto: CROPIX/ Ranko Šuvar, Ivana Grgić, Ronald Goršić, Dragan Matić

SARA KOLAK atletika (bacanje koplja)

otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Puna staza

photo by zoran jelača

photo by aleksandar gospić

Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom.

Pripremi se za najbolje. Allianz pogodnosti za sportaše Kada te netko bodri, motivacija raste. Zato smo pripremili posebnu ponudu za sve sportaše – profesionalce, rekreativce i amatere. → Provjeri više na www.allianz.hr/sport