NASTANAK MODERNOG ŠPORTA: HRVANJE
P
reteča hrvanja u smislu „lažne“ bliske borbe (lažne zbog toga jer je prijateljska i nema namjere da se protivnik zaista ozlijedi), toliko je duboko urođena čovjeku da je neizostavan dio odrastanja. Jednako kao što ne postoji čovjek koji se u djetinjstvu nijednom nije utrkivao s vršnjacima, tako ne postoji niti onaj koji se nikada nije na taj način prijateljski „borio“ s braćom, tatom, mamom ili vršnjacima. Igra borbe je toliko ugrađena u naš genetski kod, možda čak i više od običnog nadmetanja u trčanju, skakanju itd., jer takvu igru prakticiraju
Uglavnom, u svim dijelovima svijeta postoje neki lokalni oblici narodnog hrvanja i naravno, vezani su uz kulturu iz koje proizlaze. Tako, na primjer, u skandinavskim načinima hrvanja hvatovi za noge nisu bili popularni jer je odjeća ometala njihovu uporabu, a narodi koji su ratovali na konjima upotrebljavali su hvatove za odjeću. Isto tako, dok su neki narodi više koristili brzinu i tehniku (Japanci, Kinezi, Koreanci, Turci), drugi su preferirali snagu u borbi s obuhvatom (Slaveni, Kelti, Gruzijci, Skandinavci, Gali, Germani) itd. Pisani tragovi o hrvanju započinju
Šport iz našeg genetskog koda Piše: ANA POPOVČIĆ
S obzirom na činjenicu da je preteča hrvanja u nekom obliku dio svake kulture i civilizacije, povijest hrvanja vrlo je duga i komplicirana, a seže sve do pretpovijesnog razdoblja čak i životinje koje se međusobno ne nadmeću koja je brža, ali se bore i pobjeđuju jedna drugu na taj način. S obzirom na činjenicu da je preteča hrvanja u nekom obliku dio svake kulture i civilizacije, povijest hrvanja vrlo je duga i komplicirana, a seže sve do pretpovijesnog razdoblja. Najstariji izvori o povijesti hrvanja vežu se uz slikovne prikaze iz pretpovijesti i nalaze na više mjesta u Mongoliji i Bliskom Istoku. U Egiptu se pak nalaze prikazi hrvanja iz više razdoblja (5. dinastija, 11. i 12. dinastija), a poznato je i da su još prije 3000 godina u Kini organizirana hrvačka natjecanja na kojima su se natjecala djeca i odrasli, pod nazivom Dani hrvanja. OLIMP ■ 52 ■
sa antičkim klasičnim epovima, pa se tako nalaze i u Mahabharati i kod Homera koji je prvi dao detaljan opis hrvanja u Ilijadi i Odiseji gdje čitavi odlomci opisuju hrvanje heroja. Stari Grci percipirali su svijet oko sebe kroz svoje bogove, polubogove, heroje i priče i predivno je kako se taj božanski svijet prepliće sa stvarnim u njihovoj interpretaciji. Filostrat tako piše da je „Palestra, kći boga Hermesa koja je odrasla u šumama Arkadije, izumjela hrvanje i cijeli se svijet razveselio tom otkriću, jer će željezno oružje rata biti odbačeno, stadion će dobiti veću slavu nego bojište i ljudi će se natjecati goli“. Palestra je i božica hrvanja u grčkoj mitologiji (koja Pankaracija