OLIMP 17

OLIMP-prelom 17/2005

12/14/05

21:07

Page 24

SPORT I TELEVIZIJA

©to je sport, Sport moæemo podijeliti u dvije faze: prije i nakon dolaska televizije. Prije televizije sport je bio uglavnom sport. Nakon televizije sport je dobrim dijelom postao biznis

a πto biznis Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ

anas je iznimno teπko definirati sport.

Uostalom, ako u internetski pretraæivaË Google upiπemo "sport" pojavit Êe se podatak da je sama rijeË spomenuta na impozantnih 380,000.000 stranica. PraktiËno moæemo reÊi da svaki Ëovjek ima neku svoju definiciju sporta.

Povijesno je priËa dosta jednostavna: ljudi su davno primijetili da oni koji bræe trËe, plivaju, skaËu, gaaju ili bacaju koplje imaju veÊe πanse uloviti divlju æivotinju, obraniti se od neprijatelja, saËuvati svoj i tui æivot te - ne najmanje vaæno sluæiti na Ëast svojoj zajednici: plemenu, gradu, dræavi… »ak i danas, ako bolje pogledamo discipline od kojih se sastoji kraljica sportova, atletika, uviamo da su to stilizirane vjeπtine bitne ratnicima i lovcima: bacanje koplja i kladiva, trËanje, trËanje preko prepreka, maraton, da ne spominjemo sportove poput streliËarstva i streljaπtva.

Stari su Grci, uz aktivno provoenje krilatice zdrav duh u zdravom tijelu, doπli na genijalnu ideju: organizirati natjecanje sportaπa razliËitih polisa, gradova- dræava, gdje bi se pokazalo tko je bolji, bræi i jaËi.

Temelj olimpijskog duha u biti je ideja da se ljudi bore za rezultat, a ne meusobno, da se bez rata, nasilja i krvi vidi Ëiji grad daje bolje sinove, snaænije ratnike i kvalitetniju obuku u fer i prijateljskom natjecanju.

D

24

Dobro provedeno popodne No, vratimo se u bliæu povijest. Sportaπi su do iza Drugog svjetskog rata veÊinom bili amateri, ljudi koji su voljeli fiziËku aktivnost i koji su dobivali popularnost koja je donosila slavu, ali ne i novac. Komercijalni su bili samo boksaËi, a dosta novca se vrtjelo i oko konjskih utrka iako, istini za volju, jahaËi i nisu od svega toga mnogo zaraivali.

Olimpijske igre su izgledale kao skup neπto veÊeg i vrlo simpatiËnog amaterskog druπtva - gomila zaljubljenika oboruæanih primitivnom opremom, velikim strpljenjem i bezgraniËnom voljom.

Nakon Drugog svjetskog rata poËelo se πiriti tehnoloπko dostignuÊe koje na prvi pogled nije imalo mnogo veze sa sportom televizija. Od poveÊe drvene kutije s malom zaobljenom katodnom cijevi na kojoj se mogla vidjeti drama uæivo ili lokalne vijesti, televizija je napredovala - veÊi ekran, jasnija slika, boje… Malo po malo, od πezdesetih do osamdesetih godina proπlog stoljeÊa pojam dobro provedenog popodneva postalo je izleæavanje u fotelji, s nekoliko piva pri ruci i

potkoπuljom kao glavnim odjevnim predmetom. »isto patriotsko bodrenje lokalnog kluba i odlazak na utakmice pomalo gubi bitku s daljinskim upravljaËem i velikim metarskim ekranom na kojem se detalji mnogo bolje vide nego iz tridesetog reda na stadionu za 50.000 ljudi.

Velika gledanost znaËila je i veliku cijenu sekunde reklamiranja u programu. Naravno, na velikom ekranu u boji sve su reklame ljepπe i promidæbeno uËinkovitije od staromodnih panoa po igraliπtima. Sve u svemu, veliki show je dolaskom televizije u boji mogao poËeti! Vaπ klub za odreeni iznos nosi ime neke tvrtke i po njegovom poloæaju na sportskoj ljestvici vidi se i poloæaj sponzora - uspjeπni klubovi imaju dobru cijenu i moæe ih sponzorirati samo jaka firma. Ali, tu uspjeh sve manje ovisi o pojedincu, a sve viπe o financijskoj snazi sponzora koji moæe platiti vrhunsku prateÊu ekipu. Osnovni problem je πto onda sve postaje nezanimljivo - dobar primjer su utrke Formule 1. Bile su daleko posjeÊenije i gledanije u doba kada je pilot bio mnogo vaæniji od tehniËkih karakteristika bolida, a koje ovise najviπe o svoti novca kojom raspolaæe razvojni tim. A da o hrvatskom