OLIMP 23

OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:30

Page 32

PRVA HRVATSKA ETAPNA BICIKLISTI»KA UTRKA VOÆENA JE PRIJE 70 GODINA

Kroz Hrvatsku i Sloveniju Utrku su pokrenuli sami biciklisti, æeleÊi steÊi nuæno iskustvo koje im je nedostajalo kada bi nastupili u konkurenciji ponajboljih europskih vozaËa.

Inicijator je bio biciklist Stjepan LjubiÊ, koji je nagovorio Vladimira BiÊaniÊa, glavnog urednika Ilustriranih sportskih novosti, da taj list preuzme organizaciju prve etapne utrke u Hrvatskoj. Organizacija je bila mukotrpna.

NajveÊi je problem, kao i uvijek, bio novac Piπe Zdenko JajËeviÊ

Vladimira BiÊaniÊa, glavnog uredniiπednevne biciklistiËke etapne utrke uvedene su poËeka Ilustriranih sportskih novosti, da tkom XX. stoljeÊa. Prva etapna utrka, i to najveÊa i taj list preuzme organizaciju prve etanajteæa biciklistiËka utrka na svijetu „Tour de France“, pne utrke u Hrvatskoj. Organizacija voæena je prvi put 1903. godine. Druga najpoznatija etapna je bila mukotrpna. NajveÊi je proutrka na svijetu - „Giro d Italia“ zapoËela je 1909., a poslije blem, kao i uvijek, bio novac. BuduÊi su startale i etapne utrke u NjemaËkoj, ©vicarskoj, ©panjolda utrka nije ranije planirana, Kotuskoj i drugim zemljama. To su bile etapne utrke profesionalraπki savez Kraljevine Jugoslavije sa ca, a amaterske su zapoËele oko 1930. godine. sjediπtem u Zagrebu nije dao ni dinaPrva poznatija etapna utrka na kojoj su sudjelovali hrvatski Vladimir BiÊaniÊ ra, a nije pokazao ni veÊi interes. vozaËi bila je utrka „Oko Rumunjske“, prvi put odræana 1934. Na toj utrci naπi su vozaËi 1935. i 1936. ostvarili dobar Odazvali su se trgovci i proizvoaËi bicikla i guma, ali samo rezultat pa su 1936. pozvani na „Tour de France“. BuduÊi da skromnim prilozima. Ilustrirane sportske novosti su tiskale je to utrka profesionalaca, kao amateri nisu mogli sudjelova- specijalni broj s reklamama. Ni odaziv na utrku nije bio veti, pa su im izdali neovisne dozvole (licence). Tako su Stje- lik. Prijavilo se 15 vozaËa od kojih je 11 zavrπilo utrku. Starpan Grgac, Rudolf Fiket i Stjepan LjubiÊ iz Zagreba te Franc talo je 12 amatera (August Prosenik, Franc Gartner, Mijo OrAbulnar iz Ljubljane postali u neku ruku profesionalci, ali muæ, ©tefan Roæman, Matija PavliËiÊ, Dragoljub DavidoviÊ, samo na papiru. Neovisni vozaËi (independenti) bili su kate- Josip Pokupec, Mijo MigaliÊ, Franc Briceli, Drago IvkoviÊ, gorija poluprofesionalnih vozaËa koji su mogli sudjelovati na Matija Zaborski, Jure KaËiÊ) i tri neovisna vozaËa (Stjepan utrkama i s amaterima i profesionalcima. Naπi biciklisti ko- Grgac, Stjepan LjubiÊ, Rudolf Fiket). Oni su startali zajedno, ji su 1936. nastupili na „Tour de France“ nisu ni raËunali na ali se njihov plasman vodio posebno. neki uspjeh, nego samo da steknu iskustva i eventualno zavrπe najteæu biciklistiËku utrku. To bi zapravo bio veliki Utrka je trajala tri dana Prva hrvatska etapna biciklistiËka utrka imala je skromne pothvat, ali im nije uspjelo. Do 14. etape ispali su svi, a najdulje se u utrci zadræao Stjepan Grgac. Naime, prema pravi- tri etape, odnosno πest poluetapa. Svakog od tri dana vozilo lima te utrke ispali bi svi oni vozaËi koji bi imali 10 do 15 po- se ujutro i poslijepodne. Start prve etape utrke bio je u Masasto slabije vrijeme od pobjednika etape. Osim naπih vozaËa, rikovoj ulici ispred redakcije Ilustriranih sportskih novosti. na takav su naËin ispali i svi vozaËi iz NjemaËke, Rumunjske i Stjepan Grgac, Stjepan LjubiÊ, Rudolf Fiket i Franc Austrije. Od 94 vozaËa koliko ih Abulnar na „Tour de Franceu“ 1936. je startalo u prvoj etapi „Tour de Francea“ 1936. godine, utrku je zavrπilo 45.

V

Hrvatski „Tour de France“ Prva naπa domaÊa etapna utrka organizirana je po Hrvatskoj i Sloveniji od 28. do 30. svibnja 1937. godine. Pokrenuli su je sami biciklisti, æeleÊi steÊi nuæno iskustvo koje im je nedostajalo kada bi nastupili u konkurenciji ponajboljih europskih vozaËa. A ti su uspjesi varirali. Na utrci „Oko Rumunjske“ hrvatski su biciklisti od πest etapa pobijedili u pet, dok su na utrci „Oko Francuske“ svi odustali.

Inicijator utrke bio je biciklist Stjepan LjubiÊ. On je nagovorio

4