OLIMP 32

OLIMP-prelom 32

10/1/09

11:30

Page 34

PRIJE SEDAMDESET GODINA

Osnovano Hrvatsko streljaËko druπtvo u Kustoπiji PriËa o HSD Kustoπija poËinje 30. studenoga 1939. kada je nekolicina kustoπijanskih i vrapËanskih strijelaca i lovaca odræalo osnivaËku skupπtinu u opÊinskoj zgradi, danas u Ilici 259. Kustoπija je tada bila zapadno predgrae Zagreba, odijeljena od grada Mitnicom na potoku »rnomercu. Novoosnovano streljaËko druπtvo imalo je tridesetak redovnih Ëlanova Piπe Miroslav ©ariÊ

ktivnosti streljaËkih druπtava, klubova i pojedinaca uoËi II. svjetskog rata, kao i za NDH, povijesno su nepoznate najËeπÊe zbog pomanjkanja podataka i pisanih dokumenata. Arhive dræavnih ustanova mahom su uniπtene nakon 1945. ili su nestale u akcijama skupljanja starog papira.

A

Osnivanje HSDK PriËa o Hrvatskom streljaËkom druπtvu Kustoπija zapoËinje 30. studenoga 1939. kada je nekolicina kustoπijanskih i vrapËanskih strijelaca i lovaca odræalo osnivaËku skupπtinu u prostorijama opÊinske zgrade, danas u Ilici 259. MoguÊnost osnivanja organizacija pod takvim nazivom omoguÊili su zakoni u novoosnovanoj Banovini Hrvatskoj. U to je vrijeme Kustoπija bila zapadno predgrae Zagreba, odijeljena od grada Mitnicom na potoku »rnomercu. Novoosnovano streljaËko druπtvo imalo je tridesetak redovnih Ëlanova. U upravni su odbor izabrani opÊinski pisari u Kustoπiji, Stjepan Doman i GolubiÊ, listonoπa Ivan Gene, trgovac Antun Gorup, zdravstveni tehniËar Milan Wolf i opÊinski biljeænik Matija ZeËeviÊ, kojeg je skupπtina ujedno izabrala za predsjednika.

Izgradnja streljane u Kustoπiji U proljeÊe 1940. godine Druπtvo je dobilo odobrenje uprave ZagrebaËke ciglane d.d. da za streljanu moæe koristiti plato iznad iskopa glinice na Müllerovom brijegu.

Mjesni trgovci Bosak i LonËar i gostioniËar Franjo Wolf bili su nesebiËni sponzori Druπtva. Oni su novËano i donacijom graevinskog materijala potpomogli izgradnju streljane. Proπiren je i put koji je iznad »rËekove kuÊe iz Frankopanske ulice vodio do streljane (danas BujevaËki put), da bi se lakπe dopremio potreban materijal i oprema.

Odabir te lokacije za streljanu unutar granica opÊine Kustoπija pokazao se kao mudar, jer se oruæje nije moralo nositi preko Mitnice u »rnomercu do streljane u Maksimiru, kojom je upravljala ZagrebaËka savezna streljaËka druæina.

Opremanje streljane i natjecanja Osim 100-metarskog rova, sagraena je i mala priËuvna baraka koja je sluæila za smjeπtaj pribora: meta, okvira, lopatica za pokazivanje pogodaka, stola i stolca za zapi-

6

Matija ZeËeviÊ, prvi predsjednik Hrvatskog streljaËkog druπtva u Kustoπiji

sniËare, kao i podmetaËa za leæajeve na vatrenoj crti. Za gaanje glinenih golubova (leteÊih meta) odabran je predio Ciglanskog rita kod bajera. U rovu za izbacivanje meta ugraeni su Preusovi strojevi sa spiralnim oprugama na ruËno okidanje koje je isporuËio zagrebaËki oruæar KoËonda. Za gaanje dubleta kupljen je stroj tipa Grell & Co. s dvjema polugama.

Na otvaranju streljane sudjelovali su strijelci Zagreba i okolice. Gaalo se vojniËkom i malokalibarskom puπkom, piπtoljem, piπtoljem malog kalibra i slobodnog izbora. Gaalo se i na lovaËke mete "sjedeÊa lisica", "stojeÊi srnjak" i glinene golubove. Najuspjeπniji su bili Andrija Maurer, Antun Gorup, Matija ZeËeviÊ i Milan Wolf.

U jesen 1940. ureena je izmeu opÊinske zgrade u Kustoπiji i Oπtrekovog vrta 10-metarska zraËna streljana s Ëetiri streljaËka mjesta.