OLIMP-prelom 26
3/12/08
11:29
Page 4
NASTANAK MODERNOG ©PORTA
Kako je roena atletika ajjednostavniji (nenasilni) oblik natjecanja izmeu dvoje ili viπe ljudi je svladavanje neke udaljenosti u πto kraÊem roku - trËanjem ili skokom. Nakon toga doπla bi nadmetanja u bacanju odreenog predmeta (kamena, πtapa, koplja) u dalj - i to su u osnovi i glavne odrednice atletike. Takva jednostavna nadmetanja svojstvena su zasigurno svim narodima u svim civilizacijama svijeta, ali opet su Englezi bili ti koji su ih oblikovali, standardizirali i uobliËili u moderne atletske discipline.
N
Footman zaduæen za prenoπenje poruka Jednostavne trkaËke utrke ne zahtijevaju nikakvu posebnu organizaciju, troπkove ili opremu, i stoga su kroz povijest bile iznimno popularne. Takve utrke bile su obavezan dio svetkovina, sajmova i seoskih vjenËanja. U pokrajinama Derbyshire i Yorkshire svadbeni obiËaj utrke golih muπkaraca za mladenkinu podvezicu preæivio je sve do kraja XIX. stoljeÊa. Osim samog nadmetanja, utrke su bile i prilika za nezaobilazno klaenje obiËaj duboko i Ëvrsto usaen u engleski duh. NeobiËna ljubav prema okladama, naËin æivota i opÊenito druπtvena klima u Engleskoj doveli su do velike popularnosti utrka u XVII. stoljeÊu. U to je vrijeme gotovo svaki plemiÊ imao posebnog slugu, footmana, zaduæenog za prenoπenje poruka u πto kraÊem roku. Takvi specijalizirani sluge postali su, zapravo neplanirano, profesionalni trkaËi - stalno u treningu, nauËeni kontrolirati ritam, prilagoditi brzinu udaljenosti koju moraju prijeÊi i rasporeivanju snage.
Sredinom XIX. stoljeÊa osnovani su atletski klubovi na sveuËiliπtima u Oxfordu i Cambridgeu, a 1880. osnovan je i Amateur Athletic Association (AAA) Amaterski atletski savez. Ta je organizacija sluæila kao uzor svim kasnijim πportskim udruæenjima u Velikoj Britaniji i diljem svijeta, ukljuËujuÊi i Meunarodni olimpijski odbor
Piπe Ana PopovËiÊ
Oklade sve viπe Godine 1663. cijeli je London priËao o utrci izmeu Leeja, footmana vojvode od Richmonda, i poznatog trkaËa, krovopokrivaËa Tylera. Lee je, na veliko iznenaenje, pobijedio - usprkos Ëinjenici da su se Ëak i kralj i vojvoda od Yorka kladili 3:1 i 4:1 u korist Tylera. U iduÊem stoljeÊu sve viπe bogatih ljudi 4
zapoπljavalo je brze trkaËe, a oklade su postajale sve viπe i brojnije. Mnoge su se utrke odigravale u nemoguÊim uvjetima pa su tako natjecatelji trËali noseÊi razne terete, ili Ëak drugog Ëovjeka kao jahaËa na leima. Postoje zapisi o utrci izmeu mladiÊa s dæokejem na leima i starijeg Ëovjeka bez tereta, ili pak o Ëovjeku na πtulama koji je pobijedio obiËnog trkaËa. U svakom sluËaju, teæilo se πto neobiËnijim uvjetima. Zanimljivo je da se u poËetku nije mjerilo vrijeme utrke, nego se samo navodilo koliko je jedan natjecatelj pretekao drugoga: jardu, 20, 100 ili 200 jardi. S vremenom, kako su utrke postajale popularnije, pojavila se potreba za kvalifikacijama za veÊa natjecanja pa su uvedeni vremenski rezultati.
Prva knjiga o atletici Uspjeπni trkaËi postajali su miljenici gledatelja i svojevrsne πportske zvijezde svoga doba. Posebno se izdvaja izvjesni mornariËki kapetan Robert Barclay Allardice, koji je 1809. godine za okladu svladao 1000 milja za 1000 sati (oko 1609 kilometara za 41 dan i 16 sati). Pravi izazov nije bila zadana udaljenost, nego Ëinjenica da je Barclay tu udaljenost trebao svladati tako da svaki sat prijee po jednu milju pa je zapravo jedva spavao u ta 42 dana. S obzirom na to da je u pitanju bilo mnogo novca - prvotna oklada bila je na 1000 gvineja, ali se na kraju iznos popeo na brojku koja bi danas odgovarala svoti od 5 milijuna funti - Barclay je kod sebe u svakom trenutku imao par piπtolja, a unajmio je i proslavljenog boksaËa Velikog Johna Gullyja da ga prati tijekom noÊi. Kapetan Barclay postao je nacionalni junak, a njegov pothvat potaknuo je i pisanje prve knjige o atletici autora Toma Waltera 1819. godine. Knjiga je, iz danaπnje perspektive, potpuno neobiËna, a na trenutke i smijeπna - autor, na primjer, navodi da je prije utrke obavezno dobro se najesti.
Sumnjiva reputacija Skok motkom (3,25 m) na stadionu u Oxfordu 1860.
Godine 1838. πestorica su studenata medicine sa sveuËiliπta u Brightonu or-