OLIMP 32

OLIMP-prelom 32

10/1/09

11:28

Page 12

MALO POZNATI ©PORTOVI

U lov na lisice hodajuÊi

Lov na lisice

Na dan lova jahaËi slijede svoje dobro uhranjene i istrenirane pse do mjesta gdje poËinje lov. Ako je lisica locirana, lov traje dok se ne ulovi ili dok ne pobjegne. Iako je teπko opravdati lov na lisice kao ubijanje tih æivotinja jer su πtetoËine, on privlaËi mnoge sudionike zbog uzbuenja i rizika. Osim jahaËa, brojni ljudi lov prate pjeπice, ali i biciklima, motoci-

Lov na lisice mnogo je viπe utjecao na englesku kulturu nego πto bi se u prvi mah moglo pretpostaviti. On je omoguÊio jedinstvenu ikonografiju za englesko seosko podruËje i dosta je zastupljen u engleskoj knjiæevnosti.

Mnogi su aristokrati traæili da ih slavni slikari ovjekovjeËe u scenama lova Piπe Sanja Sokol

ov na lisice ima korijene u lovu starog i srednjeg vijeka koji je svoje postojanje opravdavao istrjebljivanjem πtetoËina. U brojnim aktivnostima koje su obiljeæile stvaranje modernog πporta u Engleskoj u drugoj polovici XVII. stoljeÊa svoje je mjesto naπao i lov na lisice. Ponajprije su ga prihvatili pripadnici graanske klase jer im se pruæila moguÊnost usvajanja naËina æivota plemiÊke elite i jaËanja druπtvenog ugleda.

Lov na lisice izvorno je engleski πport, iako su sliËni πportovi prakticirani i drugdje u svijetu. Njegovo postojanje i popularnost u pojedinim sredinama ovisi o angaæiranju druπtava za zaπtitu æivotinja. Mjesta gdje se danas odræava lov na lisice Ëesto izgledaju kao bojna polja na kojima se sukobljavaju pristalice i protivnici tog πporta.

L

Umjesto lova na jelene Parcelacija zemljiπta i nov naËin obraivanja tla poËetkom XVIII. stoljeÊa pruæili su bolje uvjete za lov, a livade, odijeljene æivicom, omoguÊile su brzo jahanje i preskakanje. To je pogodovalo stvaranju novih staniπta za lisice i razmnoæavanje njihovog prirodnog plijena. Lov na lisice poËeo se profilirati kada su vojvoda od Buckinghama i drugi plemenitaπi odluËi12

li, umjesto jelena, loviti lisice.

Razvoju takvog lova pridonio je utjecajni graanin Hugo Meynell. On je poËeo masovno uzgajati pse koje je nabavio u Leicestershireu, a propagirao je i brzi naËin jahanja. Njegov naËin lova, nazvan The Qoern, postao je model za naglo πirenje lova na lisice.

Sudionici se natjeËu s prirodom Moderni je lov na lisice πport obiËaja, rituala i etike. Bez striktnih pravila on je nenatjecateljski i mogao bi se definirati kao "πport" u kojem se sudionici natjeËu s prirodom. Iako u Engleskoj postoji sluæbena udruga Mastres of Fox Hounds and Hunt Secretearies, njezino znaËenje nije veliko i nema nadzor nad ujednaËavanjem aktivnosti. U skladu s tradicijom, sudionici lova i njihovi pomoÊnici nose purpurne kapute. Svaki lov ima "dogovoreno " zemljiπte i ono je razliËite veliËine, koliko mu konfiguracija dopuπta. Lov ima svog vou, Mastera, a ponekad ih je nekoliko. Oni rukovode odreenim brojem prateÊih lovaca i goniËa pase bez kojih nije moguÊe organizirati lov, a za svoj su rad plaÊeni. U novije vrijeme muπkarci i æene love u jednakom broju, a i oko treÊine Mastera su æene. Lisice se love zimi.

klima i automobilima ako je to moguÊe.

BuduÊi da je πport opÊenito tradicionalno klasno obiljeæen i njime se bave uglavnom bogati ili druπtveno ambiciozni, lov na lisice posjetiteljima nudi ruralne prizore i daje dojam socijalne kohezije. Iako se veÊina lovova odræava na konjima, postoje neka mjesta, poput English Lake Districta, gdje se lovi pjeπke jer je teren preteæak za jahanje.

Sudjelovanje u lovu je skupo jer iziskuje odræavanje i transport konja, uzgoj pasa i plaÊanje brojnih drugih troπkova. Novac se namiËe plaÊanjem Ëlanarine i prihodima od ulaznica koje plaÊaju posjetitelji. Sudjelovanje