OLIMP 28

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 30

©PORTSKO DRU©TVO PRIMORJE O8 SLAVI STO GODINA POSTOJANJA

Korijeni rijeËkog πporta Usprkos povremenom ukljuËivanju drugih πportova u πportsku obitelj Victorije odnosno Primorja nakon Drugog svjetskog rata, osnovna djelatnost kluba bila je i ostala vezana uz vodu. U plivanju i vaterpolu, πportovima po kojima je klub poznat i daleko izvan hrvatskih granica, njegovi su Ëlanovi osvajali odliËja i na najveÊim natjecanjima

Piπe Boris PeroviÊ

portsko druπtvo Primorje 08 danas je Ëasni starac u najboljim godinama. Cijelo je stoljeÊe iza najstarijeg rijeËkog kluba, ali on je i dalje poput mladiÊa, kakav je bio i kad su mu udareni temelji, 1908. godine.

Preæivjeli su Victoria i njezin nasljednik Primorje burna razdoblja, brojne povijesne turbulencije, ali ih niπta nije moglo pokolebati u osnovnoj ideji: πirenju πporta, ali i nacionalne svijesti meu hrvatskim narodom u Suπaku i Rijeci.

Upravo zbog Ëvrstog stava da ustraju kad je najteæe, bez primisli na predaju suparnicima u bazenu i izvan njega, "viktorijaπi", odnosno "primorjaπi" nakon Drugog svjetskog rata, doËekali su svoj veliki jubilej koji ih svrstava u velikane hrvatskog πporta.

©

Obrana nacionalnog osjeÊaja Victoria je osnovana u okolnostima koje joj nisu bile naklonjene, u godinama kada je u Suπaku bilo priliËno hrabro diËiti se hrvatstvom i promovirati nacionalne osjeÊaje autohtonog stanovniπtva Hrvatskog primorja. Povijest biljeæi da je Rijeka krajem XIX. stoljeÊa bila grad velikih suprotnosti zbog suæivota razliËitih nacionalnih skupina, razdijeljenih politiËkim interesima. Hrvati, Maari i Talijani traæili su i u πportu i u πportskom natjecanju pomoÊ u πirenju razliËitih oblika druπtvenog i politiËkog prestiæa. Jer, πport nije mogao ostati imun na znatne razlike meu narodima pa su πportaπi tih godina osim πto im je cilj bio pobijediti suparnika na terenu - imali zadatak obrane svog nacionalnog osjeÊaja.

bijela bila je boja praπke Slavije, a »esi su uzeti kao uzor jer su se borili za nacionalnu nezavisnost protiv Austro-Ugarske, baπ kao i Hrvati.

Svoju prvu utakmicu Victoria je igrala protiv suπaËkog Velebita, a nakon startnog 0-3 poraza uslijedile su pobjede protiv Hrvatskog sokola, 7-0, i karlovaËke Olimpije, Ëak 120. Klub je privlaËio mnogo mladih, uskoro viπe nije predstavljao samo gimnazijalce kao pri osnutku, pa je 1910. godine preimenovan u Hrvatski πportski klub Victoria.

Udarili temelje danaπnjem stadionu Rijeke Nerijetko su mladi suπaËki Hrvati za nogometne suparnike imali talijanske i maarske igraËe iz brojnih gradskih klubova, a pobjede protiv njih bile su mnogo viπe od πporta. Treniranje i igranje utakmica na suπaËkom Gimnazijskom trgu viπe nije zadovoljavalo sve viπe "viktorijaπa" pa su rjeπenje naπli u preureenju kamenoloma na Kantridi, Ëime su udarili temelje danaπnjem stadionu Rijeke.

PoËetni entuzijazam pokrenuo je razvoj i drugih πportova unutar Victorije te se tako tijekom godina biljeæe natjecanja u rukometu, hazeni, kuglanju, maËevanju, tenisu, boksu, atletici, koπarci, planinarstvu, skijanju i, naravno, plivanju i vaterpolu. Na ozbiljnost u pristupu πportu u prijeratnom Suπaku ukazivalo je povezivanje s Hrvatskim πportskim savezom. Naæalost, nezavidno financijsko stanje nije dopuπtalo Victoriji pretjerano πirenje aktivnosti, a i nadolazeÊi su vjetrovi rata suæavali ambicije.

Hrvatski πportski klub Victoria

Ureenje prvih plivaliπta

SuπaËki su se gimnazijalci, aktivni u raznim suπaËkim klubovima, najviπe nogometnim, s obzirom na takva druπtvena kretanja, æeljeli organizirati u vlastitu πportsku udrugu. Inicijatori osnivanja novog kluba bili su srednjoπkolci Kukla i Haramija, a sastanak na kojem su 1908. godine udareni temelji Victorije sazvao je Romano Prestini. Zamisao o osnutku kluba prihvaÊena je s oduπevljenjem, a kao "kumovi" imena spominju se Toni MedaniÊ i Stipe Mateljan, koji su ga odabrali po starorimskoj boæici pobjede. Klupske boje oËitavale su nacionalni karakter kluba: crvena i

Plivanje je u Rijeci imalo tradiciju i prije osnutka Victorije, od poËetka XX. stoljeÊa, zaslugom Maara, Austrijanaca i Talijana. Prva plivaËka priredba u Suπaku odræana je 1912. godine na kupaliπtu "Strauss" na Brajdici, nakon uspjele smotre pedesetak plivaËa u rijeËkoj luci. Plivalo se od mora do obale na dionicama 200 i 400 metara, slobodnim stilom.

Josip i Adolf Strauss sagradili su morsko kupaliπte na delti RjeËine joπ 1899. godine, kasnije su ga proπirili, uredili i ogradili mreæom. Kupaliπte je 1906. godine od njih otkupio Ante

2

Jedan od osnivaËa plivaËke sekcije Victorije, Rudi Reπ (sjedi na gredi u sredini), na kupaliπtu “Reπ” 1914. godine