OLIMP-prelom 17/2005
12/14/05
21:07
Page 18
Münche
OLIMPIZAM
Operacija spaπavanja zavrπila je krvoproliÊem
Piπe Zrinko »ustonja
Olimpizam i politika Vjerovanja prema kojima sport i politika ne idu ruku pod ruku ili, joπ viπe, da je plemenito natjecanje sportaπa na olimpijskim igrama vrijeme kada se politiËke i vjerske razlike i sukobi zaboravljaju i kada se stvaraju preduvjeti za bolji svijet lako bi se mogla nazvati utopistiËkim. Uistinu, ne treba zagrepsti dublje pod koæu svjetskog sporta ili olimpizma da bi se uoËila njihova snaæna politiËka uvjetovanost. Danas je vrlo teπko naiÊi na kritiËka razmiπljanja o olimpizmu, olimpijskim igrama i Meunarodnom olimpijskom odboru s jedne strane i svijeta politike s druge strane koja kao glavnu premisu nemaju stav “sport nema niπta s politikom”. To, naravno, ne treba tumaËiti kao izostanak veze politike i olimpijskog pokreta nego, moæda, samo kao razmiπljanje da uzviπenu ideju olimpizma treba zaπtiti od mnogima odioznog, prljavog i prizemnog svijeta politike. Ne ulazeÊi u rasprave o odnosu sporta i olimpizma s politikom, njihovoj povezanosti i meuovisnosti, zaustavimo se tek na konstatacijama koje ovom prilikom ne moæemo posebno dokazivati - politika utjeËe na olimpijski pokret i olimpijski je pokret duboko proæet politikom. Politika je u sportu i olimpijskom pokretu oËito pronaπla moÊno sredstvo koje nerijetko i ponekad sebiËno koristi nauπtrb samog 18
sporta, a ponekad upravo politika daje sportu i olimpizmu vaænost, znaËenje i teæinu koju danas imaju. U oba sluËaja sjetimo se bojkota Olimpijskih igara u Moskvi (1980.) i Los Angelesu (1984.). Pokuπajmo zamisliti sport i olimpijske igre bez utjecaja politike i moæda se uspijemo pribliæiti spoznaji o uzaludnosti odbacivanja i nijekanja povezanosti politike i olimpijskog pokreta. Ovom prilikom Êemo prikazati jedan od najtragiËnijih trenutaka olimpijskog pokreta koji je bio posljedica politiËkog djelovanja teroristiËki napad i ubojstvo 11 izraelskih sportaπa na Olimpijskim igrama 1972. godine u Münchenu.
Igre radosti postale igre strave “Igre radosti” bio je slogan Igara koji je predstavio organizacijski odbor Olimpijskih igara u Münchenu 1972. godine. Ideja je bila stvaranje pozitivnog ozraËja koje je trebalo premostiti neugodna sjeÊanja na “nacistiËke igre” u Berlinu 1936. godine. Organizatori su uËinili sve ne bi li to i ostvarili, ne πtedeÊi truda i novca. Po svemu sudeÊi, Olimpijske igre u Münchenu trebale su biti festival sporta, umjetnosti (organizirano je natjecanje u umjetnosti na kojem su sudjelovali veliki svjetski umjetnici) i sportske znanosti (prvi put je organiziran i olimpijski znanstveni kongres o pitanjima
vrhunskog sporta). No igre radosti postale su igre strave i tuge. U rano jutro 5. rujna grupa ekstremnih palestinskih boraca preskoËila je ogradu Olimpijskog sela i uπla u zgradu gdje su boravili izraelski sportaπi. Dvojicu sportaπa su pritom ubili, a njih devetero uzeli kao taoce zahtijevajuÊi puπtanje iz izraelskih zatvora 200 Palestinaca. Izraelska vlada Zgrada u olimpijskom selu gdje je poËinjena otmica