OLIMP 29

OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 34

SOKOLSTVO

Odnos Hrvatskog sokola i KatoliËke crkve Pojavom omladinske katoliËke gimnastiËke organizacije Orao hrvatski su sokoli dobili konkurenciju. BuduÊi da su oba druπtva bila okrenuta mladeæi, prirodno je da se izmeu njih pojavio antagonizam. U prvom redu prilikom vjerskih sveËanosti orlovi su istisnuli sokole. UnatoË zalaganju Crkve, orlovi nikad nisu ugrozili popularnost sokola i nikad nisu dosegli brojnost i znaËenje hrvatskog sokolstva Piπe Zlatko Virc okolski pokret nastao je u »eπkoj 1862. godine. Prema zamisli osnivaËa Miroslava Tyrπa, uz njegovanje tjelovjeæbe i πporta, sokolstvo se trebalo brinuti o odgoju mladeæi, "da poπtuje slobodu miπljenja", slijedi napredne misli i bori se "protiv teokracije srednjega vijeka".

Sokolstvo je promicalo ideju panslavizma i domoljublja.

JaËanje graanskog sloja i njegovog kapitala te snaæna germanizacija i maarizacija u to vrijeme stvorili su uvjete za osnivanje sokolskih organizacija. One su se proπirile cijelom Austro-Ugarskom monarhijom i drugim slavenskim zemljama. Prvo sokolsko druπtvo u Hrvatskoj osnovano je u Zagrebu 1874. godine. Nakon osnivanja brojnih hrvatskih sokolskih organizacija u Suπaku je 1904. godine utemeljen Hrvatski sokolski savez.

S

Nije bilo nikakvih razmirica Bilo je uobiËajeno da sokolska druπtva sudjeluju na javnim vjerskim sveËanostima u sredinama gdje su katolici bili u veÊini. Sokolska su druπtva pozivala sveÊenike na posveÊenja zastava, a u organiziranju sokolskog dana, posveÊenog pogibiji Zrinskog i Frankopana, bila je obvezna misa zaduπnica. SveÊenici su Ëesto sluæili mise za hrvatske sokole i u drugim prigodama. Crkva je bila svjesna da su hrvatski sokoli naklonjeni vjeri. Zbog takvog stava sveÊenici su Ëesto bili podupiruÊi Ëlanovi sokolskih organizacija, a sudjelovali su i u radu njihovih odbora. Sve do kraja I. svjetskog rata, izmeu hrvatske sokolske organizacije i KatoliËke crkve nije bilo nikakvih razmirica, iako u pravilima sokolskih organizacija nikad nije isticano bilo kakvo vjersko usmjerenje Ëlanova.

Svi su dotadaπnji sokolski savezi ukinuti, a cjelokupno je Ëlanstvo udruæeno u Jugoslavenski sokolski savez. U tom novom, ujedinjenom sokolskom savezu Srbi su preuzeli vlast, iako je njihovo sokolstvo imalo kraÊu tradiciju, a druπtva daleko manje Ëlanova od hrvatskih. U novonastaloj situaciji hrvatski su se sokoli osjeÊali prikraÊeno jer nisu mogli djelovati u nacionalnom duhu, pa su pokrenuli inicijativu za obnovu Hrvatskog sokolskog saveza. Meutim, trebalo je oprezno postupati da bi se izbjegli nepoæeljni postupci vlasti. U vrijeme kada se trebalo izboriti za ravnopravan poloæaj u novoosnovanoj sokolskoj organizaciji nove dræave, dodatno su se zakomplicirali odnosi s KatoliËkom crkvom. Mariborska rezolucija Jugoslavenskog sokolskog saveza iz 1920. godine poruËila je da vjera nema πto traæiti u sokolskim organizacijama. Na to je brzo reagirala hrvatska KatoliËka crkva.

Hrvatski sokoli i vjera

»lanstvo u organizaciji hrvatski sokoli nisu uvjetovali nacionalnim porijeklom ili vjerskom pripadnoπÊu. Meutim, u njihovim je redovima bilo malo Ëlanova koji nisu bili naklonjeni KatoliËkoj crkvi. U novonastaloj situaciji oni su dobili priliku da progovore. Srediπnji odbor Hrvatskog sokola je, raspravljajuÊi o odnosu s Crkvom, 1921. godine odluËio da ne potencira sukob i da po svaku cijenu zadræi prijaπnje dobre odnose. Meutim, u KatoliËkom listu i dalje se pisalo o postupcima sokolske organizacije usmjerenim protiv Crkve. Biskupi su u svojoj poslanici upuÊenoj vjernicima 1921. godine prosvjedovali protiv Mariborske rezolucije. Taj je prijekor ponajprije bio upuÊen Jugoslavenskom soNeprilike u kolskom savezu, ali i hrnovoj dræavi vatskom sokolstvu. Vodstvo hrvatske sokolske U novoosnovanoj organizacije nije podræaKraljevini Srba, Hrvata valo politiku Jugoslaveni Slovenaca u Novom skog sokolskog saveza, Sadu je 28. lipnja 1919. ali se o tome nije javno utemeljen Sokolski saizjaπnjavala. Crkva je æevez Kraljevine Srba, ljela potaknuti Hrvatski Hrvata i Slovenaca koji je 1920. nazvan Jugo- Posveta zastave Hrvatskog sokola ispred UmjetniËkog paviljona povodom sokol da se odluËnije suprotstavi novom kursu. slavenski sokolski savez.

I. hrvatskog svesokolskog sleta 1906. godine

6