OLIMP 24

OLIMP-prelom 24 NOVI

10/4/07

11:00

Page 44

Ënog ideala ljudske ljepote. Prema grËkom kanonu, omjer glave naspram tijela iznosi 1:7.

UMJETNOST I ©PORT

Procvat kulture i πporta U grËkom zlatnom razdoblju umjetnost se uzdiæe i stasa u samostalan i zaseban, neovisan koncept. Glavni pokazatelj toga je i socijalan status vrsnih grËkih umjetnika - usprkos skromnom podrijetlu, veliki su kipari u druπtvu uæivali najviπi ugled Piπe Diana ©imek

eto stoljeÊe prije Krista u grËkoj umjetnosti oznaËava kraj arhajskog i poËetak klasiËnog stila. Nastupa poznato zlatno razdoblje. Periklo se izuzetno zalaæe za obnovu razruπene Akropole, sve je podreeno procvatu kulture i nosi umjetniËki predznak. To je razdoblje u kojem se umjetnost uzdiæe i stasa u samostalan i zaseban, neovisan koncept. Glavni pokazatelj toga je i socijalan status koji su uæivali vrsni grËki umjetnici. Veliki su kipari, primjerice, usprkos skromnom podrijetlu, uæivali u druπtvu najviπi ugled.

P

KlasiËni stil Velika slobodno postavljena bronËana statua Posejdona u pokretu, 460.

- 450. pr. Kr., visine 2,15 m, najvaænije je ostvarenje klasiËnog stila. Iako je to statua atleta, ipak ne djeluje kao zaustavljeni trenutak pokreta, nego kao stav koji ulijeva strahopoπtovanje i otkriva nam boæansku moÊ. Kultna je i Polikletova statua Dorifora (kopljonoπe) iz zrelog klasiËnog stila, iz 450. - 440. godine pr.

Kr. Poznata nam je samo po rimskim kopijama Ëiji nam tvrdi oblici mramora prenose malo od ljepote originala. Otkrivamo da je stroga simetri44

ja arhajskog stila ustupila mjesto proraËunatoj nesimetriji.

Obratimo li paænju na os tijela, uoËiti Êemo da to nije ravna vertikalna linija, nego blaga krivulja. Teæina tijela poËiva na lijevoj nozi, a desna u iskoraku ima ulogu elastiËnog oslonca. Takav stav tijela, u kojem je ravnoteæa izmeu dva istodobna pokreta figure usmjerena u suprotnim pravcima, nazva se kontrapost prema talijanskoj rijeËi contrapposto. Diferencijacija izmeu lijeve i desne polovine tijela uoËava se na svakom miπiÊu, a izrazit je i okret glave. Ta prouËena ravnoteæa, toËni, makar pretjerano uoËljiv anatomski detalji, a prije svega skladne proporcije figure uËinili su da je Dorifor postao uzor otjelovljenja klasi-

BronËana statua Diskobola Oko 450. godine pr. Kr. kipar Miron je izradio znamenitu bronËanu statuu Diskobola, bacaËa diska, koja je po umjetniËkoj vrijednosti stala uz bok Dorifora. Statua je saËuvana samo u antiËkim kopijama, od kojih je najbolja ona u Britanskom muzeju.

Miron je gotovo savrπeno realizirao trenutak najveÊe tjelesne napetosti i psihiËke koncentriranosti neposredno prije izbaËaja diska.

Atlet je u poluokretu u desnu stranu, zadræan u trenutku

uzimanja zamaha prije bacanja diska koji dræi u desnoj ruci.

Okret tijela za puni krug i pol, koji bi normalno uslijedio pri bacanju diska, Miron je navijestio jedino desnim stopalom koje jedva dotiËe tlo. Na jedinstven naËin, u trenutku najveÊe napetosti, kipar je sloæenu kretnju sveo na jedan jedinstveni pokret. To je