MALA ŠKOLA ZDRAVE PREHRANE
Studenti ne mijenjaju mlij PREHRAMBENE NAVIKE STUDENATA TIJEKOM PANDEMIJE BOLESTI COVID-19 PIŠE:
r, ešeta Josip Rg. nutr. hramma rebu, Pre t
Zag ulte ški fak ilište u Sveuč -biotehnolo o ben
P
rije gotovo dvije godine malo tko je mogao zamisliti da će pandemija bolesti COVID-19 učiniti svijet potpuno drugačijim mjestom za život. Pojava novog soja koronavirusa predstavljala je nepoznanicu i izazov i za znanstvenu zajednicu, ali i za zdravstvene sustave. Kako nije bilo učinkovitog cjepiva na početku pandemije, svijet je morao prigrliti ostale epidemiološke alate kako bi situaciju mogao (o)držati pod kontrolom. Ubrzo nakon povećanja broja zaraženih, Hrvatska je kao i brojne druge zemlje u okruženju 19. ožujka 2020. proglasila nacionalno zatvaranje (engl. lockdown) - najstroži oblik mjera ograničenog kretanja. Iako je glavni cilj bio postizanje zadovoljavajuće epidemiološke situacije među populacijom, neupitno je kako su mjere bitno utjecale na sociološke, psihološke i fiziološke karakteristike različitih populacijskih skupina. Jedna od skupina na koju je pandemija ostavila najviše traga zasigurno su i studenti. Zabrana kontaktne nastave, produljen boravak u zatvorenom, smanjenje društvene interakcije s vršnjacima, promjena mjesta boravka te prelazak na online oblik izvršavanja studentskih obveza utjecali su na brojne navike i obrasce ponašanja prosječnog studenta. Znanstvenici s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u sastavu prof. dr. sc. Jasenka Gajdoš Kljusurić, Danijela Pfeifer, mag. nutr., i Josip Rešetar, mag. nutr., u sklopu europskog projekta UNI-COVID nastojali su ispitati kako je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na prehrambene navike studenata. Budući da se znanstveni rad skupine s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta trenutno nalazi u procesu recen-
14
MLIJEKO I JA / rujan 2021.
IAKO JE GLAVNI CILJ BIO POSTIZANJE ZADOVOLJAVAJUĆE EPIDEMIOLOŠKE SITUACIJE MEĐU POPULACIJOM, NEUPITNO JE KAKO SU MJERE BITNO UTJECALE NA SOCIOLOŠKE, PSIHOLOŠKE I FIZIOLOŠKE KARAKTERISTIKE RAZLIČITIH POPULACIJSKIH SKUPINA zije, za komentar i preliminarne rezultate, i to s naglaskom na mlijeko i mliječne proizvode, razgovarali smo s Josipom Rešetarom, jedinim od autora.
Zašto baš studenti? Koncem ožujka ove godine predstavili smo rezultate prehrambenih navika opće populacije u Hrvatskoj tijekom prvog vala pandemije bolesti COVID-19. U
tom smo se radu fokusirali na usklađenost prehrane Hrvata s mediteranskim načinom prehrane, budući da je upravo ona obrazac prehrane koji preporučuju krovne europske i svjetske zdravstvene organizacije. Štoviše, taj rad ponudio je odgovore i na pitanja koliko su Hrvati kuhali tijekom pandemije, koliko je kuhanje bilo povezano s kvalitetom prehrane, ali i koje je namirnice bilo teško pronaći na policama supermarketa. Istaknuo bih da je većina odraslih osoba u tom istraživanju imala srednju usklađenost s mediteranskom prehranom. Također, upravo su ti ispitanici imali najviše problema s pronalaskom mliječnih proizvoda i jaja u prvom valu pandemije. Nakon nacionalnog istraživanja odlučili smo se usmjeriti na specifičniju subpopulaciju. Pritom smo odabrali studente, jer je studentska populacija bila suočena s nizom promjena koje su se odrazile na njihove svakodnevne aktivnosti te potencijalno, tijekom duljeg razdoblja, i na njihove navike. Brojni su studenti tijekom pandemije morali napustiti mjesto studiranja i vratiti se u obiteljski dom, provodili su znatno više vremena ispred kompjutorskih zaslona zbog online nastave, nisu se mogli družiti s vršnjacima i bila im je smanjena mogućnost kretanja. Svi ti čimbenici mogli su ostaviti pečat na njihove prehrambene navike, ali i na znatno kompleksnije psihosocijalne karakteristike.
Što kažu preliminarni rezultati? Preliminarni rezultati pokazuju da je većina studenata tijekom prvog vala napustila mjesto studiranja, a to se odrazilo i na kvalitetu njihove prehrane. Kako? Različito za studente iz primorske i kontinentalne Hrvatske. U kojem smjeru? Za to ćemo se još morati strpiti dok publikacija ne ugleda svjetlo dana. MLJEKARSKA REVIJA