MOO
listopadu 2009. Me unarodni olimpijski odbor ponovno je izabrao Jacquesa Roggea za predsjednika u razdoblju od etiri godine. Rogge je osmi predsjednik jedne od najve ih svjetskih organizacija, a prvi je put povjerenje glasa a dobio u Moskvi 2001. U osam je godina pokrenuo mnoga zbivanja unutar olimpijskog pokreta, uklju uju i i akcije poput iš enja vlastitih redova od korupcije ili zaoštravanja na ina dobivanja Olimpijskih igara. Rogge je prvenstveno težio k unaprje enju sustava i zadržavanju
zna aja MOO u svijetu športa, ali i stalnom naporu da Olimpijske igre budu najve i športski doga aj u svijetu. Njemu e se pripisati i vrlo agresivan antidopinški program i potpuna potpora WADA-i (Svjetskoj antidopinškoj agenciji). ganiz zatorri Olim mpijs skih igara a Org zahvalni su Roggeu i njegovoj olimpijskoj politici što su ukupni troškovi te broj sudionika unaprijed ograni eni i da nema nikakvog na ina da se pove avaju ili bitnije mijenjaju u budu nosti, barem dok Rogge vlada situacijom (a najnovijim produžetkom mandata i te kako je dokazao da vlada!). No, najviše zbog ega gospodin Rogge, belgijski lije nik, a nekadašnji olimpijac jedrili ar, tako mo no drži sve konce modernog olimpizma u svojim rukama je - novac. Kad je došao na mjesto predsjednika, olimpijske nancijske rezerve iznosile su 105 milijuna ameri kih dolara, a danas su one ve e od 400 milijuna. Porastom te svote, porasla su i davanja MOO-a prema
me unarodnim športskim savezima i nacionalnim olimpijskim odborima. A kad vas netko dobro hrani, tu ruku ne grizete.... Olimpizam je u Roggeovoj viziji na in života. Me unarodni olimpijski odbor, s Roggeom na elu, svojom teorijom olimpizma ulazi na velika vrata u Ujedinjene narode i njihove Milenijske ciljeve razvoja (Millennium Development Goals), prilago ava i op e prihva ene teze o zaštiti okoliša svojim planovima za bilo kakav športski razvoj i arhitektonske ideje gra enja športskih objekata. Isto odobn no, ra adi i u kon ntra-ssmjerru: na svim svjetskim politi kim razinama uspijeva zadobiti prihva anje ideje o olimpijskom primirju, koje želi zajedno sa svjetskim politi arima graditi kroz šport, obrazovanje, humanitarnu pomo i zdravstvenu zaštitu. Olimpizam je po eo izlaziti iz športskih okvira još za vrijeme Juana Antonia Samarancha, ali je de nitivno odlu io postati stil svjetskoga života u doba vladavine Jacquesa Roggea.