OLIMP 31

OLIMP-prelom 31

6/26/09

10:51

Page 26

©PORT I ZNANOST

Privatizacija πporta realnost ili zabluda ©portski turizam, jedan od primjera kvalitetne simbioze πporta i træiπta, prigoda je da se upravo putem πporta, koji Êe joπ dugo najveÊim dijelom ovisiti o javnim financijama, osigura priljev sredstava u proraËun. Prigoda za Hrvatsku nije samo u organizaciji svjetskih i europskih prvenstava i kupova, nego i u organizaciji brojnih drugih πportskih dogaanja koja πportski turizam veæu uz zdravstveni, kulturni, gastronomski turizam Piπe Miroslav Hræenjak nogi misle da je sve u æivotu stvar interesa. O savezniπtvu iz interesa, bilo da je rijeË o politiËkoj stranci, nekoj interesnoj grupi, braku ili obiËnom prijateljstvu, raspravljaju svi, a osobito moralisti. Napor uloæen u iznoπenje vlastitih stavova Ëesto je proporcionalan sumnji u te iste stavove.

Jedna od tema o kojoj se voli raspravljati kroz prizmu ispravnosti i morala jest i πport. Za razliku od, primjerice, kulture, gdje se ljudi bitno opreznije upuπtaju u glasno iznoπenje stavova - o nekom dramskom komadu ili koncertu - πport je djelatnost o kojoj mnogi misle da znaju mnogo. NajËeπÊe, rijeË je o tezama tipa „mladi bi se trebali baviti πportom, a ne kriminalom” ili „svakom djetetu treba dati priliku da se bavi sportom kako bi bilo zdravo i veselo”. BuduÊi da smo iznijeli tezu da je sve stvar neËijeg interesa, pitanje koje se postavlja jest: kome je u interesu da se mladi bave πportom?

M

Brak iz interesa Bez obzira na to je li rijeË o πportskom, vjerskom, korporativnom ili politiËkom 26

marketingu, ono πto je svima zajedniËko jesu ciljne skupine, sofisticiran jezik uvjeravanja i, naravno, interes. Dok velik broj razliËitih vjerskih, stranaËkih ili proizvodnih subjekata ima relativno ograniËenu ciljnu skupinu, πport je djelatnost kojom se bavi pribliæno 10 posto svjetske populacije, dakle pribliæno 600 milijuna ljudi.

Sve veÊi tehnoloπki napredak, bolja prometna povezanost, razvoj znanosti i

komunikacija pretvorilo je πport u jedan od najveÊih globalnih poligona za stvaranje dobiti. Milijunsku dobit od prodaje hotelskih kapaciteta broje gradovi domaÊini velikih πportskih priredbi. ProizvoaËi πportske obuÊe i odjeÊe, πportske opreme i rekvizita svoje su træiπte pronaπli u stotinama milijuna ljubitelja πporta iz svih dijelova svijeta. Sve veÊi interes træiπta za πport omoguÊio je strelovit napredak, posebno u segmentu vrhunskog πporta, te profesionalizaciju brojnih kvalitetnih i talentiranih πportaπa, poveÊao interes medija, potrebu za πkolovanjem struËnog kadra, itd.

Razvoj πporta nije samo interes privrede koja πport æeli podrediti logici robne proizvodnje, ukljuËiti ga u proces træiπne ekspanzije i konkurentske borbe. Dræavna i politiËka birokracija takoer ima cilj prisvojiti πport radi potpore sustavu politiËkih vrijednosti koje ona zastupa, vlastite afirmacije i propagande svojih programa.

Stoga i ne Ëudi da brojne politiËke skupine u svijetu πport iznose kao jedan od pri-