OLIMP 30

OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 44

©PORT O ©PORTU

Informativna meÊava zamela je i naËela Nekada je bilo normalno da na gotovo cijeloj naslovnici dnevnih tiskovina bude objavljeno kako su, primjerice, hrvatske kuglaËice prvakinje svijeta.

Danas? Budimo ozbiljni! Danas su tzv. mali πportovi smjeπteni u regionalna izdanja Piπe Kristina DominkoviÊ

44

riza se u svijetu zamahala.

Hrvatska? Svaki dan, sve crnje naslovnice. Minusi na raËunima, otpuπtanja radnika, πtrajkovi... Kriza ne bira sektor ni zanimanje - stradavaju gotovo svi. Ovime „gotovo” tjeπimo se, jer kako je krenulo, prije Êe biti samo „svi”.

Meu onima koji su najviπe stradali su mediji, posebice tiskani. U odnosu na proπlu godinu brojke govore o padu prodajne naklade za viπe od 15 posto. Razumljivo, jer kad je gospodarstvo u krizi, priljev marketinπkog novca u tiskovinama naglo se srozava, prema nekim istraæivanjima i do 30 posto. A kada znamo da godiπnji prihod tiskanih medija od prodaje oglasnog prostora iznosi 2 milijarde kuna (od prodaje novina oko milijardu), 30 posto je zaista mnogo. Neki se tjeπe da se oglaπivaËi nisu povukli, nego samo Ëekaju da se situacija u gospodarstvu stabilizira. Kada Êe to biti, nitko ne zna; znamo samo da su otkazi krenuli u svim medijima, jer njihovi vlasnici to smatraju prvom mjerom πtednje.

K

U ime marketinga i reklame No, nije samo globalna kriza dovela do crnog stanja. Ono je zapoËelo mnogo prije. Novine, ali i opÊenito mediji, danas i nekada nisu isto. Jer, nastanak novih medija (kablovskih i satelitskih telekomunikacija, interneta...), zbog naglog rasta medijske proizvodnje i podjele publike, doveo je do promjene shvaÊanja masovnih medija. ZadaÊa elektroniËkih (televizija i radio) i tiskanih medija (novine i magazini) je proizvodnja i πirenje svih oblika znanja, informacija i zabave, ali bojimo se da je „informativna meÊava” zamela i neka naËela.

Mediji viπe nisu orue prikupljanja i πirenja informacija koje proizvodi netko drugi, nego proizvoaË, kontrolor i vlasnik informacija. U toj meÊavi nestaje javni Ëovjek, a zbog dominacije komunikacijske tehnologije informacija, kultura, πport i zabava, posredovanjem reklame, dobivaju status robe.

Kulturno-obrazovni, umjetniËki i πportski programi postaju zabavno-rekreativni. Tako se svaka vrsta kulture gura u drugi plan, a industrija zabave zauzima povlaπteno mjesto. Doπli smo do toga da su masovni mediji postali ravnoduπni, otvorivπi prostor uniπtavanju svake kulture u ime marketinga i reklame.