OLIMP 26

OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 32

200. GODINA ZAGREBA»KE STRELJANE

Prvi πportski objekt u Zagrebu U oæujku 1801. godine streljaËko se druπtvo s Ivanom Steinbergerom, komorskim i ratnim blagajnikom, dogovorilo da se u njegovom vrtu izvan grada u dolini Tuπkanac sagradi streljana, πto je gradski Magistrat i odobrio u travnju te godine, no gradnja je bila odgaana sve do svibnja 1808.

Piπe Miljenko ZeËeviÊ

rva πportska organizacija u Zagrebu, Graansko streljaËko druπtvo, osnovana je 1786. godine. Prva gaanja strijelci su prakticirali na posjedu Schönbach, koji se nalazio izmeu Jurjevske, Mlinarske i Medvedgradske ulice. Taj je provizorni prostor zbog sve viπe Ëlanova s vremenom postao premalen i sputavao je druπtvene aktivnosti, jer se gaalo po vinogradima i πljivicima u okolici. Potreba gradnje prave streljane po uzoru na one u ostalim gradovima Austrijske Monarhije bilo je samo pitanje vremena, ne samo zbog sigurnosnih, nego i vojniËkih razloga. VojniËke i streljaËke vjeπtine upravo u to vrijeme, zbog politiËke situacije, dobivaju sve viπe na znaËenju, jer se gomilaju prijetnje sa sve opasnije granice prema Turcima (Vojna Krajina), kao i nagovjeπtaja neizbjeænog rata s Francuzima. Stacioniranjem vojske i vojne administracije u varoπu na brdu Gradec, Zagreb je nakon centralizacije vojnih oblasti dobio veliko vojno znaËenje. Osnivanjem graanskih Ëeta, gradske na Kaptolu i varoπke na Novoj Vesi, nametnula se potreba praktiËke i organizirane vjeæbe u gaanju pripadnika graanskih Ëeta, vojske i strijelaca, Ëlanova Graanskog streljaËkog druπtva.

P

sku izmjeru terena u TuπkanaËkom klancu obavio je direktor gradnje streljane major barun Möringer, a prema projektu natporuËnika von Beaulieuxa. Nacrte je izradio graevinski pomoÊnik Hubert Pumlinger. Originalni planski nacrt za graansku streljanu s detaljno ucrtanim svim predvienim objektima ostao je saËuvan do danas, a predstavlja uzduæni i popreËni presjek TuπkanaËke dugodoline.

Streljana je bila smjeπtena u dolini uz cestu i potok smjerom jug - sjever. Na lijevoj strani ucrtana je na planu streljaËka kuÊa na dvije vode s trijemom okrenutim prema sjeveru u smjeru meta koje su bile postavljene na udaljenosti od 150 koraka (105,60 m). Desno, neposredno prije samih meta, ucrtana je kuÊica za pokazivaËe pogodaka, kao i sigurnosni zidovi u vidu grudobrana visine 6 m za prihvat ispaljenih zrna. Na grudobranu uzdignut je zaπtitni zid kojim se πtitila pozadina meta od zalutale tanadi. TuπkanaËka streljana, prvi javni πportski objekt u Zagrebu, dovrπen je iste godine.

Gradnja nove streljane

Godine 1834. poloæio je pukovnik Jurica OrπiÊ-SlavetiËki temeljni kamen novog streljaËkog doma - streljane. Taj je Streljana u TuπkanaËkom klancu objekt u potpunosti dovrπen tek 1838., te je u rujnu iste goU oæujku 1801. godine streljaËko se druπtvo s Ivanom dine uz veliku sveËanost i otvoren. Uz nesebiËno zalaganje Steinbergerom, komorskim i ratnim blagajnikom, dogovori- samih Ëlanova streljaËkog druπtva gradnju su potpomogli lo da se u njegovom vrtu izvan grada u dolini Tuπkanac sa- brojni dobrotvori. Potpunim dovrπenjem streljane, kao kuÊe gradi streljana, πto je gradski Magistrat i odobrio u travnju i doma zagrebaËkih strijelaca, postaje to mjesto od 1838. od iste godine. S tom prvorazrednog lokacijom bilo je druπtvenog i Zgrada Graanske streljane u Tuπkancu izgraena 1838. sporazumno i πportskog znaËePanoramska litografija beËkog majstora Franza Josepha Sandmanna.

Kraljevsko ugarnja za grad Zasko namjesniËko greb. U njenim vijeÊe, ali je graprostorijama pridnja bila odgaareuju se sjajne na sve do svibnja plesne i zabavne 1808. Kako je veËeri. O tome vojska bila vitalgovore brojni no zainteresirana Ëlanci i osvrti u za buduÊi objekt, Gajevoj Danici. nadzor nad graStreljaËko dnjom obavljao je druπtvo postaje kapetan Georgije okupljaliπte proKralj uz gradskog tagonista ilirsenatora Mlinariskog preporoda. Êa i njegovog blaI ne samo to gajnika Mihovila znameniti i ugleKajzera. Geodetdni ljudi postaju

4