Suvremena trgovina 3-2023

Suvremena

trgovina

Sajmovi trebaju nove poslovne modele l GED 2023: Sajamska industrija vraća se u punoj snazi l Sajmovi i mladi l Donesimo zakon o sajmovima - potreban nam je l Repozicioniranje sajamske industrije l Hrvatska (sama) kreira svoju budućnost l Gospodarenja otpadom i smanjenja emisija CO2 l Živjeti s neizvjesnošću i odgovoriti na nju l Što je metaverse u maloprodaji i e-trgovini l Maloprodajni prostori i ugodna kupovina l Turizam na putu potpunog oporavka l Najboljim hrvatskim restoranima dodijeljena Michelinova priznanja za 2023. godinu l Tko je prosječan potrošač u Hrvatskoj l Kakva je budućnost programa vjernosti l Digitalne radne platforme - novi oblici zapošljavanja l Umjetna inteligencija i održivost l Megatrendovi koji transformiraju maloprodaju l Hladni lanac opskrbe l Što moramo znati o potrošačkim navikama Z generacije l Eurocommerce: 30 godina jedinstvenog tržišta l MMF: Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 2,4 posto l Tehnološki trendovi koji preoblikuju modu

Tema broja:

Sajmovi

35. tradicionalna najveća konferencija za trgovce i proizvođače 2023

TRGOVINA u uvjetima jedinstvenog tržišta

Teme i podteme:

• Konvencionalna maloprodaja pred novim izazovima

• Kako se uvođenje eura odrazilo na maloprodaju i ponašanje kupaca

• Kako Umjetna inteligencija oblikuje budućnost maloprodaje

• Novi Zakon o trgovini i njegove implikacije

• Proizvodi s oznakama Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta kao brend/proizvod malih trgovaca

• Turizam u Hrvatskoj – izazovi i prilike

• OECD, ESG i mnoge druge ...

Paneli:

• Vanjska trgovina i međunarodno poslovanje

• Budućnost trgovine

• Položaj malih trgovaca u svijetu

• Aktualni izazovi i mogućnosti za trgovce obrtnike

Radionice i druženja ...

Organizatori:

Suorganizatori:

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

30. 10. 2021.

Rok prijave: 14. 3. 2023.

UDK 339

CODEN SUTREE

ISSN 1330-0180

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Zamjenik glavnog urednika: mr.sc. Branko PAVLOVIĆ

Uredništvo: dr.sc. Antun BENČIĆ, prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof. Gabrijela ČORKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, dr.sc. Matija KOVAČIĆ, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA

Savjet časopisa: doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA

ŠKOLA ZAGREB • prof.dr.sc. Jugoslav

JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH

• Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci

• dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik

Uprave BADEL 1862, Zagreb • dipl.

inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog

odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija

• dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT SKE • dipl. oec. Josip ZAHER, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK-a za trgovinu • prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Časopis izlazi dvomjesečno

Godišnja pretplata:

150,00 Kn, 19,91 €; (tečaj: 7,53450)

Uprava i Uredništvo:

10090 Zagreb, Nove Rašljice 2

tel./faks: 01 3499 034

mob.: 099 2136 540

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora.

Na naslovnoj stranici: GC Osijek

STRUČNI ČASOPIS ZA TRGOVINU

Suvremena trgovina

Vol. 48 br. 3 str. 1-108 Zagreb, lipanj 2023.

S a d r ž a j

Tema broja: Sajmovi Gosti urednici: Ante Gavranović

Sajamska industrija 2030.

Sajmovi trebaju nove poslovne modele

Mnogo je promjena na tržištu, pa one pogađaju i sajmove kao posebno važan čimbenik u međunarodnoj trgovini i bilateralnim odnosima pojedinih zemalja. Njihova uloga i važnost ponajviše su došli do izražaja u vrijeme kompletnog lockdowna i korona-krize, kad su poslovni susreti na sajmovima i stručnim izložbama bili prekinuti. Bio je to svojevrstan prekid lanca razmjene iskustva, sličan prekidu lanca opskrbe. Jer, koliko god su važne sirovine i oprema, u današnjem svijetu komunikacija još su važnije razmjene ideja, noviteta i traženja novih putova njihove učinkovitosti.

Ante Gavranović

ODRŽIVOST SAJMOVA U ERI GLOBALIZACIJE sva

kako pripada u najvažnije teme. To je, konačno, bila i tema jednog od posljednjih Kongresa UFI-ja u Milanu. Potreba da se odgovori na to pitanje zahtijeva realan pristup i jasan odgovor na tri važne komponente:

• Uloga i značenje kongresne i sajamske industrije u promociji gospodarstva i tržišnom pozicioniranju tvrtki.

• Uloga sajmova u jačanju izvoza odnosno vanjskotrgovinske razmjene.

• Privrednici više ne traže samo mjesto nastupa, već sve izraženije traže da sajmovi budu njihovi partneri u borbi za nova tržišta. Sve te ideje i prijedlozi mogli bi se sažeti u sljedeće poruke:

• potrebno je stalno poboljšavati koncepte sajamske priredbe novim sadržajima (eventi, kongresi) prema sugestijama izlagača i posjetitelja;

• integrirati druge medije u sajamsku priredbu (stručna literatura, elektronski mediji, virtualni sajmovi);

• komunikacija s izlagačima i posjetiteljima postaje sve intenzivnija, ulaganja u marketing rastu kod većine sajamskih organizatora;

• “face to face “ komunikacija još uvijek ima dosta prednosti u odnosu na Internet i slične medije;

• potrebno je stalno poboljšavati kvalitetu usluge korisnicima sajamskih usluga i pretvarati ih u partnerske odnose.

Četiri oslonca za postizavanje tih ciljeva leže na tzv. «4i», što označava inovacije, informacijske tehnologije, internacionalizacija i infrastruktura. Upravo će ti elementi obilježiti sajamsko poslovanje u 21. stoljeću.

Zašto? Sajmovi su, kao snažni impulsi tržištu, svojevrsni barometar svih gospodarskih kretanja i trendova. U uvjetima globalizacije imaju u tom pogledu dodatne obveze, odgovornost, ali i svoju novu šansu potvrđivanja kao najvažnijeg medija u poslovnom svijetu.

Zastarjeli koncepcijski formati sajmova

U svakom slučaju, sajmovi u uvjetima opće gospodarske globalizacije moraju pronalaziti nove ideje, davati odgovore na mnoga nova pitanja, jer jedino kvalitetnim pristupom mogu održati svoju poziciju u kompletnom marketing-miksu i podržavati izvozne orijentacije sve većeg broja zemalja koje se uključuju u međunarodnu razmjenu. Unatoč eri digitalne ekonomi -

je, sajmovi su zadržali svoje vodeće mjesto u marketing-miksu, jer nijedan drugi medij nije uspio nadomjestiti ono što oni pružaju: to je mogućnost da se doživi svih pet osjetila – dodir ili opip, osjet, okus, vid i sluh. Druga važna komponenta je da sajmovi omogućuju u najvećoj mjeri tzv. B2B susrete – upoznavanje partnera, pregled što radi konkurencija.

Formati sajamskih priredbi koncepcijski su zastarjeli i treba ih prilagoditi stvarnim potrebama i novim trendovima. Potrebni su novi poslovni modeli kad je riječ o europskim sajmovima. Gospodarstvo traži više digitalnih priredbi.

Izazovi uspješnog sudjelovanja na sajmovima

Sudjelovanje na sajmovima i skupovima jedno je od važnijih marketinških djelovanja na tržištu. Iako doživljavaju svoju transformaciju s obzirom na vrijeme, asortiman, geopolitička događanja i druge utjecaje, ostaju i dalje mjesto koje pruža niz mogućnosti povezivanja prodavača/proizvođača i kupaca/korisnika.

Prema podacima UFI-ja (međunarodnog udruženja sajmova koje objedinjava 950 sajmova u 85 zemalja) u 2017. godini održano je 1212 sajmova (onih s minimalnim izložbenim prostorom od 5.000 m2), što je nešto više nego 2011. godine. Najviše sajmova održava se u Europi (496), zatim u Sjevernoj Americi (394) i Aziji (203), a sličan odnos je i kod veličine sajamskog prostora. Porastao je broj velikih izložbenih prostora (onih s više od 100.000 m2) i takvih je najviše u Europi (37), zatim u Aziji (16) i Sjevernoj Americi (7). Europa tako i dalje ostaje vodeća u sajamskim kapacitetima i organizacijskim tvrtkama s udjelom od 45 posto, a slijedi je Azija, koja je pretekla Sjevernu Ameriku, prije svega zbog povećanja sajamskih aktivnosti u Kini. Gotovo 60 posto ukupnog svjetskog

natkrivenog izložbenog prostora ima 5 zemalja (SAD, Kina, Njemačka, Italija i Francuska).

Izdanje za 2019. sadrži ovjerenu statistiku 2.422 izložbe iz 21 zemlje Europe. U obzir su uzeti samo događaji koji su mogli pokazati minimalni skup podataka. Na tim događajima, koje je organiziralo 805 organizatora, ukupno je bilo 643.558 izlagača, zabilježen je 71 (71,04) milijun posjetitelja i 25,5 milijuna četvornih metara zakupljenog prostora. 34% izložbi bilo je namijenjeno profesionalnim posjetiteljima, 29% javnim posjetiteljima i 37% objema ciljnim skupinama. UFI procjenjuje da certificirani događaji prisutni u ovom izvješću predstavljaju, u 2019., oko 55% europskog izložbenog tržišta u smislu neto iznajmljenog prostora.

Izdanje za 2021. sadrži ovjerenu statistiku 901 izložbe iz samo 13 zemalja. Ovaj smanjeni opseg u usporedbi s prethodnim godinama posljedica je utjecaja pandemije COVID-19 s manje održanih ili prijavljenih događaja. Paralelno je prvi put omogućeno uključivanje hibridnih i digitalnih događaja, a neke su zemlje dostavile podatke za ukupno 60 takvih događaja. Na svim tim događajima, u organizaciji 363 organizatora, zabilježeno je 157.351 izlagača i 18,3 milijuna posjetitelja. 32% izložbi bilo je na -

mijenjeno profesionalnim posjetiteljima, 32% javnim posjetiteljima i 36% objema ciljnim skupinama. Za fizičke i hibridne događaje registrirano je 6,7 milijuna četvornih metara unajmljenog prostora. UFI procjenjuje da ti certificirani događaji prisutni u ovom izvješću predstavljaju, 2021., oko 31% europskog izložbenog tržišta u smislu neto unajmljenog prostora.

Svi ovi podaci, koje objavljuje UFI, ukazuju da su sajmovi i dalje prisutna marketinška aktivnost, usprkos jačanju drugih načina komunikacije i trgovine. Nove tehnologije utječu na razinu izlaganja i to je pravac kojim se kreću gotovo svi organizatori sajmova: poboljšanje infrastrukturnih uvjeta i organiziranje popratnih stručno-promotivnih aktivnosti. Daje se prednost specijaliziranim sajmovima ili povezivanju kompatibilnih tema, a za izlagače

je tada prioritet kako privući posjetitelja da se među mnogim izlagačima sličnih grupa proizvoda zaustave na određenom izložbenom prostoru na sajmovima.

Najvažnija pitanja kod pripreme izlaganja su: kako prezentirati proizvode, rješenja, mogućnosti i iskoristiti sajam kao mjesto gdje će se uspostaviti novi kontakti i pronaći novi kupci? Sajmovi su, kao snažni impulsi tržištu, svojevrsni barometar svih gospodarskih kretanja i trendova. U uvjetima globalizacije imaju u tom pogledu dodatne obveze, odgovornost, ali i svoju novu šansu potvrđivanja kao najvažnijeg medija u poslovnom svijetu.

Veliki sajmovi utvrđuju trendove

Treba ipak razlikovati sajmove, pa čak i međunarodne. Postoje mega sajmovi, koji su barometar određenih branši na kojima se ocrtavaju budući trendovi i kretanja. Njih ima u svakoj branši dva - tri. Međutim, najveći broj sajmova orijentiran je na uže, određene geografski zaokružene cjeline, gdje se prenose iskustva s tih mega sajmova, ali i ti sajmovi imaju svoje važno mjesto u razmjeni iskustava, dobara i za umrežavanje. Konačno, stalni rast broja sajmova i značajna ulaganja u sajamsku industriju to najbolje potvrđuju. Oni služe za predstavljanje vlastitih proizvoda i usluga, ali i mogućnost uspostavljanja kontakata s postojećim i, posebno, novim poslovnim partnerima.

65 posto svih relevantnih sajmova održava se još i danas u Europi, iako najbrži rast bilježe sajmovi u Aziji. Dok sajamska industrija u svijetu doživljava boom, unatoč eri digitalizacije, kod nas su sajmovi izgubili to značenje, jer je gospodarstvo slabilo, a napose industrija.

Sajmovi danas traže suvremene izložbene prostore s potpuno drukčijom infrastrukturom, traže da organizatori sajmovi budu partneri u pronalaženju novih tržišta, a ne samo mjesto izlaganja. Uz sajmove se sve više vežu značajna događanja – kongresi, seminari, znanstveni skupovi. To su platforme znanja i komunikacije. Naši sajmovi se moraju prilagođavati tim novim trendovima.

Transformacija sajamske industrije

Suština svih pitanja vezana za sajamsku industrije svodi se na činjenicu kako od sajmova i specijaliziranih stručnih izložbi stvoriti (i održati) UČINKOVITI POSLOVNI ALAT. Stoga se u poslovnim krugovima stalno nameću određena pitanja. Što predstavljaju sajmovi danas? Održivost sajmova u eri globalizacije. Novi oblici poslovne komunikacije. Sajamski trendovi i nova rješenja. Zašto su sajmovi (još uvijek) potrebni gospodarstvu? Novi način ponašanja sajamskih posjetitelja. Uloga sajmova u marketing miksu.

Pritom imaju na umu PET DIMENZIJA SUVREMENOG SAJMOVANJA

1. POSLOVNA FUNKCIJA

Gospodarsko značenje sajmova za grad. Procjena efekata od ulaganja. Procjena neizravnih utjecaja na gospodarstvo. Pozitivan utjecaj na širu regiju. Lokomotive razvoja.

• Sajmovi stvaraju dodanu vrijednost za lokalnu zajednicu. Povećava se broj posjetitelja, što se

odražava na hotele, ugostiteljske objekte i trgovinu, zatim na gradski promet, a od sajmova profitiraju brojne uslužne djelatnosti koje se vezuju uz sajamsku organizaciju – organizatori izložbenih prostora, logističke organizacije, prevoditeljske službe, servis hostesa i mnogobrojni drugi akteri.

• Regionalni ekonomski efekti kod većih međunarodnih sajamskih centara pokazuju da na svaku novčanu jedincu koju ostvaruje sajam dolazi 5 do 8 puta veći prihod za lokalno gospodarstvo i zajednicu.

• Sajmovi osiguravaju značajan broj radnih mjesta.

• Sajmovi služe predstavljanju novih proizvoda i usluga, izgradnji i održavanja poslovnih kontakata. Tu se može pozicionirati na tržištu, pripremiti i proširiti poslovanje, analizirati stanje konkurencije i pronalaziti nove poslovne partnere.

• Posebno je važno da mlada poduzeća zadobiju pregled što im radi konkurencija i gdje su oni u međunarodnom banchmarkingu. Bitno je naglasiti da svi marketinški instrumenti dolaze na sajmovima do izražaja. Oni služe razvoju i kultiviranju poslovnih odnosa, pronalaženju novih

partnera i pozicioniranju određene kompanije na međunarodnoj gospodarskoj pozornici. Sajmovi služe da povećaju zanimanje javnosti za određenu kompaniju ili proizvod. Važna poruka: potrebna je STALNA KOMUNIKACIJA s izlagačima.

Nastupi na sajmovima često se smatra sidrištima za mnogostruke komunikacijske aktivnosti. Izlagači sajmove koriste za proizvodne aktivnosti, unaprjeđenje prodaje, propagandu i imidž, odnose s javnošću ili suradnju s medijima, interne komunikacije i upravljanje eventima. U okviru sajma mogu se postići aspekti povezivanja partnera poput pouzdanosti, povjerenja, osobnog imidža partnera.

I u vremenima pojačanih digitalnih komunikacija kompanijama, napose malim i srednjim poduzećima, potrebni su sajamski nastupi kako bi stupili u kontakt s novim ciljnim skupinama.

3. SOCIJALNA FUNKCIJA

Najvažnije je za sajamske organizacije da se etabliraju i predstave kao nositelji KNOW HOW, i to u dva

2. MAKROEKONOMSKA FUNKCIJA

pravca: kao eksperti na području sajmovanja, ali i kao posrednici u transfera znanja i tehnologije.

Sajmovi su oduvijek bili platforma za razmjenu znanja. Pri tome se pod znanjem smatra razmjena informacija, oplemenjenih i stavljenih u funkciju u pravom kontekstu. U današnjem društvu koje se zasniva na znanju, informacija postaje presudan resurs. Štoviše, u mnogim segmentima danas postaju veći mamci od samih sajmova.

4. PLATFORME ZNANJA I KOMUNIKACIJE

Četiri „i“ sajamske industrije: inovacije, informacijske tehnologije, internacionalizacija i infrastruktura označava povezivanje proizvodnje i svih tržišnih segmenata. Sajmovi ne potiču samo pojedina tržišta i industrije već stimuliraju GOSPODARSKI RAST i RAZVOJ INFRASTRUKTURE. Sajmovi potiču INOVACIJE i KONKURENCIJU, pokazuju trendove, rezultate istraživanja i razvoj. Omogućuju da se vide prednosti i slabosti konkurencije

FACE-TO-FACE pripada u najučinkovitije metode suvremenoga marketinga i značajno pridonosi rastu poslovanja i uspostavljanju novih poslovnih kontakata.

5. MULTIPLIKATIVNI EFEKTI SAJMOVA

Uloga sajmova u jačanju vanjskotrgovinske razmjene. Proizvodnja, selekcija, odabir i kanaliziranje informacija postaje jednim od najvažnijih stupova nacionalnih ekonomija. Zbog toga stručno-popratne priredbe sve češće podržavaju sajamske priredbe i sve više postaju focus point koji okuplja stručnjake.

Stalna komunikacija sa zainteresiranim ciljnim skupinama osigurava da se razradi i postigne odgovarajuća koncepcija same sajamske priredbe, osigura dovoljna stručna posjeta i cjelovito predstavljanje same branše.

Sajmovi u tom pogledu dobivaju novu ulogu. Oni moraju biti aktivni u stalnom informiranju cjeloku -

pne branše. U cjelini, moraju nuditi nove usluge izlagačima i posjetiteljima, osigurati potrebnu sajamsku infrastrukturu, uvoditi nove tehnologije u sajamsko poslovanje i povećati ukupnu efikasnost. Potrebni su novi poslovni modeli.

Tri naglašene tendencije u budućnosti:

• Osobni kontakt će intenzivirati komunikaciju i dijalog s posjetiteljima. Razgovori s partnerima i upravljanje odnosima predstavljaju učinkovite mogućnosti za smisleno iskorištavanje sajamskih nastupa.

• Jača predstavljanje robnih marki i brandova, a imidž postaje sve važniji element nastupa. Sajam se sve više pretvara u doživljaj, pri čemu autentično insceniranje treba zadovoljiti zahtjeve izlagača i posjetitelja i to podjednako u smislu informiranja, ali i određene zabave. Uz sajmove će jačati stručne priredbe –više kongresa, stručnih simpozija, predavanja istaknutih stručnjaka kako bi se podiglo atraktivnost samog sajma.

• Danas pripreme za posjetu sajmovima traju sve kraće. Online informacije pomažu da se zainteresirani brže i bolje pripreme za susrete s partnerima. Organizatori sajmova stoje pred zadaćom da osiguraju fleksibilnost i omoguće što širu komunikaciju. Važno je pri tome osigurati povezanost izlagača i posjetitelja sa sajmom. To pretpostavlja stalnu međusobnu komunikaciju.

Izlagači su svakako najvažniji segment svakog sajma čije mogućnosti, potrebe i zahtjeve uvijek s pažnjom prihvaćamo i uvažavamo. Moderne tehnologije nisu i nikada neće zamijeniti ljudski kontakt. Napredna tehnologija služi kao potpora poslovanju u smislu olakšane operacionalizacije i kao poluga u stjecanju konkurentnosti.

Svjetski dan sajmova i izložbi

Svjetski dan izložbi (GED) održava se svake godine prve srijede u lipnju. Ove godine održava se

sajamske industrije na regionalnoj i globalnoj razini. SUVREMENA TRGOVINA se od samog početka obilježavanja Dana sajamske industrije uključila u tu akciju.

Opća tema za GED 2023 je „Mi vodimo sajmove i tržnice za sve“.

• Služimo industrijama olakšavajući kontakte između izlagača i posjetitelja kako bi mogli izložiti proizvode i usluge, razviti kontakte i poslovanje, razviti ugled i promociju. Industrije trebaju događaje za svoj razvoj.

• Događaji također donose snažne ekonomske i društvene koristi za teritorije na kojima se održavaju, u smislu radnih mjesta i prihoda od poreza.

• Sa strane zaštite okoliša, izložbe su održivi način poslovanja: putovanje na jedno mjesto radi susreta s nekoliko kontakata ne samo da štedi vrijeme i novac, već i smanjuje višestruka putovanja.

• Iako događaji trebaju raditi na smanjenju svog ekološkog otiska (usp. inicijativa Net Zero Carbon Events), oni također nude mjesta za rad na rješenjima za klimatsku krizu i mogu imati značajan zajednički utjecaj, s obzirom na njihovu široku publiku i doseg.

Osobni događaji doživjeli su snažan povratak diljem svijeta, jer su se industrije i zajednice ponovno ujedinile nakon izazova globalne pandemije. Industrija izložbi i događanja raste kako bi zadovoljila potražnju, a investitori i klijenti potiču sektor na rast i razvoj. Iako je poslovni model izložbi doveden u pitanje tijekom karantena, dokazao je i svoju otpornost i vrijednost. Veselimo se daljnjem promoviranju i isticanju važnosti koju izložbe imaju u našim životima. Utemeljen 2016., Globalni dan izložbi održava se svake godine prve srijede u lipnju kako bi se povećala vidljivost sajamske industrije na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Posljednjih godina doživio je aktivnosti industrijskih igrača u više od 100 zemalja i regija diljem svijeta. Ove godine, glavna tema ističe da industrija izložbi i događanja “vodi mjesta susreta i tržišta za sve”. Bacamo svjetlo na to koliko je naš rad sastavni dio nastavka svih poslova i industrija. Nadamo se da ćemo potaknuti veće priznanje za utjecaj i učinak na gospodarstvo koje izložbe imaju. „Otkako smo 2016. pokrenuli GED kao industriju, njen doseg i relevantnost raste, a kampanja je bila presudna kako bi donositelji odluka bili svjesni nas tijekom mračnih vremena pandemije. Sada, nakon oporavka nakon pandemije, GED nam omogućuje da se usredotočimo i istaknemo ključnu ulogu koju igramo za svaku industriju, svaku zajednicu kojoj služimo. Više nego ikad, imamo priliku da nas kreatori politika i donositelji odluka vide kao važan sektor

kakav i jesmo. Potičem sve da se pridruže ovogodišnjim aktivnostima”, kaže Michael Duck, predsjednik UFI-ja. Kao i prethodnih godina, UFI je služio kao središnji projektni ured za GED.

Kako bi olakšao aktivnosti zajednice za Globalni dan izložbi 2023., UFI je pripremio mrežni alat za GED 2023 za zainteresirane strane za korištenje pri promoviranju GEDa. Poticale su se sve tvrtke i profesionalci u sektoru da se pridruže proslavi GED-a 7. lipnja 2023. ističući utjecaj izložbi na olakšavanje komunikacije i suradnje svih vrsta industrija i tržišta.

Kako se moglo uključiti: • Podijelite svoje GED23 aktivnosti i budite u tijeku s pripremama u industriji tako što ćete posjetiti www.globalexhibitionsday.org • Kreirajte ili sudjelujte u inicijativi #GED2023 • Pratite hashtag #GED2023 na svim platformama društvenih medija • Dijelite objave na društvenim mrežama koje promoviraju #GED2023 korištenjem ispravnih oznaka i logotipa • Izradite postove koji dijele priče, lansiranja proizvoda, istaknute sudionike događaja, citate i statistiku • Naglasite važnost izložbi gdje god je to moguće • Zatražite od vladinih službenika podršku i priznanje.

Ovaj dan zagovaranja je podržan od strane više od 60 nacionalnih i međunarodnih industrijskih udruga i potpomognut od strane UFIja, Globalnog udruženja sajamske industrije. Hvala svim partnerskim udrugama koje su podržale #GE D2023. A.G.

7. lipnja, a otvoren je za sve zainteresirane za povećanje vidljivosti

Konferencija o sajmovima

Sajamska industrija vraća se u punoj snazi

Nakon pandemije koja je zaustavila sajmovanje i donijela tešku perspektivu nad ovu djelatnost, sajmovi se vraćaju nikad jači i sa snažnom razvojnom perspektivom. A Osijek je ponovno bio pravo mjesto za održavanje Konferencije o sajmovima s obzirom na velike investicije i planove revitalizacije Osječkog sajma.

Konferencija o sajmovima pod naslovom „Repozicioniranje sajamske industrije u funkciji cjelovitog gospodarskog razvoja“ održana je na osječkom Ekonomskom fakultetu, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana sajmova - Global Exhibitions Day 2023, u organizaciji poslovnog časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore. Pokrovitelji su bili Ministarstvo poljoprivrede, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek i Hrvatska obrtnička komora. Sajmovi una -

toč razvoju tehnologije imaju budućnost, jer omogućavaju izravan kontakt i specifičnu promociju proizvoda, rečeno je na konferenciji. Na početku 9. Konferencije o sajmovima prisutne je pozdravio direktor časopisa i portala Suvremena trgovina, Srećko Sertić, zaželjevši svima dobrodošlicu. Podsjetio je na rezultate UFI-jevog barometra koji opisuje globalnu izložbenu industriju te kako se ona prilagođava razdoblju nakon pandemije. Prema tim rezultatima, čak 80 posto tvrtki očekuje normalne razine poslo -

vanja već od lipnja ove godine i da će prihodi za 2023. dosegnuti 94 posto razine iz 2019. godine, pri čemu izazovi internog upravljanja i digitalizacija postaju dva najhitnija pitanja u industriji. Svjetski dan sajmova (Global Exhibitions Day – GED) obilježava se svake godine prve srijede u lipnju, a ove godine odvija se pod sloganom „Mi vodimo sajmove i tržnice za sve“. Sajmovi su se nakon pandemije vratili na velika vrata nudeći savršenu platformu za povezivanje različitih dionika ekonomskog života iz

Pripremio: Srećko Sertić

fotografije: Miro Martinić

cijeloga svijeta te uza sve to predstavljaju nositelje održivog razvoja, jer omogućavaju velik broj susreta na jednom mjestu i time smanjuju potrebe za putovanjima i potrošnjom resursa. „Komunikacija licem u lice još uvijek ima puno prednosti u odnosu na internet i druge medije. Potrebno je samo nastaviti poboljšavati ponudu korisnicima sajamskih usluga i pretvarati ih u partnerske odnose. Četiri oslonca za ostvarenje tih ciljeva leže na tzv. četiri I – inovacije, informacijske tehnologije, internacionalizacija i infrastruktura. Upravo će ti elementi obilježiti sajamsko poslovanje u 21. stoljeću. Uvjereni smo kako će i ova konferencija pridonijeti boljem i širem razumijevanju što sajmovi znače i koliko su važan alat za jačanje proizvodnje i izvoza“, naglasio je Sertić.

nja možemo implementirati u naše nastavne procese kako bismo našoj teorijskoj podlozi dali i praktični doprinos“, naglasio je Kelić te poručio kako ovakvi skupovi uvijek predstavljaju priliku za umrežavanje i spoznaju primjera dobre prakse što se može inkorporirati i u diplomske studije koji od jeseni kreću po potpuno novim programima. „Time ćemo osigurati još kvalitetniji sadržaj kako bi naši studenti bili konkurentniji na tržištu rada, jer vi ćete biti ti koji će im otvoriti vrata, koji će im pružiti ruku i zaposliti te raditi zajedno s njima“, poručio je profesor Kelić okupljenim poduzetnicima i ostaloj stručnoj publici.

Sajmovi unatoč razvoju tehnologije imaju budućnost, jer omogućavaju izravan kontakt i specifičnu promociju proizvoda

Primjeri dobre prakse

Pozdravljajući prisutne izv. prof. dr. sc. Ivan Kelić, profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku, u čijim se prostorijama i održavao skup, upravo je zbog toga i izrazio zadovoljstvo i čast što je ova visokoškolska ustanova po treći put ugostila ovakvu stručnu konferenciju. „Jako nam je važno da se o ovim temama progovara, jer mi sve informacije i opservacije koje ćemo čuti u okviru današnjih panela i predava -

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam prof. dr. sc. Dragan Kovačević kazao je kako je Hrvatska zemlja s izvoznim imperativom, pa mora dobro tržišno pozicionirati i brendirati proizvode, u čemu ključno mjesto još uvijek imaju sajmovi. Stoga, kako je rekao, HGK smatra da ulaganje u sajmove nije trošak nego investicija u konkurentnost i budućnost. „I ove godine, neovisno o smanjenju proračuna, odradili smo ključne sajmove u svijetu poput sajma Sea -

food Global Expo u Barceloni, najveće vojne sajmove u Abu Dabiju i Francuskoj, sufinancirali smo odlazak drvoprerađivača na najveći sajam podnih obloga u Hannoveru, a nedavno smo se vratili s najvećeg svjetskog prodajnog sajma ProWein u Düsseldorfu“, izvijestio je Kovačević. On je pritom upozorio kako nije dobro da na velikom sajmu poljoprivrede Grüne Woche u Berlinu Hrvatska bude jedina članica koja se tamo nije pojavila i isto tako nije dobro da nas zemlje iz okruženja koje imaju dosta slabije ekonomije na brojnim sajmovima prestižu i po broju izlagača i po kvadraturi izlagačkog prostora. „Stoga smo predložili Vladi RH i resornim ministarstvima da potpišemo višegodišnji sporazum koji bi osigurao zajedničku organizaciju i sufinanciranje sajmova, jer oni promoviraju i proizvod i tvrtku, ali i cijelu državu“, rekao je Kovačević. Naglasio je kako će Hrvatska gospodarska komora nastaviti podržavati naše poduzetnike i otvarati im vrata međunarodnog tržišta, a od predstojećih sajamskih manifestacija spomenuo je Međunarodni sajam u Mostaru na kojem će dogodine Hrvatska biti zemlja partner.

Srećko Sertić Ivan Kelić Dragan Kovačević

Od obrtnika do korporacija

Ivica Zanetti, predsjednik Odbora za gospodarstvo, međunarodnu suradnju i sajmove Hrvatske obrtničke komore, istaknuo je da HOK mora poticati sajmove zato što su obrtnici mali i ne posjeduju veliku financijsku snagu, a nastupi na sajmovima su izuzetno skupi. „Stoga Hrvatska obrtnička komora sufinancira nastupe članova na sajmovima koji predstavljaju jedina mjesta na kojima oni mogu aktivno prezentirati svoje proizvode. Ako ta pomoć izostane onda obrtnici neće moći opstati na tržištu“, kazao je Zanetti. Pritom priliku vidi u ovom trenutku, kada je pandemija sa svim ograničenjima koje je donijela napokon iza nas te se može napraviti „clean start“, u iskoraku prema vani s novim strategijama prezentacije proizvoda i usluga na najbolji mogući način. „Kroz proteklih 25 godina uz podršku HOK-a iznjedrili smo brojne uspješne primjere naših obrtnika koji i dan danas uspješno posluju na tržištu“, rekao je Zanetti te pritom pozvao na sinergiju između institucija, Hrvatske obrtničke i Hrvatske gospodarske komore te Vlade RH kako bi se ostvarili optimalni rezultati.

Ladislav Ilčić, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, u svom je obraćanju podsjetio kako Europska unija više od trećine proračuna iz-

dvaja za poljoprivredu. „To znači da je poljoprivreda i proizvodnja hrane izuzetno značajna, ali je činjenica kako je uz tako velik novac vezano i puno interesa. U takvim uvjetima najbolje prolaze multinacionalne kompanije koje imaju znatno više sredstava koje mogu ulagati u znanje, razvoj i infrastrukturu, ali i stvara kroni kapitalizam jer takve multinacionalne kompanije koriste svoju snagu i utjecaj za svoje interese nauštrb interesa malih proizvođača u Europskoj uniji“, naglasio je Ilčić. Upozorio je i na to da Europska unija ima najstrože standarde ekološke poljoprivrede i da će se ti standardi dodatno postrožiti, dok se istodobno uvoze proizvodi iz trećih zemalja koji ne podliježu istim standardima te su cjenovno znatno povoljniji, što stavlja europske proizvođače u još teži položaj. „Po studijama koje su nama prezentirane u Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta, poljoprivredna proizvodnja u Europskoj uniji će se u naredne četiri godine smanjiti za 20 posto a prihod farmera za 16 posto, dok će se uvoz istodobno povećati za više od 100 posto. To više nisu pretpostavke, to su činjenice koje govore da ćemo pogoto -

vo mi u siromašnijim zemljama u konačnici jesti manje zdravu hranu uvezenu iz trećih zemalja za koje se ne traže tako visoki ekološki standardi i da će to negativno utjecati na našu proizvodnju. Stoga smatram kako to nije dobra tendencija, nego treba jačati malo i srednje poduzetništvo, ne samo u segmentu poljoprivrede, nego u cijelom gospodarstvu“, kazao je Ilčić upozorivši kako i na razini Europske unije ima jako puno korupcije. Upravo zbog toga, dodao je, ovakvi skupovi igraju još važniju ulogu kako bi se ukazalo na probleme te pomoglo malom i srednjem poduzetništvu.

Nova ekonomska i društvena vizura

Hrvatska je zemlja s izvoznim imperativom, pa mora dobro tržišno pozicionirati i brendirati proizvode

Potom je skup pozdravio mr. sc. Igor Medić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka, koji je naglasio kako je Gospodarski centar u Osijeku sagrađen i da će to postati reprezentativna lokacija za sajmovanje u cijeloj regiji. „Već se najavljuje održavanje regionalnih sajmova kojih do sada nije bilo upravo zbog toga što nismo imali adekvatan prostor i prihvatljivo mjesto na kojem se sajmovi mogu održavati“, istaknuo je Medić. Dodao je pritom kako je u današnje vrijeme Chat GPTa sve dostupno online, osim okusa, mirisa, izravne komunikacije, zbog čega, kako je rekao, sajmovi nikada neće izaći iz mode. „Da, postoji troškovni problem, ali ako znamo što nudimo, ako smo najbolji i imamo što svijetu pokazati, onda ni taj trošak ne bi trebao biti nepremostiv problem. Proteklih godinu i pol dana zajedno s timom ljudi radio sam na privlačenju velike američke tvrtke koja zapošljava 250.000 ljudi i koja je odabrala upravo grad Osijek za svoju veliku investiciju. Zajedno s dru -

Ivica Zanetti

Ladislav Ilčić

gim ulaganjima, koje će se nasloniti na to, možemo reći kako će se time u Osijek privući nekoliko desetaka tisuća novih ljudi koji će u gradu na Dravi graditi svoju perspektivu“, rekao je Medić. Svoj optimizam proslijedio je na okupljene te ih pozvao da dođu u Osijek za pet godina, jer će se grad promijeniti i dobiti novu ekonomsku i društvenu vizuru.

Ispred Osječko-baranjske županije pozdravnu je riječ uputio mr. sc. Romeo Jukić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj, koji u svom djelokrugu potiče i nastupe na sajmovima. To se posebno odnosi, rekao je Jukić, na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrtnike koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. „Sam odlazak na sajam nije sam sebi svrha niti se cilj ispunjava time što smo tamo upoznali nove potencijalne partnere, nego je ključno da se ostvari razmjena iskustava i informacija. Ključno je i dobiti kritiku od kupca kao i da se usporedite s konkurencijom na takvoj manifestaciji, a to je najvažniji segment sajamske prezentacije“, rekao je Jukić. I on se osvrnuo na osječki Gospodarski centar koji

će osigurati da Osijek postane veliki sajamski grad za što po njegovom mišljenju postoje svi preduvjeti. „Imamo velike planove, svijetlu budućnost, imamo odlično rukovodstvo i nadam se da smo s Gospodarskim centrom postigli da grad Osijek i naša županija postanu sajamska destinacija“, naglasio je Jukić.

Proaktivni pristup

Komunikacija licem u lice još uvijek ima puno prednosti u odnosu na internet i druge medije

Zadnji uvodni govor održao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić kojemu je pripala čast i da službeno otvori 9. Konferenciju o sajmovima. On je rekao kako se zadnje dvije godine sajmovi oporavljaju, jer gospodarstvenici shvaćaju koliko znače u prodaji i marketingu. Ministarstvo poljoprivrede godinama sufinancira troškove izlagača na domaćim i međunarodnim sajmovima, a ove i prošle godine za to je izdvojeno 600 tisuća eura, istaknuo je Pavić. Prema njegovim riječima, Osijek će uz svoj geografski položaj uskoro ponovno biti prepoznatljiv i po sajmovanju. Rekao je kako sajamska industrija dobiva sve veći uzlet nakon pandemije i da se to

vidi na brojim sajmovima na kojima zapaženu ulogu imaju i hrvatski izlagači. Složio se s Draganom Kovačevićem oko toga da bi sve aktivnosti koje radi Vlada preko ministarstava trebalo objediniti rekavši kako su za sajmovanje efekti koji se očituju post festum puno značajniji od samog troška sajamske prezentacije. „Proaktivnim pristupom treba dati još veću potporu svima onima koji planiraju nastupe na sajmovima u svojim sektorima. Stoga se nadam kako će i ova konferencija pridonijeti repozicioniranju sajmova u ovom post-pandemijskom periodu“, poručio je Pavić.

Premijerno predstavljen Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike

Radni dio konferencije svojim je uvodnim predavanjem otvorio mr. sc. Ivica Lovrinčević, voditelj Podružne službe za stručnu podršku – područna jedinica Osijek pri Ministarstvu poljoprivrede. Tema predavanja je bila „Hrvatska poljoprivreda – Predstavljanje Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike“ koji se odnosi na razdoblje od 2023. do 2027. godine. Naglasio je kako je cilj Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike ubrzanje strukturne transformacije hrvatskog poljoprivredno-

Igor Medić

Romeo Jukić

Mladen Pavić

prehrambenog sektora u modernu djelatnost koja proizvodi visoko kvalitetnu hranu po konkurentnim cijenama, održivo upravlja prirodnim resursima, stvara nova radna mjesta i time podiže kvalitetu života u ruralnim područjima. „Sam Strateški plan predstavlja nacionalni dokument kojim se osigurava gotovo 3,8 milijardi eura potpore Republici Hrvatskoj u razdoblju 2023. – 2027. godina. Strateški plan baziran je na ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije koji je kroz SWOT analizu stanja u RH i realnim potrebama cjelokupne privrede kreirao prioritete prema kojima se krenulo u realizaciju ovog Strateškog plana“, naglasio je Lovrinčević.

Govoreći o investicijama, rekao je kako su financijska sredstva raspodijeljena tako da u okviru Strateškog plana za spomenuto razdoblje ukupno 1,9 milijardi eura ide u izravna plaćanja, a druga polovica sredstava plasira se u ruralni razvoj te sektorske intervencije. Osim potpore samoj proizvodnji, mjere imaju za cilj osigurati i održivu poljoprivrednu proizvodnju s obzirom na klimatske promjene i zaštitu okoliša. Lovrinčević je ukazao i na važnost ulaganja u konkurentnost i produktivnost ruralnih područja koja se odnose na korištenje obnovljivih izvora energije, primarnu poljoprivrednu proizvod -

nju, preradu poljoprivrednih proizvoda, potporu malim poljoprivrednicima, potporu za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavu kvalitete i druge potpore. „Informacije o elementima novog programskog razdoblja dostupne su na stranicama Ministarstva poljoprivrede i sve poljoprivredne proizvođače upućujemo da se na njima informiraju te smo otvoreni i za druge kanale komunikacije kako bismo pomogli svim dionicima u procesu implementacije Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike“, rekao je Lovrinčević.

Poljoprivreda na istoku

Mr. sc. Romeo Jukić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije, kao uvod u prvu panel diskusiju održao je predavanje pod naslovom „Mogućnosti poljoprivrede Osječko-baranjske županije“. U predavanju je ukazao na to čime ova županija raspolaže, koje se aktivnosti u tom pogledu poduzimaju te predstavio ciljeve u aktualnom petogodišnjem razdoblju koje zapravo određuje razvoj cijelog područja u idućih 20 godina. Istaknuo je kako Osječko-baranjska županija ima 212.000 hektara obradivih površina, što čini oko 20 posto udjela u ukupnim obradivim površinama RH. Uz to, u županiji djeluje 12.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a tvrtka čija je osnovna djelatnost poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ima zaposlenih 5.290 djelatnika, što čini 12,4 posto svih zaposlenih u ovoj županiji. Nadalje, na području županije nalazi se i 3.560 hektara voćnjaka odnosno 16 posto ukupnih nacionalnih površina, a zatim 2.100 hektara pod vinogradima ili 10,4 posto. „Iz ovih podataka može se jasno vidjeti koliko je poljoprivreda izuzetno bitna djelatnost u

Mora se uklanjati otpor prema zadružnom povezivanju, jer je to najsigurniji put za plasman proizvoda malih proizvođača

našoj županiji“, rekao je Jukić dodajući kako prednjače i u ekološkoj proizvodnji: „Imamo 17.699 hektara pod ekološkom proizvodnjom čime zauzimamo 14,5 posto u ukupnim ekološkim površinama RH, a jednako tako je i kod broja OPG-a kojih imamo 918 ili 14,3 posto od ukupnog broja u našoj državi.“ Pohvalio se i brojkom od 129 prerađivača ekoloških proizvoda koliko ih djeluje na području županije, koji čine 34 posto udjela na razini RH. „Ne moramo govoriti da smo lideri. Naša županija stvarno prednjači u tome, oslanjajući se pritom na sedam gradova i 34 općine“, rekao je Jukić. Prema njegovim riječima, budućnost poljoprivredne proizvodnje u ovom području je sjemenarstvo, jer se 90 posto sjemenske proizvodnje odvija u tri županije, a kao poseban stup razvoja označio je i obrazovni sustav koji čine niz strukovnih škola, Prehrambeno-tehnološki fakultet i Fakultet agrotehničkih znanosti, zatim Poljoprivredni institut Osijek, a tu je i sjedište Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Podsjetio je na to kako je Republika Hrvatska druga zemlja u EU po proizvodnji sjemenske soje naglašavajući kako smo se opredijelili za ekološku i nonGMO proizvodnju i da dolazi jako puno promjena oko sigurne primjene pesticida. „Upravo zbog svih ovih rezultata sajmovanje je za našu županiju jako bitno kako bismo se upoznali i razmijenili iskustva na tržištu, jer upravo preko sajmova naši instituti izvoze više od 50 posto svoje proizvodnje u druge zemlje“, istaknuo je Jukić te je spomenuo i projekte navodnjavanja koji će omogućiti da se u perspektivi ostvare i dvije žetve godišnje. Međutim, upozorio je na nužno udruživanje poljoprivrednih proizvođača u zadruge i zajed -

Ivica Lovrinčević

nički nastup na tržištu, te je slabu razinu obrazovanja označio ključnim nedostatkom za budući razvoj.

Značaj sajmova za poljoprivredu

Nakon ovog iscrpnog predavanja Srećko Sertić, direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, moderirao je panel diskusiju: „Osječki sajam – vrata u svijet hrvatske / regionalne poljoprivredno-prehrambene industrije“, a panelisti su bili Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Županijske komore Osijek, zatim dr. sc. Zdenko Ivkić, voditelj Centra za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, Vesna Grbeša, direktorica Osječkog sajma, i Tihomir Čauš, voditelj odjela prodaje Bjelovarskog sajma.

Direktorica Osječkog sajma, Vesna Grbeša, istaknula je kako upravo mali proizvođači, koji su u dosadašnjem dijelu konferencije puno puta spomenuti, veliku nadu polažu upravo u sajmove. „Njihova je proizvodnja u velikom dijelu nedostatna i oni samostalno ne mogu plasirati u velike trgovačke lance te se zbog toga pouzdaju upravo u sajmove kao mjesta direktne komunikacije s kupcima ili otkupljivačima“, istaknula je Grbeša te je izrazila nadu kako će moderna poljoprivreda shvatiti važnost zadružne proizvodnje koja na području zapadne Europe ima daleko veći značaj. „Mora se uklanjati taj otpor prema zadružnom povezivanju, jer je to najsigurniji put za plasman proizvoda malih proizvođača prema prehrambenoj industriji“, naglasila je Grbeša. Ona je istaknula da su u novom objektu Gospodarskog centra održali prvi proljetni sajam koji je pružio mogućnost za širenje sadržaja pa su tako održa -

ni i kongresi i tematske konferencije, Tako je osim samog izlaganja i povezivanja ponude i potražnje osigurana i mogućnost provođenja edukacija i znanstvenih i stručnih sadržaja. Također je podsjetila na multiplikativni efekt koji sajmovi ostvaruju na lokalno gospodarstvo podsjetivši na ranije istraživanje prema kojemu se govorilo da svaka kuna uložena u sajamsku manifestaciju donese osam kuna lokalnoj zajednici kroz potrošnju na proizvode i usluge. Prema njenim riječima, razvoj sajmovanja u Osijeku ne može se dogoditi preko noći, nego u to treba uložiti puno energije na povezivanju svih dionika, od institucija kao što su HGK i HOK pa sve do pojedinačnih gospodarstvenika i drugih zainteresiranih. „Budući da smo malo tržište, čim prije osvijestimo da se trebamo međusobno povezivati, da svi trebamo gurati ta kola u istom pravcu, to ćemo prije biti uspješni“, rekla je Grbeša.

Sudionici prvog panela: Tihomir Čauš, Zdenko Ivkić, Vesna Grbeša, Ivana Jurić, Igor Mikulić, a panel je moderirao Srećko Sertić

Voditelj odjela prodaje Bjelovarskog sajma Tihomir Čauš rekao je kako je izbijanje pandemije poremetilo planirane investicije u sklopu ove sajamske destinacije kojoj su prihodi u 2020. pali čak 94 posto, a 2021. tek nešto podnošljivijih 60 posto. „Bjelovarski sajam specijaliziran je za poljoprivredne sajmove s najvećim sajmom kada je riječ o poljoprivrednoj mehanizaciji. Upravo u komunikaciji s našim izlagačima označili smo infrastrukturu kao područje u koje treba usmjeriti naša ulaganja i osigurati sadržaje koji će unaprijediti njihove sajamske rezultate“, rekao je Čauš. Naglasio je da tijekom godine imaju dvije velike izložbe, Proljetni i Jesenski sajam, na kojima se okupi oko 30.000 posjetitelja, uglavnom iz Hrvatske, ali je ove godine veliki dio njih došao i iz Slovenije, a dobra suradnja ostvaruje se i s Mađarskom te Bosnom i Hercegovinom.

Voditelj Centra za stočarstvo

HAPIH-a, dr. sc. Zdenko Ivkić, podsjetio je kako ova agencija provodi aktivnosti u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje s vrlo širokim spektrom djelovanja u sektoru stočarstva. Rekao je kako samo u području stočarstva obilaze oko

3.500 gospodarstava mjesečno i temeljem toga pripremaju više od milijun izvještaja nastalih temeljem tih aktivnosti koji su dostupni preko online servisa i koji korisnicima služe da unaprijede svoje poslovanje.

ka dolazi iz ove županije i da je to jedina županija u kojoj se ostvaruje oporavak ove proizvodnje, dok se u svim ostalim bilježi pad. Isto je i kod proizvodnje mesa, gdje se u ovoj županiji ostvaruje oko 30 posto nacionalne proizvodnje. „Unatoč svim tim pokazateljima, Osječko-baranjska županija nema stočarsku izložbu već desetak godina te se nadamo kako će se u sklopu novih ulaganja to promijeniti“, izrazio je nadu Ivkić rekavši kako ovakve manifestacije imaju i tradicijsku dimenziju očuvanja kulturne baštine, ali i pozitivan utjecaj na demografsku obnovu. Prema njegovim riječima, Osječki sajam treba se fokusirati na kvalitetu te specijalizirane sajmove koje treba povezati i s gastronomskom ponudom kao što to već dugo vremena radi Istra.

Igor Mikulić je rekao kako Hrvatska gospodarska komora potiče izlaske naših gospodarstvenika na nekoliko najvećih sajamskih priredbi u Europi kada je riječ o proizvodnji hrane. „Internacionalizacija našeg gospodarstva jedna je od najvažnijih funkcija HGK koja promovira hrvatsko gospodarstvo izvan naših granica. Gospodarstvo ne poznaje granice pa ću tako podsjetiti na to kako je HGK davne 2000. godine organizirala sastanak naših gospodarstvenika i njihovih kolega iz Srbije što je, unatoč političkim nesuglasicama, rezultiralo snažnim ekonomskim efektima u vidu značajno bolje suradnje“, rekao je Mikulić.

Novoizgrađeni Gospodarski centar trebao bi osigurati da Osijek postane veliki sajamski grad

„Jedna od tih aktivnosti vezana je za sajmovanje, a to je u sektoru stočarstva organizacija stočarskih izložbi, koje se oduvijek vežu uz sajmove“, rekao je Ivkić. Govoreći o stočarstvu u Osječkobaranjskoj županiji naglasio je kako trećina hrvatske proizvodnje mlije -

Također je naveo da je HGK-Županijska komora Osijek redovito organizirala sajamske nastupe na Novosadskom sajmu. „Kada pričamo o novom Gospodarskom centru i Osijeku onda bih uistinu želio da on brzo dođe na razinu Novosadskog sajma. U zadnjih desetak godina ŽK Osijek je oko 600 naših tvrtki uvela na tržište

Gospodarski centar u kojem je smješten Osječki sajam

Srbije upravo preko Novosadskog sajma“, istaknuo je Mikulić rekavši kako je to najkraći put izlaska na tržište i uspostavljanja poslovne suradnje. On je poručio kako ekološka proizvodnja nema alternativu i da je to velika prilika za ovaj dio naše zemlje, ali i da je potrebno dalje razvijati prerađivačke kapacitete kojih nedostaje „jer smo sada tek sirovinska baza nekim drugim industrijama što nije poželjno ni povoljno za nas“. Također je upozorio kako je kod ekološke proizvodnje najveći izazov pronaći tržište za plasman proizvoda, no ipak je mišljenja kako se i to može prevladati, osobito putem sajamskih promocija.

Osječki sajam treba se fokusirati na kvalitetu te specijalizirane sajmove koje treba povezati i s gastronomskom ponudom

je vinske sorte graševine koja zauzima oko 40 posto hrvatske proizvodnje vina“, istaknula je Jurić. Prema njenim riječima, sajamske priredbe su osim samog izlaganja prilika i za različite vidove edukacija o primjeni novih tehnologija, o pakiranju i brendiranju, ali i za obilaske vinarija i drugih sadržaja kako bi se upoznala šira destinacija. Spomenula je i uspostavu međunarodnih avio linija koje Osijek povezuju s Münchenom i Londonom i koje otvaraju brojne mogućnosti za razvoj turizma.

Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, istaknula je kako Klaster Slavonija okuplja pet slavonskih županijskih turističkih zajednica te je naglasila kako je njihova suradnja na izuzetno visokoj razini. „Predstavljamo područje koje nije zona masovnog turizma nego više individualnih dolazaka. Destinacija je u nastajanju koja polako formira svoje proizvode, te je još uvijek puno posla ispred nas. S druge strane, imamo ponudu koja je

iznad očekivanja gostiju koji dolaze u ove krajeve bez obzira radi li se o hotelskom smještaju ili ponudi OPG-ova, vinara, restorana, pivara, gradića i drugih subjekata. Uistinu rastemo kao destinacija, ali da bi to bilo još vidljivije to mora biti praćeno sredstvima za zakup medija“, kazala je Jurić dodajući kako je noseći segment u ovom području upravo poslovni turizam koji u gradu Osijeku zauzima oko 60 posto noćenja. Ukazala je na to da se već sada javlja potreba za velikim smještajnim kapacitetima, jer se organizira sve veći broj konferencija i drugih poslovnih sadržaja koji privlače goste. S druge je strane upozorila na to da Hrvatska nema odvojenu strategiju za priobalje i kontinent, jer kada je riječ o turizmu onda je jasno kako kontinentalni turizam ima potpuno druge potrebe i druge mjere bi trebale pratiti taj razvoj. „Suvremeni prostor Gospodarskog centra u Osijeku pruža izvrsne uvjete za održavanje sajamskih priredbi, konferencija i svih vidova skupova te najavljujem skoro održavanje međunarodne konferencije koja se bavi pozicioniranjem naše najvrjedni -

U otvorenoj raspravi koja je uslijedila nakon panela, svoje je poglede na aktualne trendove u području sajmovanja izrazio i Srećko Stojaković, direktor područne komore Doboj iz Bosne i Hercegovine. Rekao je da gospodarstvenici koje zastupa imaju iste interese kao i kolege iz Hrvatske, a razlika je jedino, kako je rekao, što „kod nas nema kvalitetnih organizatora sajmova“. „Pošto ja zastupam Privrednu komoru Republike Srpske, treba znati kako je to područje od oko 800.000 stanovnika pa je samim time jasno koliko je to interesantno tržište što se tiče sajmova. Kao posljedica došlo je do toga da svaka lokalna zajednica organizira sajmove koji nemaju poslovni karakter, nego su to općenarodna druženja više zabavnog karaktera. Manifestacija sa standardnim poslovnim ciljevima praktično nema, a posljedično niti specijaliziranih izložbi kao što je poljoprivreda, metalo-privreda itd.“, naglasio je Stojaković. Rekao je da njihovi gospodarstvenici redovito obilaze sajmove u zemljama okruženja kao što su Poljoprivredni sajam Novi Sad, sajam namještaja u Zagrebu, a nešto manje izlažu i na sajmu u Splitu. „Poduzetnici iz moje regije Doboja najbolje surađuju sa sajmom u Virovitici“, naglasio je Stojaković. Sumirajući sve što je rečeno u dotadašnjem dijelu konferencije o razvoju sajmovanja u Osijeku, on je podržao tu inicijativu rekavši kako

Dio sudionika Konferencije u društvu s direktoricom Osječkog sajma

sajmovi

se u tom smjeru treba ostvariti sinergija svih dionika, od lokalne i regionalne samouprave do komorskih udruženja i svih drugih zainteresiranih strana.

Prilike u ruralnom turizmu

Uvodničar u treći dio konferencije bila je mr. sc. Dijana Katica, osnivačica i predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ te dobitnica nagrade „Utjecajne hrvatske žene“ za 2023. godinu. Tema njezinog predavanja bila je „Strateški pristup razvoju i promociji ruralnog turizma - labeling i brendiranje“. Istaknula je kako moderni turisti putuju planirano i žele na svojim putovanjima biti dio lokalne scene, a sukladno tim trendovima sve je više na cijeni i zeleni, eko smještaj u vidu baštinskih ili boutique hotela ili alternativni oblici ponude poput boravka na obiteljskim gospodarstvima te u kampovima. „Mi smo organizirali veliki broj sajmova, a sada već davne 2003. na Zagrebačkom velesajmu smo pokrenuli sajam Eko etno Hrvatska koji se odvijao na nekoliko tisuća četvornih metara i predstavljao izuzetno ozbiljnu izložbu na kojoj su svoju turističku ponudu prezentirale županije. Prekinuli smo s održavanjem 2013. godine, ali danas razmišljamo o tome da ponovno krenemo s jednim takvim kreativnim projektom“, naglasila je Katica. Podsjetila je kako je njena udruga organizirala i pet kongre -

sa o ruralnom turizmu s velikim brojem sudionika iz 15-ak država. Spomenula je i projekt Suncokret ruralnog turizma Hrvatske, odnosno ocjenjivanje najboljih u ruralnom turizmu, drugi je autorski projekt labelinga, certifikacija u ruralnom turizmu koji provode u nekoliko hrvatskih županija, a treći je projekt EU Ecolabel tj. oznaka Europske unije koji provode nadležna tijela, a to su u Hrvatskoj Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske ove godine bilježi svoje 10. izdanje, a u 2022. godini bilo je 170 kandidata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Najvažniji dio tog projekta su ljudi koji čine tu ruralno-turističku priču“, naglasila je Katica te je najavila kako će početkom prosinca nagra -

de iz 11. izdanja „Suncokreta“ biti dodijeljene upravo u Gospodarskom centru u Osijeku. Spomenula je i vinsku turističku priču gdje se radi na uvođenju oznaka kvalitete i trenutno je u izradi pravilnik o vinskim turističkim rutama koji će omogućiti i subjektima koji se bave vinskim turizmom, ali i pojedinim destinacijama, da dobiju oznaku kvalitete. „Kada govorimo o kvaliteti, glavne stvari su vezane uz stvaranje tržišne marke ruralnog turizma Hrvatske, uspostava marketinške komunikacije te fokusiranje na tržišne niše. Labeling je usmjeren i prema tržištu i prema kupcima kojima pomaže u odabiru pojedine destinacije prema ocjenama koje su im dostupne“, istaknula je Katica dodajući kako je važna aktivacija cijele lokalne zajednice u kreiranju destinacijske privlačnosti. „Nadam se suradnji na različitim projektima. Turizam ne poznaje granice. Turizam je poruka o identitetu, a identitet je skup različitosti“, istaknula je Katica u zaključku svog predavanja obraćajući se prisutnima.

Repozicioniranje sajamske industrije

Drugu panel diskusiju koja je održana na temu „Repozicioniranje sajamske industrije u funkciji cjelovitog gospodarskog razvoja“ moderirao je prof. dr. sc. Krešimir Buntak s Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave, a u diskusiji se sudjelovali: Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma, dr. sc. Mato Arlović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, Milan Šangulin, direktor Biograd Boat Show-a, Damjana Domanovac, glavna urednica časopisa Place2Go i direktorica sajma Place2Go, izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg, s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, te Vitomir Tafra, autor nastavnog predmeta Vježbenička tvrtka i osnivač Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski.

Dijana Katica

Dodjela Suncokreta ruralnoga turizma 2022. godine

Profesor Buntak je rekao kako tema ovog panela predstavlja svojevrsnu najavu sljedeće konferencije GED-a i svih drugih tema koje bi se trebale tada otvoriti. „Sajmovi su značajan logistički aspekt industrije i kao takvi predstavljaju produženu ruku proizvođačima i svim drugim poslovnim subjektima koji nastupaju prema kupcima ili drugim poslovnim partnerima“, rekao je Buntak. Podsjetio je na to da je u pandemijskom periodu održavanje sajmova bilo dovedeno u pitanje i da je njihov budući razvoj bio neizvjestan, da su digitalne tehnologije počele igrati sve značajniju ulogu pa je sve to postavljalo kao nužnost promišljanje o repozicioniranju sajamske industrije.

Ulaganje u sajmove nije trošak nego investicija u konkurentnost i budućnost

Vitomir Tafra već dulje od 20 godina organizira sajmove vježbeničkih tvrtki te radi na promociji učenič-

kih zadruga kao osnove za obrazovanje za poduzetništvo u srednjim školama. Pojasnio je kako je Sajam vježbeničkih tvrtki kruna obrazovanja ekonomista u ekonomskim školama, te je istaknuo kako sve veći broj strukovnih škola preuzima takav način razumijevanja poduzetništva kroz vježbeničku tvrtku. „Sajam je kruna onoga što učenici rade i gdje mogu pokazati što su napravili“, istaknuo je Tafra te ukazao i na važnost učeničkih zadruga. „Učeničke zadruge također su mjesto učenja poduzetništva i stvaranja nove vrijednosti u poslovanju i svega onoga dobroga što ide iz toga. Hrvatska ima 150 godina iskustva u zadrugarstvu i to nažalost nedovoljno koristimo“, upozorio je Tafra. Podsjetio je i kako su zaključci Međunarodne konferencije za obrazovanje za poduzetništvo u sred -

njim školama da se ide prema sajmovima, komorama i poslodavcima kako bi se povezalo učenike s ovim institucijama i poslovnim subjektima. „Važno je da učenik vidi što je to sajam, jer sutra će on postati poslovni čovjek koji će na temelju tog iskustva donositi odluke“, naglasio je Tafra.

Zoran Ušurić već 35 godina radi na sajmovima koji se održavaju na Zagrebačkom velesajmu te ističe kako je posebno vezan za sajmove Nautica i Interliber. On je ocijenio kako se s prestankom pandemije covida-19 osjeća oporavak sajmovanja, istaknuvši kako su sajmovi nezamjenjiv alat, jer bez obzira na napredak tehnologije, ništa ne može zamijeniti neposredni kontakt. Smatra kako je budućnost u specijaliziranim sajmovima, kao što je Interliber, s više od 100 tisuća posjetitelja. „Sajmovi su značajni za predstavljanje proizvoda novim tržištima, stvaranje novih poslovnih kontakata te novih kanala za prodaju proizvoda“, istaknuo je

Sudionici drugog panela: Aleksandar Erceg, Mato Arlović, Damjana Domanovac, Milan Šangulin, Zoran Ušurić, Vitomir Tafra, a panel je moderirao Krešimir Buntak

sajmovi

Ušurić. Govoreći o utjecaju pandemije rekao je kako je tih godinu i pol bilo izuzetno teško za održanje „iznad površine“ s obzirom na to da Zagrebački velesajam raspolaže s 560.000 četvornih metara površine pa je održavanje hladnog pogona izuzetno skupo. Međutim, izuzetno je zadovoljan oporavkom sajamske aktivnosti nakon otvaranja društva, pa je tako naveo i da je sajam nautičke djelatnosti u veljači ove godine premašio sva očekivanja.

„Sajam se vraća na velika vrata, to je neupitno. Međutim, veliki problem Zagrebačkog velesajma je infrastruktura“, naglasio je Ušurić podsjetivši kako je zadnji paviljon sagrađen prije pune 33 godine, ali je pritom izrazio nadu da bi se u skorom vremenu moglo pristupiti modernizaciji dva paviljona ZV-a.

Zahvalio se gospođi Grbeša što je spomenula vrlo koristan podatak o posrednom utjecaju sajmova na lokalno gospodarstvo. „Prije 20-ak godina Zagrebački je velesajam u neka financijski bolja vremena naručio studiju od poznate njemačke tvrtke Infratest Burke koja je pokazala da jedna kuna koja se ostvari na sajmu generira osam kuna u gradu. Znači, svi ti izlagači i posjetitelji moraju negdje prespavati, nešto će pojesti, nešto će kupiti, otići će na neku kulturnu manifestaciju. Prema tome, grad ima izuzetne koristi od sajmovanja“, poručio je Ušurić.

Milan Šangulin, predstavnik tvrtke

Ilirija d.d. Biograd, te direktor Biograd Boat Showa, koji je u sada već 25 godina održavanja izrastao u najveći nautički sajam u srednjoj i istočnoj Europi, naglasio je da je od skromnih početaka u Biogradu na moru stvorena izložba svjetske razine. Rekao je kako se za stvaranje uspješne sajamske priredbe na prvom mjestu mora slušati izlaga -

če te ostvariti sinergiju kroz kreiranje win-win situacije, ali ne samo na razini izlagač-organizator nego i prema drugim izlagačima, tako da to bude pobjednička formula za cijelu industriju. „Kroz takve osnove može se kreirati veliki multiplikativni efekt. Slušajući izlagače prebacili smo i termin održavanja na jesen, a privukli smo i međunarodne izlagače koji donose nove ideje i tehnologiju. Osim toga, uz B2C segment smo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom kreirali i dodatni B2B show na kojem se organiziraju sastanci potencijalnih poslovnih partnera, što se pokazalo kao izvrsna ideja jer je prošle godine održano više od 800 sastanaka“, naglasio je Šangulin te je dodao kako su u suradnji s turističkom zajednicom kreirali Charter Expo: „Tu smo napravili tipizirane štandove od šest četvornih metara i tako smo doveli 50-ak tvrtki te 100-tinjak agencija koji su dogovorili velike poslove.“ Mnogi su u svijetu nautike počeli kopirati naš pristup sajmu, rekao je Šangulit te

se zahvalio Hrvatskoj gospodarskoj komori i turističkoj zajednici na uspješnoj suradnji na ovim projektima. Također je naglasio kako su prije nekoliko godina pokrenuli i sajamsku aplikaciju preko koje izlagači mogu dogovarati međusobne sastanke.

Damjana Domanovac, direktorica je i pokretačica turističkog sajma Place2Go koji se u Hrvatskoj održava od 2012. godine. Riječ je o nacionalnom sajmu turizma koji se održava u organizaciji privatne tvrtke što, prema riječima ove poduzetnice, dosta čudi strane partnere jer su očekivali da u organizaciji sudjeluje Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica. „Iskoristili smo naše veze iz cijeloga svijeta da bi doveli strane izlagače u Hrvatsku i u startu smo pogrešno prepoznati kao jedan outgoing sajam. Međutim, bili smo svjesni da ako ne dovedemo atraktivne izlagače iz svijeta poput Tajlanda, Malezije, Indonezije i Indije nećemo ostvariti dovoljan posjet i nećemo imati zadovoljne izlagače. Pokazalo se u idućim izdanjima sajma da je to bio pravi put, iako se još uvijek borimo s tom činjenicom da nismo outgoing sajam,

Sajmovi su značajan logistički aspekt industrije i kao takvi predstavljaju produženu ruku proizvođačima

jer već godinama je omjer domaćih i inozemnih izlagača pola-pola pa tako na svakom sajmu imamo izlagače iz više od 20 zemalja što smatram da govori samo za sebe“, naglasila je Domanovac. Pritom je istaknula kako su krenuli kao B2C sajam, ali su pokrenuli i B2B platformu koja se održava prvi dan sajma kada je zatvoren za posjetitelje. Ujedno, sukladno zahtjevima izlagača odlučili su pomjeriti termin održavanja sajma s ožujka na siječanj kako bi ostalo više vremena za pripremu sezone.

Dr. sc. Mato Arlović naglasio je kako na ovoj konferenciji sudjeluje kao znanstvenik, a ne kao sudac Ustavnog suda. Kako je rekao, jedan od razloga zbog kojih sudjeluje na konferenciji je u tome da ukaže na dugu povijest sajmovanja u Hrvatskoj te da je Zagreb, uz Veronu i Pariz, bio glavno sajamsko središte u Srednjem vijeku. Zagrebački zbor je preimenovan u Zagrebački velesajam 1949. godine te je bio jedan od organizatora Unije međunarodnih sajmova. „To je činjenica koju mi kao država nedovoljno koristimo“, upozorio je Arlović. Kao svoj drugi motiv naveo je pravni apsurd koji vlada na području pravne regulacije sajmovanja. „S jedne strane imate na nacionalnoj razini apsolutnu podnormiranost, jer se sajmovi spominju svega u tri članka Zakona o trgovini. Kao prvo, sam naziv Zakon o trgovini ne odgovara sajamskoj djelatnosti. S druge strane imamo drugi apsurd, a to je jako puno pravnih propisa koji na različite načine definiraju sajamsku djelatnost pa gotovo svaki sajam ima svoja pravila“, rekao je Arlović. Stoga je predstavio inicijativu koja ide za time da se, kroz angažman Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i resornih ministarstava ide prema Vladi RH kako bi se u saborsku proceduru uputilo donošenje posebnog Zakona o sajmovima. „Taj bi zakon trebao obuhvatiti ne samo pitanje nekih mini -

malnih zakonom propisanih uvjeta koje izlagači moraju ispunjavati da bi mogli pristupiti sajmovima, nego bi morali obuhvatiti i minimalni obim propisa da bi standardizirali sajmove u skladu sa zahtjevima Europske unije i europskog ujedinjenog tržišta. Također, bile bi propisane i poticajne norme koje bi osigurale funkcionalno povezivanje kako bi se omogućilo izlaganje malim poduzetnicima i obrtnicima. To bi mogao biti novi instrument razvoja i povezivanja kompletnog gospodarstva, od proizvodnje do trgovine i, ono što je osobito važno, do širenja prostora potrošaču za izbor mogućih proizvoda za zadovoljavanje svojih potreba, interesa i ciljeva“, istaknuo je Arlović.

Profesor Aleksandar Erceg na konferenciji je predstavljao Hrvatsku udrugu za franšize, te je govorio o franšiznim sajmovima. Podsjetio je kako je Sajam franšize prvi put krenuo 2003. godine i do danas je održano devet sajmova, a zadnji je bio 2018. godine. „Time zapravo pokazujemo koliko je hrvatsko tržište malo s obzirom na broj fran -

šiza koje postoje pa sajam na žalost nije zaživio. Međutim, pandemijske godine išle su na ruku franšiznom poslovanju, pa bilježimo rast broja franšiza za oko 20 posto što je donijelo jedan novi impuls da se ponovno pokrene sajam franšiza“, rekao je Erceg te najavio kako će se Sajam franšiza održati ove godine 22. i 23. rujna u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge za franšizno poslovanje i Hrvatske gospodarske komore. Sajam će biti prvenstveno usmjeren prema poslovnom sektoru, jer je u povezivanju poslovnih subjekata na interesnoj osnovi, rekao je Erceg, osnovna prilika za širenje i daljnji razvoj franšiznog poslovanja. „Hrvatska je u tom pogledu vrlo nezgodno tržište te moramo ciljati na regionalno povezivanje sa zemljama kao što su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina i Srbija. Moramo se povezati jer nijedan ozbiljniji međunarodni davatelj franšize neće doći na tržište od 3,8 milijuna stanovnika koje je razbacano kao što je to naša Hrvatska“, konstatirao je Erceg.

Detalj s upisa sudionika prije početka Konferencije...

Zahvaljujemo svima koji su pomogli u realizaciji Konferencije

Organizatori:

Suorganizatori:

Pokrovitelji:

Znanstveni pokrovitelji:

Zlatni sponzor:

Sponzori:

KONFEKCIJA KRAPINA

Osječko-baranjska županija

Grad Osijek

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

Sajmovi i mladi

Vitomir Tafra, autor nastavnog predmeta Vježbenička tvrtka i osnivač Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski

kalne zajednice. Upravo ta činjenica ukazuje nam i na perspektive razvoja sajamske ponude. Odlazak na sajam kruna je poslovanja svake tvrtke. Tamo se prezentiramo u najboljem svijetlu, a kao predstavnici odlaze najkompetentniji djelatnici poslovnog subjekta.

nicima daju u zadatak utvrđivanje komparativnih prednosti domicila. Moramo naglasiti kako mnoge tvrtke imaju „sluha“ za ovaj vid školskih aktivnosti, te se javljaju kao tvrtke partneri, a učenicima se pruža prilika upoznati se sa stvarnim poslovanjem.

Sajmovi su od prapočetaka značili susret ponude i potražnje, trgovanje i ugovaranje budućih poslova. Danas u eri sveopće digitalizacije i globalne dostupnosti cjelovitim informacijama o robi i/ili uslugama, te visokoj zastupljenosti online prodaje, nije prestala potreba za sajamskim susretima. Živi kontakt s potencijalnim kupcima kao i konkurencijom omogućava dublje i temeljitije spoznavanje o vlastitoj konkurentnosti i realnijoj procjeni poslovnih potencijala. Već odavno je organiziranje visoko specijaliziranih sajmova zamijenilo sajmove općeg tipa „svega i svašta“.

Mnogi su smatrali da je korona dobrano smanjila interes za sajmove te da će organizacija sajamskih priredbi biti marginalizirana u korist drugih oblika tržišne komunikacije. Međutim, desilo se je upravo suprotno, povećan je interes izlagača za sajamskim priredbama. Također smo svjedoci kako organiziranje specijaliziranih i profitabilnih sajmova više nije privilegija velikih gradova i centara. Danas se pokazuje kako dobro osmišljena ideja te visoka kvaliteta i profesionalizam uz upornost organizatora, osigurava opstojnost međunarodnih sajmova bez obzira na veličinu lo -

Istu paradigmu slijede i vježbeničke tvrtke učenika prvenstveno srednjih ekonomskih škola, a njima se pridružuju i druge srednje škole. Nastavni predmet vježbenička tvrtka utemeljen je 1997. godine u Gimnaziji i ekonomskoj školi Katarina Zrinski iz Zagreba i ona je organizirala prvi međunarodni sajam vježbeničkih tvrtki 2002. godine koji se od tada redovito održava svake godine. Sve državne škole uvele su taj nastavni predmet u školskoj godini 2011/2012 kao dio obveznog programa u zanimanju ekonomist. Od tog vremena mnoge su škole u Hrvatskoj pokretale svoje lokalne sajmove, a sve s jedinstvenim ciljem omogućiti učenicima i to, izuzetno značajno, iskustvo u toku školovanja. Primjerice, prilikom obilježavanja vrijednog jubileja 15 godina organiziranja sajma vježbeničkih tvrtki u Bjelovaru, navedeno je da je realizacijom sajmova, kao oblika nastave u navedenom periodu, obuhvaćeno više od 4.000 učenika. Takvih primjera imamo i u drugim sredinama (Varaždin, Osijek, Dubrovnik i dr.). Važno je istaknuti kako se djelatnosti vježbeničkih tvrtki skoro u cijelosti poklapaju s dominantnim poslovnim aktivnostima u lokalnim zajednicama i to ne slučajno. Nastavnici prilikom pripreme za osnivanje i rad vježbeničke tvrtke uče -

Upravo povezivanje gospodarstva s programima obrazovanja, školama, nastavnicima i učenicima, a posebno u realizaciji vježbeničkih tvrtki, osigurava toliku potrebnu sinergiju i za opstojnost vlastitog razvoja, kako lokalnog tako i nacionalnog. Promišljajući dugoročno, sugerirano je na Konferenciji o sajmovanju, koja je održana u Osijeku 7. lipnja ove godine, kako bi bilo korisno pokrenuti inicijativu za uključivanjem učenika kao djela timova lokalnih tvrtki prilikom organiziranja i odlaska na lokalne, nacionalne i međunarodne sajmove.

Uvjereni smo da bi time povećali kompetentnost budućih zaposlenika kao i njihovu veću fokusiranost na učenje i stjecanje kompetencija i radnih navika. Poslovni subjekti, te poslovna udruženja u školama, naći će pouzdanog partnera i za pronalazak budućih zaposlenika.

Nemjerljiva je uloga poslovnih udruženja i lokalne uprave i samouprave u stvaranju ozračja i odgovarajuće potpore za uključivanje u realizaciju postojećih sajmova vježbeničkih tvrtki kao i prihvaćanju navedene inicijative. Svako suočavanje sa stvarnim okolnostima poslovanja učeniku omogućava uvođenje u poslovnu realnost i stvara objektivne percepcije o radu i stvaranju.

Donesimo zakon o sajmovima - potreban nam je

dr. sc. Mato Arlović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske

Nedavno održana znanstveno-stručna konferencija na temu „Repozicioniranje sajamske industrije – vrata u svijet hrvatske i regionalne poljoprivredno-prehrambene industrije“, s pravom je otvorila pitanje možemo li se danas zadovoljiti s postojećim definiranjem, statusom i ulogom sajma i sajmovanja u suvremenim gospodarskim odnosima?

I.

Smatram da je pitanje opravdano i da ga je nužno danas, ne samo

postaviti, već i na njega dati aktivne i djelotvorne odgovore. Naime, samo definiranje sajma kao „privredne ustanove organizirane radi prodaje robe na temelju izloženih uzoraka“,1 je točna, ali po svom obuhvatu i sadržaju više nije dostatna. To prije svega proizlazi prvo: iz, u današnje vrijeme, novih sve razvijenijih kontakata i odnosa koji se uspostavljaju i razvijaju između sudionika na sajmovima. Među njima je „prodaja robe na temelju izloženih uzoraka“ samo jedna od njih, ali nikako

jedina, pa počesto nužno ni dominantna. Navedenu konstataciju potvrđuju, uz druge odnose i kontakte, već sami odnosi i poslovni dogovori koje na sajmovima postižu proizvođači međusobno u razvoju poslovne i proizvodne suradnje na proizvodnji, npr. komplementarnih proizvoda i/ili pružanju različitih vrsta usluga međusobno radi njegove što efikasnije, jednostavnije, brže i dakako, ekonomičnije proizvodnje. Ovdje se ponajprije radi o poslovnoj suradnji koja se uspostavlja između glavnog nositelja (u

1 Notica „Sajam robnih uzoraka“, u Privredni leksikon, Informator, Zagreb, 1961., str. 604. Element „prodaja robnih uzoraka“ je bitan element za određenje pojma „sajam“ i u natuknici „sajam“ kod Vladimira Anića kad on u njoj piše: „Sajam ... 1. sastanak proizvođača i kupaca u određeno vrijeme godine ili na određeni dan radi izravnog trgovanja ili radi zaključivanja trgovačkih poslova na osnovi izloženih uzoraka ... 2. velika poslovna priredba općeg ili specijaliziranog tipa.“ Vidjeti njegov „Rječnik hrvatskog jezika“, treće prošireno izdanje, Novi liber, Zagreb, 2000., str. 1027.

pravilu velikog industrijskog proizvođača) proizvodnje komplementarnog proizvoda i obrtnika, malih i srednjih poduzetnika – proizvođača, koji već rade i/ili mogu raditi bilo na proizvodnji pojedinog dijela koji se ugrađuje kao sastavni dio komplementarnog proizvoda i/ili na njegovoj doradi odnosno finalizaciji prije same ugradnje u komplementarni proizvod. Dakako, radi interesa i koristi, kako velikog tako i malih proizvođača, koji su ili postaju sudionici takvog poslovnog odnosa. Važno je istaknuti prednost njihovog susreta i poslovnih razgovora na sajmu u odnosu na nove suvremene (npr. elektroničke načine) načine komuniciranja. Na sajmovima se ovi kontakti i razgovori odvijaju sučelice. Dakle, neposredno između sudionika - potencijalnih poslovnih suradnika. Uz to, pogotovo ako se radi o izlagačima na sajmu, oni su u prilici jedan drugom i konkretno pokazati što proizvode i s kojom svojom proizvodnjom mogu odgovoriti na potrebe i zadovoljiti interese svakog od sudionika na osnovu poslovne suradnje u proizvodnji konkretnog proizvoda. 2

Navedeni primjer povezan je uz jednu od novih i sve učestalijih djelatnosti koje se odvijaju na suvremenim sajmovanjima. Međutim, pored njih se u industriji suvremenog sajmovanja razvija i odvija či -

tav niz novih djelatnosti i na njima uspostavljenih aktivnosti, kontakata pa i poslovnih dogovora između sudionika – učesnika na sajmovima. Na njima se: uspostavljaju novi kontakti, stječe saznanje i upoznaje s novim rješenjima, uzorcima i modelima na izloženim uzorcima komadnog proizvoda; pronalaze i uspostavljaju kontakti s novim dostavljačima repromaterijala; stječu informacije o preferencijama potrošača glede pojedinih proizvoda; traže i uspostavljaju novi poslovi; vrši testiranje tržišta; prati konkurencija; isprobavaju proizvodi; proširuje se znanje i stječu nova iskustva; posjećuju organizirane konferencije i kongresi itd. 3

II.

Navedene aktivnosti i događanja na sajmovima događaju se u cijelosti i/ili parcijalno, ovisno o tome o kakvoj se vrsti sajma radi. Naime, razumno je pretpostaviti da će se vrste, opseg i sadržaj aktivnosti i događanja na sajmu prilagoditi svrsi i namjeni zbog koje je on organiziran. 4 Neće i ne trebaju biti istovjetne aktivnosti i događanja na univerzalnim i specijaliziranim sajmovima, ili na onima koji se organiziraju kao međunarodni, ili nacionalni ili pak, regionalni odnosno lokalni sajmovi. Isto tako, kakva i koliko će se aktivnosti i događanja organizirati i zbi -

ti na sajmu, ovisit će o dužini njegova trajanja. Nije istovrsna situacija i mogućnosti koje ona pruža na sajmovima koji se organiziraju kao godišnji, mjesečni, tjedni ili dnevni. Tim više i tim prije ako se ima u vidu da je dužina sajmovanja za istovrsni sajam u pojedinoj zemlji ex lege propisana (ograničena). 5 Osim toga, sasvim su drukčije mogućnosti i okolnosti za organiziranje svih aktivnosti i događanja na sajmovima na organiziranom i otvorenom prostoru u odnosu na one koji su po svojoj prirodi i namjeni salonskog tipa ili pojedine funkcionalne, odnosno ad hoc sajamske priredbe.

III.

Organiziranje i priređivanje sajma ovisit će o njegovoj vrsti, namjeni, sadržaju, duljini trajanja, ali i o materijalno-financijskim te prostornim mogućnostima kojima njihov organizator raspolaže. Navedena okolnost nikako se ne može i ne smije zanemariti. Naprosto stoga što organiziranje i priređivanje sajmova traži angažman znatnih sredstava. Međutim, unatoč toj činjenici protek vremena pokazuje da su se sajmovi sve više širili, specijalizirali i modernizirali kroz svoju povijest. Ponajprije zbog svojih gospodarskih učinaka. Napose u praćenju gospodarskih trendova i inovacija u proizvodnji po -

2 „Velika prednost sajma u odnosu na suvremene medije je neposredna komunikacija na jednom mjestu, gdje se u kratkom vremenu nalaze zainteresirane osobe iz različitih djelatnosti. Sajam je mjesto testiranja i predstavljanja marketinških i komunikacijskih alata, ali i praćenja tih istih od konkurencije“, ističe se u tekstu „Sajmovi“ koji piše Business HTZ, vidjeti na: https://www.htz.hr>hr-HR>sajmovi

3 Sve navedeno su razlozi zbog kojih se organiziraju i priređuju sajmovi i u konačnici zbog čega ih posjećuju fizičke i pravne osobe, ne nužno uvijek one koje se bave gospodarskim djelatnostima. Vidjeti sistematizaciju ovih razloga na: https://hr.m.wikipedia.org>wiki

4 Sajmove je po svojoj vrsti moguće podijeliti i sistematizirati po različitim kriterijima: a) po funkcionalnom na: univerzalne i specijalizirane; b) po mjestu održavanja i njihovom opsegu na: međunarodne, nacionalne, regionalne i lokalne; c) po vremenu organiziranja na: godišnje, mjesečne, tjedne i dnevne; d) po manifestnom obliku na: sajmove na otvorenom prostoru, u salonima i na zatvorenim priredbama itd. Posebni oblici sajmovanja koji su danas vrlo popularni kod građana i u sve većem broju jedinica lokalne samouprave, a organiziraju se mjesečno i/ili tjedno su tzv. buvljaci, odnosno sajmovi rabljene robe.

5 Tako hrvatski zakonodavac izrijekom propisuje da sajamska manifestacija može trajati najdulje „do 60 dana u tijeku jedne godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije“. Vidi članak 2. točka 11. Zakona o trgovini, pročišćeni tekst, koji obuhvaća objavljene njegove sadržaje u „Narodnim novinama“ broj 87/08., 96/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20. i 33/23., a na snazi je od 1. srpnja 2023. (dalje: Zakon o trgovini)

jedinih vrsta proizvoda, potreba i zahtjeva potrošača u pogledu njih, ali i zbog svojih izravnih i neizravnih ekonomsko-financijskih učinaka na ukupnu društvenu zajednicu gdje se organiziraju i provode. Dakako, ovo je podloga koja ekonomski motivira i opravdava organiziranje i priređivanje sajmova.6 No, nikako se ne smije zanemariti ni ona koja se može svrstati u tzv. socijalno-psihološku osnovu. Ona proizlazi iz same prirode ljudskog bića. Neovisno o tome koliko

će gospodarstvo (uključivo i trgovinu) biti sofisticirano s obzirom na tehničko-tehnološki razvoj, uvijek

će ostati potreba čovjeka za neposrednim međusobnim kontaktima i izravnom razmjenom mišljenja i

ideja između proizvođača i potrošača. Ako se k tome pridoda činjenica da su dani sajmovanja prigoda za izlaske i druženje rođaka i prijatelja, sklapanja novih poznanstava posebno među mladima, zatim prilika za skupljanje novih znanja i informacija, i dakako dobra „zabava i razbibriga“,7 onda je jasno zbog čega sajmovi ne samo opstaju, već se i šire, stalno razvijaju i specijaliziraju u svim zemljama svijeta.

Republika Hrvatska ima dugo i8 veliko iskustvo u organiziranju i priređivanju svih vrsta sajmova. Ona je treća zemlja u Europi, a prva na njezinom jugoistoku, koja je, u modernom smislu, nositelj organiziranja međunarodnog sajmovanja.9

Sajamska organiziranja i događa -

nja su i danas u Hrvatskoj aktualna, rašireno priznata i poznata kako u domaćim tako i u međunarodnim gospodarsko-socijalnim odnosima. Ponajprije zbog svoje povijesti, značaja i uloge Zagrebačkog velesajma,10 ali i niza drugih specijaliziranih sajmova koji su se afirmirali na unutarnjem i međunarodnom planu, kao što su bjelovarski, osječki, varaždinski, slavonskobrodski, splitski, zatim sajam u Biogradu na Moru i čitav niz drugih. IV.

Usprkos ostvarenim rezultatima, željama i naporima organizatora i sudionika na našim sajmovima, za mnoge od njih sasvim je jasno da po opremljenosti, materijalnofinancijskim, prostornim i drugim mogućnostima sve više zaostaju za onima koji se organiziraju u svijetu, pa i na prostoru Europske unije. Kad govorimo o prostoru Europske unije nikako se ne smije zanemariti da je taj prostor i naš prostor. Da su sajmovi u pojedinim zemljama članicama Europske unije i naši sajmovi kao što su sajmovi Hrvatske, istovremeno i sajmovi Europske unije.11

Navedene činjenice i okolnosti nužno nameću zaključak o potrebi novih ulaganja u sajamsku djelatnost, njezinu reformu i repozicioniranje u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Na znanstveno-stručnoj kon -

6 Prema izjavama panelista (sudionici sa Zagrebačkog velesajma) Konferencije održanoj na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 7. lipnja 2023., na uloženu jednu hrvatsku kunu u organiziranje i priređivanje sajamske manifestacije na Zagrebačkom velesajmu, u gradu Zagrebu su sudionici i posjetitelji sajamske manifestacije trošili osam, što je znatan poticaj gospodarstvu Zagreba. Jednostavno rečeno, dobar posao.

7 Vidjeti: Hrvatska enciklopedija mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2021., na: https://www. enciklopedia.hr/Natuknica.aspx?ID=54097> (pristupljeno 28. svibnja 2023.)

8 Primjera radi ističemo činjenicu da je grad Zagreb stekao pravo održavanja sajmova još 1242. godine Zlatnom bulom Bele IV.

9 U modernom smislu pravo priređivanja sajamskih manifestacija u Zagrebu je još 1909. godine stekao Zagrebački zbor, prethodnik današnjeg Zagrebačkog velesajma. Tako je Zagreb odmah poslije Verone (1898.) i Pariza (1904.) postao treći grad u Europi koji je u modernom smislu počeo priređivati i održavati sajamske manifestacije.

10 Kolika je uloga i značaj Zagreba i njegovog Velesajma u sajamskoj industriji najbolje svjedoči činjenica da je Zagrebački zbor zajedno s 19 drugih europskih sajmova 1925. godine sudjelovao u osnivanju Unije međunarodnih sajmova (UFI) sa sjedištem u Parizu.

11 Ova konstatacija proizlazi iz činjenice da je Republika Hrvatska od 1. srpnja 2013. postala ravnopravnom članicom Europske unije.

ferenciji održanoj na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 7. lipnja 2023. u okviru Svjetskog dana sajmova o svemu tome se raspravljalo. Mnogi od renomiranih i uglednih sudionika konferencije izložili su svoja opažanja glede stanja sajamske djelatnosti kod nas, te izložili, na osnovu svojih i znanstvenostručnih i empirijskih spoznaja, što bi trebalo činiti da se repozicionira sajamska industrija u Republici Hrvatskoj i da ona postane ponovno usporediva, ravnopravna i u svemu kompatibilna toj djelatnosti u Europskoj uniji i na svjetskoj razini. Uz prijedloge aktivnosti i mjera gospodarske, organizacijske, tehnološke naravi, zatim glede poticanja suradnje i međunarodnog povezivanja organizatora sajmova sa sudionicima – izlagačima neposredno i/ili putem njihovih organizacija (npr. gospodarskom i obrtničkom komorom itd.), zatim s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te s nadležnim tijelima i institucijama Republike Hrvatske, pa sve do nekih pitanja koja se tiču zakonodavnopravne naravi.12

V.

Ne upuštajući se u druge aspekte, ukazat ću samo na nekoliko pitanja o kojima sam govorio na toj konferenciji, a tiču se primarno zakonodavno-pravne problematike. Motivacija da o njima progovorim pronašao sam u činjenici da je danas gotovo svima (koji se bave sajamskom djelatnošću) jasno da postojeći zakonodavno-pravni okvir nije dostatan da odgovori potre -

bama i interesima sajmovanja pa i cjelovitog gospodarskog sustava u tom segmentu njegovog djelovanja. Čak što više, postoje argumenti koji upućuju da je on, upravo zbog svoje podnormiranosti na zakonodavnoj razini, postao jedan od razloga koji onemogućuju bržu, obuhvatniju i cjelovitiju reformu sajamske industrije. O čemu se radi? Radi se, moglo bi se reći, o dva pravna apsurda sa svim njihovim implikacijama koji izravno i/ili neizravno utječu na sajamsku industriju, njezino osuvremenjivanje i brže usklađivanje s ostvarenim stupnjem organiziranja i provedbe sajmovanja u zemljama Europske unije u svim oblicima i vrstama njihova ispoljavanja. Prvo; na zakonodavnoj razini sajamska industrija je u Republici Hrvatskoj apsolutno podnormirana i ne zadovoljava potrebama i interesima koje ona može i treba ostvariti, kako za gospodarstvo, tako i ostale aspekte društvenih aktivnosti i djelovanja koje utječu na sveu -

kupni razvoj društvene zajednice i svih oblika njezinog organiziranja od mikro, preko mezo sve do makro oblika njezinog ostvarenja, odnosno od lokalne preko regionalne do državne razine. Naime, na zakonodavnoj razini sajamska industrija je regulirana, s pravom se može reći, sasvim marginalno i to u sklopu Zakona o trgovini,13 svega s tri njegove odredbe sadržane u pojedinim njegovim člancima. Tako je u članku 2. stavku 1. točki 11. na indirektan način regulirana trgovina na sajmovima i to kao prigodna prodaja uz sve mogućnosti i ograničenja njezine provedbe. Navedena odredba glasi: „Prigodna prodaja je prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi. Prigodnom prodajom dopuštena je prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranih spomenutih manifestacija i može trajati najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije.“

12 Jedan od važnih razloga koji nameće potrebu repozicioniranja hrvatskih sajmova i sajmovanja proizlazi iz čisto ekonomskih razloga. Naime, kako je istaknuo na Konferenciji dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, održavanje sajmova je skupa djelatnost, koju teško mogu pokrivati same ustanove koje ih organiziraju i priređuju. Stoga je potrebno stvoriti ekonomske, pravne, organizacijske i druge podloge koje će motivirati sudionike na sajmovima da se udružuju i povezuju međusobno na nacionalnoj i međunarodnoj razini u organiziranju i priređivanju sajamskih manifestacija, a radi postizanja sinergijskih efekata i u konačnici, većih zarada od troškova u obavljanju ovog posla.

13 Zakon o trgovini objavljen je u „Narodnim novinama“ u kojim brojevima vidjeti fusnotu 2. Interesantno je već ovdje primijetiti da neovisno o svom značaju, povijesnim i gospodarskim razlozima, sajmovi u Republici Hrvatskoj još nemaju „svoj“ zakon, iako je potreba da se ova djelatnost cjelovito, posebnim zakonom odavno sazrela, postala nužna i opravdana.

Osim citirane odredbe Zakona o trgovini u poglavlju „Trgovina na malo“, u članku 10. stavku 1. regulirajući trgovinu na malo, u alineji 8. navodi kao instrument njezinog ostvarenja „prigodnom prodajom“ (sajmovi, izložbe i sl.), a u stavku 7. istog članka da se „može prigodno trgovati (sajmovi, izložbe, priredbe i slično) i na drugim mjestima na kojima se stvarno odvija trgovina ...“.

Ove odredbe izravno spominju (sajmove), dok se u odredbi članka 9. stavka 7. propisuje ovlaštenje ministru nadležnom za gospodarstvo da donese „Pravilnik o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo“. Nadalje se člankom 12. stavkom 2. ovlašćuje ministar za gospodarstvo da u suradnji s ministrima nadležnim za zdravstvo, poljoprivredu i graditeljstvo propiše pravilnikom iz stavka 1. istog članka uvjete za obavljanje trgovine. „Ovaj pravilnik i njim propisani minimalni uvjeti koje moraju ispunjavati prodajni objekti, oprema i sredstva u prodajnim objektima u trgovinama na veliko odnose se i na trgovine na malo ...“.

Drugo; za razliku od zakonodavnog normiranja sajmova, za normiranje normama opće naravi u općim aktima ustanova i drugih pravnih osoba koje organiziraju i provode sajmove i/ili sudjeluju u njihovoj organizaciji i provedbi, s pravom bi se moglo reći da je prisutan suficit normiranja uz izuzetno parceliziranje i usitnjavanje normiranja ovog područja djelatnosti. Tako, svaki organizator (i suorganizator) sajmova, u pravilu donosi svoj pravilnik o „svom“ sajmu ili drugi njemu korespondirajući opći pravni akt.14

Pored njih tu su i podzakonski pravni akti koji u ovoj domeni donose nadležne državne institucije itd.15

Navedeni pravni propisi reguliraju, u pravilu: uvjete i načine postupanja na sajmovima, postupke za izdavanje odobrenja za organiziranje i održavanje sajmova, tko je odgovorna osoba sajma i njezine nadležnosti, uvjete kojima mora udovoljavati sajam, zatim uvjete koje moraju ispunjavati sudionici na sajmu da bi dobili poticajna sredstva za sudjelovanje na njima, sadržaj,

oblik i način vođenja evidencija i upisnika itd. Volens nolens, neki od podzakonskih akata, ali i opći akti udruga i/ili pravnih osoba s javnim ovlastima u svom sadržaju imaju i odredbe procesne i materijalno-pravne naravi koje su norme zakonskog karaktera. U tom smislu, moglo bi se postaviti pitanje ne samo mogu li ih oni sadržavati, već upravo zato što ih sadrže bi li povrijedili načelo zakonitosti odnosno načelo ustavnosti i zakonitosti.

Osim toga, regulirajući tko ima pravo pod kojim uvjetima i na koji način organizirati i prirediti sajam, s jedne strane, a s druge strane, tko i pod kojim uvjetima može na njima nastupati, htjeli ne htjeli osim što zadiru u područje koje bi trebao pravno, zakonom urediti zakonodavac, oni i nehotice mogu dovesti adresate u neravnopravan odnos, napose s aspekta jednakosti i ravnopravnosti u ostvarivanu poduzetničke slobode.

Unatoč činjenici da se gornja pitanja mogu postaviti, treba reći da pred nadležnim sudovima (uključivo i Ustavni sud Republike Hrvatske) sporova radi zaštite ustavnosti i zakonitosti ili sporova za zaštitu ljudskih prava i sloboda nije bilo ili su oni povremeni. Vjerojatno, prvo, zbog toga što ova pitanja nisu uređena zakonom, a drugo, ona su (periodično) aktualna u vremenu održavanja pojedinog konkretnog sajma, pa brzo nakon održavanja sajma padaju u zaborav. Treće, prisutan je prešutan stav da je bolje da su, pa i uz sve prigovore koja se na njih mogu staviti ona uređena ovim aktima, nego kada imamo si -

14 Tako npr. Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva donio je svoj Sajamski pravilnik, Sajam Relax Adrija je donio svoj Pravilnik, Bjelovarski sajam d.o.o. je ovo područje uredio „Uputama izlagačima, izvođačima radova i ostalim sudionicima sajamskih manifestacija“. Organizator manifestacije „Dani Zigante tartufa“ je također donio svoj pravilnik. S druge strane, Hrvatska obrtnička komora donijela je svoj Pravilnik o organizaciji nastupa članova HOK-a na sajmovima u zemlji i inozemstvu, dok je Udruženje obrtnika Koprivnice donijelo npr. Odluku o sajmovima za 2022. godinu itd.

15 Uz pravilnike koje donosi nadležno ministarstvo na temelju članka 9. stavka 7. i članka 12. Zakona o trgovini, i druga državna tijela svojim aktima u okviru propisane im nadležnosti uređuju ova pitanja. Tako je npr. Ministarstvo poljoprivrede donijelo svoj Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati sabirni centri, sajmovi, prijevoznici životinja i trgovci životinjama itd.

tuaciju da nisu uopće uređene. Posebno je pitanje koje se može postaviti povezano uz različitost pravnog uređenja postupovnih normi glede koje propisuju tko može biti organizator i priređivač sajama, te tko na njime može sudjelovati, zatim koje uvjete mora ispunjavati da bi mogao ostvariti ova prava itd. Koliko god se specijalizirani sajmovi razlikuju u supstancijalnom smislu, ipak bi procesne norme morale osiguravati u osnovi jednak i ravnopravan položaj, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, svima koji žele organizirati i/ili sudjelovati na sajmu. Iznimka od toga može biti opravdana samo ako je zbog prirode i namjene (dakle, supstancijalnog sadržaja) sajma iz nužnih i društveno opravdanih razloga u pojedinim slučajevima zbog zaštite većeg dobra i/ili javnog interesa potrebno ih drugačije regulirati. No, to bi po samom predmetu svoje regulacije, njegovom značaju za usklađenost pravnog sustava i jednaki te ravnopravni položaj pred pravom svih aktera na koje se odnosi, morala biti materija koju regulira zakon, a ne podzakonski akt.

VI.

Kad se navedenim otvorenim pitanjima dodaju činjenice sadržajne naravi, o kojima smo u prethodnom dijelu ovog teksta rekli nekoliko riječi, a odnose se na aktivnosti i društvene odnose u koje sudionici na sajmovima ulaze, a uopće nisu pravno regulirani, barem ne zakonskim normama koje bi se izravno odnosile na sajamsku djelatnosti, onda je sasvim opravdano postaviti pitanje – nije li došlo vrijeme da se u Republici Hrvatskoj napokon donese zakon o sajmovima. Ne samo zbog svog značaja, doprinosa i uloge sajamske industrije u razvoju gospodarstva i društva kao cjeline, već i zbog lakšeg snalaženja svih sudionika u ostvarivanju svojih prava i dužnosti u ovoj domeni društvenog života. I ništa manje, čak što više, puno važnije da se stvore validne pravne osnove koje su nužna pretpostavka za ostvarivanje pravne sigurnosti i vladavine prava svim sudionicima u sajamskoj industriji. Zbog toga podržavam sve one koji iniciraju i predlažu nadležnim tijelima (prije svega Hrvatskom saboru) da se što pri -

je donese posebni zakon o sajmovima koji će sveobuhvatno urediti sajamsku industriju. Vrijeme je da se to napokon učini. Sajamska industrija takav zakon treba. Pored ostalog, i zbog toga što je potkapacitirana pravna regulacija ovog pitanja postala jedna od faktora koji koči afirmaciju, razvoj i veći doprinos sajamske industrije kao takve, a onda i njen pozitivni utjecaj u razvoju i afirmaciji sveukupnog hrvatskog gospodarstva.

Literatura

Anić V., „Rječnik hrvatskog jezika“, Novi Liber, Zagreb, 2000.

Bačić A., „Hrvatska i izazovi konstitucionalizma“, Split, 2001.

Hrvatska enciklopedija – mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2001., na: https:// www.enciklopedia.hr/Natuknica. asox?ID=54097

Natuknica „Sajmovi“ – tekst Business HTZ na: https://www.htz. hr>hr>hrHR>sajmovi

O sajmovima i sajmovanjima na: https://www.hr.m.wikipedia. org>wiki

Pravilnik o organizaciji nastupa članova HOK-a na sajmovima ..., na https://ww.okkz.hr>...

Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih, Obrtničke komore Međimurja, na https://www.obrtnička-komora-međimurja...

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati sajmovi za životinje, „Narodne novine“ broj 45/11.

Pravilnik sajma Relax Adria – Relax Adira, na: https://www.relaxadria.com>pravil...

Privredni leksikon, Informator, Zagreb, 1961.

Sajamski pravilnik – Zigante Truffle Days, na: https://sajamtartufa. com>sajamski...

Sajamski pravilnik Agroklub, na: https://cdn.agroklub.com>sa... PDF

13. Ustav Republike Hrvatske, „Narodne novine“ broj 85/10., pročišćeni tekst

Zakon o trgovini, „Narodne novine“ broj 87/08., 96/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20. i 33/23. – pročišćeni tekst, na snazi od 1. srpnja 2023. ST

Repozicioniranje sajamske industrije u funkciji cjelovitog gospodarskog razvoja

„Ako oboje imamo jabuku i ako ih razmijenimo i dalje oboje imamo jabuku.

No, ako svatko od nas ima ideju, i njih razmijenimo, tada svatko od nas ima dvije ideje.“

George Bernard Show

Slijedeći misao G. B. Showa i ova konferencija u Osijeku snažno je ne samo potvrdila, već još snažnije otvorila raspravu i uputila poruke: Što su Sajmovi i koji je njihov stvarni značaj?

Sajamske tvrtke i/ili sajamski centri i/ili organizatori jednom riječju nazvani SAJMOVI, nisu samo sajamski paviljoni ili „tek tamo neke“ tvrtke… Sajamske tvrtke, bilo da imaju vlastite sajamske centre /paviljone i prateću sajamsku infrastrukturu/ u svakoj razvijenijoj i uređenijoj zemlji i u svakoj razvijenijoj nacionalnoj ekonomiji zauzimaju posebno mjesto. Sajmovi i kao gospodarski centri i kao tvrtke i kao organizatori sajamskih manifestacija ili priredbi donose VELIKU korist, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj zajednici. Od promotivnih efekata cjelokupne zajednice, preko značajnog predstavljanja ekonomskih i

gospodarskih mogućnosti i stvaranja uvjeta za povećanu potrošnju, do doprinosa povećanju imidža i ugleda u širim razmjerima - što je u globalnom svijetu posebno važno. Oni posebno donose VELIKU (na N-tu) korist lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj ekonomiji. Koristi, odnosno efekti koji se ostvaruju su dvosmjerni. S jedne strane, promovira se vlastita ekonomija na drugim i trećim tržištima, dok se, s druge strane, domaćim tvrtkama „na noge“ dovode tvrtke s drugih udaljenih područja. Oni su i pokretači ekonomije te poduzetničkih aktivnosti, ali i ogledalo ekonomskog stanja jednog područja i/ili jednog privrednog sektora, i/ili jedne tvrtke. Oni su mjesto susreta ljudi, mjesto KOMUNIKACIJE - te temeljne ljudske aktivnosti, pa su tako generatori i pokretači razvoja.

Danas je sajam mjesto predstavljanja proizvoda, usluga, IDEJA i tehnoloških dostignuća, mjesto susreta i upoznavanja (poslovnih) ljudi i razmjene informacija, te mjesto uspostavljanja poslovnih i ekonomskih odnosa. On je po definiciji institucija trgovine, sastanak koji se periodički održava na određenom mjestu i na kojem se okupljaju poduzetnici i kupci s nekog šireg pod-

ručja, bilo u svrhu izravnog trgovanja, bilo u svrhu zaključivanja poslova na temelju izloženih uzoraka. Sajmovi kao mjesto izravnog susreta ponude i potražnje, neposrednih kontakata i kvalitete, mjesto IDEJA o novim proizvodima, upoznavanja konkurencije, prilika za poslovnim kontaktima bili su i ostali značajan marketinški čimbenik. Standardni marketinški elementi 4P: product, promotion, price, place; nigdje se bolje ne nadopunjuju sa 2 nova „P“: politika i javno mnijenje, nego što je to slučaj u sajmovima1.

Ranije je bilo puno jednostavnije, sajmovi su bili mjesta zaključivanja prodajnih ugovora. Danas, u ovim turbulentnim vremenima, očekivanja su puno veća. Poslovne rezultate i ugovaranje očekuju i izlagači i posjetitelji, ali očekuju i nešto više od toga. Sajmovi trebaju biti impulsi, poslovne burze i tržišni barometri, trebaju ujedno pokazati stanje pojedine grane , jačati nove IDEJE, olakšati izmjenu informacija i znanja (KOMUNIKACIJA) i uz sve to još omogućiti učesnicima neko novo iskustvo, neki novi doživljaj2 .

Jer, SAJAM JE MJESTO GDJE TI JEDAN KONTAKT MOŽE PROMJENITI ŽIVOT!

mr. sc. Branko Pavlović

1 Jerome McCarty – „4P“ i Philip Kotler + „2P“ dobivamo snažnih „6P“

2 Prof. dr. Klaus E Goehrman, MMP – trendovi u svijetu sajmovanja, Hannover

Birajte mudro!

Tvrtka KTC posluje od 1992. godine. Danas zapošljava 1500 djelatnika, a sjedište tvrtke je u Križevcima.

Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu. Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar. Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.

Zaostajanje u industrijalizaciji i tehnologiji

Hrvatska (sama) kreira svoju

budućnost

U svim ovim godinama samostalnosti i suverenosti Hrvatska nikada nije imala dugoročnu viziju i strategiju cjelokupnog razvoja. Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Hrvatske, prvi se put na cjeloviti način pokušalo urediti sustav, koji nam očito nedostaje na gotovo svim područjima. Sustav strateškog planiranja svakako je pogodan alat za donošenje političkih odluka utemeljenih na konkretnim pokazateljima i učinku te će omogućiti dirigirano usmjeravanje resursa na najvažnije ciljeve i mjere koje će polučiti pozitivan gospodarski učinak na rast, zapošljavanje i razvoj za dobrobit i budućnost bolje i jače Hrvatske. Strategija nacionalnog razvoja konkretizirala je ciljeve, postavila određene okvire djelovanja, ali i rokove realizacije. Ostaje otvoreno pitanje u kojoj ćemo mjeri tu strategiju zaista iskoristiti za ambiciozno postavljene ciljeve.

Praksa svakim danom potvrđuje surovost stvarnosti, života pojedinca i ekonosmo-socijalnih politika. Jednostavno se moramo prilagoditi ozbiljnim promjenama i započeti s pripremama za život u sve težim uvjetima. Mnogi odnosi su u vrijeme pandemija, ali i kasnije, ozbiljno poremećeni. Promjene u ekonomskoj politici postaju neophodne.

Najveća se opasnost, međutim, krije u činjenici da je budućnost potpuno otvorena prazna knjiga i da nitko u ovom trenutku nije u stanju realno prognozirati naredna kretanja. Svijet vapi za povratkom u kakvu-takvu normalu. U nas se vapi i za nužnim promjenama. Povratka na staro zasigurno nema. Najbolji način predviđa -

nja budućnosti je ako je sami kreiramo. Smatramo da je upravo sad trenutak da Hrvatska kreira svoju. Nikada nije imala u tako kratkom vremenu toliko raspoloživih sredstava. Nikad se, zahvaljujući tim sredstvima, nije toliko ulagalo u infrastrukturu. Ostaje da konačno skrenemo pozornost i prema proizvodnji. Posebno industrijskoj i poljoprivredno-prehrambe -

noj. Skupimo stoga glave i pamet!

To podrazumijeva da se Vlada, banke, fondovi i poduzetnici, uz svesrdnu podršku akademske zajednice, okupe i prilagode razvojne koncepcije tim novim kretanjima, dajući uvijek prednost izvrsnosti. Bez izvrsnosti nema pomaka. U tu kategoriju pripada i ono što nazivamo OPEN MIND, otvorenost za kritička promišljanja budućnosti.

Ante Gavranović

To nama nedostaje u velikoj mjeri. Praksa pritom jasno pokazuje da se administracija u svim sredinama dosta grčevito opire promjenama, a one su nužne ako se želimo razvijati i uhvatiti korak prema razvijenim društvima. Potreban je u svemu tome i dašak optimizma te povratak povjerenja u institucije!

Reformski kapaciteti Hrvatske

Pažljiviji analitičari vanjskotrgovinskih odnosa Hrvatske sa svijetom ukazuju na najveću mrlju ekonomske politike: nedovoljno učešće industrijske proizvodnje i osjetno zaostajanje izvoza za uvozom. Recimo, izvoz je u 2021. Iznosio 18,4 milijarde eura, da bi u 2022. dosegao vrijednost od 23,96 milijarda. U isto vrijeme je uvoz iznosio 29,4 milijarde odnosno 41,57 milijarde eura. Opasnost se krije u činjenici da je izvoz rastao 30,4 posto, dok je uvoz rastao po znatno višim stopama – 46,6 posto. Analiza uvoza pokazala bi da taj ogroman raskorak nije znatnije utjecao na razinu industrijske proizvodnje (što bi trebao biti osnovni cilj) i da tu ima mnogo prostora za uključivanje vlastitih kapaciteta za supstituciju (nepotrebnog) uvoza.

Kao kriterij za ocjenu gospodarskih odnosa s inozemstvom uzima se

pretežito omjer vrijednosti izvoza odnosno uvoza prema ostvarenom BDP-u. Podaci pokazuju da RH u tom pogledu ozbiljno kaska: u zemljama EU, čak i onim tranzitnim, taj je postotak dvostruko veći. Uzmimo samo odnos Hrvatske i Slovenije. Vrijednost izvoza po stanovniku Hrvatske iznosila je u 2022. godini 6.216 eura, dok je to kod susjedne Slovenije bilo 20.971 eura. Slovenija ima gotovo ujednačen odnos izvoza i uvoza, dok je Hrvatska samo prošle godine ostvarila deficit od 17,6 milijardi eura.

Presudan odnos prema industriji

Takva drastična razlika proizlazi iz trajno potpuno neadekvatne ekonomske politike, posebno prema izvoznicima. Raskorak izvoza i uvoza zapravo je trajna nepovoljna konstanta hrvatskoga gospodarstva. Presudan je upravo odnos prema indutriji, koji je godinama stavljen na marginu. Nekome se neće svidjeti podatak, ali on je statistički potvrđen: u 1989. u hrvatskoj prerađivačkoj industriji bilo je zaposleno 560.000 radnika. Danas ih je upola manje.

Hrvatskoj su danas, kao nikada u njenoj povijesti, potrebni rast i razvoj. Kako u tome pronaći vlastiti prostor, prepoznati vlastite šanse,

temeljno je umijeće, ali i velika odgovornost onih koji kreiraju ekonomsku politiku ove zemlje. Zapravo, kao da nam nedostaje jasna vizija kakvu industriju želimo i možemo izgraditi odnosno čime želimo izaći na svjetska izvozna tržišta.

Sve počinje od ideje

U sada već zaboravljenim obećanjima i najavama snažnog novog investicijskog ciklusa (kojeg bez sredstava EU ne bi bilo) mnogo se govorilo o gospodarskom programu usmjerenom na „PET i“. To su: investicije, industrija, izvoz, integracija i inovacije. Time se, na određeni način, preuzelo misli uvaženog njemačkog teoretičara i kritičara suvremenih društvenih kretanja dr. Hansa Kuenga, koji je u svojoj knjizi „Svjetski ethos za svjetsko gospodarstvo“ također postavio svojih 'PET i'. Zanimljivo je da ih je on poredao, ne slučajno, nešto drugim redoslijedom: Kueng na prvo mjesto stavlja ideju.

Razlike se osjećaju u praktičnoj primjeni tih postavljenih ciljeva. Kreatori hrvatske ekonomske politike i strategije u svojoj poslovnoj filozofiji polaze od brzih rješenja, traže prečace. Dr. Kueng traži ponajprije viziju, obilježenu idejama i impulsima, što je svakako teži, ali i dugoročnije realniji pristup. Mi tražimo i pribjegavamo, uvijek iznova, improvizacijama; svijet teži trajnijim rješenjima. Pogledamo li kako realizacija postavljenih ciljeva zaista izgleda u domaćoj gospodarskoj praksi, vidimo da je ona bez jasne vizije, bez novih ideja i zapravo reciklaža nekih starih rješenja. To znači da smo potpuno nepripremljeni ušli u ciklus obnove industrijalizacije.

Kako bez jasne strategije odrediti pravce obnove industrijalizacije? Cilj je, na koji se svi zaklinjemo, otvoriti što više novih radnih mjesta. Mogu li nove tehnologije - ako ih i bude - odgovoriti tom zahtjevu? Istodobno, zapostavljamo ono

TEHNOLOŠKO ZAOSTAJANJE

Iakoje upravo ICT sektor jedan od često spominjanih novih aduta hrvatske ekonomije, Hrvatska i u tehnološkom sektoru zaostaje za većinom drugih članica Europske unije. Potvrđuju to novi podaci eurostatističara, po kojima su ICT stručnjaci u 2022. godini činili samo 3,7 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Po udjelu ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, Hrvatska čvrsto drži donji dio tablice Unije. S druge strane, manji udio ICT stručnjaka od Hrvatske u ukupnom broju zaposlenih među članicama Unije, lani su imale samo Poljska, 3,6 posto, zatim Rumunjska, 2,8 posto, i Grčka, 2,5 posto, pokazuju podaci Eurostata. Ne stojimo sjajno ni u apsolutnim brojkama. One, naime, pokazuju da je u Hrvatskoj lani bilo oko 63.400 zaposlenih ICT stručnjaka, po čemu smo također bili pri dnu EU ljestvice. Nažalost, struktura hrvatske znatno manje od drugih zemalja treba

ICT stručnjake, ali optimizam donekle bude podaci o velikom porastu broja zaposlenih ICT-jevaca u posljednjih 10 godina

Takav rast broja zaposlenih ICT stručnjaka pokazuje da se u hrvatskom društvu u posljednjem desetljeću ipak radilo na promicanju studija iz područja

STEM-a. Također, pokazuje da na hrvatskom tržištu rada postoji snažan rast potreba za ICT stručnjacima. No, ekonomisti upozoravaju da je Hrvatska još daleko od toga da postane magnet za ICT stručnjake, a kamoli nekakav „tehnološki tigar“.

Zaostajanje u inovacijama

U prilog tome, napominju, govori i hrvatsko zaostajanje u inovacijama. Dostupni podaci, naime, pokazuju da je Hrvatska i dalje u kategoriji emerging innovators zemalja, u kojoj su još i, primjeri -

što ljude najviše zanima i koji s pravom postavljaju temeljno pitanje: kad će standard biti naša strateška odrednica?

Slabosti i zamke ekonomske politike

Hrvatska se, kao i većina tranzicijskih zemalja, liberalizacijom izložila nepripremljena, puno pripremljenijoj i snažnijoj konkurenciji ra -

ce, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. S druge strane, susjedna Slovenija je u naprednijoj kategoriji moderate innovators država, u kojoj su i Italija, Španjolska i Češka. Već i to pokazuje, ocjenjuje

Zoran Aralica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, da su kod nas inovacije i patenti daleko ispod prosjeka EU.

„Nedostaje nam inovativnosti. Kod nas se ljudi malo bave zaštitom inventivnosti, već su mahom uključeni u korištenje postojećih aplikacija na osnovi standardiziranih znanja. Trenutnu tehnologijsku revoluciju predvode čipovi, a u Hrvatskoj se oni ne proizvode“, upozorava Aralica. Dodaje kako Hrvatska nikako da postane čak ni zemlja srednjih inovacija. „Ne koristimo kapacitete koje za to imamo na raspolaganju, a nema ni sustava upravljanja njima“, ističe Aralica.

Postali smo 'kafić ekonomija'

Dio razloga zašto Hrvatska kaska za drugima u tehnološkoj preobrazbi leži i u strukturi njenoga gospodarstva, u kojem dominiraju usluge, posebno turizam, ugostiteljstvo i trgovina. Ekonomisti već dugo upozoravaju da u tim sektorima nema neke prevelike potrebe za digitalizacijom, a još manje za inovacijama. Štoviše, ističe Aralica, pojedini oblici digitalnih tehnologija u 2019. godini imali su čak i manji intenzitet korištenja nego u 2009. godini, što znači da je došlo do saturacije, a ne do promjena u gospodarstvu.

Naličje te priče je da je u Hrvatskoj sve manje industrije. Ono što je od nje i ostalo nakon tranzicijskog „čišćenja“, razmjerno malo koristi naprednije tehnologije. Zbog svega toga davno smo i zaradili odrednicu 'kafić ekonomije'.

zvijenih zemalja. Hrvatska je također prihvatila „ideologiju“ makroekonomske stabilnosti, a sve ostalo je trebala riješiti „nevidljiva ruka” (tržište). Takva politika je, radi neznanja i komoditeta političkih elita, usvojena i ona se provodi bez obzira na već svima jasno vidljive negativne posljedice. Nekritički je prihvaćen neoliberalistički koncept.

„Dugoročno, razvijenije zemlje fakturiraju svoje troškove manje ra -

zvijenim zemljama, to je u prirodi funkcioniranja ekonomije. Bio sam protiv ulaska Hrvatske u eurozonu ne zato što je euro loša valuta, već zato što je Hrvatska ispodprosječno razvijena. Kada zemlja koja je ispodprosječno razvijena uđe na zajedničko tržište, prirodno i spontano postaje kolonija višerazvijenih zemalja, ako nije izgradila mehanizme zaštite i razvoja“ naglašava naš istaknuti ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Nepripremljena, Hrvatska se otvorila svijetu, bez strukturiranja poduzeća i bez reorganiziranja ekonomske uloge države u skladu s novim okruženjem. Tako neorganizirana i nepripremljena nacionalna ekonomija izložila se svjetskoj konkurenciji koja je jednostavno „pomela“ hrvatsku proizvodnju. U svakom slučaju, lošiju perspektivu imaju zemlje koje su se razvijale na staroj infrastrukturi, a nisu u dovoljnoj mjeri uspostavile novu. Hrvatska se, nažalost, nalazi u toj skupini zemalja.

Ne možemo dalje bez strategije industrijskog razvoja

Hrvatska očito treba izlazak iz krize i daljnji razvoj gospodarstva i društva bazirati u suvremenoj industrijalizaciji države. Na razvoj suvremene industrije utječe se industrijskom politikom. Industrijskom politikom ujedno se odgovara na temeljna pitanja ekonomije: što, kako i za koga proizvoditi. ŠTO proizvoditi određeno je raspoloživim resursima i onima koji se pod optimalnim uvjetima mogu pribaviti. KAKO proizvoditi, određuje tehnologija proizvodnje, obrazovanje i organizacija proizvodnje. ZA KOGA proizvoditi određeno je strukturom tržišta. Potpora ostvarivanju industrijske politike nalazi se u institucionalnoj infrastrukturi specijaliziranih instituta, agencija, zavoda, direkcija u okviru kojih se poboljšavaju postojeći i stvaraju novi proizvodi i djelatnosti. Teško je očekivati razvoj i kompatibilnost mnoštva različitih inputa spontano, zbog čega se industrijskom politikom određuju smjerovi i standardi, osnivaju potporne institucije i osiguravaju financijske potpore djelatnostima koje će činiti buduću strukturu gospodarstva.

Slijedeći razlog je proces globalizacije koja pojačava konkurencijsku utakmicu sa sve više sudioni -

ka. Na globalnom tržištu ne konkuriraju samo proizvodi, usluge i poduzeća, nego i industrije, regije, države i kontinenti. Svatko se u svom prostoru organizira kako bi bio efikasniji na globalnom tržištu. Onaj tko se ne organizira taj nema šanse za uspjeh i razvoj.

Kako iskoristiti komparativne prednosti?

Hrvatska je mala zemlja. Njen udio u svjetskoj ili europskoj proizvodnji je daleko ispod jedan posto. Samo iskorištavanjem prirodnih resursa i položajne rente ne može se osigurati pristojan standard građanima. Apsolutne prednosti su premale da bi Hrvatska mogla živjeti od njih. Komparativne prednosti kao osnova konkurentskih prednosti na svjetskom tržištu tek treba steći. Komparativne prednosti u uvjetima globalizacije mogu se steći obrazovanjem, suvremenim tehnologijama i organizacijom države s jasnim ciljevima što, kako i za koga proizvoditi u narednih pedesetak godina. To je sadržaj industrijske politike koje Hrvatska još nema.

Primjenom odgovarajuće industrijske i regionalne politike proizvodnja u postojećim djelatnostima u Hrvatskoj mogla bi se kroz dugi niz godina povećavati stopama većim od 5% godišnje. Osnova za takvo povećanje su neiskorišteni raspo -

loživi resursi, počevši od zemlje, šuma, mineralnog i rudnog bogatstva do neiskorištenih industrijskih kapaciteta, a prije svega ogromnog broja radno sposobnih a nezaposlenih ljudi. Uz to treba imati na umu da naša fizička infrastruktura može podržati već sada dvostruko veći bruto domaći proizvod nego šta ga Hrvatska stvara.

Pokazatelji ekonomskih kretanja u razdoblju od posljednjih 30 godina u Hrvatskoj, naime, govore jasno da nikad nismo ranijih godina zabilježili takvo relativno zaostajanje za razvijenijim zemljama, napose u Europi. Pokazalo se, također, da postavljeni model ekonomske politike, kojeg su se držale sve dosadašnje Vlade, ne daje više rezultate. Imamo li snage, prije svega političke, ali i stručne da taj model prilagodimo novim tržišnim uvjetima?

U mnoštvu preporuka što činiti, nekako prevladava mišljenje da je za bilo kakav pogled u budućnost potrebna politička volja za ozbiljnim promjenama u uspostavljanju učinkovitih sustava, bilo da je riječ o ustroju uprave, ekonomiji ili socijali. Maštovitost, jasno vodstvo i djelić inspiracije bit će potrebni za pronalaženje pravih politika za 21. stoljeće. Ono što je sada potrebno jest predanost uvođenju promjena i ulaganja koja će stvoriti budućnost širokog prosperiteta. ST

Gospodarenja otpadom i smanjenja emisija CO2 u kontekstu ESG izvještavanja

Međunarodni Institut za klimatske aktivnosti (IICA) održao je svoj

2. Impact & Connect

After-work Event u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi u Hotelu Esplanade Zagreb okupio je članstvo II-

CA-e koje je imalo priliku poslušati

važnu temu: Gospodarenja otpadom i smanjenja emisija CO2 u kontekstu ESG izvještavanja, a odgovore su im ponudili vrsni stručnjaci koji se više od 20 godina kroz svakodnevnu praksu bave Gospodarenjem otpadom: Anamarija Matak, ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH

i Teo Čolan, član Upravnog odbora

IICA-e i stručnjak za gospodarenje otpadom i ESG.

Radi intenzivnijeg uključivanja poslovnog sektora u pitanja klimatskih promjena i ESG, stručnjaci IICA-e povremeno će podijeliti svoje članke kojima odgovaraju na pojedina ključna pitanja na određenu temu i potiču poslovne subjekte na brže uključivanje u ostvarenju

ZAJEDNIČKOG CILJA - bržeg prelaska na ODRŽIVO GOSPODARSTVO!

Kada danas želimo opisati stanje u svijetu sve se više koristi akronim VUCA (Volatility, nestalnost Uncertainty neizvjesnost, Complexity složenost, Ambiguity dvosmislenost). Ovaj izraz, koji je isprava koristila američka vojska za opisivanje svijeta nakon završetka hladnog rata, poslovni svijet je preuzeo kako bi opisao današnje poslovno okruženje koje karakteriziraju brze

promjene koje se događaju kroz razvoj novih tehnologija i promjena na globalnim tržištima.

Kako bi opstale u VUCA svijetu tvrtke se sve više okreću održivosti i ESG-u. Održivost predstavlja glavni cilj: dugoročni opstanak i razvoj tvrtke, dok je ESG okvir koji razvrstava pojam održivosti u 3 glavne skupine (okoliš, društvo i upravljanje) i pruža strukturu pomoću koje možemo planirati postizanje održivosti.

Komponenta okoliša (E) odnosi se na utjecaj tvrtke na prirodne resurse, uključujući potrošnju energije, emisije u zrak i gospodarenje otpadom. Predstavlja sve o klimatskim promjenama i svim čimbenicima koji trenutno pridonose degradaciji okoliša.

Teo Čolan član Upravnog odbora IICA-e

Društvena komponenta (S) je interni i eksterni društveni utjecaj tvrtke na dionike koji uključuje raznolikost, angažman zaposlenika i odnose sa zajednicom. Obuhvaća radne uvjete, lokalne zajednice, konfliktna područja, sigurnost, zdravlje itd. U osnovi, sve ključne aspekte integracije te rodnu i društvenu ravnopravnost.

Komponenta upravljanja (G) odnosi se na odluke koje donosi uprava tvrtke i njezin upravni odbor za područja kao što su sastav odbora, naknade izvršnim direktorima i radna praksa. Bavi se čimbenicima kao što su mito i korupcija, oporezivanje, raznolikost upravnog odbora i politički utjecaj. Ukazuje na sve čimbenike koji se odnose na odgovorno ponašanje poduzeća i njihovu usklađenost s održivim razvojem.

ESG nije samo moralni okvir za mjerenje utjecaja kompanija na društvo i okoliš. Također je i financijski. Veća je vjerojatnost da će tvrtke koje daju prioritet ESG čimbenicima dugoročno nadmašiti konkurente, jer su bolje opremljene za upravljanje rizicima kao što su klimatske promjene, društveni nemiri ili regulatorne promjene. Aktivnosti ESG-a usmjerene su na poduzimanje mjera kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma i Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. (Agenda 2030). Pariški sporazum plan je djelovanja za ograničavanje globalnog zagrijavanja.

Njegovi su glavni elementi:

∘ dugoročan cilj – vlade su postigle dogovor da će porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama te ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5 °C;

∘ doprinosi – prije pariške konferencije i za njezina trajanja zemlje su podnijele sveobuhvatne nacionalne akcijske planove za borbu protiv klimatskih promjena (takozvani nacionalno utvrđeni doprinosi) za smanjenje emisija;

∘ ambicija – vlade su se složile da će svakih pet godina izvješćivati o svojim akcijskim planovima i da će svakim novim planom postavljati ambicioznije ciljeve;

∘ transparentnost – zemlje su se dogovorile da će izvješćivati jedni druge i javnost o tome kako napreduju u postizanju svojih ciljeva kako bi se osigurali transparentnost i nadzor;

∘ solidarnost – države članice EU-a i druge razvijene zemlje i dalje

će financirati borbu protiv klimatskih promjena kako bi zemljama u razvoju pomogle da smanje emisije i izgrade otpornost u cilju odgovora na posljedice klimatskih promjena.

Pariški sporazum stupio je na snagu 4. studenoga 2016., kada je ispunjen uvjet da ga je ratificiralo

najmanje 55 zemalja odgovornih za najmanje 55% globalnih emisija stakleničkih plinova. Sve zemlje EU-a ratificirale su sporazum.

U želji da postane lider u borbi protiv klimatskih promjena, Europska Unija postavila je sebi za cilj da do 2050. postane prvo klimatski neutralno gospodarstvo i društvo.

Krajem 2020. EU je usvojila i dugoročnu strategiju smanjenja emisija i ažurirane klimatske planove, u kojima se zemlje članice obvezuju da će svoje emisije do 2030. smanjiti za najmanje 55% u odnosu na njihove razine iz 1990.

Agenda 2030. je dokument usvoje na zasjedanju Opće skupštine UN-a 25. rujna 2015. godine pod nazivom: „Mijenjajmo svoj svijet: Agenda za održivi razvoj do 2030.” 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda prihvatile su 17 ciljeva, tzv. Sustainable Development Goals (SDGs) sa 169 mjera, koje predstavljaju univerzalno dogovorenu viziju održivog razvoja za 2030. Kroz ovaj dokument, po prvi put u povijesti, prepoznata je međupovezana priroda pitanja poput siromaštva, nejednakosti, dostojanstvenog rada, ravnopravnosti spolova i očuvanja ekosustava, kao i potrebu da se svi društveni akteri zajednički bave njima. Odgovorno poslovanje postalo je imperativ za sve tvrtke, bez obzira na njihovu veličinu, sektor ili tržište na kojem posluju, ako žele opstati i ostati konkurentne.

u žarištu

U skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i Agende 2030. EU je 2018. usvojila i Akcijski plan za održivi rast: prelazak na niskougljično, klimatski neutralno, resursno učinkovito i bioraznoliko gospodarstvo. Akcijski plan počiva na tri glavna cilja za čije ostvarenje su doneseni i odgovarajući propisi:

1. Preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima u cilju ostvarivanja održivog i uključivog rasta: Uredba o taksonomiji kojom je definirala koje su aktivnosti održive i koliko su održive.

2. Uključivanje čimbenika održivosti u upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa, uništavanja okoliša i socijalnih pitanja: Uredba o objavljivanju održivih financija (SFDR) kojom se sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici obvezuju osigurati ulagateljima u financijske proizvode dostupnost transparentnih, konzistentnih i usporedivih informacija za proizvode koje upravitelji imovinom i/ili financijski posrednici komuniciraju da imaju obilježja „zelenih” financijskih proizvoda.

3. Poticanje transparentnosti i dugoročnosti u financijskim i gospodarskim aktivnostima: Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) koja uvodi obvezu tvrtkama da objavljuju redovita izvješća o svojim aktivnostima koje utječu na okoliš i društvo.

Sve ove propise potrebno je promatrati i razumjeti kao cjelinu što predstavlja veliki izazov za sve obveznike njihove provedbe.

Izvješćivanje o održivosti

U obveznike izvješćivanja o održivosti sukladno CSRD-u na razini

EU-a pripadaju tvrtke koje ispunjavanju sljedeće uvjete:

∘ sva poduzeća uvrštena na regulatorno tržište/burzu,

∘ velika poduzeća koja prelaze dva od tri od sljedećih kriterija (sukladno Računovodstvenoj direktivi 2013/34/EU);

∘ 250 zaposlenih tijekom financijske godine,

∘ Ukupna aktiva 20 milijuna ∘ EUR,

∘ Ukupni prihod 40 milijuna EUR,

∘ poduzeća iz trećih zemalja s neto prometom većim od 150 milijuna u EU-u ako imaju barem jednu podružnicu ili podružnicu u EU-u koja prelazi prethodno navedene pragove.

Direktiva će se implementirati u četiri faze:

∘ prvi rok za usklađivanje imat će gotovo 11.700 velikih poduzeća koja su već sada obveznici po Direktivi o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD); za njih će se CSRD primjenjivati od 1. siječnja 2024. godina, s prvim izvještajima u 2025. godini;

∘ drugi rok za usklađivanje imat će ostala velika poduzeća (koja nisu bila obveznici NFRD, njih gotovo 38.300); za njih će se CSRD primjenjivati od siječnja 2025. godine, s prvim izvještajima u 2026. godini;

∘ treći rok za usklađivanje imat će mala i srednja poduzeća (MSP), isključujući mikro poduzeća; za njih će se CSRD primjenjivati od siječnja 2026. s prvim izvješćima u 2027. godini;

∘ četvrti rok za usklađivanje imat će poduzeća iz trećih zemalja;

za njih će se CSRD primjenjivati od siječnja 2028. te će biti objavljeni u 2029. godini.

Novi Europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS) postat će obvezni okvir za pripremu izvještaja o održivosti. ESRS će odrediti kvalitativne i kvantitativne informacije koje je potrebno objaviti. Očekuje se da će prvi set standarda za izvještavanje o održivosti biti objavljen do 30. lipnja 2023. godine, a drugi set standarda (sektorski standardi, standardi za mala i srednja poduzeća te poduzeća iz trećih zemalja) do 30. lipnja 2024. CSRD jasno naglašava i objašnjava načelo dvostruke materijalnosti kojom bi se poduzeća trebala voditi prilikom pripreme izvještaja. Dvostruka materijalnost znači da se uz financijski materijalna pitanja, informacije o društvenim, okolišnim i upravljačkim učincima poduzeća, također tretiraju kao materijalna.

U praksi, objave o održivosti će morati sadržavati kratak opis poslovnog modela i strategije tvrtke uključujući vremenski definirane ciljeve koji se odnose na pitanja održivosti; opis uloge administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela u pogledu pitanja održivosti te njihove stručnosti i vještina u vezi s ispunjavanjem te uloge; opis politika tvrtke u vezi s pitanjima održivosti kao i informacije o postojanju shema poticaja povezanih s pitanjima održivosti.

Tvrtke će morati dati opis procesa dubinske analize koji se provodi u vezi s pitanjima održivosti; glavne stvarne ili potencijalne negativne utjecaje povezane s vlastitim

poslovanjem tvrtke i njezinim lancem vrijednosti; i sve radnje koje tvrtka poduzima kako bi spriječila, ublažila, sanirala ili okončala stvarne ili potencijalne negativne utjecaje, kao i rezultate takvih radnji. Sve ove objave morat će uključivati i relevantne pokazatelje.

Proces unutarnje transformacije kompanija u skladu s ESG ciljevima je najvažniji za ostvarenje dugoročne održivosti svake kompanije. Osnovni preduvjet je da vodstva poduzeća osvijeste činjenicu da održivost i opstanak njihovog poslovanja najviše ovise o stabilnosti klimatskog sustava Zemlje. Od negativnih utjecaja klimatskih promjena niti jedna poslovna aktivnost se ne može sakriti. Bez svijesti o klimatskim rizicima nema ni opstanka ni razvoja.

U velikim tvrtkama koje su obveznici izvješćivanja u prvom i drugom roku već sada će se morati angažirati stručnjaci iz područja ESGa (savjetnici, specijalisti - tzv. Sustainability officer) bilo kao vanjski konzultanti ili kao zaposlenici odnosno voditelji posebnih odjela za ESG.

Posao stručnjaka za održivost može se svesti na 3 ključne aktivnosti:

1. Odrediti kako organizacije učiniti održivijima,

2. Uvjeriti donositelje odluka u organizaciji da naprave promjene,

3. Osigurati da su te promjene uspješno implementirane.

Prvo izvješće o održivosti ujedno je i analiza stanja po pitanju ispunjavanja ESG kriterija kompanije i kao takva može poslužiti kao temelj za donošenje odluka o ESG ciljevima i načinu njihove provedbe u cijelom lancu vrijednosti.

Vodstvo kompanije dužno je nadzirati plan održivosti i osigurati da su identificirane relevantne ESG teme ugrađene u poslovnu strategiju i procese, a to uključuje po -

stavljenje potrebnih ciljeva, mjerenje učinka, identificiranje rizika i odgovarajuće praćenje poduzetih mjera.

Samo zadovoljavanje propisane forme i ispunjenje godišnje obveze izvještavanja

o održivosti koje je proteklih godina prakticirala većina poduzeća, neće rezultirati željenim pomacima u smjeru održivog razvoja.

Gospodarenje otpadom jedno je od najvažnijih segmenata unutar E komponente održivosti. Povećanje količina i loše gospodarenje otpadom postaje sve veći i važniji problem. Kada se otpad, štetne tvari ili oblici energije ispuštaju u okoliš kao onečišćenje, to je znak da su resursi iskorišteni nepotpuno, neučinkovito ili nedjelotvorno. Za društvo općenito, a posebno za okoliš, otpad predstavlja gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene.

U okviru izvješćivanja o održivosti kompanije koje se bave gospodarenjem otpadom morat će poslovnim subjektima dostavljati podatke o količinama otpada koje su od njih preuzeli, obradili i oporabili/zbrinuli, kako bi ih mogli uvrstili u svoja izvješća o održivosti. U tom kontekstu, mjerenje otpada, s metrikom koju sve zainteresirane strane prihvaćaju i razumiju na globalnoj razini, postaje obvezan zahtjev za različite sektore. Bez metrike nema ESG-a, metrika je glavno „cjepivo“ protiv greenwashinga. Iako ne postoji globalna regulativa o otpadu ili metrici otpada, a ESRS standardi su tek u izradi, postoje dobrovoljni standardi izvješćivanja o otpadu poput GRI ( Globalne inicijative za izvještavanje ) i SASB (Odbora za računovodstvene standarde održivosti ) koji mogu premostiti ovaj jaz.

Ideja kružnog gospodarstva odnosno smanjenja ukupne količine otpada koji se ne može reciklirati, u samoj je srži održivosti. „Udaljavamo se od fosilnih goriva u svijet gdje ćemo trebati mnogo više

vjetroturbina, mnogo više solarnih panela, mnogo više električnih vozila. Svi će oni zahtijevati mnogo više sirovina nego što smo imali u prošlosti. Ovo je veliki problem koji treba riješiti, inače gradimo ovaj zeleni svijet na vrlo klimavim nogama.” Titas Anuškevicius, politički službenik za energetski intenzivne industrije pri EK.

Bez pristupa ključnim materijalima i sirovinama ciljevi EU-a o klimatskoj neutralnosti neće se ispuniti. Europsku Komisiju je na temelju analize rizika opskrbe i ekonomske važnosti identificirala 30 kritičnih sirovina bez kojih prijelaz na niskougljično gospodarstvo neće biti moguć. Stoga su čelnici EU zadužili EK da predloži Zakon o kritičnim sirovinama EU-a koji će se zasnivati na tri stupa:

– poticanje domaće proizvodnje,

– povećanje recikliranja i

– diverzifikaciju lanca opskrbe sirovinama.

U skladu s ovim načelima EK će predložiti da se 30% potreba EU za rafiniranim litijem i 20% potreba za rijetkim mineralima osigura oporabom iz tokova otpada. To će se povezati s novom regulativom EU o baterijama, koja postavlja cilj recikliranja 70% litij-ionskih baterija do 2030. godine.

ESG pristupa rješavanju problema tako da se svaka kriza ujedno smatra i prilikom. Potražnja za netaknutim resursima može se ublažiti ako se materijali prenamijene, umjesto da se odbace. Promjena namjene također eliminira troškove – financijske, ekološke i ljudske – koje uzrokuje zbrinjavanje otpada. Organski otpad može se kompostirati i vratiti u tlo, a materijali koji se mogu ponovno upotrijebiti moraju se ponovno iskoristiti. Nedostatak sirovina postaje prilika za razvoj inovacija koje će dovesti do razvoja novih tehnologija i poboljšati resursnu učinkovitost duž cijelog lanca vrijednosti. ST

Stanje europske maloprodaje prehrambenih proizvoda 2023.

Živjeti s neizvjesnošću i odgovoriti na nju

Europa u sektoru trgovine mješovitom robom 2022. bila je u znaku inflacije i rastuće osjetljivosti potrošačkih cijena. To je dovelo do najvećeg pada marži trgovaca mješovitom robom u pet godina. U realnim vrijednostima, promet je pao za 7,1 posto, potaknut intenziviranim smanjenjem trgovanja po dohodovnim razredima. Dok se marže smanjuju, kamatne stope i troškovi kapitala rastu. Kao rezultat toga, mnogi trgovci mješovitom robom vide izazov u financiranju ulaganja u održivost i tehnologiju koja su neophodna za smanjenje emisija, izgradnju otpornosti i poticanje budućeg rasta.

Ante Gavranović

Izvješće o stanju prehrambenih proizvoda godišnja je globalna publikacija koja pokriva tri kontinenta, s posebnim izvješćima za Aziju, Europu i Sjevernu Ameriku. Ovogodišnje izvješće, „Živjeti s neizvjesnošću i odgovoriti na nju –Stanje trgovine na malo mješovitom robom 2023.“, nastavak je partnerstva između McKinsey & Company i EuroCommercea, osmišljenog da rukovoditeljima pruži sveobuhvatan pogled na tržište i buduće trendove. U pripremi izvješća ispitano je više od 12.000 potrošača u jedanaest europskih zemalja i gotovo 50 rukovoditelja trgovina mješovitom robom iz više od 20 zemalja diljem Europe. Osim toga, obavljeni su razgovori i sa tri vodeće tvrtke i pionirima industrije.

Ovogodišnje izvješće daje sveobuhvatan pregled ključnih trendova koji će oblikovati trgovinu mješovitom robom u nadolazećim godinama. Kako će činjenica da potrošači planiraju uštedjeti više novca na hrani utjecati na različite formate, kanale i kategorije? Hoće li trgovci mješovitom robom morati tražiti dodatne ekonomije razmjera kako bi se bolje nosili s rastućim troškovima i povećanim pritiskom na marže? U kojoj su mjeri trgovci mješovitom robom opremljeni i odlučni iskoristiti analitiku i automatizaciju za povećanje produktivnosti? Budući da e-trgovina uvelike zadržava rast uočen tijekom pandemije raste i dostava obroka, hoće li više online ponuda dosegnuti prag rentabilnosti 2023? Konačno, hoće li se više trgovaca mješovitom robom pridružiti redovima pionira koji već angažiraju svoje dobavljače kako bi smanjili emisije stakleničkih plinova koje nastaju tijekom proizvodnje hrane?

seyjevom globalnom stručnošću i analitičkom strogošću. U takvim okolnostima ovo izvješće nudi nove uvide i perspektive koje će trgovcima mješovitom robom pomoći da prebrode vrijeme značajne neizvjesnosti i postave svoje tvrtke za budući rast.

Europska trgovina mješovitom robom u prošloj godini okarakterizirana je neviđenom inflacijom i povećanjem osjetljivosti potrošačkih cijena. Potrošači su imali pad, a trgovci mješovitom robom iskusili su značajan troškovni pritisak. Utjecaj pandemije COVID-19 na sektor uglavnom je prestao do kraja godine. U drugoj polovici 2023. očekujemo da će se europska trgovina mješovitom robom početi oporavljati. Ključni trendovi koji će oblikovati sektor ove godine uključuju postupnu normalizaciju cijena i obujma, potragu za jeftinijom hranom, kontinuirani pritisak na marže i troškove, utrku za ekonomijom razmjera, profitabilan online rast, širenje maloprodajnih medija, ubrzanu implementaciju tehnologije i intenziviranu suradnju trgovaca mješovitom robom s njihovim dobavljačima kako bi se potaknula održivost.

Inflacija – vodeća tema

Analize pokazuju da je Inflacija bila vodeća tema o kojoj su razmišljali potrošači, trgovci mješovitom robom i dobavljači tijekom 2022. Opća inflacija u Europskoj uniji porasla je s 2,9 posto u 2021. na 9,2 posto u 2022., dosegnuvši vrhunac od 11,5 posto u listopadu. Inflacija hrane bila je čak i viša - u nekim zemljama čak dvostruko veća od opće inflacije. Ekonomija kućanstava doživjela je značajan pritisak, jer su troškovi rasli mnogo brže od raspoloživog dohotka. Kao odgovor, mnogi su potrošači smanjivali potrošnju. Sveukupna prodaja prehrambenih proizvoda u Europi, istina, porasla je za 2,9 posto u 2022. u usporedbi s 2021. Taj je rast, međutim, bio rezultat viših cijena od 10,7 posto, smanjenja prodanog volumena od 3,6 posto i učinka pada trgovine od 3,6 posto. To implicira ukupnu količinu trgovine mješovitom robom za 2,3 posto iznad razine iz 2019., sa značajnim varijacijama među zemljama. Diljem Europe smanjenje potrošača dovelo je do značajnog rasta privatnih marki. U usporedbi s 2021. vrijednosni udio privatnih marki porastao je za 1,9 po -

Kombinacija politike i stručnosti

Izvješće je nastalo kombinacijom trgovinske politike EuroCommerce-a i sektorskog znanja s McKin -

glas stručne javnosti

stotnih bodova. Međutim, samo 0,8 postotnih bodova ovog povećanja može se objasniti padom trgovine u istoj trgovini. Preostali dio uzrokovan je rastom cijena bržim od prosjeka.

Na temelju podataka Europanela Živjeti s neizvjesnošću i reagirati na nju – Stanje trgovine na malo mješovitom robom 2023.: Europa diskonta dobila je 1,4 posto tržišnog udjela u Europi u odnosu na 2021. To je uglavnom potaknuto kombinacijom agresivnog rasta u posljednjih nekoliko godina, oporavkom od prodaje povezane s pandemijom, padom i inflacijom cijena bržom od tržišnog prosjeka i povećanjem cjenovne osjetljivosti na tržištu. Diskonteri su rasli nauštrb svih ostalih kanala: tradicionalna trgovina pala je za 0,8 postotnih bodova, hipermarketi za 0,2, online za 0,3, a supermarketi za 0,1. Internetska penetracija uglavnom je stagnirala 2022., osim u Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj, gdje se smanjila za oko jedan postotni bod.

Osam trendova za budućnost

Zbog inflacije troškova i manje količine kupaca koji su osjetljiviji na cijene, marže mnogih europskih trgovaca mješovitom robom bile su znatno niže. Između 2019. i 2022. prosječna marža europskih trgovaca mješovitom robom smanjila se za tri postotna boda, pokazuje spomenuta analiza. EBITDA marža smanjena je za jedan postotni bod, dok je EBIT marža stagnirala.

Pitanje za 2023: jesmo li izašli iz šume? Povjerenje potrošača se vraća kako se inflacija smanjuje, iako je još uvijek ispod razina prije pandemije. Prema većini predviđanja, inflacija u Europi nastavit će se smanjivati tijekom 2023. Povjerenje potrošača u EU raste već pet uzastopnih mjeseci; razina (izmjerena u veljači 2023. –20,6, u usporedbi s –29,8 u rujnu 2022.) bila je najviša od početka rata u Ukrajini.

Ipak, povjerenje potrošača i dalje je niže nego što je bilo u siječnju 2022., prije rata u Ukrajini (–10,9) i puno niže nego što je bilo u siječnju 2019., prije pandemije (–5,9). Izvršni direktori trgovina prehrambenim proizvodima također ostaju oprezni. Prema anketi, među 47 europskih izvršnih direktora trgovina mješovitom robom, 44 posto očekuje da će 2023. biti gora od 2022., a 33 posto misli da će biti jednako izazovna kao 2022.

Samo 23 posto vjeruje da će 2023. donijeti poboljšanje tržišnih uvjeta. Ispitanici se slažu da su ključne teme za 2023. sve veći troškovi i pritisak na marže, pad trgovine i povećani fokus na privatne robne marke. Oslanjajući se na istraživanje potrošača, anketu izvršnih direktora i analizu tržišta, identificirano je osam trendova za koje vjerujemo da će oblikovati krajolik trgovine mješovitom robom 2023. i kasnije. Neke od ovih tema predstavljaju ubrzanje trendova koje smo zacrtali u prošlogodišnjem izvješću, dok su druge nove i vjerojatno će potaknuti rukovoditelje trgovina mješovitom robom da ponovno procijene i prilagode svoje postojeće strategije.

• Potrošači sve više daju prednost cijeni. Tražite načine da uštedite novac pri kupnji. Aktivno traženje najboljih promocija hrane. Kupujte vlastite prehrambene marke trgovine umjesto poznatih marke.

• Zdravi i održivi proizvodi postaju manje prioritet. Usredotočite se na zdravu prehranu. Platite višu cijenu da biste dobili zdraviji proizvod. Kupujte organske/ bio proizvode. Kupujte ekološki prihvatljive proizvode (npr. bez zagađenja, izrađeni od materijala koji se mogu reciklirati, s minimalnom ambalažom)

• Mrežni stavovi su stabilni. Kupujte namirnice online.

• Potrošači aktivno traže više načina da uštede novac u svim ispitanim zemljama.

• Europski izvršni direktori očekuju da će inflacija, pad trgovine i povećani fokus na privatne robne marke biti prevladavajući trendovi u 2023. Povećanje ili smanjenje ranga u usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem.

• Pitanje: „Gledajući u blisku budućnost, što mislite koja će biti

‘najvažnija’ područja fokusa koja će oblikovati maloprodajnu industriju mješovitom robom u sljedeće 1 do 3 godine? Odgovori su vrlo različiti: Razina ulazne cijene; Pritisak na maržu; Povećana ulaganja; Smanjenje kupaca; Diferencijacija s privatnim robnim markama; Skaliranje online trgovina mješovitom robom; Održivost proizvoda; Prelazak na diskonte; Modernizacija IT-a; Poremećaj lanca opskrbe; Osiguravanje budućnosti talenata; Ciljevi dekarbonizacije; Udio prodaje na promocijama; Povećanje profitabilnosti online; Asortiman zdravih proizvoda. Izvješće polazi od očekivanja da će pritisak na troškove i marže za trgovce mješovitom robom ostati visok barem u prvoj polovici 2023. jer će plaće vjerojatno rasti, a mnoga povećanja troškova još nisu stigla do trgovaca mješovitom robom. Prema anketi izvršnih direktora, suočavanje s troškovima i pritiskom na marže glavni je prioritet za 2023. za 88 posto voditelja trgovina mješovitom robom. Iako su proizvođačke cijene energije i mnogih prehrambenih proizvoda dosegle vrhunac u trećem tromjesečju 2022., trebat će vremena da ta povećanja utječu na cijene procesora hrane i u konačnici dosegnu potrošačke cijene koje određuju trgovci mješovitom robom.

Osim toga, kada bi vlade uvele nove propise za ograničavanje maloprodajnih cijena, to bi stvorilo dodatni pritisak na marže trgovaca mješovitom robom. U isto vrijeme raste razina potrebnih ulaganja za trgovce mješovitom robom, što predstavlja dodatni pritisak na industriju. Od sada do 2030., industriji su potrebna kumulativna dodatna ulaganja od 70 do 125 milijardi eura za poticanje održivosti, digitalizacije, IT poboljšanja i automatizacije – povećanje od 25 do 50 posto u odnosu na trenutne razine. Pritisak na marže i sve veći

trošak kapitala otežat će trgovcima mješovitom robom financiranje tih ulaganja. Ponderirani prosječni trošak kapitala porastao je s 2,6 posto u 2021. na 6,7 posto u 2022. zbog viših kamatnih stopa. Zbog toga je trgovcima mješovitom robom poskupljivanje novca ili prikupljanje novog kapitala skuplje. Marže i trgovaca na malo i CPG tvrtki suočene su sa značajnim pritiskom. Tvrtke u uzorku: 12 europskih trgovaca mješovitom robom (278 milijardi eura ukupnog prihoda u 2022.), – Ahold Delhaize, Axfood, Carrefour, DIA, ELO SA, Eurocash, Groupe Casino, ICA, Jerónimo Martins, Kesko, Migros, i Sonae MC; 7 najvećih tvrtki za pakiranje robe široke potrošnje (ukupni prihod od 385 milijardi USD u 2022.), uključujući The Coca-Cola Company, Nestlé S.A. i PepsiCo, Inc. Ponajviše ukazuju na problematiku marži.

Utrka za ekonomijom razmjera

Strukturalne mjere za postizanje sinergija i ekonomije razmjera vjerojatno će se intenzivirati, jer su manji trgovci mješovitom robom nerazmjerno pogođeni trenutačnim razvojem tržišta. Trenutno okruženje pred trgovce mješovitom robom postavlja značajne zahtjeve za upravljanje troškovima. Omjer je dugo bio prednost na tržištu. Na primjer, stavljanje velikih koli -

čina na stol u pregovorima s vodećim robnim markama može znatno smanjiti teret troškova. Slično tome, ulaganja u tehnologiju i održivost lakše je apsorbirati ako se mogu rasporediti i iskoristiti kroz veliku mrežu trgovina.

U situaciji koju karakterizira sve veća osjetljivost na cijene, pritisak na marže i značajne investicijske potrebe, vrijednost razmjera dodatno će se povećati. U 2023. predviđamo ubrzanu utrku za ekonomijom razmjera. Veći igrači mogu slijediti intenzivnije strategije spajanja i preuzimanja ili nastojati formirati šira partnerstva - strategije koje su se često pokazale vrijednima u vremenima previranja. Nasuprot tome, manji će igrači vjerojatno istražiti alternativne načine postizanja razmjera, kao što je paketna kupnja, pridruživanje franšiznim mrežama i formiranje partnerstava za zajednička ulaganja.

Neki pokazatelji ovog trenda bili su očiti već u drugoj polovici 2022. Na primjer, Rewe je najavio da će uložiti 5 milijardi eura do 2025. kako bi proširio svoj otisak u Europi putem ciljanih ulaganja i manjih akvizicija. Ahold Delhaize preuzeo je lanac Jan Linders kao primatelj franšize Albert Hejin. Aldi North najavio je izlazak s danskog tržišta, dok Coop Denmark spaja formate kako bi ostvario sinergije. Skandinavska grupa za nabavu Coop udružuje se s francuskim trgovcem Carrefour

glas stručne javnosti

kako bi francuski, talijanski i španjolski proizvodi privatnih robnih marki bili dostupni u Nordiji.

Primjena tehnologije povećava mogućnosti stvaranja dodane vrijednosti Tehnologija ostaje važan pokretač stvaranja vrijednosti za industriju, ali će zahtijevati 40 milijardi eura dodatnih ulaganja do 2030. Generativna umjetna inteligencija pojavljuje se kao potencijalna sljedeća granica.

Automatizacija skladišta i trgovina nastavlja se ubrzavati. U 2023. EU-27 tržište automatizacije za maloprodaju vrijedilo je 2,5 milijardi eura. Očekuje se da će rasti po godišnjoj stopi od 13 posto u nadolazećim godinama, dosegnuvši oko 6 milijardi eura 2030. Trgovci mješovitom robom sve više u potpunosti automatiziraju svoja skladišta, uključujući automatizirano komisioniranje i depaletiziranje. Očekuje se da će automatizacija biti jedna od najvećih kategorija ulaganja potrebnih za digitalnu transformaciju trgovine mješovitom robom u Europi. Kumulativno, potrebe za ulaganjima iznosit će oko 18 milijardi eura do 2030. u cijeloj europskoj maloprodajnoj industriji mješovitom robom.

Istodobno, informatička modernizacija postaje ključni čimbenik tehnološke transformacije maloprodaje mješovitom robom te opte -

rećuje investicijske proračune. IT modernizacija uključuje migraciju starijih naslijeđenih sustava koji više nisu podržani na nove sustave, ubrzanje IT razvoja kako bi se održao korak s čistim igračima, računalstvo u oblaku, višekanalnu implementaciju i usvajanje novih analitičkih alata. Ti će napori trgovce mješovitom robom stajati kumulativno do 19 milijardi eura do 2030. Međutim, IT modernizacija također nudi veliku priliku za stvaranje vrijednosti ako se postavi i provede kao istinska poslovna transformacija.

Napredna analitika postaje sve zrelija i sve je više dio DNK trgovaca mješovitom robom. Vidimo da sve više trgovaca mješovitom robom prelazi dalje od istraživanja i testiranja na izgradnju temeljnih sposobnosti za izvršavanje visokoučinkovitih slučajeva upotrebe. EBIT marže trgovaca mješovitom robom mogu se poboljšati za oko jedan postotak s analitičkim aplikacijama koje su bile spremne za implementaciju u vrijeme pisanja izvješća. Otprilike 80 posto ovog potencijala povezano je s deset slučajeva upotrebe, uključujući cijene, odabir SKU-a specifičan za trgovinu i planiranje opskrbnog lanca.

Gledajući unaprijed, generativni AI (GenAI) ima potencijal za otključavanje novih skupova vrijednosti. Očekuje se da će primjeri aplikacija GenAI koji najviše obećavaju biti u marketingu (na primjer, stva -

ranje personaliziranog kreativnog sadržaja i poruka) i interakciji s korisnicima (na primjer, poboljšanje chatbota za razgovor i virtualnih pomoćnika).

Trenutno okruženje je izazovno, ali nudi mogućnosti trgovcima mješovitom robom koji djeluju hrabro. Prema spomenutom istraživanju, tvrtke koje su poduzele odlučne korake tijekom globalne financijske krize 2007. – 2008. imale su bolje rezultate tijekom cijele krize i doživjele veći rast nakon završetka krize od onih koje nisu. U prosjeku, ove kompanije s boljim rezultatima smanjile su svoje troškove agresivnije od konkurenata tijekom krize, što im je dalo kapacitet za ulaganje u prilike za rast. Također su se sustavnije od svojih kolega oslobodili loših dijelova svog poslovanja (na primjer, određenih formata).

Nakon što je kriza bila na izmaku, te su tvrtke bile među prvima i najodlučnijim za ulaganja i akvizicije u atraktivnim segmentima rasta. Gledajući unaprijed, vidimo tri strateška prioriteta za trgovce mješovitom robom koji će im pomoći da izađu jači iz sadašnjeg razdoblja poremećaja i neizvjesnosti.

Jačanje asortimana i mogućnosti privatnih marki

Jača sposobnost privatnih robnih marki pomoći će trgovcima da ostanu privlačni dok potrošači

padaju i tijekom razdoblja oporavka koje slijedi. Iskustvo pokazuje da šira i atraktivnija ponuda robne marke u nižem cjenovnom dijelu asortimana pokazuje najveću korelaciju s povećanjem tržišnog udjela u trenutnom tržišnom okruženju. Da bi uspjeli, trgovci mješovitom robom mogli bi se htjeti nadahnuti načinom razmišljanja i praksama vodećih CPG tvrtki u načinu na koji upravljaju svojim ponudama robnih marki. Osim toga, trebali bi razmotriti izgradnju pristupa dizajnu za poboljšanje koji se vrti oko ključnih potreba potrošača i globalnih trendova kao što su vrijednost, zdravlje i održivost. Da bi ostvarili pravičan udio u rastu tijekom potencijalnog razdoblja oporavka u drugoj polovici godine, trgovci bi također trebali početi razmišljati o inovacijama u premium dijelu asortimana.

Snažna sposobnost dizajna privatne robne marke također će pomoći u razlikovanju ponude asortimana.

Stvaranje prostora

za ulaganja hrabrim

djelovanjem na profitabilnost

Kako bi se učinkovito uhvatili u koštac s pritiskom na troškove i marže, trgovci mješovitom robom moraju strogo upravljati operativnim troškovima. Kako bi stvorili potrebnu bazu činjenica za pregovore s

dobavljačima i određivanje cijena vođene podacima, trgovci mješovitom robom željet će ispitati kako se mijenjaju cijene sastojaka i drugi troškovi dobavljača (kao što je energija) i nastojati razumjeti kako bi se to trebalo odraziti na kupnju i cijenu svakog proizvoda. Uzimajući u obzir međufunkcionalni pogled na troškove opskrbnog lanca i promatrajući ih od početka do kraja, od dobavljača do trgovine, može se uočiti daljnje prilike za povećanje učinkovitosti.

Usporedno s tim, trgovci mješovitom robom trebali bi nastojati povećati produktivnost kapitalnih izdataka - na primjer, izazovnim infrastrukturnim ulaganjima i preispitivanjem otiska trgovine. Druga važna poluga za oslobađanje sredstava za ulaganja u budući rast je identificiranje i otpuštanje dijelova poslovanja (na primjer, formati trgovina, kanali ili kategorije) koji ne donose dovoljno profita i ne podržavaju strateške ciljeve tvrtke. Štoviše, trgovci mješovitom robom htjeti će ubrzati put svojih internetskih pothvata do pokrića. Na primjer, mogli bi više prilagoditi ponudu online vrijednosti potrebama kupaca na mreži, uložiti u automatizaciju opskrbnog lanca i iskoristiti susjedne mogućnosti visoke marže kao što su maloprodajni mediji i dostava obroka.

Ulaganje u budući rast

Iako dva gornja strateška prioriteta predstavljaju područja neposrednog fokusa za većinu trgovaca mješovitom robom, jednako je važno gledati dalje unaprijed i ulagati u buduće pokretače rasta kao što su analitika, održivost i e-trgovina. Prelazak s analitičkog istraživanja na implementaciju. Kako bi ostvarili puni potencijal analitike, trgovci mješovitom robom moraju prijeći s istraživanja i testiranja slučajeva upotrebe na izgradnju potrebnih sposobnosti za njihovu implementaciju u velikom broju i njihovo ugrađivanje u svoje dnevne procese. Prema našem iskustvu, 80 posto vrijednosti od implementacije analitike dolazi iz deset slučajeva upotrebe, pa bi tvrtke trebale usmjeriti svoju pozornost upravo na njih.

Suradnja kroz lanac vrijednosti za smanjenje emisija. Zahtijevano smanjenje emisija Opsega 1 i 2 često je pozitivno u odnosu na NPV i stoga ga treba provesti što je prije moguće. Ali neto nulta vrijednost može se postići samo suradnjom u cijelom lancu vrijednosti. Trgovci mješovitom robom igraju ključnu ulogu u pomaganju dobavljačima i potrošačima da se snađu u smanjenju emisija Scope, posebno u kategorijama s visokim emisijama kao što su meso i mliječni proizvodi. Općenito, trgovci mješovitom robom trebali bi osigurati dostupnost održivih alternativa na svojim policama i stvoriti transparentnost za potrošače.

Pripreme za budući rast e-trgovine. Dok internetska trgovina nije porasla 2022. i još uvijek u prosjeku gubi novac, vjerujemo da će postići profitabilnost u sljedeće dvije do tri godine i barem se udvostručiti do 2030. Ulaganje u e-trgovinu sada, a možda i u dostavu obroka, moglo bi omogućiti trgovcima mješovitom robom da prestignu organizacije koje trenutno smanjuju svoja ulaganja. ST

Što je metaverse u maloprodaji i e-trgovini?

To je mjesto gdje ljudi mogu komunicirati jedni s drugima i s virtualnim proizvodima i uslugama, u jedinstvenom, besprijekornom iskustvu. Metaverse korisnicima pruža virtualno okruženje u kojem mogu istraživati, komunicirati i kupovati proizvode i usluge, što ga čini novom platformom za e-trgovinu.

Maloprodaja je doživjela brzu promjenu od high street trgovina do online kupovine. Sada dolazi metaverzum - digitalna inovacija koja će uzdrmati maloprodaju!

Maloprodajna industrija doživjela je brzu promjenu od fizičke ma -

loprodaje do online kupnje i nastavljamo pratiti robne marke kako istražuju nove inovacije. U 2022. vidimo daljnju evoluciju u metaverzum. Evolucija koja će imati dramatičan učinak na budućnost maloprodaje i način na koji robne marke uvode svoje proizvode ili usluge u živote potrošača putem virtualne kupnje i digitalnih iskustava.

Dakle, što je metaverzum? Neka stvari budu kratke i jasne, pojednostavljenim pregledom složenog digitalnog svijeta. Internet je poboljšan nečim što se zove metaverzum: virtualna stvarnost koja pokriva sve, od umjetnosti do kupovine, pa čak i posla. Metaverzum je u biti digitalni svemir (ili svjetovi) koji će udomiti naša virtualna

Ante Gavranović

iskustva. Omogućuje platforme za igranje, virtualne trgovine, kupnju kriptovalute i još mnogo toga.

Utjecaj metaverzuma na maloprodaju

Zanimljivo je kako će metaverzum promijeniti maloprodajna iskustva i za potrošače i za robne marke. Uz samo sliku i zvuk, naša su osjetila ograničena, što potencijalno ostavlja mnogo nedostatkom. Naša osjetila mirisa, dodira i okusa, koja nisu dostupna u metaverzumu, igraju veliku ulogu u našim iskustvima u stvarnom svijetu, što nas navodi da se zapitamo:

1. Kako će digitalni prostori to kompenzirati?

2. Kako robne marke mogu iskoristiti dostupna osjetila kako bi stvorile impresivno iskustvo za potrošača?

3. I kako ćemo replicirati iskustva stvarnog svijeta u okruženju samo slikom i zvukom?

Uloga osjetila u maloprodaji

Osjeti igraju veliku ulogu u iskustvu maloprodaje. Zapravo, privlačenje osjetila kupaca jedan je od

najučinkovitijih načina za stvaranje psihološki privlačnog maloprodajnog okruženja. To je zato što su naše emocije duboko ukorijenjene, a osjetila su nešto najbliže onima naših primitivnih predaka. Od osvita civilizacije, ljude su privlačili proizvodi koji izazivaju emocije.

Dakle, kako ćemo replicirati maloprodajna iskustva u stvarnom svijetu u okruženju samo sa slikom i zvukom? I što je još važnije, kako brendovi mogu privući dostupna osjetila kada oglašavaju svoj brend u metaverzumu?

Stvaranje impresivnih maloprodajnih iskustava u metaverzumu

Započnimo s razmatranjem kako će robne marke stvoriti privlačna i nezaboravna maloprodajna iskustva; imerzivna iskustva koja daleko nadilaze stvarnost.

Kako se ispostavilo, postoje dokazi koji upućuju na to da će virtualna stvarnost igrati još veću ulogu u budućim maloprodajnim iskustvima od proširene stvarnosti zbog svoje veće mogućnosti pružanja uranjanja, međutim, bojimo se da ostavlja mnogo toga za poželjeti u svom trenutnom stanju.

Uvid u ljudsku psihologiju pokazuje nam da ako želite potaknuti akciju - bilo da se radi o kupnji ili prijavi za vašu uslugu/proizvodtada je prvih nekoliko sekundi doista važno. Promatramo načine na koje tvrtke mogu privući pozornost stimuliranjem emocija kupaca kroz sva naša osjetila i kako ograničenja unutar metaverzuma mogu utjecati na to; hoće li se robne marke boriti za repliciranje iskustava iz stvarnog svijeta koje uspostavljaju vezu s potrošačem i izazivaju reakcije?

Slika: maloprodaja u stvarnom svijetu i metaverzumu

Kad je riječ o vidu, trgovci su oduvijek znali da je to prvo osjetilo koje se stimulira. Stvaranje vizualno privlačnih okruženja, bilo fizičkih ili digitalnih, apsolutno je ključno za uspjeh bilo kojeg brenda.

Ista se metodologija primjenjuje i na stvarni i na digitalni prostor, što znači da bi se robne marke trebale usredotočiti na stvaranje vizualno stimulativnog okruženja u metaverzumu. Kasnije ćemo pogledati kako to mogu učiniti.

Zvuk: maloprodaja u stvarnom svijetu i metaverzumu

Što se tiče zvuka, trgovci na malo razumiju da glazbeni žanr i tempo

zičkim trgovinama. Nažalost, ne možemo replicirati okus u metaverzumu, iako bismo možda mogli ispreplesti online i offline iskustva kako bismo osigurali uključivanje osjetila okusa.

Metaverse vs online maloprodaja

imaju značajan učinak na ponašanje potrošača. Spora glazba tjera kupce da sporo pregledavaju; brza glazba tjera kupce da brže hodaju. U metaverzumu se moramo usredotočiti na stvaranje zvučne scene koja je poticajna i potiče odluke o kupnji. Ovo je možda najlakše osjetilo kojemu se virtualno može dopasti.

Miris: samo u stvarnom svijetu

Korištenje mirisa u maloprodaji često je zanemaren, ali moćan alat. Istraživanja pokazuju da je do 75% naših emocionalnih reakcija posljedica mirisa, što ga čini jednim od najvažnijih osjetila kada je riječ o

iskustvima u maloprodaji. Mnogi supermarketi igrali su na ovu taktiku tijekom godina, sa svježe pečenim kruhom koji je punio trgovine od nazad prema naprijed, mameći kupce da šetaju niz prolaze dok ne dođu do tog metaforičkog lonca zlata.

Nažalost, ovo nije nešto što se lako replicira u digitalnim prostorima poput metaverzuma. Ovo možda stavlja metaverse maloprodaju u nepovoljan položaj, ali postoje načini da se to pokuša riješiti. Više o tome kasnije.

Dodir: samo u stvarnom svijetu

Što se tiče dodira, trgovci znaju da je važno stvoriti taktilno iskustvo za kupce. To znači ponuditi različite teksture i materijale koje korisnici mogu istražiti. To također znači osigurati da sve bude kvalitetnood samih proizvoda do ambalaže u kojoj dolaze.

U metaverzumu, ovo je opet nešto što nije lako ponoviti. Pokrit ćemo nekoliko prijedloga dok istražujemo kako se trgovci na malo mogu plasirati u metaverzum.

Okus: samo u stvarnom svijetu

Mogućnost isprobavanja prije kupnje moćan je alat za trgovce i nešto što je dokazano uspjelo u fi -

Iako možda postoji skepticizam oko maloprodaje u metaverzumu, postoji argument da je internetska kupnja dobro funkcionirala u posljednjem desetljeću. Zapravo, više nego dobro! Istraživanja pokazuju da je u posljednjih 15 godina došlo do postojanog pada u uličnoj kupnji, dok je internetska kupnja naglo porasla.

Zasigurno je metaverzum, sa svojim impresivnim, 3D, AR i VR mogućnostima, zapravo korak dalje od naših uobičajenih, možda svakodnevnih, iskustava online kupovine?

Iskorištavanje tehnika senzornog marketinga u metaverzumu

Kako krećemo u sve digitalniji svijet, važno je da se robne marke usredotoče na stvaranje emocionalno privlačnih maloprodajnih iskustava koja privlače sva naša osjetila. U metaverzumu to znači korištenje slike i zvuka za stvaranje prostora koji djeluje što stvarnije. To također znači razmatranje pametnih taktika koje će omogućiti okusu, dodiru i osjećaju da budu dio iskustva kupovine u metaverzumu.

Vizualni maloprodajni marketing u metaverzumu

Marketinški stručnjaci mogu biti sigurni u jednu stvar, a to je da će vizualno privlačno okruženje pomoći kupcima da razviju pozitivne asocijacije na proizvod ili uslugu marke, što će povećati vjerojatnost da će ih kupiti.

To znači korištenje boja, oblika i tekstura za stvaranje virtualnog prodajnog izloga koji privlači pozornost u koji su potrošači odmah privučeni, umjesto izloga ispunjenog neredom i lošim izborom dizajna. Jedan od načina da to učinite je korištenjem svijetlih i tamnih boja za stvaranje kontrasta i dubine, a istovremeno osiguravate da su izlozi dobro osvijetljeni. Drugi način je kroz korištenje animacije i pokretne grafike; nešto što već vidimo u iskustvima online maloprodaje danas.

Kad uđu unutra, sljedeći izazov za robne marke je shvaćanje kako najbolje uključiti emocije potrošača samo putem slike i zvuka kako bi

ljudi vidjeli da njihova roba ili usluge imaju istinsku vrijednost u odnosu na konkurenciju. Iako se ovo isprva može činiti kao prilično težak zadatak, to nije ništa što prije nije učinjeno u ‘stvarnom životu’. S pažnjom posvećenom detaljima i fokusom na pružanje impresivnog iskustva, brendovi će moći stvoriti maloprodajna iskustva koja nemaju premca – čak i u virtualnom svijetu.

Auditivni maloprodajni marketing u metaverzumu

Korištenje zvučnih znakova stvara impresivno iskustvo. To može uključivati puštanje glazbe s odgovarajućim raspoloženjem ili ambijentom ili uključivanje zvučnih efekata koji pomažu izazvati osjećaj da ste na određenom mjestu.

To se može postići korištenjem zvukova koji su nam poznati ili koji izazivaju pozitivne emocije. Na primjer, pokazalo se da su zvukovi prirode opuštajući i oslobađaju od stresa, dok optimistična glazba može stvoriti osjećaj uzbuđenja.

Privlačan našim osjetilima mirisa, dodira i okusa u metaverzumu

Brendovi se ne mogu odmah pozvati na miris, dodir ili okus kako bi stvorili emocionalnu reakciju unutar metaverzuma, no mogu se usredotočiti na stvaranje virtualnih okruženja koja djeluju što stvarnije. To se može postići korištenjem tekstura visoke razlučivosti i realističnih svjetlosnih efekata, kao i simulacijom različitih površina.

Iako su to snažna osjetila za privlačenje u maloprodajnim okruženjima, robne marke e-trgovine postigle su veliki uspjeh s online kupnjom gdje također nisu bile u mogućnosti privući mirisom, dodirom ili okusom, pa možda to ipak nije nedostatak...

Uvijek postoje načini da se i to zaobiđe. Alternativa apeliranju na ta osjetila online je apeliranje na njih izvan mreže.

Pametne marketinške taktike kao što su besplatna dostava i povrat proizvoda ‘tester’ potaknut će kupce na kupnju artikala kako bi ih mogli isprobati bez rizika – nakon što prime artikl, ako možete privući njihova osjetila mirisa, dodira ili okusa putem fizičke robe, vjerojatno vam ga neće poslati natrag!

Dakle, kakva je budućnost metaverse maloprodaje?

Kako idemo dalje u digitalni svijet, važno je da se robne marke usredotoče na stvaranje emocionalno privlačnih maloprodajnih iskustava. U metaverzumu to znači korištenje slike i zvuka za stvaranje prostora koji djeluje što stvarnije.

To također znači razmatranje pametnih taktika koje će omogućiti okusu, dodiru i osjećaju da budu dio iskustva kupovine u metaverzumu. Iako se ovo isprva može činiti kao prilično težak zadatak, to nije ništa što već nije učinjeno u stvarnom svijetu.

Budući da Nike i Walmart poduzimaju neke od prvih koraka u metaverse maloprodaji, vrijedi se obratiti njima za smjernice i taktiku; posvećivanje pažnje detaljima i fokus na pružanje impresivnog iskustva bit će ključni za brendove koji mogu stvoriti maloprodajna iskustva koja nemaju premca – čak i u virtualnom svijetu.

Da ne spominjem iskustva igranja igrica, ali to je sasvim druga tema! Nike se udružuje s Robloxom kako bi pokrenuli virtualni svijet pod nazivom Niketown.

Nitko ne može biti siguran u budućnost maloprodaje u metaverzumu, s obzirom na rane faze u kojima se nalazimo s ovim digitalnim svemirom koji se razvija, ali Adcock Solutions uzbuđeno istražuje mo -

šljamo o e-trgovini. Pružajući novu platformu za e-trgovinu koja je zanimljivija, interaktivnija i personalizirana, Metaverse tvrtkama daje novi način da dođu do kupaca.

U Metaverseu tvrtke mogu stvoriti virtualnu prisutnost i surađivati s kupcima na smisleniji način, gradeći lojalnost brendu i povećavajući prodaju. Metaverse također nudi troškovno učinkovito rješenje za tvrtke, jer mogu uštedjeti na režijskim troškovima povezanim s tradicionalnim maloprodajnim prostorima.

gućnosti senzornog marketinga u virtualnim prostorima i pomaže robnim markama u stvaranju nezaboravnih korisničkih iskustava.

Kako metaverse može pomoći retailu?

Dodaci i odjeća za Avatar mogu se kupiti u metaverzumu, a u nekim slučajevima čak može postojati podudaranje s predmetom koji kupci mogu kupiti u stvarnom svijetu. Ove stavke u konačnici stvaraju dodatni prihod i poslovne prilike za vašu maloprodajnu trgovinu. Kako se tehnologija nastavlja razvijati, tako se razvija i svijet e-trgovine. Tvrtke uvijek traže nove i inovativne načine kako doći do kupaca i pružiti bolje iskustvo kupnje. Gencosys, vodeća tehnološka tvrtka, napravila je korak dalje sa svojim uslugama Metaverse, virtualnog svijeta koji će promijeniti način na koji razmišljamo o e-trgovini.

Ukratko

Što je Metaverse?

Metaverse je virtualni svijet uz pomoć Gencosysa koji kombinira elemente proširene stvarnosti, virtu -

alne stvarnosti i online igranja kako bi stvorio impresivno i interaktivno iskustvo za korisnike. To je mjesto gdje ljudi mogu komunicirati jedni s drugima i s virtualnim proizvodima i uslugama, u jedinstvenom, besprijekornom iskustvu. Metaverse korisnicima pruža virtualno okruženje u kojem mogu istraživati, komunicirati i kupovati proizvode i usluge, što ga čini novom platformom za e-trgovinu.

Kako funkcionira Metaverse?

Metaverse pokreće blockchain tehnologija, koja korisnicima pruža sigurnu i decentraliziranu platformu za međusobnu interakciju s virtualnim proizvodima i uslugama. To znači da korisnici imaju potpunu kontrolu nad svojim podacima i informacijama, a sve su transakcije transparentne i sigurne. Osim toga, Metaverse koristi vrhunsku tehnologiju virtualne stvarnosti i proširene stvarnosti kako bi stvorio istinski impresivno iskustvo koje je i realistično i privlačno.

Kako Metaverse oblikuje budućnost e-trgovine?

Metaverse ima potencijal potpuno promijeniti način na koji razmi -

Korisnicima Metaverse pruža nov i inovativan način da iskuse proizvode i usluge. U Metaverseu kupci mogu iskusiti proizvode na način koji nije moguć s tradicionalnim platformama za e-trgovinu, što dovodi do informiranijeg i zadovoljnijeg kupca. Metaverse također pruža kupcima sveobuhvatnije i interaktivnije iskustvo kupnje, čineći proces kupnje proizvoda i usluga ugodnijim i personaliziranijim.

Zaključno, Metaverse je promjena u svijetu e-trgovine. Sa svojom jedinstvenom kombinacijom blockchaina, virtualne stvarnosti i tehnologija proširene stvarnosti, Metaverse pruža novu platformu za e-trgovinu koja je zanimljivija, interaktivnija i personalizirana. Kako se Metaverse nastavlja razvijati, možemo očekivati novu eru e-trgovine koja je više nego ikada prije usredotočena na kupce.

Nike se udružuje s Robloxom kako bi pokrenuli virtualni svijet pod nazivom Niketown.

Nitko ne može biti siguran u budućnost maloprodaje u metaverzumu, s obzirom na rane faze u kojima se nalazimo s ovim digitalnim svemirom koji se razvija, ali Adcock Solutions uzbuđeno istražuje mogućnosti senzornog marketinga u virtualnim prostorima i pomaže robnim markama u stvaranju nezaboravnih korisničkih iskustava. ST

Maloprodajni prostori i ugodna kupovina

U ovom tekstu saznat ćete:

1. Kako stvoriti ugodnu kupovinu za kupce

2. Ambijent kojim se stvara ugodna kupovina i koji privlači kupce

3. Ideje od ulaza u prodajni prostor do izlaza

Što je ugodna kupovina?

Ugodna kupovina je ostvarenje koncepcije prema kojoj se za kupca stvara ležernost, ugoda bez napetosti, stresova, sloboda biranja i kako bismo na kraju izašli zadovoljni kad smo se odlučili na nešto, pa čak i kad kupimo više nego što smo to unaprijed mislili. Ulazimo

na prodajno mjesto gdje će nas najprije dočekati nijemi prodavači...

Zorno se to može prikazati na primjeru samoposluge, „špeceraja“.

Kad uđete u trgovinu, što vidite najprije? Ništa! Oči se tek privikavaju na novu atmosferu kad se iz otvorenog prostora ulazi u zatvoreni.

Zato se ranije često na početku stavljala roba koja se traži rijetko, ili se unaprijed namjerava kupiti.

Danas se u tom prostoru pak najčešće vidi svježe voće i povrće. Postoje dva razloga. Prvi razlog su kolica koja su baš revolucionarno otkriće – i teža roba može ići u njih najprije, pa i mliječni proizvodi. Drugi razlog je mudriji – svježi -

na djeluje na oko koje se širi. Zeleno je baš ugodno za oko, pogotovo u kombinaciji s crvenim, žutim, pa se kupcu daje povoda da tu zastane i bira.

Iza toga bi trebali slijediti tzv. impulzivni artikli kao što su juhe, pudinzi, čokolade. Kupci će ubrzano prolaziti i zastati kad dođu do njih. Oči prelaze preko police i dobiva se cijela slika. Kako bi se izbjegla zamka da se kupuje najviše ono što je u razini oka, roba se izlaže okomito da se dobije ukupni dojam („impackt“). Taj dojam se upotpunjuje u slučajevima kad je jedna marka po dizajnu, bojama zapažena i prepoznatljiva već izdaleka. Milka je ljubičasto plava, Kinder proi -

dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

zvodi su na bijeloj podlozi, Podravka juhe su crvene na žutoj podlozi, Knorr zeleno na žutom, Vegeta je plava itd.

Kad se zaustavimo pred nekom markom okomito složenom, zapažamo da su na donjoj polici primjerice kod juha kockice („briketi“), kod Dolcele i Oetkera je prašak za pecivo i vanilin šećer, kod čokolade je na donjoj tamna čokolada, u na sredini u visini dječjeg oka čokolada pedeset grama, na gornjoj ona za poklone. Na donju policu stavljaju se artikli koji se idu kupovati s namjerom koja je stvorena već kod kuće. Kad se želi nešto posebno istaknuti, stavlja se na udarna mjesta kao što su čeone strane polica.

Obično se ti prostori zakupljuju za posebno izlaganje bilo stalno ili prigodno u vrijeme pojedinih akcija. U regalima će se zapaziti da su kod artikala jedne marke neki licem izloženi u većem broju, a i neke marke u cijelosti dobivaju više prostora od drugih. To je posljedica upravljanja prostorom („space management“) u okviru upravljanja kategorijom („category management“) u kojem važi pravilo, odnosno zahtjev da se svi artikli prazne ravnomjerno tako da su na regalu uvijek u jednoj liniji. Trgovci moraju ekonomizirati prostorom i kapitalom, pa ako se, primjerice, jedna juha prodaje više od druge, onda će ona dobiti i više mjesta. Krenimo dalje u šetnju prodavaonicom. Zapazit ćemo da se negdje pri kraju nalazi kruh, jer je to mamac, „trik“ usmjeren na to da kupac prođe što veći prostor prije nego dođe do svog kruha. Naići ćemo i na mesara koji siječe meso ručno i priča s mušterijama. Kako to da on siječe, kad u rashlađenim policama ima i lijepo zapakiranog mesa? Zato, jer se domaćica voli savjetovati s mesarom, pa čak se malo prepirati… Kad se dođe do sredine prodajnog mjesta, kupac ide polako, ne žuri mu se, jer je došao po brašno, ulje, šećer, tjesteni -

nu. U sredini se može vidjeti kako žene čitaju etikete i upute na proizvodima kozmetike, te potrepštinama za domaćinstvo. Idući prema izlazu, na srednjoj polici postavljeni su mamci za djecu – male čokoladice ili deserti koje djeca vole, razne grickalice.

Naša šetnja završava na blagajni i dolaskom kući vidimo da smo potrošili više nego što smo namjeravali, a za to su krivi nijemi prodavači koji mame… I ne samo oni, već i ukupna atmosfera kao što su razna događanja, ljubazno lice i osmjeh prodavača, pa sve to skupa čini ugodnu kupovinu. Kupovina će biti ugodnija ako se dugo ne traži roba koja se namjerava kupiti, zatim kad se ne čeka dugo na prodavača radi savjeta, pokazivanja ili pružanja drugih usluga. Važno je i da se dugo ne čeka i na kasi, jer kupci postaju nervozni, pa je zato Tesco vrlo domišljato uveo koncept “One in front”.

U pojedenim gradovima u inozemstvu uvijek nailazim na nešto što me impresionira.

U New Yorku su me odveli u Reebok Concet Store. Neobičan interijer. U jajolikom prostoru izlažu najnovije sportske modele pod motom „launch pad“ (lansirna rampa). Do nje je veliki zid s obućom, pa sad biraj… Postoji i tzv. „okulus“ prostor s video prikazima i igrama. Plavi „pleksiglas“ dijeli prostor s proizvodima i arhitektonskim rješenjima tako da to zaista djeluje fascinantno, pa čak i kao umjetnički doživljaj.

Naši lanci ne zaostaju mnogo iza razvijenijih zemalja, ali nemamo ni mnogo prodavaonica namijenjenih visokom standardu. Uspoređujemo li „ugodnu kupovinu“ s nekom drugim tradicionalnim zemljama, fali malo više osmjeha… Ipak u tome odskače dm. U njihovim prodajnim prostorima nema puno osoblja, ali je čak i blagajnica uvijek spremna da priskoči u pomoć i to s ljubaznim osmjehom. U

Njemačkoj ćete steći dojam da je to kod njih malo umjetni, „naučeni“ osmjeh. U Francuskoj i Italiji su pak to čitavi teatri rječitih prodavača, ali uživa se u njihovoj predstavi. I jedni i drugi su virtuozi u tome, samo rijetko ćete doći s njima na kraj s drugim jezicima osim njihovog, ali se ipak nekako sporazumijeva, pa makar i rukama…

Prodajna mjesta su stalno u centru oglašavanja i promocija s ciljem podizanja razine prodaje marke i čitave kategorije, doprinosa profitu, imidžu, stjecanju novih potrošača, unaprjeđenja kategorije i dr.

Razmještaj roba po policama je odraz mjerenja o kretanju i ponašanju kupaca. Tim se mjerenjima došlo se do spoznaje o „vrućim“ dijelovima u prodajnom prostoru i slabije prodajnim zonama.

Vrući dijelovi su:

• Površine s desne strane toka kretanja kupca;

• U visini oka;

• Dijelovi gondola koji strše;

• Pravci kretanja uz zidove;

• Uz blagajne;

• Čeoni dijelovi gondola;

• Dijelovi koji vode prema cilju kupovine (kruh, meso, mlijeko i sl.). Što postaviti na glavnim pravcima kretanja, a što na manje aktivnim površinama, a da se prostor koristi optimalno?

Na glavne pravce kretanja postavljaju se proizvodi impulzivne kupnje na kojima se zadržava manje vremena, a u sredini i manje atraktivnim pravcima pak teški proizvodi koji se kupuju namjerno i oni za koje traje promocija, pa su specijalno naglašeni. Na dnu prodavaonice u zoni glavnih pravaca nalaze se mamci kao što su kruh i meso. Trgovci na čeone dijelove rado stavljaju proizvode koji su u promociji, jer to mogu dopunski naplaćivati od proizvođača.

Tesco sa svojom koncepcijom odnosa prema kupcima stvara atmosferu ugodnog kupovanja, a unutrašnjost prodajnih mjesta često je dizajnirana tako da su police polukružne, malo zaobljene, pa se stječe drugi osjećaj od onoga prostora gdje je sve pravokutno, šiljati rubovi i tako kupovanje u Tescu zaista postaje doživljaj.

Prodavaonica koja ruši s nogu!

„Ruši s nogu“ zvuči pretenciozno, ali uspješna prodavaonica ne smije biti nešto ekstra, ekskluzivno visokog sjaja, već mora biti dostupna svakome – na samo za snobove… Kupci se moraju osjećati dobrodošlim.

Kad kupac samo prolazi koridorima pokraj polica ne osvrćući se mnogo, onda nema prave atmosfere ni doživljaja, već je to odraz onoga „da se mora“, zvuči kao prisila. Doduše, oni jači veći mogu si priuštiti više, pa evo temeljnih ideja.

• Kako bi se privukli kupce, aranžiraju se prigodne atmosfere na ulazu („Dobro došli…“ „Uđite i slobodno pabirčite…“ i druge teme koje privlače), izlozima koji dočaravaju teme izlaganja, atmosferu, sezonu, akciju, prigodu, posvećuje se posebna pozornost unutrašnjem uređenju, kre -

iraju se posebni audio i vizualni efekti, ne ostavljaju se ni prazni izlazi („Hvala i sretan put“).

• Trgovina organizira promocije sama, ili zajedno s proizvođačima. Potiče ko-promocije također s proizvođačima, prigodna slaganja roba po aktualnim temama (dani proizvoda, marke, specifična događanja vezana za područje običaja, navika, karijere, životnog puta, „uradi sam“, sezonskih i blagdanskih prigoda, cjenovni šokovi, involviranje potrošača).

• Organiziraju klubovi za kupce i daju im bonuse za lojalnost, a za prodavače imaju čak i treninge ljubaznosti.

Zašto su npr. u Sparu i Lidlu neki odjevni predmeti „nabacani“ po regalima ili plehnatim koševima?

Računa se na to da kupac ima pet osjeta. Treba ga čak i ohrabrivati da slobodno prevrće, bira, a da pri tome ne osjeća strah ili nelagodu. Po tekstilu pogotovo ženski kupci vole“prčkati“, osjetiti kvalitetu, pogledati boju, zamišljati pri tome kako će im stajati… Čime se još podiže radoznalost kupaca i osjećaj involvacije?

• Kad se prolazi stalno pokraj istih izlaganja vani, ili unutar prodavaonice, nastaje stereotip koji prerasta u dosadu, ravnodušje, pa je kupovina samo rutina.

• Osvježenje asortimana odnosi se na modu, trendove, sezone i na proizvode za koje se u jednom razdoblju provodi akcija, koji privlače, koji su u skladu s onim što se događa u okruženju, koji su prigodni, koji predstavljaju inovaciju.

Funkcionalnoj poruci „Sve za školu“ može se unijeti malo duha, pa napisati npr. – „Povratak u školu“, „Opet u školu“. Ne treba se ni ustručavati rečenice poput – „Počela je počela“… Naravno, počela je školska godina. Đaci će to prihvatiti i „pjevna“ poruka će ići „od usta do usta“.

• Bilježimo opće zanimanje i (ne) raspoloženje odraslih prema maturalnim „norijadama“. I to se može koristiti kreativno i proaktivno. Na tome se može profitirati i biti konstruktivan – postaviti pozitivnije kriterije, a ne samo „norenje“. Primjerice, može se sponzorirati naj-uniforma po izbranim temama i kriterijima. Može i cijeli razred. Može biti nagrada i za najekološkiji scenarij, pa umjesto alkohola (koji se konzumira ipak preko svake granice…) – tko će popiti najviše vode, pa tko će ostati trijezan (hm!)… Kod ove koncepcije može se kreirati zaista neobične ideje koje se lako pamte, a najviše koristi će imati oni koji su u tome prvi, originalni, domišljati.

Kad se organiziraju prigodni ili sa povodom – „Dani…“, to se pročuje i doprinosi ideji prodavaonica koje „ruše s nogu“. I tu se može biti jako kreativan, pa poticati „Lude“ ideje. Evo jedne od tih „ludih“ koja može imati dobar odjek – „Dani tajnica“. Kako su u uredima to osobe koje se najviše kontaktiraju, odjek može zaista biti jako dobar i poželjan, jer su onda sretne što ih se uključuje.

Trgovački lanac koji bi se u to uključivao može pripremati specijalne darove za tajnice – marame, cvijet, čokoladice… Neka se onda šefovi i posjetitelji uključuju, pa neka

se o tome priča, a trgovina jednim udarce pogađa pozitive ishode –promet i imidž.

Može se prirediti „Mjesec unaprjeđenja stanovanja“. Ova se poruka odigrava u akciji u kojoj se ne nudi da se samo sluša stručnjake, već se ohrabruje ljude da i sami potraže rješenja koja vode ugodnom stanovanju, pa ih se na taj način involvira.

Trgovine i prodavaonice mogu prezentirati sveobuhvatnost i harmonizaciju između atmosfere, unutrašnjeg i vanjskog dizajna i merchandisinga. Ne moraju to biti samo oni jaki, već to mogu i prodavaonice „iza ugla“, pa i one iz susjedstva.

Pa kakvu strategiju razvijaju oni koji nisu na vrhu?

Mali ipak posve ne nestaju, a napose se zadržavaju vitalne kvartovske i „prodavaonice iz ugla“. Kod nas i izvan naše zemlje ti manji rade sljedeće:

• Potiču živost događanja u prodavaonicama za prigodne dane –vjerski praznici, kad se nešto slavi kao što su rođendani, imendani, ženidba, ili pak samo izmišljaju povode i pretvaraju ih u prigode – dani palačinki, krumpira (razigrava se kulinarska mašta), dani punica, baka, unuka, penzionera, tinejdžera… Priređuju iznenađenja u prodaji, provode specijalne akcije u gradu itd.

• Studiraju pobliže strukturu svojih kupaca i iznenađuju ih izlazima u susret (kako je ljudima drago kad ih se oslovi imenom!).

• Studiraju uspjehe drugih.

• Treniraju svoje ljude u vještinama ne samo prodavanja, već i iz drugih područja marketinga - ljudi su im upućeni u sve tajne i spremni odgovarati mušterijama, posavjetovati ih, učiniti im kupovinu ugodnim.

• Ne snižavaju cijene generalno, jer znaju kojih 800 jedinica mora biti jeftino unutar 6000 SKU (jedinica prodaje). Naime, kupci nisu svjesni cijena svih artikala, pa se zato biraju proizvodi koji se kupuju češće, masovnije.

• Ulaze u udruženja koja su usmjerena na zajedničke odnose prema dobavljačima, usvajanje principa category managementa, ECR-a, unaprjeđivanje i racionalizacija poslovanja, stvaranje identiteta, ljudski resursi.

• Osnivaju i klubove koji ih povezuju, po kojima ih potrošači identificiraju.

Prisni odnosi s mušterijama („Susjed, kako ste?“) stvaraju lojalnost i privrženost. Primjerice cvjećar „iza ugla“ pozna većinu svojih mušterija i prisno ih savjetuje o izbori cvijeća prema tome kome je namijenjeno. „Kumice na placu“ imaju sličan odnos i stječu povjerenje, lojalnost. Razvijanje takovog osjećaja važno je i u aktu osobne prodaje.

Stvaranje ambijenta unutar i u okolici prodavaonica

Prodavaonica koja „ruši s nogu“ mora voditi brigu o izlogu, ulazu, interijeru i izlazu. Uspjeh u tom poslu prosuđuje samo jedan sudac –kupac. Izlog stvara prvi dojam Zato izlog mora biti privlačan, ne prenatrpan, zanimljiv. Mora se i često mijenjati, jer se postepeno prema njemu odnosi ravnodušno i dobiva se dojam nemara i zapu -

štenosti. Izlog je najjeftinije i najučinkovitije mjesto oglašavanja koje motivira kupce da ulaze.

Nekoliko zapažanja i savjeta o tome što bi se moglo napraviti u tom smjeru:

• Ne ići na šture informacije, već na nešto što će pobuditi zanimanje publike i dati sliku o kreativnosti zaposlenika. Dobro je isticati i slogane ako su duhoviti, kao što je ranije navedeno za početak škole. A može barem i – „Aha! Opet u školu!“, pa neka knjige vire iz torbe… Pa zar to nije bolje od šturih i neduhovitih napisa – „ljetna“ ili „zimska“ rasprodaja. Treba biti duhovit, malo emocionalniji, kreativniji.

• Izlog mora imati razlog! U izlog ne nabijati sve proizvode, već ih složite na neku temu, staviti ih u neku životnu situaciju koja izaziva radoznalost, maštu, želje. Neka čokolada bude malo razmrvljena, onako kako je ostavljaju djeca, pa se mama srdi… Pa dječja jakna s malo uvučenim rukavom, pa ih opet špotamo, ali sa simpatijama, jer njima se uvijek nešto žuri.

• Može se biti stalno aktualan, pa ubaciti vic dana, vijest dana, savjet dana, recept dana, horoskop. Ne moraju samo zaposlenici izmišljati sve sami, već mogu sudjelovati i kupci i to je pun pogodak, jer ih se involvira. Ti „Ameri“ nam i za to daju do -

bar primjer, pa osnivaju udruženja kako bi se kupci što više involvirali.

• Zašto ne i pozitivni PR? Izlog se može koristiti za objave sponzoriranja nečega humanitarnog ili društvenog karaktera – dječji vrtići, škole, vatrogasci, sport… Doduše, u našoj praksi se događa da kad netko pomaže, sponzorira, na njega navale i drugi koji vape za pomoć. No, ako se to radi na drugi način, recimo ako se daju nagrade, onda to nije samo „caritas“. „Mali ljudi“ će onda takve akcije primiti srdačno, pa onda to neka bude u izlogu.

Ulaz se može itekako iskoristiti. Poruka će biti dojmljiva ako je samo jedna naljepnica. Vrata su nakon izloga sljedeća impresija, pa se mogu koristiti kao nastavak slogana, ili teme iz izloga kao na primjer: „Uđite bez straha u proljetnu kišu cijena“, pa „Dovedite svog Valentina ili Valentinu“, „Čeka vas naš uskrsni zeko“ itd. Mogu biti i poticajni natpisi poput – „Uđite i slobodno birajte… isprobavajte…“

Riječi neka teku u smjeru srdačnosti, uslužnosti, susretljivosti.

Kad se napuste ulazna vrata, očekuje se interijer u kojem će se osjećati ugodno, a ne izgubljeno i luta -

juće. Kad prodavači kod tehničkih ili sofisticiranijih dobara nose bedževe s imenom i funkcijom, to nas ohrabruje da im pristupimo i zatražimo da nas savjetuju ili upute.

Sljedeća važna faza je ozračje koje privlači kupce koje djeluje impulzivno, ugodno, emocionalno. Osim uobičajenih klišea uz malo kreativnosti može se napraviti odmak:

• Kad se nešto miče, to uvijek privlači pažnju. Pokretne oznake upotrebljavaju se za obilježavanje prigodnih akcija, sezona, tematske prodaje.

• Znakovi ne moraju uvijek biti klasični ispisi. Može se obilježiti sa stopalima, prstima, rukama, krilima, kljunovima…

Neka i izlaz bude s dušom! Kupci izlaze, a možda će doći još, pa je dobro na izlazu im se zahvaliti što izaziva povoljnije raspoloženje i ukupan povoljan učinak. Ako ništa drugo, može i obično „Hvala!“, pa „Hvala i sretan put… sretan povratak kući“, „Hvala što ste kupovali kod nas… bili s nama… što smo vam pomogli“ i sl. A zamislite natpis poput – „Cijenimo vrijeme koje ste proveli s nama“.

Okolica prodavaonice nije samo „gradsko“ ili „državno“ zemljište. Mora se postarati da bude ured -

no, a ako je travnjak, treba ga njegovati. Poželjno je posaditi cvijeće, i njegovati ga. Prisjetite se uzrečice – „Posadi cvijet, spasi svijet“.

Rezime

Kupovina je ugodna kad se kupac tako osjeća, kad kupuje ležerno i bez stresa. Ambijent je prvi korak do ugodne kupovine. Njega čini ukupna atmosfera s rasporedom roba, osvjetljenjem, prolazima kroz gondole, ističe se mogućnost brzog pronalaženja roba, izlaganje je atraktivno. Važna je i lokacija, ali mora biti dovoljno mjesta za parkirališta.

Na kupovinu djeluje dizajn koji privlači, dobro je markiran tako da se odmah može prepoznati i izdaleka Vegeta, Milka, Kinder. Izlog stvara prvi dojam, ali mora biti stalno aktualan. I Izlaz može biti s dušom, jer treba cijeniti vrijeme kupaca, pa im se zahvaliti.

U unutrašnjosti se kupac mora osjećati ugodno, bez pritisaka. Ozračje u prodavaonici može na kupce djelovati impulzivno, ugodno, emocionalno. Treba kreativno težiti da se napravi odmak od postojećih stereotipa, jer se time dobije na privlačnosti.

Vitalni stvaraju prigodne atmosfere, priređuju promocije. Nastoje da se kupci oslobode svih stega pa potiču da ljudi na licu mjesta angažiraju svih pet čula kako bi mogli bolje osjetiti robu u neposrednom susretu s njom. Tako se potiče i radoznalost kupaca koji se osjećaju slobodno. Oni manji pak slijede dobre ideje koje su za njih ostvarive. Potiču živost događanja u prodavaonicama za prigodne dane, priređuju iznenađenja u prodaji, provode specijalne akcije u gradu itd. Studiraju pobliže strukturu svojih kupaca i iznenađuju ih izlazima u susret.

Napomena: opširnije o tim temama može se naći u knjizi Z.P.: AKTIVNA PRODAJA u nakladi Beletra, Zagreb. ST

Marketinška niša na tržištu tepiha i sagova

Prema izvješću Fortune Business Insights, Prognoza 2023-2030, globalno će tržište tepiha i sagova rasti pristojnom brzinom tijekom predviđenog razdoblja zahvaljujući brzoj urbanizaciji, porastu građevinskih aktivnosti, povećanju raspoloživog dohotka potrošača i porastu potrebe za proizvodima za opremanje u zemljama u razvoju. Očekuje se da će Azija i Pacifik imati najveći udio na tržištu tepiha i sagova tijekom predviđenog razdoblja. Potražnja za tepisima i sagovima porasla je s porastom razvoja infrastrukture i građevinskih aktivnosti diljem svijeta. Prema India Brand Equity Foundation (IBEF), predviđa se da će tržište nekretnina u Indiji dosegnuti vrijednost od 1 bilijun američkih dolara do 2030., u odnosu na 200 milijardi američkih dolara 2021., te činiti 13% BDP-a te zemlje do 2025.

Prema National Association of Realtors, u SAD-u, prodaja postojećih kuća dosegla je 15-godišnji maksimum od 6,12 milijuna u 2021., što ukazuje na porast od 8,5%. Prema Uredu za nacionalnu statistiku (ONS), mjesečna gradnja zgrada u Ujedinjenom Kraljevstvu porasla je za 1,1% u kvantitativnom smislu u siječnju 2022. i trenutno je na najvišoj razini od rujna 2019.

Tepisi i sagovi nude funkcionalne

karakteristike kao što su sprječavanje klizanja i toplinska izolacija.

Niska temperatura čini tepihe vitalnim za stambene domove u ra -

znim regijama. Wools of New Zealand proveo je istraživanje i otkrio da tepisi pružaju otprilike 10 puta veću izolaciju od tvrdih podnih obloga. Očekuje se da će ti čimbenici potaknuti potražnju za tepisima i sagovima u sljedećih nekoliko godina. Osim toga, potpora vlade i industrije za proizvodnju tepiha i sagova pokreće tržište. U nekim zemljama, poput Afganistana, industrija tepiha dugo je bila izvor prihoda za mnoga kućanstva. Dužnosnici Afganistanskog sindikata proizvođača tepiha namjeravaju proširiti industriju proizvodnje tepiha s 18 na 34 pokrajine. Posljedično, predviđa se da će tržište tepiha i sagova rasti u sljedećih nekoliko godina. (Izvor: https://www. fortunebusinessinsights.com/carpets-rugs-market-104509)

Što se tiče materijala, tržište tepiha i sagova segmentirano je na najlon, polipropilen, poliester, vunu, jutu, pamuk i druge (životinjske kože i sl.). Očekuje se da će segment najlona rasti najbržim tempom tijekom predviđenog razdoblja, jer je najlon najtrajnije vlakno tepiha koje je najotpornije na mrlje u usporedbi s drugim vrstama materijala. Dodatna istraživanja tržišta (https://hr.eturbonews.com/ O%C4%8Dekuje-se-da-%C4%87e4-7-tr%C5%BEi%C5%A1te-tepihado-74.-dosegnuti-vrijednost-od1-2028-milijardu-USD/ ) ukazuju da su se upravo zato, globalni proizvođači i trgovci tepiha kao što su Mohawk Industries, Inc., Milliken

& Company, Tarkett Group, Shaw Industries Group, Inc., TheDixie Group, Inc., Balta Industries NV, Mannington Mills, Inc., Tai Ping Carpets International Ltd, MarquisIndustries, Inc. i Victoria PLC usredotočili na proizvodnju tepiha od mješavine materijala poput vune, najlona i vlakana.

Osnovni materijal za proizvodnju ručno rađenih orijentalnih tepiha je prirodna ovčja vuna, a uz nju, koriste se još pamuk, kozja kosa i svila. Osim samog materijala, prirodan je i način bojanja istih. Kad se vuna isprede, sljedeća faza je bojanje. Potrebni su znanje i vještina kako bi se dobili precizni, traženi rezultati boja. Kvalitetniji i ekskluzivniji tepisi boje se prirodnim bojama. Plava, indigo boja dobiva se iz graška, crvena iz korijena lučice, žuta od šafrana, zelena od lista loze, smeđa od ljuske oraha, narančasta od kane itd. Dok su globalni proizvođači tepiha orijentirani na ponašanje potrošača ovog tržišnog segmenta koji se ogleda u funkcionalnoj i ekonomski najisplativijoj prilici, na tragu estetske privlačnosti stambenih i poslovnih interijera, otvara se prostor za razvoj tržišne niše, proizvodnje i trgovine ručno tkanih tepiha. Tržišna niša, prema svojoj definiciji, dio je tržišnog segmenta koji se sastoji od male skupine ljudi (ili tvrtki) koja ima određene zajedničke karakteristike i potrebe. Potrošači odabranih ukusa, skloni uređenju interijera, potražnjom za originalnim, au -

Ivana Prezzi, dipl. oec.

tohtonim, prirodnim još uvijek nemaju dovoljno dobavljača koji im mogu zadovoljiti specifične potrebe na tržištu tepiha i sagova. Ručno rađeni tepisi potječu s istoka, a najčešće dobivaju imena po regiji ili mjestu iz kojeg dolaze. To su orijentalni tepisi koje vrlo često nazivamo perzijskim, jer povijesno zaista i potječu iz Perzije, današnjeg Irana. Međutim, postoji velik broj različitih vrsta i stilova orijentalnih tepiha. Najčešće se razlikuju perzijski, afghani, pakistani, baluchi, turkmenistani, kod nas poznati kao bukhare, kavkaz tepisi, indo, tibetanski, turski, turkestanski, kineski, europski i sjevernoafrički, od kojih je najpoznatiji marokanski berber. Motivi orijentalnih tepiha su najrazličitiji, a u pravilu predstavljaju koncept svakodnevnog života ljudi koji ih izrađuju. Perzijski su najspecifičniji, razlikuju se po brojnim stilovima odnosno imenima regija iz kojih dolaze ili po etničkim grupama ljudi koji ih proizvode: Abadeh, Afshar, Ardebil, Bakhtiar, Beluch, Bidjar, Gabbeh, Ghashghai, Ghom, Hamadan, Heriz, Isfahan, Kerman, Keshan, Klardasht, Koliai, Mashad, Moud, Nahavand, Nain, Senneh, Shiraz, Tabriz. Izgovor navedenih imena varira, ovisno o lokalnom dijalektu.

Umjetnost tkanja i bojanja tepiha nasljeđe je koje se tisućljećima prenosi s generacije na generaciju. Tepisi se razlikuju i po čvoru tkanja, pa tako turska govorna područja uglavnom koriste simetrični čvor,

također poznat kao turski ili Ghiordes čvor. Asimetrični, perzijski ili Senneh čvor koriste tkalačke radionice na području Irana, Indije, Egipta i Kine. Tepisi se mogu tkati i takozvanim Jufti čvorom koji može biti i simetričan i asimetričan gdje vodoravna nit prelazi preko četiri okomite, pa je posao tkanja puno brži, ali su tepisi izrađeni Jufti čvorom zato lošije kvalitete, manje izdržljivi te nakon nekog vremena djeluju ispucani. Tibetantski čvor je potpuno različit od navedena tri, što tepihe tkane tibetanskim čvorom razlikuje gustoćom. Gustoća se tepiha iskazuje brojem čvorova po kvadratom metru. To se najlakše može uočiti na poleđini svakog ručno izrađenog tepiha. U pravilu su tepisi izrađeni većim brojem čvorova po kvadratnom metru kvalitetniji tepisi, koji na tržištu ostvaruju višu cijenu.

Tepisi s područja Kavkaza dijele se u 5 grupa: Kazak, Karabach, Sjirvan, Kuba i Dagestan. Ovi se tepisi ističu geometrijskim uzorkom s maštovitim i bogatim načinom izražaja, krivocrtnim uzorcima figura životinja. Izrađeni su od ručno pređene vune, prirodne boje, dobivene iz biljaka, koje su oštre i jarke. Poznati su po dobroj kvaliteti vune, dobroj reputaciji i dugotrajnosti, te na tržištu prepoznati pod nazivom „Kazak fine“. Beluch tepisi potječu s granice Afganistana i Irana. Proizvode ih istoimena plemena koja se bave uzgojem ovaca, koza i deva. Smatraju se jednim od najljepših sagova iako su

uglavnom tamnih boja. Specifični su po obrubima koji se izrađuju od dlake koze, a poznati su i kao molitveni tepisi. Indo tepisi počeli su se proizvoditi u 16. stoljeću u Indiji, vjerojatno da bi opskrbili palaču mogula Akbara. Tkani su od mješavine vune i svile.

Danas se uglavnom rabi termin orijentalni tepih, a za zapadno tržište najviše se proizvode u Maroku, Rumunjskoj i Bugarskoj, Turskoj, Iranu, regiji Kavkaza, Afganistanu, Turkmenistanu, Pakistanu, Indiji, Tibetu, Nepalu i Kini. Perzijski, odnosno, orijentalni tepisi proizvode se kod kuće. Žene iz navedenih područja ih proizvode kako bi zaradile dodatan novac s kojim mogu održavati svoja kućanstva. To je i dalje glavni razlog zbog čega su cijene orijentalnih tepiha niske u odnosu na rad i trud koji stoji iza njih. Svakako vrijede svoju cijenu u odnosu na kvalitetu.

Poznato je da su marketinške niše profitabilne za manje tvrtke, specijalizirane za uska djelovanja. Masovni marketing cilja na cjelokupno tržište dok je fokus niše na pojedincu. Umjesto velikih reklamnih kampanja, personalizirani plan prodaje, uz dobro istraženo tržište i poznavanje robe, može omogućiti postizanje izvrsnih rezultata malih poduzetnika koji se odluče baviti prodajom ručno rađenih orijentalnih tepiha. Faktor uspjeha u niši je kvaliteta proizvoda, a ručno tkani tepisi odlikuju se upravo kvalitetom izrade. Faktori koje treba uzeti u obzir pri razradi marketinške strategije su kupovna moć potrošača, kulturna norma, demografski faktor i sl. Motivacijski aspekt potrošača moguće je istražiti metodama anketiranja, fokus grupa ili metodom promatranja. Ova marketinška niša odlična je prilika za male poduzetnike koji se bore s velikim korporacijama. Porast prodaje tepiha i sagova putem internetskih kanala, e-trgovina i digitalni marketing stvorit će dodatne prilike za tržišne igrače. ST

Turizam na putu potpunog oporavka

Novi podaci pokazuju snažan početak 2023. Madrid, Španjolska, 9. svibnja 2023. - Međunarodni turizam na dobrom je putu da se vrati na razine prije pandemije s dvostruko više ljudi koji su putovali tijekom prvog kvartala 2023. nego u istom razdoblju 2022. Novi podaci iz UNWTO: Što smo naučili?

Drugi ovogodišnji Svjetski turistički barometar

UNWTO-a pokazuje da se brzi oporavak sektora nastavio u 2023. Pokazuje da su: • Sveukupno, međunarodni dolasci dosegnuli 80% razina prije pandemije u prvom kvartalu 2023. • Procjenjuje se da je putovalo 235 milijuna turista međunarodno u prva tri mjeseca, više nego dvostruko više nego u istom razdoblju 2022. • Turizam je nastavio pokazivati svoju otpornost. Revidirani podaci za 2022. pokazuju da je prošle godine više od 960 milijuna turista putovalo u inozemstvo, što znači da se dvije trećine (66%) broja prije pan -

demije oporavilo. Oporavak po regijama u prvom tromjesečju 2023.: Bliski istok je zabilježio najjači učinak kao jedina regija koja je premašila broj dolazaka iz 2019. (+15%) i prva koja je oporavila broj prije pandemije u cijelom tromjesečju. Europa je dosegla 90% razine prije pandemije, potaknuta snažnom potražnjom unutar regije. Afrika je dosegla 88%, a Amerika oko 85% razina iz 2019. Azija i Pacifik ubrzali su svoj oporavak s 54% razina prije pandemije, ali ovaj će se uzlazni trend ubrzati sada kada je većina destinacija, posebice Kina, ponovno otvorena.

Podaci UNWTO-a također analiziraju oporavak po podregiji i odredištu: Europa južnog Mediterana i Sjeverna Afrika također su se oporavile na razini prije pandemije u prvom tromjesečju 2023., dok su se Zapadna Europa, Sjeverna Europa, Srednja Amerika i Karibi približile tim razinama. Što to znači? Glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili kaže: „Početak godine ponovno je pokazao jedinstvenu sposobnost turizma. Na mnogim smo mjestima blizu ili čak iznad razine dolazaka prije pandemije. Međutim, moramo ostati oprezni u pogledu izazova u rasponu od geopolitičke nesigurnosti, nedostat-

ka osoblja i potencijalnog utjecaja krize troškova života na turizam, te moramo osigurati da povratak turizma ispuni svoje odgovornosti kao rješenje za klimu i kao pokretač uključivog razvoja.“

Prihodi od međunarodnog turizma ponovno su porasli i dosegnuli granicu od 1 bilijun USD u 2022., što je realni rast od 50% u usporedbi s 2021., potaknut važnim oporavkom međunarodnih putovanja. Potrošnja međunarodnih posjetitelja dosegla je 64% razine prije pandemije (-36% u usporedbi s 2019., mjereno realnim vrijednostima). Gledano po regijama, Europa je 2022. ostvarila najbolje rezultate s gotovo 550 milijardi USD prihoda od turizma (520 milijardi EUR), ili 87% razine prije pandemije. Afrika je povratila 75% svojih prihoda prije pandemije, Bliski istok 70%, a Amerika 68%. Zbog dugotrajnog zatvaranja granica, azijska su odredišta zaradila oko 28%. Pogled unaprijed: Što je u trgovini? Rezultati prvog tromjesečja 2023. u skladu su s predviđanjima UNWTO-a za ovu godinu prema kojima se predviđa oporavak međunarodnih dolazaka za 80% do 95% prije pandemije. Skupina stručnjaka UNWTO-a izrazila je uvjerenje u jaku vrhunsku sezonu (svibanj-kolovoz) na sjevernoj hemisferi, što se odražava u najnovijem indeksu povjerenja UNWTO-a koji pokazuje da je izvedba za to razdoblje na putu da bude još bolja od 2022. Među -

tim, oporavak turizma također se suočava s nekim izazovima. Prema Odboru stručnjaka UNWTO-a, gospodarska situacija ostaje glavni čimbenik koji utječe na učinkovit oporavak međunarodnog turizma u 2023., s visokom inflacijom i rastućim cijenama nafte koji se pretvaraju u veće troškove prijevoza i smještaja. Kao rezultat toga, očekuje se da će turisti sve više tražiti vrijednost za novac i putovati bliže domu. Nesigurnost proizašla iz ruske agresije na Ukrajinu i drugih rastućih geopolitičkih napetosti također i dalje predstavljaju negativne rizike.

Međunarodni turizam – 2023. počinje snažno s oporavkom Bliskog istoka na razini iz 2019. u prvom kvartalu. Međunarodni turistički dolasci dosegnuli su 80% razina prije pandemije u prvom kvartalu 2023. (-20% u usporedbi s istim kvartalom 2019.) potaknuli su snažne rezultate u Europi i na Bliskom istoku, u usporedbi s razinom oporavka od 66% za 2022. godinu ukupno. Međunarodni turizam porastao je 86% u prvom tromjesečju 2023. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pokazujući kontinuiranu snagu na početku godine. Procjenjuje se da je 235 milijuna turista putovalo u inozemstvo u prva tri mjeseca, više nego dvostruko više nego u istom razdoblju 2022. Bliski istok je zabilježio najjači učinak (+15%) i prva je svjetska regija koja je oporavila

brojke prije pandemije. Europa je dosegla 90% razina prije pandemije u prvom tromjesečju 2023., uz podršku snažne potražnje unutar regije. Afrika i Amerika dosegle su oko 85% razina iz 2019. u prva tri mjeseca 2023., dok su se dolasci u Aziju i Pacifik popeli na 54% razine prije pandemije.

Po podregijama, južna mediteranska Europa (+1%) i sjeverna Afrika (+4%) vratile su se na brojke iz 2019. Prihodi od međunarodnog turizma vratili su se na 1 trilijun USD u 2022., realno porasavši za 50% u usporedbi s 2021. i dosegnuvši 64% razine prije pandemije. Očekuju se snažni rezultati u nadolazećoj ljetnoj sezoni na sjevernoj hemisferi podržani velikom potražnjom, održivim oporavkom zračne povezanosti i nedavnim ponovnim otvaranjem Kine i drugih velikih azijskih tržišta i odredišta. Anketa UNWTO Panela stručnjaka pokazuje da gotovo 70% stručnjaka očekuje bolje rezultate u razdoblju od svibnja do kolovoza 2023. Ipak, većina i dalje vjeruje da se međunarodni turizam neće vratiti na razine iz 2019. do 2024. ili kasnije.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda s mandatom promicanja odgovornog, održivog i univerzalno dostupnog turizma. Članstvo UNWTO-a uključuje 159 zemalja, 6 pridruženih članova, dva stalna promatrača i više od 500 pridruženih članova koji predstavljaju privatni sektor, obrazovne ustanove, turističke udruge i lokalne turističke vlasti.

Nesigurnost proizašla iz ruske agresije na Ukrajinu i drugih rastućih geopolitičkih napetosti također i dalje predstavljaju negativne rizike. Iako rizici povezani sa zdravljem i dalje ostaju, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 5. svibnja 2023. da je COVID-19 sada utvrđen i aktualan zdravstveni problem koji više ne predstavlja hitan javnozdravstveni problem od međunarodne važnosti. A.G.

Predstavljeni projekti METRO Junior Top Chef i MICHELIN izazov zlatne plakete

Najboljim hrvatskim restoranima dodijeljena MICHELINOVA priznanja za 2023. godinu

cuske kulinarske akademije. Međunarodno priznati chefovi su, uz pomoć učenika Srednje škole Zabok – Regionalnog centra kompetentnosti, pokazali što je potrebno da bi jelo zasjalo MICHELINOVIM sjajem.

Uutorak 27. lipnja u Laubi u Zagrebu, METRO, partner MICHELINA za Hrvatsku, službeno je uručio prestižna MICHELIN priznanja hrvatskim restoranima koji su uvršteni u vodič za 2023. godinu. Novom selekcijom MICHELINA svih deset dosadašnjih restorana zadržalo je svoju zvjezdicu, a Hrvatska je dobila još jedan restoran s prestižnom oznakom zvjezdice - restoran Korak (Jastrebarsko).

Restoran Korak ujedno je novi nositelj MICHELINOVE Zelene zvjezdice koju sada imaju tri restorana. Na listu Bib Gourmand, uvrštena su tri nova restorana: Bugenvila (Cavtat), Taj Mahal (Dubrovnik) i Beštija (Zagreb), a devet novih restorana dobilo je preporuku ovog priznatog gastronomskog vodiča.

„Raduje nas što MICHELINOVA priznanja iz godine u godinu potvrđuju kako kvaliteta hrvatskog ugostiteljstva raste. Kao dugogodišnjeg partnera MICHELINA i hrvatskih ugostitelja, naročito nas veseli činjenica što je čak 13 novih hrvatskih restorana uvršteno u vodič, od kojih i jedna nova zvjezdica. Čak su tri restorana nositelji i Zelene zvjezdice koje se dodjelju-

ju onima koji su napravili značajan iskorak na području održivosti. Korištenje lokalnih i sezonski namirnica svakako je korak u tom smjeru, a u čemu METRO pruža značajnu podršku povezujući restorane izravno s hrvatskim proizvođačima. Na kraju, čestitke svim hrvatskim restoranima i chefovima koji su, svojim umijećem i predanošću vrhunskom iskustvu svojih gostiju, potvrdili i zadržali svoje mjesto u vodiču“, izjavio je Imre Horváth, predsjednik Uprave tvrtke METRO Hrvatska.

Na svečanosti je predstavljen projekt METRO Junior Top Chef čiji je cilj doprinijeti osnaživanju kuharske profesije u Hrvatskoj, te budućim kuharima omogućiti učenje novih trendova u gastronomiji i kulinarstvu. Temelj projekta je natjecanje učenika i učenica regionalnih centara kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, a pobjednik će za nagradu dobili edukaciju u prestižnim inozemnim kulinarskim školama. U projektu će sudjelovati Alejandro Serrano, najmlađi chef s MICHELINOVOM zvjezdicom, Olivier Bellin, nagrađivani francuski chef restorana L'Auberge des Glazicks s dvije Michelinove zvjezdice i Mika Alix, počasni član Fran-

Predstavljen je i MICHELIN izazov zlatne plakete, kreativna inicijativa putem koje MICHELIN želi potaknuti angažman i povećati vidljivost ugostitelja na društvenim mrežama, kako bi privukli još više gostiju i dodatno osnažili povezanost s MICHELINOM. Stručni žiri MICHELINA, birat će najkreativni-

ju fotografiju s MICHELIN priznanjem i najbolju grupnu fotografiju chefova i njihovih suradnika.

METRO je dugogodišnji partner MICHELINOVOG vodiča koji je međunarodna referenca za fine-dining. Ovom suradnjom METRO želi dodatno istaknuti svoju predanost sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva i pružiti mu profesionalnu podršku koju treba i zaslužuje. Lista svih restorana uvrštenih u MICHELIN vodič za 2023. može se pronaći na poveznici https://www.metrocc.hr/press/Michelin-2023.

Imre Horváth

Dobitnici priznanja

Tko je prosječan potrošač u Hrvatskoj prema rezultatima iz Popisa stanovništva provedenog 2021. godine?

Podaci iz Popisa stanovništva provedenog 2021. godine ukazuju na činjenicu da nas u Hrvatskoj živi oko 10% manje nego prije popisa iz 2011. godine, da u prosječnom kućanstvu živi 2,7 člana, da smo stari prosječno 44,3 godine, a da je oko 44% stanovništva starije od 50 godina. U Hrvatskoj je od ukupnog broja stanovnika oko 52% žena, a žene se najčešće zovu Marija, muškarci Ivan, a najčešće prezime u Hrvatskoj je Horvat. U ovom članku analizirati će se tko je prosječni stanovnik Hrvatske prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine, a koji je ujedno i potrošač.

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima

3,871.833 stanovnika, od čega 1,865.129 muškaraca (48,17%) i 2,006.704 žene (51,83%). Isto tako, prema popisu najčešća muška imena u Hrvatskoj su Ivan, Josip i Marko, dok su ženska Marija, Ana i Ivana. Tri najčešća prezimena u Hrvatskoj su Horvat, Kovačević i Babić. Prema rezultatima iz Popisa 2021., u Republici Hrvatskoj od ukupnog stanovništva

3,829.989, odnosno 98,9%, živi u privatnim kućanstvima te 41.844, odnosno svega 1,1%, u institucionalnim kućanstvima. Ako pak promatramo broj kućanstava, ukupno ih je bilo 1,436.893. Prosječan broj članova po kućanstvu u 2021. godini iznosio je 2,7.

Podaci iz popisa stanovništva pokazuju da se smanjuje udjel kućanstava od tri i više članova, a raste udjel samačkih i dvočlanih kućan -

stava u ukupnom broju kućanstava u odnosu na ranije popise.

Analizom podataka po dobnim skupinama iz Popisa 2021. razvidno je sljedeće: da je najveći udio stanovništva u dobnoj skupini 65+ godina odnosno 22,45% građana Hrvatske, slijede oni u dobnoj skupini između 50 i 64 godine, a njihov udio je 21,38%. Potom slijede građani u dobi od 35 do 49 godina s udjelom od 20,23%, pa oni iz-

Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

među 25 i 34 godine s 11,4%. Djece od 0 do 14 godina živi u Hrvatskoj 14,27% te između 15 i 24 godine njih 10,27%.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o dobnoj strukturi u hrvatskim gradovima 2021., prosječna starost u gradovima je 45 godina. Prosječna starost u Hrvatskoj je 44,3 godine, s tim da je prosječan Hrvat star 42,6 godine, a žena iz Hrvatske 46 godina, pokazuje to popis stanovništva iz 2021. godine.

Analiza indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u razdoblju od 2011. do petog mjeseca 2023. godine (podaci Ipsos i HNB), koja na mjesečno razini prati predmetne indekse ukazuje na mahom negativne indekse i pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u promatranom razdoblju. Analizirajući promatrano razdoblje valja istaknuti da je riječ u razdoblju u kojem smo (pre)živjeli u post kriznom razdoblju nakon svjetske financijske krize iz 2008., pa onda i razdoblju svjetske pandemije koronavirusa, kao i postpandemijskom razdoblju, i u vremenu ruske invazije na Ukrajinu što je sve skupa izazvalo energetsku krizu, poremećaje u lancima opskrbe, pa posljedično rekordne stope inflacije, što je smanjilo indekse, doze optimizma i budžete prosječnog kućanstva. Ukratko i ugrubo, analiza ukazuje da su građani Hrvatske tradicionalno pesimističniji, međutim, doza optimizma u uskoj je korelaciji s gospodarskim prosperitetom kao i primjerice ljetom, kad većina građana ide na godišnji odmor, pa raste i doza optimizma.

Tabelarni prikaz broj 1. Najčešće žensko i muško ime te prezime u Hrvatskoj prema Popisu 2021.

Najčešće žensko ime Najčešće muško ime Najčešće prezime

Marija Ivan Horvat

Ana Josip Kovačević

Ivana Marko Babić

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Tabelarni prikaz broj 2. Prosječna starost građana Hrvatske po spolu prema Popisu 2021.

Prosječna starost građana Hrvatske Žena Muškarac

44,3 godine

46 godina 42,6 godine

Grafički prikaz broj 1: Udio stanovnika u Hrvatskoj po dobnim skupinama prema Popisu stanovništva iz 2021. godine

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

inflacije, što je smanjilo indekse, doze optimizma i budžete prosječnog kućanstva Ukratko i ugrubo, analiza ukazuje da su građani Hrvatske tradicionalno pesimističniji, međutim, doza optimizma u uskoj je korelaciji s gospodarskim prosperitetom kao i primjerice ljetom, kad većina građana ide na godišnji odmor, pa raste i doza optimizma.

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Grafički prikaz broj 1: Udio stanovnika u Hrvatskoj po dobnim skupinama prema Popisu stanovništva iz 2021. godine

Grafički prikaz broj 2.: Indeks pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača od 2011. do V. mjeseca 2023. godine

Indeks pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača od 2011. do V./2023.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o dobnoj strukturi u hrvatskim gradovima 2021., prosječna starost u gradovima je 45 godina. Prosječna starost u Hrvatskoj je godine, s tim da je prosječan Hrvat star 42,6 godine, a žena iz Hrvatske 46 godina, to popis stanovništva iz 2021. godine.

siječanj lipanj studeni travanj rujan veljača srpanj prosinac svibanj listopad ožujak kolovoz siječanj lipanj studeni travanj rujan veljača srpanj prosinac svibanj listopad ožujak kolovoz siječanj

Tabelarni prikaz broj 2. Prosječna starost građana Hrvatske po spolu prema 2021.

Zaključno i sumirano, analiza podataka Popisa 2021. ukazuje da smo posljednje desetljeće prosječno u Hrvatskoj svi stariji i da živimo sve više u samačkim i dvočlanim kućanstvima, ali mahom i dalje volimo ista imena, kako muška tako i ženska. Prosječan muškarac u Hrvatskoj zove se Ivan preziva Horvat, star je 42,6 godine i živi u ku -

Prosječna starost građana Hrvatske Žena Muškarac

44,3 godine

pouzdanja očekivanja raspoloženja

46 godina 42,6 godine

Izvor: HNB, IPSOS; Grafička obrada: Autorica članka Grafički prikaz broj 2: Indeks pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača od 2011. do V. mjeseca 2023. godine

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: HNB, IPSOS; Grafička obrada: Autorica članka Zaključno i sumirano, analiza podataka Popisa 2021. ukazuje da smo posljednje desetljeće prosječno u Hrvatskoj svi stariji i da živimo sve više u samačkim i dvočlanim kućanstvima, ali mahom i dalje volimo ista imena, kako muška tako i ženska. Prosječan muškarac u Hrvatskoj zove se Ivan preziva Horvat, star je 42,6 godine i živi u kućanstvu s 2,7 člana. Prosječna žena u Hrvatskoj zove se Marija preziva Horvat, stara je 46 godina i živi u kućanstvu s 2,7 člana.

Analiza indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u razdoblju od 2011. petog mjeseca 2023. godine (podaci Ipsos i HNB), koja na mjesečno razini prati predmetne indekse ukazuje na mahom negativne indekse i pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u promatranom razdoblju. Analizirajući promatrano razdoblje valja istaknuti riječ u razdoblju u kojem smo (pre)živjeli u post kriznom razdoblju nakon svjetske financijske krize iz 2008., pa onda i razdoblju svjetske pandemije koronavirusa, kao

ćanstvu s 2,7 člana. Prosječna žena u Hrvatskoj zove se Marija preziva Horvat, stara je 46 godina i živi u kućanstvu s 2,7 člana. ST

Udio stanovnika u Hrvatskoj po dobnim skupinama

Kakva je budućnost programa vjernosti?

Anita Jurjević Retail DNA www.retaildna.hr

Budući da izazovi s troškovima života i dalje snažno utječu na kupce, programi vjernosti nikada nisu bili važniji. Njihova svrha je privući nove kupce, zadržati postojeće te povećati ukupnu vrijednost kupovine. Ovi programi temelje se na principu nagrađivanja vjernosti. U ovom članku istražit ćemo koje korake biste trebali razmotriti danas kako bi bili spremni za evoluciju programa vjernosti u budućnosti.

Što su programi vjernosti?

Program vjernosti je marketinška strategija koju maloprodavači koriste kako bi održali dulji odnos s kupcima. Obično se temelje na nagradama za ponovne kupovine ili skupljanju bodova, čime se potiče ponovna posjeta i povećava vrijednost kupovine. Ti programi se provode na različite načine, tako da najčešće uključuju kartice vjernosti, mobilne aplikacije, ali mogu se uvoditi i preko e-pošte ili per-

sonaliziranih ponuda. Nekoliko je prednosti za maloprodavače koji si mogu priuštiti uvođenje programa vjernosti. Prvo, ti programi potiču ponovne kupnje, jer kupci osjećaju da se njihova vjernost prepoznaje i nagrađuje. Drugo, omogućuju prikupljanje dragocjenih podataka o kupcima, o njihovim kupovnim sklonostima i ponašanju, a to pomaže menadžmentu u personaliziranju marketinškog oglašavanja. Treće, ovi programi potiču jačanje

dulje veze s kupcima, jer težnja za prikupljanjem bodova stimulira ponovni posjet i potiskuje razmišljanje i uspoređivanje o konkurentu.

Sve je veća uloga podataka i tehnologije

Trenutno, dva su osnovna čimbenika koja utječu na budućnost programa vjernosti. To su podaci i tehnologija. U oba aspekta, programi vjernosti se razvijaju i pomažu maloprodavačima pripremiti se za budućnost.

Prvo: Tehnologija

Informacijska tehnologija prožima cjelokupno poslovanje i često je pokretač promjena u poslovnom procesu i promjena u pristupanju tržištu. Tehnologija pomaže poboljšati iskustvo kupovine i povezanost s kupcima, pomaže timovima u prodavaonici, pomaže maloprodavačima smanjiti utjecaj na okoliš te u smanjenju troškova. COVID-19 je ubrzao usvajanje novih tehnologija kod kupaca te vjerujemo kako će oni u budućnosti biti sve otvoreniji prema tehnološkim promjenama.

Drugo: Generiranje podataka

Ključno područje za razvoj programa vjernosti je generiranje podataka o kupcima. Analitika kupaca sve više pomaže menadžmentu, dok kupcima može pružiti personalizirano iskustvo kupovine. U kontekstu podataka, moramo spomenuti i povećanu osjetljivost kupaca koja se javlja kada se njihovi osobni podaci prikupljaju i obrađuju. Unatoč tome, kupci odvažu koristi i rizik: ako im program vjernosti donosi neke koristi da mogu proći povoljnije, smatraju to vrijednim za otkrivanje privatnosti maloprodavaču. U svakom slučaju, maloprodavači i dobavljači trebaju biti vrlo oprezni kako ne bi izgubili povjerenje kupaca koji su im otkrili ili omogućili pristup osobnim podacima.

Područja koja utječu na budućnost programa vjernosti

Uz podatke i tehnologiju kao temeljne čimbenike za razvoj programa vjernosti, postoje dodatna područja o kojima bi maloprodajni menadžment trebao voditi računa.

Prvo: Sve veća personalizacija Sveprisutna digitalizacija, koju je ubrzala pandemija, utjecati će da programi vjernosti postanu još personaliziraniji i relevantniji za kupce. Personalizacija postaje sve važnija s maloprodavačima koji koriste podatke o kupcima kako bi prilagodili marketinške poruke i ponude njihovim individualnim preferencijama. Mobilne aplikacije su popularan način za sudjelovanje u programima vjernosti, jer kupci preko njih mogu pristupiti nagradama i ponudama na svojim pametnim telefonima. Sve veću personalizaciju vidjeti ćemo kroz neke od slijedećih primjera:

• na osnovu prijašnjih kupovina, maloprodavači će kupcima predlagati iduću kupovinu, ali će im također davati preporuke za nove proizvode koje bi mogli odabrati,

• to će pomoći u boljem povezivanju kupaca s određenim bren -

dom, kategorijom ili prodavaonicom,

• kako bi se podržalo smanjenje bacanja hrane, aplikacije vjernosti moći će se koristiti za isticanje i promoviranje proizvoda koji su pred istekom roka trajanja – na lokalnoj razini. Na ovaj način programi vjernosti će imati puno aktivniju svrhu od same podrške kupaca u potrazi za popustima.

S maloprodajom i kupcima koji se kreću putem daljnje digitalizacije i dobavljači trebaju ulagati u ovo područje. Primjerice, dobavljači će morati biti dostupni tijekom cijelog dana kako bi kupnja bila pravovremena i relevantna za quick commerce. Kako bi se omogućile brže isporuke, dostupnost će biti prioritet.

Drugo: Ekskluzivna partnerstva i nagrade

Kako bi se maloprodavači istaknuli u odnosu na konkurenciju, programi vjernosti će se vjerojatno razvijati tako da pruže više ekskluzivnosti gdje god je to moguće. Tako britanski multinacionalni lanac Tesco pruža vaučere za pretplate na Disney+ kanal, a Lidl je partner s Legolandom. Kod nas, uz Kaufland karticu kupci mogu ostvariti popust na gorivo i plin na Tifonu. Personalizacija će također igrati ulogu i

praksa i očekivanja

u ovom području, a maloprodavači trebaju planirati kako bi mogli nagraditi svoje vjerne kupce kroz ekskluzivna partnerstva.

Dodatno, postoji mogućnost pružanja i drugih koristi na temelju razine potrošnje ili učestalost kupovine. Primjerice, što više kupac potroši, više pogodnosti može dobiti, poput automatskog dobivanja besplatne dostave ili pristupa bržoj usluzi dostave. Također, postoji mogućnost nagrađivanja kupaca s događajima u prodavaonici, kao što je rani pristup rasprodaji ili promocijama. Prilika za maloprodavače je da razmotre nagrađivanje lojalnosti, a ne nužno iznos koji kupac potroši. To bi omogućilo da segmentiraju kupce prema stupnju vjernosti i nagrade one najvjernije. Postavlja se pitanje: treba li menadžment nagrađivati one koji su već vjerni, jer oni i tako već imaju drukčiji tretman. U svakom slučaju, partnerstva su prilika maloprodavačima za istinsko razlikovanje programa vjernosti i pružanje niza pogodnosti koje mogu privući kupce, a da to nisu samo bodovi ili popust.

Treće: Nagrađivanje interesa za zdravljem i održivosti

Kupci očekuju od proizvođača i maloprodavača da promiču politiku održivosti. U skladu s time, maloprodavači već sada pronalaze načine kako nagraditi pojačan interes kupaca u ovom području, jer svima je to u interesu.

Ono o čemu treba voditi računa je – komunikacija prema kupcima. S jedne strane kupce treba informirati o prednostima životnog stila priklonjenom održivosti, dok s druge strane maloprodavači trebaju paziti da kupcima na nalažu način ponašanja.

Nagrađivanje interesa za zdravijim životnim stilom vjerojatno će zamagliti granicu između izgradnje brenda i društvene odgovor-

nosti. U početku će maloprodavači ciljati na proizvode, potičući određena ponašanja kupaca, ali u budućnosti će se prednosti proširiti i uključiti drukčije pogodnosti, poput savjeta o prehrani ili prijedloga kako živjeti održivije. Za dobavljače, ovo je prilika da podrže maloprodavače kroz uvide u to kako njihovi proizvodi i kategorije podržavaju zdraviji i održivi životni stil.

Četvrto: Nagrađivanje vjernosti

Trenutno programi vjernosti nagrađuju kupce u specifičnim situacijama, primjerice popust vrijedi samo danas ili do kraja tjedna. Čak i kod programa koje zahtijevaju prikupljanje bodova tijekom određenog razdoblja, za većinu kupaca vremenski period ostaje razmjerno kratak. Kao takvi, maloprodavači će biti spremni stvoriti programe koji nagrađuju dugotrajnu vjernost u različitim životnim fazama. To će zahtijevati elemente personalizacije, ali i analitički uvid u to kako kupci prelaze iz jedne u drugu dobnu skupinu.

Nagrađivanje vjernosti zahtijevat će kombinaciju svih elemenata koji su do sada navedeni, ali je nagrada jasna: zadržati kupce na dulji period i potaknuti ih da kupuju proizvode iz cijele ponude trgovca.

Budućnost programa vjernosti u maloprodaji obećava uzbudljive inovacije. Inovacije kao što su digitalizacija, personalizacija i povezivanje s novim tehnologijama oblikovat će budućnost programa vjernosti. Jedan od ključnih elemenata također će biti sveprisutnost programa vjernosti. To znači da će kupci moći sudjelovati u programima vjernosti bez obzira na kanal na kojem kupuju - bilo da je to fizička ili internetska prodavaonica ili društvene mreže.

Maloprodavači koji uspiju iskoristiti ove trendove bit će u mogućnosti stvoriti dublje veze s kupcima, pružiti im bolje iskustvo te ostvariti konkurentske prednosti na tržištu. Kupci će, s druge strane, doživljavati veću vrijednost kroz prilagođene ponude, što će ih poticati da ostanu vjerni maloprodavačima koji im pružaju bolje iskustvo kupovine. ST

Posluj pametno,

s TEB-om.

Vremena su i dalje nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i dajemo odgovore.

TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” osigurava svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i brojne pogodnosti!

Pretplati se odmah i ulovi darove!

(detaljnije na www.teb.hr)

Digitalne radne platforme - novi oblici zapošljavanja

Novi oblici rada globalna je ekspanzija i tu spadaju platformski rad, dijeljenje zaposlenika (employee sharing), podjela posla (job sharing) tj. oblik rada na nepuno radno vrijeme, povremeni rad (casual work), mobilni rad temeljen na ICT-ju tj. digitalni nomadi, interim management tj. iznajmljivanje radnika, portfeljski rad. Progresivni potencijal platformskog oblika rada je značajan i imati će posljedice na daljnje promišljanje ljudskih potencijala. Digitalne platforme za rad oblik je zapošljavanja koji omogućava organizacijama ili pojedincima virtualni pristup internetskim platformama radi zadovoljavanja svojih potreba. 2020. godine u doba pandemije ovaj oblik rada doživio je ubrzani razvoj. Kao glavni razlozi bavljenja ovakvim tipom rada ističu se financijske poteškoće zbog šokova na tržištu rada (Koustas, 2019) te brza i efikasna nadopuna osobnih prihoda (Aeksynska et al, 2019). Benefiti rada preko platformi jednostavan je pristup tržištu rada, izvor ekstra zarade, stimulacija samozapošljavanja, fleksibilno radno vrijeme, poštene i razumne zarade, razvoj transverzalnih vještina. Dok su manjkavosti: segmentacija tržišta, neiskorište -

nost osobnih vještina, nedostatak autonomije, nemogućnost napredovanja u razvoju karijere, visoki intenzitet rada, plaće niže od tržišnih, nepredvidivost zarade. Glavne karakteristike platformskog rada su (Eurofound, 2018).:

– rad je organiziran putem online platforme;

– uključene su tri strane: online platforma, klijent i radnik;

– cilj je izvršiti određene zadatke ili riješiti određene probleme;

– posao je ugovoren;

– usluge se pružaju na zahtjev.

Kod usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada, rad preko digitalnih platformi pokretač je inovacija i rasta zapošljavanja. Platforme za dostavu i prijevoz bilježe višestruko povećanje potražnje svojih usluga.

2022. godine više od 28 milijuna ljudi u EU radilo je preko digitalnih platformi te se za 2025. očekuje da će ta brojka narasti na 43 milijuna ljudi. U EU postoji oko 500 digitalnih platformi za rad s financijskim rastom između 2016. i 2020. godina s 3 milijarde eura na oko 14 milijardi eura (Eurofound, 2018).

Najveći prihodi ostvaruju se u sektoru dostave i taksi usluga, a ostale zastupljene usluge su: usluge čišćenja, održavanja objekata, vrtlarstvo te IT, kreativne, marketinške usluge i prodaja, usluge pisanja i prevođenja. U hrvatskoj se radnim platformama učestalo služe ljudi iz područja novinarstva te marketinga (Bjelinski Radić, 2017). Velika većina ljudi koji rade putem platformi su samozaposleni, stoga je Europska komisija 2021. pokrenula proces rješavanja regulacije rada platformi. Direktiva ima 3 glavna cilja: dobivanje radnog statusa i time pristup radnim pravima i pravima socijalne zaštite; osiguranje pravednosti i odgovornost; povećanje transparentnosti i svijesti o razvoju platformskog rada (Directive of the EU parliament and of the council, 2021). Glavno pitanje koje se postavlja jest da li su ljudi koji rade putem digitalnih radnih platformi njezini zaposlenici ili samo privremeno angažirani radnici?! Biti klasificiran kao radnik znači imati zajamčeno razdoblje odmora i godišnjeg odmora, socijalno, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, roditeljski dopust, naknadu za nezaposlene, naknadu za vrijeme bolovanja, naknadu u vezi mogućih nesreća na radu i osiguranje od potencijal -

doc. dr. sc. Maja Vizjak, Institute for Migration and Ethnic Studies

izv. prof. dr. sc. Morena Paulišić Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“

Izvor: Eurofound, 2020.

Izvor: Eurofound, 2020.

Najveći prihodi ostvaruju se u sektoru dostave i taksi usluga, a ostale zastupljene usluge su: usluge čišćenja, održavanja objekata, vrtlarstvo te IT, kreativne, marketinške usluge i prodaja, usluge pisanja i prevođenja. U hrvatskoj se radnim platformama učestalo služe ljudi iz područja novinarstva te marketinga (Bjelinski Radić, 2017). Velika većina ljudi koji rade putem platformi su samozaposleni, stoga je Europska komisija 2021. pokrenula proces rješavanja regulacije rada platformi. Direktiva ima 3 glavna cilja: dobivanje radnog statusa i time pristup radnim pravima i pravima socijalne zaštite; osiguranje pravednosti i odgovornost; povećanje transparentnosti i svijesti o razvoju platformskog rada (Directive of the EU parliament and of the council, 2021). Glavno pitanje koje se postavlja jest da li su ljudi koji rade putem digitalnih radnih platformi njezini zaposlenici ili samo privremeno angažirani radnici?! Biti klasificiran kao radnik znači imati zajamčeno razdoblje odmora i godišnjeg odmora, socijalno, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, roditeljski dopust, naknadu za nezaposlene, naknadu za vrijeme bolovanja, naknadu u vezi mogućih nesreća na radu i osiguranje od potencijalnih profesionalnih bolesti. Pobornici ovakvog modela rada zagovaraju fleksibilnost u radnim odnosima dok zakonodavci istuču zabrinutost radi nesigurnih uvjeta rada. Reguliranje rada preko platformi pokazalo se sve samo ne jednostavno zbog lošeg uklapanja u postojeće pravne okvire i specifikacija radničkih prava (Garben, 2021). Preko digitalnih radnih platforma radi oko 40% privremenih honoraraca i oko 32% privremenih radnika s punim radnim vremenom te nemaju nikakva socijalna prava (Living and working in Europa, 2021). Dati su zakonodavni prijedlozi za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje pružaju usluge putem platformi u cilju postizanja pravednih radnih uvjeta i odgovarajuće socijalne zaštite, a sve kako bi se stvorili dostojanstveni, transparentni i predvidivi radni uvjeti.

Statistički gledano muškarci češće koriste digitalne platforme za rad i to kao dodatan način zarade uz svoj standardni posao, što se ujedno smatra oblikom samozapošljavanja. To su

Graf 1. Novi oblici rada prema državama EU, 2013/2020 nih profesionalnih bolesti. Pobornici ovakvog modela rada zagovaraju fleksibilnost u radnim odnosima dok zakonodavci istuču zabrinutost radi nesigurnih uvjeta rada.

Reguliranje rada preko platformi pokazalo se sve samo ne jednostavno zbog lošeg uklapanja u postojeće pravne okvire i specifikacija radničkih prava (Garben, 2021).

Preko digitalnih radnih platforma radi oko 40% privremenih honoraraca i oko 32% privremenih radnika s punim radnim vremenom te

nemaju nikakva socijalna prava (Living and working in Europa, 2021). Dati su zakonodavni prijedlozi za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje pružaju usluge putem platformi u cilju postizanja pravednih radnih uvjeta i odgovarajuće socijalne zaštite, a sve kako bi se stvorili dostojanstveni, transparentni i predvidivi radni uvjeti.

Statistički gledano muškarci češće koriste digitalne platforme za rad i to kao dodatan način zarade uz

svoj standardni posao, što se ujedno smatra oblikom samozapošljavanja. To su uglavnom mladi ljudi, oko 35 godina starosti s iskustvom rada oko godinu do dvije godine preko platforma za rad. Istraživanja pokazuju da je stupanj obrazovanja visok što nije iznenađujuće i u korelaciji je s dobrom skupinom koja dominira i činjenici da se njome služe isključivo informatički pismeni ljudi, aplikacije su posrednici u radu.

Radnike digitalnih platformi možemo podijeliti prema broju radnih sati i zaradi na marginalne, one koji to rade kao sekundaran posao i one koji od toga rada žive. Marginalci su oni koji rade manje od 10 sati tjedno i zarađuju do 25% svojih prihoda preko digitalnih platformi. Honorarci su oni koji rade između 10 do 19 sati tjedno i zarađuju između 25% - 50% svojih prihoda platformskim radom. Pojedinci koji rade više od 20 sati tjedno sa zaradom više od 50% svojih prihoda putem digitalnih platformi rade to kao glavni posao.

Platformski rad oblik je zapošljavanja aktualan za strane radnike migrante. Statistički gledano 1 od 8 stranih radnika digitalnih radnih platformi dolazi iz Alžira te 1 od 11 stranih radnika dolazi iz Rumunjske.

Tablica 1. Prikaz postotka ljudi prema spolu, dobi i radnome iskustvu koji rade putem digitalnih platformi po zemljama

praksa i očekivanja

Izvor: Analiza autora prema podacima iz Morgan, Zoonen, and Hoeven, 2023.

Platformski rad oblik je zapošljavanja aktualan za strane radnike migrante. Statistički gledano 1 od 8 stranih radnika digitalnih radnih platformi dolazi iz Alžira te 1 od 11 stranih radnika dolazi iz Rumunjske.

Graf 2. Obrazovna struktura radnika digitlanih platformi po godinama starosti

Graf 3. Zemlja porijekla stranih radnika na digitalnim radnim platformama

Izvor: New evidence on platform workers in Europe, 2020.

Graf 2. Obrazovna struktura radnika digitlanih platformi po godinama starosti

Izvor: New form of employment (2020).

Izvor: New form of employment (2020).

Graf 3. Zemlja porijekla stranih radnika na digitalnim radnim platformama

Tablica 2. Klasifikacija prema broju radnih sati i zaradi radnika digitalnih platformi

Nestandardni oblici rada, kao što je privremeni rad, periodični su angažmani radnika, dnevni radnici, ugovorni radnici i neovisni izvođači radova (Berins Collier et al, 2017). Tendencija nije poticati na neizvjesnost nego pružiti svima socijalno blagostanje. Potrebno je odrediti tko je zadužen za plaćanje poreza, zdravstvenog i socijalnog te drugih davanja. Zaposlenici rade prema ugovoru o radu, a samozaposleni ljudi rade prema ugovoru o djelu ili autorskim honorarima (Verhulp, 2017) Ovakav oblik rada nosi određeni stupanj stresa od stalnog nadzora platforme te rizik od neostvarenja željenog rezultata. Europska agencija za zdravlje i sigurnost na radu kao nedostatke navodi manjak obuke, licenci za rad ili polaganje stručnih klasifikacija, nepoznavanje propisa te nedostatak sigurnosne opreme (EU-OSHA 2015).

Rade manje od 10 sati tjedno Rade između 10 do 19 sati tjedno

Rade više od 20 sati tjedno

Zarađuju manje od 25% svojih prihoda preko digitalnih platformi

Zarađuju između 25% - 50% svojih prihoda preko digitalnih platformi

Zarađuju više od 50% svojih prihoda preko digitalnih platformi

Marginalni radnici Rade kao dodatni/ sekundarni posao

Rade kao dodatni/ sekundarni posao

Rade kao dodatni/ sekundarni posao

Tablica 4. Ključne razlike između zaposlenih i samozaposlenih Zaposleni Samozaposleni Vrsta ugovora Izričit implicirani ugovor o radu Rade sami račun i naknada je izravna

Način plaćanja Redovna plaća po danu, tjednu ili mjesecu

Rade kao dodatni/ sekundarni posao Rade kao glavni posao

Fakturirano klijentu ovisi o radnom učinku Uzajamnost obveza Poslodavac je dužan ponuditi posao, a zaposlenik ga je dužan izvršiti

Rade kao dodatni/ sekundarni posao

Ovisnost o klijentu Kontrola učinka Rad je pod kontrolom Samozaposleni imaju

Izvor: Urzì Brancati, Pesole and Férnandéz-Macías, 2020.

Rade kao glavni posao Rade kao glavni posao

Tablica 3. Prikaz postotka ljudi koji rade putem digitalnih platformi za rad po zemljama

Zemlja

Broj ljudi koji radi preko radnih digitalnih platformi

Sporadični radnici na platformi (probali su raditi na platformi, ali nisu dosljedani)

Marginalni radnici na platformi (rade manje od 10 sati tjedno)

Sekundarni radnici na platformi (rade manje od 10-19 sati tjedno) i tako ostvare 25 - 50% prihoda

Rade kao svoj glavni posao, više od 20 sati na tjedan i tako ostvare više od 50% prihoda

Broj radnih digitalnih platformi

Izvor: Analiza autora prema podacima iz New form of employment, 2020.

Tablica 4. Ključne razlike između zaposlenih i samozaposlenih

Zaposleni Samozaposleni

Vrsta ugovora Izričit implicirani ugovor o radu Rade sami račun i naknada je izravna

Način plaćanja Redovna plaća po danu, tjednu ili mjesecu

Fakturirano klijentu ovisi o radnom učinku

Uzajamnost obveza Poslodavac je dužan ponuditi posao, a zaposlenik ga je dužan izvršiti Ovisnost o klijentu

Kontrola učinka Rad je pod kontrolom Samozaposleni imaju diskrecijsko pravo Rizika od gubitka posla Zaposlenici nisu izravno izloženi financijskom riziku

Mjesto rada Zaposlenici rade na mjestu zahtjeva poslodavca

Samozaposleni su direktno izloženi financijskom riziku

Samozaposleni odlučuju o mjestu rada

Vrijeme rada Ugovoreno je ugovorom Sami odlučuju koliko će radit

Vrsta posla Zaposlenici se mogu izmještati ovisno o zahtjevima poslodavca

Vlasništvo nad imovinom Vlasništvo nad imovinom je do poslodavca

Prilike za zaradu Može se dodatno zaraditi kroz bonus ili shemu stimulacije

Samozaposleni radi određeni posao

Samozaposleni posjeduju i koristi svoju imovinu za rad

Može se dodatno zaraditi ako se učinkovito obavlja posao

Broj radnih mjesta Radnik ima jedno radno mjesto Samostalan rad zahtjeva mnogo klijenata i udovoljavanje njihovim zahtjevima

Uloga radnika Zaposlenici imaju svoju definiraju ulogu Samozaposleni imaju promijenjene uloge

Tko radi? Zaposlenici

Izvor: Eurofound (2009)

Samozaposleni mogu imati zamjenu

Nestandardni oblici rada, kao što je privremeni rad, periodični su angažmani radnika, dnevni radnici, ugovorni radnici i neovisni izvođači radova (Berins Collier et al, 2017). Tendencija nije poticati na neizvjesnost nego pružiti svima socijalno blagostanje. Potrebno je odrediti tko je zadužen za plaćanje poreza, zdravstvenog i socijalnog te drugih davanja. Zaposlenici rade prema ugovoru o radu, a samozaposleni ljudi rade prema ugovoru o djelu ili autorskim honorarima (Verhulp, 2017). Ovakav oblik rada nosi određeni stupanj stresa od stalnog nadzora platforme te rizik od neostvarenja željenog rezultata. Europska agencija za zdravlje i sigurnost na radu kao nedostatke navodi manjak obuke, licenci za rad ili polaganje stručnih klasifikacija, nepoznavanje propisa te nedostatak sigurnosne opreme (EUOSHA 2015).

Radni status radnika na digitalnim radnim platformama je neja -

san stoga bi zakonodavni koraci trebali postati moćan regulatorni alat za daljnje usmjeravanje razvoja ovoga nestandardnog oblika zapošljavanja. On je učinkovit način samozapošljavanja i smanjuje rad na crno. Nameću se dva rješenja i to otvaranje nove kategorije „dependent contractor“ ili druga mogućnost koja će se manifestirati da će zaštita radnika i radničkih prava utjecati na daljnje ishode uz implementaciju širih razvojnih strategija nacionalnih politika. Sljedeći korak je da kreatori politika izbalansiraju interese platformi i radnika bez ometanja daljnjeg razvoja inovacija i sveopće digitalizacije.

Reference

Aleksynska, M., Bastrakova, A., and Kharchenko, N. N. (2019). Working Conditions on Digital Labour Platforms: Evidence from a Leading Labour Supply Economy. IZA Discussiuon Paper No. 12245. Berins Collier, R., Dubal, V.B., Carter, C. (2017). ‘Labor Platforms and Gig Work: The Failure to Regulate’. IRLE Working Paper No. 106-17. http://irle.berkeley.edu/ files/2017/Labor-Platforms-andGig-Work.pdf

Bjelinski Radić, I. (2017). Novi oblici rada kao suvremeni izazov za radno pravo - slučaj Uber’, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 38, No. 2, pp. 881–905

Directive of the EU parliament and of the council (2021). improving working conditions in platform work, European Commission, Brussels dostupno na file:///C:/ Users/Korisnik/Downloads/ COM_2021_762_1_EN_ACT.pdf

EU-OSHA (2015). A Review on The Future of Work: Online Labour Exchanges, Or Crowdsourcing: Implications For Occupational Safety And Health, OSHA Discussion paper Eurofound (2009). Self-employed workers: industrial relations and working conditions, Publications Office of the European Union, Luxembourg, available at; https://www.eurofound. europa.eu/sites/default/files/ef_ files/docs/comparative/tn080101 8s/tn0801018s.pdf

Eurofound (2018). Employment and working conditions of selected types of platform work, Publications Office of the European Union, Luxembourg

Eurofound (2020). Employment and labour markets, New forms of employment in Europe – How new is new? dostupno na https:// www.eurofound.europa.eu/

publications/blog/new-formsof-employment-in-europe-hownew-is-new

Garben S. (2021). The regulation of platform of platform work in the European Union: Mapping the challenges. In J. Drahokoupil, and K. Vandaele (Eds.), A Modern Guide To Labour and the Platform Economy Cheltenham, UK: Edward Elgar Publishing. DOI: https://doi. org/10.4337/9781788975100

Koustas, D. (2019). What Do Big Data Tell Us About Why People Take Gig Economy Jobs?, AEA working session

Living and working in Europa (2021). Eurofound, dostupno na https:// www.eurofound.europa.eu/sites/ default/files/ef_publication/field_ ef_document/ef22029en.pdf

Morgan, A.R. , Zoonen, W. Hoeven, C. (2023). Lost in the crowd? An investigation into where microwork in conducted and classifying worker types, European Journal of Industrial Relations odstupno na https://www.eur.nl/media/202303-ghostworklost-crowdejdaccepted

New evidence on platform workers in Europe (2020). jrc science for policy report dostupno na https:// publications.jrc.ec.europa.eu/ repository/bitstream/JRC118570/ jrc118570_jrc118570_final.pdf

New form of employment (2020). Labour market change, Eurofound, dostupno na https://www. eurofound.europa.eu/sites/default/files/ef_publication/field_ef_ document/ef20027en.pdf

Urzì Brancati, M.C., Pesole, A. and Férnandéz-Macías, E. (2020). New evidence on platform workers in Europe. Results from the second COLLEEM survey, JRC science for policy report, Publications Office of the European Union, Luxembourg

Verhulp, E. (2017). The Notion of ‘Employee’ in EU-Law and National Laws, A Thematic Working Paper for The Annual Conference of the European Centre of Expertise (ECE) in the field of labour law, employment and labour market policies – European Commission, Directorate-General for Employment, Social Affairs and Inclusion.

UM J ETNA INTELIGENCI J A i održivost: megatrendovi koji transformiraju maloprodaju

Tanja Jurković Retail DNA www.retaildna.hr

Megatrendovi su globalni, održivi i makroekonomski siloviti trendovi koji mijenjaju svijet. To su transformacijske promjene koje se odvijaju tijekom dugih vremenskih razdoblja. Megatrendovi odražavaju duboko ukorijenjene promjene, poput globalizacije, urbanizacije ili tehnoloških promjena.

Izraz „megatrend“ prvi je skovao futurist John Naisbitt 1982. godine, kao popularizaciju koncepta koji je prethodno istraživao vojni strateg i futurist Herman Kahn 1970-ih. Zbog golemih razmjera i utjecaja, megatrendovi su često međusobno povezani i imaju životni vijek koji se proteže najmanje 10 - 15 godina u budućnost. U načelno nepredvidivom svijetu, ti se trendovi ističu kao jedina rela -

tivna sigurnost koju imamo. Razumijevanje megatrendova od ključne je važnosti za poduzeća, vladine organizacije i ostale institucije.

Megatrendovi oblikuju naš svijet i daju nam uvid u buduće promjene. Omogućuju organizacijama da se pripreme za budućnost, identificiraju nove prilike i izbjegavaju potencijalne rizike. Analiza megatrendova može pomoći u predviđanju promjena na tržištu, utje -

caja na potrošače i potencijalnih prepreka za rast, te također pruža smjernice za strategijsko planiranje, razvoj proizvoda i investicije.

Umjetna inteligencija (AI): Megatrend koji oblikuje naš svijet

Jedan od najznačajnijih megatrendova koji je postao vrlo aktualan u 2023. godini jest umjetna inteli -

praksa i očekivanja i očekivanja

gencija (AI). U svijetu tehnologije, umjetna inteligencija je već snažan pokretač inovacija, utječe na sve sektore industrije i redefinira način na koji poslujemo, komuniciramo i živimo.

Umjetna inteligencija koristi algoritme i računalne modele za obradu informacija na način sličan ljudskom razmišljanju. Umjetna inteligencija i robotika oslobodit će ljude sve većeg broja zamornih ili opasnih zadataka. Rutinski zadaci već su automatizirani do visokog stupnja, ostavljajući zanimljivije (često teže) zadatke ljudima. Sustavi umjetne inteligencije mogu učiti, predvidjeti, analizirati i donositi odluke, što otvara bezbroj novih mogućnosti. Ali kako će ova tehnologija oblikovati našu budućnost?

Umjetna inteligencija: Transformacija maloprodaje

Umjetna inteligencija (AI) pruža mnoge prednosti maloprodavačima u različitim aspektima poslovanja. S uvođenjem digitalizacije, maloprodavači se počinju okretati naprednim tehnologijama kako bi ostali konkurentni. Među njima, umjetna inteligencija igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti maloprodaje, nudeći velike prednosti – od optimizacije lanca opskrbe do personalizacije korisničkog iskustva.

Jedna od najistaknutijih prednosti umjetne inteligencije leži u moćnoj analitičkoj sposobnosti. Algoritmi umjetne inteligencije mogu se koristiti za prediktivnu analitiku, omogućujući maloprodavačima da analiziraju trendove kupovine i predviđaju buduću potražnju za proizvodima. To rezultira efikasnijim upravljanjem zalihama, smanjenjem otpada i boljim iskorištavanjem resursa.

Umjetna inteligencija također pruža mogućnosti za stvaranje personaliziranog korisničkog iskustva. Analiza podataka kupaca omogu -

Ovaj grafikon ilustrira promjenu globalne površinske temperature u odnosu na prosječne temperature od 1951. do 1980., pri čemu je godina 2020. statistički povezana s 2016. kao najtoplija u povijesti (Izvor: NASA-in Goddard Institute for Space Studies).

ćuje personalizirane ponude, što može poboljšati korisničko iskustvo i povećati prodaju.

Cjenovna strategija također može biti optimizirana kroz umjetnu inteligenciju. Algoritmi mogu analizirati različite faktore, uključujući potražnju i konkurenciju, kako bi odredili optimalnu cijenu za svaki proizvod.

Jedno od najvažnijih područja u kojem se umjetna inteligencija koristi je korisnička služba. Kroz chatbotove i virtualne asistente, maloprodaje mogu pružiti 24/7 podršku svojim kupcima, poboljšavajući korisničko iskustvo i smanjiti operativne troškove.

Može detektirati i spriječiti prijevare. Analizirajući sumnjive aktivnosti ili transakcije, rizik od prijevara značajno se smanjuje.

U području logistike, umjetna inteligencija se koristi za optimizaciju ruta dostave, predviđanje vremena isporuke i smanjenje troškova dostave.

Uz sve ove prednosti, umjetna inteligencija postaje neophodan alat za maloprodaju, pružajući brojne mogućnosti za poboljšanje učinkovitosti, smanjenje troškova i poboljšanje korisničkog iskustva.

No, umjetna inteligencija također stvara i nove izazove za poduze -

ća. Potrebno je prilagoditi poslovne modele i strategije kako bi se iskoristile prednosti umjetne inteligencije, a to obuhvaća i obuku i razvoj vještina kako bi radnici mogli rukovati s novom tehnologijom. Da bismo se uspješno nosili s ovim megatrendom, moramo biti spremni prilagoditi se, učiti i inovirati.

Održivost: Megatrend za očuvanje naše budućnosti

Među brojnim megatrendovima koji oblikuju svijet, održivost se ističe kao ključna sila koja treba promijeniti naše društvo, gospodarstvo i okoliš. Politički koncept održivosti odnosi se na sposobnost zadovoljavanja naših trenutnih potreba bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje i sve više postaje dominantna tema na globalnom planu.

Klimatske promjene već utječu na proizvodnju hrane, smanjujući prinose pšenice i kukuruza te se očekuje da će do 2050. godine globalni prinosi usjeva biti oko 7% ispod procijenjenih prinosa bez klimatskih promjena. Međutim, s povećanjem svjetske populacije, proizvodnja hrane mora se povećati za 60% do 2050. godine. Istovremeno, potrošnja vode raste dvostruko brže od rasta stanovništva, što

bi moglo dovesti do ozbiljne nestašice vode u 33 zemlje do 2040. godine. Klimatske promjene odnose se na dugotrajne promjene u vremenskim obrascima, pogonjene ljudskim aktivnostima poput izgaranja fosilnih goriva. Znanstvenici koriste različite metode za praćenje ovih promjena s ključnim pokazateljima kao što su globalno povećanje temperature i porast razine mora. Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene, globalne će temperature nastaviti rasti zbog stakleničkih plinova proizvedenih ljudskim aktivnostima.

Održivost je postala važna za poslovanje i odnos prema tržištu tako da si sve više poduzeća postavlja održive strateške i operativne ciljeve, a mnoge od njih već implementiraju održive prakse kao središnji dio svoje poslovne strategije.

Globalno shvaćanje potrebe za očuvanjem prirodnih resursa i smanjenjem štetnih utjecaja na okoliš utječe na ponašanje potrošača, stvarajući pritisak na maloprodavače da integriraju održive prakse u svoje poslovanje.

Maloprodaja se mora prilagoditi ovom megatrendu. Ovo uključuje sve, od smanjenja otpada u pakiranju proizvoda, preko optimizacije logistike i transporta, do promicanja proizvoda koji su proizvedeni na održiv način.

Primjerice, maloprodajna poduzeća mogu koristiti održive materijale ili poticati povrat ambalaže, čime se smanjuje količina otpada. Također, optimizacijom dostave i logistike mogu se smanjiti emisije ugljičnog dioksida, dok promicanje proizvoda proizvedenih s poštivanjem ekoloških standarda može

potaknuti održivu proizvodnju. Promicanje održivosti moguće je i kroz transparentnost. Potrošači sve više cijene trgovce koje otvoreno komuniciraju o svom lancu opskrbe i utjecaju na okoliš. Stoga, maloprodavači koji uspijevaju demonstrirati svoju predanost održivosti mogu ostvariti konkurentske prednosti na tržištu.

U vremenu kada su održivost i društvena odgovornost postale kritične teme za moderne potrošače, neka poduzeća pokazuju da korporativni uspjeh ne mora biti na uštrb planeta. Jedna od tih tvrtki je Patagonia, američki proizvođač outdoor odjeće, koja je učinila održivost središnjim dijelom svog poslovnog modela. Patagonia je poznata po svom predanom pristupu održivosti, koji se ogleda u njihovim proizvodima, poslovnim praksama i korporativnoj kulturi. Tvrtka koristi reciklirane i održive materijale gdje god je to moguće u svojim proizvodima, potiče svoje kupce da popravljaju svoje proizvode umjesto da ih zamijene i vodi programe koji podržavaju održivost i zaštitu okoliša.

Primjerice, Patagonia je pokrenula „Worn Wear“ program, inicijativu koja potiče potrošače da poprave, zamijene, recikliraju ili prodaju svoju rabljenu Patagonia odjeću, čime se produžuje životni vijek proizvoda i smanjuje njihov ekološki otisak. Osim toga, Patagonia svake godine donira 1% svoje prodaje zaštiti okoliša, potičući svoje zaposlenike i kupce da se angaži -

raju u očuvanju prirode. Ove inicijative čine dio njihove šire korporativne misije da „izgrade najbolji proizvod, ne nanose nepotrebnu štetu i koriste poslovanje kako bi nadahnuli i implementirali rješenja za ekološku krizu“.

Održivost je megatrend koji ima dalekosežne implikacije za naše društvo i poslovni svijet. Kako se ovaj trend nastavi razvijati, možemo očekivati da će održivost postati sve važniji dio naših života, oblikujući način na koji živimo, radimo i poslujemo.

Kako megatrendovi oblikuju našu budućnost?

Megatrendovi, poput umjetne inteligencije i održivosti, sve više preuzimaju središnje mjesto u globalnom poslovnom krajoliku. Oni mijenjaju način na koji poslujemo, pružajući prilike za inovacije, rast i stvaranje novih tržišta.

Umjetna inteligencija je postala ključni dio modernog poslovanja, optimizirajući poslovne procese, poboljšavajući iskustvo kupaca i pružajući neprocjenjive uvide iz velikih količina podataka. Tvrtke poput Googlea i Amazona predvode ovaj megatrend, no sve više malih i srednjih poduzeća koristi umjetnu inteligenciju kako bi poboljšali svoju konkurentske pozicije na tržištu. Svako poduzeće, bez obzira na veličinu ili sektor, treba biti svjesno ovih megatrendova. Kroz prihvaćanje i prilagođavanje ovim megatrendovima, tvrtke ne samo da mogu uspjeti na tržištu, već mogu i aktivno doprinijeti stvaranju bolje i održivije budućnosti za sve nas. Megatrendovi su više od samo prolaznih trendova – oni su snažni pokretači koji oblikuju našu budućnost.

Hladni lanac opskrbe

izv. prof. dr. sc. Dora Naletina Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje

Ekonomski fakultet Zagreb

izv. prof. dr. sc. Ivana Štulec

Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje

Ekonomski fakultet Zagreb

Mislav Kovačević, univ. mag. oec.

Diplomirani student Integriranog prijediplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Poslovne ekonomije, smjer Trgovina i međunarodno poslovanje

Ekonomski fakultet Zagreb

Uvod

Smrznuti prehrambeni proizvodi čine veliki dio sveukupne svjetske hrane i koriste se svakodnevno diljem svijeta. Očuvanje hrane zamrzavanjem omogućuje da proizvodi ostanu adekvatni za konzumiranje i nakon prolaska dužeg vremena, te umanjuje rizik od kemijskih ili fizičkih kvarova hrane.

Unatoč brojnim preprekama, na koje nailazi sveukupni prijevoz smrznutih prehrambenih proizvoda, hladni lanac ima značajnu ulogu na svjetskom tržištu hrane. U današnje vrijeme implementiraju se bolja i naprednija rješenja kako bi prijevoz hrane bio brži, bolji i kvalitetniji. Također se kontinuirano radi na razvoju sofisticiranijih metoda smrzavanja prehrambe -

nih proizvoda koje prate trendove i nastoje zadovoljavati potrošačke potrebe. Iako se danas naglasak često stavlja na zdrav život i prehranu svježim namirnicama, napredne tehnologije smrzavanja i skladištenja smrznutih proizvoda nastoje kvalitetom parirati i svježoj hrani te na taj način potrošačima omogućiti visokokvalitetnu robu u svakom trenutku.

Hladni lanac i smrznuti prehrambeni proizvodi

U vrijeme potpune svjetske globalizacije i povezivanja udaljenih tržišta, hladni lanac (eng. Cold chain) predstavlja jednu od najbitnijih spona uspješne svjetske trgovine. Odnosi se na sveukupnost procesa koji omogućavaju prijevoz i pravodobno zadovoljavanje potreba potrošača u udaljenim dijelovima svijeta.

Prema Rodrigue i Notteboom (2020.) hladni lanac podrazumijeva transport proizvoda osjetljivih na temperaturu prilikom kojega se koriste suvremene metode hlađenja, ali i logistički proces kojem je cilj očuvati kvalitetu i sigurnost prevezenih proizvoda (Zhang i sur., 2022.).

Hladan lanac je bitno promatrati kroz geografsku perspektivu, preciznije kroz globalnu, regionalnu i lokalnu. Tako globalna perspektiva označava lakoću specijalizacije udaljenih tržišta te jednostavnost distribucije cjepiva ili lijekova.

Postojanje velikih rashladnih skladišta koja omogućavaju jednostavniju i bržu regionalnu distribuciju odnosi se na regionalnu perspektivu, dok lokalna perspektiva podrazumijeva pravodobnu distribuciju dobara do krajnjeg potrošača, bilo kroz opremanje prodavaonica ili restorana (Rodrigue i Notteboom, 2020.) Glavni dijelovi unutar učinkovite infrastrukture hladnog lanca su: dobavljači, transport, skladišta i krajnji kupac (potrošač).

Održavanje hladnog lanca u prijevozu, u pandemijsko doba je dobilo posebnu pozornost budući da je upravo temperaturni režim koji se veže uz isti, a podrazumijeva niske temperature prilikom prijevoza, pogodovao virusu COVID-19 da preživi te dodatno utjecao na izazove glede eliminacije istoga.

U svrhu odabira najsigurnijeg i troškovno najefikasnijeg modela za provođenje hladnog lanca bitno je odabrati odgovarajući tip distribucije, ali i proučiti mogućnosti i načine utovara i istovara pri tome uzimajući u obzir ukupne troškove i potrebnu temperaturu za pohranu pojedinih proizvoda. Zbog velike zastupljenosti na tržištu i velikih potreba za smrznutom hranom, transport ove vrste prehrambenih proizvoda morao se prilagoditi novonastaloj potražnji. Nužno je bilo prilagoditi i povećati transportne kapacitete za prijevoz smrznute hrane. Danas je transport smrznutih proizvoda zastupljen kroz gotovo sva suvremena prijevozna sredstva, od cestovnih vozila sve do vodenih i zračnih. Oblik prijevoza bira se ovisno o vrsti proizvoda ili pak udaljenosti odredišta (Sun, 2012.), jer nemaju sva prijevozna sredstva jednake značajke i jednake mogućnosti očuvanja stalne temperature hrane (James, James i Evans, 2006.).

Prilikom odabira adekvatnog oblika za prijevoz smrznutih prehrambenih proizvoda, bitno je u obzir uzeti sve relevantne parametre i procijeniti najisplativiji model transporta. Naglasak se obično stavlja na cijenu te na razinu kvalitete, odnosno, uvijek se nastoji postići najviša moguća kvaliteta uz najnižu cijenu. Naravno, nije svaki oblik po -

godan za sve vrste smrznute hrane i za sve udaljenosti. Tako je za dostave proizvoda na malom geografskom području i u malim količinama, kombi ili manji kamion s hladnjačom najbolje rješenje. S druge strane, ukoliko se velike pošiljke hrane distribuiraju u udaljene zemlje, najvjerojatnije će se iste prevoziti ili teretnim brodom ili u slučaju hitnosti avionom.

Izazovi prilikom prijevoza smrznutih prehrambenih proizvoda

Iako se masovno odvija svakog dana, prijevoz smrznutih prehrambenih proizvoda, nosi brojne izazove i rizike. Najveći izazov u prijevozu smrznutih prehrambenih proizvoda veže se uz problem propadanja hrane. Glavni uzroci kvarenja hrane za vrijeme transporta su razlike u temperaturi zraka i hrane koja se prevozi, povišenje temperature zraka kao posljedica učestalog otvaranja vrata tokom utovara i istovara, te neučinkovitost rashladnih jedinica u transportu. Koliko je ovaj problem velik najbolje pokazuje podatak da se čak 30% od ukupne količine prevezene smrznute hrane pokvari prije nego dođe do odredišta (Maiorino, Petruzziello i Aprea, 2021.).

U prehrambene proizvode koji su najosjetljiviji na oscilacije tempera -

ture i vlage za vrijeme prijevoza u hladnom lancu spadaju voće i povrće. Zbog velikog postotka vode u sastavu tih proizvoda prisutan je i veliki potencijal za razvojem mikrobioloških i enzimskih reakcija koje rezultiraju preranim kvarenjem ili degradacijom kvalitete proizvoda. Smrznuta i duboka smrznuta hrana mora se konstantno držati na temperaturama do 3 stupnja niže ili više od zadane temperature (Zawadzki, 2020.).

Sigurnost hrane bi se trebala proučavati kroz prevenciju fizičkog, kemijskog te mikrobiološkog oštećenja. Fizička oštećenja odnose se na promjene u inicijalnom izgledu i pojavi proizvoda te na strana tijela, poput stakla, metala, insekata, koja se pojave u samom proizvodu, a ne bi trebala tamo biti. Kemijski rizici proizlaze iz neželjenog utjecaja opreme koja se koristi u prijevozu, bilo zbog neadekvatnog održavanja ili pak prisutnosti proizvoda drugog podrijetla unutar iste rashladne jedinice, ali i iz otrovnih supstanci iz okoliša. Mikrobiološka oštećenja većinski se odnose na razvoj mikroorganizama i bakterija zbog neadekvatne temperature unutar jedinica.

Sav transport smrznutih prehrambenih proizvoda podliježe pravilima koja su donesena ATP (A–agreement; T-transportation; Pperishable) konvencijom koja je potpisana 1970. godine u Ženevi.

Cestovni prijevoz pruža mnoštvo prednosti u odnosu na ostale oblike transporta jer se istim putovima mogu prevoziti gotovo svi oblici tereta. U izvanrednim situacijama vrlo je jednostavno pronaći alternativni put te se cijeli transport može odviti u kratkom vremenu. Veliki nedostatak je nekonzistentnost cestovne infrastrukture te visoke varijacije u kvaliteti

Cestovni prijevoz pruža brojne prednosti u odnosu na ostale prijevoze, jer se istim mogu prevoziti gotovo svi oblici tereta. U izvan -

ATP konvencija donosi regulacije i pravila koja se moraju poštivati kod prijevoza sve kvarljive robe, bila ona smrznuta ili ne. Regulacije iste obuhvaćaju termalne regulacije tijekom prijevoza, opremu vozila te regularne inspekcije sredstva prijevoza i nužne opreme; a odnose se na cestovni, željeznički i transport vodenim putovima kraći od 150 kilometara.

rednim situacijama vrlo je jednostavno pronaći alternativni put te se cijeli prijevoz može odviti u kratkom vremenu. Veliki nedostatak je nekonzistentnost cestovne infrastrukture te visoke varijacije u kvaliteti prometnica, ali i potencijalni visoki troškovi zbog korištenja vozila s malim kapacitetima. Najveći rizik cestovnog prijevoza veže se za mehaničke kvarove unutar proizvoda odnosno lomljenje leda koji omogućava zadržavanje niskih temperatura proizvoda, a što nastaje kao posljedica prometnih nesreća, oštećenja na cestama ili naglih pokreta i promjena smjera vozila.

Željeznički prijevoz također ovisi o razvijenosti infrastrukture pojedinog prostora, no, omogućava istovremeni prijevoz značajno većih količina robe uz puno niže jedinične troškove od cestovnog prijevoza. Velika prednost željezničkog prijevoza je i mogućnost da se istovremeno prevoze proizvodi koji zahtijevaju različite uvjete skladištenja i pohrane bez da se mora postizati kompromis i riskirati kvaliteta hrane. Ipak, veliki nedostaci istog su vremenska neučinkovitost zbog dužine trajanja puta, kao i potreba za uključivanjem drugih prijevoznih sredstava kako bi se roba dostavila do vlaka i od vlaka do odredišta. Često korišteni oblik je i prijevoz vodenim putovi -

ma koji omogućava odvijanje prijevoza bez gubljenja vremena na zastoje na prometnicama i u gužvama, ali, isto kao i željeznički prijevoz, ovaj oblik također zahtjeva uključivanje dodatnih oblika transporta pošto ne može pristupiti kopnenim područjima.

Glavne prednosti vežu se uz mogućnost prijevoza jako velikih pošiljki, što omogućava i postizanje ekonomije obujma te istovremeni prijevoz robe koja zahtjeva različite uvjete zbog korištenja kontejnera. Ono što predstavlja velike prepreke i rizike ovog oblika prijevoza je činjenica da je jako spor, te da se isplati koristiti jedino za transport velikih pošiljki na većim udaljenostima gdje vrijeme dostave nije od ključne važnosti.

Izvori

Zhang, C., Yang, Y., Feng, Z., Xiao, C., Liu, Y., Song, X., Lang, T. (2022). Cold chain food and COVID-19 transmission risk: from the perspective of consumption and trade, Foods, 11(7), 908. https://doi. org/10.3390/foods11070908

Rodrigue, J. P., Notteboom, T. (2020). The cold chain and its logistics, U: Rodrigue, J.P. (Ur.). The geography of transport systems, 288-310, New York: Routledge.

Sun, D.-W. (2012). Handbook of Frozen Food Processing and Packaging, 2. izdanje, London & New York: CRC Press. https://doi.org/10.1201/ b11204

James, S.J., James, C., Evans, J.A. (2006.) Modelling of food transportation systems, International Journal of Refrigeration, 29 (6), str. 947-957. Maiorino, A., Petruzziello, F., Aprea, C. (2021). Refrigerated transport: state of the art, technical issues, innovations and challenges for sustainability, Energies, 14 (21), 7237. http://dx.doi.org/10.3390/ en14217237

Zawadzki M., (2020.) Transport of Frozen Products as a Source of Environmental and Consumer Risks, Scientific Journal of Gdynia Maritime University, 116 (20), str. 88-99. https://www.doi. org/10.26408/116.05

MALA ŠKOLA TRGOVINE FRANŠIZA

paketa, koji davatelj prenosi primatelju franšize, a prihvaćanjem ovih smjernica franšizant štedi vrijeme na greškama koje bi kao i svaki poduzetnik počinio.

FRANCHISE FEES (eng.) = FRANŠIZNE NAKNADE (hrv.)

Entry fee (eng.) odnosi se na ulaznu naknadu koju franšizant mora platiti za licencu. Ulazna naknada je jednokratni iznos kojom franšizant kupuje i knowhow te operativni priručnik tj. skup najboljih poslovnih praksi, a vrlo često uključuje i logističku pomoć franšizora.

Royalty fee (eng.) je redovita naknada koju franšizant plaća, a može biti u obliku marže i postotka od prometa.

FRANCHISING (eng.) = FRANŠIZING (hrv.)

Riječ franšiza nastala je od francuske riječi franchir koju prevodimo kao osloboditi/slobodan. Od 14. stoljeća ova je riječ u engleskom jeziku izmijenila mnoga značenja, a u konačnici su se zadržala čak tri: pravo glasa, posebno pravo korištenja koje vlasnik franšize ustupa drugoj osobi koja dalje prodaje uslugu ili proizvode vlasnika, te pravo članstva u određenim sportskim ligama.

Značenje koje je nama zanimljivo je drugo i primjenjuje se od sredine 20. stoljeća, ali se još krajem 19. stoljeća pojavila prva prodajna franšiza pod imenom Singer Sewing Center koja se bavila prodajom šivaćih strojeva.

FRANCHISER/FRANCHISOR (eng.) = FRANŠIZOR (hrv.)

Franšizor je davatelj franšize, tj. osoba koja ugovorom primatelju franšize daje licencu za korištenje robne marke,

logističku podršku i znanje o vođenju poslovanja (eng. know-how), te osposobljava osoblje primatelja franšize.

FRANCHISEE (eng.) = FRANŠIZANT (hrv.)

Franšizant je na drugoj strani ugovora o franšizingu, tj. on je primatelj franšize. U sklopu franšiznog paketa, franšizant dobiva pravo na korišenje robne marke, ali i obvezu da njegovo poslovanje bude u skladu s pravilima i konceptom franšize.

KNOW-HOW (eng.) = ZNANJE I ISKUSTVO (hrv.)

Ovaj koncept je nastao u 2. polovici 19. stoljeća, a možemo ga opisati kao cjelokupan prijenos znanja i iskustva u proizvodnom postupku određenog proizvoda. Know-how može biti predmetom licenciranja uz uvjet da je licencirano znanje i iskustvo opisano u uputama ili u nekoj drugoj pisanoj formi. Know-how je dio franšiznog

TRADEMARK (eng.)

=

ROBNI ŽIG ili ROBNA MARKA (hrv.)

Prvim korisnicima robnog žiga povijest smatra kovače Rimskog Carstva koji su ostavljali svoj žig na mačevima, a danas trademarkom smatramo zaštićeni znak tvrtke koji sadrži naziv i/ili logotip te se koristi za identifikaciju tvrtke, robe koja se prodaje ili za uslugu koja se pruža. Sastavni je dio franšiznog ugovora kao i dokumenta o otkrivanju franšize (FDD).

QR kod poveznica na video „The Real Origin of the Franchise“:

Pripremila: prof. Gabrijela Čorković

Što moramo znati o potrošačkim navikama Z generacije

mr. sc. Branko Pavlović

Teško je i nezahvalno svoditi pojedince u stereotipizirane generacijske okvire. No, marketing i prodaja u poduzeću moraju pokušati grupirati, odnosno segmentirati kupce i potrošače i detektirati uzroke u njihovim potrošačkim navikama i ponašanjima. Živimo u vremenima hiperproizvodnje i hiperinformira -

nosti u kojima borba (čitaj komunikacija) za pozornost kupca - potrošača mora biti dobro promišljena. Naći način kako se približiti kupcupotrošaču postalo je pitanje finog sitnog veza, otkrivanja onoga što proizvod tvrtke razlikuje od ostalih na tržištu, a to je ono što famozna generacija Z sa svojim specifičnostima i očekuje, jer ima drukčije

prioritete. To potvrđuje i najnovije istraživanje tvrtke „Dell Tehnologies“ jer pokazuje kako je pola generacije Z /rođeni od 1995. do 2010./ spremno i na kratkoročni slabi gospodarski rast, ako je cilj ODRŽIVA i DIGITALNA budućnost, što pokazuje da više razmišljaju o svojoj budućnosti i budućnosti planeta nego prijašnje generacije. Brojna istra -

živanja pokazuju da se generacija Z uvelike razlikuje u brojnim životnim aspektima od starijih generacija, pa tako i u navikama kupnje i potrošnje, financijskoj pismenosti i financijskim navikama, što je uzrokovano životnim okolnostima koje su drukčije u odnosu na starije generacije. Osvrnimo se samo na olujno vrijeme u kojem živimo. Prema istraživanjima koje je početkom godine objavila tvrtka Brand Keys (New York – specijalisti za istraživanje robnih marki), nakon ludila pandemije COVID kupci i potrošači su opet vjerni brandovima, ali su sada njihova očekivanja prilično promijenjena, a slijedom toga i želje. Pogotovo se to odnosi na želje i mogućnosti isporuke robe, kao i brzine isporuke i tu se stvara jaz između brandova i vjernih kupaca, a što se posebno vidi kod kupaca generacije Z. Taj će se jaz već nekako smanjiti, no drugo je pitanje kako robne marke – brandovi uspijevaju zadržati takve kupce unatoč tomu što u nekim slučajevima cijene robe i usluga nisu baš male. Google, Domino, Dunkin, Konica, Minolta, Hyundai, Amazon, samo su neki od robnih marki – brandova kojima su kupci i potrošači vjerni već desetljećima. Kako ući u taj klub, pitaju se čelnici u prodaji i marketingu mnogih tvrtki, pogotovo u komunikaciji sa Z generacijom, jer izgradnja lojalnih kupaca – potrošača nije jednokratan posao ili skup samo nekih aktivnosti koje će se provesti kako bi tvrtka povećala vjernost kupaca. Ona počinje od toga da tvrtka ispuni obećanje koje je u svojoj strategiji branda i komunikaciji s kupcima i potrošačima dala. To posebno dolazi do izražaja u komunikaciji sa Z generacijom.

Svaka generacija ima nešto što je definira. U slučaju Z generacije (zoomera) postoji više čimbenika. Njih razlikuje to što istražuju prije kupnje, izbirljivi su od starijih generacija, manje su lojalni, traže stalnu inovaciju, odlaze drugi -

POTROŠAČKE NAVIKE GENERACIJE Z

1. Postaje važan princip društvenog dokaza (psihološki fenomen u kojem ljudi procjenjuju vrijednost, osobe, brenda ili bilo kojeg medijskog subjekta na osnovi prethodnih recenzija i ocjena drugih ljudi) i cijene nekog proizvoda - što se odnosi na sklonost ljudi da slijede postupke drugih, a posebno se to događa kad slijedimo one koje percipiramo sličnima sebi.

2. Psihologija potrošača ide dalje od same cijene i društvenog dokaza te uključuje i mnoge druge čimbenike koji utječu na ponašanje kupaca - potrošača, poput emocija, kognitivnih pristranosti te različitih kulturnih normi.

3. Budući da je odrasla u doba društvenih medija generacija Z vrlo je osviještena o mišljenjima drugih ljudi i često se oslanja na recenzije, preporuke i postove na društvenim medijima prije donošenja odluke o kupnji.

4. Ima tendenciju prepoznavanja i odlučivanja marketing trikova. Iako kod generacije Z možemo na račun iskustva govoriti o nešto manjoj mogućnosti vještina poput prosudbe i odlučivanja, definitivno ima razvijeno kritičko mišljenje.

5. Postoje kognitivne pristranosti koje su češće kod generacije Z u usporedbi sa starijim generacijama.

6. Pripadnici generacije Z iznimno su vješti u korištenju interneta i kupnji online. Često kupuju proizvode putem mobilnih mreža, a kupnja na mreži postala je njihova preferirana metoda kupnje.

7. Generacija Z više cijeni iskustva i društvenu interakciju od materijalnih stvari, što znači da je manje sklona kupnji nepotrebnih stvari.

8. Manje je lojalna brendovima i odlazi drugima zbog bolje cijene.

9. Izbirljiva je.

10. TRAŽI STALNU INOVACIJU.

Izvor: Lider br. 920/2023

ma zbog niže cijene ističe prof. dr. sc. Erik Ružić (Fakultet Mijo Mirković Pula), te posebno navodi da su skloniji putovanjima, druženjima, nekoj novoj vrsti hedonizma – „hedonizma sad i odmah“.

Živimo u vremenu brze razmjene informacija, doslovno nam sve važno za svakodnevno funkcioniranje stane u pametni telefon – mo -

bitel, pa je normalno da ZOOMERI prednjače u zahtjevima da sve bude maksimalno digitalno i personalizirano.

Tehnologija im je iznimno važan čimbenik. Tako cca 70% pripadnika ZOOMERA Europe društvenim se platformama koristi kao primarnim izvorima informacija i inspiracijom za svoje buduće aktivno -

sti – kupnje. Pripadnici generacije Z rođeni su s mobitelom, rastu s tehnologijom i veliki su konzumenti društvenih mreža. Najviše korisnika važnijih društvenih mreža su mladi od 18 – 25 godina, a prosječno vrijeme korištenja društvenih mreža raste iz godine u godinu te je 2022. to bilo 147 minuta provedenih online dnevno /prema nekim recentnim istraživanjima/. Tvrtke na temelju tih podataka nastoje utjecati na njihove potrošačke navike.

Dugoročno gledano zoomeri predstavljaju veliki izazov za tvrtke, jer kao pokretači trendova inspirirani društvenim mrežama, trendovima i svojim potrebama, kreiraju proizvod koji tvrtka treba što prije isporučiti. Nikada do sada nije bila potrebna tolika prisutnost i angažman u konstantnom praćenju tržišta – u konstantnoj komunikaciji i brza reakcija u izvedbi proizvoda s obzirom na to da se lifestyle, trendovi zoomera mijenjaju izrazito brzo i dinamično. Nove mlade generacije svojim ulaskom na tržište mijenjaju pravila igre i na tvrtkama je da im se prilagode. U odnosu na starije generacije, mlade su mnogo informiranije i ne pristaju na kompromise kod usluga i proizvoda kojima se koriste. Sve su više orijentirane na kupnju u hodu i nemaju prevelike odanosti prema brendovima, te se okreću onom koji im u tom trenutku pruža najviše. Dakle, tvrtke nužno moraju prihvaćati prilagodbe.

Pa iako su im potencijalni kupci svi u rasponu od 18 - 65 godina, sve više stavljaju fokus na digitalizaciju. I nužno zbog njihovih specifičnih zahtjeva implementaciju novih tehnologija i praćenje društvenih trendova drže ključnim. U tom svijetlu QR kodovi, društvene mreže i suradnja sa influencerima (iako neki kao Francuska stavljaju infulencere pod kontrolu – vidi Jutarnji list od 3.06.2023.) neke su od metoda s kojima se koriste tvrtke za približavanje mladim generacijama – zoomerima. U ovom okruženju zanimljivu perspektivu donosi ONLINE TRGOVINA koja se razvija, pri čemu se – offline iskustva neprimjetno prenose u digitalni svijet, jer mladi u ONLINE kupnji traže inspiraciju a ne samo transakcije. Stoga, nije se čuditi da se svi današnji poslovni koncepti usklađuju s potrebama i očekivanjima novih generacija. Zbog toga se i ubrzao trend razvoja web-trgovine i prodaje putem interneta, te je zahtjev za digitalnim ili beskontaktnim plaćanjem popratio i razvoj on line plaćanja te internetskih platformi.

U svemu tome prioriteti mladih, a posebno Z generacije se mijenjaju i to se snažno očituje kada su u pitanju troškovi, što potvrđuje zajedničko im razmišljanje da se isplati ulagati u OBRAZOVANJE, ali i njihovo SNAŽNO uzimanje ODRŽIVOSTI u obzir. Z generacija odrasta u doba kada se ne samo govori o klimatskim promjenama i ekološkim

krizama, već i kako do sada deklarativno ulazi u klinč traženja rješenja, pa to definitivno utječe na njezinu percepciju i svijest o važnosti očuvanja okoliša. Također se čini da Z generacija ima drukčiji pristup potrošnji od ranih generacija. Naime, zoomeri više cijene iskustvo i društvenu interakciju od materijalnih stvari, što zanči da su manje skloni kupnji nepotrebnih stvari. To također znači da su skloniji odabiru proizvoda i usluga koji su ekološki prihvatljivi i koji se slažu s njihovim vrijednostima u očuvanju okoliša.

Ipak, kao jedno od pitanja ostaje kako će navike generacije Z utjecati na gospodarstvo i tvrtke – reklo bi se na naš život. Generacija Z može pozitivno utjecati na ukupno gospodarstvo. Ona traži smisao i vrijednosti u svemu što radi, hrabro se okreće novim izazovima te time predstavlja suprotnost prethodnim generacijama koje traže sigurnost i teško se upuštaju u bilo kakav rizik kada je riječ o ulaganjima i odlukama u osobnoj potrošnji. Dok će milenijalci i starije generacije vjerojatno nastaviti gunđati na drukčiji način raspolaganja i trošenja novca, Z generacija još jednom dobiva potvrdu da ne radi ništa pogrešno. Naprotiv, ono što je novo nije pogrešno, već IZAZOVNO.

Dugoročno gledano generacija Z ima potencijal razvijanja dobrih potrošačkih navika, posebice ako se obrazuje o važnosti financijske odgovornosti, ODRŽIVOSTI i ETIČKE potrošnje. S druge strane, s obzirom da su kupci – potrošači budućnosti, normalno je da će njihove navike utjecati na ukupno gospodarstvo. Oni će sigurno tražiti proizvode i usluge koji su održivi, etički proizvedeni i imaju pozitivan utjecaj na društvo. To će potaknuti tvrtke da se prilagode tim zahtjevima i preispitaju svoje poslovne prakse kako bi osigurale dugoročan rast, promovirajući sadržaj na ne percepciju.

pratite li naš portal?

Vrijeme je za... KVIZ

1) Koji je trgovački lanac uveo QR kodove na proizvode putem kojih kupci mogu saznati sve važne informacije o sorti, procesu proizvodnje i porijeklu proizvoda?

a) Kaufland

b) Lidl

c) Plodine

2) Koja je država prošle godine po broju izvezenih automobila zauzela drugo mjesto u svijetu, iza Njemačke?

a) Japan

b) Kina

c) SAD

3) Koji sladoled iz Ledo asortimana prati kampanja „Tvrd izvana, mekan iznutra“? Novi okusi ovog proizvoda su slana karamela, kikiriki i naranča.

a) Macho

b) King

c) Bananko

4) Koji je rođendan u lipnju obilježilo Udruženje obrtnika Grada Zagreba?

a) 35.

b) 42.

c) 57.

5) Koji hrvatski grad se nalazi u oazi tri polja: Bunina, Rastok i Jezero? U ovim poljima će milijun sadnica jagoda ove godine donijeti prinos od 500 tona visokokvalitetne jagode.

a) Ploče

b) Metković

c) Vrgorac

6) Prema E-shopper barometru Geoposta, koji postotak hrvatskog stanovništva kupuje putem interneta?

a) 44%

b) 56%

c) 75%

7) U kojem gradu se održava „Škrletovo“, manifestacija koja promiče autohtonu moslavačku vinsku sortu škrlet?

a) U Ivanić-Gradu

b) U Kutini

c) U Popovači

8) Koji hrvatski muzej je dobitnik nagrade Franšiza godine 2022.?

a) Muzej čokolade

b) Muzej prekinutih veza

c) Muzej iluzija

Pripremila: prof. Gabrijela Čorković

30 godina jedinstvenog tržišta EU = 30 godina EuroCommerce-a

Ova je godina za europsku trgovinu – maloprodaju i veletrgovinu podjednako – prilično posebna jer obilježavamo i 30 godina EuroCommercea i 30 godina jedinstvenog tržišta. Obilježavanje ovih obljetnica, zajedno s kreatorima politika, dionicima i članovima, prigoda je za ponovno promišljanje o ključnoj ulozi koju jedinstveno tržište ima u održavanju konkurentnosti našeg sektora, za građane i za gospodarstvo EU-a kao cjelinu – poruka je Christel Delberghe, predsjednice Europske udruge trgovaca.

Dana 29. siječnja 1993. godine tri su se udruženja spojila u EuroCommerce: CECD (Europska maloprodajna konfederacija), GEDIS (Groupement Européen des Distributeurs Intégrés ili Europska grupa integriranih distributera) i Fewita (Federacija veleprodajne i međunarodne trgovinske udruge). Iste godine uspostavljeno je Jedinstveno tržište EU-a, ujedinivši Europu kao

nikada prije otvaranjem granica i uspostavom ‘Četiri slobode’ čime se omogućuje slobodan prolaz za robu, usluge, kapital i ljude diljem kontinenta i utire put prema uspostavi eura kao jedinstvene valute. EuroCommerce sada predstavlja udruženje u 27 europskih zemalja, predstavlja 5 milijuna (1 od 4) poduzeća, osigurava poslove za 26 milijuna ljudi i doprinosi s 10% BDP-a EU-a.

Rukovodstvo EuroCommerce-a posebno naglašava da se „nalazimo u srcu živahnih lokalnih zajednica posvuda u EU i ponosni smo i zahvalni svima onima u sektoru koji su odigrali vitalnu ulogu u pomaganju potrošačima da prebrode pandemiju COVID-19, ujedinjujući se u okolnostima bez presedana. Mi smo sila na koju treba računati i namjeravamo nastaviti isticati ključne usluge koje naš sektor pruža u ispunjavanju potreba kupaca i pružanju inovativnih rješenja za ciljeve EU-a“.

„Naš fokus ove godine bit će na sudjelovanju s kreatorima politika o pitanjima rastuće inflacije, visokih cijena energije, teške krize troškova života, poremećenog globalnog okruženja i sve težeg kumulativnog regulatornog tereta s kojim se suočavaju naši članovi. Veselimo se suradnji s Europskom komisijom na pronalaženju načina za pomoć našem sektoru kroz oporavak nakon COVID-19 i energetsku krizu, istovremeno pozivajući na omogućavanje politika i mehanizama podrške za jačanje dugoročne konkurentnosti“ - ističe se u priopćenju EuroCOmmerce-a tim povodom. „Jednostavno rečeno, snažno jedinstveno tržište najkritičniji je element za osiguravanje dugoročne konkurentnosti Europe i njezine sposobnosti za inovacije i natjecanje s drugim globalnim regijama. Stoga tražimo obnovljeno partnerstvo s EU i nacionalnim kreatorima politike i dionicima zajedno sa savezom europskih poslovnih udruženja, u zajedničkom osiguravanju jačeg jedinstvenog tržišta“.

Snažno jedinstveno tržište najkritičniji je element za osiguravanje dugoročne konkurentnosti Europe i njezine sposobnosti za inovacije i natjecanje s drugim globalnim regijama.

Christel Delberghe, predsjednica EuroCommerce-a

MMF: Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 2,4 posto

lježivši mali višak, a javni dug znatno se smanjio, na 69 posto BDP-a, što je ispod razine na kojoj je bio prije pandemije. Međutim, zbog snažnog porasta cijena energije i hrane, inflacija potrošačkih cijena dosegnula je potkraj godine najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća.

skalnom politikom stvara rizik za poticanje domaće potražnje i inflacije te ugrožavanje konkurentnosti Hrvatske. Potrebno je ukinuti široko rasprostranjene mjere, osobito gornje granice cijena energije i porezna rasterećenja.

Hrvatsko gospodarstvo ove će godine porasti 2,4 posto, dok će prosječna inflacija biti 7,5 posto, navodi se u priopćenju MMFa nakon što je njegov Izvršni odbor zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a i dodaje da bi kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje.

MMF je tako revidirao naviše svoje ranije prognoze, budući da je u izjavi Misije na kraju posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama 23. svibnja, bio predviđen rast hrvatskog gospodarstva od 2,2 posto u ovoj godini, a u travanjskim prognozama od 1,7 posto.

Izvršni odbor MMF-a ističe da je Hrvatska ove godine postala 20. članica europodručja, što dokazuje da je ostvarila velik napredak od pridruživanja EU-u 2013., a uvođenje eura poboljšalo je državni rejting, olakšalo pristup tržištima kapitala i u velikoj mjeri uklonilo tečajni rizik.

U 2022., potaknut domaćom potražnjom i turizmom, gospodarski je rast iznosio 6,2 posto. Fiskalna pozicija znatno se poboljšala zabi -

No, ove godine se očekuje da će slaba inozemna potražnja, pooštravanje uvjeta financiranja, te i nadalje velika globalna neizvjesnost ublažiti stopu rasta na 2,4 posto. Predviđa se da će se rast od 2024. postupno oporavljati prema potencijalnoj stopi rasta.

Prema projekcijama MMF-a, inflacija će se smanjivati na prosječno 7,5 posto u 2023. i snižavati do ciljane stope inflacije ESB-a od 2 posto krajem 2025.

Negativni rizici uključuju intenziviranje rata koji Rusija vodi u Ukrajini, ponovni snažan porast cijena roba i inflacije, snažniju globalnu ili regionalnu recesiju i strože uvjete financiranja od očekivanja. S druge strane, uvođenje eura i ulazak u schengensko područje mogli bi dati jači poticaj turizmu, trgovini i ulaganjima.

Potrebno ukinuti mjere ograničavanja cijena energije i porezna rasterećenja

Kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje. Zamjećuju, naime, da na tržištu rada nedostaje radne snage, temeljna je inflacija još uvijek povišena, a uvođenje eura ublažilo je učinak pooštravanja monetarne politike ESB-a. Stoga se ekspanzivnom fi -

Najvažnije je nastaviti fiskalnu konsolidaciju koja ujedno pogoduje rastu i u srednjoročnom razdoblju i to poboljšanjem porezne politike, smanjenjem rigidnosti potrošnje i povećanjem njezine učinkovitosti. Pritom navode da s obzirom na vrlo rigidnu proračunsku potrošnju u Hrvatskoj i potrebu za daljnjim smanjenjem javnoga duga, svaka bi porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda i ujedno poboljšati strukturu poreznog sustava s ciljem smanjenja distorzija te podržavanja pravednosti i rasta.

Suvremeni porez na imovinu i ublažavanje povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma, pridonijelo bi smanjenju potražnje za stambenim nekretninama, povećanju ponude i poticanju participacije radne snage.

Poboljšanje praćenja i korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu smanjit će potencijalne fiskalne rizike i maksimalno uvećati doprinos tih poduzeća rastu. Fiskalni sustav trenutačno je stabilan, a bankovni sustav i nadalje profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan, naglašava se u priopćenju.

Hrvatske vlasti trebale bi nastaviti svoju provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prioriteti su povećanje produktivnosti, ubrzanje zelene i digitalne tranzicije i pronalaženje najboljih rješenja s obzirom na starenje i smanjenje broja stanovnika. (H)

Kristalina Georgieva izvršna direktorica MMF-a

Tekstilna industrija i nove tehnologije

Tehnološki trendovi koji preoblikuju modu

Modna industrija poznata je više po dizajnerima u usponu nego po tehnologiji u nastajanju, ali igrači u modi brzo shvaćaju da je tehnologija u prednosti kada je u pitanju povećanje njihove dobiti. Uzmimo za primjer generativnu umjetnu inteligenciju, koja bi u sljedećih tri do pet godina mogla dodati između 150 i 275 milijardi dolara operativnoj dobiti sektora odjeće, mode i luksuza. Zaronite u ove uvide da biste otkrili kako tehnološki i drugi trendovi preoblikuju modni krajolik.

Generative AI: Otključavanje

budućnosti mode

Iako je još uvijek u ranoj fazi, generativna umjetna inteligencija ima potencijal pomoći modnim tvrtkama da postanu produktivnije, brže izađu na tržište i bolje služe kupcima. Sada je vrijeme za istraživanje tehnologije.

Dok ovosezonski tjedni mode završavaju u Londonu, Milanu, New Yorku i Parizu, robne marke rade na proizvodnji i prodaji dizajna koje su upravo izložile na modnim pistama - i započinju kolekcije za sljedeću sezonu. U budućnosti je sasvim moguće da će ti dizajni spojiti snagu kreativnog direktora sa snagom

generativne umjetne inteligencije (AI), pomažući bržem izlasku odjeće i modnih dodataka na tržište, učinkovitijoj prodaji i poboljšanju korisničkog iskustva.

Do sada ste vjerojatno čuli za Open AI-jev ChatGPT, AI chatbot koji je preko noći postao senzacija i potaknuo digitalnu utrku za stvara -

nje konkurenata. ChatGPT samo je jedan primjer generativne umjetne inteligencije prilagođen potrošačima, tehnologije koja se sastoji od algoritama koji se mogu koristiti za stvaranje novog sadržaja, uključujući zvuk, kod, slike, tekst, simulacije i videozapise. Umjesto jednostavnog identificiranja i klasificiranja informacija, generativna umjetna inteligencija stvara nove informacije koristeći temeljne modele, modele dubokog učenja koji mogu rješavati više složenih zadataka u isto vrijeme.

Slučajevi upotrebe generativne umjetne inteligencije u modi

Temeljni modeli i generativna umjetna inteligencija mogu se koristiti u čitavom modnom lancu vrijednosti.

Merchandising i proizvod:

• Pretvorite skice, ploče raspoloženja i opise u dizajn visoke vjernosti (na primjer, 3-D modele namještaja i nakita).

• Obogatite ideje o proizvodu suradnjom s AI agentima koji ge -

neriraju kreativne opcije (na primjer, nove ideje, varijacije) iz podataka (na primjer, prošlih linija proizvoda, inspirativnih slika i stila).

• Prilagodite proizvode za pojedinačne potrošače na razini (na primjer, naočale na temelju topografije lica).

Lanac opskrbe i logistika:

• Podržite pregovore s dobavljačima prikupljanjem istraživanja.

• Povećajte robotsku automatizaciju za skladišne operacije i upravljanje zalihama putem analitike u stvarnom vremenu (na primjer, uvidi omogućeni proširenom stvarnošću ili AR).

• Prilagodite ponude povrata proizvoda na temelju pojedinačnih potrošača.

Marketing:

• Identificirajte i predvidite trendove za poboljšanje ciljanog marketinga iz nestrukturiranih podataka (na primjer, mišljenje potrošača, ponašanje potrošača u trgovini, podaci o više kanala).

• Automatizirajte segmentaciju potrošača na razini kako biste prilagodili marketinške inicijative.

• Generirajte personalizirani marketinški sadržaj na temelju nestrukturiranih podataka iz profila potrošača i uvida u zajednicu.

• Surađujte s AI agentima kako biste ubrzali razvoj sadržaja i smanjili kreativne blokove za interne marketinške timove.

mjer, web stranice, opise proizvoda) na temelju pojedinačnih profila potrošača.

• Prilagodite isprobavanje virtualnih proizvoda i demonstracije pojedinačnim potrošačima (na primjer, isprobavanje odjeće, preporuke za stiliziranje).

• Poboljšajte inteligentne AI agente (na primjer, chatbotove za razgovor, virtualne pomoćnike) i samoposluživanje za rješavanje naprednih upita potrošača (na primjer, višejezična podrška).

Funkcije organizacije i podrške:

• Obučite prodajne suradnike da održe uspješne odnose s klijentima putem preporuka u stvarnom vremenu, izvješća s povratnim informacijama i profila potrošača visoke vrijednosti.

• Razvijte individualizirani sadržaj obuke za zaposlenike na temelju uloge i učinka.

• Omogućite samoposluživanje i automatizirajte zadatke podrške (na primjer, HR karte, računovodstvo za velike dokumente, pregled pravnih dokumenata).

Generativna umjetna inteligencija ima potencijal utjecati na cijeli modni ekosustav. Modne tvrtke mogu koristiti tehnologiju kako bi pomogle u stvaranju bolje prodavanog dizajna, smanjile marketinške troškove, hiperpersonalizirale komunikaciju s kupcima i ubrzale procese. Također može preoblikovati opskrbni lanac i logistiku, poslovanje trgovina te organizaciju i funkcije podrške.

Digitalna trgovina i iskustvo potrošača:

• Strukturirajte i generirajte prodajne opise na temelju prošlih uspješnih prodajnih postova.

• Personalizirajte online putovanje potrošača i ponude (na pri -

Razvoj i inovacija proizvoda

Umjesto da se oslanjaju samo na izvješća o trendovima i analizu tržišta kako bi dali informacije o dizajnu kolekcije za sljedeću sezonu i prodavači mode za masovno tržište i kreativni direktori luksuznih

tvrtke i tržišta

marki mogu koristiti generativnu umjetnu inteligenciju za analizu različitih vrsta nestrukturiranih podataka u stvarnom vremenu Generativna umjetna inteligencija može, primjerice, brzo agregirati i izvršiti analizu raspoloženja iz videozapisa na društvenim medijima ili modelirati trendove iz više izvora podataka o potrošačima. Kreativni direktori i njihovi timovi mogli bi unijeti skice i željene detalje – kao što su tkanine, palete boja i uzorci – u platformu koju pokreće generativna umjetna inteligencija koja automatski stvara niz dizajna, omogućujući tako dizajnerima da se igraju ogromnom raznolikošću stilova i izgleda. Tim bi zatim mogao dizajnirati nove artikle na temelju tih rezultata, stavljajući pečat modne kuće na svaki izgled. To otvara vrata stvaranju inovativnih, ograničenih izdanja proizvoda koji također mogu biti suradnja između dva brenda. Proizvodi kao što su naočale mogu biti dizajnirani za pojedince korištenjem tehnologije prepoznavanja lica koju pokreće generativna umjetna inteligencija za skeniranje topografije lica i prilagođavanje veličini i stilu kupca. Ovaj scenarij postao je stvarnost u prosincu 2022., kada je skupina modnih dizajnera iz Hong Konga iz Laboratorija za umjetnu inteligenciju u dizajnu (AiDLab) održala modnu reviju s dizajnom podržanim generativnom umjetnom inteligencijom. Korištenje alata tehnoloških tvrtki kao što je Cala , Designovel i Fashable, modni dizajneri već koriste snagu generativne umjetne inteligencije kako bi potaknuli nove ideje, isprobali bezbroj varijacija dizajna bez potrebe za proizvodnjom skupih uzoraka i znatno ubrzali svoje procese. Za tvrtke koje se bave ljepotom, generativna umjetna inteligencija također pruža priliku robnim markama da identificiraju nove formulacije proizvoda, što potencijalno pomaže u smanjenju troškova laboratorijskog testiranja.

Marketing

Rukovoditelji marketinga i agencije mogu koristiti generativnu umjetnu inteligenciju za osmišljavanje strategija kampanje, sadržaja kampanje proizvoda, pa čak i virtualnih avatara za svaki marketinški kanal – i to brzo.

Upečatljivo marketinško zlato često može biti igra brojeva. Razmotrite TikTok: ne postoji jedinstvena pobjednička formula za postajanje viralnim na platformi. Umjesto toga, što više proizvodite, veće su vam šanse da postanete popularna tema i povećate svijest o robnoj marki i prodaju. Poticanje generativne video platforme koju pokreće umjetna inteligencija za stvaranje kratkih videozapisa za TikTok ili druge platforme društvenih medija može pomoći u uštedi vremena i troškova povezanih s ispumpavanjem sadržaja društvenih medija. Generativna umjetna inteligencija može prepoznati obrasce i trendove u virusnom sadržaju i stvoriti novi sadržaj koji također slijedi specifikacije marketinškog stručnjaka.

Ove vježbe mogu pomoći internim marketinškim timovima u upravljanju svojim radnim opterećenjem, a istovremeno smanjiti njihovo oslanjanje na outsourcing posla kreativnim agencijama. Marketinški stručnjaci će, međutim, htjeti biti oprezni s ovim pristupom: pokušaj dosezanja potrošača ponavljanjem onoga što su drugi brendovi učinili može poništiti jedinstveni identitet i ponudu vrijednosti koje brend godinama gradi. Generativna umjetna inteligencija također se može primijeniti na personaliziranu komunikaciju s kupcima. Tvrtke koje se ističu u personalizaciji povećavaju prihode za 40 posto u usporedbi s tvrtkama koje ne koriste personalizaciju, prema istraživanju McKinseyja. Ovi alati su od najveće pomoći kada se primjenjuju na marketinške kanale nižeg toka (one koji se uglavnom koriste za poticanje prodajnih konverzija)

za razliku od prestižnijih komunikacija za izgradnju robne marke. Od marketinških stručnjaka i dalje se traži da traže i uređuju rad.

Prodajno i potrošačko iskustvo

Današnji generativni chatovi pokretani umjetnom inteligencijom, koji koriste snažniju obradu prirodnog jezika za bolje razumijevanje i interakciju s ljudima, već su mjerljivo poboljšanje u odnosu na postojeće chatove umjetne inteligencije. Uz to, (još) ne postoji besprijekoran generativni AI chatbot za tvrtke – trenutni chatbotovi i drugi alati za generiranje teksta još uvijek povremeno rade pogreške koje bi mogle uzrokovati ozbiljne katastrofe u korisničkoj službi. Međutim, na kraju bi ova tehnologija mogla pomoći agentima korisničke podrške da složene upite izvrše vanjskim suradnicima – na primjer, korištenjem chatbota za pružanje personaliziranih odgovora na brojnim jezicima.

Kako započeti

Koliko god generativna AI tehnologija mogla biti uzbudljiva, tvrtke će i dalje htjeti biti oprezne prije nego što bilo koji od svojih temeljnih zadataka u potpunosti povjere generativnoj AI. No, zanemarivanje istraživanja mogućnosti koje ova tehnologija nudi moglo bi biti jednako riskantno s obzirom na brzinu kojom se razvija i eksplozivan rast korisničke baze. Rukovoditelji sada mogu početi razmišljati o tome kako bi njihove tvrtke mogle koristiti generativnu umjetnu inteligenciju. Postoji nekoliko koraka koje voditelji mogu poduzeti za početak.

Modni lideri trebali bi naznačiti gdje generativna umjetna inteligencija može ponuditi najveću vrijednost njihovom poslovanju. Započnite bilježenjem koja bi područja – kreativni dizajn, merchan-

dising, kampanje na modnim pistama ili klijentela – mogla imati najviše koristi od generativne umjetne inteligencije. Voditelji tada mogu odrediti prioritete generativnih slučajeva upotrebe umjetne inteligencije kojima bi trebali težiti na temelju razine utjecaja koji slučajevi upotrebe mogu imati na njihovo poslovanje. Neke mjere utjecaja uključuju poboljšanje rezultata zadovoljstva kupaca i smanjenje vremena čekanja korisničke službe. Nakon što se identificira vrijednost, slučajevi upotrebe također bi trebali biti prioriteti prema tome koliko su izvedivi za implementaciju; određivanje koliko se generativna AI može besprijekorno koristiti ovisit će o stvarima kao što su tehničke vještine tima.

Važno je navesti i neke od rizika korištenja generativne umjetne inteligencije. Jedan je da se zakonski parametri oko upotrebe gene-

rativne umjetne inteligencije još uvijek glačaju. Utvrđivanje tko je vlasnik intelektualnog vlasništva i kreativnih prava na radove generirane umjetnom inteligencijom, koji bi se mogli temeljiti na multimodalnim izvorima podataka kao što su prošle kolekcije drugih dizajnera, odlučivat će se od slučaja do slučaja sve dok ne bude snažnog pravnog presedana.

Još jedan rizik je pristranost i pravednost u sustavima generativne umjetne inteligencije, posebno oko pristranih skupova podataka, što može predstavljati izazove reputaciji za robne marke koje se oslanjaju na tehnologiju. Također postoji rizik da zaposlenici koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju nisu u potpunosti svjesni njezinih nedostataka i mogu propustiti provjeriti pogreške koje uvodi tehnologija. U ovom slučaju, tvrtke moraju redovito obučavati zaposleni-

ke i osigurati im resurse koji su im potrebni da razumiju kako koristiti tehnologiju. Generativni AI alati mogli bi dodati vrijednost nizu različitih područja poslovanja, stoga će biti važno educirati i obučiti zaposlenike - uključujući dizajnere, marketinške stručnjake, prodajne suradnike i predstavnike korisničke službe – o korištenju tehnologije. Modne tvrtke bez sumnje će morati ulagati u svoju radnu snagu kada je riječ o iskorištavanju generativne umjetne inteligencije, ali neće morati same izrađivati aplikacije ili temeljne modele. Umjesto toga, modni lideri mogu se udružiti s generativnim AI tvrtkama i stručnjacima kako bi se brzo kretali. Modni rukovoditelj mogao bi se udružiti s tvrtkom (kao što je Microsoft ili OpenAI) koja pruža novu tehnologiju ili s partnerom koji pruža mogućnosti podrške (kao što je računalstvo u oblaku ili API-ji). A.G.

Održano 11. Međunarodno natjecanje

Jedanaesto po redu, međunarodno natjecanje Poslovni izazov zapadnog Balkana, okupilo je učenike srednjih škola iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Ovo trodnevno natjecanje u poduzetničkim vještinama održano je od 25. do 27. travnja 2023. godine u Ulcinju u Crnoj Gori.

Natjecanje je okupilo 80 učenika iz 55 srednjih škola, koji su u konkurenciji od više od 1.200 učenika, pobijedili na regionalnim i nacionalnim natjecanjima održanim u četiri zemlje, u ovoj školskoj godini.

Prvog dana natjecanja učenici su se imali priliku upoznati na nizu zabavnih i edukativnih aktivnosti, a navečer su bili podijeljeni u 20 mješovitih timova koji su dobili isti zadatak: osmisliti proizvod ili uslugu koja će u dobu umjetne inteligencije očuvati neke osnovne ljudske vještine.

Četvero učenika koji formiraju jedan tim dolaze iz četiriju različitih zemalja i nisu se poznavali prije početka natjecanja, što je činilo iza-

zov još većim. Drugog su dana razvijali svoje poslovne ideje uz podršku mentora s Univerziteta Donja Gorica i iz Alumni kluba Dostignuća mladih, a u četvrtak su žiriju prezentirali svoje poslovne planove, nakon čega je organizirana dodjela nagrada pobjednicima.

U žiriju su bili: Dražen Davidović – NESTLE Crna Gora; Ana Šatović – Privatna gimnazija i Ekonomska škola Katarina Zrinski, Zagreb; Azra Nizić – Institut za preduniverzitetsko obrazovanje kantona Sarajevo i Violeta Stevović – Edukativni centar Kruševac.

Natjecanje su svojim govorima otvorili Nikola Mićunović (Dostignuća mladih Crna Gora), Melisa Selak Hodo (Munja BiH), Kristijan Marenščak (Privatna gimnazija i

ekonomska škola Katarina Zrinski) i Darko Radičanin (Dostignuća mladih Srbija).

Na pobjednički tron popeo se tim broj 16, koji je osmislio ChatZ platformu za pronalaženje radnika i pružanje najbolje usluge zainte-

„Poslovni izazov zapadnog Balkana“

Osvajači 1. mjesta

resiranim korisnicima. Tim su činili: Lea Jakobek (Srednja škola, Našice, Hrvatska); Mina Milenković (Gimnazija, Knjaževac, Srbija); Mileva Gojković (Ekonomsko-ugostiteljska škola, Nikšić, Crna Gora); Ilhan Muftić (I gimnazija, Sarajevo, Bosna i Hercegovina).

vezala psihologe i njihove korisnike uz pomoć umjetne inteligencije. U timu su bili: Michelle Riter (Ekonomska i birotehnička škola, Bjelovar, Hrvatska); Iva Pavlović (Gimnazija, Banja Luka, Bosna i Hercegovina); Filip Femić (Elektroekonomska škola, Bijelo Polje, Crna Gora)

ističe važnost povezivanja mladih ljudi koji žive na teritoriju zapadnog Balkana i budi svijest o neophodnosti zajedničkih aktivnosti na regionalnoj razini.

Natjecanje je realizirala organizacija Dostignuća mladih u Srbiji uz podršku partnerskih organizacija iz regije: Studentski biznis centar (Crna Gora), Inkubator Munja (Bosna i Hercegovina), Privatna gimnazija i ekonomska škola Katarina Zrinski i Udruga Poduzetni (Hrvatska).

Organizacijski odbor iz Hrvatske činili su: Doris Jukić (Udruga Poduzetni), Ivan Tafra (BIZ – poduzetnički inkubator), Ana Šatović (Privatna gimnazija i ekonomska škola Katarina Zrinski), Vitomir Tafra (Privatna gimnazija i ekonomska škola Katarina Zrinski) i Kristijan Marenščak (Privatna gimnazija i ekonomska škola Katarina Zrinski).

Drugo mjesto osvojio je tim broj 11, koji je predstavio personaliziranog osobnog asistenta – Deskty-a, čiji je zadatak pratiti navike, potrebe i želje korisnika kako bi se na najbolji način pratio njihov osobni napredak. Tim su činili: Sara Rastović (Ekonomska i birotehnička škola, Bjelovar, Hrvatska); Adnan Tanović (Gimnazija Dobrinja, Sarajevo, Bosna i Hercegovina); Sonja Mudrić (Četvrta gimnazija, Beograd, Srbija) i Ksenija Stamenković (Gimnazija, Cetinje, Crna Gora).

Treće mjesto pripalo je timu koji je osmislio aplikaciju koja bi po -

i Sara Veljković (Srednja škola, Batočina, Srbija).

Nastavnici iz četiriju zemalja, koji su bili u pratnji učenika, imali su se priliku tijekom natjecanja upoznati, razmijeniti iskustava i razmotriti mogućnosti suradnje.

Cilj ovog natjecanja razvijanje je komunikacijskih i prezentacijskih vještina, stjecanje samopouzdanja učenika te razvijanje ideje od „nule” do poslovnog plana, čime učenici postaju svjesni svojih mogućnosti i unaprjeđuju svoj poduzetnički duh. Također, natjecanje

Učenici iz Hrvatske koju su sudjelovali na međunarodnom natjecanju bili su: Lea Jakobek, Nika Klarić, Ana Žepek, Samantha Jereb, Bruna Rea Crnobori, Ana Šantek, Ema Vuković, Michelle Riter, Lana Beštek, Sara Rastović, Leona Kašaj, Lorena Zupković, Leona Mucek, Ana Anić-Milić, Lara Hrnjak, Magdalena Medvidović, Sven Conjar, Luka Cota, Dominik Štimac i Marko Barkić.

Uz samo međunarodno natjecanje “Poslovni izazov zapadnog Balkana” U Ulcinju, u Crnoj Gori, Privatna gimnazija i ekonomska škola Katarina Zrinski i Udruga Poduzetni su u sklopu natjecanja za sve mentore iz regije održali seminar na kojem su upoznali mentore s projektima u koje se mogu uključiti kako bi podržali razvoj poduzetničkog duha kod mladih, pogotovo Međunarodne konferencije o učenju za poduzetništvo u srednjim školama i radionicama socijalnog poduzetništva.

pripremio: Kristijan Marenščak, voditelj državnog natjecanja

Poslovni Izazov

Mentori na seminaru

Muzej iluzija je Franšiza godine 2022.

namičan i perspektivan način poslovanja.

Nakon pomne analize podataka iskristalizirano je i izabrano 26 finalista, kandidata za nekoliko franšiznih nagrada za 2022. godinu.

Muzej iluzija predstavljat će Hrvatsku na natjecanju za europsku franšiznu nagradu The 2023 European Franchise Award koja se održava 21. rujna 2023. u Bruxellesu.

Muzej iluzija je Franšiza godine 2022. Ujedno, MUZEJ ILUZIJA je na svečanosti dodjele jedinstvenih franšiznih nagrada na hrvatskom i regionalnom tržištu, Franchise Brand Leader Award 2022, proglašen i najboljom hrvatskom izvoznom franšizom te dobitnik nagrade za najveći izvozni iskorak.

Za najbrže rastuću novu hrvatsku franšizu proglašena je franšiza MOZGAVCI, a nagrada za najbrže rastuće hrvatske franšize na regionalnom tržištu pripala je jednakovrijedno dvama sustavima –TINKER LABSU i FAST REVIEWU.

Nadalje, najbrže rastućom inozemnom franšizom na hrvatskom tržištu ocijenjena je franšiza MAIL BOXES ETC, najboljom regionalnom franšizom na hrvatskom tržištu proglašen je MALAC GENIJALAC, dok HELEN DORON HRVATSKA odnosi nagradu za najbolju franšizu s društvenim učinkom. Najbolji primatelj franšize je mađarska KIS ZSENI ISKOLA.

Franšizna osoba 2022 je Krešimir Dobrilović, osnivač Carwiz Rent a cara, za njegovo djelovanje na promicanju franšiznog poslovanja u inozemstvu i podrške franšiznom biznisu.

U sklopu dodjele nagrada održan je i okrugli stol Franšize - poslovni model budućnosti na kojem je istaknuto kako Hrvatska ima puno potencijala za franšizno poslovanje u svijetu, jer imamo mnogo uspješnih brendova koji se mogu lako prilagoditi i ponuditi u drugim zemljama.

Franšizna industrija u Hrvatskoj doživjela je značajan uzlet u posljednje vrijeme i počela se vrlo zdravo razvijati, što doprinosi izgradnji nove industrije u našoj zemlji, koja ima potencijal postati industrija od državnog značaja, rečeno je između ostaloga na panelu na kojemu su sudjelovali: Anita Markota Štriga, članica Uprave Erste Card Cluba/Diners, Krešimir Dobrilović, vlasnik i predsjednik Uprave Carwiz Internationala, Andrija Čolak, vlasnik Colak Franchise Consulting Group i suvlasnik Surf n firesa, Mladenka Tomić, vlasnica Fabule, Danko Žitinić, član Uprave Aestus Group i Krunoslava Josimović, vlasnica Dječjeg Escape Rooma.

Darka Bukovića, pokretača i direktora Nagrade, posebno veseli što poslovna zajednica dodjelu franšiznih nagrada smatra iznimno važnom potvrdom uspješnosti i iskorakom u promicanju franšizne industrije u Hrvatskoj, jer ne samo da okuplja cjelokupnu domaću franšiznu scenu nego i potiče nove poduzetnike da se upuste u ovaj di-

O nagradama je odlučivalo Stručno međunarodno povjerenstvo u kojem su, uz hrvatske stručnjake, dr. Božu Skoku, dr. Tihomira Vraneševića i dr. Sašu Petra, bili čelnici franšiznih organizacija iz Mađarske, Slovenije, Rumunjske, Srbije, Hrvatske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje FIP, članica Europske franšizne federacije i Svjetskog franšiznog vijeća, objavila je da su prvi poslovni radio PoslovniFM i FIP Udruga, u nizu zajedničkih aktivnosti, utemeljili i Franšizni klub, mjesto razmjene informacija i razgovora o franšiznom poslovanju, te da je intenziviran rad na Franšiznom registru, koji će na jednom mjestu sadržavati prikaz pojedinosti i ukupne franšizne scene u nas.

Posebno dizajnirana nagrada

Franchise Brand Leader Award, u stvari je komad kamena, granitne kocke, sa svim svojim nesavršenim stranicama, ali istodobni simbol otpornosti i poduzetničke tvrdoće. Kako su se i sami dobitnici našalili, to je prava nagrada s težinom….

Nacionalni dobitnik nagrade Franchise Brand Leader Award, osim prigodne, dobit će i 4.500 eura vrijednu nagradu – prava besplatnog izlaganja na Franchise Expo sajmu u Frankfurtu, dok će ostali dobitnici nagrada ostvariti popust na nastup od 50 posto. Istodobno, pobjedniku je osiguran na franšiznoj platformi www. franchiseshow247.com besplatan virtualni prostor za predstavljanje tijekom 12 mjeseci. ST

28th

CROMAR Congress

MARKETING IN MULTIVERSE

FROM REAL TO VIRTUAL

Listopad 12.-13., 2023. Pula, Hrvatska

Pridružite se

28. CROMAR kongresu u suorganizaciji CROMAR-a i Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković’’

iz Pule te saznajte najnovije trendove u području:

Marketinga i suvremenih tehnologija

Ponašanja potrošača u digitalnom okruženju

Društvenih mreža i influencer marketinga

Marketinških komunikacija

Međunarodnog marketinga

B2B marketinga

i još brojnih drugih tema bliskim marketingu.

Uključite se u panel rasprave i pozvana predavanja eminentnih znanstvenika i stručnjaka iz svijeta marketinga!

Marketing in Multiverse

Ove se godine u Puli održava 28. po redu CROMAR-ov kongres i to u trajanju od dva dana, točnije 12. i 13. listopada. Možete li nam nešto reći o tradiciji održavanja ovog kongresa?

Riječ je o bienalnom kongresu iz područja marketinga, veoma dugačke tradicije, kojemu je glavni organizator CROMAR – Hrvatska udruga za marketing. Kao suorganizatori kongresa izmjenjuju se katedre za marketing 7 domaćih ekonomskih fakulteta odnosno sveučilišnih odjela (Zagreb, Split, Osijek, Pula, Rijeka, Dubrovnik i Opatija). Katedra za marketing pulskog Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ ima čast biti treći puta suorganizator CROMAR-ovog kongresa u njegovoj dugoj povijesti, koja seže još u 1960-e godine. Prvi put je ova Katedra za marketing bila organizatorom CROMARovog kongresa 2001. godine, drugi puta 2011. godine i treći puta ove, 2023. godine. Cilj organiziranja

CROMAR-ovog kongresa jest okupljanje i umrežavanje znanstvenika i stručnjaka iz zemlje i inozemstva kako bi razmotrili nove razvojne trendove u području marketinga i raspravili o njihovom utjecaju na poslovnu i društvenu zajednicu.

Naziv ovogodišnjeg kongresa je „Marketing u Multiverzumu: od realnog ka virtualnom“. Kako je došlo do odabira upravo tog naziva kongresa?

Kao suorganizatori kongresa uvidjeli smo da se u marketinškoj te -

oriji i praksi sve više istražuje kako će marketinška znanost i praksa evoluirati s obzirom na činjenicu da se razmjena vrijednosti sve značajnije počela odvijati u virtualnom svijetu. Najšira dimenzija tog virtualnog svijeta naziva se Multivers ili Multiverzum. Riječ je o hipotetskom skupu različitih, paralelnih svjetova koje povezuju određeni zakoni fizike. Znanstvenici su već razvili taksonomiju stvarnosti na kontinuumu Stvarni svijet – Virtualni svijet, a neki od njih bave se i klasificiranjem tipova odnosno razina multiverzuma i svjetova koje oni sadrže. Shodno tome, odlučili smo ponuditi znanstvenicima i stručnjacima na propitivanje kako će se ponašanje i djelovanje sudionika razmjene vrijednosti mijenjati s obzirom na sve veće uranjanje civilizacije u to novo, drukčije okruženje od onog dosadašnjeg, nama prilično poznatog.

Je li riječ o međunarodnom kongresu i jeste li zadovoljni odazivom autora?

Da, riječ je o međunarodnom znanstvenom kongresu. U sastavu Programskog odbora kongresa imamo predstavnike domaćih i stranih znanstvenih institucija, pri čemu su većinski zastupljeni inozemni znanstvenici. Oni nam dolaze iz susjednih zemalja ali i onih udaljenijih, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske i Poljske. Službeni jezik kongresa je engleski, no autori su mogli prijaviti radove na hrvatskom ili engleskom jeziku. Zadovoljni smo odazivom autora. Do roka kojeg

smo odredili stiglo je nešto više od 40 prijava odnosno sažetaka radova. Upravo smo u fazi slanja zaprimljenih cjelovitih radova u recenzentski postupak. Sredinom srpnja bismo trebali znati koliko je radova prihvaćeno za prezentiranje na kongresu i upućivanje na objavu u neku od publikacija.

Gdje će biti publicirani radovi predstavljeni na kongresu?

Autori će moći za objavljivanje radova birati između više publikacija. U Zborniku radova s kongresa, kojeg su suizdavači Sveučilište u Puli i HAZU, moći će biti objavljeni svi radovi, neovisno jesu li pisani na hrvatskom ili engleskom jeziku. Najboljim radovima napisanim na engleskom jeziku bit će ponuđeno publiciranje u znanstvenim časopisima Market - Tržište, kojeg izdaje CROMAR u suradnji s Ekonom -

28th CROMAR Congress „Marketing in Multiverse: From Real to Virtual“ održat će se u Puli na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, 12. i 13. listopada 2023. godine. Što možemo očekivati, doznali smo od prof. dr. sc. Danijele Križman Pavlović, predsjednice Organizacijskog odbora.

Danijela Križman Pavlović

skim fakultetom u Zagrebu, zatim Review of Innovation and Competitiveness, kojeg izdaje pulski Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, te Our Economy kojemu je izdavač Ekonomski fakultet u Mariboru.

Kako će biti strukturiran program kongresa i koju publiku očekujete?

U dvodnevnom programu kongresa izmjenjivat će se znanstveni i stručni dijelovi. Sukladno tome očekujemo i raznovrsnu publiku, od studenata i srednjoškolaca, preko stručnjaka iz hrvatskog gospodarstva i javnog sektora te znanstvenika iz zemlje i inozemstva. Prvoga dana kongresa imat ćemo po rasporedu dva pozvana predavanja inozemnih znanstvenika i dva stručna panela koje će organizirati i voditi naši studenti sa smjera Marketing. U sklopu prvog panela raspravljat će se o uporabi umjetne inteligencije u marketingu, dok će se drugi panel baviti trendovima u (de)influencer marketingu. Nadalje, bit će proglašeni najbolji obranjeni studentski radovi (završ -

ni ili diplomski radovi, specijalistički poslijediplomski radovi te doktorski radovi) i izrađeni studentski projekt iz područja marketinga na nekom od domaćih sveučilišnih studija iz polja ekonomije i to u razdoblju između dva CROMAR-ova kongresa. Proglasit će se i najbolja suradnja u području marketinga koju je u istome razdoblju uspostavio neki od 7 domaćih fakulteta/sveučilišnih odjela s poslovnim subjektom. CROMAR će proglasiti i najbolji znanstveni rad kojeg je u proteklom razdoblju objavio neki od njegovih članova. U sklopu službenog dijela prvoga dana kongresa još planiramo održati nekoliko paralelnih sesija za predstavljanje prihvaćenih znanstvenih radova, zatim predstavljanje znanstvenih časopisa u kojima će se objaviti odabrani radovi s kongresa, te Skupštinu udruge CROMAR. Za kraj prvoga dana kongresa, u sklopu njegova neslužbenoga dijela, sudionicima planiramo ponuditi turistički obilazak Pule s hop on – hop off panoramskim autobusom te gala večeru.

Drugi dan kongresa započet će održavanjem paralelnih sesija na kojima će se prezentirati prihvaćeni znanstveni radovi. Kongres planiramo zaključiti stručnom posjetom dvama poslovnim subjektima sa sjedištem u okolici Pule i ručkom. Vjerujemo da će jedan od tih poslovnih subjekata biti Infobip, prvi hrvatski jednorog, čije se sjedište nalazi u Vodnjanu, mjestu udaljenom 10 km od Pule.

Što biste u ime organizatora 28. kongresa CROMAR-a poručili našim čitateljima?

Pozivamo ih sve da dođu u Pulu 12. i 13. listopada ove godine kako bi sudjelovali na kongresu u sklopu kojega ćemo analizirati najnovije trendove u području marketinga i raspravljati o njima. Osim educiranja moći će se i zabaviti te upoznati brojne domaće i inozemne znanstvenike i stručnjake iz područja marketinga. Predlažem im da se o programu kongresa detaljnije informiraju putem mrežnih stranica https://fet.unipu.hr/fet/ cromar2023. Ove jeseni svi putevi vode u Pulu!

ferencije, koji će biti dostavljen na indeksiranje referentnim bazama podataka Web of Science, Scopus i dr., Organizacijski odbor osigurao je objavu odabranih radova s BLMM konferencije u renomiranim znanstvenim časopisima: Logforum Scientific journal of Logistics, Ekonomski Vjesnik / Econviews: Review of Contemporary Business. Više o časopisima i samoj konferenciji može se pronaći na web sjedištu konferencije www.blmmconference.com.

Međunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management (BLMM) je prva znanstvena konferencija u Republici Hrvatskoj iz područja poslovne logistike koja već 23. godinu za redom okuplja prvenstveno znanstvenike, ali i prak-

tičare iz Hrvatske i Europe koji pomiču granice znanosti o poslovnoj logistici i upravljanju opskrbnim lancem. Ove godine su za ugošćivanje brojnih znanstvenika iz svijeta logistike na Ekonomskom fakultetu u Osijeku rezervirani 5. i 6. listopad 2023. Osim objavljivanja u zborniku radova BLMM kon -

Značaj konferencije prepoznat je i ove godine te su autori iz 13 zemalja prijavili 40-ak sažetaka i radova, pri čemu ih je čak 29 iz inozemstva. Cilj konferencije je dodatno unaprijediti znanost o poslovnoj logistici i upravljanju opskrbnim lancima u Republici Hrvatskoj i šire, ali i primjenu u hrvatskoj praksi.

ST

18. Nabavna konferencija

Uorganizaciji Hrvatske udruge za nabavnu djelatnost i Lidera, u Zagrebu u hotelu Zonar će se 26.10. 2023. održati 18. Nabavna konferencija.

Hrvatska udruga za nabavnu djelatnost (HUND) osnovana je 2004. godine u cilju razvijanja mreže članova radi unaprjeđivanja nabavne profesije i razmjene najbolje etičke prakse te sa vizijom povećanja ugleda nabavne profesije. U skladu s radom i vizijom, svake godine organizira nabavnu konferenciju zajedno s časopisom Lider.

Tradicionalna godišnja nabavna konferencija želi unaprijediti nabavnu profesiju razmjenom znanja i iskustava te najbolje etičke prakse. Cilj je poboljšanje statusa nabavne funkcije u kompanijama koji se provodi kroz ostvarenje doprinosa dodanoj vrijednosti kompanija. Svaka dosadašnja konferencija je bila tematski usmjerena i obrađivala je određene aspekte nabave: Nabava: generator korporativne vrijednosti (2012.), Nabava: funkcija koja čini razliku (2013.), Category Management za uspješ -

nu nabavu (2014.), Nabava vođena inovacijama (2015.), Leadership u nabavi (2016.), Digitalna era nabave (2017.), Razvoj nabave uz primjenu tehnologije (2018.), Nabava na prekretnici: Što donosi budućnost? (2019.), Nabava za novo normalno (2020.), Vrijeme rizika i prilika (2021.), Agilna nabava – zaštitnik poslovanja (2022.).

Konferencija je namijenjena prvenstveno stručnjacima i specijalistima nabave, ali i članovima uprava i predsjednicima uprava koji će steći širi uvid u ovu stratešku funkciju. Osim nabavnih profesionalaca, na konferenciju dolaze djelat-

nici ostalih specijalnosti – logistike, prodaje, financija, marketinga i dr. Konferencija svake godine privlači sve veći broj stručnjaka iz područja nabave te je prošle godine na konferenciji sudjelovalo više od 200 predstavnika iz više od 100 kompanija iz Hrvatske i inozemstva što je potvrdilo značaj same konferencije.

Ove godine se na konferenciji između ostalih očekuju i Peeteri Nisonen, Faser Group CPO, Dario Riđan, Ericsson Strategic Sourcing Manager, prof. dr. sc. Blaženka Knežević, prof. dr. sc. Kristina Sorić, dr. Sanela Banović i mnogi drugi istaknuti predstavnici nabavne djelatnosti.

Svjetska nabavna konferencija International Federation of Purchasing and Supply Management

Svjetsku konferenciju nabavne djelatnosti organizira IFPSM International Federation of Purchasing and Supply Management u suradnji s ADACI, Italian Association of Procurement and Supply Management, a održat će se u Firenci 22. i 23. rujna 2023.

IFPSM, osnovan u Londonu 1974., povezuje 46 nacionalnih udruga i više od 250.000 operatera nabave koji globalno upravljaju nabavnim aktivnostima vrijednim 3,4 trilijuna dolara. IFPSM podržava razvoj konkurentnih, učinkovitih, inovativnih i održivih funkcija nabave i upravljanja opskrbnim lancem na globalnoj razini. To je ekskluzivna međunarodna mreža koja analizira i raspravlja o pitanjima strateške nabave i upravljanja opskrbnim lancem. Također pruža mogućnosti za promicanje profesije i za stručno osposobljavanje operatera nabave.

Konferencija je idealno mjesto za razmjenu znanja i najboljih praksi između nabavni djelatnika u javnom i privatnom sektoru te predstavlja najekskluzivniji svjetski forum za upravljanje lancima opskrbe i nabavom. Visoko profesionalni je to događaj koji vode nacionalni i međunarodni govornici iz svijeta ekonomije i industrije. Firenca, rodno mjesto talijanske renesanse, postaje mjesto rasprave o vrućim temama nabave, funkcije koja unatoč inflaciji, nedovoljnoj opskrbi tržišta, nadolazećoj recesiji i geopolitičkoj nestabilnosti, mora osigurati kontinuitet protoka materijala, automatizacija procesa, ino -

vacija kupljene robe i obuzdavanje volatilnosti cijena.

Glavna tema konferencije je Nabava za vođenje inovacija i stvaranje vrijednosti dok se nosi s inflacijom, nestašicama i geopolitičkom nestabilnošću. Više od trideset izvrsnih govornika s četiri kontinenta i različitih industrijskih realnosti, govorit će o ključnim pitanjima upravljanja nabavom, te će naglasiti kako će inovacija, integracija, povezanost, održivost, otpornost i konkurentnost karakterizirati bu -

dućnost uspješnih tvrtki. Također će istaknuti potrebu za usavršavanjem i ponovnim osposobljavanjem resursa, jer sada više nego ikad tvrtke trebaju talente. Ova konferencija predstavlja informacije, benchmarking, međunarodnu mrežu, kulturu i obuku na višoj razini. Jedinstvena svoje vrste, daje cjelovitu sliku ekonomskog i geopolitičkog scenarija i najboljih praksi nabave. Sudjelovanje je odlična prilika za proširenje znanja, vizije i profesionalni razvoj.

Carl T. Bergstrom i Jevin D. West: To je Bullshit – Važnost skepticizma u svijetu koji pokreću podaci

Uizdanju VBZ i Alumnija Ekonomskog fakulteta u Osijeku prevedena je knjiga To je Bullshit –Važnost skepticizma u svijetu koji pokreću podaci autora Carla T. Bergstroma i Jevin D. Westa.

Bullshit više nije što je bio. Sada nam dva profesora znanosti daju alate za uklanjanje dezinformacija i jasno razmišljanje u svijetu lažnih vijesti i loših podataka.

Dezinformacija i lažnih vijesti ima u izobilju i sve je teže znati što je istina. Znanost se provodi priopćenjem za javnost. Startup kultura uzdiže bullshit do visoke umjetnosti. Prilično smo dobro opremljeni da uočimo vrstu bullshita stare škole koja se temelji na otmjenoj retorici i lasicama, ali većina nas se ne osjeća kvalificiranom da izazove lavinu bullshita nove škole predstavljenih jezikom matematike, znanosti, odnosno statistike. U To je Bullshit!, profesori Carl Bergstrom i Jevin West daju nam skup moćnih alata za probijanje najzastrašujućih podataka.

Ne treba vam puno tehničkog znanja da biste ukazali na probleme s podacima. Jesu li brojke ili rezultati previše dobri ili previše dramatični da bi bili istiniti? Uspoređuje li se tvrdnja slično sa sličnim? Potvrđuje li to vašu osobnu pristranost? Oslanjajući se na duboko iskustvo u statistici i računskoj biologiji, Bergstrom i West obilato otkrivaju primjere pristranosti odabira i zbrkane vizualizacije podataka, razlikuju korelaciju i uzročnost i ispituju osjetljivost znanosti na moderna sranja.

Oduvijek su nam bili potrebni ljudi koji govore bullshit kada je to bilo potrebno, bilo unutar kruga prijatelja, zajednice znanstvenika ili

građanstva nacije. Sada kada je bullshit evoluirao, moramo ponovno naučiti umjetnost skepticizma. Ova nas knjiga uči kako prepoznati različite oblike bullshita nove škole: kako procijeniti znanstvene tvrdnje, razlikovati korelaciju i uzročnost, prepoznati pristrane i nereprezentativne podatke i male veličine uzorka, identificirati pristranosti odabira u uzorcima, razumjeti kako podaci se mogu vizualno manipulirati i više.

Oni također uključuju mnogo grafikona i drugih slika podataka tako da možete sami vježbati uočavanje škakljivih prikaza podataka. Bez obzira na to jeste li zbunjeni pokretom protiv cijepljenja, koji je izrastao iz jedne povučene medicinske studije, tvrdnjom da umjetna inteligencija može zaključiti o seksualnoj orijentaciji analizom fotografije nečijeg lica, nema manjka ludih ideja koje se mogu kontemplirati i secirati.

Autori su znanstvenici ali i stručni vodiči u ovom području. Carl Bergstrom je teorijski i evolucijski biolog koji istražuje kako informacije teku kroz biološke i društvene mreže. Jevin West je podatkovni znanstvenik koji proučava dezinformacije u znanosti i društvu. Zajedno predaju popularni preddiplomsku kolegij koji pod istim imenom nudi Univerisity of Washington.

U svojoj uspješnici To je bullshit! autori nas uče učinkovitim načinima uočavanja zloupotrebe podataka i kako živjeti u svijetu s manje besmislica. Bez obzira na to je li bullshit nastao namjerno ili je rezultat ravnodušnosti prema istini, za njegovo pobijanje potrebno je znatno više energije nego za njegovo stvaranje. Bergstrom i West pružaju nam izvrsne alate da u tome

uspijemo. I to čine na uistinu zabavan način.

Ova knjiga, sažetak tog kolegija, predstavlja mješavinu zabavnih anegdota, pravovremenih vijesti i pristupačnih objašnjenja znanstvenih i medicinskih podataka.

Ne morate biti profesionalni statističar ili neka druga vrsta matematičkog čarobnjaka, niti morate uložiti tjedne u provjeru činjenica kako biste prozreli većinu besmislica. Umjesto toga, tvrde autori, procjena točnosti određene tvrdnje korištenjem osnovne logike, proširene (gdje je potrebno) informacijama koje se mogu lako pronaći putem internetske tražilice, dovoljna je da se prepozna bullshit

Knjiga završava s dva iznimno bitna poglavlja o tome kako uočiti i opovrgnuti besmislice i, što je još važnije, kako to učiniti na koristan i konstruktivan način.

O knjizi su rekli:

„Ako želite pročitati knjigu koja će zasigurno postati klasik, nabavite

To je bullshit! Ova knjiga osvojit će svakoga tko ne želi da se njime manipulira, a usto je i silno zabavna. Neizostavno štivo za naše doba.“

Saul Perlmutter, astrofizičar i dobitnik Nobelove nagrade

„Informacijski krajobraz posut je bullshitom: pročitajte ovu knjigu ako želite znati kamo ne smijete zakoračiti.“

Jordan Ellenberg

„Svatko od nas probija se kroz toliko sveprisutne obmane da ih više gotovo i ne zapaža. To je bullshit! pokazuje nam kako da ih uočimo, kako da im se odupremo i kako da osujetimo njihov uspjeh.“

Paul Romer, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju

Noam Chomsky i Robert Pollin: Klimatska kriza i globalni zeleni new deal

Uširem kontekstu globalnih zbivanja i problema vezanih uz klimatske promjene neki su se pojmovi ustalili poput dogme, osobito kad ih mediji koriste svakodnevno. Jedan od takvih pojmova svakako je i ODRŽIVOST ponajviše vezan za razvoj a time i sve popratne konotacije/manifestacije počevši od osnovnih ekonomskih, preko industrije do znanstvenih i futurističkih sagledanih kao opciju klimatskih promjena o kojima sve ovisi, ili barem nas uvjeravaju znanstvenici, stručnjaci i političari i ako ima i suprotstavljenih mišljenja. (kao npr. Donald Trump i njegovi sljedbenici)

Još od nastanka civiliziranog društvenog poretka ljudski rod suočava se s cijelim nizom velikih izazova i smrtonosnih opasnosti, u rasponu od gladi i prirodnih katastrofa. U prvoj polovini 20. stoljeća čovječanstvo je doživjelo dva svjetska rata i pojavu najvećeg genocidnog režima u povijesti. U drugoj polovini 20. stoljeća čovječanstvo je živjelo uz prijetnju nuklearnog uništenja, koje je nad glavom svijeta visjelo poput Damaklovog mača. Danas se suočava s pandemijom COVID 19, ratom u Ukrajini, sukobima na svim dijelovima planeta, procvatom ili novim zlatnim dobom zaraznih bolesti (rast broja stanovnika, zadiranje u životinjska staništa i putovanja na velike uda -

ljenosti - a ne misli se na migracije - stvorili su vrlo povoljne uvjete za pojavu i širenje zaraznih bolestividi J. list od 29.04.2023.) do silnih valova migracija kako unutar regija tako i na cijelom planetu. Tako da još uvijek ne možemo znati koliko će ljudi nastradati zbog tog „brkastog vrimena“ i ne možemo znati koliko će biti teška recesija koja je tu. Sve ukazuje na to da bi kriza u najmanju ruku mogla biti teška kao i velika recesija 2007. -2010., možda čak usporediva s velikom gospodarskom krizom tridesetih godina 20. stoljeća.

Ipak, s pravom se može reći da se čovječanstvo s najvećom egzistencijalnom krizom u povijesti suočava zbog klimatskih promjena. Riječ je o tome da ugljikov dioksid i ostali staklenički plinovi koji ne mogu napustiti atmosferu a koji su, prije svega, plod sagorijevanja ugljena, nafte i zemnog plina radi dobivanja energije, podižu prosječnu temperaturu u dijelovima svijeta. Među posljedicama su zagrijanijeg planeta i sve češća pojava toplinskih ekstrema, obilne oborine, suše, podizanje razine mora, gubitak bioraznolikosti, kao i njihov učinak na zdravlje, sredstva za život, sigurnost opskrbe hranom, opskrbe vodom i opću čovjekovu sigurnost. Za to vrijeme poricanje (negiranje) klimatskih promjena ima snažan utjecaj na cijelo čovječanstvo, što je direktna posljedica nesmiljenog

propagandnog djelovanja i zamagljivanja istine u koju se upuštaju proizvođači fosilnih goriva.

Unatoč tome nemoguće je poreći učinak koji strah od nepoznatog i potencijalni gubici do gubitka radnog mjesta imaju na ljude kada se opiru stvarnosti globalnog zagrijavanja i klimatskoj krizi. Upravo je zbog toga toliko važno da svaki plan, svaka aktivnost za djelotvornu borbu protiv klimatske krize, koja kuca na naša vrata ili bolje rečeno koja je tu, obuhvati i preduvjete – čimbenike koji će jamčiti da će čovječanstvo na pravedan način ostvariti prijelaz u gospodarstvo bez ispuštanja ugljika – u ODRŽIVO gospodarstvo. Još konkretnije, svaka verzija ZELENOG NEW DEA -

LA, o kojem se ne samo raspravlja već koji nužno ulazi u naše živote, političku ekonomiju spašavanja planeta mora, po autorima, obuhvatiti slijedeće prioritete: smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova; ulaganja radi drastičnog podizanja standarda energetske efikasnosti i jednako drastičnog trošenja na širenje dostupnosti energije iz čistih i obnovljivih izvora; prijelaz na zeleno gospodarstvo neće zaposlene u sektoru fosilnih goriva i druge osjetljive skupine izložiti pošasti nezaposlenosti i zabrinutosti zbog ekonomske nesigurnosti; ekonomski rast se mora ostvarivati održivim i egalitarnim smjerom, tako da se stabilizacija klimatskih prilika poveže s jednakim ciljevima širenja prilika za posao i podizanjem životnog standarda za sve.

Globalni ZELENI NEW DEAL, o kojem govori ova knjiga, a koji obuhvaća ta četiri preduvjeta – prioriteta je u suštini jedino izvedivo rješenje koje nam je dostupno, želi li svijet izbjeći katastrofalne posljedice ustrajnog porasta prosječne

globalne temperature. S obzirom na to da ne postoji tako suvisao program za ZELENI NEW DEAL, o ćemu govori ova knjiga, nisu usmjerili svijet na praktičan i provediv put stabilizacije klime i održivosti, drži se opravdanim i nužnim sustavno pristupiti proučavanju poruka ove knjige i definirati političku ekonomiju spašavanja planeta. Ova knjiga ima četiri poglavlja. Prvo poglavlje pod nazivom „Priroda klimatskih promjena“, počinje smještanjem izazova globalnog zagrijavanja rame uz rame s ostalim krizama kojima se čovječanstvo suočavalo u povijesti. Potom, autori iznose podrobnu kritiku u vezi s nizom različitih važnih pitanja, poput pitanja zašto su tržišno orijentirani prijedlozi za borbu protiv klimatske krize osuđeni na propast i zašto su alternative industrijskoj – poljoprivrednoj proizvodnji silno važne želi li svijet doći do provedivog puta stabilizacije klime. U drugom poglavlju, pod naslovom „Kapitalizam i klimatska kriza“ autori donose ja -

Velimir Srića: Osobni leksikon

Nakon više od 80 znanstvenih, poslovnih i publicističkih knjiga, kriminalističkog romana, slikovnice za djecu i zbirke poezije, prof. dr. Velimir Srića je u izdanju Profila objavio svoju najosobniju knjigu do sada.

„Osobni leksikon“ je lirska autobiografija, u kojoj autor kroz 29 priča sasvim iskreno i otvoreno piše o svom djetinjstvu i odrastanju na asfaltu Trešnjevke, osobnim usponima i padovima, ljubavnim i političkim iskustvima te putovanjima kroz krajolike i kroz život.

U knjizi se izmjenjuju dirljive i vrlo često duhovite i samoironične crtice iz obiteljskog života, ljubavnih

očaranja i razočaranja, školovanja i poslovnog puta. Autor nas poziva na nostalgično putovanje kroz prošlost, kao što kaže u knjizi: „ne da tugujemo za onim što je prošlo, nego da se radujemo, jer se sve to dogodilo i ostalo zapisano.“

Predstavljanje knjige održano je 23. svibnja 2023., u prepunom Hoću knjigu Megastoreu u Zagrebu. Na samoj promociji prof. Srića je istaknuo kako ga je na pisanje ove osobne knjige najviše potaknula njegova pokojna teta, a najviše su ga inspirirali pisci poput Nore Ephron i Miljenka Jergovića, zatim Salinger, čije knjige obožava, i na kraju suvremena bajka „Mali princ“.

sne teorijske i empirijske rasprave o povezivanju između kapitalizma, uništavanja prirodnog okoliša i klimatske krize. Tako u njemu nalazimo spoznaje za nužnu promjenu dominantne gladi za profitom. Treće poglavlje pod naslovom „Globalni Zeleni New Deal“ opisuje program potreban da bi se ostvario uspješan prijelaz na ZELENO GOSPODARSTVO – ODRŽIVO GOSPODARSTVO. Četvrto poglavlje koje nosi naslov „Politička mobilizacija za spašavanje planeta“ bavi se pitanjima kao što su kako klimatska kriza može utjecati na globalnu ravnotežu moći, ima li ekosocijalizam potencijal kao političkoideološka vizija, koja će mobilizirati svijet za stvaranje zelene budućnosti, te kakve su veze između klimatskih promjena i „brkastog vrimena“ koje vlada našom stvarnošću. Dominantno pitanje koje pokreće cijelu ovu problematiku, ujedno je i temeljno pitanje što treba učiniti kako bi se promicala uspješna politička mobilizacija u ime ZELENOG NEW DEALA.

mr. sc. Branko Pavlović

„Za ‘Malog princa’ bilo je važno da je imao ružu i da je imao ovcu. To je otprilike važno i u mojoj autobiografiji. Ona se bavi ružama i ovcama. Bavi se onime što sam volio i onime što sam doživio i što je ostavilo na meni trag“, rekao je. Osim autora, na promociji su o knjizi govorili Diana Pečkaj, spisateljica, novinarka i televizijska scenaristica, prof. dr. Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i stručnjak za odnose s javnošću i dr. sc. Nikša Sviličić, sveučilišni profesor, filmski redatelj, pisac i glazbenik.

Diana Pečkaj je istaknula kako ju je knjiga duboko dojmila, a posebice ju je dirnula priča koju je Srića posvetio svojoj supruzi Ani koja je, kako je rekla, pravi ljubavni manifest i vraća vjeru u ljubav. Parafrazirajući Coelha koji je jednom rekao da narod koji ima klape poput dalmatinskih pokazuje da ima dušu, prof. Skoko je istaknuo kako autor koji na ovakav način piše i iznosi svoj pogled na život i svijet definitivno ima široku dušu i stalo mu je do ljudi. „Sve priče su prepoznatljive, jer se kriju u životima svakoga od nas. To nisu samo Velimirove priče, to su naše priče, samo što

ih je Velimir ispričao“, istaknuo je o knjizi Nikša Sviličić. Sam autor na promociji je pročitao nekoliko odlomaka iz knjige, a na kraju je i zapjevao uz gitaru. Iznenađenje večeri bila je njegova kći Lana koja je otplesala step i svojim nastupom oduševila brojnu publiku.

Knjiga „Osobni leksikon“ može se kupiti u svim većim knjižarama i na web stranici izdavača Profila.

Više o knjizi: www.velimirsrica. com/osobni-leksikon

Kupite knjigu: www.profil.hr/proizvod/osobni-leksikon/

Esad Prohić, bivši veleposlanik RH u I.R. Iran, I.R. Pakistan i Afganistan: Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike Hrvatske

Prvo desetljeće, Knjiga šesta, Prvo izdanje

Pred nama je knjiga „Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike Hrvatske” – Prvo desetljeće – knjiga šesta.

Već sama činjenica da je u ovoj ediciji hvale vrijednog nakladnika

MATE d.o.o. i uz uredničku podršku i pomoć eminentnih hrvatskih diplomata nove generacije (neka mi ugledne kolege oproste na ovoj slobodi izražavanja) izašla već šesta knjiga koja opisuje aktivnost koja je tek nastala osnivanjem samostalne Republike Hrvatske, zaslužuje našu punu pozornost.

Od prve knjige koja je izašla 2008. urednika Đ. Vidmarovića, pa preko druge knjige istog urednika iz 2010., te treće knjige urednika Z. Marića iz 2011., četvrte i pete knjige istog urednika iz 2014. i 2018. čitatelj će dobiti izniman uvid u povijest jedne političko-gospodarske aktivnosti svake države, ali koja

ima poseban značaj kada govorimo o novonastaloj državi i naporima njenih poklisara da se njihova novonastala domovina prezentira na globalnoj političko-gospodarskoj pozornici u svojoj punoj vrijednosti potencijala koje ima i koje je spremna ponuditi na globalnoj pozornici uz punu svijest o raznolikosti, ali i s ponosom i uvjerenjem ponuditi svijetu tu svoju raznolikost kao svoj doprinos i svoju vrijednost. Treba imati u vidu da se ova, gotovo bih rekao borba, za poziciju političko-gospodarskog igrača na globalnoj sceni, odvijala u okruženju diplomatskih službi zemalja s višegodišnjim pa i višedesetljetnim da ne kažem i višestoljetnim iskustvima pa i vezama u diplomatskom predstavljanju svojih država i to u oštroj konkurenciji za bolje političko-gospodarske pozicije u zemljama u kojima služe i predstavljaju svoju državu i njezine potencijale i interese. Ovaj malo

poduži uvod, čini mi se, bio je nužan da se shvati sva kompleksnost ali i teškoće s kojima se suočavala i još uvijek se suočava nova hrvatska diplomacija, ali, ipak, iz koje Hrvatska izlazi sve snažnija i priznatija na globalnoj političko-gospodar-

skoj pozornici ovog duboko podijeljenog svijeta današnjice. I u konačnici da se u svoj svojoj punoći valoriziraju napori njezinih diplomata pa, ako ih i ima, da se oproste neke sitne pogreške pa i poneka moguća nesnalaženja.

Ono što krasi novu hrvatsku diplomaciju, te joj i daje poseban značaj pa i karakter, je činjenica da hrvatski diplomati, usudio bih se reći, redom dolaze kao već afirmirani stručnjaci i znanstvenici, iz različitih područja čime je nova hrvatska diplomacija dodatno obogaćena, jer tu gotovo i nema krute birokracije već samo raznolikost znanja i interesa. A svi sa istim i jedinim ciljem da svoju domovinu predstave na najbolji mogući način.

U ovoj knjizi zahvaćen je samo dio zemalja u kojima su bili ili jesu na službi hrvatski diplomati, čime je, naravno, obuhvaćen samo dio aktivnosti hrvatske diplomacije te očekujemo i snažno podupiremo nove doprinose iz nekih drugih područja svijeta. Tako da izbor prikazanih država više odražava spre-

ukratko

mnost hrvatskih diplomata, mahom veleposlanika, da sa svima podijele svoja iskustva, nego neki prethodno određeni izbor država. Ali i u tako ograničenom obimu, čini mi se, da je urednik uspio sakupiti vrlo raznolika iskustva i uspio dati neku generalnu sliku.

Na taj način su obuhvaćena iskustva iz Haaga, pa preko Srbije i Slovačke, te Turske do Irana i Kine. Ono što treba posebno naglasiti i kao određenu dodanu vrijednost ove knjige je da gotovo svaki prilog ima i određenu notu osobne esejističke sklonosti autora priloga pa je i time ova knjiga, s pozicija književnih vrijednosti, dobila dodatnu vrijednost.

Knjiga ima ukupno 9 priloga uglednih hrvatskih diplomata koji na više od 400 stranica prolaze i upoznavaju nas s prirodom i važnosti diplomatskog posla, ali i upoznaju sa zemljama u kojima su služili, a o kojima smo malo ili gotovo ništa znali.

I da završim svoj prilog s pozivom svima nama koji smo, u različitim

razdobljima kao diplomati predstavljali svoju zemlju ponekad i daleko od njezinih granica, u različitim okolnostima i s različitim uspjehom ali, zasigurno, i bez sumnje, sa maksimalnim naporom i osobnim angažmanima da svoju domovinu predstavimo svijetu u najboljem i što je posebno važno, istinitom svjetlu.

Završno bih preporučio ovu hvale vrijednu knjigu svakom čitatelju koji se, ili želi upoznati s iskustvima diplomatskog zanata (jer to je upravo što diplomacija i jeste - zanat) ili ga zanimaju osobitosti pojedinih zemalja, ili pak, za one mlađe, koji vide sebe u toj službi, pa im ovakva knjiga može poslužiti i kao svojevrsni priručnik za bolje snalaženje u mogućem budućem zanimanju.

Svi mi bivši i sadašnji diplomati bismo svakako ohrabrili one koje to žele da se pridruže brojnim diplomatima koji su obavljali ovaj težak, ali nadasve častan posao. I ova knjiga će u tome svakako biti od velike pomoći. ST

Trgovci dominiraju po brojnosti i dobiti

Finina analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti, pokazala je da u posljednjih dvadeset i više godina prema brojnosti dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine, a tako je bilo i 2022. godine u kojoj su bili najuspješniji i po dobiti. Od 150.846 poduzetnika u 2022. godini, njih 28.323 ili 19 posto poslovala su u djelatnosti trgovine. Prema brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima sa 16 posto, građevinarstvu s udjelom od 13,6 posto i prerađivačkoj industriji s gotovo 11 posto udjela u ukupnom broju poduzetnika.

Prema neto dobiti u 2022. godini najbolji su poduzetnici u trgovini s 13,7 milijardi kuna što je povećanje od 25,2 posto u odnosu na 2021. godinu. Kod 150.846 poduzetnika u 2022. godini bilo je 996.213 zaposlenih što je za 42.687 ili 4,5 posto više nego 2021. godine. Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini. Prerađivačka industrija imala je 238.583 zaposlenih (24 posto),

a trgovina 192.887 (19,4 posto). Nominalno, broj radnika najviše je porastao u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (10.054), trgovini (6.729) te prerađivačkoj industriji (6.381).

Najveći nominalni pad broja zaposlenih bio je kod poduzetnika u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja gdje ih je u odnosu na 2021. godinu bilo 1.100 manje.

Najveće prihode i rashode ostvarili su poduzetnici u području trgovine (346,1 milijardu kuna prihoda i 329,1 milijardu kuna rashoda), prerađivačkoj industriji (260 milijardi kuna prihoda i 244,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije (106,1 milijardu kuna prihoda i 104,0 milijarde kuna rashoda). Najveći rast ukupnih prihoda, u odnosu na 2021. godinu, ostvarili su poduzetnici u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije (95,6 posto) te u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (44,3 posto). (H)

MODERNI NOGOMET ILI STARA ŠKOLA?

Bitno je zabiti gol. Kad je u pitanju banka, nema dileme.

PBZ digitalno bankarstvo: brzo i sigurno!