ŠPORTSKA PUBLICISTIKA
SPORTSKI GEN: Uvod u znanost o izvanrednim sportskim postignućima
JEDNA RUŽA NA TRNJU: Kronika šezdeset godina sportske rekreacije na Trnju 1958. - 2018.
Autor: David Epstein Godina i mjesto izdavanja: 2019., Zagreb Stranica: 338 Format: 15,5 x 23 cm Uvez: meki Nakladnik: MATE d.o.o., Zagreb Tisak: Grafotisak, Zagreb Dostupnost i info: Knjižnice i knjižare diljem RH; https://www.mate.hr/product/2242/ sportski-gen Cijena: 262,50 kuna
Autor: Milan Ilić Godina i mjesto izdavanja: 2018., Zagreb Stranica: 56 Format: 16,5 x 23,5 cm Uvez: meki Nakladnik: Društvo za športsku rekreaciju „Trnje“ Zagreb Oblikovanje i priprema za tisak: Robert Gnand Tisak: Printera, Zagreb Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice
„J
esu li zvijezde poput Usaina Bolta, Michaela Phelpsa i Serene Williams genetski čudaci poslani na Zemlju da dominiraju u svojim sportovima? Ili su oni samo normalni ljudi koji su nadišli svoja biološka ograničenja čistom snagom volje i opsesivnim treniranjem? Istina je mnogo zapetljanija od jednostavne dihotomije prirode i odgoja.“ Knjiga nagrađivanog športskog novinara kroz priče iz svijeta športa prati znanstvena istraživanja koja proučavaju šport i suvremenu genetiku. Upoznavši svjetske i olimpijske prvake, došavši u dodir sa životinjama i ljudima s rijetkim mutacijama gena ili iznimnim tjelesnim sposobnostima, autor je naučio da mnoge osobine za koje je pretpostavljao da su naučene, primjerice volja za treniranjem, podrazumijevaju značajne genetske sastavnice, ali i da one za koje je smatrao da su uglavnom urođene, npr. munjevita reakcije udarača u bejzbolu, zapravo to nisu. Na temelju tih spoznaja donosi 16 intrigantnih i istinitih priča isprepletenih sa znanstvenim činjenicama poput priče Kad te porazi cura bacanjem ispod ruke koja govori o Jennie Finch, osvajačici zlatne medalje na Olimpijskim igrama 2004. i prezentacije „testa otkrivanja signala“ Janet Starkes, koje je pokazalo da je “jedna od ključnih razlika između profesionalnih športaša i šsportaša početnika način na koji su oni naučili gledati utakmicu, umjesto sirove sposobnosti brzog reagiranja“ te pravilo „umijeće 10.000 sati“, K. Andresa Ericssona, koje je razlog ranog uključivanja djece u trenažni proces. Slijedi Priča o dva skakača uvis koja prati istraživanje „umijeća 10 000 sati“ na igračima šaha. Ono je pokazalo da je prosječna razina majstora bila cca 11 000 sati, ali i to da je taj prosjek „skrivao“ sasvim drukčije brojke postizanja razine majstora kada se prosjek pretoči u raspon. Tada „pravilo 3000 sati jednog igrača postaje pravilo 25 000 sati i više nekog drugog igrača“. To istraživanje otvorilo je put „leptirovom učinku umijeća“ koje kazuje da ako dva športaša imaju male startne razlike to može dovesti do značajno različitih ishoda ili do značajno različitog obima vježbanja koje bi dovelo do sličnog ishoda. Tu u priču ulaze visaši Šveđanin Stefan Holm i Donald Thomas s Bahama… U istom, publicistički zanimljivom tonu nižu se priče poput: Zašto muškarci imaju bradavice; Vitruvijev igrač NBA lige; Svi smo mi crnci (na neki način); Teorija o ratniku-robu jamajačkog sprinta; Malarija i mišićna vlakna; Može li svaki Kenijac trčati?; Vučni psi, ultramaratonci i geni za lijenost; Gen slomljenog srca… OLIMP ■ 60 ■
grada Zagreba; Društvo za športsku rekreaciju Trnje, Ulica grada Vukovara 236e, Zagreb, e-mail: dsrt@zg.t-com.hr; web stranica: www.dsr-trnje.hr; Facebook stranica: Šrc Trnje Cijena: prigodno izdanje
J
edna ruža na Trnju: Kronika šezdeset godina sportske rekreacije na Trnju 1958. – 2018. opsegom je omanja, no duhom nekih minulih vremena, činjenicama i podatcima vrlo bogata knjiga. Kao uvod u rekreativnu storiju jednog od starih zagrebačkih kvartova, autor na prvim stranicama podsjeća da se Trnje prvi put spominje, kao prostor na južnoj granici Zagreba tada pod administrativnim ustrojem Gradeca, 1242. u Zlatnoj buli. Više od pola stoljeća poslije, Trnje je slabo naseljeno područje pa 1853. broji tek 152 žitelja. Tek industrijalizacijom Trnje doživljava svoj procvat i postaje izrazito radnička četvrt. Povijest športske rekreacije Zagreba i Hrvatske uglavnom je poznata. Počinje osnivanjem Hrvatskog sokola. Novi zamašnjak i šport i rekreacija doživljavaju nakon Drugog svjetskog rata kada je „u eri obnove i izgradnje posebna pozornost usmjerena i na oblikovanje, kulturu i fiskulturu’“, a „osnovni moto tog fiskulturnog pokreta brojnost je i svestranost.“ Prvi fiskulturni slet Hrvatske održan je u kolovozu 1945. u Zagrebu, a u njegovom sklopu održana su i republička natjecanja u 11 športskih grana. Značajna godina hrvatske i zagrebačke rekreacije jest 1951., kada Gimnastički savez Jugoslavije ime mijenja u „Partizan“ – Savez za tjelesni odgoj Jugoslavije, čime se otvaraju vrata masovnom bavljenju športom. Razvojem privrede pedesetih godina prošlog stoljeća Zagreb postaje kolijevkom Republičkih sportskih igara (RSI) koje čvrst organizacijski oblik dobivaju osnivanjem Centralnog odbora RSI Zagreb 1954. godine. Odbor 1956. mijenja ime u Radnička sportska djelatnost, što je bila ne samo formalna već i suštinska promjena koja je dovela do ideje o izgradnji većeg športskog objekta za potrebe radnika na Trnju. Ideja je oživotvorena 1958., kada s radom počinje Športsko-rekreacijski centar “Trnje”. Smješten u srcu današnjeg Zagreba, na površini od 25 000 m2 jedan je od najvećih športsko-rekreacijskih centara u Zagrebu. Iako je u početku bio neugledna izgleda, vodstvo i članovi Društva svojim su ga entuzijazmom, angažmanom, kreativnošću i usklađenošću s vremenom i trendovima u rekreacijskom bavljenju športom, učinili mjestom na koje Zagrepčani rado dolaze i vraćaju se. Programima inkluzivan ne samo za najmlađe ili rano sposobne sugrađane već i za trudnice i veterane, Centar je više od 60 godina mjesto susreta generacija, a ponešto o njima i okolnostima koje su obilježile pojedine etape razvoja Društva ostat će zabilježeno u ovoj vrijednoj zbirci dokumenta športske rekreacije na Trnju.