Šport i međunarodne integracije
Šport
u Vijeću Europe Tekst: SAŠA CERAJ
U Vijeću Europe šport je dio međunarodnog programa već više od 30 godina te predstavlja jednu od najvećih, ako ne i najveću organiziranu aktivnost na području akcija nevladinih organizacija u Europi.
L
ondonskim ugovorom prije više od šest desetljeća (točnije 5. svibnja 1949.) usuglašenim između 10 država (Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska i Velika Britanija) i šest utemeljitelja - Churchilla (premijera Velike Britanije), Adenauera (kancelara i ministra vanjskih poslova Njemačke) Schumana (ministra vanjskih poslova Francuske) Spaaka (premijera i ministra vanjskih poslova Belgije), Gasparija (premijera Italije) i Bevina (državnog tajnika ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije) - službeno je utemeljeno Vijeće Europe (Council of Europe). Određivanje Strasbourga, grada smještenog na francusko-njemačkoj granici, sjedištem ove međunarodne organizacije nikako nije slučajno - upravo je tim činom poslana snažna poruka jedinstva i njegovanja potpuno novih odnosa između Francuske i Njemačke koji su prečesto bili i više nego turbulentni. U prilog tome govori i izgradnja Mimrama - mosta za pješake koji povezuje dvije spomenute države, a kojega je moguće prijeći bez graničnih provjera... Danas Vijeće Europe okuplja 47 zemalja članica čiji se teritoriji nalaze na gotovo cijelom prostoru Europe s ciljem razvitka demokratskih načela temeljenih na Europskoj konvenciji, vladavini prava te zaštiti ljudskih prava što je i dodatno istaknuto u cilju
Olimp 56
djelovanja ove međunarodne organizacije. Uz naznaku kako se Vijeće Europe nikako ne smije pomiješati s Europskim vijećem (The European Council) - tijelom Europske unije odgovornog za definiranje političkih smjernica i prioriteta Unije - dotaknut ćemo se i simbola Vijeća Europe. Europska zastava i himna identični su onima Europske unije, ali važno je istaknuti kako ih je Vijeće Europe usvojilo prije Unije te su ovi simboli naknadno postali i simboli Europske unije. Zaštita ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, ali i promicanje europskog kulturnog identiteta, pronalaženje zajedničkih rješenja za izazove s kojima se susreće europsko društvo te učvršćivanje demokratske stabilnosti u Europi pružanjem potpore njezinim političkim, zakonodavnim i ustavnim reformama - predstavljaju jasne ciljeve Vijeća Europe i njegovu odlučnost na tome planu. Poticanjem ovih temeljnih vrijednosti što tvore osnovicu svakog tole-
rantnog i civiliziranog društva, Vijeće Europe, izravno utječe na europsku stabilnost, ekonomski rast i socijalnu interakciju građana. Tijela Vijeće Europe čine: Odbor ministara, Parlamentarna skupština, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, Europski sud za ljudska prava, Povjerenik za ljudska prava, Konferencija međunarodnih nevladinih organizacija, Glavni tajnik, Zamjenik glavnog tajnika i Tajništvo. Proračun Vijeća Europe za 2010. godinu bio je 218 milijuna eura, a službeni jezici su engleski i francuski, dok su radni jezici njemački, talijanski i ruski. U Vijeću Europe šport je dio međunarodnog programa već više od 30 godina te predstavlja jednu od najvećih, ako ne i najveću organiziranu aktivnost na području akcija nevladinih organizacija u Europi. Vrlo važnu ulogu u Vijeću Europe odigrao je Odbor za razvoj športa - Committee for the Development of Sport (CDDS) - osnovan 1977. godine sa željom okupljanja zemalja potpisnica Europske konvencije o kulturi u zajedničkom djelovanju na športskom planu. Jedna od važnih zadaća CDDS-a je prihvaćanje i implementacija zaključaka s Europskih konferencija ministara odgovornih za šport (ESMC – European Sports Minister Conference). Odlukom od 15. prosinca 2005. godine ukinut je Odbor za razvoj športa i zamijenjen je novim tijelom - Odborom stručnjaka za dogovor o športu, CAHAS - Ad hoc Committee for the Agreement on Sport - koji je preuzeo obveze CDDS-a. CAHAS se sastoji od predsjednika i