MALA ŠKOLA ZDRAVE PREHRANE
Važnost doručka u svakodnevnom životu KAKO BI SE OSTVARIO MAKSIMALAN POZITIVAN UČINAK DORUČKA, VAŽNA JE NJEGOVA KVALITETA - NUTRITIVNA I ENERGETSKA VRIJEDNOST, ŠTO ĆE REZULTIRATI OPĆOM DOBROBITI ZA ORGANIZAM TE OPĆENITO POBOLJŠANOM KVALITETOM PREHRANE
PIŠE:
vić, Eva Pa . ing. c s l p . i r D ., d d.ijetetiku c e p s i . univ rehranu
za p reb Služba KBC Zag
D
oručak bi trebao biti najvažniji obrok u danu. Tijekom noći naš je organizam bez hrane (razdoblje “gladovanja”), pri čemu se troše zalihe glikogena. Kako bismo osigurali energiju koja nam je potrebna za dan koji je pred nama, te je zalihe potrebno obnoviti. Stoga je preporuka kako nije dobro previše odgađati prvi obrok, a najbolje je doručkovati pola sata do sat vremena nakon buđenja. Obnavljanje zaliha glikogena omogućit će hrana koja je izvor ugljikohidrata - npr. cjelovite žitarice, voće, fermentirani mliječni proizvodi. Zobene pahuljice, primjerice, odličan su izbor. Zašto? Izvor su topljivih prehrambenih vlakana, β-glukana, koji pridonose osjećaju sitosti i kontroliraju apetit. Osim toga, poboljšavaju osjetljivost na inzulin, pridonose regulaciji glukoze i lipida. Posljednja istraživanja potvrđuju antioksidativno i protuupalno djelovanje β-glukana iz zobenih pahuljica, ali i pozitivan utjecaj na liječenje gastritisa, od kojeg u današnje vrijeme pati sve veći broj ljudi. Naime, β-glukani se ne razgrađuju djelovanjem enzima u želucu nego stvaraju zaštitni sloj sluzi koji oblaže sluznicu, štiti je od djelovanja kiseline i ublažava upalu.
Univerzalna važnost doručka U stručnom i znanstvenom svijetu još uvijek ne postoji konsenzus o optimalnom sastavu doručka ili vremenu njegove konzumacije, ali postoji konsenzus oko njegove univerzalne važnosti i redovitosti konzumiranja koji povoljno djeluje na zdravlje, dobrobit i opće stanje organizma. Različita znanstvena istraživanja 2
MLIJEKO I JA / rujan 2021.
upućuju na brojne benefite za pojedince koji redovito doručkuju. Od trenutnog učinka na kognitivne/mentalne sposobnosti i poboljšanje općeg stanja organizma, do onih dugoročnih - odgovarajući unos hranjivih tvari, kvaliteta prehrane, regulacija tjelesne mase, smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti, bolja regulacija glikemije kod osoba sa šećernom bolešću i sl. Konzumacija doručka povezana je s općenito pravilnim prehrambenim navikama, samim time i s regulacijom i održavanjem zdrave tjelesne mase.
Nikada nemojte preskakati doručak! Činjenica da doručkujemo neće pridonijeti ni mršavljenju niti debljanju, budući da to ovisi o kvaliteti doručka, ali i cjelokupnom obrascu prehrane, ukupnom dnevnom energetskom unosu i sl. Djeci i adolescentima posvećuje se u vezi s
ovom temom puno pozornosti, i to zbog više razloga. Preskakanje doručka u toj je populaciji učestalo i na neki način uobičajeno, a s druge strane doručak ima potencijal poboljšati kognitivne funkcije djece u školi, što dalje može koristiti učenju, akademskim uspjesima i psihosocijalnom funkcioniranju. Uočeno je da poboljšava pozornost i ponašanje - općenito pozitivno djeluje na pamćenje, koncentraciju, sposobnost rješavanja problema i raspoloženje te rezultira smanjenim umorom. Osim toga, povećani metabolizam glukoze u mozgu djece i adolescenata i veće potrebe za spavanjem znače i dulje razdoblje gladovanja noću. Međutim, kako to danas biva, ima i oprečnih istraživanja u kojima nisu pronađene takve poveznice, nego su zaključili da na kompetencije i verbalne sposobnosti utječe niz drugih čimbenika, kao što su intelektualne sposobnosti, odmor, vrsta i količina hrane i sl. Tako da “Doručak je najvažniji obrok u danu” nije tako jednoznačan kako se naMLJEKARSKA REVIJA