Znanost i šport
si i
i
vampiri
U
natoč želji suvremenog čovjeka da objasni uzročno-posljedične veze života koji ga okružuje, sve veći broj ljudi smatra da se iza različitih društvenih, političkih, ekonomskih i drugih detalja o kojima ih se svakodnevno informira putem medija, krije jedna druga stvarnost. Neki ljudi svakodnevnu medijsku dramu tumače kao presudnu činjenicu u evoluciji društva. Međutim, nemali je broj onih koji sve to vide kao kulisu iza koje se nalazi puno važnije nadmetanje - nadmetanje za osjećaj kontrole, za svojevrsnu psihičku hranu ili energiju. Osjećaj fizičke i emocionalne iscrpljenosti koju osjećamo nakon minuta ili sati provedenih u društvu određenih osoba, može biti podlogom za stvaranje suvremenog mita – mita o psihičkim vampirima. Riječ je o ljudima čija se mentalna i fizička snaga povećava s iscrpljenosti onih u čijem se društvu nalaze, nesretnika koji su na bilo koji način primorani da budu u njihovom društvu. Takvi ljudi svoj odraz ne vide u ogledalu, dakle problem nikad ne vide u sebi, već uvijek u drugima, nerijetko ih krasi neodoljiv šarm, retorika, obrazovanje, društvena funkcija i slično, ali - narodnim jezikom rečeno - tamo gdje prođu trava više ne raste. Logiku koja je prisutna u nekim ekonomskim sferama, najviše u onima koje volimo nazivati realnim sektorom, gdje strelovit prosperitet jedne osobe ili tvrtke slučajno ili ne-slučajno povlači u stečaj i financijski krah nekoliko drugih tvrtki i radnih mjesta, lako se može preslikati i na logiku čovjekovog psihičkog života, njegove psihičke energije. Pojam psihički vampirizam sasvim sigurno budi maštu, otvara razne polemike, uključujući i onu u kojoj se koriste metafizički pojmovi, a zapravo je riječ o fenomenu u čijoj se podlozi kriju osnovne čovjekove fiziološke, psihološke i socijalne potrebe. Sve tri potrebe nalaze se u međusobnoj interakciji. Primjerice, ako nije zadovoljena potreba za hranom, javi se osjećaj gladi, a takva fiziološka ugroženost stvara određenu vrstu nagona, koji opet uzrokuje određenu vrstu ponašanja, utječe na psihički život čoOlimp 42
i e i io D
K
Važnost upotrebe športskih psihologa i psihologa općenito, u športu nije samo osiguranje visoke razine pripremljenosti i podizanje letvice športskog uspjeha, već i edukacija trenera kako kod športaša razviti odgovornost prema sebi i drugima, kako odgojiti ljude s kojima će komunikacija u kasnijem životu biti ugodna i okrepljujuća, a ne teška i iscrpljujuća vjeka, interakciju s okolinom, itd. Iako temeljne fiziološke potrebe, kao primjerice potreba za hranom, nije tema ovog teksta, promjena ponašanja ljudi kada se nalaze u blizini takozvanih švedskih stolova može slikovito podsjetiti na povezanost psiholoških, fizioloških i socijalnih potreba. Također, ne želeći analizirati čovjekovu potrebu zadržavanja slike o sebi kao moralne i kulturne osobe i odgovorne prema svojoj obitelji, vezu između čovjekovog nagona i psihičkih potreba najbolje će shvatiti onaj tko u vrijeme kupovine blagdanskih poklona drugom vozaču bez pardona preotme parkirališno mjesto ispred nekog trgovačkog centra... Šport, možda kao ni jedna druga djelatnost, u kontekstu ove teme ima dvostruku ulogu. S jedne strane, trener u svojem radu sa športašem vodi računa o njegovim psihološkim potrebama, primjerice o potrebi za sigurnošću – zona ugode, potrebi za raznolikošću, za socijalnim odobravanjem i kompetencijom, potrebi za povezanosti i ljubavi, potrebi za učenjem, kreativnosti i stvaranjem, ali i potrebi za odgovornošću i doprinosu