Piše: TAJANA OBRADOVIĆ
POČETCI SVJETSKE I HRVATSKE GIMNASTIKE Autor: Željko Iveljić Recenzenti: dr. sc. Ana Popovčić, prof. dr. sc. Karmenka Živčić Marković, mr. sc. Zlatko Virc Godina i mjesto izdavanja: 2018., Vinkovci Stranica: 254 Format: 21 x 30 cm Uvez: meki, s klapnama Izdavač: Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima Oblikovanje i priprema za tisak: Željko Iveljić Tisak: Zebra, Vinkovci Dostupnost i info: Nacionalna i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Puli, Splitu, i Zadru, knjižnica HOO-a, info: Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, Jurja Dalmatinca 22, 32100 Vinkovci, maticavk@gmail.com Cijena: 300,00 kuna
„Pojavu gimnastike najbolje možemo shvatiti kao čovjekovu težnju, od najranijih njegovih početaka, da raznim vježbama stječe potrebnu snagu i vještinu da bi preživio. U početcima posebnu ulogu kod ljudi imali su instinkti koji su se javili kao refleks borbe za preživljavanje i težnje za produženje roda. Čovjek je od početka bio upućen na svoje tjelesne kvalitete. Da bi opstao, morao je sposobnost trčanja, penjanja, skokova i bacanja podići na višu razinu jer mu je o tome često ovisilo preživljavanje.“ Kako već i naslov monografije sugerira, „Početci svjetske i hrvatske gimnastike“ čitatelju nastoje sažeto i kontekstualno logično, na temelju autoru dostupnih podataka o nastanku gimnastike u svijetu i iz izvora prikupljenih istraživanjem u Hrvatskoj, ponuditi pregled nastanka tog športa. Monografija je, kako autor navodi, namijenjena širokom krugu čitatelja, prvenstveno onih koji se za gimnastiku zanimaju. Podijeljena je u dvije osnovne cjeline – svjetsku i hrvatsku gimnastiku. Bogata je ilustracijama koje, kao i tekst, obuhvaćaju razdoblje od gimnastičkih prapočetaka do 1904. odnosno godine formiranja Hrvatskog saveza sokolskih organizacija. Cjelina koja se odnosi na početke svjetske gimnastike obuhvaća osam poglavlja i niz potpoglavlja koja čitatelju pojašnjavaju razliku između mita i stvarnosti, prapočetke gimnastike - od prvobitne zajednice i početaka razvoja gimnastike u Africi, Aziji, Americi, Australiji i Europi - preko razvoja gimnastike u srednjem vijeku, do njena novog poleta u razdoblju humanizma, prosvjetiteljstva i filantropizma. Značajan dio cjeline posvećen je gimnastičkim sustavima i udrugama pojedinih zemalja. Druga cjelina započinje razvojem gimnastike na hrvatskim područjima u starom vijeku, pa slijede poglavlja o razvoju gimnastike u Hrvatskoj od prvih tjelovježbenih aktivnosti do uloge školstva u gimnastičkoj povijesti, jer gimnastika se i u Hrvatskoj najprije pojavljuje u vojnim, a potom i u civilnim školama. Obujmom najveći dio monografije obuhvaća osnivanje i razvoj prvih gimnastičkih društva i u njemu je obrađen rad postojećih društava te događanja značajna za razvoj gimnastike u Hrvatskoj. Završna razmatranja donose pregled gimnastičko strukovnog nazivlja - gimnastičke terminologije, organiziranja vježbanja u društvima, pravila organizacije natjecanja i suđenja, pregled prostora za vježbanje, sprava i odjeće vježbača, znakovlja hrvatskih gimnastičkih društava te gimnastičkih nadmetanja, monografijskih i periodičnih publikacija i članka o gimnastici. O značaju ove monografije možda najbolje govori izvadak iz jedne o recenzija: „…suvremena hrvatska historiografija relativno je siromašna istraživanjima iz područja sporta, te će ovaj rad biti prilog za proučavanje povijesti hrvatskog sporta. Za poželjeti je da će potaknuti nove interpretacije o povijesti gimnastike, kao i nova istraživanja povijesti sporta u širem smislu te da će omogućiti bolje vrednovanje društvenog značaja gimnastičkog sporta u suvremenoj hrvatskoj historiografiji.“
ŽENE I MEDIJI:
PREPORUKE ZA PRAĆENJE ŽENSKOG SPORTA U ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA Autori: Romana Eibl, Dea Redžić, Marin Šarec Godina i mjesto izdavanja: 2019., Zagreb Stranica: 64 Format: 16,5 x 23,5 cm Uvez: meki Izdavač: Agencija za elektroničke medije Oblikovanje i priprema za tisak: Duplerica d.o.o. Dostupnost: Agencija za elektroničke medije, Jagićeva 31, 10 000 Zagreb, +385 (0)1 488 2610, info@aem.hr i knjižnica HOO-a Cijena: besplatna publikacija
57„Žene i mediji: Preporuke za praćenje ženskog sporta u elektroničkim medijima“ kvalitetan su doprinos razumijevanju problematike rodne ravnopravnosti u športu i smjernice za buduće djelovanje kako novinara, urednika, vlasnika i upravljačkog kadra u medijima tako i regulatornih tijela. Donose opsežan pregled stanja praćenosti ženskog športa u medijima, koristeći, prateći, citirajući i pozivajući se na relevantne znanstvene izvore i istraživanja. Značaj ove publikacije leži upravo u njezinoj izvorišnoj relevantnosti te u cjelovitom pregledu kako regulatornih, zakonskih okvira rodne ravnopravnosti u športu u Republici Hrvatskoj, tako i u ponuđenom pregledu povijesnih, bioloških i ekonomskih uzroka postojeće nejednakosti te dosadašnjih studija, ali i u vlastitom, premda neznanstvenom i informativnom istraživanju stava dijela nacionalnih športskih saveza i vodećih medija. Unutar pregleda dostupnih studija i istraživanja o prisutnosti ženskog športa u športskim vijestima i prikazu realnosti spolova u športu, čitatelj će naići na zanimljive podatke da je udio ženskog športa u vijestima nacionalnih televizija u Hrvatskoj tek četiri posto, da športašice u SAD-u imaju manje prostora danas no što su ga imale 1989., kako se „bilda“ uzbudljivost muških športova… Publikacija prikazuje i analizira i one studije koje donose prijedloge i rješenja kroz „primjere dobre prakse“, među kojima se ističe Francuska, ali i rezultate globalne studije Nielsen Sportsa provedene u osam zemalja (svjetskih športskih velesila), koja je pokazala da 51 % muške navijačke populacije prati ženski šport, iako je činjenica da opća populacija navijača više zanimanja pokazuje za natjecanja na kojima športaši i športašice nastupaju zajedno (atletika, tenis). Nažalost, detektiraju prisutnost rodnih stereotipova i seksizma u športu i u pozitivnim pričama o športašicama i njihovim postignućima, pa čak i pri izvještavanju s Olimpijskih igara. Anketa provedena u hrvatskim športskim savezima i elektroničkim medijima pokazala je da nacionalni savezi uzroke nezadovoljavajućoj zastupljenosti ženskog športa vide u kraćem trajanju ženskih karijera, lošijim rezultatima športašica, premalom ulaganju u šport i prevelikoj međuovisnosti ulaganja u ženski šport i financijske isplativosti istog, dok mediji kao najveći problem ističu komercijalnu neisplativost sadržaja. Navode da plasman sadržaja određuju prema popularnosti športa, posjeti na tribinama te čitanosti odnosno gledanosti priloga o ženskom športu. Vode se istovremeno i inozemnom konkurencijom te podatcima o čitanosti članaka o ženskom športu koji su porazni, zaključujući pritom da je ženski šport kada se sagledaju te brojke i previše zastupljen. Smatraju da sami ne mogu učiniti mnogo u svrhu poboljšanja stanja i pozivaju regulatorna tijela na suradnju, smatrajući kako bi prikladna regulativa i načelan dogovor između športskih redakcija pridonijeli boljitku. Naposljetku, autori taksativno sumiraju „Preporuke za elektroničke medije“ i „Preporuke za sportske saveze i klubove“.
■ 57 ■ OLIMP