OBLJETNICE: STO GODINA OD OSNUTKA JUGOSLAVENSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
Franjo Bučar Piše: JURICA GIZDIĆ
Osnivačka sjednica Jugoslavenskog olimpijskog odbora održana je 14. prosinca 1919. u Zagrebu u Gundulićevoj 29. Za prvog predsjednika izabran je Franjo Bučar
N
Stevan Hadži
Stoljeće od osnivanja JOO-a
akon Prvog svjetskog rata Hrvatska je, u području tjelovježbe i športa bila najrazvijeniji dio novoformirane Kraljevine SHS. Na inicijativu dr. Franje Bučara i Hrvatskog športskog saveza, osnovanog 1909. godine (kojemu se pridružio i Srpski olimpijski klub osnovan 1910. godine), 14. prosinca 1919. u Zagrebu je osnovan Jugoslavenski olimpijski odbor, a Hrvatski športski savez je svoje djelovanje prenio na novoformirani Jugoslavenski olimpijski odbor. Iz sekcija Hrvatskog športskog saveza formirani su brojni športski savezi, sa sjedištima u Zagrebu. Na sjednici Hrvatskog športskog saveza, održanoj 16. rujna 1919., zaključeno je da se učine sve predradnje za osnivanje olimpijskog odbora. Predsjednik i tajnik Hrvatskog športskog saveza Franjo Bučar i Ante Jakovac bili su zaduženi da na osnovi pravila Čehoslovačkog i Međunarodnog olimpijskog odbora napišu prijedlog novih pravila za Jugoslavenski olimpijski odbor. Osnivačka sjednica Jugoslavenskog olimpijskog odbora održana je 14. prosinca 1919. u Zagrebu u Gundulićevoj 29. Nazočni delegati prihvatili su predložena pravila Jugoslavenskog olimpijskog odbora i pravila Centralnog športskog saveza, ustvari poslovnog odbora JOO-a. Zaključeno je da sve sekcije Hrvatskog športskog saveza 8
Boris Bakrač
proširuju svoj djelokrug na čitav teritorij Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca to jest proglašavaju se jugoslavenskim savezima za pojedine športove. Do konstituiranja će se poslovi Jugoslavenskog centralnog sportskog saveza voditi prema prihvaćenim pravilima Hrvatskog športskog saveza. U Jugoslavenski olimpijski odbor izabrani su: Franjo Bučar (predsjednik – Zagreb), Svetomir Đukić (potpredsjednik – Beograd, na službi u Zagrebu do 1923.), Ćiril Žižek (potpredsjednik - Ljubljana), Bogdan Malec (potpredsjednik – Zagreb), Ante Jakovac (prvi tajnik – Zagreb), Ante Pandaković (drugi tajnik – Zagreb), Ferdinand Budicki i Željko Berger (blagajnici – Zagreb), Pavao Kauders (zapisničar – Zagreb), Vladimir Očić (perovođa – Zagreb). Za odbornike su izabrani: Bogumir Doležal (Split), Pavao Berce (Ljubljana), Milan Dečak (Zagreb), Franjo Halla (Zagreb), Feodor Lukač (Mostar), Stjepan Krasnik (Zagreb), Ivo Lipovščak (Zagreb), Milan Meniga (Zagreb), Laza Popović (Zagreb), Josip Reberski (Zagreb), Ivo Spevec (Zagreb), Milorad Stražnicky (Zagreb), Đuro Subotić (Beograd), Fran Šuklje (Zagreb), Lujo Thaller (Zagreb), Veljko Ugrinić (Zagreb), Miloš Vidaković (Beograd), Hinko Wurth (Zagreb), Momčilo Živanović