JUBILEJI
140 godina Hrvatskoga planinarskog društva Piše: ŽEljKO POljaK
Osnivačka skupština održana je u Prirodoslovnom muzeju na zagrebačkom Gornjem gradu, na što danas podsjeća spomen-ploča u predvorju, postavljena 1974. prilikom stoljetnice osnivanja „Gradska kuća“ na Sljemenu 1877. – prva planinarska kuća u Hrvatskoj
O
ve godine hrvatski planinari s ponosom obiljeI prvi planinarski objekt podignut je još prije osnutka žavaju 140 godina organiziranoga planinarstva, HPD-a. Zagrebački purgeri Vilim Lovrenčić i Andrija jer je 1874. osnovano Hrvatsko planinarsko Meško skupili su 1870. među građanima novac kojim su društvo (HPD). S ponosom zato jer su deveti na Sljemenu iznad Zagreba dali sagraditi drvenu razglednu narod na svijetu koji je osnovao takvo društvo, iste godine piramidu. kad i alpinistička velesila Francuska, makar Hrvatska nema Za početak organiziranog planinarstva veže se legendarni vrha visokog niti 2000 metara. O povijesti hrvatskog plani„trojni susret“ u Ogulinu. Ugledni austrijski matematičar i narstva napisano je nekoliko debelih knjiga, a ovdje ćemo planinar iz Graza prof. dr. Johannes Frischauf (1837.-1924.) istaknuti samo neke pojedinosti po kojima se ono ističe u sastao se 1874. u Ogulinu, nakon silaska s Kleka, s dvojicom svijetu. časnika – budućim književnikom Budom Budisavljevićem U planinarskoj književnosti, koja je u alpskih naroda i sinom bana Mažuranića Vladimirom, te ih uvjerio u poposebna grana književnosti, hrvatska je najstarija na svijetu! trebu da se u Hrvatskoj osnuje planinarsko društvo. Budući Prvu knjigu, nadahnutu doživljajem planine Dinare i da ih je za Ogulin vezala služba, njih dvojica su pismom Velebita, napisao je pjesnik Petar Zoranić Ninjanin 1536. nagovorila prijatelja prof. dr. Gjuru Pilara (1846.-1893.) sa (tiskana u Veneciji 1569.). Nije čudno da za nju svijet ne Zagrebačkog sveučilišta da organizira prvu skupštinu. Ona zna jer je – koje li sreće u nesreći! – poslije stoljeća krvavih je održana u Prirodoslovnom muzeju u Gornjem gradu, na ratova ostao sačuvan samo jedan jedini primjerak. Čuva ga što danas podsjeća spomen-ploča u predvorju postavljena HAZU u Zagrebu i u zadnjih pola stoljeća nekoliko je puta 1974. prilikom stoljetnice osnivanja. Važno je istaknuti da objavljen pretiskom. je HPD osnovan iste godine, a i s Prvi alpinistički uspon u mnogim istim osnivačima, kad i Hrvatskoj, to jest uspon kroz Zagrebačko sveučilište, Hrvatski stijenu, izveden je mnogo liječnički zbor i Hrvatski sokol... prije osnivanja HPD-a, u vrijeme kad se za takvu vrst Željezna piramida na Sljemenu športa u svijetu još malo znalo Prvu četvrt stoljeća HPD se od i - što je gotovo nevjerojatno – ostalih planinarskih društava u izvela ga je 1843. jedna žena. svijetu razlikovao po naglašenim Bila je to pustolovka ilirkinja kulturnim i znanstvenim zadaciDragojla Jarnević, a vrlo je slima. Naime, gorska Hrvatska bila je kovito opisala svoj uspon kroz tada puna nepoznanica i najprije stijenu Okića u Samoborskom ju je trebalo istražiti. Prvi predDr. Josip Schlosser, Prvi broj „Hrvatskog gorju u svom „Dnevniku“ sjednici HPD-a bili su uglavnom liječnik, botaničar i prvi planinara“ iz 1898. koji je u cijelosti tiskan tek u istaknuti znanstvenici. Dr. Josip predsjednik HPD-a našem stoljeću. Schlosser (1808.-1882.) bio je
2