OLIMP 28

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 26

©PORT I ZNANOST

Doba mitova Danaπnje medijsko, koji puta i senzacionalistiËko, izvjeπtavanje u sebi sadræi mit. ©portsko izvjeπtavanje, emisije o politici, informativne emisije i brojne druge medijske forme koriste se sliËnim tehnikama. Iako to teπko prihvaÊamo, reakcije onih koji su dnevno na udaru medijskog senzacionalizma vrlo su predvidljive.

Meutim, to ne znaËi da Êe dramatiziranje, preuveliËavanje suprotnosti ili subliminalne poruke, koje potiËu strah ili euforiju, na πiroke mase ostaviti iskljuËivo negativne posljedice

dijsko, koji puta i senzacionalistiËko, izvjeπtavanje u sebi sadræi mit. ©portsko izvjeπtavanje, emisije o politici, propagandni programi, informativne emisije te brojne druge medijske forme koriste se sliËnim tehnikama. Iako to teπko prihvaÊamo, treba priznati da su reakcije onih koji su dnevno na udaru medijskog senzacionalizma vrlo predvidljive. Meutim, to ne znaËi da Êe dramatiziranje, preuveliËavanje suprotnosti ili subliminalne poruke, koje potiËu strah ili euforiju, na πiroke mase ostaviti iskljuËivo negativne posljedice.

Psiholoπka gomila Dio obrazloæenja moguÊe je pronaÊi u naËinu na koji Ëovjek razmiπlja.

Temelj socijalne spoznaje jest grupiranje informacija prema njihovoj sliËnosti i suprotstavljanje prema njiho-

Piπe Miroslav Hræenjak

ovjekova se povijest danas iznova smisleno otkriva u simboliËnim slikama i mitovima koji su nadæivjeli svoje vrijeme.

Mit o junaku najËeπÊi je i najpoznatiji mit na svijetu. Nalazimo ga u klasiËnoj grËkoj i rimskoj mitologiji, u srednjem vijeku, na Dalekom istoku...

NajËeπÊe, rijeË je o junaku neuobiËajenoga, ali skromnog podrijetla koji se nadljudskom snagom uspinje do ugleda i moÊi. Slijedi borba sa zlim silama, potom njegov pad zbog neËije izdaje i na kraju "junaËka” ærtva koja

»

zavrπava smrÊu. »ini se da su mitovi ne samo opstali nego se u danaπnje vrijeme koriste viπe nego ikad. Moæda je upravo ko-

riπtenje mitova presudno u tome koje Êe nam televizijske emisije biti zanimljive, a koje nezanimljive, prema kojem Êemo problemu ostati ravnoduπni, a zbog kojeg neÊemo moÊi spavati.

Stoga i ne Ëudi Ëinjenica da danaπnje me26

voj razliËitosti. Iako svi znamo da stvari nisu uvijek crne ili bijele, Ëesto ne moæemo svjesno rasuivati i iznova procesuirati svaku novu informaciju.

Velika koliËina informacija koja svakodnevno dopire do nas stvara "zagluπujuÊu konfuziju" tako da, htjeli mi to ili ne, ukljuËujemo nesvjesno ili automatsko razmiπljanje. Oslanjamo se na sliËna iskustva iz proπlosti, na mentalne projekcije vezane uz odreeni problem, na mitove koji æive u naπoj podsvijesti, a Ëesto pri donoπenju suda o neËemu ili nekome ne prevladaju Ëinjenice, nego neπto sasvim drugo.

Sadræi li izvjeπtavanje o nekoj nogometnoj utakmici elemente mita, ja-