12
Mlijeko i Ja
MLJEKARSKA REVIJA
EVOLUCIJA I SPOSOBNOST PROBAVE MLIJEKA
Zašto pijemo mlijeko? Mlijeko smo počeli piti jer je izvor bjelančevina i energije, ali nam i omogućava da se opskrbimo prijeko potrebnim kalcijem napisao mr. sc. Mićo Tatalović, Imperial College London
J
edan od odgovora na pitanje zašto pijemo mlijeko svakako je i - mlijeko je ukusno i zdravo. Ali posve drugi odgovor znaju znanstvenici koje zanima zašto je čovjek razvio sposobnost probave mlijeka. Naime, većina životinja - sisavaca - mlijeko pije samo u djetinjstvu, a kada odrastu izgube sposobnost probavljanja mlijeka. Dakle, ne samo da ne piju mlijeko nego ga ne mogu ni probaviti. Čak su i ljudi u posljednjih 10.000 godina razvili sposobnost probave mlijeka kao odrasli. Ljudi europskoga i afričkog podrijetla većinom mogu probavljati mlijeko, dok većina ljudi azijskog podrijetla to ne mogu. Kako bi probavili mlijeko, životinjama i ljudima potreban je enzim laktaza, koji razgrađuje šećer laktozu u mlijeku. Iako svi sisavci taj enzim imaju kao mladunci, s vremenom ga izgube što ih natjera da potraže drugu hranu. Značaj evolucije
Sposobnost probave mlijeka, čini se, evoluirala je dvaput u povijesti čovječanstva, i to neovisno u afričkim i europskim populacijama. Da bi nešto takvo evoluiralo u prirodi i opstalo u populacijama, obično mora dati neku “selektivnu prednost” onima koji razviju takvu sposobnost. Dakle, kakvu je prednost probava mlijeka dala našim precima - zašto su ljudi počeli piti mlijeko i nakon dojenja? Zanimljivo je da je razlog zbog kojega su ljudi razvili tu sposobnost vjerojatno posve
drukčiji za ljude u Africi i za nas u Europi. Mlijeko igra dvije važne uloge u prehrani čovjeka - dobar je izvor bjelančevina i energije, ali dobar je i izvor kalcija koji sprječava bolesti, npr. rahitis. Šećer laktoza, kao i vitamin D koji se nalaze u mlijeku, pomaže tijelu da izvuče kalcij iz namirnica. Glavni izvor vitamina D izlaganje je suncu - ultraljubičaste zrake koje stignu do naše kože stimuliraju proizvodnju vitamina D unutar našeg tijela. U sunčanoj Africi lako je biti izložen suncu dovoljno dugo kako bi se stvorilo mnogo vitamina D i tako što bolje iskoristio kalcij iz hrane. Ali u Europi, naročito u sjevernim dijelovima, nema mnogo sunca što znači da ljudi proizvode manje vitamina D. Čini se da je sposobnost probave mlijeka rasprostranjenija na sjeveru nego na jugu Europe, vjerojatno zbog šećera laktoze koji nam omogućava da osiguramo dovoljno kalcija čak i kada nemamo mnogo vitamina D koji obično igra tu ulogu. Dakle, na sjeveru gdje zbog smanjenog broja sunčanih dana ljudi sintetiziraju manje vitamina D, važno je imati sposobnost probavljanja mlijeka kako bi se došlo do kalcija, nego na jugu gdje ljudi proizvode veće količine vitamina D koji igra glavnu ulogu u iskorištenju kalcija iz hrane. Gerbault i kolege (2009.) razvili su kompjutorski model koji im je omogućio da odrede kako su na sjeveru Europe ljudi koji nisu mogli probavljati mlijeko rađali 1,8% manje djece nego oni koji su to mogli. Dakle, mlijeko im je pružilo selektivnu prednost, jer im je omogućilo dovoljne količine kal-
Ljudi europskoga i afričkog podrijetla većinom mogu probavljati mlijeko, dok većina ljudi azijskog podrijetla to ne mogu cija do kojega je teže doći ako u tijelu nema dovoljno vitamina D. U Africi nema istih razlika između sjevera i juga u broju ljudi koji mogu probavljati mlijeko. Međutim, Gerbault i kolege otkrili su da je broj ljudi koji mogu probavljati mlijeko veći na područjima u kojima su se ljudi bavili stočarstvom. Zaključili su da je probava mlijeka u Africi evoluirala jer je ljudima pružila dobar izvor dodatnih bjelančevina. Dakle, mlijeko smo počeli piti jer je izvor bjelančevina i energije, ali nam i omogućava da se opskrbimo prijeko potrebnim kalcijem. S obzirom da je zemaljska kugla različita, ljudski organizam se poput kameleona prilagođava području u kojem živi. Tako se u toplim afričkim krajevima unatoč mogućnosti dovoljne proizvodnje vitamina D, u nekim krajevima ipak razvila sposobnost razgradnje mlijeka. Siromaštvo je odredilo: piti mlijeko važno je upravo radi bjelančevina i energije prijeko potrebnih za pravilan rast i razvoj organizma. S druge strane, u hladnim krajevima Europe zbog smanjene proizvodnje vitamina D važno je piti mlijeko koje je bogat izvor kalcija, a laktoza i vitamin D koje mlijeko sadrži pospješuje iskorištenje kalcija i sprječava bolesti poput rahitisa.