Suvremena trgovina 6 2022

Suvremena

trgovina

Tema broja:

...oko Zakona o trgovini

Izrazito velika fluktuacija radnika l e-potpis, e-arhiva, e-računi i pametni ugovori l Neradna nedjelja i kako ćemo se na nju naviknuti l Inflacija nije više samo prijetnja l Sve dublji tehnološki jaz l Globalni trendovi u trgovini 2023. l Agilna nabava – zaštitnik poslovanja l Kako tehnologija mijenja maloprodajne koncepte l Ekologija i zelena tranzicija u fokusu mladih tvrtki l Logistički izazovi u trgovini l Holistička marketinška strategija utjecajnih osoba l Nerazmjer u turističkoj ponudi smještaja l e-marketing

FreshBase

Jednim dodirom do učinkovitosti

Pametnije vaganje uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir FreshBase je nova linija METTLER TOLEDO vaga koja maloprodaju hrane vodi u svijet visokih performansi vaganja uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir.

Uspjeh u prodaji sada je jednostavan! FreshBase linija ubrzava proces vaganja, kako na uslužnim pultevima, tako i na odjelu samoposluge. Zahvaljujući efikasnom upravljanju podacima i fleksibilnosti povezivanja s postojećim IT sustavima, vaš posao je znatno olakšan. To vam omogućava daljnju optimizaciju profitabilnosti odjela svježe hrane. Činimo stvari malo jednostavnijima. Mi to zovemo “učinkovitost u trgovini“.

SVE U JEDNOM POTEZU!

ISSN 1330-0180

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Zamjenik glavnog urednika: mr.sc. Branko PAVLOVIĆ

Uredništvo: dr.sc. Antun BENČIĆ, prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof. Gabrijela ČORKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, dr.sc. Matija KOVAČIĆ, Ana MARUŠIĆ LISAC, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ

Savjet časopisa: doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • dipl.inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT SKE • dipl.oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • prof. dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 19,91 €; (tečaj: 7,53450 )

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora.

Na naslovnoj stranici: ...Zakon o trgovini

Suvremena trgovina

Vol. 47 br. 6 str. 1-92 Zagreb, prosinac 2022.

S a d r ž a j

Tema broja: ...oko Zakona o trgovini Izrazito velika fluktuacija radnika gošća urednica - Zlatica Štulić 6 Digitalna transformacija – e-potpis, e-arhiva, e-računi i pametni ugovori gost urednik - Petar Petrić 9 Neradna nedjelja i kako ćemo se na nju naviknuti Srećko Sertić 12 O neradnoj nedjelji: Ivica Katavić, Krešimir Bubalo i Damir Aščić 13 Digitalizacija u trgovini Ana-Marija Kajić 16 Pregled bitnih događanja u trgovini na malo u Hrvatskoj u 2022. godini Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec. 19 Inflacija nije više samo prijetnja Ante Gavranović 22 Sve dublji tehnološki jaz A.G. 26 Globalni trendovi u trgovini 2023. Tanja Jurković 30 Budućnost komunikacije potrošača s markama A.G. 34 Agilna nabava – zaštitnik poslovanja Željka Martinović 38 Kako tehnologija mijenja maloprodajne koncepte Anita Jurjević 40 Primjer poučavanja strukovnih predmeta kod Nada Ratković, mag.oec. učenika s teškoćama u smjeru prodavač Davorka Demo, dipl.oec. 42 Održana 5. Međunarodna konferencija o europskom pravu društava i korporativnom upravljanju doc.dr.sc. Zvonimir Šafranko 46 U dm- u aktivno provode Zelenu tranziciju 48 Ekologija i zelena tranzicija u fokusu mladih tvrtki Anđela Berišić, Matej Dragojević, Antonija Đurić, Katarina Duvnjak, Kristina Kukić, Tomislav Jančec, prof. 50 Sustav institucija u funkciji slobodne trgovine i zaštite potrošača (2. dio) prof.dr.sc. Krešimir Buntak 54

Duh suradnje nadilazi vlastitu industriju A.G. 58 Logistički izazovi u trgovini dr.sc. Matija Kovačić 62 Održivi skladišni sustavi kao nova paradigma logistike Bojan Premužić, mag.ing.traff. 64 Automatizacija logističkih procesa primjenom robotskih sustava Jovana Nikolić, mag.oec. 66 Vrijeme je za promjene na „Zeleno poslovanje“ mr.sc. Branko Pavlović 68 EuroCommerce: Transformacija maloprodaje i veleprodaje A.G. 72 e-marketing (4 i 5) dr.sc. Zvonimir Pavlek 75 Holistička marketinška strategija utjecajnih osoba A.G. 80 Nerazmjer u turističkoj ponudi smještaja A.G. 82 Intervju: Zvonimir Pavlek: Strategije osvajanja tržišta treba kreirati srcem i znanjem

Sandra Pocrnić Mlakar 84

Zašto treba regulirati radno vrijeme prodavaonica

Izrazito velika fluktuacija radnika

piše: gošća urednica Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske

U jesen 2022. ponovo je otvorena tema rada nedjeljom i blagdanima i regulacija toga rada. Za radnike u trgovini izuzetno bitna tema, jer radno vrijeme predstavlja važan element radnog odnosa, koji se snažno odražava na privatni život radnika.

STH se godinama kontinuirano zalaže za regulaciju radnog vremena prodavaonica zakonom, kako bi se jasno utvrdilo u kojem vremenu trgovine rade od ponedjeljka do subote, te nedjeljom i blagdanima i kojim bi se taksativno propisale iznimke, kao i sankcije za prekršitelje. Mogućnost rada prodavaonica od 0 do 24 sata, svih 365 dana u godini, kakva je danas u Republici Hrvatskoj, nepotrebna je, neodrživa i ekonomski neopravdana, a znatno otežava život radnicima i onemogućava usklađivanje poslovnog i privatnog.

Izmjene Zakona o trgovini olakšavaju rad trgovcima kroz izmjenu odredbe o izdavanju rješenja o ispunjenju MTU, kod nastavka obavljanje djelatnosti u prodajnom prostoru.

Prijedlog kaže da se djelatnost trgovine može nastaviti obavljati bez izdavanja novog rješenje, ako je već za isti prodajni objekt izdano rješenje nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti iz Pravilnika propisanog Zakonom o trgovini, osim ako se radi o trgovini robom opasnom za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš.

Broj zaposlenih u gospodarstvu i djelatnosti Trgovine RH - usporedba 9/2022. sa 4/2020.

Djelatnost

Broj zaposlenih Žene Broj zaposlenih % Žene %

travanj, 2020. rujan, 2022. Gospodarstvo 1.325.632 631.442 1.384.956 4,5 663.546 5,1

G Trgovina 207.045 114.770 210.965 1,9 117.926 2,7

45 Trgovina motornim vozilima i motociklima 18.104 3.441 19.064 5,3 3.436 -0,1 46 Trgovina na veliko 71.498 27.105 73.655 3,0 27.709 2,2

47

Trgovina na malo 117.443 84.224 118.246 0,7 86.781 3,0

Izvor: DZS, Statistika u nizu, Zaposleni po NDK i spolu, 21. studeni, 2022., www.dzs.hr

Uravnotežiti ustavne vrijednosti

Važno je da radnici-roditelji budu slobodni u nedjelju, da vrijeme provode sa svojom djecom, a to mogu kada su i djeca slobodna, kada nema vrtića i škole. Ustav štiti djecu i obitelj, pa tako tržišna sloboda i sloboda poduzetništva ne mogu biti iznad navedenih ustavnih vrednota. Zaštita svih ustavnih vrednota mora se uravnotežiti, a smatramo da ovaj prijedlog izmjena Zakona to čini.

Ovo je posebno važno. Demografi jasno ističu negativnu korelaciju podizanja djece i rada nedjeljom, jer u Hrvatskoj postoji pedagoški standard od pet radnih dana. Osim toga, i skrb o starijim članovima obitelji česta je obveza radnika. Veliki broj djece u Republici Hrvatskoj nije u mogućnosti provoditi vrijeme sa svojim roditeljima u nenadoknadivim sadržajima obiteljskog života, jer im roditelji rade blagdanom i nedjeljom i u kasne sate, iza 21 sat. Sve to dovodi do stresa i odražava se na zdravlje radnika i kvalitetu obiteljskog života, a što sve ima dugoročne društvene posljedice.

Nedjelja pripada radnicima, njihovim obiteljima, kako bi se odmorili i pripremili za novi radni tjedan. To je radnikovo ljudsko pravo.

Ideju slobodne nedjelje podržavaju mnogi poslodavci, mali i veliki,

obrtnici, koji tvrde da će se prometi preraspodijeliti, da opskrba stanovništva neće biti ugrožena ni na koji način.

Želja za zaradom ne smije biti važnija od egzistencijalnih potreba i interesa radnika i njihovih obitelji.

Kroničan nedostatak radnika

Radnika u trgovini kronično nedostaje, natječaji za zapošljavanje su kontinuirano otvoreni, bazen stranih radnika vrlo je ograničen, a ovako ne/regulirano radno vrijeme ide na štetu radnika, onih koji trenutno rade. Zbog dosadašnjeg rada u sve dane, trgovina nije niti atraktivna za zapošljavanje i fluktuacija radnika je izrazito velika-.

Radno vrijeme jest i element nelojalne konkurencije. Mali poslodavci ne mogu pratiti snažne i velike sustave.

Trgovina nije djelatnost koja treba raditi nedjeljom, a na upite zašto rade vatrogasci, liječnici, odgovaramo da se iste djelatnosti ne mogu uspoređivati, jer se kupovina može obavljati preko tjedna, a zaštita života, zdravlja i sigurnost zemlje je nešto, što mora biti osigurano svaki dan.

Pravo na pravičnu nagradu Europska socijalna povelja i Konvencija 106 MOR-a su pravni teme -

lji našeg zalaganja za slobodnu nedjelju, jer se oba oslanjaju na određivanja dana tjednog odmora, koji po tradiciji u dotičnoj zemlji to jest. Vjerujemo da nikome nije sporno, da je po tradiciji, u Hrvatskoj, nedjelja dan tjednog odmora. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, koji je danas na snazi, samo popisuje blagdane i utvrđuje da se u te dane ne radi i da radnik ima pravo na naknadu plaće, za taj dan. Sankcija za rad, unatoč zabrani, nema. Tako Zakon postaje samo mrtvo slovo na papiru, a rad blagdanom je uobičajen u Hrvatskoj (osim Uskrsa, Božića i Nove godine).

Radnici u trgovini također žele blagovati, kao i ostali građani RH, kao i oni političari, koji se protive slobodnoj nedjelji u trgovini.

Zagovornici rada nedjeljom i blagdanom, poslodavci, često kažu da treba takav rad pošteno platiti, ali oni nikada ne iznose svoje primjere poštenog plaćanja nedjeljnog i rada blagdanom. Vjerojatno zato jer je plaća tajna. Tako „pošteno plaćanje“ dobiva vrlo osobni stav svakog poslodavca, a on se sigurno ne podudara s poimanjem poštenog plaćanja od strane radnika.

Jasna pravila igre

Radnici i većina građana Hrvatske podržavaju nedjelju kao neradni

Prosječne plaće u Gospodarstvu i djelatnosti Trgovine RH u HRK za 9/2022.

Djelatnost

Bruto u HRK Neto u HRK

Gospodarstvo 10.325 7.623

G Trgovina 9.372 6.948

45

46

Trgovina motornim vozilima i motociklima 9.686 7.168

Trgovina na veliko 10.951 7.900

47 Trgovina na malo 8.301 6.298

Minimalna plaća u RH u 2022. 4.687,5 3.750

Prosječna plaća Prodavača (podaci STH) 5.923 4.658

Izvor: DZS, Statistika u nizu, Zaposlenost i plaće, Plaće, 21. studeni, 2022., www.dzs.hr i podaci STH za Trgovinu na malo, svibanj 2022.

dan. Mnogi poslodavci, veliki, srednji, mali, obrtnici, udruge trgovaca također podržavaju promjene u radnom vremenu i slobodnu nedjelju i blagdane. Oni samo traže jasna pravila i jednak status. Prijedlog izmjena Zakona predviđa 16 radnih nedjelja, a to znači da se daje mogućnost poslodavcu da odabere kada će u tih 16 nedjelja raditi. Sve to kako bi se zaštitili interesi turizma. Podaci vrlo jasno pokazuju da nam najveći broj gostiju dolazi iz Austrije, Slovenije Njemačke i Poljske. Sve su to zemlje u kojim trgovine ne rade nedjeljom i blagdanom. Stoga smo sigurni da turisti iz tih zemalja neće biti frustrirani kada naiđu na zatvorene trgovine nedjeljom i blagdanom. Koristit će druge sadržaje koje omogućuje turizam u Hrvatskoj. Uvijek uz pravilo postoje i iznimke. One moraju biti jasno određene i moraju biti propisane sankcije, za one koji ih krše. Imaju ih sve zemlje, na koje se pozivamo pa i Slovenija, čiji je Zakon prošao i ustavnu kontrolu. Slovenija je posljednja regulirala radno vrijeme nedjeljom i blagdanom i iskustva su pozitivna.

Često je postojanje iznimaka razlog za protivljenje, ali to nije opravdano. Vrijeme je da Hrvatska regulira radno vrijeme, jer to će donije -

ti društvenu korist. Ljudi će moći planirati svoje privatno vrijeme i živote, bit će zadovoljniji. To se posebno odnosi na žene, jer su gotovo 2/3 žena zaposlenih u maloprodaji. Radnice nam kažu da neradnu nedjelju čekaju cijeli radni vijek. Plaće radnika u trgovini su znatno niže od prosjeka gospodarstva, a nedjeljom i blagdanima je dostupnost radnog mjesta puno teža, jer je javni prijevoz, posebno međumjesni, prilagođen tipičnom radnom vremenu, što dodatno otežava rad u dane blagdana i nedjeljom.

Ali to nije niti bit ovog Zakona i isti ne rješava ta pitanja. Jer plaćanje, nije niti bio polazni temelj za reguliranje radnog vremena. Naravno da je ono značajno za egzistenciju radnika, pa čak i za opstojnost trgovine.

Pogrješne pretpostavke

Kada protivnici neradne nedjelje ističu kao važan argument odlazak građana Hrvatske u susjedne zemlje u kupovinu, onda se služe neistinom. Vrlo odgovorno ističemo da je osnovni motiv takve kupnje njezina isplativost. Nije bitno radno vrijeme, već ušteda koju će građani postići kupovinom u susjednim zemljama zbog povoljnijih cijena. Važno je naglasiti da ekonom -

ski stručnjaci tvrde da je radno vrijeme trgovina neutralno u odnosu na potrošnju, a da su ponuda, cijena i kvaliteta proizvoda odlučujući pri kupnji proizvoda.

U Hrvatskoj nedostaje svih profesija i radnika u svim djelatnostima. U kontaktu s radnicama koje odlaze iz djelatnosti, mnoge radnice su rekle da odlaze u djelatnosti u kojima se ne radi nedjeljom. Radnici koji su ostali, rade na rubu izdržljivosti, jer ovako (ne)uređeno radno vrijeme, palo je na leđa onih koji su trenutno zaposleni, pa su oni „ zarobljeni radom“.

Potražnja za radnicima u trgovini je ogromna, tako da bi neredna nedjelja znatno pomogla u organizaciji rada u trgovinama. To nam kažu mnogi poslodavci. Nedjeljni rad ne utječe pozitivno na kretanja u ekonomiji, a čini veliku štetu životu pojedinca, obitelji i društvu u cjelini.

Umjesto zaključka

NEDJELJA PRIPADA RADNICIMA, RADNICI U TRGOVINI IMAJU PRAVO ODMARATI SE U DAN KADA PO TRADICIJI RADNICI U HRVATSKOJ NE RADE.

Vezano za iznimke, ističemo, da jasno treba definirati svaku iznimku, bez mogućnosti različitog tumačenja i izigravanje odredbi. Posebno vezano uz rad benzinskih crpki i pratećih uslužnih objekata na cestama.

Stoga PODRŽAVAMO ZAKONSKO RJEŠENJE regulacije radnog vremena tijekom radnog tjedna, nedjeljom i blagdanima u djelatnosti trgovine. Austrija i Slovenija su pokazale da je regulacija radnog vremena dobar način uvođenja novih pravila, a da nitko neće izgubiti. Navike se mijenjaju i naši će se građani prilagoditi. Prometi će se preusmjeriti na druge radne dane.

A neradna nedjelja bit će slobodna „…po mjeri čovjeka!“

Digitalna transformacija – e-potpis, e-arhiva, e-računi i pametni ugovori

piše: gost urednik Petar Petrić, odvjetnik, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.

Elektronički potpis

U slučaju kada se radi o ugovoru za čiju je valjanost nužan potpis, potrebno je da potpis udovoljava uvjetima propisanim za elektronički potpis.

Napredni elektronički potpis je elektronički potpis koji ispunjava zahtjeve:

- na nedvojben način je povezan s potpisnikom

- omogućava identificiranje potpisnika

- izrađen je korištenjem podacima za izradu elektroničkog potpisa koje potpisnik može, uz vi -

tema broja

soku razinu pouzdanja, koristiti pod svojom isključivom kontrolom - povezan je s njime potpisanim podacima na način da se može otkriti bilo koja naknadna izmjena podataka Kvalificirani elektronički potpis je napredan elektronički potpis koji je izrađen pomoću kvalificiranih sredstava za izradu elektroničkog potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu za elektroničke potpise – ima jednak pravni učinak kao i vlastoručni potpis.

Elektronička arhiva

Elektronička arhiva je informacijski sustav koji omogućava pohranu i čuvanje svih vrsta dokumentacije u elektroničkom obliku. Elektronička arhiva omogućava digitalno skeniranje fizičke dokumentacije i njenu trajnu pohranu u digitalnom obliku, upravljanje cjelovitom dokumentacijom te upravljanje arhivskim i registraturnim gradivom od nastajanja do izlučivanja.

Digitalno arhiviranje jest dugoročno spremanje digitalnih sadržaja, kako onih koji su stvoreni u digitalnom obliku, tako i onih nastalih digitaliziranjem, odnosno dematerijalizacijom sadržaja zapisanih na papiru i drugim čvrstim materijalima.

Elektronička arhiva omogućava arhiviranje svih oblika digitalnih i naknadno digitaliziranih poslovnih dokumenata (npr. skeniranog papirnog dokumenta), dokumenata i korisničkih podataka elektroničkih servisa (e-servisa) ili bilo kojih drugih vrsta dokumenata/podataka koje će korisnik generirati i potom arhivirati.

Integritet dokumenta, cjelovitost sadržaja i vjerodostojnost arhivira -

nih dokumenata osigurava se uporabom elektroničkog potpisa i vremenskog žiga na svakom arhiviranom dokumentu za vrijeme njihove pohrane.

Elektronička arhiva omogućuje dugoročnu elektroničku pohranu dokumenata na jednom mjestu bez obzira na to jesu li:

- već izvorno nastali elektronički (npr. e-računi, e-ugovori, eobrasci)

- ili su u elektronički oblik pretvoreni iz papirnatog oblika

eRačun

Elektronički račun ili eRačun je račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu.

Budući da je eRačun izvorno sastavljen kao elektronička isprava, poslovni subjekti koji šalju i/ili primaju eRačune kao knjigovodstvene isprave, trebaju ih čuvati u obliku elektroničke arhive, odnosno njihovo čuvanje isključivo u papirnatom obliku bilo bi u suprotnosti s trenutno važećim zakonskim propisima.

Budućnost online kupovine – pametni ugovori (smart contracts)

Iako su trenutno u e-trgovini u primjeni ugovori koji se sklapaju u elektroničkom obliku, mnogi smatraju da je budućnost u konceptu „pametnih ugovora“ koji smatraju motorom najbrže transformacije gospodarskih odnosa u povijesti ali i mnogih profesija.

Pametni ugovori su jedna od mogućih nadogradnji na koncept blockchaina, u kojoj se kao vrsta podataka, u blockchain upisuje programski kod, a blockchain omogućuje da su podaci u njemu nepromjenjivi, pa ako se dvije strane sporazume da će pametni ugovor, odnosno programski kod odlučivati o tome da li će se nešto dogoditi, nije im potrebna treća strana koja će odobriti, zapisati ili nadgledati taj ugovor.

Dvije ugovorne strane unaprijed definiraju pravila kako će regulirati svoje odnose, zatim se ta pravila sastave u obliku računalnog koda na blockchain platformi.

Pametno ugovaranje uključuje automatizaciju sklapanja ugovora putem umjetne inteligencije, automatizaciju izvršenja ugovora putem

blockchain tehnologije te ugovornu digitalnu međusobnu povezanost putem interneta.

Pametni ugovori pružaju mogućnost sigurne razmjene novca (kriptovalute), dionica i druge imovine izravno, bez sudjelovanja posrednika (financijskih i javnih službi).

Što je pametno?

Pametna je mogućnost automatskog izvršenja ugovora pomoću algoritma i računalnih kodova.

Primjeri pametnih ugovora u različitim sferama trgovine, ali i cjelokupnog života i poslovanja su:

• Web trgovina - Naručili ste robu putem web trgovine. Vaša uplata za naručenu robu zabilježava se u blockchainu. Nakon potvrde dostavne službe da vam je roba koju ste naručili predana i da ste zadovoljni njezinom kvalitetom (niste prigovorili), novac se plaća prodavaču.

• Ugovor o zakupu – Zaključili ste ugovor o zakupu vašeg poslovnog prostora. Ugovorom je predviđeno plaćanje zakupnine do 5. u mjesecu. U slučaju da vam zakupnik ne plati dugovanu zakupninu, izvršava se automatsko zaključavanje ulaznih vrata poslovnog prostora i zaku -

pnik više ne može ući u poslovni prostor.

• Ugovor o kreditu ili leasingu vozila – Dali ste bankovni kredit za automobil ili svoje vozilo u leasing. U slučaju da korisnik kredita ili korisnik predmeta leasinga ne plati mjesečnu ratu kredita ili leasinga, vozilo se blokira i onemogućuje se daljnja uporaba.

• Nasljeđivanje – rasporediti svoju imovinu oporukom ili ugovorom o doživotnom uzdržavanju možete koristeći pametni ugovor. Sustav provjerava postojanje potvrde o smrti za određenu osobu i automatski izvršava volju iz oporuke odnosno ugovora o doživotnom uzdržavanju, bez posrednika. Sustav upućuje podatke u zemljišne knjige radi upisa vlasništva, u poreznu upravu radi utvrđenja eventualne porezne obveze, te u sve druge potrebne evidencije.

Prednosti pametnih ugovora:

• Ušteda novca i vremena - provode se bez posrednika.

• Sigurnost za ugovorne strane - uvjete ugovora na blockchain platformi nitko ne može mijenjati.

• Brzo i efikasno rješavanje ugovornog odnosa i provedba ugo -

vora - čim se ispune uvjeti stranke odmah razmjenjuju imovinu, u njima je sve nedvosmisleno, sadržaje se ne može mijenjati te kršenje ugovora dovodi do kazne.

Što donosi budućnost

U budućnosti bi pametni ugovori mogli postati naša svakodnevnica. Ne bi više bilo pisanih ugovora s ogromnim brojem stranica i mnogima nejasnom pravnom terminologijom.

Pametni ugovori trebali bi omogućiti strukturiranje i osiguranje obavljanja poslova bez komplikacija u provedbi i bez potrebe sudjelovanja i posredovanja trećih osoba. Iako blockchain tehnologija ima svoje izazove, ipak nadilazi centralizirane sustave koji se trenutno koriste u bankama i državnim strukturama.

Mnogi smatraju sigurnim da će se pametni ugovori distribuirati širom svijeta u različitim sferama trgovine, ali i cjelokupnog života i poslovanja, jer značajno štede novac i vrijeme, te brišu granice svih država u području trgovinskih odnosa. Neki smatraju da je budućnost u konceptu „pametnih ugovora“ koji smatraju motorom najbrže transformacije gospodarskih odnosa.

Neradna

nedjelja može značajno doprinijeti smanjenju troškova poslovanja i nadomjestiti nedostatak radne snage

u trgovini

Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine pri HGK i predsjednik Nadzornog odbora KTC-a, govori o radu nedjeljom.

Što neradna nedjelja znači za Vaše zaposlenike?

Možda bi to pitanje bilo najbolje postaviti samim zaposlenicima. Ja, koliko sam kontaktirao s njima na tu temu, moram reći da su svi bili oduševljeni i zahvalni, jer to nisu samo nedjelje u pitanju nego i vjerski blagdani i državni praznici.

ja na kojem nismo prisutni s molbom da otvorimo kod njih trgovinu i da će rado biti naši kupci, jer vodimo brigu o našim zaposlenima.

Jeste li osjetili kakav pad prometa zbog uvođenja neradne nedjelje?

Nismo osjetili pad prometa, tako da smo radi toga bili još više zadovoljni.

Koji dan u tjednu kod Vas radi najveći promet i da li je to rezultat toga da su kupci tim danom odlučili zamijeniti nedjeljnu kupovinu?

Kako su u početku reagirali kupci?

Upravo komentari kupaca bili su nam najveće ohrabrenje nakon donošenja odluke. Nismo primili niti jedan negativan komentar, nego su nam se javljali kupci s područ-

Najveći promet ostvarujemo petkom i subotom, iako moram reći da je tako bilo i prije donošenja odluke o neradnim nedjeljama, ali sada su to još bolji rezultati pa pretpostavljamo da su kupci na taj način nadomjestili kupnju nedjeljom. Mi -

slim da neradna nedjelja, posebno sada kada energenti poskupljuju, može značajno doprinijeti smanjenju troškova poslovanja i nadomjestiti nedostatak radne snage u trgovini s čime se suočavaju svi trgovački lanci, a siguran sam da financijski rezultat neće patiti radi toga.

Nedjelja nije ključna za uspjeh u trgovini

Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevexa, u okviru teme broja govori o Zakonu o trgovini s posebnim fokusom na rad nedjeljom, a otkriva i planove za 2023. godinu.

Od 1. studenog nedjeljom se kod Vas ne radi u Kutini, Križevcima, Virovitici, Čakovcu, Makarskoj, Karlovcu, Koprivnici, Vukovaru, Bjelovaru, Vinkovcima i Dubrovniku. Ova odluka zasad vrijedi do 1. ožujka iduće godine. Što u tim gradovima i tim poslovnicama neradna nedjelja znači za Vaše zaposlenike?

Mi smo u dogovoru sa sindikatom i radnicima definirali da u 11 centara gdje nemamo značajniju konkurenciju ne radimo nedjeljom i ta se odluka pokazala dobrom zato što nam se taj dio prometa prelio na druge dane, dok je s druge strane zadovoljstvo djelatnika nemjerljivo. Dvaput godišnje u svih 27 centara organiziramo skupove radnika, no isto tako provodimo i izlazne ankete kada nam netko odlazi iz kompanije tako da napravimo dobru analizu što su razlozi odlaska. Fluktuacija radnika u Pevexu je zanemariva u odno -

su na naše konkurente. Zadovoljstvo radnika ne mjeri se samo primanjima nego u tome veliku ulogu igra i radna atmosfera i druge mogućnosti koje se trudimo osigurati. Provoditi više vremena s obitelji svakako je od izuzetne važnosti za svakog čovjeka. Znakovito je da su nekada u izlaznim anketama radnici naglašavali kako će prihvatiti i manju plaću u nekoj komunalnoj tvrtki samo kako ne bi morali raditi vikendom.

dišnje targetiramo vikend koji inače nije u našem fokusu. Kod nekih kompanija vikend akcije su kontinuirane i smatramo kako to nije dobro jer se na taj način usmjerava kupca da taj vikend ne provede na zraku, nego u trgovini. Mi želimo da i kupci i zaposlenici provedu vikend sa svojim obiteljima, no uvijek je to stvar odluke. Mi imamo svoj izbor, a to je zadovoljan zaposlenik i zadovoljan kupac.

Koji dan u tjednu kod Vas radi najveći promet?

Ovisi u kojem centru i o kojem je dijelu godine riječ. Također, kroz promocije možemo "dizati" određeni dan u tjednu. Nekad to radimo utorkom, nekad srijedom ili četvrtkom. Ali općenito na dnevne promete više utječu godišnja doba i kakvi su vremenski uvjeti, je li sunčani period ili je kišno vrijeme.

vih centara te novih kanala prodaje. Dosta smo radili i na veleprodaji i na online trgovini. Evidentno je da rastemo, a to prati i broj računa. Više od 10 milijuna kupaca obavilo je kupovinu u naših 27, a do kraja godine u 28 centara. Dogodine će njihov broj dodatno rasti. Zaključno, za 2022. godinu možemo reći da je rast evidentan i u skladu je s našim planovima.

Dobra turistička sezona je imala značajnog utjecaja na vaše poslovanje?

Kako su reagirali kupci? Ima li zasad pritužbi?

Nemamo pritužbi. Isto tako želim naglasiti kako imamo web trgovinu koja radi od 0-24 i 365 dana u godini pa naši kupci mogu naručiti bilo koji proizvod u bilo koje vrijeme.

Mislite li da ćete imati u tim poslovnicama pad prometa zbog uvođenja neradne nedjelje?

Nismo zabilježili nikakav pad. Promet se, kako sam naveo, prelio na druge dane u tjednu. Kao kompanija zalažemo se za to da se nedjeljom ne radi i kada bi to svi prihvatili bilo bi lakše i nama i našim zaposlenicima. Nije to nikakva drakonska praksa. Dovoljno je samo pogledati Austriju gdje ni radnim danom nakon 17 sati ne možete lako naći trgovinu. Sve je stvar potrošačke kulture i navike. Mi u našim promocijama samo dvaput go -

Ujedno, konstantno pratimo prodaju svih 65 tisuća artikala i za svaki od njih znamo u kojem dijelu godine, u kojem danu ili satu su vršni prometi pa se tome prilagođavamo i otvaramo sve blagajne kako bi kupci što brže i ugodnije obavili svoju kupovinu. Puno toga se može predvidjeti u poslovanju trgovine pa u skladu s tim radimo naše planove za kraće i duže periode.

Kako ste zadovoljni rezultatima ostvarenima u ovoj godini te kakvi su planovi za 2023.?

Što se tiče poslovnih rezultata u 2022. godini možemo reći da sve ide u skladu s planovima i procjenama. Prva tri mjeseca ove godine bila su ispod planirane razine, ali se od travnja pa nadalje stanje popravilo, u srpnju smo uhvatili planove, a evo sada kada razgovaramo na kraju studenog možemo reći da smo na dobrom putu da realiziramo sve što je pred nas postavljeno. Očekujemo kako ćemo u 2023. godini rasti i organski i anorganski, planiramo otvaranje i no -

Svakako. Sezona je bila izvrsna te je pozitivno utjecala na naše prodajne pokazatelje. Naši "morski" centri su znatno bolje radili ove godine nego što je to bio slučaj lani, dok su trgovine na kontinentu bile na prošlogodišnjoj razini. Postoje neki centri koji su prošle godine ostvarili bolje rezultate nego ove godine, a tu je primarno riječ o područjima pogođenima potresima. Međutim, pošto sporo ide obnova ove su godine ti centri lošije radili. Sveukupno, možemo reći da smo ostvarili planove u ovoj godini i zacrtali si visoke ambicije za iduću godinu. Što se tiče realizacije, sigurno je da je potreban i optimizam i da turistička sezona bude na ovogodišnjoj razini te da se poklope i neke druge varijable. Vidjet ćemo kako će se uvođenje eura odraziti na potrošnju i općenito potrošačku klimu koja je početkom godine često tmurna. Mi jesmo lanac uradi sam i nekad će se brojni građani odlučiti izbjeći majstora i odlučiti uraditi sami i kupiti kod nas određene artikle, tako da je to naša komparativna prednost. Isto tako, omjer cijene i kvalitete naših usluga i roba koje prodajemo i kanaliziramo kroz naše centre također je naša komparativna prednost, uz to što omogućavamo kupnju na 36 rata. To je za naše građane jako važno jer je kupnja na rate sve traženija i potrebnija. To su obično prvi znakovi kada dolaze nešto teža vremena.

Mali trgovci izgubiti će dio prometa

O radu nedjeljom i kako će se to odraziti na kanal male trgovine upitali smo Damira Aščića, predsjednika Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske.

Što bi neradna nedjelja značila za vaše zaposlenike?

Za zaposlenike SUMT-a neradna nedjelja sigurno znači puno. Kada govorimo o tome treba naglasiti kako u tom kontekstu postoji demografski i socijalni efekt s time što treba znati kako naši djelatnici već sada imaju pravo na dvije neradne nedjelje, jer je takav raspored smjena.

Neradna nedjelja definitivno će imati utjecaja na poslovanje djelatnosti trgovine, ali se na članice SUMT-a to neće previše odraziti, jer mnoge članice Saveza već sada ne rade nedjeljom. U svakom slučaju, to je pozitivna odredba. Jedino što u tom dijelu nije dobro je što, uvjetno rečeno, nismo svi u istom košu, odnosno, nisu jednaka mjerila za sve.

Vlada je u Prijedlogu zakona o nadopuni Zakona o trgovini odredila da kiosci, pekare i benzinske postaje ostaju raditi nedjeljom od 8 do 13 sati sa čime se mi apsolutno ne slažemo. Slijedom toga nismo u poštenom tržišnom položaju u odnosu na neke druge formate trgovine.

Kako očekujete da će reagirati kupci?

Očekujem da će se jedan dio prometa preliti na subotu, no jedan dio prometa će se sigurno izgubiti. Međutim, važan benefit novog zakonskog rješenja je u tome da će naše trgovkinje i trgovci biti zadovoljniji, što će svakako imati pozitivan socijalni i demografski efekt.

Mislite li da ćete imati pad prometa zbog uvođenja neradne nedjelje?

Da, mislim da hoćemo. Neće se sve preliti na druge dane u tjednu, jer nas to uči iskustvo covida. Naime, ja imam pojedine trgovine koje nedjeljom rade dvostruko veći promet od najboljeg radnog dana, zato što je riječ o trgovinama koje se nalaze u ruralnim područjima. Ljudi su navikli da ciljano idu u te prodavaonice nedjeljom, te postoji dugogodišnja navika da se ide tamo, a ne u velike trgovačke centre.

Gubitak nedjelje u nekim će se prodajnim mjestima osjetiti više, a u nekima manje.

Koji dan u tjednu kod vas radi najveći promet?

Definitivno subota. Dakako, postoji sezonalitet pa bi neke naše primorske članice mogle imati nešto drukčiju situaciju, no, vjerujem da je i kod njih subota najprometnija. Ako zakon prođe u ovakvoj formi i ako ga opet ne sruše na Ustavnom sudu, onda će tih 16 neradnih nedjelja pomoći našim članicama na moru odnosno svima koji imaju turističku sezonu, ali zasigurno će se taj dio nedjeljnog prometa u najvećoj mjeri preliti na subotu.

Kako ste zadovoljni poslovanjem članica SUMT-a u 2022. godini?

Što se tiče ove godine, SUMT općenito gledano može biti zadovoljan bez obzira na sve. Općeprisutno povećanje cijena proizvoda donijelo je rast prometa, ali i pad komadne prodaje. Dobro je što se povećao promet, ali nije dobro što je došlo do drastičnog povećanja cijena energenata. To je iznimno zahtjevno svima nama. Vlada je uvela mjeru koja nam malo pomaže kod cijene električne energije za

manje

je

što je najveći problem za one koji imaju proizvodnju s obzirom na to da neke naše članice uz trgovinu imaju i pekarsku ili neku drugu proizvodnu djelatnost.

Što nas čeka u 2023. godini?

Složio bih se s očekivanjima Vlade RH o minimalnom rastu BDP-a u idućoj godini, dok je rast u ovoj godini premašio 5 posto. U idućoj godini očekujemo velike probleme, naročito u prva tri mjeseca. Naravno da svi ovisimo o Europi, ovisimo o ratnim zbivanjima na istoku Europe, o mnogim stvarima koje su globalne prirode, a ne samo o nama. Hrvatska je malo tržište i prva tri mjeseca će biti osobito izazovna. Morat ćemo značajno rezati troškove te se već sada pripremamo za to. Određeni psihološki efekt na smanjenje potrošnje imat će i uvođenje eura, jer će građani na računima imati brojke sedam puta manje pa će i to na određeni način usmjeravati njihove potrošačke navike.

Sve u svemu, ne očekujem da će iduća godina biti imalo ugodna. Pribojavam se posebice ovog početnog perioda do Uskrsa. ST

poslovne subjekte. Plin

drastično poskupio,

Digitalizacija u trgovini

piše: Ana-Marija Kajić, odvjetnica, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.

Digitalna revolucija drastično mijenja sve industrije, a neki od simbola te revolucije su internetska trgovina Amazon s tržišnom vrijednosti od 1 bilijun dolara, internetska TV platforma Netflix s tržišnom vrijednosti od 115 milijardi dolara, globalni Booking.com s vrijednošću od 77 milijardi dolara, platforma za taksi usluge Uber čija vrijednost iznosi 72 milijarde dolara, servis za najam smještaja Airbnb, s vrijednošću 31 milijardu dolara, i niz drugih.

Tehnološku revoluciju predvode mlade generacije i to generacija Y rođena između 1977. – 1994., poznati

kao Milenijalci, te generacija Z rođena između 1995. i 2012., poznata i kao iGen. Za iGen generaciju smatra se da su budući generato -

ri prihoda, jer je njihov životni stil i okruženje još radikalnije promijenjen u odnosu na Milenijalce. Smatra ih se budućnošću globalne eko -

nomije i ciljana su grupa trgovaca. Generacija Z potpuno se razlikuje od generacije Y, jer ima još lakši pristup informacijama, još dinamičniji stil života i, što je možda presudno, brzo usvajaju promjene i brže troše, te su upravo oni tržišni segment koji će diktirati pravila igre u idućih 20 do 30 godina. Sva istraživanja pokazuju da je digitalizacija snažno prisutna u poslovanju putem digitalnih kanala koji ‘rastu’, osobito SoMo (Social+Mobile). Milenijalci i iGen ostvaruju prvi kontakt s proizvodima i uslugama preko web-a, pa im se pristup mora omogućiti putem svih platformi i uređaja, a na sve upite odgovoriti odmah – putem chat usluge, društvenih mreža ili drugih komunikacijskih kanala, i sve to mora biti dostupno 24/7. Generacija milenijalaca do 2030. godine činiti će 75 posto ukupno radno sposobne populacije. Kompanije će morati prilagoditi svoj pristup tim skupinama kojima je potpuno neprihvatljiva klasična promocija i prodaja proizvoda i usluga.

E-trgovina

Tijekom posljednjih nekoliko godina e-trgovina je postala neizostavan dio globalnog maloprodajnog okvira. Kao i mnoge druge industrije, maloprodaja je doživjela značajnu transformaciju nakon pojave interneta. Kako pristup internetu i usvajanje brzo rastu u cijelom svijetu, s gotovo pet milijardi globalnih korisnika interneta, broj ljudi koji kupuju putem interneta je u stalnom porastu. U 2021. e-maloprodaja premašila je 5,2 trilijuna (milijardu milijardi) američkih dolara diljem svijeta, a očekuje se da će ta brojka dosegnuti još veće iznose u nadolazećim godinama. Korisnici interneta mogu birati između različitih online platformi za pregledavanje, usporedbu i kupnju artikala ili usluga koje su im potrebne. Od 2021. godine, internetska tržišta čine najveći udio onli -

ne kupnje u cijelom svijetu. Amazon je vodeći na globalnoj ljestvici internetskih maloprodajnih web stranica po kriteriju prometa, koji nudi e-maloprodaju, računalne usluge, potrošačku elektroniku i digitalni sadržaj te je zabilježio više od 5,6 milijardi izravnih posjeta svojoj web stranici .com u svibnju 2022. U pogledu bruto vrijednosti robe, vodi kineska konkurencija Taobao i Tmall (članice Alibaba Group) a nakon njih Amazon. Jedan od najvidljivijih trendova u svijetu e-trgovine je uporaba mobilnih uređaja.

U 2021. godini pametni telefoni činili su više od 70% svih maloprodajnih posjeta web stranicama diljem svijeta, a zauzvrat su također generirali većinu online narudžbi u usporedbi sa stolnim računalima i tabletima.

M-commerce je posebno popularna u Aziji, a zemlje poput Južne Koreje generiraju više od 72 posto ukupnog volumena online transakcija putem mobilnog prometa.

Međutim, bez obzira na kategoriju online maloprodaje, dostava proizvoda na kućnu adresu najpopularniji je način primanja online narudžbi, u usporedbi s drugim opcijama preuzimanja.

Najveća europska tržišta e-trgovine su Njemačka, Velika Britanija i Francuska te ta tri tržišta zajedno ostvaruju više od polovice potrošnje putem e-trgovine u Europi. Pet ktegorija proizvoda koje potrošači najviše kupuju putem e-trgovine su: odjeća i obuća, elektronički uređaji, knjige i audioknjige, kozmetika i proizvodi za njegu kože, te proizvodi za opremanje doma. Prekogranično poslovanje se i dalje povećava, kako u Europi tako i izvan nje. Najveći postotak potrošača koji kupuju putem e-trgovine iz inozemstva nalazi se u nordijskim zemljama, dok potrošači iz Velike Britanije, Njemačke i Belgije kupuju iz inozemstva kako bi imali pristup novim jedinstvenim proizvodima. Kupnja iz Kine posebno

je popularna, a posrednici i prodavači u svim zemljama suočavaju se s izazovom kineskih trgovaca koji izravno prodaju putem internetskih trgovina kao što je Amazon i Alibaba.

Electronic commerce, e-commerce je trgovina koja obuhvaća sve trgovačke transakcije bilo između individualnih, fizičkih osoba ili trgovačkih društava ili s njima izjednačenih subjekata, koje se provode elektroničkim mrežama.

Predmet e-trgovine su: usluge i stvari (intangible goods), podaci ili informacije (data products) i roba u tradicionalnom smislu – (tangible goods).

e-ugovori

Najčešće se u elektroničkom obliku sklapaju ugovori o prodaji putem Interneta određene robe ili pružanja usluga.

Kao i kod sklapanja drugih ugovora, tako su i kod sklapanja ugovora putem Interneta potrebni ponuda i prihvat ponude. Izložena roba ili reklamirana usluga na određenoj web-stranici ne smatra se ponudom, već tek pozivom za stavljanje ponude, koji se može usporediti sa slanjem kataloga i oglasa putem pošte.

U slučaju da je na određenoj web stranici istaknut poziv za stavljanje ponude, ponudu dostavlja kupac. Vezano uz davanje ponude, prilikom sklapanja on-line ugovora, propisana je obveza ponuđenog da potvrdi primitak ponude i ta se obveza ne može isključiti kod potrošačkih ugovora.

Kod sklapanja ugovora putem Interneta riječ je o načinu sklapanja ugovora bez istovremenog prisustva obje ugovorne strane (tzv. ugovor na daljinu), te kupac nije u prilici usmeno zatražiti sve potrebne informacije od prodavatelja. Radi navedenog, nužno je da su kupcu na jasan i razumljiv način dostupne sve potrebne infor-

tema broja

macije o fazama sklapanja ugovora, o ugovornim odredbama te općim uvjetima poslovanja ako su isti sastavni dio ugovora. Sklapanje ugovora u elektroničkom obliku, sastoji se od nekoliko faza:

1. poziva za stavljanje ponude,

2. stavljanja ponude podnošenjem zahtjeva kupca u elektroničkom

3. obliku, potvrde ponuđenog da je primio ponudu – obavezno kod potrošačkih ugovora, i

4. izjave ponuđenog da prihvaća ponudu.

Ugovor u elektroničkom obliku sklopljen je onoga trenutka kad ponuditelj primi elektroničku poruku koja sadrži izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu.

Odredbama novog Zakona o zaštiti potrošača iz 2022. godine, uređena je obveza trgovca da prije sklapanja ugovora na daljinu ili izvan njegovih poslovnih prostorija obavijesti potrošača o svemu što mu je potrebno da bi donio informiranu obavijest o kupnji. Pružatelji internetskih tržišta obvezni su informirati potrošače o tome je li treća osoba koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj, trgovac ili osoba koja nije trgovac, na temelju izjave koju pružateljima internetskih tržišta daje ta treća osoba.

Kada treća osoba koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj izjavi da nije trgovac, pružatelji internetskih tržišta imaju obvezu obavijestiti potrošače o tome da se prava potrošača uređena propisima koji su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije ne primjenjuju na sklopljeni ugovor.

E-trgovina u Republici Hrvatskoj

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u Hrvatskoj se gotovo petina malih i srednjih poduzetnika bavi prodajom putem interneta, što je u okvi -

ru EU prosjeka, a 9% MSP bavi se i prekograničnom online prodajom.

Na e-trgovinu u Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe: Zakona o trgovini, Zakona o elektroničkoj trgovini, Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o obrtu, Zakona o obveznim odnosima, Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Trgovac koji želi svoje usluge nuditi odnosno svoje proizvode prodavati putem e-trgovine mora biti registriran za obavljanje djelatnosti trgovine i informacijskog društva.

Na Internet stranici putem koje se vrši e-trgovina trgovac mora na jasan i razumljiv način obavijestiti potrošača o:

• glavnim obilježjima robe/usluge;

• navesti podatke o trgovcu;

• navesti cijenu i ostale troškove, uvjete plaćanja, vrijeme isporuke robe ili pružanja usluge;

• načinu rješavanja potrošačkih sporova od strane trgovca;

• uvjetima, rokovima i postupku izvršavanja prava na jednostrani raskid ugovora i sve vezano uz takav raskid;

• odgovornost za materijalne nedostatke;

• usluge/pomoć nakon prodaje i jamstva;

• trajanje ugovora, otkaz, raskid, automatsko produljenje ugovora;

• minimalni rok u kojem je potrošač vezan ugovorom;

• polog ili financijsko osiguranje koje je potrošač dužan dati;

• ako je riječ o digitalnom sadržaju – funkcionalnosti, interoperabilnost s računalnom ili drugom opremom;

• pravila postupanja trgovca.

Ove obavijesti, u slučaju prihvata od strane potrošača predstavljaju sastavni dio ugovora.

Ako bi temeljem ugovora sklopljenog u elektroničkom obliku bilo potrebno izvršiti plaćanje, trgovac mora prije nego što kupac izvrši plaćanje jasno i vidno obavijestiti potrošača o glavnim obilježjima robe i usluga, maloprodajnoj cijeni i ostalim troškovima, trajanju ugovora, minimalnom roku u kojem je potrošač vezan ugovorom.

Potrošač ima pravo ugovor koji je zaključen na daljinu jednostrano raskinuti u roku od 14 dana, a rokovi, ovisno o tome radi li se o obavljanju usluge ili isporuci robe, počinju različito teći. Ukoliko trgovac propusti obavijestiti potrošača o pravu na jednostrani raskid ugovora, potrošač ima pravo na jednostrani raskid ugovora u roku od 12 mjeseci od isteka roka za zakonom određeno pravo na jednostrani raskid ugovora.

U slučaju jednostranog raskida ugovora svaka strana je dužna vratiti drugoj strani ono što je primila temeljem ugovora.

Trgovac koji obavlja e-trgovinu na malo, a nema već fizički otvorenu prodavaonicu, mora posjedovati skladište i za isto mora pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta. Ukoliko se radi o e-trgovini na veliko, a roba se ne zadržava kod trgovca, tada ne postoji obveza posjedovanja skladišta, kao niti u slučaju da se radi samo o posredovanju, u kojem slučaju je potrebno da trgovac ima zaključen ugovor o posredovanju.

Prekršajne kazne za nepoštivanje zakonskih odredbi kojima se reguliraju uvjeti za e-trgovinu kreću se od 10.000,00 do 100.000,00 kn. ST

Retrovizor:

Pregled bitnih događanja u trgovini na malo u Hrvatskoj u 2022. godini

piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

Tekuću 2022. godinu u trgovini na malo posljedično su obilježile pandemija koronavirusa i ruska invazija na Ukrajini. Poremećaji na tržištu uzrokovani posljedicama pandemije koronavirusa započeti 2021. godine svoj vrhunac dosežu u 2022. godini ruskom invazijom na Ukrajinu, a razvidno je da će se preliti u 2023. godinu kad se prema najavama i makroekonomskim pokazateljima očekuje dodatno usporavanje gospodarstva. Rezultat potonjih događaja su poremećaji u lancima opskrbe i vrijednosnim lancima, što je dovelo do nestašica u opskrbi i rasta troškova proizvodnje, energetske krize i rekordnih stopa inflacije. Na to su se nadovezali i loši agrometeorološki uvjeti, napose suša.

Ruska invazija na Ukrajinu

U povijesnim analima, usred Europe ostat će zapamćen 24. veljače 2022. kao početak ruske invazije na Ukrajinu, a to će izazvati i izaziva brojne poremećaje u opskrbnom lancu uključujući i energetsku krizu.

Ukidanje epidemioloških mjera

Početkom travnja 2022. Nacionalni stožer civilne zaštite ukinuo je (gotovo) sve epidemiološke mjere koje su se velikim dijelom odnosile i na djelatnost trgovine, uslijed poboljšanja epidemiološke situacije u zemlji.

Stabilizacija potrošnje u 2022. – usporavanje stope rasta

Trgovina je zrcalna slika kretanja gospodarstva, a razvidno je to i po kretanju stopa prometa u trgovini na malo, koji je rastao u kontinuitetu od veljače 2021. godine nakon prethodnog pada zbog pandemije koronavirusa, sve do kolovoza 2022. godine. U kolovozu 2022. zabilježen je pad prometa u trgovini na malo od -0,2% u odnosu na lanjski kolovoz. Blagi oporavak stope prometa u trgovini na malo dogodio se u rujnu, da bi opet u listopadu bio zabilježen pad prometa od -0,4%. Analizirajući ukupne stope prometa u trgovini na malo

tema broja

u 2022. godini u prvih deset mjeseci, podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je isti realno porastao za 2,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Promatrajući kretanje stopa prometa u trgovini na malo, razvidno je da dolazi do usporavanja rasta prometa u trgovini na malo i da promet u trgovini na malo i dalje (uglavnom) raste vrijednosno pod utjecajem inflacije, ali količinski se bilježi pad prodaje. Analizirajući indekse pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u promatranom razdoblju pandemijskih 2020. i 2021. godine, kao i jedanaest mjeseci 2022. godine, koja je uz post pandemijsko vrijeme obilježena ruskom invazijom na Ukrajinu, bilježe se kontinuirano negativni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača. Prosječna stopa indeksa pouzdanja potrošača u prvih 11 mjeseci 2022. godine iznosila je -24,6%, očekivanja -29,7% i raspoloženja -35,2%. Sva tri promatrana indeksa bilježe negativnu stopu rasta tijekom 2022. godine u odnosu 2021. godinu, što se može povezati s rastom stope inflacije, energetskom krizom koja za posljedicu ima rast cijena energenata, pa onda i troškova života što direktno utječe i na raspoloživ budžet potrošača. Isto tako, valja istaknuti da se mijenja i struktura troškova prosječnog kućanstva i da sve veći dio budžeta prosječnog kućanstva otpada na hranu, režijske troškove i troškove prijevoza.

Rekordne stope inflacije u 2022. godini i Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda

Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2022. u odnosu na lanjski listopad u prosjeku

Izvor: DZS; Grafička obrada: Autorica članka Grafički prikaz br. 1.: Kretanje prometa u trgovini na malo u I. – X. /2022. Grafički prikaz br. 2.: Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u 2020., 2021. i XI/2022.

Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u 2020., 2021. i XI/2022.

0,0

-10,0

10,0 veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad

-20,0

-30,0

-40,0

-50,0

2021. 2022.

Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi

Izvor: HNB, Ipsos ; Obrada: Autorica članka

Izvor: HNB, Ipsos; Obrada: Autorica članka Grafički prikaz br. 2.: Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u 2020., 2021. i XI/2022.

su više za 13,2% i bilježe rekorde. Promatrano po glavnim skupinama (klasifikacije ECOICOP), najveći porast cijena na godišnjoj razini, od 19,7% ostvaren je u skupini Hrana i bezalkoholna pića, slijede Restorani i hoteli s rastom od 17,8%, potom skupina Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 16,1%. U skupini Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, cijene su na godišnjoj razini porasle za 15,8%, u skupini Prijevoz za 11,5%, u skupini Razna dobra i usluge za 10,7% , u skupini Rekreacija i kultura za 8,4%, u skupini Odjeća i obuća za 6,6%, te u

Rekordne stope inflacije u 2022. godini i Odluka o izravnim mjerama kontrole određenih prehrambenih proizvoda

skupini Alkoholna pića i duhan za 4,4%. Izvjesno je da je najveći doprinos stopi rasta zabilježen u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića i to za +5,11%, slijedi Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+2,72%), Prijevoz (+1,69%), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+0,90%), Restorani i hoteli (+0,89%), Razna dobra i usluge (+0,66%), Rekreacija i kultura (+0,44%), Odjeća i obuća (+0,39%), Alkoholna pića i duhan (+0,22 %), te Zdravlje (+0,11%). Promatrano prema posebnim skupinama, pokazuju podaci Državnog Zavoda za statistiku, najveći porast

Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2022. u odnosu na lanjski listopad u prosjeku su više za 13,2% i bilježe rekorde. Promatrano po glavnim skupinama (klasifikacije ECOICOP), najveći porast cijena na godišnjoj razini, od 19,7% ostvaren je u skupini Hrana i bezalkoholna pića, slijede Restorani hoteli s rastom od 17,8%, potom skupina Stanovanje, voda, električna energija, plin i goriva za 16,1%. U skupini Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, cijene su na godišnjoj razini porasle za 15,8%, u skupini Prijevoz za 11,5%, u skupini dobra i usluge za 10,7% , u skupini Rekreacija i kultura za 8,4%, u skupini Odjeća i obuća 6,6%, te u skupini Alkoholna pića i duhan za 4,4%.

cijena u prosjeku na godišnjoj razini zabilježen je u skupini Energija, za 19,9% (doprinos porastu od +3,34%).

Početkom rujna 2022. godine donesena je Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, kojim je Vlada ograničila cijene devet prehrambenih proizvoda: jestivo suncokretovo ulje po litri, UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti po litri, bijeli kristalni šećer po kilogramu, brašno tip T-550 glatko po kilogramu, brašno tip T-400 oštro po kilogramu, svinjska lopatica bez kostiju po kilogramu, svinjski vrat s kostima po kilogramu, svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj atmosferi) i svježe cijelo pile po kilogramu. Vladina Odluka odnosi se na subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na području Hrvatske.

Rast troškova energije i ulaganje u energetski učinkovitu trgovinu

Isto tako za spomenuti je da je gospodarstvo, uključujući i djelatnost trgovine, suočeno i s enormnim rastom troškova energije. Podaci Eurocommerca pokazuju da se trgovci diljem EU suočavaju s učetverostručenjem svojih računa za energiju. Trošak energije u nekim državama članicama sada iznosi 40% EBIDTA-e. Iako većina trgovaca strateški ulaži u energetski učinkovite prodavaonice, aktualna energetska kriza potaknula ih je na cijeli niz aktivnosti, kako bi se smanjili troškovi energije. Tako sve veći broj trgovaca u cilju sniženja troškova energije kao i podizanja energetske učinkovitosti poduzima sljedeće aktivnosti: ugrađuje solarne panele, reducira rad rasvjete u trgovini, snižava prosječnu temperaturu u prodavaonicama tijekom grijanja, smanjuje vrijeme rada osvjetljenja prodajnog prostora, ugrađuje štedljivu LED rasvjeta u prodavaonicama i skladištima.

Grafički prikaz broj 3.: Cijene dobara i usluga mjerene indeksima potrošačkih cijena u listopadu 2022.

Cijene dobara i usluga mjerene indeksima potrošačkih cijena u listopadu 2022.

19,70%

Izvor: DZS; Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: DZS; Grafička obrada: Autorica članka Grafički prikaz broj 3.: Cijene dobara i usluga mjerene indeksima potrošačkih cijena u listopadu 2022.

Izvjesno je da je najveći doprinos stopi rasta zabilježen u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića i to za +5,11%, slijedi Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+2,72%), Prijevoz (+1,69%), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+0,90%), Restorani i hoteli (+0,89%), Razna dobra i usluge (+0,66%), Rekreacija i kultura (+0,44%), Odjeća i obuća (+0,39%), Alkoholna pića i duhan (+0,22 %), te Zdravlje (+0,11%). Promatrano prema posebnim skupinama, pokazuju podaci Državnog Zavoda za statistiku, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini zabilježen je u skupini Energija, za 19,9% (doprinos porastu od +3,34%).

Nastavak konsolidacije tržišta

I ovu godinu obilježila je konsolidacija tržišta trgovine, a prema najavama taj proces će se nastaviti i u narednom razdoblju. Među najvećim preuzimačima 2022. godine bio je Studenac s četiri akvizicije i to Lonia trgovine, Peme, Korduna i Duravit trgovine.

Krajem godine Lonia i Pemo integrirani su u Studenac. Isto tako preuzimanja su se dogodila i na tržištu nišnih igrača poput zoo prodavaonica, trgovine tehničkim proizvodima, trgovine zdravom prehranom i sportskom opremom i dr.

Očekivanja

u 2023. godini

Tekuću 2022. godinu obilježile su i pripreme ukupnog gospodarstva, za proces uvođenja eura, a napose najizloženije u ovom procesu bile su trgovina i bankarstvo. U procesu pripreme za uvođenje eura, 5. rujna započelo je dvojno iskazivanje cijena u maloprodaji i trajat će do 31. prosinca 2023. godine, kao i pristup Etičkom kodeksu za transparentno uvođenje eura koji je započeo od 16. kolovoza 2022. i traje do kraja 2023. godine.

Izazovi i to logističko-distributivno-sigurnosni za djelatnost trgovine očekuju se i u prva dva tjedna 2023. godine kad će biti na snazi dvojni optjecaj i kune i eura. Tijekom 2023. očekuje se i usvajanje izmjena i dopuna Zakona o trgovini, kojim se predviđaju izmjene po pitanju radnog vremena prodavaonica, kao i po aktualnom prijedlogu ograničavanja rada trgovine nedjeljom.

Početkom rujna 2022. godine donesena je Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, kojim je Vlada ograničila cijene devet prehrambenih proizvoda: jestivo suncokretovo ulje po litri, UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti po litri, bijeli kristalni šećer po kilogramu, brašno tip T-550 glatko po kilogramu, brašno tip T-400 oštro po kilogramu, svinjska lopatica bez kostiju po kilogramu, svinjski vrat s kostima po kilogramu, svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj

Izazovno vrijeme je pred nama, izgledno je da nas očekuje usporavanje gospodarskih aktivnosti u 2023. godine, a to se očituje i kroz najavljenu nižu stopu gospodarskog rasta. Tako je u 2023. u projekciji Vlade RH predviđena stopa gospodarskog rasta od 0,7%.

Isto tako, očekuje se i usporavanje inflacije na 5,7% u 2023. godini uslijed iščezavanja poremećaja u opskrbnim lancima, niže razine uvezene inflacije, kao i zbog visoke baze iz 2022. godine.

Početak 2023. donosi nam novu valutu, a Hrvatska postaje dio (dugo očekivanog) Schengena, što će biti vjetar u jedra ukupnom gospodarstvu u narednim razdobljima.

Novi ekonomski izazovi

Inflacija nije više samo prijetnja

piše: Ante Gavranović

Nova svjetska kriza sve je izglednija. Iako su središnje banke, američke Federalne rezerve (FED), Europska središnja banka (ECB) i britanska Engleska banka (BOE), većinu 2021. uvjeravale političare, ekonomiste i građane da neće biti inflacije, ipak se u 2022. bilježe povijesne razine, neviđene desetljećima. U zadnje vrijeme sve se više priča o tome da je recesija izgledna, a postoje i naznake da će se pojaviti stagflacija.

Nekoliko je makroekonomskih problema koji to daju naslutiti. Recesija će nastupiti gotovo sigurno, a svi se nadaju da će se izbjeći stagflacija. Problem je što metode kojima se bori protiv visoke inflacije istodobno pogoršavaju recesiju, uključujući nezaposlenost. Svijet bilježi najvišu inflaciju od 1970-ih. Središnje banke agresivno podižu stope. Raspoloženje potrošača na rekordno je niskoj razini. Cijene roba blizu najviših vrijednosti svih vremena.

Inflacija mijenja ekonomsko raspoloženje

Jasno je da je inflacija, u najmanju ruku, promijenila ekonomsko raspoloženje i potencijalno resetirala putanju globalnih i nacionalnih ekonomija diljem svijeta u godinama koje dolaze. U proteklih deset mjeseci inflacija je daleko premašila očekivanja iz prosinca 2021. U mnogim su zemljama stvarne stope udvostručile projekcije. Posebno su pogođene europske zemlje. Kao odgovor na alarmantan rast inflacije, središnje banke diljem svi -

jeta podižu svoje temeljne bankarske kamatne stope.

Cijene stanova naglo su porasle čak i prije vala inflacije 2022., budući da je pandemija masovno potaknula preustroj nekretnina. Ovdje prikazujemo rast od 2020. do 2021. (Grafikon 1). Cijene kuća skočile su znatno iznad očekivanja u prilično globalnom fenomenu.

Ulagači često kažu da je u inflatornim vremenima najbolje mjesto za ulaganje u robu. To je naravno zato što cijene roba odražavaju potražnju za sirovinama po -

trebnim za gospodarsku ekspanziju. Uzorak vrijedi za većinu roba na ovoj izložbi: kako su ekonomski poticaji odražavali globalno gospodarstvo koje je bilo pogođeno pandemijom COVID-19, cijene su porasle. Zatim je ruska invazija dodatno povisila cijene. Najviše su poskupjela gnojiva. Potaknute nestašicom prirodnog plina, ključne komponente u proizvodnji gnojiva, i sve većom potražnjom poljoprivrednika, cijene gnojiva naglo su porasle (Grafikon 2).

Cijene hrane su se 2021. znatno povećale, s problemima u opskrbnom lancu, sušom i drugim silama na djelu. A rat u Ukrajini podigao je cijene hrane na potpuno novu razinu.

Cijene hrane u uzlaznom

kretanju

Porast cijena gnojiva, zajedno s drugim posljedicama rata u Ukrajini, znatno je povisio cijene osnovnih namirnica. Od 2021. godine cijene hrane porasle su na najvišu razinu otkako je Ured Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu počeo sa svojim indeksom. Cijene su danas znatno više nego u prošlim skokovima 2008 i 2011., koji su bili potaknuti previranjima globalne financijske krize (Grafikon 3).

Inflacija i plaće

Od komponenti inflacije osvrnut ćemo se i na dva njena najkritičnija učinka na globalno gospodarstvo, počevši od plaća. Realne su plaće godinama bile stalne u najvećim gospodarstvima OECD-a. Neposredno prije pandemije realne su plaće snažno porasle; zaoštravanje tržišta rada dalo je radnicima prednost u pregovorima. Pandemija je, naravno, radikalno promijenila jednadžbu.

Kako su se gospodarstva stabilizirala i smanjivala, realne su plaće ponovno počele rasti. Ali neobuzdana inflacija zaustavila je to bu -

Grafikon 1

Grafikon 2

janje rastući tako brzo da je umanjila kupovnu moć najvećeg dijela stanovništva. Na primjer, radnicima u Hrvatskoj danas je realna naknada pala za otprilike 8 posto na godišnjoj razini (Grafikon 4).

Dolaze sumorna gospodarska vremena

Dok cijene rastu i pokazuju malo znakova opadanja, postoji rizik da se inflacija ukorijeni i da će središnje banke morati snažnije podići

stope kako bi usporile potražnju. Sukladno tome, mnogi analitičari snižavaju svoje projekcije gospodarskog rasta.

Američki Ured za ekonomske analize očekuju da će BDP u trećem tromjesečju biti u značajnom padu u odnosu na prethodnih nekoliko tromjesečja: „Poraženi delta varijantom, nedostatkom ponude, a inflacijom, ekonomisti predviđaju da će se najveće svjetsko gospodarstvo povećati samo za 2,8 posto na godišnjoj razini, zahvaljujući napose oštrom usporavanju potrošnje američkih potrošača“ (Grafikon 5).

Manje od 3 posto rasta gospodarstva SAD-a bio bi prilično loš pokazatelj za privredu koja bi se trebala oporaviti od pandemije. Neke prognoze su još mračnije. Također bismo trebali očekivati još nepovoljnije stanje i rezultate u četvrtom tromjesečju. Poduzeća ne mogu pronaći radnike – trenutno je 10,4 milijuna nepopunjenih radnih mjesta. Inflacija raste. Problemi u lancu opskrbe su katastrofalni. Tvornice se privremeno zatvaraju zbog nedostatka zaliha. Opći konsenzus je da su se problemi u lancu opskrbe vjerojatno nastavili duboko u 2022. i da će se nastaviti u 2023.

Globalni gospodarski pad koji je potaknula pandemija korone bio je još ozbiljniji jer je došao tako iznenada - i jer je utjecao i na ponudu i na stranu potražnje koja karakterizira kapitalističku ekonomiju. Opća potražnja je pala malo kasnije kada su glavne ekonomije uglavnom ušle u fazu zastoja, stagnacije i stagflacije. Uostalom, ograničenja izlaska u ovom ili onom obliku odnosila su se na više od 4 milijarde ljudi diljem svijeta.

Upitna ravnoteža IstokZapad

Kriza bi doista mogla ubrzati nastanak nove ravnoteže Istok - zapad. Trenutne snage i slabosti SAD-

Grafikon 3

Grafikon 4

a i Kine ne sugeriraju potpuni pomak u središtu. Mnogo je vjerojatnije restrukturiranje globaliziranog kapitalističkog sustava s većom fragmentacijom i rastućim rivalstvom.

Činjenica da ovaj šok ima globalne posljedice može se objasniti snažnom međuovisnošću gospodarstava. Globalna proizvodnja i lanci vrijednosti idu ruku pod ruku s transnacionalnom segmentacijom ra -

Grafikon 5

zličitih faza proizvodnje: istraživanje i razvoj, dizajn, ekstrakcija sirovina, proizvodnja preliminarnih proizvoda ili montaža odvijaju se gdje god se lokacijske prednosti pojavljuju u međunarodnoj konkurenciji.

Apple je primjer za to. Tvrtka nabavlja svoje proizvode od 200 glavnih dobavljača u 24 zemlje, većina je u Kini (39 posto), Tajvanu i jugo -

istočnoj Aziji (23 posto) te Japanu (16 posto). Ovi dobavljači svoje sirovine i poluproizvode dobivaju sa svjetskog tržišta. Isti obrazac vrijedi, s manjim razlikama, za sve tvrtke u elektroničkoj, automobilskoj i odjevnoj industriji.

Čak su i strateški važne industrije poput zrakoplovstva, čiji su proizvodni pogoni nekada bili daleko manje raštrkani, danas zemljopisno segmentirani. Airbus ne koristi samo veliki broj kooperanata, već ima i vlastite tvornice za montažu u Kini (Tianjin) i SAD-u (Mobile, Alabama). Isti se fenomen odnosi i na Boeing: sredinom 1960ih Boeing 727 je gotovo u potpunosti proizveden na američkom tlu; Danas 70 posto projektiranja i proizvodnje Boeinga 787 obavljaju vanjski partneri.

Nesuglasice oko stvarne otpornosti

Swiss Re i britansko sveučilište LSE (London School of Economics) ukazuje već mjesecima da je svjetska ekonomija danas manje otporna na globalnu financijsku krizu nego što je bila 2007. Analiza tako poka -

zuje da je 80 posto zemalja (obuhvaćeno je 31 zemlja sa 75-postotnim udjelom u svjetskom BDP-u) u tom pogledu sada ranjivija, unatoč činjenici da su financijske institucije osnažene i jače su nego što su bile na početku spomenute krize. Kao argument se navodi da su raspoloživi amortizeri za suzbijanje krize danas slabiji nego tada. Vjerodostojni ekonomisti (čak i nobelovci) tvrde da je globalni financijski sustav inherentno nestabilan, da ne postoji jamstvo da se neće srušiti u budućnosti kao rezultat zlostavljanja, pogrešnog ponašanja ili drugih čimbenika koji nisu povezani s onima koji su izazvali posljednju krizu. Robert J. Shiller, vodeći promatrač financijskih tržišta, koji je iskazao ponovljena upozorenja o mjehurićima u gospodarstvu u Sjedinjenim Američkim Državama, misli da su „kapitalistička gospodarstva, ostavljena vlastitim uređajima, bez uravnoteživanja vlada, u suštini nestabilna“.

Ono što čini „noćnu moru“ je scenarij da je sposobnost pojedinih vlada da spriječe gospodarsku depresiju kroz razne intervencije, kao što su one raspoređene u 2008.2009., bitno sužena i ovisit će o funkciji zdravlja vlastitih financija. Poanta je da bi još jedna financijska kriza mogla staviti iste vrste pritisaka na proračune koje smo vidjeli nakon 2008., s time da je sada polazna točka, u smislu razine duga, mnogo nepovoljnija.

Augusto Lopez-Claros, bivši direktor globalnih pokazatelja i analize u Svjetskoj banci, posebno se zalaže za fiskalnu stabilizaciju u narednim godinama. Upozorio je da je u mnogim zemljama javni dug danas na razinama koje su posljednji put viđene na kraju Drugog svjetskog rata. Po njegovom mišljenju neki oblik fiskalne konsolidacije, uz potporu drugih strukturnih i institucionalnih reformi, može biti jedini održiv put u nadolazećim godinama.

Izazovi europske konkurentnosti

Sve dublji tehnološki jaz

Europa je kroz povijest imala sjajne rezultate u pogledu održivosti i uključenost. Godinama su europske zemlje bile predvodnice u tom pogledu. Sada su zabrinute za sigurnost opskrbnih lanaca, energije, hrane i obrane. Koliko bi regija također trebala brinuti o svom korporativnom i tehnološkom jazu, koji ugrožava budući rast i stratešku autonomiju – i kada.

Vjerojatno će biti potrebno utvrditi kako se detaljno i u praksi uhvatiti u koštac s europskim nedostacima u korporativnoj izvedbi i inovacijama, tehnologiju po tehnologiju i sektor po sektor, dugoročno ugrađujući otpornost u europski model. Najnovija kretanja, uključujući i rusku invaziju na Ukrajinu, razotkrila je niz slabosti, od sigurnosti hrane i energije do obrane. Rat je naglasio stvarnost da otpornost ovisi o snažnom gospodarstvu sa strateškom autonomijom u tim kritičnim područjima koja se dugo uzimala zdravo za gotovo.

Europa gubi korak u tehnološkim

i ulažu manje u istraživanje i razvoj od svojih američkih kolega. To uvelike odražava činjenicu da je Europa promašila posljednju tehnološku revoluciju, zaostajući u pogledu vrijednosti i rasta informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) i drugih disruptivnih inovacija.

ICT i drugi tehnološki sektori iznjedrili su, naime, niz transverzalnih tehnologija koje se horizontalno šire kroz sektore i određuju konkurentsku dinamiku. Najnovije istraživanje razmatra deset transverzalnih tehnologija i otkriva da Europa vodi u samo dvije od deset.

novostima

U svemu tome tehnologija je ključni element. Ako Europa ne uhvati korak s drugim velikim regijama u pogledu ključnih tehnologija, bit će ranjiva u svim sektorima u pogledu rasta i konkurentnosti. To bi moglo ugroziti relativno čvrste rezultate regije u pogledu održivosti i uključenosti, kao i sigurnosti i strateške snage, posebno kad je riječ o dugoročnoj otpornosti.

S obzirom na seizmičke događaje unutar vlastitog kontinenta, snažna je Europa nedvojbeno potrebna više nego ikada. Ipak, da bi to postalo stvarnost, regija se mora pozabaviti usporenom krizom konkurentnosti koja se tiho odvija već dva desetljeća, usredotočena na njezin korporativni i tehnološki jaz s drugim velikim regijama. Suočavanje s ovim jazom zahtijevat će od čelnika da pokažu više odlučnosti i uspostave veću suradnju.

Tu, zapravo, dolazimo do ključnoga paradoksa. Iako Europa ima mnogo tvrtki s visokim učinkom, ukupno gledano, europske tvrtke lošije su od onih u drugim velikim regijama: rastu sporije, stvaraju niže povrate

Ako Europa ne bude uspješna u natjecanju u tim tehnologijama, također bi mogla izgubiti svoja uporišta u tradicionalnim industrijama. Ulozi su veliki. Recentna istraživanja McKinsey-a procjenjuju da bi korporativna dodana vrijednost od 2 bilijuna do 4 bilijuna eura godišnje mogla biti u pitanju do 2040. – vrijednost koja bi mogla generirati plaće, zapošljavanje, ulaganja i gospodarski rast na širu dobrobit društva. Ako se ne riješi, ova će kriza hendikepirati Europu u mnogim aspektima, uključujući rast, uključenost i održivost, te njezinu stratešku autonomiju i glas u svijetu. Europa može nastaviti graditi na svojim snagama. Njen socioekonomski model do sada je dobro služio. Ali ako tvrtke žele igrati na razini i brzini koja je potrebna za natjecanje u svijetu u kojem se poremećaj tehnologije širi posvuda, često s dinamikom da pobjednik uzima najviše, možda će biti potrebna ponovna procjena dugotrajnih uvjerenja i kompromisa. Integrirani paket inicijativa mogao bi stvoriti okruženje koje bi im to omogućilo – u tom procesu pomažući osigurati da se današnja visoka kvaliteta života mnogih europskih građana dugoročno očuva.

Geografski opseg istraživanja

Nastavak poboljšanja života svih Europljana na duge staze zahtijeva održivost, uključenost i rast. Njih troje jačaju – ili mogu potkopavati – jedno drugo. Stoga je opravdano pitanje: gdje je Europa? Europa je predvodnik u pogledu održivosti i uključenosti, barem u sjevernoj i kontinentalnoj Europi. Kad Europa radi, radi dobro. Međutim, učinak regije u pogledu rasta slabiji je nego u Sjedinjenim Državama:

• rast BDP-a po stanovniku bio je sporiji tijekom posljednja dva desetljeća. BDP po stanovniku Europe danas je 30 posto ispod onoga u Sjedinjenim Državama.

• Što se tiče održivosti, Europa ima 2,4 puta niže emisije CO2 po glavi stanovnika od Sjedinjenih Država i 1,8 puta niže emisije CO2 po jedinici BDP-a. I emisije po glavi stanovnika i emisije po jedinici BDP-a smanjile su se brže u Europi nego u Sjedinjenim Državama od 1990. Europa se također obvezala postići nultu neto emisiju ugljika prije drugih regija.

• Što se tiče uključenosti, Europa prednjači u većini dimenzija, uključujući jednakost, društveni napredak i zadovoljstvo životom. Nejednakost dohotka mjerena Ginijevim indeksom iznosi samo 30,6, a u Sjedinjenim Državama iznosi 41.

Što se tiče društvene mobilnosti, svih deset prvih zemalja u Indeksu društvene mobilnosti koji objavljuje Svjetski ekonomski forum su europske.

Europa općenito ima najviši očekivani životni vijek u svijetu: prosjek EU-27 je 80 godina (80,3 za EU-30); dok u Sjedinjenim Državama iznosi 79, a u Kini 77 godina. Što se tiče rasta i prosperiteta, Europa je pratila spori rast BDP-a po stanovniku drugih naprednih gospodarstava po ukupnoj godišnjoj stopi od 1,2 posto, a slično je 1,1 posto u Sjedinjenim Državama, između 2000. i 2019. Međutim, u Sjedinjenim Državama ukupno rast BDP iznosi 1,9 posto godišnje, u usporedbi s Europom od 1,4. Europski BDP po stanovniku još uvijek je oko 30 posto niži od onog u Sjedinjenim Državama. Četrdeset posto ovog jaza posljedica je svjesno različitih izbora rada (na primjer, ranija dob za umirovljenje i više godišnjih odmora i roditeljskog dopusta). Dodatnih 30 posto potaknuto je stalno velikim razlikama između različitih regija Europe.

Korporativna Europa zaostaje jer tehnološka slabost prožima

sektore

Dugogodišnja slabost korporativne Europe u tehnologiji sve je očitija u današnjim brojkama. Ovaj se jaz dugo smatrao rezultatom specijalizacije i konkurentske prednosti drugdje – da je Europa jaka u drugim

sektorima kao što su kemikalije, materijali i moda, na primjer – što znači da slabost stoga nije nešto o čemu treba brinuti. Međutim, to više nije istina . Tehnologija sada prožima sve sektore putem transverzalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija (AI), bi -

orevolucija i oblak. Jasna i dobro poznata europska slabost u tehnologiji izvor je velikog i rastućeg izazova korporativnog učinka.

Podaci pokazuju da je europska korporativna izvedba sveukupno nepovoljna. Kako bismo razumjeli razlike u korporativnoj izvedbi, u istraživanju su koristili McKinsey-jev Corporate Performance and Analytics Tool (CPAT) kako bi se ispitalo uzorak od više od 2.000 američkih i europskih tvrtki s prihodom većim od 1 milijarde USD. Rezultati su vrlo zanimljivi: Između 2014. i 2019. velike europske tvrtke bile su 20 posto manje profitabilne (mjereno povratom na uloženi kapital), prihodi su rasli 40 posto sporije, ulaganja su 8 posto manja (kapitalni izdaci u odnosu na zalihe uloženog kapitala) i trošillo se 40 posto manje na istraživanje i razvoj od ostalih tvrtki u uzorku. Većina razlika vidljiva je u industrijama koje su ovisne o razvoju tehnologije, posebno u ICT-u i farmaciji. Zajedno, ti sektori čine 90 posto jaza kod povratka na uloženi kapital, 80 posto jaza ulaganja, 60 posto jaza rasta i 75 posto jaza u ICT-u koji je nekad bio sektor, a sada je posvuda. Tehnološka baza izgrađena u ICT-u iznjedrila je niz transverzalnih tehnologija koje se horizontalno šire u većini vertikalnih sektora. Stvaranje vrijednosti pomiče se u ta horizontalna područja, s dinamikom pobjednika koji uzima

najviše i mrežnim učincima u stvaranju tehnologije i prednostima u usvajanju tehnologije. Svjetski ekonomski forum procjenjuje da će 70 posto nove vrijednosti stvorene u cijelom gospodarstvu u sljedećih deset godina biti digitalno omogućeno. Europski nedostatak razmjera u transverzalnim tehnologijama ugrožava njezin položaj u gotovo svim sektorima, uključujući trenutna uporišta poput automobilske industrije i luksuzne robe. Činjenica da Europa nije držala korak sa Sjedinjenim Državama u prvom tehnološkom valu usredotočenom na internet i softver, sada znači da je Europa u oslabljenom položaju u transverzalnim tehnologijama u svim sektorima. Taj tehnološki jaz vidljiv je u usporedbi: u kvantnom računalstvu, 50 posto od deset najvećih tehnoloških tvrtki koje ulažu u ovu transverzalnu tehnologiju nalazi se u Sjedinjenim Državama, 40 posto u Kini, a niti jedna u EU. U 5G, ključnom elementu budućnosti povezivanja, Kina zauzima gotovo 60 posto vanjskog financiranja, sa Sjedinjenim Državama 27 posto i Europom 11 posto. U umjetnoj inteligenciji, Sjedinjene Države osvojile su 40 posto vanjskog financiranja u razdoblju 2015. –2020. Europa je zauzela 12 posto, a Azija (uključujući Kinu) 32 posto. U biotehnologiji Europa ima snažnu znanstvenu bazu i snažan skup talenata, a tijekom

pandemije je dokazala da može inovirati. Međutim, ulaganja u biotehnologiju razlikuju se od regije do regije. U razdoblju 2018. – 2020. Sjedinjene Države potrošile su 260 milijardi dolara, Europa 42 milijarde dolara, a Kina 19 milijardi dolara. Što se tiče čiste tehnologije, Europa je ambicioznija od većine drugih regija u pogledu ciljeva za smanjenje emisija ugljika do 2030., ali gubi tlo pod nogama u sljedećem valu čiste tehnologije. Europski igrači drže 38 posto više patenata za čistu tehnologiju nego tvrtke u Sjedinjenim Državama, više nego dvostruko više od broja u Kini, te imaju više instaliranih zrelih tehnologija po glavi stanovnika. Općenito, međutim, izgledi Europe da bude vodeća u čistoj tehnologiji blijede. Kina prednjači u proizvodnji čistih tehnologija u gotovo svim područjima, često s tržišnim udjelima većim od 50 posto, a Sjedinjene Države vode u većini revolucionarnih tehnologija.

Ugroženi socijalni programi

Na kocki nije samo izvedba europskih tvrtki, njihova tehnološka moć i gospodarski rast i prosperitet, već i njihov dosadašnji napredak u pogledu održivosti i uključenosti. Iako postoje rasprave oko toga je li niži rast potreban za postizanje održivosti i zaustavljanje klimatskih promjena, suprotni argument je uvjerljiv: rast jača povjerenje i stvara zdravu investicijsku klimu za stvaranje inovacija povezanih s održivošću i novih tokova prihoda koji su potrebni za plaćanje prijelaza energije. Štoviše, zaostatak rasta mogao bi potkopati uključenost ograničavanjem fonda raspoloživih sredstava za trošenje na socijalne programe. Europski donositelji odluka i tvrtke moraju krenuti u ofenzivu za iskorak u pomaku u pogledu tehnoloških sposobnosti i konkurentnosti. Europa može i treba nastaviti koristiti svoje brojne snage. Oni uključuju njene visokokvalitetne obrazovne sustave, koji proizvode vodeće talente za znanost, tehnologiju, inže -

njerstvo i matematiku (STEM), kao i neke od najproduktivnijih strukovno obrazovanih radnika. Europa je također i najotvorenije veliko gospodarstvo na svijetu. Međutim, ulozi su toliko visoki za Europu da bi donositelji odluka mogli razmotriti otvaranje novog terena i preispitivanje kompromisa na način koji je do sada bio neugodan.

Kako se dinamika pobjednika najviše širi, Europa treba igrati na većem opsegu i brzini te izjednačiti uvjete za konkurentnost svojih tvrtki. Kako se izvori konkurencije i rasta pomiču prema disruptivnim inovacijama i nematerijalnim dobrima, pojavljuje se dinamika pobjednika koji uzima najviše u kojoj su razmjer, brzina i uspostavljeni tehnološki ekosustavi sve važniji. Promjenjivi geopolitički krajolik komplicira i produbljuje taj izazov.

U tom kontekstu niz izazova dovodi Europu u nepovoljan položaj. Među njima se četiri ističu i međusobno jačaju: fragmentacija i nedostatak razmjera; nedostatak uspostavljenih tehnoloških ekosustava; manje razvijeno financiranje rizičnim kapitalom; i regulatorno okruženje koje bi moglo više podržavati poremećaje i inovacije.

Ti su izazovi dobro poznati među europskim čelnicima. Osmišljavaju se i pokreću mnoge inicijative. U EU-u, program Horizon Europe vrijedan 95 milijardi eura, inicijativa za pametnu specijalizaciju, okvir za važne projekte od zajedničkog europskog interesa i program Digitalno desetljeće, samo su neki od nedavnih primjera. Ipak, ako Europa želi riješiti jaz u korporativnoj uspješnosti i izbjeći usporenu krizu koja će se odvijati tijekom godina koje dolaze, mogla bi korisno razmotriti jedno pitanje: podudara li se ukupan zbroj svih inicijativa koje su u tijeku i planiraju samo s razmjerom onoga što regije rade, ili ga premašuju i stoga omogućuju sustizanje današnje slabije pozicije?

Pripremio A.G.

Globalni trendovi u trgovini 2023.

piše: Tanja Jurković, konzultant/savjetnik Retail DNA, tanja.jurkovic@retaildna.hr

Što će imati najveći utjecaj na globalno maloprodajno tržište u sljedećih 12 mjeseci i kasnije?

Nema sumnje da se maloprodajno tržište te industrija hrane i robe široke potrošnje tijekom zadnje tri godine suočila s ogromnim izazovima. Počevši od pandemije, lockdowna, poremećajima u opskrbnom lancu, zajedno s promjenama ponašanja kupaca i potrošača, stalno promjenjivim vladinim politikama, ratom, a na kraju i s inflacijom kakvu zapadni dio svijeta nije vidio već desetljećima.

Industrija u mnogim dijelovima svijeta također se morala nositi s do -

datnim izazovima. To uključuje ekstremne vremenske prilike, nestašice CO2 i stalne izazove po pitanju radne snage, zajedno s inflatornim problemima povezanima s povećanjem cijena roba i energije.

To je značilo da su trgovci na malo morali postati aktivniji u osiguravanju robe, izgradnji zaliha te privlačenju i zadržavanju radne snage.

Inflacija

Rastuće cijene i troškovi, uključujući cijene sirovina, radne snage i

energije, utječu na cijene hrane na globalnoj razini.

Međutim, inflacija ne utječe na sve zemlje u istoj mjeri. Unatoč revizijama naviše, očekuje se da će inflatorni pritisci u Aziji ostati manje izraženi nego drugdje u svijetu. Inflatorni pritisci će diktirati ponašanje pri kupnji. Kao rezultat toga, kupcima jesu i bit će prioritet - vrijednosti, što će utjecati na njihovu kupnju i izbor proizvoda. U potrazi za najboljim ponudama, koristit će više kanala nego prije i prelaziti na diskontne formate. Kup -

ci su postali manje lojalni brendu i otvoreniji za prelazak na privatne robne marke. Sve gore nabrojano promijenilo je osnove moderne maloprodaje. Ubrzalo je digitalnu transformaciju i preusmjerilo brige industrije i kupaca na održivost.

Unutar ovog članka ističe se nekoliko ključnih trendova za koje očekujemo da će oblikovati globalno maloprodajno tržište u sljedećih 12 mjeseci i kasnije.

Povratak fizičke maloprodaje

Prije tri godine mnogi su mislili da je maloprodajna apokalipsa pred nama i da će e-trgovina uskoro značajno smanjiti, ako ne i potpuno potisnuti potrebu za fizičkom maloprodajom.

I iako smo prihvatili nužnost online kupnje hrane, odjeće i drugih osnovnih stvari, mislim da smo svi bili svjesni toga da će to biti privremeno. Potrošači su se vratili u fizičke trgovine, a na trgovcima na malo je da provedu niz taktika za kratkoročno povećanje broja kupaca i razviju strategije za dugoročno korištenje prostora na nove načine u svojim fizičkim trgovinama. Industrija će morati implementirati inicijative kako bi mogla učinkovito poslovati. Trgovci na malo trebali bi razmišljati o ubrzanju tempa promjena i biti radikalniji u svojim razmišljanjima kako bi dugoročno potaknuli poslovanje svojih fizičkih trgovina. Dobavljači bi trebali planirati što bi različiti formati trgovina mogli značiti za njihove kategorije u smislu razvoja asortimana i udjela prostora.

Također, brzo i učinkovito osobno iskustvo kupnje i naplate postalo je očekivanje u 2022. Samoposlužne blagajne glavni su pokretač ove potražnje. Tržište samoposlužnih blagajni vrijedilo je 3,44 milijarde USD 2021. Očekuje se da će rasti po godišnjoj složenoj stopi rasta (CAGR) od 13,3% između 2022. i 2023.

Što pokreće tu potražnju? To je kombinacija više faktora:

• Povećanje troškova maloprodajnog prostora

• Nedostatak vremena za čekanje na blagajnama

• Nedostatak radnika i rastući troškovi rada

• Želja od strane kupaca za personaliziranim iskustvom kupnje

Trgovci na malo pokušavaju pronaći načine za automatizaciju procesa i smanjenje troškova. Potrošači žele personalizaciju, učinkovitost i mogućnost odabira vlastitog maloprodajnog iskustva.

Kao rezultat toga, 58% ispitanih maloprodajnih kupaca u Sjevernoj Americi kaže da su koristili samoposlužnu blagajnu u trgovini. 48,7% kaže da ju koristi isključivo. 85% misli da je samoposlužna blagajna brža od čekanja u redu.

A 71% bi željelo aplikaciju koju mogu koristiti za kupnju proizvoda umjesto da čekaju u redu za naplatu, tako da možemo očekivati daljnji razvoj u tom smjeru diljem svijeta.

Kupci žele ući, odabrati što žele i izaći. Amazon to naziva iskustvom kupnje „samo izađite“ (engl. „just walk out“).

Digitalizacija, inovacije i quick commerce

Prostor za q - commerce brzo se razvija i trenutno je zasićen, s mnogim novim igračima koji su pokrenuti u posljednjih 12 mjeseci. Iako ovo stvara prilike za dosezanje novih kupaca, očekujemo da ćemo vidjeti konsolidaciju na tržištu tijekom sljedeće godine.

E-trgovina je eksplodirala u popularnosti i obimu prodaje tijekom pandemije. Taj se rast usporio, ali kupovne navike e-trgovine i dalje su prisutne. Tehnologija je učinila online prodaju lakšom no ikada.

Kao rezultat toga, sada se procjenjuje da u svijetu postoji 12 do 24 milijuna trgovaca koji posluju putem e-trgovine. A 58,4% korisnika interneta kupuje online svaki tjedan. Kao rezultat toga, analitičari očekuju da će globalna industrija e-trgovine narasti na 8,1 trilijuna dolara do 2026.

Izvor: IGD Research, bazirano na podacima iz 173 zemlje Vrijednost e-trgovine diljem svijeta od 2014. do 2026 u milijardama US dolara

E-trgovina će u nadolazećim godinama nastaviti rasti u popularnosti i složenosti. Zapravo, eMarketer predviđa da će do 2023. web stranice za e-trgovinu činiti 22,3% ukupne maloprodaje. Što to znači za trgovce? Sada je vrijeme da udvostručite i utrostručite svoju predanost e-trgovini. Brzo se približavamo stanju u maloprodaji gdje će e-trgovina biti ne prednost nego očekivanje od strane potrošača.

Održivost

Kupci očekuju da će maloprodaja prednjačiti u ključnim pitanjima održivosti. Trgovci će nastaviti implementirati rješenja za smanjenje ambalaže, posebice plastične ambalaže i otpada od hrane. Napredovat će sa strategijama za smanjenje utjecaja na okoliš svog poslovanja i lanca opskrbe.

Trgovci će nastojati postati vodeći u inicijativama održivosti i pomoći kupcima i potrošačima da krenu na put prema zdravijem životnom stilu s manje utjecaja na okoliš. Neka održivost bude dio vašeg poslovnog planiranja i strategije. Trgovci na malo i dobavljači nastavit će se fokusirati na alternative

i rješenja za plastičnu ambalažu. Više će trgovaca na malo postaviti ambiciozne ciljeve pakiranja kao dio svojih strategija održivosti, a očekujemo da će robne marke učiniti isto.

Trgovci će se još više usredotočiti na smanjenje bacanja hrane, poboljšanjem učinkovitosti u trgovinama, partnerstvom s aplikacijama za višak hrane i povezivanjem s lokalnim dobrotvornim organizacijama za podršku ranjivim skupinama.

Održivi formati trgovina rasli su tijekom 2022. i očekujemo da će se ovaj trend razvijati i dalje.

Trgovci na malo povećat će svoje obveze prema društvenoj održivosti, ostajući posvećeni potpori lokalnim zajednicama, dobrotvornim organizacijama, lokalnom/etičkom odabiru izvora i poboljšanju standarda dobrobiti životinja.

Od COP26, važnost ciljeva Net Zero je porasla. Očekujemo da će trgovci na malo raditi na svojim ciljevima Net Zero i tražiti od svojih dobavljača da im pomognu u postizanju njihovih ambicioznih ciljeva.

Potrošači zahtijevaju da trgovci koriste ambalažu koja se može reciklirati i koja je održiva za svoje proizvode i za digitalnu i za fizičku kupnju. I nije ni čudo. Ambalaža za e-trgovinu najveći je izvor emisija u industriji.

Prema Shorrovom Izvješću potrošača o održivoj ambalaži:

• 76% ispitanika kaže da su se svjesno trudili kupiti održivije proizvode u protekloj godini.

• 86% kaže da će vjerojatnije kupovati od trgovaca ako je pakiranje održivo.

• 77% očekuje da će više marki ponuditi 100% održivu ambalažu u budućnosti.

Postoji potražnja potrošača za održivom ambalažom. I trgovci to pri -

mjećuju. Ako vam održivost i ambalaža s malo otpada još nisu prioritet, to bi vam svakako trebalo postati u 2023.

Fokus na profitabilnost

Trgovci na malo će eksperimentirati s tehnologijom kako bi poboljšali svoje poslovanje i povećali profitabilnost. Uspješni trgovci na malo uvest će digitalne tehnologije koje imaju niska kapitalna ulaganja i koje je lako ažurirati i uvoditi u velikom broju.

Agilnost, fleksibilnost i otpornost ostat će kamen temeljac uspješnih operativnih strategija, posebice zbog izazova u opskrbnom lancu, problema s radnom snagom i inflacije troškova. Rat u Ukrajini. Tekući problemi s lancem opskrbe i logistikom. Regionalne i globalne ekonomske krize. I mijenjanje nacionalnih trgovinskih sporazuma. Sve to stvara značajne probleme trgovcima na malo. Uložite u osiguravanje da vaši komercijalni odnosi budu jači nego ikad. Pažljivo birajte svoje partnere i dobavljače. Identificirajte ih na temelju prikupljenih iskustava, ulaganja, akvizicija, ključnih razvoja i korisničkog iskustva.

Prilike za trgovce

Vrijednost i lojalnost kao prioritet

Kako se inflatorni pritisci pojačavaju, kupci će tražiti vrijednost. Lojalnost kupca je ugrožena. Pružite kupcima ciljane aktivacije i personalizirane sheme lojalnosti kako biste ojačali poruke svog branda. Kupci žele održivu robu, poštene cijene i snažnu korisničku podršku.

Omnichannel je prilika

Višekanalni pristup (engl. omnichannel) ostaje glavni prioritet, a

on podrazumijeva pristup prodaji koji nastoji kupcima pružiti besprijekorno iskustvo kupnje, bez obzira kupuju li online sa stolnog ili mobilnog uređaja, telefonom ili u fizičkoj trgovini.

Postići ćete to ulaganjem u detalje i stvaranjem prilika, jer se korisničko iskustvo mijenja sa svakom interakcijom. Olakšajte svojim kupcima proces kupnje, stvorite razumijevanje za vašu ciljanu publiku, kreirajte personalizirano iskustvo kupnje i fokusirajte se na detalje.

Korištenje privatne robne marke

Značajna ulaganja u privatne robne marke dovode do povećanja asortimana. Kratkoročno, naglasak je i dalje na vrijednosti i kvaliteti, ali održivost, zdravlje i lokalni izvori postaju sve važniji. Iskoristite privatnu robnu marku za prilagođavanje vaše ponude lokalnim preferencijama kupaca.

Osvijestite i radite na izazovima s radnom snagom

Otprilike 70% trgovaca navodi da će nedostatak radne snage, posebice poslova s plaćom po satu, biti prepreka rastu maloprodaje. 56% trgovaca očekuje manjkove u lan -

cu opskrbe, distribuciji i logističkim pozicijama u skladištima.

Što bi trgovci trebali učiniti kako bi riješili te rizike?

Trgovci na malo moraju i dalje tražiti načine za poboljšanje uvjeta i svakodnevnog iskustva radne snage. Moraju pronaći načine za ulijevanje povjerenja, davanja fleksibilnosti, stvaranja kulture i svrhe zapošljavanja i zadržavanja zaposlenika.

Štoviše, trgovci na malo trebaju se pozabaviti načinom na koji se predstavljaju na tržištu – od svog branda, uvažavanja raznolikosti do mogućnosti napredovanja u karijeri.

Sve to može pomoći da se zaposlenici i kupci osjećaju uključenima i povezanima s maloprodajnim brendom.

Izvori:

https://retailanalysis.igd.com https://www.statista.com https://financesonline.com

Trgovina preko društvenih mreža

Budućnost komunikacije potrošača s markama

piše: Ante Gavranović

Dobrodošli u dinamičan svijet trgovine koja se odvija preko društvenih mreža (Social commerce) gdje potrošači istražuju proizvode i dovršavaju transakcije putem društvenih medija i platformi za stvaranje sadržaja, a sve u aplikaciji. Ovaj oblik kupnje u nastajanju uklanja zapreke iz procesa kupnje, stvara zanimljivije odnose za potrošača i predstavlja nove prilike robnim markama za stvaranje povećanog interesa potrošača. (Zbog lakšega sporazumijevanja u daljnejm tekstu ćemo se služiti terminom društvena trgovina.)

Već iznimno popularna na tržištima poput Kine, ovako koncipirana društvena trgovina postaje mali, ali brzo rastući segment u Sjedinjenim državama. U 2021. godini 37

milijardi dolara roba i usluga kupljeno je putem kanala društvene trgovine. Očekuje se da će do 2025. ta brojka narasti na gotovo 80 milijardi dolara, ili 5 posto ukupne američke e-trgovine.

Otkrijte Next Commerce

Društvena trgovina je više od samog novog iskustva kupnje. Predstavlja promjenu paradigme u načinu na koji potrošači komuniciraju s markama: gdje, kada i kako ku-

puju. Za potrošačke robne marke ovo stvara prilike za mnogo interaktivnije, zabavnije i iskustvenije sudjelovanje pri kupnji. Na primjer, vodeći brendovi surađuju s platformama kao što je TikTok kako bi izgradili nove odnose s potrošačima, prelazeći s tradicionalnih strategija oglašavanja na zabavan, zanimljiv sadržaj koji je manje otvoreno promotivan. Ovaj se sadržaj može koristiti za isticanje jedinstvenih značajki proizvoda ili jednostavno objašnjenje složenosti proizvoda. Na primjer, umjesto da gledate reklamu za novu formulu za njegu kože, vaša omiljena slavna osoba može vas pozvati iza kulisa u svoju dnevnu rutinu njege kože, pokazujući vam kako koristi brendirani proizvod i zašto ga voli. Potrošači tada mogu kupiti proizvod izravno unutar platforme, bilo na Instagramu ili TikToku ili putem Youtube shoppinga.

Pobjednički sastojci za društvenu trgovinu u Kini Evolucija društvene trgovine u Kini nudi uvid u mogućnosti. Stvaranjem partnerstava s iznimno popularnim društvenim utjecajima i sudjelovanjem u kupnji uživo –iskustvu koje kombinira trenutnu kupnju istaknutog proizvoda i sudjelovanje publike putem chata ili gumba za reakciju – robne marke u Kini postigle su stope konverzije od gotovo 30 posto na društvenim platformama. To je do deset puta više od konverzije u konvencionalnoj e-trgovini. Prošle godine, roba i usluge kupljene putem kupnje uživo u Kini, predstavljale su vrijednost od 132 milijarde dolara, ili 5 posto ukupne bruto robne vrijednosti (GMV) e-trgovine. Šire gledano, kineski potrošači potrošili su više nego dvostruko – 352 milijarde dolara (ili 13 posto ukupne e-trgovine) – na svu društvenu trgovinu.

Inovacije nastavljaju poticati društvenu trgovinu u Kini. Na primjer,

TikTok (poznat kao Douyin u Kini) pojavio se kao lider u društvenoj trgovini, posebno u kategoriji odjeće. Prošle je godine Douyinova prodaja odjeće iznosila više od polovice onoga što je prodano na primjeru e-trgovine Tmall, a većina te prodaje dolazi iz društvene trgovine, uključujući dražbe uživo, što je uspješna inovacija na kineskom tržištu. U ovom formatu, koji uključuje i igrifikaciju kupnje proizvoda i moćan društveni element s drugim korisnicima uživo, voditelji prijenosa uživo često grade odnos sa svojim velikim kupcima, razgovarajući s njima tijekom dražbe. (Gemifikacija ili igrifikacija su hrvatski termini vezani uz pojam gamification na engleskom jeziku, koji je u posljednjih nekoliko godina sve više istraživan u akademskom i poslovnom okruženju.) To gradi lojalnost i osjećaj zajedništva, koji su ključni za kineske potrošače i pomaže pri dovođenju VIP kupaca na gotovo svakodnevne aukcije. Međutim, zbog emocionalne prirode ovog formata, stope povrata za kupnje veće su nego za tradicionalnu e-trgovinu. Stoga je u ovom mediju ključno osigurati da su istaknuti proizvodi visoke kvalitete i jasne vrijednosti za kupca.

Kineski „ključni lideri mišljenja“ (KOL) stekli su veliki broj sljedbenika postavši stručnjaci za predmete u svojim kategorijama. U određenim sektorima, poput ljepote i mode, ove visoko profesionalne i

marketinški pametne društvene slavne osobe mogu prodati proizvoda za milijune dolara u nekoliko minuta i učiniti nove proizvode modernima preko noći. Doudou Babe, na primjer, doseže više od 13 milijuna pratitelja na Douyin i uspostavio je partnerstvo s brendovima Chanel, Charlotte Tilbury, Lancôme i YSL.

Osim slavnih osoba, „ključni potrošači“ (KOC) također imaju značajan utjecaj na prodaju proizvoda i reputaciju robne marke. Ovi mikroinfluenceri pokreću društvenu trgovinu putem organskih preporuka koje se usmeno prenose na njihove osobne mreže. U mnogim slučajevima ne plaćaju ih izravno robne marke, već im se daje rani pristup novim proizvodima ili se od njih traži da daju svoje mišljenje o dizajnu proizvoda. Na primjer, Perfect Diary, brzorastući kineski kozmetički brend, izgradio je mrežu KOC-ova putem davanja proizvoda i interakcijom s tisućama ljudi na stranicama za recenzije proizvoda.

I KOL-ovi i KOC-ovi imaju značajan utjecaj na određivanje platformi prema kojima potrošači gravitiraju. Kada je Douyin pokrenuo svoje značajke društvene trgovine 2018., KOL-ovi za prijenos uživo počeli su se udaljavati od platformi usmjerenih na trgovinu, odvodeći mnoge svoje baze obožavatelja (i njihovu kupovnu moć) sa sobom u Douyin. Douyinove transakcije društvene

praksa i očekivanja

trgovine porasle su s 10 milijardi renminbija u 2018. na 800 milijardi renminbija u 2021.

Korisno tržište za inspiraciju Neki od čimbenika koji potiču brzi uspon i popularnost društvene trgovine u Kini jedinstveni su za posebne okolnosti u zemlji. Stoga, iako Kina predstavlja korisno tržište za učenje i inspiraciju, usvajanje u drugim zemljama vjerojatno će ići sporijom putanjom. Na primjer, kineski gospodarski uspon, koji se poklopio s globalnom internetskom revolucijom, pomogao je stvoriti duboko digitalnu potrošačku bazu s više od jedne milijarde korisnika interneta (više od Sjedinjenih Država i Europske unije zajedno) i stanovništva s jednim od najvećih iznosa etrgovina u svijetu.

Tijekom godina, megaplatforme kao što su Alibaba i Tencent iskoristile su povjerenje koje su izgradile među kineskim potrošačima kako bi stvorile rašireni digitalni ekosustav i omogućile brz rast društvene trgovine. Kreator sadržaja, otkrivanje proizvoda, dijeljenje u zajednici i infrastrukture digitalnog plaćanja integrirani su u besprijekoran digitalni svemir na jednom mjestu.

Rast društvene trgovine u SAD-u

Iako će se američko tržište vjerojatno razvijati drukčije od kineskog – društvena trgovina, na primjer, možda neće postići iste razine usvajanja – trenutno ubrzanje društvene trgovine ima neke paralele s kineskim tržištem prije pola desetljeća.

Baš kao što je dolazak Alibabinog Taobao Livea 2016. uveo novu vrstu e-trgovine, usvajanje društvene trgovine u Sjedinjenim Državama pokreću društveni mediji i platforme za stvaranje sadržaja (kao

Suvremena trgovina 6(47)

što su Pinterest i TikTok) koje dodaju nove mogućnosti kupnje. Ove značajke omogućene tehnologijom omogućuju platformama da obrađuju transakcije i, pritom, dobivaju pristup podacima o klijentima i proširuju svoju sposobnost da ponude vrijednost oglašivačima. Umjesto pukog ciljanja potrošača s kampanjama podizanja svijesti na vrhu kanala, platforme društvenih medija sada mogu povući mnogo izravniju liniju između pojavljivanja oglašavanja i provjerene prodaje. Društvena trgovina također predstavlja potpuno novi izvor prihoda za platforme. Prikupljanjem udjela svake transakcije, platforme mogu povećati svoj prosječni prihod po korisniku.

Tijekom proteklih nekoliko godina američke društvene platforme i platforme za kreatore razvile su mnoštvo mogućnosti društvene trgovine:

• Pinterest. Pokrenuta 2021., Pinterestova značajka „Popis za kupnju“ automatski sprema ‘pribadače’ korisničkih proizvoda koji se mogu kupiti (pokrenuta 2019. i podržana od provjerenih trgovaca), prikazuje recenzije proizvoda i obavještava korisnike kada prikvačeni proizvod ima sniženje cijene.

• Instagram Live Shopping. Pokrenuti 2020., influenceri mogu prenositi uživo na Instagramu

s ciljem predstavljanja i prodaje proizvoda obožavateljima u stvarnom vremenu. To se temelji na sposobnosti utjecajnih osoba da svojim objavama dodaju oznake za kupnju koje potrošači mogu koristiti za kupnju proizvoda. Brendovi također mogu izraditi digitalni katalog svojih proizvoda koji se može dijeliti na Instagramu kupcima koji kupuju izravno u aplikaciji ili klikaju kako bi dovršili transakciju na web mjestu za e-trgovinu brenda.

• TikTok Shopping. Pokrenuti prošle godine u partnerstvu s Shopifyjem, ovi videozapisi i prijenosi uživo omogućuju Shopifyjevim trgovcima da sinkroniziraju svoje kataloge proizvoda s TikTokom i stvore male izloge.

• YouTube Shopping. U dogovoru između YouTubea i Shopifyja, tvrtke mogu prodavati na YouTubeu putem live streaminga, videozapisa ili izloga.

• Twitter trgovine. Trgovine omogućuju tvrtkama da izlože do 50 proizvoda na svom Twitter profilu, čineći platformu mjestom gdje ljudi kupuju proizvode, a ne samo pričaju o njima.

• „Trzaj“. Brendovi se mogu plasirati na Twitch tradicionalnim sredstvima (video i prikazni oglasi) i kroz partnerstva s kreatorima i brendiranim postajama

i događajima. Među osam milijuna aktivnih korisnika Twitcha, 84 posto vjeruje da je pokazivanje podrške kreatorima važan dio iskustva na Twitchu, a tri četvrtine kaže da cijene brendove pomažu njihovim omiljenim streamerima da postignu uspjeh.

• Amazon uživo. Pokrenuta 2019., ova karakteristika prijenosa uživo omogućuje robnim markama i kreatorima strujanje demonstracija proizvoda i drugog inovativnog sadržaja. Prema Amazonu, deseci milijuna kupaca gledali su njegove prijenose uživo s Prime Day 2021.

• Snapchat. Snapchat je uveo AR filtre ili „leće za kupnju s kataloškim pogonom“ kako bi proces kupnje učinio iskustvenijim. Rast društvene trgovine u Sjedinjenim Državama neće proći bez rastućih problema. Meta, koja je nedavno testirala više alata za društvenu trgovinu – uključujući nativni, end-to-end affiliate marketinški program – uklonila je taj program u korist svog tržišta kreatora. Dodatno, testovi plaćanja na platformi od tvrtki kao što su YouTube i Pinterest navodno su doživjeli sporo usvajanje, a Shopify je i dalje preferirani alat za naplatu.

Uz to, s Amerikancima koji provode više vremena na društvenim mrežama i platformama za kreatore nego ikad, raste potražnja potrošača za ovim novim oblicima kupnje, osobito među mlađim generacijama. Istraživanje maloprodaje koje je proveo 2021. Forrester, pokazalo je da je 61 posto online odraslih osoba mlađih od 25 godina u Sjedinjenim Državama reklo da su dovršili kupnju na društvenoj mreži i mreži platforme za kreatore bez napuštanja web stranice ili aplikacije, što je porast u odnosu na 53 posto 2020. I McKinsey 2022. anketa američkih potrošača koji su već kupovali uživo, pokazala je da 75 posto želi sudjelovati u više emisija s kupnjom uživo u budućnosti.

Promjena paradigme za robne marke

Kao tržište vrijedno 36 milijardi dolara, društvena trgovina već je prevelika da bi je američki brendovi zanemarili. Zapravo, ima potencijal postati njihov najbolji kanal, s obzirom na mogućnosti za nove razine angažmana s potrošačima i mogućnost hiper-ciljanja korisničkih segmenata. Budući da potrošači i otkrivaju i kupuju proizvode u jednom mediju, društvena trgovina spaja marketinške i maloprodajne kanale u jedan dinamičan svemir. Kao rezultat toga, robne marke mogu surađivati s društvenim platformama i platformama za kreatore kako bi povukle izravniju liniju između svoje marketinške potrošnje i stvarne prodaje kupaca, omogućujući oglašavanje koje je daleko djelotvornije i učinkovitije. Određene kategorije robnih marki, poput mode i ljepote, to već čine. Specijalni brend za njegu kože Glossy nedavno je rasprodao dvije linije proizvoda u maloprodajnoj trgovini u suradnji s TikTok influencerom koji je ponudio kod za popust samo za jedan dan.

Društvena trgovina unosi nove odnose

U isto vrijeme, brendovi se također suočavaju s izazovima kada ulaze u ovu novu paradigmu. U tradicionalnoj e-trgovini robne marke usmjeravaju potrošače prema

vlastitim kanalima gdje mogu razviti izravan odnos s kupcima, prikupiti uvide u ponašanje kupaca i ostvariti veći udio potrošnje kupaca. Društvena trgovina mijenja način kupnje, stvarajući iskustvo koje, u nekim slučajevima, zaobilazi kanale u vlasništvu robne marke. Na primjer, potrošač može otkriti brend na Instagramu putem objave svog omiljenog influencera, zatim otići na stranicu brenda na Instagramu kako bi pratio i pregledavao proizvode, na kraju odjavljujući se putem Instagrama. Nakon toga potrošač nastavlja ostati unutar Instagramove orbite, primajući personalizirane oglase i relevantne objave u svojim feedovima koje je odabrao Instagramov algoritam.

Kako se potrošači sve više okreću društvenim platformama i platformama za kreatore za otkrivanje proizvoda i donošenje odluka o kupnji, korisnici će nastavit pomicati se izvan kanala u vlasništvu robne marke, ugrožavajući tako status quo izravnih odnosa s potrošačem.

Robne marke imaju priliku pomoći u oblikovanju sljedećeg poglavlja e-trgovine u Sjedinjenim Državama. Stvaranjem privlačnog sadržaja i privlačenjem utjecajnih osoba na svoj kanal, brendovi imaju priliku izgraditi entuzijazam, pružiti interaktivni forum za povratne informacije i pitanja te razviti novi prodajni kanal.

Pripremio: Ante Gavranović

Održana 17. konferencija o nabavi

Agilna nabava – zaštitnik poslovanja

3.studenoga 2022.. održana je 17. konferencija o nabavi pod nazivom „Agilna nabava – zaštitnik poslovanja“ u organizaciji Hrvatske udruge nabavne djelatnosti (HUND) i časopisa Lider.

I ove godine konferencija je organizirana kao hibrid – oko 170 sudionika bilo je prisutno na konferenciji „uživo“ u Hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu, a oko 30 sudionika pratilo je konferenciju on-line.

Cilj ovogodišnje konferencije je, osim konstantne želje da se unaprijedi nabavna profesija kroz razmjenu znanja, iskustava i najbolje etičke prakse, bio usmjeren na pojašnjavanje kompetencija nabavljača u nesigurnim vremenima s kakvima smo suočeni.

Konferenciju je otvorila Mirela Senica (IBM) predsjednica HUND-a koja je ukratko predstavila aktivnosti HUND-a te ukratko aktivnosti održane na ovogodišnjoj IFPSM (International Federation of Purchasing and Supply Management) konferenciji održanoj na Baliju u listopadu 2022., te je najavljena nova konferencija IFPSM-a u Firenci u rujnu 2023. Pozdravni govor održala je i Marina Lindič, predsjednica IFPSM.

Prvo predavanje pod nazivom „Nabavne vještine potrebne za tržište u promjeni“ održao je Mariusz Gerattowski, predsjednik Upra -

piše: Željka Martinović, Saponia d.d. Osijek ve PSML (Polish Supply Management Leaders). Naglasio je činjenicu da se mijenja pristup korporacija prema službi Nabave i ona postaje služba u središtu pozornosti. Gerattowski je predstavio program Digital talent (practical skills acceleration program), 12. mjesečni program u kojem se biraju najbolji studenti s 37 sveučilišta, te ih se uči programirati rješenja za poslovne modele.

Igor Radojković, direktor Sektora nabave i logistike iz Hrvatskog telekoma, održao je predavanje pod nazivom „Digitalizacija nabave –prednosti i benefiti“. Prezentirao je proces digitalne transformacije HT-a kroz S2C (Source to contract), P2P (Procure to pay) i BI (Business intelligence). Novost koju je tvrtka uvela je i ocjenjivanje same tvrtke od strane dobavljača.

Denis Miletović, CPO tvrtke Rand Shipyard, održao je predavanje pod nazivom „Život i navike nabavljača“. Kroz osobna iskustva tijekom dugogodišnjeg rada u Nabavi, Miletović je dao mnoštvo primjera s kakvim se situacijama susretao te dao savjete kako ih riješiti. Dotakao se teme mita u nabavi, te potrebe da se u tom slučaju svakako obratimo nadređenima. Jedna od bitnih grešaka koje nabavljači rade je da prihvaćaju zahtjeve za nabavkom koji nisu kristalno jasni, čime se možemo dovesti u probleme. Dodao je da čovjek

brzo uči te da se zbog toga osjećamo samouvjereno, ali što više učimo, to smo manje samouvjereni, jer tek tad shvaćamo koliko malo zapravo znamo. Na kraju je naglasio važnost „čuvanja“ ljudi u poslu, te potrebu nagrađivanja djelatnika kako bismo ih sačuvali.

Silvija Vig, stručnjakinja za poslovnu etiku i usklađenost i vlasnica tvrtke CODUPO, govorila je na temu „Compliance i Nabava“. Usklađenost u nabavi je vrlo bitna, jer ona slovi kao sektor koji je visoko rizičan na korupciju. Usklađenost nam govori što bismo trebali raditi, kako treba slijediti pravila. Nabava se mora odvijati u skladu s politikama koje je tvrtka odobrila, te usklađenost osigurava da se dobavljači, kupci i zaposlenici pridržavaju uvjeta navedenih u ugovorima štiteći organizaciju od prijevare, korupcije i lažnog trošenja. Kako u Hrvatskoj ne postoji poseban zakon za provođenje antikorupcijskih programa, tvrtke koje žele poslovati s hrvatskim tvrtkama prvo razmatraju rizik korupcije u Hrvatskoj. Nakon toga rade monitoring i industrije i tvrtke (media check) nadgledanjem svih tiskovina

i Interneta u potrazi za povezanim člancima o industriji ili tvrtki koja je u pitanju i vijestima koje su povezane s korupcijom, kriminalom. „One to one“ razgovor s Gordanom Gelenčer (novinarkom s HTV-a) imao je Hrvoje Pupačić, CEO tvrtke Adria Winch. Pupačić nas je proveo kroz svoj poslovni put od tvrke Rimac (startup tvrtke u kojoj je Nabava bila vrlo kompleksna), preko Brodosplita (u kojoj je zbog problema s likvidnošću Nabava također bila veliki izazov), do nove tvrtke Adria Winch koja se bavi proizvodnjom palubne mehanizacije (tvrtke koja ima ogroman potencijal i koja izvozi 100% svojih proizvoda). Pupačić je naglasio da je ključno uvjeriti ljude u priču i uspjeh koji još ne postoji, a potrebno je i imati partnera dobavljača koji će raditi s vama na tome da ideja uspije, kako vaša, tako i zajednička. Nabava je strateška funkcija u tvrtki, a dobar nabavni tim je najbitniji, jer surađuje sa svim ključnim službama: financije, proizvodnja, prodaja. Dotakao se problema koje je tvrtka Adria Winch doživjela zbog rata u Ukrajini s obzirom da im je 70% izvoza bio u Rusiju. Zbog toga su odlučili svoju ponudu predstaviti na pet najvećih sajmova u Europi. Danas izvoze puno u Norvešku i Tursku, a pokušavaju otvoriti i tržište Koreje.

Na Okruglom stolu na temu: ‘Agilna nabava – zaštitnik poslovanja’ sudjelovali su: Gjana Bekić, direktorica nabave u Gideonu, Igor Vujević, direktor nabave u Saponiji i Kanditu, Igor Radojković, direktor sektora nabave i logistike u HT-u i Denis Miletović, CPO tvrtke Rand Shipyard uz vodstvo Gordane Gelenčer. Sudionici su kroz primjere iz svojih tvrtki dali mišljenje o temama nestabilnosti cijena na tržištu, produženju roka dobave, važnosti održavanja alternativnih dobavljača, strategijama nabave u krizi te planovima i predviđanjima za 2023. godinu. Svaka tvrtka ima svoje specifičnosti, od uređenih nabava velikih tvrtki (HT, Saponia i Kandit), do startup tvrtki (Gideon i Rand Shipyard), te je bilo vrlo zanimljivo čuti iz prve ruke kako se prvi ljudi nabave snalaze u kriznim situacijama te rješavaju probleme vezane uz ovako nesigurno tržište. Vrlo zanimljivo i duhovito predavanje održao je Boris Vukić iz Adizes Institute Worldwide (konzultantska tvrtka koja se bavi organizacijskom terapijom, selekcijom kadrova, konzultingom s obiteljskim tvrtkama, te programima razvoja managera). Vukić je objasnio termin koji je osmislio – GNIBOM, a odnosi se na neprijateljsku i neetičku akciju, rjeđe komunikaciju koja je usmjerena od strane jednog ili više pojedinaca prema nadređe -

nom rukovoditelju. Ovo maltretiranje može s vremenom dovesti do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje. Dakle, radi se o pojmu obrnutom od mobinga. Objasnio je i moguće načine provođenja aktivnosti i odlučivanja u poduzeću, od autokratskog do demokratskog.

Predavanje s temom „Utjecaj volatilnih cijena roba na nabavu u 2023.“ održao je Tom Budgaard iz tvrtke Mintec. Govorio je o domino efektu – kad rastu makroekonomski pokazatelji, rastu cijene burzovnih roba, posljedično raste PPI (producer price index) i na kraju i CPI (consumer price index). Trenutno je CPI u padu i tako predviđa da će ostati do kraja 2024. godine, a onda nam slijedi novi rast. Ovako nesiguran ciklus na tržištu bi, prema Mintec-ovom istraživanju, trebao ostati do 2030. godine.

Posljednje predavanje na konferenciji, s temom „Sadašnjost svijeta rada“, održale su Nikolina Radić i Ena Mehulić iz tvrtke Adecco Croatia. Predstavljeni su nam rezultati velikog istraživanja o trendovima na tržištu rada te mnoštvo zanimljivih informacija vezanih na demografske podatke u Hrvatskoj, prosječnu plaću, postotke zaposlenih ljudi koji su u potrazi za novim poslom, razloge nezadovoljstva na poslu i sl. Naglasak je stavljen na karakteristike voditelja u tvrtkama, koje su nove kompetencije koje voditelj/menadžer treba imati, te koji su pritisci s kojima se susreću (pritisak da se razlikujemo od ostalih, pritisak za izvršenje strategije, pritisak za stvaranje trajne vrijednosti, pritisak za stvaranje budućih talenata itd).

Konferenciju je zatvorila kratkim govorom Mirela Senica (IBM) te istaknula kako je konferencija dala naglasak na visoke kompetencije djelatnika Nabave, kako bi se uspjeli boriti sa svim izazovima koje ovakvo tržište stavlja pred njih.

Trendovi

Kako tehnologija mijenja maloprodajne koncepte

Tijekom posljednje dvije godine industrija hrane i robe široke potrošnje suočila se s brojnim izazovima. Globalna pandemija samo je ubrzala tehnološke inovacije. Stručnjak za prodaju Jeffrey Gitomer navodi kako ključ uspjeha leži u izloženosti novim trendovima. Ako vi ne učite svaki dan – vaša konkurencija to radi. U članku navodimo ključne trendove temeljene na tehnologiji koji će postati sve prisutniji u godinama koje su pred nama.

Brza, jednostavna, protočna kupovina

Tijekom posljednjih godina diljem svijeta primijetili smo stalan porast trgovina bez osoblja. Ove trgovine mogu raditi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i ne zahtijevaju stalno prisustvo radnika. U isto vrijeme, vidimo trgovce koji isprobavaju trgovine bez blagajni. To su trgovine koje i dalje zahtijevaju osoblje trgovine, ali kupci ne moraju stajati u redu na blagajni da bi obavili kupovinu. Oba ova koncepta imaju prednosti, poput vrlo brze i praktične kupovine za kupce ili nižih troškova rada za trgovce. Međutim, obje vrste trgovi -

na imaju svoje prepreke, kao što su visoki početni troškovi i činjenica da kupci jedino mogu kupovati putem aplikacije na svom pametnom telefonu.

Tijekom narednih godina očekujemo da će trgovci nastaviti otvarati ovakve tipove prodajnih mjesta te ugrađivati tehnologiju u svoje postojeće trgovine koja omogućuje brzu, jednostavnu i protočnu kupovinu. Također, trgovci će pokušati učiniti proces kupovine još lakšim omogućujući kupcima da uđu u trgovine putem alternativnih metoda kao što su kreditne kartice ili biometrijsko prepoznavanje. Dodatno, rasti će broj trgo -

vina koje nude hibridni pristup s tradicionalnim blagajnama i opcijama bez blagajne.

Aldi je jedan od prvih velikih trgovaca koji koristi tehnologiju za procjenu dobi kupca kako bi omogućio kupnju proizvoda s dobnim ograničenjem u svojoj prodavaonici bez blagajne u Londonu. Ova tehnologija omogućuje kupcima da potvrde svoju dob putem aplikacije Aldi Shop&Go. Kupci jednostavno pogledaju u kameru na svom pametnom telefonu i aplikacija procjenjuje njihovu dob. Još jedan primjer je Amazon koji koristi tehnologiju skeniranja dlana za ulazak u trgovinu te plaćanje.

piše: Anita Jurjević, konzultant/savjetnik Retail DNA, anita.jurjevic@retaildna.hr

Lakše kretanje kupca po trgovini

Tehnologija će se sve više koristiti za pomaganje kupcima da brže i jednostavnije pronađu proizvode koje traže što će, naravno, utjecati na zadovoljstvo ukupnom kupovinom. Vodeći trgovci u svijetu već sada integriraju digitalna rješenja kako bi pomogli kupcima da dođu do proizvoda koje žele, potičući prodaju i lojalnost. Primjerice Marks&Spencer omogućuje kupcima da koriste aplikaciju za traženje proizvoda u svojoj trgovini u Londonu. Aplikacija koristi proširenu stvarnost (AR – augmented reality) i usmjerava kupce po trgovini do željenog proizvoda ili kategorije.

nevnih i ponavljajućih zadataka. Na taj način će osloboditi vrijeme svojim zaposlenicima koji se onda mogu fokusirati da kupcima pruže kvalitetniju uslugu. Također, trgovci automatizacijom dugoročno smanjuju troškove. Primjer je korištenje digitalnih oznaka za cijene – ušteda vremena zaposlenika je očita, a dodatni benefit je smanjena mogućnost netočnih cijena.

Tehnička rješenja koristit će se i u promocijama i reklamiranju proizvoda. U nekim će slučajevima to imati koristi za okoliš, jer će trgovci uštedjeti papir ili smanjiti bacanje hrane. Jednostavno će se proizvod kojemu uskoro ističe rok reklamirati putem digitalnih zaslona u trgovini.

Francuski maloprodajni lanac Monoprix uveo je tehnologiju koja nadzire police tijekom dana kako bi detektirala nestašicu zaliha u stvarnom vremenu, a također izvještava o stvarnim planogramima i njihovoj usklađenosti.

namijenjenu za slijepe i slabovidne kupce. Nova tehnologija omogućuje kupcima da doznaju informacije o proizvodu putem svog pametnog telefona koji će te podatke pročitati naglas.

Mnoge tvrtke koriste umjetnu inteligenciju (AI) i druge napredne tehnologije kako bi smanjili otpad, energiju i troškove te postigli ciljeve održivosti. Lanac trgovina Lawson koristi AI za smanjenje bacanja hrane.

Koriste tehnologiju za procjenu koliko proizvoda na policama potencijalno neće biti prodano. Na osnovu podataka ciljano rade sniženja cijena i usklađuju ponudu sa potražnjom.

U trgovinama će sve više biti digitalnih zaslona za prikazivanje novih proizvoda/asortimana, davanje kupcima informacija ili jednostavno – u reklamne svrhe. Najprogresivniji trgovci omogućiti će kupcima informacije o dostupnosti proizvoda prije odlaska u trgovinu. Ukoliko nekog artikla trenutno nemaju na zalihama trgovci će omogućiti kupovinu putem digitalnih zaslona, pametnih telefona ili pametnih kolica, te omogućiti kupcima naknadnu dostavu na izabranu lokaciju.

Automatizacija svakodnevnih zadataka

Sve više trgovaca će koristiti tehnologiju za automatizaciju svakod -

Cilj je poboljšati zadovoljstvo kupaca boljom dostupnošću proizvoda na policama i optimiziranim upravljanjem zalihama. Sva navedena tehnologija u početku zahtjeva određenu investiciju, no dugoročni cilj je smanjenje troškova, povećanje prodaje i profitabilnosti te zadovoljni kupci.

Tehnologija za više dobro Trgovci će koristiti tehnologiju kako bi im pomogla u postizanju njihovih inicijativa korporativne društvene odgovornosti, kao što je na primjer pomoć kupcima s invaliditetom. Britanski lanac supermarketa Asda testira tehnologiju koja će slijepim i slabovidnim kupcima olakšati navigaciju kroz trgovinu. Aplikacija može točno odrediti lokaciju kupca u trgovini i prenijeti upute kako doći do željene police. Još jedan primjer su Kellogg’s žitarice koje imaju novu identifikacijsku oznaku na svojim proizvodima

Sainsbury’s je ugradio Aerofoil tehnologiju u hladnjake u svim svojim trgovinama i supermarketima kako bi uštedio energiju i novac. Kao rezultat toga, došlo je do smanjenja potrošnje energije od 15%. Svake godine hladnjaci opremljeni Aerofoilom u Sainsburyju donose uštedu ugljika od 8.783 tona.

Mnogi trgovci diljem svijeta testiraju digitalne tehnologije u svojim trgovinama. Zapitajte se kakvi su vaši planovi na ovom području i idete li u korak s trendovima. Nastojte iskoristiti tehnologiju upravo kako bi osigurali brzu, protočnu i jednostavnu kupnju, olakšali kupcima da nađu što traže, poboljšali iskustvo kupnje, te ostvarili veći promet i profit.

Također, vodite računa o dobrobiti zajednice i kako tehnologija upravo vama pomaže ostvariti društveno odgovorne projekte i stvoriti konkurentsku prednost.

Primjer poučavanja strukovnih predmeta kod učenika s teškoćama u smjeru prodavač

pišu: Nada Ratković, mag. oec., Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj Davorka Demo, dipl. oec., Srednja škola Biograd na Moru

Svaki učenik koji iskazuje teškoće u svladavanju nastavnih sadržaja nekog predmeta ili općenito u svladavanju sadržaja svih nastavnih predmeta nekog programa, ima pravo na primjereni oblik obrazovanja. Takav učenik nakon opservacije, koja se obično provodi u osnovnoj školi, pregleda liječnika te mišljenja psihologa dobiva Odluku o primjerenom obliku školovanja koje donosi tijelo općinske uprave odnosno grada nadležnog za poslove školstva. Ti učenici tada rade po prilagođenom programu uglavnom kroz cijelo razdoblje osnovne škole, te se upisuju najčešće u trogodišnja strukovna zanimanja u srednje škole, a ponekad i u dvogodišnja pomoćna zanimanja. U našem članku ćemo objasniti jedan konkretan primjer iz prakse.

Nastavnici srednjih škola prije pisanja prilagođenog programa za učenike s teškoćama moraju proučiti Smjernice za rad s učenicima s teškoćama iz 2021. godine. Ne postoji jedinstveni prilagođeni program koji bi se mogao primjenjivati na svu djecu s teškoćama u razvoju. Prilagođeni program odnosi se na smanjenu težinu i veličinu nastavnog programa, te je potreban pristup prilagođenim i primjerenim metodama rada.

Treba imati na umu i razvojne osobitosti učenika s teškoćama u razvoju prilikom pisanja prilagođenog programa, kao što su razvojne osobitosti učenika s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, jezično-govorno-glasovne komunikacije i specifičnim teškoćama u učenju itd. Prilagođeni program za svakog učenika s rješenjem potrebno je izraditi do kraja rujna za svaku školsku godinu.

Program učenika treba biti dostupan njegovom roditelju ili staratelju. Učeniku s posebnim potrebama ne treba nužno prilagođavati sve sadržaje iz svih nastavnih predmeta, što znači da se na početku svake školske godine utvrđuje iz kojih nastavnih predmeta treba izrađivati prilagođeni program. Planiranje praćenja i uspješnosti programa provodi se mjesečno. U razredima može biti uključeno najviše troje učenika s teškoćama, pri čemu broj učenika ne bi trebao prelaziti 24. Kod pomoćnih zanimanja (dvogodišnjih i trogodišnjih) upisuju se svi učenici s teškoćama koje su različitog karaktera.

Individualizirani odgojnoobrazovni program (IOOP)

Individualizirani rad s učenicima s teškoćama u razvoju (učenici s posebnim obrazovnim potrebama) podrazumijeva potrebu izrade pojedinačnih nastavnih programa, individualiziranog odgojno-obrazovanog programa (IOOP). Progra -

mi imaju različite razine, ovisno o odgojno-obrazovnim potrebama učenika, a sadržavaju ciljeve, sadržaje, metode, rokove, vrednovanje i osobe zadužene za njegovu provedbu.

Program izrađuju nastavnici i stručni suradnici škole, o čemu roditelji učenika s posebnim obrazovnim potrebama trebaju biti upoznati kao što smo već naveli.

IOOP se izrađuje za sve učenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rješenja Ureda državne uprave. Učenicima kojima nije potrebna sadržajna prilagodba pristupa se samo prilagođenim i primjerenim metodama rada. Izrada IOOP-a temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i potreba učenika («jakih» strana), a tek potom na procjeni područja koja treba razvijati.

Etape izrade individualiziranog programa su: inicijalna procjena, određenje nastavnih predmeta i sadržaja, razina usvajanja sadržaja vremenske dimenzije (kratkoročni i dugoročni ciljevi i zadaci) izbor metoda, individualiziranih postupaka, sredstava i pomagala za praćenje i ocjenjivanje postignuća učenika. Prilagođeni program odnosi se na sadržajnu i metodičku prilagodbu dok se individualizirani pristup odnosi samo na metodičku prilagodbu u radu s učenicima s posebnim potrebama.

Primjer iz prakse

U Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića Sinj do sada se radilo sa pomoćnim programima za kuhara, skladištara i administratora. Uz to je bilo učenika po prilagođenom programu po drugim zanimanjima, a mi bismo ovdje istakli rad po prilagođenom programu u smjeru prodavač na primjeru jedne učenice. Učenica je imala specifične teškoće u učenju, s naglaskom na oštećenje jezično-govor-

no-glasovne komunikacije. Rado je sudjelovala u svim aktivnostima ukrašavanja ili izrade bilo kakvih promidžbenih elemenata od uređenja škole, izloga školske prodavaonice, pa do samog uređenja pravog izloga prodavaonice u kojoj je obavljala praktičnu nastavu. U konačnici je svoj završni rad posvetila prigodnoj prodaji u prodavaonici.

S obzirom da je u praksi vrlo česta pojava da se pod „prigodnom prodajom“ smatra prodaja koja se obavlja tijekom većeg dijela kalendarske godine ili čak i tijekom cijele kalendarske godine, željelo se odrediti trajanje ove vrste prodaje kao i uvjeti i svrha takve prodaje. Stoga je propisano (Zakon o trgovini čl. 2 NN 68/13, 30/14, 32/20) da se „prigodnom prodajom“ smatra prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi. Tako je dozvoljena prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija te može trajati najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije.

U prodavaonicama se pod prigodnom prodajom često podrazumijeva prodaja pri različitim prigodama, od lansiranja novog proizvoda na tržište, pa do prodaje u sklopu nekog blagdana, što bi prema Zakonu spadalo zapravo u sezonsku prodaju.

Učenica je svoj rad posvetila upravo sezonskoj prigodnoj prodaji u prodavaonici vezanoj uz Božić i Novu godinu na primjeru prodavaonice mješovite robe „Alka“, Sinj. Božićne aktivnosti neizostavna su zabava tijekom zimskih dana, a ukrašavanje prodavaonica, pisanje čestitki, zamatanje božićnih poklona i izrada ukrasa za bor samo su neke od radosti koje donose zimski blagdani. Božićni ugođaj i tople priče u blagdansko vrijeme susreću se na svakom kora -

ku. Doslovce u šetnji gradom, pogled na izlog može prolaznika odvesti u maštovitu bajku ispunjenu dječjim maštarijama.

Aranžiranje i estetsko oblikovanje božićnog asortimana u prodavaonici mješovite robe

„Alka“ Sinj započinje početkom mjeseca prosinca. Izrada božićnih ukrasa odlična je isprika da se pusti mašti djelatnika na volju te se potakne kreativnost kroz zabavne aktivnosti koje uključuju cijelo osoblje prodavaonice i pružaju članovima priliku za druženje i timski rad.

Učenica je izrađivala adventski vijenac u modernom stilu pomoću šiba, užeta, borovih šiški i kartona, zatim je izrađivala anđele od vate, božićne čestitke i ukrasne kuglice za bor. Najviše je od svega bila kreativna pri aranžiranju poklona bilo u modernom bilo u klasičnom stilu.

Konačan proizvod angažmana učenice je lijepo uređen izlog prodavaonice u kojoj je pohađala praktičnu nastavu i njeno povezivanje s ostalim djelatnicima prodavaonice. Učenica se zaista pridržavala pravila prigodne prodaje da privlačno aranžira i estetski oblikuje proizvod. Na taj način je dokazala da

će takav proizvod nesumnjivo privući pažnju i poboljšati prigodnu prodaju, što i ne čudi, obzirom da su istraživanja pokazala da veliki dio potrošača temelji svoju odluku o kupnji na načelu „vidim, odlučujem, kupujem“. Za prodavača je ipak najvažnije privući pozornost kupca pa nije niti čudno što trgovci ulažu veliki trud i sredstva u oblikovanje prodajnog asortimana koji će kupca potaknuti na kupnju baš kod njega.

U konačnici je najvažnije da je primjerenom prilagodbom sadržaja učenica ostvarila zadane ishode nastavnog predmeta te povezala međupredmetne teme. Ovo je primjer izvrsno balansiranog načina prilagodbe s dobro odabranim metodama i oblicima rada, koji su rezultirali ostvarenim ishodima kod učenice na zadovoljstvo i nastavnika i učenice.

Na kraju treba reći da je jako važno upravljati učenikovim potencijalima i biti svjestan realnih ograničenja (visoka inteligencija nije dovoljna ako dijete ima velike poteškoće sa pažnjom, čitanjem i pisanjem). U svakom slučaju, roditelji trebaju surađivati sa stručnom službom i nastavnicima u srednjoj školi te svom djetetu i dalje osiguravati pomoć u učenju. Ako osnovnoškolski učenici upišu školu prema svojim sposobnostima i talentima, obično su u praksi i predmetima struke motivirani i izvrsni kao i učenica iz našeg primjera.

Literatura

Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama, NN 24/15, Zakon o strukovnom obrazovanju NN 25/18, 69/22.

Smjernice za rad s učenicima s teškoćama, MZO, 12.07.2021. Zakon o trgovini, NN 68/13, 30/14, 32/20.

file:///C:/Users/Korisnik/Desktop/ Smjernice%20za%20rad%20 s%20ucenicima%20s%20teskocama.pdf

Slika 2. Izlog prodavaonice

Slika 1. Ukrasne kuglice za bor, čestitke i aranžirani pokloni

Održana 5. Međunarodna konferencija o europskom pravu društava i korporativnom upravljanju

5th International Conference on European Company Law and Corporate Governance “Corporate Purpose in the Digital Era: Towards Revisiting the Directors Duties and Liabilities”

piše: doc. dr. sc. Zvonimir Šafranko

Katedra za pravo, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: zsafranko@net.efzg.hr

i 25. studenoga 2022. u Zagrebu je održana peta po redu međunarodna konferencija iz serije International Conference on European Company Law and Corporate Governance (ECL&CG) pod ovogodišnjim radnim nazivom Corporate Purpose in the Digital Era: Towards Revisiting the Directors Duties and Liabilities.

Konferenciju je organizirala Katedra za pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz pomoć glavnog sponzora PwC Hrvatska te potporu institucionalnih partnera ELI Business & Financial Law SIG, ELI Croatian Hub, Hrvatske gospodarske komore i ICC Hrvatska. I ove su se godine organizatori odlučili u cijelosti održati konferenciju na daljinu radi neizvjesnosti koja je u trenutku priprema postojala glede COVID-19 pandemije te mogućih restrikcija u pogledu putovanja. Time je konferencija izgubila na socijalnoj komponenti i networking -u, no, s druge strane je dobila na znanstvenoj komponenti i razmjeni iskustava, jer je na taj način omogućeno sudjelovanje širokom spektru posjetitelja iz cijeloga svijeta.

U tom smislu, tijekom dva dana je na konferenciji sudjelovalo više od

24.130 sudionika i govornika iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Italije, Francuske, Bugarske, Rumunjske, Španjolske, Litve, Cipra, Poljske, SAD-a i Turske iz akademske zajednice, poslovne prakse, pravosuđa i odvjetništva.

Prvi dan konferencije otvorila je predsjednica programskog odbora, prof. dr. sc. Hana Horak koja je sudionicima zaželjela dobrodošlicu te općenito uputila sudionike u ovogodišnje teme konferencije – dužnosti i odgovornosti članova uprava i nadzornih odbora, digitalizacija korporativnih aktivnosti trgovačkih društava i moderne tehnologije u pravu društava, korporativno upravljanje, održivost društva i ESG faktori, korporativno financiranje, računovodstvo i revizija. Potom su sudionike pozdravili prodekan izv. prof. dr. sc. Zoran Wittine u ime Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te John M. Gašparac u ime glavnog sponzora PricewaterhouseCoopers Hrvatska.

Uvodničari na ovogodišnjoj plenarnoj sesiji bili su prof. dr. sc. PierreHenri Conac sa Sveučilišta u Luksemburgu i Instituta Max Planck za međunarodno, europsko i regulatorno procesno pravo, Luksem -

burg koji je govorio na temu programa održivosti EU i njegovog mogućeg utjecaja na dužnosti i obveze direktora, te prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koja je izlagala o svrsi trgovačkih društava u digitalnoj eri i kako odgovoriti na promjene u poslovnom i pravnom okruženju.

Uslijedile su dvije tematske sesije pod radnim nazivima Corporate Social Responsibility i Prudent Corporate Governance tijekom kojih je izlagalo desetak govornika iz Hrvatske i inozemstva koji su se dodirnuli problematike izvještavanja o održivosti, ESG faktorima, društveno odgovornom poslovanju s posebnim fokusom utjecaja na okoliš te dužnostima i odgovornostima direktora.

Prvi dan konferencije završio je posebnom sesijom posebne znanstvene skupine Europskog pravnog instituta za poslovno i finan -

cijsko pravo (ELI ELI Business & Financial Law SIG) tijekom koje su predstavljeni rezultati projekta „ ELI Guidance on Company Capital and Financial Accounting for Corporate Sustainability “.

Tijekom drugog dana konferencije održane su još dvije tematske se -

sije - Digitalisation of Company Law & Related Areas i Company and its Stakeholders: External and Internal Aspect. Tijekom tih sesija sudionici su imali prilike čuti izuzetno zanimljiva izlaganja o primjeni umjetne inteligencije u upravljanju trgovačkim društvom, Blockchain tehnologiji i općenito digitalizaciji pra -

va trgovačkih društava, kao i o temeljnoj svrsi trgovačkih društava, sporazumima dioničara, isključenju članova d.o.o.-a, posebnim pravima dioničara kod prekograničnih operacija i radno-pravnim aspektima društveno odgovornog poslovanja. Konferenciju je zatvorio ELI Croatian Hub koji je održao otvoreni sastanak na kojemu su sudionicima konferencije predstavljene aktivnosti ELI Croatian Huba i uopće rad ELI-a.

Konačno, ovogodišnja konferencija o europskom pravu društava i korporativnom upravljanju dokazala je još jednom kako u krugovima akademske zajednice tako i u poslovnoj praksi postoji veliki interes za tematiku kojom se konferencija bavila, osobito uzimajući u obzir sve širu primjenu digitalnih tehnologija i sve veću usmjerenost prema društveno odgovornom poslovanju.

U dva dana, kroz više od dvadeset izlaganja domaćih i inozemnih stručnjaka, sudionici su imali prilike doznati o najaktualnijim problemima s područja prava društava i korporativnog upravljanja i to iz perspektive hrvatskog i komparativnih pravnih sustava. Kroz rasprave koje su vođene tijekom sesija dobiveni su odgovori na brojna aktualna pitanja, ali su se ujedno nametnula i mnogobrojna nova pitanja i dileme, koja će, prema svemu sudeći, trebati raspraviti na jednom od budućih skupova o europskom pravu društava i korporativnom upravljanju.

Više informacija o konferenciji kao i materijali s konferencije dostupni su na web stranicama konferencije (https://eclcg-conf.weebly. com/ ), a pisani radovi s konferencije biti će objavljeni u specijalnom broju časopisa INTEREULAWEAST Journal, u izdanju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, čija se publikacija očekuje krajem prosinca ove godine, odnosno početkom siječnja 2023.

U dm -u aktivno provode Zelenu tranziciju

Na temu Zelene tranzicije razgovarali smo s Gordanom Picek, prokuristicom i voditeljicom resora Nabave i marketinga.

Znamo da ste održali čitav niz akcija vezanih za smanjenje onečišćenja na mnogim lokacijama. Što zelena tranzicija znači za dm, a što za potrošače?

Zelena tranzicija za dm znači ulaganje u održiva rješenja u svim segmentima poslovanja te počinje u Upravno-distributivnom centru i prodavaonicama, s djelatnicima dm -a, odakle je širimo na naš odnos s partnerima, kupcima i zajednicom.

Kupci u dm -u i dm online shopu imaju priliku obaviti osviještenu kupnju i odabrati brojne održive proizvode, a od ove poslovne godine njihova kupnja može biti još osvještenija zahvaljujući dm eko punionicama koje smo postavili u 12 prodavaonica diljem Hrvatske. Korištenjem dm eko punionica, kupci mogu doprinijeti smanjenju upotrebe plastike i očuvanju okoliša za buduće generacije, jer su im dostupni deterdženti za rublje i pranje posuđa u rinfuzi koji ne sadrže sulfate, te su 100 posto biorazgradivi. Isto tako, naši kupci i sugrađani mogu se uključiti u održive i ekološke aktivnosti koje dm provodi. Tako smo ove godine proveli natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje na koji je pristiglo gotovo 300 prijava ekoloških projekata među kojima smo odabrali njih 17 čiju smo realizaciju podržali s više od 800.000 kuna. Desetu godinu za redom organizirali smo i akciju Zeleni korak u kojoj je tijekom go-

dina stari papir za recikliranje prikupljalo više od 200.000 osnovnoškolaca iz cijele Hrvatske.

U koje se segmente najviše ulaže? (sirovine, ambalaža, oprema u trgovinama…)

Naša posvećenost održivosti najbolje se ogleda u sve većem broju proizvoda dm marke u čijoj ambalaži povećavamo udio reciklata, a ujedno svi proizvodi dm marke od 2014. godine ne sadrže mikroplastiku. Kontinuirano radimo na tome da kupcima ponudimo nova održiva rješenja, te smo tijekom protekle poslovne godine našu ponudu proširili novim brendom no

planet b koji se u proizvodnji oslanja na korištenje otpadnih resursa. Tako se u proizvodima no planet b koristi ulje sjemenki borovnice koje je nastalo kao nusprodukt iz prehrambene industrije te nedovoljno zrele breskve i taloga kave.

Planirate li nastaviti u tome smjeru?

Održivo poslovanje za nas u dm -u ne predstavlja alternativan način poslovanja već trajno opredjeljenje. Zato ćemo nastaviti ulagati u unaprjeđenje energetske učinkovitosti, razvoj održivih proizvoda i projekte koji doprinose razvoju održivosti lokalnih zajednica. ST

Najljepši pokloni ovih blagdana

Osvrt na konferenciju Magros 2022. u Trgovačkoj školi u

Zagrebu

Ekologija i zelena tranzicija u fokusu mladih tvrtki

Učenici i nastavnici Trgovačke škola u Zagrebu tradicionalno posjećuju konferenciju MAGROS te potom teme i sadržaj konferencije uključuju u nastavu strukovnih predmeta. Ove godine nismo bili u mogućnosti prisustvovati konferenciji, međutim, u sklopu nastave predmeta Strukovne vježbe Tomislav Jančec, prof. je sa svojim učenicima 3.A razreda smjera Komercijalist pogledao video zapis dijelova konferencije, te su učenici napisali osvrt na zadanu temu u kontekstu svoje vježbeničke tvrtke.

Udosadašnjem radu u nastavnom predmetu Strukovne vježbe ovi učenici su stekli vještine koje su temelj za stvaranje vježbeničke tvrtke: oblikovanje profesionalnog odnosa prema poslovnom partneru i suradniku, sastavljanje poslovne dokumentacije nabavnog i prodajnog procesa te skladišnog poslovanja, izračun cijene trgovačke robe, postupak od poslovne ideje do osmišljavanja misije i vizije vježbeničke tvrtke te formuliranja ciljeva iste, osmišljavanje vizualnog identiteta vježbeničke tvrtke, provedba postupka osnivanja vježbeničke tvrtke te provedba postupka zapošljavanja. Uz navedene vještine, u ovom nastavnom predmetu učenici uče kako planirati potrebe svojih odjela za opremom, kako primijeniti pisanu poslovnu komunikaciju u svim fazama kupoprodajnog posla, kako napraviti obračun PDV-a s pripadajućom

dokumentacijom te kako sudjelovati na sajmu.

Od sadržaja ovogodišnje konferencije MAGROS učenike 3.A razreda su se posebno dojmile teme zelena tranzicija te uvođenje eura, a u nastavku donosimo osvrt dvije skupine učenika u kontekstu njihovih vježbeničkih tvrtki.

Osvrt učenika Mateja Dragojevića

Josip Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije, na konferenciji MAGROS istaknuo je nekoliko bitnih stavki koje bi našoj vježbeničkoj tvrtki „Umpa-lumpa Toys“, a i svim mladim poduzetnicima, koristile u budućem poslovanju. Naime, naša tvrtka se bavi prodajom i proizvodnjom ekoloških igračaka prema modelu kružnog gospodarstva, gdje nastojimo promovirati uporabu kvalitetnih

materijala domaćih obrtnika, educirati kupce o obnavljanju naših igračaka radi produljenja životnog vijeka proizvoda, te time utjecati na smanjenje količine otpada.

Jedna od spomenutih bitnih stavki je zelena tranzicija čiji je cilj uključenje okolišnih promjena u cijenu proizvoda, a Zaher ističe njenu važnost te što hitniju potrebu uključivanje iste u poslovanje. Naša tvrtka, osim zadovoljavanja kupčevih potreba, za cilj ima i smanjenje klimatskih i globalnih nepogoda te smo zbog toga uključili zelenu tranziciju u našu proizvodnju i prodaju na način da smo prije osnivanja tvrtke dobro razmislili što bi bilo dobro za okoliš, te smo se odlučili za proizvodnju igračaka od kvalitetnih, prirodno obnovljivih materijala i recikliranih materijala koji ne štete okolini oko nas.

Nadalje, Zaher ističe da je zelena tranzicija budućnost gospodarstva

pišu: učenici 3.A razreda smjera Komercijalist Trgovačke škole u Zagrebu: Anđela Berišić, Matej Dragojević, Antonija Đurić, Katarina Duvnjak, Kristina Kukić, uz pratnju Tomislava Jančeca, prof.

koju treba osigurati što prije. No, kako trenutno na rast cijena sirovina i materijala utječu pandemija, rat u Ukrajini, klimatske promjene i poremećaj opskrbe, kupovna moć pada, te je potrošač često primoran zanemariti ostale bitne karakteristike proizvoda (npr. ekološke) i biti fokusiran isključivo na cijenu. Zaher kaže: „Procesi neće biti brzi i laki te za prilagodbu treba vremena“, zbog čega smo i sami postupno uključivali zelenu tranziciju u naše poslovanje tako što smo u početku izbacili dio materijala koji su štetni za okoliš, a do kraja nastavne godine planiramo iz proizvodnje izbaciti sve štetne materijale, te im pronaći adekvatnu zamjenu koja ne šteti prirodi.

Osim toga, nastojat ćemo biti spremni na visoka očekivanja i zahtjeve kupaca koje moramo i želimo ispuniti. Za kraj osvrta na govor Zahera, izdvojit ću još jednu misao: samo svojom domišljatošću ćemo prebroditi ova vremena kao i dosad, te čekati nove ideje koje će nas izvući iz njih. Smatramo da su ovo osobine uspješnih poduzetnika, te ćemo u svom poslovanju nastojati

pratiti ovu misao i uvijek pokušavati razmišljati unaprijed.

Drugi govor koji nas se dojmio bio je govor Branke Augustinović, načelnice Sektora za zaštitu prava potrošača Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, koja je istaknula nekoliko problema u trgovini. Jedan od tih problema je klima: klimatske promjene samo pridonose gospodarskoj neravnoteži, na što Augustinović kaže da ekološke i ekonomske neprilike trebamo pretvoriti u prilike, prilagoditi im se te na njima razviti okolišne, razvojne i klimatske ciljeve. Naša već spomenuta vježbenička tvrtka „Umpa-lumpa Toys“ već je u početku nepriliku pretvorila u priliku, te smo se zbog navedenog problema usmjerili na proizvodnju i prodaju isključivo ekoloških igračaka kojima je cilj smanjiti klimatske i globalne nepogode. I Republika Hrvatska pomaže svojim zelenim politikama potičući razvoj tvrtki koje proizvode i prodaju ekološke proizvode. Nadalje, Augustinović kaže da će nam u rješavanju problema pomoći zelena i digitalna tranzicija, gdje smo se prepoznali, jer se naša

tvrtka trudi educirati i informirati potrošače o postojećim ekološkim problemima i načinima na koje svi zajedno možemo smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Također, Augustinović napominje da je trgovina pokretač gospodarstva te su potrošači oni koji pokreću trgovinu, zbog čega je obaviještenost potrošača najveći pokretač promjena, a etički kodeks jedan od mehanizama koji će pridonijeti stvaranju sigurnog okruženja potrošača.

Posljednje što je navela bile su prednosti ulaska Republike Hrvatske u Eurozonu, zbog čega bi naša tvrtka, uz mnoge druge, imala dugoročne koristi, jer će se izgubiti tečajne razlike i olakšati međunarodna trgovina. Konkretno, našoj tvrtki bi navedeno pomoglo u proboju na europsko tržište, ali to je trenutno samo ideja koju ćemo evaluirati u idućoj školskoj godini.

Osvrt učenica Anđele Berišić, Katarine Duvnjak, Kristine Kukić i Antonije Đurić

Ines Ignjatović, direktorica Strateškog razvoja poslovanja u Podravci, na samom je početku ponudila

svoj uvid u temu „Trgovina u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena“ te je predstavila kontinuirane projekte Podravke koji su usmjereni na samoodrživost i društveno odgovorno poslovanje. U uvodu svoje prezentacije govorila je o trendovima potrošačkih želja te o načinu na koji Podravka odgovara po pitanju održivosti. Osim toga, navela je tri faktora koji su imali najviši porast važnosti, a to su klimatske promjene, nedostatak vode te nedostatak hrane kao posljedica suše. Također je spomenula važnost osviještenosti potrošača o doprinosu ostvarenju okolišnih ciljeva kupnjom određenih proizvoda. Navela je i načine na koje bi potrošači mogli djelovati po tim pitanjima, a to su kupnja proizvoda pakiranih u recikliranoj ambalaži, te smanjenje otpada hrane na način da se unaprijed planiraju ko-

ličine obroka. Dodatno je istaknula kako se važnost brenda krije u neprestanom osluškivanju pulsa potrošača te u kvalitetnijoj vezi sa svojim potrošačima.

Sve projekte vezane za energetiku, Podravka je sagledala na što učinkovitiji, a ujedno i okolišno održiv te ekonomski isplativ način. Uz to, bitno je pružiti što kvalitetnije proizvode i usluge uz pomoć efikasnog poslovanja. Nadalje, Ignjatović je navela kako je Podravka, prema mišljenju potrošača, svrstana u prvih 5 kompanija u Republici Hrvatskoj mjereći društvenu i klimatsku odgovornost, a na samom kraju je spomenula kako se Podravka bavi zelenom politikom, projektima financiranima iz EU fondova te unaprjeđenjem poslovnih procesa.

Uzevši u obzir sve ono o čemu je Ignjatović govorila, možemo se slo-

žiti s njenim izlaganjem te reći da je pametno primjenjivati ove taktike koje se u krajnjem cilju zalažu za korporativnu održivost, tj. zelene politike. Naša vježbenička tvrtka A.K.K.A. d.o.o. bavi se proizvodnjom i distribucijom plišanih igračaka te smo se odlučile za zelenu politiku s ciljem boljeg ugleda, povećane konkurentske prednosti, boljih financijskih mogućnosti te mnogih drugih koristi.

U naše poslovanje uvele smo održivu ambalažu koja se može reciklirati, dok su naši materijali kvalitetni i izdržljivi čime želimo postići smanjenje količine otpada te prenošenje igračaka na buduće generacije. Osim toga, zalažemo se za ekonomski isplativ način poslovanja kako bismo imale što veću produktivnost i pritom smanjile troškove te se zalažemo za prelazak na obnovljive izvore energije. ST

(2. dio)

Sustav institucija u funkciji slobodne trgovine i zaštite potrošača

Priredio: prof. dr. sc. Krešimir Buntak

Infrastruktura kvalitete je nezamjetan, ali sveprisutan i nezamjenjiv pokretač suvremenog društva i nezaustavljivog procesa globalizacije i internacionalizacije gospodarstva. Potrošači i proizvođači susreću se svakodnevno s komponentama infrastrukture kvalitete, a da toga gotovo da i nisu svjesni. Povjerenje u trgovačke transakcije i proizvode, sigurnost i povjerenje u rad mnogih djelatnosti i profesija posljedica su kvalitetnog i stalnog rada institucija infrastrukture kvalitete. Razlog tome je čitav niz zakonskih i regulatornih propisa i uvjeta, kao i tehničkih mogućnosti institucija infrastrukture kvalitete koje se odnose na područje mjeriteljstva, normizacije, akreditacije i certifikacije, te ispitivanja sukladnosti. Prema definiciji Svjetske trgovačke organizacije (WTO) infrastruktura kvalitete je skup državnih i/ili privatnih organizacija, uređenih odgovarajućom regulativom, čije se djelatnosti odnose na izradu i donošenje normi i izdavanja potvrda o sukladnosti s njima sa svrhom poboljšanja usklađenosti proizvoda/usluga, procesa i sustava sukladno njihovoj namjeni, odnosno na ukidanje bari -

jera u trgovini i olakšavanje tehnološke suradnje. U ovom nastavku opisat će se sustav infrastrukture kvalitete i ključne uloge pojedinih sastavnica infrastrukture kvalitete. (tekst preuzet iz knjige autora I. Andrijanić, K. Buntak, M. Bošnjak: Upravljanje kvalitetom s poznavanjem robe, izdavač Libertas, 2012). Uspostava i razvoj infrastrukture kvalitete predstavlja dio tehničke suradnje u području propisa i normi s aspekta sigurnosti, zdravlja i zaštite životne sredine i okoliša, koji se odnose na trgovinu i razmjenu dobara i usluga. Zbog internacionalizacije i globalizacije tržišta države su obvezne osnovati učinkovite institucije integrirane u izgrađenu nacionalnu mrežu, koja mora biti usklađena s međunarodnim zahtjevima i propisima za proizvode i procese, čime se omogućava jačanje trgovinske sposobnosti i stvaranja mogućnosti pristupa različitim tržištima. Infrastruktura kvalitete temelji se na pet ključnih komponenti, koje čine tzv. Europsku kuću kvalitete1 (slika 3.1), a to su:

1. Mjeriteljstvo

2. Normizacija

3. Akreditacija

4. Ocjena sukladnosti (ispitivanje, umjeravanje, kontroliranje i certificiranje)

5. Kvaliteta (kao upravljački koncept)

Sastavni dijelovi infrastrukture kvalitete, odnosno njezine komponente, međusobno su uzročnoposljedično povezane i dio su sustava koji kupcu, korisniku ili tijelu državne uprave pruža odgovarajući dokaz da proizvod, proces ili sustav ispunjavaju obvezne ili dobrovoljno dogovorene zahtjeve i/ ili očekivanja. Iako potrošači nisu uvijek svjesni važnosti infrastrukture kvalitete i njenih strukturnih dijelova, ipak se vrlo često rukovode oznakama kvalitete i certifikatima na proizvodima prilikom donošenja odluke vezane uz kupnju proizvoda. Uspostava i harmonizacija nacionalnog tehničkog zakonodavstva, kao i izgradnja sustava infrastrukture kvalitete zajedno s odgovarajućim institucijama, težak je i dugotrajan proces i spada u najobimniji zadatak države i gospodarstva u procesu internacionalizacije i pridruživanja EU. Iz tog razloga ne čudi da je to područje sastavni dio prvog poglavlja pretpristupnih pregovora prilikom ulaska u EU.

1 Prilagođeno prema Popović P., Živković V.: Osnovi standardizacije i metrologije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011, str. 7

GOSPODARSTVO

osiguranje kompetentnosti, nezavisnosti i integriteta organizacije za ocjenjivanje sukladnosti, čime je osigurano povjerenje svih zainteresiranih strana u postupak i rezultate ispitivanja, kontroliranja i certifikacije proizvoda.

TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

Slika 3.1 Europska kuća kvalitete

Slika 3.1 Europska kuća kvalitete

Nakon uspostave adekvatne normativne i institucionalne osnove, gospodarstvo je ono koje mora primijeniti sve zahtjeve EU na svojim proizvodima uz odgovarajuće dokaze u obliku dokumenata – ispitnih izvješća i certifikata (slika 3.2.) 2

te tih organizacija. Iz tog razloga akreditacija je postala učinkovito i djelotvorno sredstvo za provjeru i

Nakon uspostave adekvatne normativne i institucionalne osnove, gospodarstvo je ono koje mora primijeniti sve zahtjeve EU na svojim proizvodima uz odgovarajuće dokaze u obliku dokumenata –ispitnih izvješća i certifikata (slika 3.2.) 2 Normizacija ima značajnu i višestruko pozitivnu ulogu na međunarodnoj razini u razvoju i primjeni postupaka ocjenjivanja sukladnosti na način da definiranjem zajedničkih pravila unesenih u pojedinu normu sprječava nastanak barijera u trgovini. S druge strane, olakšava primjenu postupka ocjenjivanja sukladnosti objavom tzv. harmoniziranih normi i tehničkih propisa prihvaćenih od svih zainteresiranih strana. Sukladno takvom trendu normizacije ključna potreba koja se pojavila u postupku ocjenjivanja sukladnosti je uspostava nezavisne i odgovorne provjere kompetentnosti organizacija koje vrše ocjenjivanje, kao i osiguranje povjerenja u rad i dobivene rezultate tih organizacija. Iz tog razloga akreditacija je postala učinkovito i djelotvorno sredstvo za provjeru i osiguranje kompetentnosti, nezavisnosti i integriteta organizacije za ocjenjivanje sukladnosti, čime je

osigurano povjerenje svih zainteresiranih strana u postupak i rezultate ispitivanja, kontroliranja i certifikacije proizvoda.

Akreditacija je potvrda kojom nacionalno akreditacijsko tijelo, nakon provedenog postupka akreditacije (ocjenjivanja kompetentnosti organizacije), potvrđuje da organizacija ispunjava utvrđene zahtjeve i da je kompetentna za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti, a to obuhvaća postupke ispitivanja, kontroliranja i certificiranja proizvoda. Kompetentnost organizacije javlja se kao logičan odgovor na zahtjeve okruženja koji su složeni i traže integriranost kompetentnosti zaposlenika i sposobnosti organizacije (tehnička, tehnološka i organizacijska) za pravodobnu i adekvatnu reakciju na utjecaj dinamičkog okruženja. Akreditacijom se uspostavlja povjerenje na tržištu roba i usluga i ona vri-

Nacionalna tijela za normizaciju

Norme

Umjeravanje Ovjeravanje

Normizacija ima značajnu i višestruko pozitivnu ulogu na međunarodnoj razini u razvoju i primjeni postupaka ocjenjivanja sukladnosti na način da definiranjem zajedničkih pravila unesenih u pojedinu normu sprječava nastanak barijera u trgovini. S druge strane, olakšava primjenu postupka ocjenjivanja sukladnosti objavom tzv. harmoniziranih normi i tehničkih propisa prihvaćenih od svih zainteresiranih strana. Sukladno takvom trendu normizacije ključna potreba koja se pojavila u postupku ocjenjivanja sukladnosti je uspostava nezavisne i odgovorne provjere kompetentnosti organizacija koje vrše ocjenjivanje, kao i osiguranje povjerenja u rad i dobivene rezulta-

Regionalne i međunarodne norme

Sporazumi o međusobnom priznavanju

2 Prilagođeno prema Popović P., Živković V.: op.cit., str.8

Ispunjene norme Mogućnost izvoza

Nacionalna tijela za mjeriteljstvo

Nacionalna akreditacijska tijela

PODUZEĆA

Akreditacija

Ispitni laboratoriji Umjerni laboratoriji Inspekcijska tijela Certifikacijska tijela

Ocjenjivanje sukladnosti

Norme

Kvaliteta, usklađenost, sigurnost, zdravlje

POTROŠAČI I DRUŠTVO

Slika 3.2 Odnos normizacije, mjeriteljstva, akreditacije, ocjenjivanja sukladnosti i gospodarstva

Slika 3.2 Odnos normizacije, mjeriteljstva, akreditacije, ocjenjivanja sukladnosti i gospodarstva

2 Prilagođeno prema Popović P., Živković V.: op.cit., str. 8

Akreditacija je potvrda kojom nacionalno akreditacijsko tijelo, nakon provedenog postupka akreditacije (ocjenjivanja kompetentnosti organizacije), potvrđuje da organizacija ispunjava utvrđene zahtjeve i da je kompetentna za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti, a to obuhvaća postupke ispitivanja, kontroliranja i certificiranja proizvoda. Kompetentnost organizacije javlja se kao logičan odgovor na zahtjeve okruženja koji su složeni i traže integriranost kompetentnosti zaposlenika i sposobnosti organizacije (tehnička, tehnološka i organizacijska) za pravodobnu i adekvatnu reakciju na utjecaj dinamičkog okruženja. Akreditacijom se uspostavlja povjerenje na tržištu roba i usluga i

NORMIZACIJA

MJERITELJSTVO

AKREDITACIJA

OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

KVALITETA

jedi za traženo područje od strane akreditiranog tijela. Usklađenim akreditacijskim postupcima osigurana je slična razina kompetentnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti unutar EU, a time i mogućnost dobivanja usporedivih rezultata. Temeljem toga, a sukladno međunarodnim i regionalnim sporazumima, osigurano je međusobno priznavanje izvještaja i ocjena sukladnosti, odnosno certifikata. Ocjenu sukladnosti proizvoda, procesa i usluga s tehničkim propisima i normama provode stručno i tehnički osposobljeni laboratoriji, certifikacijska i inspekcijska tijela. Važno je napomenuti da ovakav način ocjenjivanja, potvrđivanja i praćenja kompetentnosti od nepristrane i neovisne „treće strane“, koja i sama podliježe ocjenjivanju i praćenju međunarodnih i regionalnih organizacija (kolegijalno ocjenjivanje – „peer evaluation“), doprinosi izgradnji jedinstvene svjetske mreže akreditacijskih tijela i dosezanju visoke razine povjerenja svih učesnika na globalnom tržištu. Mjeriteljstvo je zastupljeno svuda oko nas. Gotovo sve što radimo podvrgnuto je na neki način postupku mjerenja, bilo da se radi o osobnim potrebama ili mjerenju u privrednim transakcijama, indu -

3 Metrologija ukratko,

striji ili znanosti. Iz tog razloga dobro je shvatiti važnost mjeriteljstva i njegovu primjenu u svim aspektima o kojima se danas govori, a to su zakonsko, znanstveno i primijenjeno mjeriteljstvo. No, mjerenje je imalo i ima svoju značajnu ulogu kroz povijest vezanu na utjecaj suverenosti pojedine države. Prilagođena definicija mjeriteljstva, sukladno Međunarodnom rječniku osnovnih i općih naziva u mjeriteljstvu, definira mjeriteljstvo kao znanost o mjerenju, koja obuhvaća sve teoretske i praktične aspekte koji se tiču mjerenja bez obzira na njihovu nesigurnost i bez obzira na to u kojim se područjima znanosti i tehnike obavljaju.

Znanost o mjerenju nije međutim isključivo rezervirana za znanstvenike. Ona je od životne važnosti za sve nas. Mjeriteljstvo je oslonac za djelotvorno i pouzdano funkcioniranje zamršene i većinom nevidljive mreže usluga, dobavljača i komunikacija o kojoj svi ovisimo.

U današnjoj Europi troškovi mjerenja i vaganja istovrijedni su iznosu od 1% našega bruto nacionalnoga proizvoda s gospodarskom zaradom od 2% – 7% GDP-a te je tako mjeriteljstvo postalo prirodni dio naše svagdašnjice3 . Infrastruktura kvalitete osigurava temeljni oslo -

nac za ispitivanja u području zaštite zdravlja i sigurnosti, nadzora nad okolišem, obrade hrane i poštene primjene zakona. Ono također osigurava temelj za poštenu trgovinu u domaćem gospodarstvu i međunarodnoj trgovini na globalnom tržištu. Nacionalni mjeriteljski sustav mora osigurati dobrobit društvu u cjelini, znanosti i privredi.

Ocjenjivanje sukladnosti vezano je uz Novi pristup tehničkom usklađivanju i normama iz 1985. godine, te Opći pristup ocjeni sukladnosti iz 1990. godine. To su mjere koje je uvela Europska zajednica s ciljem smanjivanja zapreka u trgovini, bržeg i lakšeg donošenja usklađenih tehničkih propisa na razini Zajednice, te uzajamnog priznavanja među državama članicama dokaza o sukladnosti proizvoda koji se stavljaju na tržište Zajednice. Novim su pristupom razdvojeni tehnički propisi kao obvezatni od norma kao dragovoljnih dokumenata na način da se direktivama propisuju samo bitni zahtjevi sigurnosti za proizvode, a podrobne tehničke specifikacije određuju u europskim normama na bazi konsenzusa svih zainteresiranih strana koje se o tome dogovaraju u europskim normizacijskim organizacijama (CEN, CENELEC, ETSI). Usklađene europske norme međutim, osiguravaju pretpostavku o sukladnosti proizvoda s bitnim zahtjevima koji su propisani u direktivama, što je pogodnost za proizvođače, pa ta činjenica potiče razvoj europske normizacije. Ujednačeni pristup ocjenjivanju sukladnosti proizvoda osiguran je uvođenjem modula za različite faze ocjenjivanja sukladnosti, određivanjem kriterija za njihovu primjenu te kriterija koje moraju ispuniti tijela za ocjenu sukladnosti koje države članice prijavljuju Europskoj komisiji (EC)prijavljena tijela („notified body “). Opći pristup promicao je mjere

za mjeriteljstvo prijevod u pripremi za tisak i objavu, Zagreb, 2011

3. Izdanje, Državni zavod

za osiguranje kvalitete kod proizvođača (norme ISO 9000), te zahtjeve za osposobljenost prijavljenih tijela izražene normama niza EN 45000, uspostavu nacionalnih akreditacijskih sustava i metoda međusobnog vrednovanja akreditacijskih tijela. Već od 1993. godine pretpostavljalo se da prijavljena tijela zadovoljavaju zahtjeve direktiva ako mogu dokazati svoju sukladnost s usklađenim normama (niza EN 45000 i/ili EN 17000) predočavanjem potvrde o akreditaciji ili kojeg drugog odgovarajućeg dokumenta.

Europska komisija može od država članica tražiti odgovarajuću dokumentaciju o ocjenjivanju osposobljenosti na temelju koje su one imenovale i prijavile tijela za ocjenu sukladnosti proizvoda prema pojedinačnim direktivama. Industrijski proizvodi koji su obuhvaćeni Direktivama Novoga i Općega pristupa su: niskonaponski električni uređaji, radijska i telekomunikacijska oprema, strojevi, dizala, tlačna oprema, jednostavne tlačne posude, plinski uređaji, oprema za rad u potencijalno eksplozivnoj atmosferi, osobna zaštitna oprema, građevni proizvodi, eksplozivi za civilnu uporabu, žičare, rekreacijska plovila, mjerni instrumenti, neautomatske vage, medicinski uređaji, in-vitro medicinski uređaji, implantibilni medicinski uređaji, igračke, energetska učinkovitost za toplovodne kotlove i elektromagnetska kompatibilnost (EMC). Za te skupine proizvoda postignuta je potpuna harmonizacija tehničkih zahtjeva za stavljanje na tržište među državama članicama Zajednice. Proizvodi koji ispunjavaju bitne zahtjeve zdravlja i sigurnosti propisanih direktivama nose „CE“ oznaku sukladnosti. Nadzor nad tržištem od izuzetnog je značaja kako bi tehnička regulativa postigla svoje ciljeve, uz pretpo -

stavku da je kvalitetno uspostavljen, i ima važnu ulogu u funkcioniranju infrastrukture kvalitete. Nadzor provode tijela državne uprave s ciljem postizanja sukladnosti proizvoda s propisanim zahtjevima, odnosno sprječavanja da proizvodi ugroze zdravlje, sigurnost ili neki drugi oblik javnog interesa. Svrha nadzora nad tržištem je osiguravanje sukladnosti s odredbama određenih direktiva EU širom jedinstvenog EU tržišta, kao i štititi interese gospodarskih organizacija budući da pomaže u eliminaciji nelojalne konkurencije.

Sve države članice EU dužne su imenovati i osnovati tijela odgovorna za nadzor tržišta. Sva tijela moraju biti opremljeni potrebnim resursima i trebaju imati ovlaštenja za svoje nadzorne aktivnosti, moraju garantirati tehničku stručnost i profesionalni integritet svih zaposlenih.

Ako promatramo sustav infrastrukture kvalitete s aspekta zainteresiranih strana, tada ih možemo svrstati u tri ključna područja:

1. tržište, odnosno korisnici i krajnji potrošači sa svojim zahtjevima i očekivanjima;

2. nadležna tijela državne uprave čiji je cilj osiguranje sigurnosti, zaštite zdravlja i životne sredine;

3. međunarodne organizacije vezane uz trgovinsku suradnju (WTO, CEFTA …).

Suvremeni pristup organizaciji tehničkog zakonodavstva pojedine države ukazuje na njen značaj kroz usporedbu s razinom kvalitete gospodarstva, odnosno njegovih proizvoda i usluga, u smislu neposrednog utjecaja stanja infrastrukture kvalitete na razinu kvalitete upravo proizvoda i usluga. Povezanost elemenata infrastrukture kvalitete prikazana je na slici 2.3 4 na kojoj normizacija ima centralno mjesto vezano uz sustav sukladnosti pro -

izvoda. Cijeli proces počinje s definiranim zahtjevima, proces normizacije, koji su kasnije pretočeni u norme koje su temelj za realizaciju postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda koji je proizveden sukladno zahtjevima kupca. Ispitivanje se vrši u za te postupke ovlaštenim i akreditiranim laboratorijima. Ispitivanje se vrši sukladno zahtjevu za utvrđivanjem sukladnosti s danim standardnim vrijednostima (kriterijima) sukladno jednom ili više definiranih relevantnih normi. Dobiveni rezultati ispisani u Laboratorijskom izvještaju o ispitivanju ukazuju da li su rezultati sukladni zadanim kriterijima i na taj način se osigurava tijelu za ocjenu sukladnosti izdavanje Potvrde o sukladnosti u odnosu na zadane norme. Važno je reći da su tijela za ocjenu sukladnosti neovisna i da djeluju kao „treća strana“ – neutralna, i u odnosu na proizvođača ili javnu upravu – kao naručitelja potvrde i u odnosu na kupca certificiranog proizvoda. Da bi se ostvarila točna ispitivanja i mjerenja u procesu ocjene sukladnosti, važno je da unutar sustava kvalitete bude kvalitetno uspostavljen sustav mjeriteljstva.

Isto tako, da bi se osiguralo povjerenje u rad svih institucija i tijela važno je da se kroz sustav akreditacije osigura uzajamno povjerenje. Nacionalne mreže moraju biti usklađene s međunarodnim zahtjevima. Nacionalni sustavi infrastrukture kvalitete koji su međunarodno priznati predstavljaju jezgru nacionalne politike kvalitete. Važno je napomenuti da se mogu primijeniti na sve tipove proizvoda i sve parametre procesa. Sukladno tome može se konstatirati da infrastruktura kvalitete daje bitni doprinos ekonomskom i socijalnom razvoju neke zemlje i ima suštinsku ulogu u njenom razvoju. (nastavak u slijedećem broju…)

Prilagođeno Popović P., Živković V.: op.cit., str. 11

Duh suradnje nadilazi vlastitu industriju

Ovogodišnji Kongres UFI-ja, u godini obilježenoj oporavkom sajamske industrije nakon pandemije i novim globalnim izazovima, posvetio je pozornost mnogobrojnim inicijativama udruge za potporu svojim članovima. Više od 800 članova u 86 zemalja pokazalo je izuzetno široko zanimanje za rad krovne organizacije sajamske industrije. Najbolje to pokazuje činjenica da su se upravo mnogi novi članovi prvi put pridružili: 70 tvrtki iz cijelog svijeta u proteklih dvanaest mjeseci postali su članovi UFI-ja. Time su naglašeno ukazali na važnost i značenje sajmova u ovim neizvjesnim gospodarskim vremenima.

Monica Lee-Müller, predsjednica UFI-ja za 2022., sažela je ovu godinu na sljedeći način: „Tijekom posljednjih 12 mjeseci dogodilo se toliko toga što zaslužuje pozornost. Kao globalno udruženje, potrebno nam je puno sudjelovanje talentiranih, predanih žena i muškaraca, iz različitih kultura i podrijetla, kako bismo pokrenuli našu industriju. Osobno mislim da posla ima, ali vidim da dolaze promjene. Ako pogledate demografiju sudionika ovogodišnje Škole upravljanja sajmovima, više od polovice sudionika bile su žene. Među šest dobitnika ovogodišnje potpore za vodstvo sljedeće generacije, četiri su žene, a njih šest dolazi iz različitih geografskih skupina: Azije, Afrike, Srednje Amerike, Europe i SAD-a. Ovi talentirani mladi ljudi s velikim potencijalom jednog će dana voditi našu industriju prema naprijed.“ Ipak, najbitniju poruku Kongresa dala je Lee-Müller u svom zaključku: „Naš duh suradnje nadilazi našu vlastitu industriju. Iznimno sam impresionirana humanitarnim akcijama naših članova. Tako sam ponosna na ono što je naša zajednica učinila i iskreno se nadam da će sukob i patnja uskoro prestati i da će ponovno zavladati mir.“

Sažimajući aktivnosti UFI-ja za 2022., Kai Hattendorf, izvršni direktor i generalni direktor UFI-ja, kaže: „Ono što čini UFI tako jakim u ovakvim vremenima je to što su se mnogi članovi UFI-ja već susreli s jednim ili više ovakvih aktualnih izazova i rado dijele svoja znanja, iskustva i strategije jedni s drugima. Kao UFI tim, ostajemo predani tome da svi resursi koje pružamo budu tu da pomognu našim članovima da se uspješno nose s ovim izazovima. S ovime smo dobro pozicionirani za sve s čime ćemo se susresti 2023. i kasnije.“

Svestrana aktivnost

Tijekom godine, rad UFI-ja bio je usredotočen na ponovno otvaranje i oporavak industrije, u izazovnoj pozadini ruske invazije na Ukrajinu, fluktuirajućih gospodarskih uvjeta diljem svijeta i tekućih zatvaranja zbog pandemije, posebno u Kini. Glavne aktivnosti UFI-ja u proteklom razdoblju mogu se grupirati u nekoliko skupina:

Zagovaranje

Angažman UFI-ja oko zagovaranja industrije značajno raste – u skladu sa činjenicom da se udruga vidi i prepoznaje kao globalni predstavnik izložbenog segmenta industrije događanja. Dva primjera: UFI je nedavno postao registrirana organizacija za vezu s ISO-om i uključen je u projekte s OECD-om.

Kao član osnivač inicijative „Net Zero Carbon Events“ čiji je domaćin JMIC, UFI je vodio projektni ured prvih dvanaest mjeseci. Na COP26 u Glasgowu, inicijativa je na posebnoj sjednici predstavila obećanje industrije o događajima s neto nultom emisijom ugljika. Nedavno je u Sharm el-Sheikhu na COP27 inicijativa predstavila Plan provedbe. Preko Europskog saveza izložbene industrije (EEIA) u Bruxellesu i Saveza izložbi i konferencija (ECA)

u Washingtonu, UFI pokreće i podržava tekući rad na zagovaranju uvjeta i podrške ponovnog otvaranja nakon pandemije.

UFI nastavlja s radom i ažuriranjem određene COVID19 web prisutnosti na www.ufi.org/coronavirus i pruža redovita ažuriranja o ponovnom otvaranju tržišta diljem svijeta (UFI Market Tracker), kao i druge relevantne informacije.

Istraživanje

UFI pruža redovite istraživačke uvide o globalnim, regionalnim i tematskim temama, od kojih se većina smatra svjetskim mjerilima industrije, a mnoge su dostupne industriji u cjelini. Odabir ključnih izdanja posljednjih mjeseci uključuje:

– Bijela knjiga pod naslovom „Perspektiva organizatora događaja o vlasništvu nad podacima“. Ovaj dokument dijeli kritična područja koja se moraju uzeti u obzir za odnose podataka organizatora i dobavljača.

– Novo izdanje izvješća „Global Recovery Insights“ UFI & Explori prati odgovor kupaca na pandemiju na temelju anketiranja više od 9000 izlagača i posjetitelja diljem svijeta. Projekt je podržao SISO.

– Potpuno ažurirana „UFI svjetska karta mjesta“. Izvješće daje globalni pregled kapaciteta izložbenih prostora i 21 profil tržišta. U izvješću su navedeni najveći prostori za svih 21 sajamskih prostora čiji ukupni kapacitet prelazi 300.000 m² bruto zatvorenog izložbenog prostora.

– 29. izdanje izvješća „UFI – Global Barometer“ provedeno u suradnji s 19 članova udruge UFI, nastavlja pratiti utjecaj pandemije na sajamsku industriju i velikim se dijelom usredotočuje na tekući oporavak i izglede za 2023., kao i na evoluciju digitalizacije industrije.

– Ažuriranje o „Globalnom gospodarskom utjecaju izložbi“. Izračuni sada uključuju konačne brojke za 2019.

– Izvješće pod nazivom „Pronalazimo budućnost, zajedno – prema održivijoj B2B industriji sajmova u SAD-u i Kanadi“. Ovo istraživanje imalo je za cilj procijeniti materijalne utjecaje na okoliš poslovanja B2B industrije sajmova. UFI je jedan od 14 partnera koji su surađivali na ovom projektu.

UFI događaji i zajednice

Fokus UFI događaja pomaknut je natrag na formate uživo, licem u lice gdje god je to moguće. Webinari „UFIconnects“ i drugi digitalni formati koriste se kao komplementarna vrsta događaja.

Ograničenja putovanja u cijeloj regiji zbog pandemije i izbijanja omikrona onemogućila su održavanje redovite Azijsko-pacifičke konferencije 2022. Umjesto toga, zajedno s članovima diljem regije, održao se „UFI Asia Pacific Week“ koji je imao više od desetak lokalnih i nacionalnih događaja i susreta za članove UFI-ja u regiji.

Grupa članova UFI-ja pridružila se posebno organiziranom posjetu izaslanstva UFI-ja na „Expo 2020 Dubai“ početkom ožujka. Osim toga, jednodnevna konferencija „Africa Exhibition Industry Outlo-

ok“ održana je 13. rujna 2022. u Johannesburgu, Južnoafrička Republika.

Europska konferencija održana je od 4. do 6. svibnja 2022. u Poznanu u Poljskoj, a LatAm konferencija održana je od 11. do 13. svibnja 2022. u Buenos Airesu u Argentini. Posljednje, ali ne i manje važno, ove je godine održano inauguracijsko izdanje Asia CEO Summit & Joint Leadership Summit – suradnja između AEO (UK), SACEOS (Singapur), SISO (SAD) i UFI, koji se održao od 5. do 7. listopada 2022., u Singapuru.

Osim toga, UFI je partner i dioničar „Exhibition Think Tank Cluba“ – globalne platforme zajednice za profesionalce u industriji. Kroz partnerstvo, osoblje iz tvrtki članica UFI-ja ima besplatan pristup platformi, koja je prerasla u živahnu industrijsku zajednicu od 1000 članova.

2024. – 100 godina Sajma u Koelnu

UFI Global Kongres važan je za izložbenu industriju kao najveći globalni skup godine, koji okuplja stotine industrijskih lidera iz cijelog svijeta da se umreže i uče. Kao dokaz globalnog značenja UFI-ja, Kongres se održava svake godine u različitim regijama diljem svijeta. UFI Global Congress održava se svake godine u listopadu ili studenom na sajmovima širom svijeta. Nakon ovogodišnjeg Kongresa u Muscatu (Sultanat Oman), događaj će se 2023. preseliti u Las Vegas (SAD), gdje će se održati od 1. do 4. studenog 2023. Nedavni domaćini su Rotterdam (Nizozemska), Bangkok (Tajland), St. Petersburg (Rusija), Johannesburg (Južna Afrika), Šangaj (Kina), Milano (Italija), Bogota (Kolumbija) i Seul (Južna Koreja).

Obrazovanje

UFI-jeva oznaka „UFI Certified Professional“ (UCP), pokrenuta prethodne godine, nastavlja se razvijati. Od svog pokretanja, UFI je dodijelio 26 certificiranih priznanja profesionalcima u sajamskoj industriji s time da je više od 100 kandidata u procesu evaluacije. Od pokretanja novog programa održano je šest izdanja „Škole izložbenog menadžmenta“.

Njemačka – jedno od tri najveća svjetska izložbena tržišta – već je nekoliko puta bila domaćin UFI kongresa, posljednji put 2002. godine, kada je događaj održan u Münchenu. 91. UFI Global Congress – godišnje globalno okupljanje izložbene industrije održati će se od 20. do 23. studenog 2024. Domaćin će biti Koelnmesse, a održat će se u novom kongresnom centru Confex u Koelnmesseu, jednom od najmodernijih sajamskih centara u Europi. Kao sajam u srcu Europe, i s gotovo 400.000 m2 unutarnjeg i vanjskog prostora među deset je najvećih u svijetu. Izvršni direktor Koelnmessea, Gerald Böse, kaže: „2024. ćemo proslaviti 100 godina Koelnmessea. Tako će 2024. biti godina u kojoj se tradicija i budućnost spajaju na vrlo poseban način. Vrijeme i mjesto bit će baš pravo za još jedan veliki događaj naše branše. Budite dio toga i proslavite zajedno s nama u krugu naše obitelji svjetskih sajmova. Jedva čekamo da vam poželimo dobrodošlicu u Kölnu.“

Za najbolji poklon nikada nije kasno!

Logistički izazovi u trgovini

piše: dr. sc. Matija Kovačić

1. Uvod

Jedan od temeljnih izazova trgovine, bilo da se radi o maloprodaji ili veleprodaji, definiranje je optimalnih zaliha za zadovoljenje potražnje kupaca te smanjenje manipulativnih troškova uskladištene robe. Osim toga, s porastom popularnosti e-trgovine, odnosno web shopova, jedno od pitanja koje se postavlja je veličina i potreba osiguranja skladišnog prostora u kojem će se nalaziti uskladištena roba koja se nudi. Opisani izazovi mogu se premostiti ili smanjiti provođenjem prediktivnih analiza na temelju trendova iz prošlosti za što često treba osigurati podršku informacijskog sustava zbog lakše i brže analize, odnosno mogu se premostiti iskustveno i promatranjem tržišnih trendova. Međutim, sve veća turbulentnost okoline koja podrazumijeva česte probleme s funkcioniranjem lanaca opskrbe, može značajno umanjiti pouzdanost dobivenih izračuna što će narušiti mogućnost podmirenja potražnje.

No, osim potrebe osiguranja dovoljne količine zaliha i smanjenje manipulativnih troškova uskladištene robe, jedan od izazova koji se javlja je i potreba za uvažavanjem reklamacija, odnosno česti povrati robe što je posebno značajno za web shopove u kojima kupci vraćaju, najčešće, odjevne predmete zbog neodgovarajuće veličine. U tom kontekstu, povratna logistika predstavlja posebno velik napor posebice za male organizacije s malim brojem zaposlenih. Treba spomenuti i sve popularniji drop -

shipping čija popularnost dodatno raste s razvojem platformi koje nude mogućnost dropshipping-a. Drugim riječima, iako je logistika kao takva često nevidljiva spona između trgovine i kupca, bez adekvatnih logističkih procesa nije za očekivati da će se moći ispuniti očekivanje kupca i pravovremeno dostaviti kupljeni proizvod ili riješiti reklamacija.

2. Skladišta i zalihe Gotovo svaka trgovina, osim trgovina koje se bave prodajom usluga, mora posjedovati skladište unutar kojeg na zalihama ima odgovarajuću količinu robe koja se nudi kupcima. Količina uskladištene robe uobičajeno je determinirana procjenama prodaje koje variraju u ovisnosti o trendovima na tržištu kao što je to godišnje doba, blagdani i slično. Osim toga, količina uskladištene robe determinirana je i akcijskim prodajama i predviđanjima količine prodane robe. Točno prognoziranje robe koju je potrebno

uskladištiti je izrazito kompleksno i u predviđanje mora biti uključen velik broj varijabli, a dobiveni rezultati mogu biti nedovoljno pouzdani ako dođe do promjene, primjerice, vremenske prognoze što je čest slučaj.

Poseban izazov leži u osiguranju mikroklimatskih uvjeta za pokvarljivu robu ili robu koja ima velik volumen i samim time zauzima značajan prostor u skladištu. Osiguranje dovoljne količine robe i predviđanja prodaje takve robe može biti problematično budući, kao što je to bio slučaj u jeku pandemije SARS CoV-2 virusa, kako se trend gomilanja kućnih zaliha može jako brzo pojaviti ali s druge strane i jako brzo nestati što za trgovce znači ili manjak robe, a samim time i potencijalnu manju prodaju u odnosu na konkurenta koji je potencijalno imao veću količinu robe na zalihi ili, s druge strane, višak robe i gomilanje zaliha koji predstavljaju trošak. Opisana situacija značajno je jednostavnija za velike trgovačke lance koji se opskr-

bljuju iz vlastitih logističko-distributivnih centara koji su po svojem kapacitetu značajno veći u odnosu na skladišta malih trgovina koje nemaju velik kapacitet skladišta, a samim time su značajno više izložene ovakvim situacijama. No, bez obzira na veličinu, problemi u lancima opskrbe kao i problemi kod proizvođača robe mogu jednako pogoditi i velike i male trgovce kao što je to slučaj s jestivim uljem, odnosno kokošjim jajima.

3. Prediktivne analize

Iako je provođenje prediktivnih analiza jedna od mogućnosti predviđanja potražnje za proizvodima, provođenje kvalitetne prediktivne analize zahtjeva prikupljanje velikog broja podataka o navikama kupaca, odnosno o prodaji u svakoj od trgovina (u slučaju da se radi o lancu trgovina). Na temelju prediktivnih analiza, mogu se osigurati dovoljne količine zaliha potrebne za zadovoljenje zahtjeva kupaca i to bez značajnijeg gomilanja zaliha ili bez značajnije nemogućnosti zadovoljenja potražnje za proizvodima.

U globalu, prediktivne analize uključuju trendove prodaje u prethodnim razdobljima, a značajno se mogu olakšati, u teoriji, kroz ispitivanje stavova kupaca prema kupnji proizvoda. Dobiveni podatci zatim se statistički i matematički obrađuju kako bi se predvidio potencijalni trend potražnje za proizvodima u budućnosti tj. u vremenu naručivanja. Opisani postupak značajno je olakšan postojanjem informacijskog sustava pomoću kojeg se može identificirati prijašnji trend bez potrebe referenta nabave za ulaganjem većih napora u proračunavanje buduće potražnje. Ovakav pristup karakterističan je za centraliziranu nabavu u velikim trgovačkim lancima gdje se roba skladišti u logističko-distributivnom centru i sukladno potrebi trgovina otprema iz njega.

Provođenje prediktivnih analiza posebno je olakšano razvojem umjetne inteligencije i stvaranjem tzv. Big Data iz kojeg se na vrlo jednostavan i brz način može predvidjeti buduća potražnja. Osim toga, kroz svaku novu generaciju, umjetna inteligencija tj. program zasnovan na umjetnoj inteligenciji može procijeniti precizniju potražnju, a samim time i olakšati naručivanje optimalne količine robe. Ovakav pristup zahtjeva značajnija financijska ulaganja, primarno u razvoj programskog rješenja, a zatim i u mehanizme prikupljanja podataka potrebnih za normalno funkcioniranje rješenja.

4. Povratna logistika

Povrat proizvoda karakterističan je za web shop u kojem kupci često naručuju različite veličine proizvoda, najviše odjevnih predmeta, te nakon isprobavanja iste vraćaju natrag. Povratna logistika za trgovinu, posebice male trgovine, znači značajne napore u kontekstu osiguranja dovoljnih kapaciteta zaposlenika kao i dovoljnih kapaciteta robe različitih veličina (u kontekstu odjeće). No, to ne znači da se velike trgovine ne susreću s istim izazovom koji je potencijalno olakšan zbog mogućnosti korištenja vozila distribucije za povrat robe u centralno skladište u kojem se vrši zamjena u slučaju da trgovina nema traženi zamjenski proizvod.

S druge strane, trgovine koje za povrat koriste kurirske usluge susreću se sa značajno većim izazovima i to primarno u kontekstu vremena koje je potrebno za primitak reklamirane robe te slanje zamjenskog proizvoda. Sve spomenute operacije, osim troška u vremenu, predstavljaju i financijski trošak budući da angažman zaposlenika u rješavanju reklamacije, pakiranje i ostale operacije također trebaju biti uzete u obzir ako se govori o troškovima povrata. S druge strane, osim reklamacija, po -

trebno je voditi računa i o povlačenju proizvoda s tržišta i logističkim izazovima vezanim uz spomenuto, budući da se može dogoditi situacija u kojoj se naknadnim ispitivanjem identificira da je neki proizvod zdravstveno neispravan ili da posjeduje druge manjkavosti koje mogu ugroziti sigurnost i zdravlje kupca.

To za trgovinu znači potrebu organiziranja prikupljanja svih već prodanih proizvoda, odnosno sakupljanje cjelokupne serije proizvoda za koju se ispostavi da je manjkava i njezin transport prema centralnom skladištu ili nekoj drugoj lokaciji u ovisnosti o sustavu.

5. Zaključne misli

Nesumnjivo je kako logistika ima značajnu ulogu u osiguranju normalnog funkcioniranja svake trgovine. Iako se smatra kako je logistika i logistički procesi kao takvi trošak, oni se mogu pretvoriti u konkurentsku prednost ako se optimiziraju. Optimizacija logističkih procesa može značiti i potrebu implementacije tehnoloških inovacija kao što je to umjetna inteligencija koja može značajno olakšati provođenje analiza, a samim time i predviđanja budućih potreba. Nadalje, svaka trgovina, odnosno menadžment svih trgovina treba promišljati i o potencijalnim promjenama koje se mogu dogoditi na tržištu, a koje mogu rezultirati promjenama u potražnji što može pozitivno ali i negativno implicirati funkcioniranje trgovine kao takve. Osim toga, neophodno je voditi računa i o pozitivnim zakonskim propisima koji definiraju minimalne tehničke uvjete, a koji imaju značajan utjecaj na odabir skladišne lokacije kao i skladišnu opremu. S obzirom na sve opisano, logistika i logistički procesi ključ su uspjeha svake djelatnosti pa tako i trgovine, a njihov razvoj i optimizacija mogu biti temelj uspješnosti i konkurentnosti.

Održivi skladišni sustavi kao nova paradigma logistike

piše: Bojan Premužić, mag. ing. traff.

Uvod

S porastom značaja održivosti dolazi i do potrebe definiranja novih paradigmi kao i novih modela poslovanja u svim granama djelatnosti pa tako i logistici. Jedan od segmenata logističkog sustava, koji je posebno zahvaćen promjenama, su skladišni sustavi zbog činjenice kako učinkovitost i djelotvornost skladišnog sustava, a posljedično tome i ekonomičnost, može utjecati i determinirati učinkovitost i djelotvornost cjelokupne organizacije, a posebno ako se radi o organizaciji u kojoj je logistika od presudnog značaja. Tome u prilog ide

i stav u stručnoj i znanstvenoj literaturi o potrebi optimizacije i smanjenja troškova odvijanja skladišnih procesa budući da su istraživanja ukazala kako upravo troškovi skladišnih procesa, kao i općenito troškovi logističkih procesa, imaju značajan udio u ukupnoj cijeni gotovog proizvoda.

Drugim riječima, kroz smanjenje troškova, a kroz povećanje učinkovitosti i djelotvornosti skladišnih procesa, organizaciji se omogućuje snižavanje troškova po jedinici proizvoda što ujedno znači i mogućnost osiguranja temelja za veću dobit. Ovakav pristup je ujed -

no pristup strategije troškovnog vodstva iz čega proizlazi strateški značajna uloga koju logistika i logistički sustavi kao takvi imaju za funkcioniranje organizacije.

Održivi skladišni sustavi Održivost se sagledava kroz tri sastavnice, ekonomsku održivost, ekološku održivosti i socijalnu održivost. Ako se pojmovno sagledava, održivost se može definirati kao osiguravanje sposobnosti da buduće generacije zadovolje iste potrebe koje zadovoljava sadašnja generacija, a što znači

da sadašnja generacija mora racionalno upravljati resursima i voditi računa o smanjenju zagađenja tj. o ravnopravnosti unutar društva i ekonomskoj održivosti sustava. U tom kontekstu, održivi skladišni sustavi mogu se definirati kao sustavi koji imaju osiguran balans između komponenti održivosti, odnosno sustavi koji nemaju značajniji negativan utjecaj na okolinu u kojoj se nalaze.

Ako se skladišni sustavi detaljnije analiziraju, evidentno je kako postoji rizik vezan uz potencijalnu neodrživost, a što znači mogućnost negativnog utjecaja na ekološku komponentu održivosti budući da skladišni sustavi mogu proizvoditi otpad kao što je to plastična folija, značajna količina kartonske ambalaže i slično.

S druge strane, potreba osiguranja mikroklimatskih uvjeta u skladišnim sustavima za osjetljive proizvode znači i potrebu za potencijalno većom količinom energenata čijom se proizvodnjom može negativno utjecati na ekološku komponentu. Nadalje, potreba za većom količinom energenata može utjecati i na povećanje financijskih davanja, a što u konačnici može ugroziti ekonomsku održivost.

Ako se govori o socijalnoj komponenti održivosti, odnosno društvenoj komponenti, s obzirom na to da se u skladišnim sustavima najvećim djelom operacije obavljaju pomoću viličara, u ovisnosti o proizvodima u različitim mikroklimatskim uvjetima, potrebno je naglasiti i skrenuti pozornost na zaštitu na radu i osiguranje sigurnih radnih uvjeta, a što je ujedno i komponenta društvene tj. socijalne održivosti.

No, ne treba zaboraviti i obvezu osiguranja jednakosti kao i sva ostala prava zajamčena zakonom tj. etičkim i moralnim načelima. U konačnici, kroz osiguranje sigurnih radnih uvjeta u dugom roku će nesumnjivo doći do ušteda ve -

zanih uz manji broj izgubljenih sati rada zbog bolovanja, manjih troškova zbog potrebnih medicinskih i drugih zahvata kako bi se sanirale posljedice profesionalnih bolesti i slično.

Transformacija skladišnog sustava u održi sustav

Napori u transformaciji konvencionalnih skladišnih sustava u održive skladišne sustave determinirani su postojećim stanjem, a koje je najvećim djelom vezano uz infrastrukturno stanje. Drugim riječima, postojeća skladišna oprema često može biti ograničavajući faktor budući da nedovoljno dobro izvedena izolacija zidova, a posebno krovova skladišta, može rezultirati gubitcima topline.

S druge strane, osvjetljenje kao izrazito važan faktor također može biti ograničavajuće budući da korištenje rasvjetnih tijela koja nisu ekološki prihvatljiva tj. energetski učinkovita može rezultirati značajnim trošenjem energenata. Zamjena takvih rasvjetnih tijela i potencijalna implementacija senzora pokreta za paljenje rasvjetnih tijela u područjima skladišta s malim brojem aktivnosti tijekom dana mogu biti osnova za smanjenje troškova električne energije.

Nadalje, drukčija infrastrukturna izvedba krovova skladišta također može imati utjecaj na uštede, budući da će se smanjiti potreba za zagrijavanjem ili hlađenjem, a u ovisnosti o potrebi osiguranja drukčijih mikroklimatskih uvjeta.

Od infrastrukturnih promjena vezanih uz transformaciju, potrebno je naglasiti i potreban drukčiji dizajn vrata skladišta, mogućnosti implementacije solarnih panela koji će se koristiti za napajanje rasvjetnih tijela ili proizvodnju topline tj. napajanje rashladnih uređaja, kao i mogućnost korištenja tako proizvedene energije za punjenje viličara.

Implementacija solarnih panela posebno je pogodna na krovovima skladišnih sustava budući da su, uz pretpostavku veličine, skladišni sustavi većih organizacija značajnih dimenzija što omogućuje implementaciju velikog broja solarnih panela.

No, osim infrastrukturnih promjena potrebno je promijeniti i svijest zaposlenika kroz drukčiju organizaciju rada u kontekstu odvajanja otpada i recikliranja, odgovoran pristup prema rasvjetnim tijelima, klimatizaciji i slično. Sve nabrojeno može imati utjecaj na manju potrebu za energentima, a time i manju potrebu za financijskim resursima.

No, potrebno je imati na umu i da je prilagodba infrastrukture također značajna investicija zbog čega je transformaciju skladišnog sustava u održivi sustav potrebno sagledavati kao dugoročnu tj. stratešku investiciju.

Zaključno

Zelena tranzicija je budućnost svakog sustava s obzirom na sve veću potrebu i sve veći zahtjev za racionalnim upravljanjem energentima. Kroz transformaciju tradicionalnog u održivi sustav, moguće je stvoriti osnove za razvoj konkurentske prednosti zbog manjih troškova s jedne strane, a s druge strane zbog stvaranja bolje reputacije organizacije, što će tržište u konačnici prije ili kasnije prepoznati. Razlog za to je i tranzicija svijesti tržišta prema održivosti i važnosti koju održivost ima.

S obzirom na to, nesumnjivo je kako se javlja potreba za promišljanjem zelene tranzicije i usvajanjem drukčijih poslovnih modela kao i drukčije paradigme, što u konačnici može značajno utjecati ne samo na organizaciju kao takvu, već i na globalno okruženje ukoliko je svijest i potreba za transformacijom kolektivno prihvaćena.

Automatizacija logističkih procesa primjenom robotskih sustava

piše: Jovana Nikolić, mag. oec. Fakultet inženjerskih nauka, Univerzitet u Kragujevcu

Uvodno

Ostati na vrhu postaje sve teže i izazovnije zbog brzorastućih i promjenjivih digitalnih tehnologija i rješenjima zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. Svijet tehnologije, masovnog prilagođavanja i napredne proizvodnje doživljava brzu transformaciju. Roboti postaju još važniji jer se sada mogu povezati s ljudskim umom pomoću stvorene veze ljudski mozak - računalo i napretka u umjetnoj inteligenciji. Digitalizacija je stvorila novu paradigmu u proizvodnji koja naglašava i temelji se na modernizaciji i automatizaciji. Iako proizvodna in -

dustrija teži uspostavljanju skoro totalnih automatiziranih tvornica kako bi se postigla ušteda, izazvala je zabrinutost oko eliminiranja ljudi tj. zaposlenika.

Industrija 4.0 donijela je novu, otpornu tehnologiju, nove načine rada i ulogu ljudi u industriji. Industrija 5.0 kao odgovor na Industriju 4.0, mijenja paradigmu i donosi rješenje – smanjivanje naglaska na tehnologiji i naglašavanje poretka zasnovanog na suradnji između ljudi i strojeva. Sve ovo je neophodno kako bi organizacije ostvarile konkurentsku prednost na tržištu.

Robotski sustavi

Robot se definira kao stroj koji je sposoban automatski izvršiti složen niz radnji, posebno onih koje je moguće programirati pomoću računala. Roboti danas imaju sve značajniju ulogu u području logistike, međutim, njihova primjena u ovoj industriji tek je u fazi razvoja. Veliki broj logističkih organizacija diljem svijeta testira i provodi eksperimente uključivanjem robota u rad s ljudima. Jedno od pitanja koja se postavljaju je razlog za to? Postoji puno aktivnosti koje bi roboti mogli učinkovitije i preciznije izvršiti umjesto ljudi. Zatim,

implementacija robota u tvornicama znači i smanjenje potrebe za radnom snagom u procesima. Robotski sustavi se implementiraju u tvornice kako bi povećali produktivnost i preciznost u radu. Roboti se proizvode u različitim veličinama u zavisnosti od njihove svrhe. Mali roboti su namijeni kao pomoć zaposlenima u skladištima, dok su veći roboti namijeni manipulaciji tereta koji čovjek ne može pomicati.

George Devol je 1954. godine patentirao prvog industrijskog robota pod nazivom Unimate. Nakon pet godina, General Motors je instalirao Unimate u svoj rad, konkretno za točkasto zavarivanje, čime je znatno odskočio u odnosu na konkurenciju. Ovim pothvatom, tvornica General Motorsa napravila je revoluciju u automobilskoj industriji u to vrijeme te su taj primjer počeli slijediti i ostali proizvođači automobila, poput BMW-a, Volva i Fiata. Robotska ruka Unimate obavljala je sve operacije koje su bile opasne za ljude. Dakle, ako se osvrne i pogleda u prošlost i nastanak prvih robota, može se zaključiti da su roboti bili namijeni za provođenje jednostavnih operacija, poput zavarivanja, prijenosa pojedinih dijelova tj. transporta paketa itd. Ova serija robota bila je neinteligentna zato što je izvodila isti pokret tijekom cijelog dana s visokom preciznosti. Danas se, međutim, radi na razvijanju umjetne inteligencije u obavljanju proizvodnih procesa u različitim granama industrije.

Primjena robota u skladišnom poslovanju

Ako se govori o automatizaciji procesa, postoji niz struja u znanosti i praksi koje imaju podijeljena mišljenja. Neki od analitičara smatraju da je automatizacija doprinijela stvaranju radnih mjesta, dok drugi smatraju da automatizacija dovodi do njihova ukidanja. Ono što je si -

gurno je to da se postepeno stvara podjela između radnih mjesta koja zahtijevaju visoku kvalifikaciju i radnih mjesta koja zahtijevaju nižu kvalifikaciju. Automatizacija, u ovom slučaju, dovodi do smanjenja potrebe za radnom snagom dijela radne snage koja posjeduje niže kvalifikacije tj. kompetencije. U tom kontekstu, procjenjuje se da će najviše zaposlenika ostati bez posla u centrima za logistiku, s obzirom na to da će mnogi logistički procesi biti automatizirani do 2030. godine. Zbog čega je to tako? Umjetna inteligencija preuzeti će broje aktivnosti ponavljajućeg karaktera koje centri za logistiku sada obavljaju. Automatizacijom logistike smanjit će se ručno unošenje informacija i podataka, manipulacija teretom, kao i sve ostale aktivnosti koje su se do sada ručno odrađivale. Predviđa se da će doći do potpune automatizacije skladišnog prostora koji posjeduju visoke regale s autonomnim vozilima koja se kreću duž prolaza. Različiti sustavi za upravljanje skladištem omogućiti će praćenje zaliha u realnom vremenu, osiguravajući usklađenost sa sustavom naručivanja, dok će 3D printeri omogućiti proizvodnju rezervnih dijelova po mjeri. Navedeno su samo neke od prednosti automatizacije skladišta koja se očekuju u skorijoj budućnosti.

Otkako je Amazon kupio Kivu 2014. godine i usvojio veliki broj mobilnih robota u svom poslovanju, velik broj organizacija širom svijeta počinje slijediti primjer Amazona. Oni su prva organizacija koja je u potpunosti automatizirala svoje skladište. Zahvaljujući primjeni robotiziranog sustava, Amazon uspijeva ispuniti zahtjeve kupaca izrazito velikom brzinom u jako kratkom vremenskom periodu. Nadalje, roboti koje je proizvela Kiva mogu prići polici na kojoj se nalaze određeni artikli i cijelu policu preseliti na mjesto na kojem se nalazi čovjek koji manipulira tim artiklima. Algo -

ritam kretanja robota u skladištu Amazona doveden je do savršenstva. Danas ova kompanija posluje kao tvornica 4.0.

Umjesto zaključka

Posljedica razvoja Industrije 4.0 omogućuje strojevima i uređajima obavljanje aktivnosti koje su po svojoj prirodi ponavljajuće i opterećujuće za zaposlenike. S druge strane, Industrija 5.0 se bavi premošćivanjem jaza između robota i visoko kompetentne radne snage kako bi se krajnjem korisniku isporučili najbolji proizvodi i usluge. Umjetna inteligencija prodrijeti će u proizvodne lance opskrbe i proizvodne pogone do razine bez presedana. Industrija 5.0 stvoriti će veliki broj radnih mjesta u oblasti umjetne inteligencije i programiranja robotskih sustava.

Uključivanje robota u obavljanje poslovnih zadataka sa zaposlenicima, otvara i mnoga pitanja u načinu poslovanja i pravima zaposlenika. Roboti ne zahtijevaju primanje plaće, nemaju potrebu odlaska na bolovanje, nemaju potrebu uzimati pauze za obrok i sva ostala prava koja pripadaju zaposlenicima. Kako će i na koji način biti regulirano poslovanje u ovakvim uvjetima, jedno je od značajnih pitanja na koje će budućnost dati odgovor. ST

Brkasto vrime (3 dio)

Vrijeme je za promjene na „Zeleno poslovanje“

piše: mr. sc. Branko Pavlović

Zelena tranzicija će pobijediti. Proces nije lagan ni jeftin, ali je isplativ za budućnost.

Iako su mediji i sve dnevne novine pune vijesti, analiza i komentara i njegove razorne posljedice, vezanih uz rat u Ukrajini, drugih aktualnih tema ne manjka, jer život ide dalje, rad, poslovanje, napose ekonomija i gospodarstvo ne smiju stati, kao što se ne smiju zanemariti niti planovi razvoja i napretka bez obzira na teške izazove pred kojima se nala -

zi Europska unija, posebno u kontekstu energetske krize, inflacije i preživljavanja u tekućim jesenskim i predstojećim zimskim mjesecima, pa i duže.

Stoga alarmantni i urgentni apeli i pozivi da ne samo podržimo održivo, već da zajedno gradimo otporniju budućnost, naša su stvarnost i naša obveza, pa tako održivi razvoj

i zelena tranzicija postaju i jesu prioriteti za tvrtke u poslovanju danas i sutra. Cilj svih apela i poziva jeste upoznati tvrtke s procesom zelene tranzicije, pri čemu ODRŽIVOST nije samo zakonska obveza već nužnost za sve. Investitori, kupci, kao i sadašnji i budući zaposlenici, sve više procjenjuju tvrtke po održivosti.

U tom svijetlu, kod tvrtki se sve više naglašava važnost i provodi ESG strategija kao okosnice korporativnog upravljanja, koja se odnosi na primjenu i izvještavanje o okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima (ESG – enviromental, social, and governance). Okolišni, društveni i upravljački kriteriji kod izvješćivanja temelj su ocjenjivanja uspješnosti i održivosti tvrtke. Dakle, vrijeme je za promjene! Prelazak na zeleno poslovanje, pred nas sve dionike društvene reprodukcije, stavlja velike izazove. zeleno poslovanje (tranzicija) nije samo energetski, prometni, prehrambeni ili ekonomski proces, to je prije svega društveni proces promjene paradigme osnovnih društvenih normi.

To je ujedno promjena svijesti građana i poduzetnika da ne ovise isključivo o „velikim“ sustavima i državi, nego da se okrenu sebi i svojim lokalnim sredinama, da upravljaju aktivno svojom energijom, resursima, računima, svojim budžetima, da mogu aktivno planirati. Pri čemu su ključne poruke promjene: planiranje i upravljanje, a

fokus je na građanima (stanovnicima) malim i srednjim tvrtkama, pri čemu zalog uspjeha u provođenju promjena su LJUDI njihovo znanje i sposobnost da pronalaze modele i alate koji će otvoriti nove prilike napretka ne samo tvrtkama nego svima nama.

Model koji pruža nove prilike tvrtkama u ovom „brkastom vrimenu“ je i kružna ekonomija. Gospodarstvu je potreban odmak od linearne ekonomije i neograničenog iskorištavanja resursa. Novi inovativni modeli omogućuju aktivniju suradnju u industrijama, gradovima i zajednicama koji otkrivaju nove dimenzije stvaranja održive vrijednosti kao što je prodaja usluga umjesto proizvoda, obnavljanje resursa iz otpada, dijeljenje imovine i proizvodnja okolišnih zaliha. U svijetu ograničenih prirodnih resursa i kontinuiranog rasta stanovništva, kružna ekonomija postaje jedan od presudnih modela/alata za opstanak. Oporavak svjetskog gospodarstva zahtijevati će primjenu strategija koje mijenjaju ponašanje, razbijajući paradigme koje vladaju još od doba industrija -

lizacije /vidi rad dr. sc. Marko Šundov. Glas Slavonije 1. 11. 2022. prilog Magazin/. Linearna proizvodnja postaje neodrživa u 21. stoljeću zbog neograničenog iskorištavanja prirodnih resursa i potrošnje fosilnih goriva. Naime, očekuje se nastavimo li tako, da će se u slijedećih 30-40 godina potrošnja udvostručiti, a do 2050. godine predviđa se povećanje godišnje proizvodnje otpada za 70 % (Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma – GAP report 2021) Dakle, potreban nam je odmak od linearne ekonomije i kontinuiranog pomicanja granica mogućnosti.

Kružna ekonomija postupno postaje bitan model za donositelje odluka u vladama i tvrtkama. No, unatoč pozitivnim pomacima, izazvanim ovim „brkastim vrimenom“, današnja ekonomija i dalje je uglavnom linearna i pretjerano neučinkovita u smislu korištenja prirodnih resursa i stvorenog onečišćenja, pa nas i ne čudi da će trenutačna ekonomija „uzmi-napravi-iskoristi-odloži“ (take-make-use-dispose) još snažnije djelovati na štetne posljedice dobrobiti svih nas. Sto -

Izvor: Deloitte, K. Grgić, 2022.

ga žurno, ali i sustavno uvođenja kružne ekonomije svom snagom lupa na naša vrata.

Sedam različitih poslovnih modela kružne ekonomije mogu poslužiti kao korisni alati za razmišljanje i uvođenje iste u našu stvarnost, ističući različite logike i obrazloženja:

– od kolijevke do koljevke (cradle to cradle) tvrtke stvaraju proizvode bez otpada koji se mogu ugraditi u petlje koje je moguće u potpunosti reciklirati ili u biorazgradive procese.

– upravljanje povratom; (uključujući reverzibilnu logistiku) tvrtke preuzimaju proizvod koristeći logistiku, a tvrtka je odgovorna za kraj životnog vijeka proizvoda (vidi Ichak Adizes – životni vijek proizvoda).

– depozitni sustav; tvrtke preuzimaju svoje vlastite proizvode, ambalažu za ponovnu uporabu (vidi uredbe o zaštiti potrošača).

– popravak; tvrtke preuzimaju neispravan proizvod te ga vraćaju u ispravno stanje zamjenom ili popravkom pokvarenih komponenti.

– obnova (uključuje preprodaju); tvrtke nude unaprjeđenje izgleda proizvoda (obnova više pove -

zana s „kozmetičkim promjenama“).

– ponovna proizvodnja; tvrtka rastavlja proizvod i upotrebljive dijelove za višekratnu upotrebu ugrađuje u novi proizvod (ta praksa je povezana s jamstvom za funkcionalnost/izvedbu).

– rematerijalizacija (uključujući recikliranje i kaskadnu upotrebu); tvrtka materijale određenih proizvoda, koji su inicijalno bili svrstani kao otpad, pretvara u materijale koji se mogu ponovo upotrijebiti i koji se mogu iskoristiti za istu ili neku drugu svrhu.

Navedeni modeli – alati koji su različite prirode imaju oblik materijalnih i proizvodnih petlji u lancu reprodukcije – slikovito rečeno „od koljevke pa do groba“.

Njihova primjena – provedba zahtjeva tehnološke, organizacijske i socijalne inovacije, pa je najbolji put za prelazak s linearnog na kružni model ekonomije promjena svih društvenih procesa, kako bi ostvarili kako pojedinačne koristi (misli se na subjekte u kružnoj ekonomiji) tako i sveukupnu društvenu dobit.

Potencijalne koristi uvođenja načela kružne ekonomije mogu se sagledati kao:

• smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti

• smanjenje vanjskih utjecaja

• smanjenje rizika

• povećanje otpornosti tvrtke

• usklađenost

• financiranje

• konkurentska prednost i tržišni potencijal

Tvrtke se suočavaju s permanentnom nesigurnošću opskrbnog lanca (vidi dr. sc. K. Šerić: Što je ekonomija bez matematike), strožim propisima o emisijama stakleničkih plinova i pritiscima društvenih vrijednosti koje se mijenjaju, čime se mijenjaju temeljne društvene vrijednosti. Uz sve te faktore još uvijek je u igri tradicionalni linearni poslovni model uzmi-napravi-baci, koji je neučinkovit, ali vrlo žilav i otporan na promjene. Stoga svi procesi tranzicije neće biti lagani, te će biti dugotrajni. No, povratka na linearnu ekonomiju nema! Kad tvrtke razmatraju prelazak na model kružne ekonomije, pokretači promjena su ljudi – zaposlenici i poduzetnici, mogu predvidjeti ključne prednosti za svoju tvrtku. Koristi od zatvaranja petlji u opskrbnom ili vrijednosnom lancu proizvoda često se mogu odnositi na unutarnje i vanjske zahtjeve usklađenosti. U nekim slučajevima prelazak na sustav zatvorene petlje (vidi shemu) može čak rezultirati stvaranjem novih uzbudljivih mogućnosti prihoda za tvrtku. Globalno gledano, model kružne ekonomije snažno pridonosi uvođenju zelene tranzicije u sve pore života, pa se procjenjuje da do 2030. može donijeti 4-5 bilijuna dolara koristi, jer to je model koji potiče rast društva stvaranjem dodatnih mogućnosti, kako za poslovanje tako i za zapošljavanje, promoviranjem kreativnosti inovacija i sanacija životne sredine. Pri tome, on pridonosi obnovi i regeneriranju prirodnih resursa i rješavanju klimatske krize. ST

Posluj pametno,

s TEB-om.

TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” osigurava svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i brojne pogodnosti!

Pretplati se odmah i ulovi darove!

Vremena su i dalje nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i dajemo odgovore. (detaljnije na www.teb.hr)

Transformacija maloprodaje i veleprodaje

Maloprodaja i veleprodaja su usred transformativne promjene. Krovna organizacija europske trgovine u potrazi je za ključnim mjerama za potporu najvećem europskom poslodavcu u privatnom sektoru. Promjenjivo ponašanje potrošača, potreba za dekarbonizacijom gospodarstva i novi digitalni megatrendovi, tjeraju sektor trgovine da drži korak na dinamičnom, konkurentnom, inovativnom i sve više globalnom tržištu. Zbog toga su digitalna i održiva transformacija ključni elementi uspješne transformacije.

Potrošači, regulatori, nevladine agencije i zaposlenici vrše pritisak na sektor da dekarbonizira i unaprijedi ciljeve šireg programa održivosti, kao što su učinkovitost resursa i bioraznolikost. Digitalizacija je preoblikovala poslovanje, potaknula poboljšanja i omogućila besprijekorno iskustvo između prodajnih kanala na mreži u trgovini koje potrošači očekuju. Potreban je novi talent za podršku i pokretanje ovog izazova. EuroCommerce i McKinsey procjenjuju da trgovci na malo i veliko trebaju uložiti do 600 milijardi eura od sada do 2030. kako bi omogućili digitalnu transformaciju i transformaciju održivosti –te zaposlili, zadržali i opremili ljude s vještinama potrebnim za podršku toj transformaciji. To predstavlja dodatno ulaganje od 0,8 do 1,6% prometa po poduzeću do 2030. a trgovci na malo i veliko dotad trebaju:

• Brzo smanjiti emisije i postaviti ciljeve za sebe i svoj lanac vrijednosti kako bi prešli na NetZero, postali resursno učinkovitiji u svojim vlastitim operacijama, pokrećući promjene u cijelom lancu vrijed -

nosti (uzvodno i nizvodno) i poslujući s dovoljnom infrastrukturom koja to podržava.

• Iskoristite tehnološki napredak kako bi omogućili bolje upravljanje opskrbnim lancem, učinkovitije poslovanje i logistiku trgovine, te preoblikovali način na koji komuniciraju s kupcima.

• Ulagati u usavršavanje i prekvalificiranje svoje radne snage i privlačiti visokokvalificirane zaposlenike, poput znanstvenika za podatke i stručnjaka za održivost.

Međutim, kratkoročni prioriteti odvlače pažnju sektora od fokusiranja na budućnost. Maloprodaja i veleprodaja bile su u prvoj liniji nedavnih šokova i izazova. Utjecaj Covida19, visoka inflacija i troškovi energije, klimatski događaji i poremećeni lanci opskrbe, natjerali su sektor da se usredotoči na trenutne izazove, ugrožavajući dugoročna ulaganja. Izvješće sadrži potpuno objašnjenje razloga koji stoje iza brojeva predstavljenih u ovom dokumentu i obrazloženja iza raspona iznosa ulaganja, koji se odnosi na razlike u razini ambicija. Zakonodavstvo odvlači resurse od inovacija i ulaganja, a niske marže ograničava -

ju sposobnost sektora da potroši velike iznose koji su potrebni. Stalni utjecaj sve većih troškova energije na opskrbne lance također otežava menadžmentu da se usredotoči na nešto više od neposredne budućnosti.

Trgovci na malo i veliko natječu se s tehnološkim tvrtkama u velikom dijelu svog poslovanja, ali njihova ulaganja u IT daleko su preniska. Europski igrači troše 2,1% prihoda na IT u usporedbi s 4,56% vodećih digitalnih igrača. Javna tijela nisu dala sektoru prioritet prilikom izvođenja programa transformacije; komplicirani i ogromni administrativni zahtjevi također djeluju kao faktor odvraćanja za poduzeća. Ovaj status quo više nije opcija za sektor. Europa i multinacionalne trgovačke kompanije na malo i veliko moraju ulagati sada, a kreatori politika trebaju podržati i dati prioritet transformaciji sektora. Ugrožavanje osnovne usluge i izbora proizvoda, usluga, kanala i iskustava koje sektor pruža potrošačima i ignoriranje potencijala sektora da potakne promjene u svom lancu vrijednosti i šire, imat će negativne posljedice ne samo za sektor, već i za Eu -

ropu i planet. Ključne činjenice o maloprodaji i veleprodaji:

• 5 milijuna poduzeća koja stvaraju 10% BDP-a EU-a osiguravaju poslove za 26 milijuna ljudi i ulazak na tržište rada za jednog od sedam mladih Europljana.

• Rad na osiguravanju da 450 milijuna potrošača u EU-u ima kvalitetne, sigurne i inovativne proizvode i rješenja po najboljim cijenama.

• U središtu je lokalnih zajednica i ključni akter koji gradove i sela čini privlačnim mjestima za život i poslovanje. Kad se trgovine zatvore, njihovi prazni izlozi nisu samo neprivlačni, već imaju posljedice za sigurnost, lokalna radna mjesta, lokalni prihod i vitalnost područja.

• U jedinstvenoj je poziciji pokretanja promjena i pružanja podrške EU-u u ispunjavanju svojih ambicioznih ciljeva za digitalizaciju, održivost i klimatske promjene, zbog svoje veličine, bliske interakcije s potrošačima i partnerima u lancu vrijednosti.

• Doprinosi digitalnoj i zelenoj tranziciji, kroz svoju predanost osposobljavanju, usavršavanju i ponovnom osposobljavanju svojih ljudi.

• Maloprodajni i veleprodajni sektor treba usmjeriti svoja ulaganja i radnje na pet projekata koji će mu omogućiti digitalnu i održivu transformaciju, te imati talenta za suočavanje s izazovom.

sektor ne može djelovati sam. Potrebna mu je podrška EU i nacionalnih vlada. Financiranje njegovih udruga za rad na lokalnoj razini s pojedinačnim trgovcima na malo i veliko kako bi im se pomoglo u transformaciji. Potrebne su i političke i regulatorne mjere koje omogućuju ulaganja (npr. pružanjem prateće infrastrukture) i postojeće inicijative koje uzimaju u obzir potrebe sektora. Na primjer, izravnim stavljanjem na raspolaganje fiskalnih poticaja, subvencija, zajmova i jamstava tvrtkama i njihovim reprezentativnim udrugama, ulaskom u javno-privatna partnerstva, pružanjem jasnijih smjernica i pomoći o tome kako (lakše) pristupiti EU, nacionalnim i programima za istraživanje i razvoj te inovacijama i uklanjanjem složenosti administrativnog tereta povezanog s programima (npr. prihvaćanje Europe).

Podrška inovacijama

Inovacija koja može brzo doći na tržište (npr. brzim odobravanjem standarda, zaštitom intelektualnog vlasništva, manjim administrativnim opterećenjem). Maloprodajne i veleprodajne udruge mogu odigrati ključnu ulogu u pomaganju trgovcima na malo i veliko u provedbi transformacije. S odgovarajućim financiranjem, oni mogu podržati više projekata, na primjer:

• Nudeći procjene digitalne zrelosti ili obuku u osnovnim digitalnim vještinama za mala i srednja poduzeća kako bi se ubrzala digitalna transformacija.

se napredovalo do neto nule i omogućilo svima da razviju cirkularnost.

• Pružanje obuke ili programa koji omogućavaju trgovcima na malo i veliko da pronađu talente ili partnere kojima će eksternalizirati funkcije.

• Dobivanje i dijeljenje uvida u tržište kako bi se trgovcima na malo i veliko pomoglo da razumiju promjene u zahtjevima potrošača i pomoglo im pronaći rješenja. Temeljna načela za podržavajući politički okvir.

Ubrzavanje digitalizacije Potrebno je, nadalje, moderniziranje trgovina i skladišta te jačanje uloge maloprodaje u gradskim središtima. Napredak do nulte mreže. Davanje prioriteta kružnosti i smanjenju otpada. Izgradnja i razvoj vještina. Da bi se ovi prioritetni projekti ostvarili,

• Pružanje alata za mjerenje utjecaja i troškova različitih mjera dekarbonizacije, dijeljenje informacija koje proizvođači stavljaju na raspolaganje o emisijama različitih proizvoda kako bi se pomoglo u odabiru informacija i ponuda procjena zrelosti održivosti, kako bi

• Učiniti „refleks maloprodaje i veleprodaje” dijelom bolje regulative. To znači osigurati da je regulacija dobro ciljana, vođena podacima i utemeljena na dokazima: osiguravanjem ciljeva i novih pravila ili promjenama postojećih koja će utjecati na sektor, stvaranjem minimalnog administrativnog opterećenja, odražava uključenost sektora u šira područja (npr. plaćanja) i minimizira troškove usklađivanja, osiguravajući da odgovornost padne na trgovce na malo i veliko na uravnotežen proporcionalan način, a odnosi se na ono što je pod njihovom kontrolom i temelji se na informacijama kojima imaju pristup.

• Pridržavati se jasne podjele obveza i odgovornosti i osiguravajući koherentnost. Izbjegavanje proliferacije obveza i

definicija koje bi mogle uključiti sektor u djelokrug koji uzrokuje zabunu i pravnu nesigurnost.

• Pružanje trgovcima na malo i veliko fleksibilnosti u određivanju najboljih načina za provedbu pravila ili njihovo praćenje mjerama podrške. Tamo gdje se pravila trebaju primjenjivati u složenim opskrbnim lancima, potrebno je ostaviti dovoljno vremena kako bi se sektoru omogućilo da radi sa svojim dobavljačima, uključujući one u trećim zemljama, na provedbi promjena.

• Dati prioritet dobrofunkcionirajućem i konkurentnom jedinstvenom tržištu potkrijepljenom učinkovitom provedbom. Uklanjanje nepotrebnih i neopravdanih nacionalnih prepreka. Cilj maksimalnog usklađivanja, na primjer, u proizvodima i održivosti, smanjenje rizika od daljnje fragmentacije jedinstvenog tržišta, rješavanje teritorijalnih ograničenja opskrbe kako bi se prednosti jedinstvenog tržišta iskoristile za izravnu korist potrošača. Osiguravanje djelotvorne i učinkovite prekogranične provedbe pravila EU-a, zahtijevanje jače suradnje i koordinacije provedbenih aktivnosti od strane nacionalnih tijela, osiguravanje jednakih uvjeta za sva poduzeća koja posluju u EU-u bez obzira na poslovni oblik. Pojednostavljenje tumačenja i primjene prava EUa. Popratiti to osiguravanjem nediskriminirajuće i razmjerne provedbe od strane Europske komisije, temeljene na transparentnim koracima i objektivnim kriterijima, na koje ne utječe politika i boljom upotrebom alata kao što su provođenje i jačanje obavijesti o (nacrtima) nacionalnih pravila.

• Zauzmite međuekosustavski pristup. Prepoznati središnju

važnost sektora za druge ekosustave (npr. poljoprivrednoprehrambeni, građevinarstvo, mobilnost, tekstil, turizam): to će pomoći u koordinaciji političkih aktivnosti, potaknuti partnerstva, dijalog i suradnju, pomoći u skaliranju inicijativa i identificiranju zajedničkih potreba (npr. potrebe za analitičare podataka ili druge slične stručnjake koji mogu dati certifikat).

• Poticanje strukturnih reformi. Podrška državama članicama da uspostave infrastrukturu (npr. 5G, objekti za prikupljanje i sortiranje otpada, promet i reforme obrazovnog sustava) kako bi se osigurali temelji potrebni za transformaciju.

Pet ključnih projekata transformacije trgovine

Pet ključnih projekata transformacije do kojih je došlo istraživanje EuroCommerce-a i konzultantske tvrtke McKinsey:

Projekt 1: Ubrzanje digitalizacije. EuroCommerce s McKinseyem utvrđuje potrebu maloprodavača i veletrgovaca da ulože do 77 milijardi eura u modernizaciju svojih IT sustava u sljedećih tri do pet godina. To će pripremiti sektor za stvaranje istinski višekanalnih sustava, izgradnju svojih digitalnih prodajnih kanala, bolju upotrebu podataka i umjetne inteligencije i dodatnu sigurnost sustava plaćanja, automatizaciju skladišta i funkcija podrške te implementaciju napredne analitike u cijelom opskrbnom lancu.

Projekt 2: Modernizacija trgovina i skladišta te uloge maloprodaje u gradskim središtima EuroCommerce i McKinsey identificiraju da trgovci na malo i veliko trebaju uložiti između 70 i 100 milijardi eura do 2030. godine u ponovno osmišljavanje fizičkih trgovina te prilagodbu i širenje op -

skrbnog lanca i logističkih mreža. To će zahtijevati ponovno promišljanje mreža skladišta. Također će zahtijevati promjenu uloge i formata fizičkih trgovina kako bi se omogućile nove vrste interakcije s kupcima i omogućilo im da se suoče s izazovom globalne konkurencije online igrača.

Projekt 3: Maloprodajni i veleprodajni lanac vrijednosti izravno i neizravno doprinosi 40% svih emisija stakleničkih plinova u Europi. EuroCommerce i McKinsey utvrđuju da trgovci na malo i veliko moraju uložiti 120 do 300 milijardi eura od sada do 2030. kako bi napredovali prema neto nultom poslovanju u svojim trgovinama, skladištima i logistici.

Projekt 4: Davanje prioriteta cirkularnosti i smanjenju otpada. EuroCommerce i McKinsey utvrđuju da trgovci na malo i veliko moraju uložiti 15 do 35 milijardi eura do 2030. kako bi prešli sa sadašnjih linearnih sustava (‘upotreba i odlaganje’) na više kružne sustave (‘ponovno korištenje ili recikliraj’) za plastičnu ambalažu i nepotrošne proizvode (npr. moda, potrošačka elektronika i namještaj). Na taj se način može smanjiti uporaba nekorištenih materijala kao što su plastika, drvo i metal te pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Projekt 5: Izgradnja i razvoj vještina. Maloprodaja i veleprodaja najveći je privatni poslodavac u EU-u koji nudi 26 milijuna različitih radnih mjesta diljem EU-a, uključujući ruralna područja. Ima snažne rezultate u obuci i razvoju talenata kako bi se omogućila uzlazna mobilnost u njihovim organizacijama. Kako bi zadovoljili potrebe digitalne i održive transformacije, EuroCommerce i McKinsey procjenjuju da velike tvrtke moraju uložiti 30% više, a mala i srednja poduzeća udvostručiti svoja ulaganja u ljude.

Pripremio A.G.

e -marketing

piše: dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

(4 i 5)

Vodič za uspješnu prezentaciju

Uvod

Namjera ovog članka je da se one koji žele biti uspješni prezentatori, još jednom upozori na uporišne točke kojih se dobro pridržavati kako bi postigli maksimalni uspjeh. Ovaj sistematski pregled vodi sigurno prema željenim uspjehu uz malo darovitosti, želje, upornosti i pokazivanja strasti, emocija. Prema tome, za one koji ispunjavaju te uvjete, trebaju se držati ovih načela u kojima neće biti prikazane novine, već samo sistematski vodič koji će olakšati formiranje, pripremu i izvođenje prezentacije. Kao dodatak naveden je webinar, kojeg se ne može izbjeći u današnje vrijeme i koji zauzima sve više prostora u prezentacijama i seminarima.

Ključne riječi: Učinkovitost, ciljevi, „Death by PowerPoint“, priča, slajd, emocionalnost, webinar

U ovom tekstu ćete saznati

1. Kako postići uspješnu prezentaciju

2. Kako ostvariti uspješni kontakt s publikom

3. Kako kreirati priču koja mobilizira

4. Zašto je webinar postao novi i značajni izazov za poslovni svijet

1. Što želim postići i kako voditi ?

U američkom žargonu se za ovaj kontekst postavlja pitanje –„What’s the point?“, u čemu je težište? Već u pripremi prezentacije mora se odrediti koji je zapravo cilj, što se želi postići. Striktno treba poštivati taj korak o težištu, jer kad se neki prezentatori zanesu sami sa sobom, žele istaknuti koliko oni znaju misleći da će zadiviti auditorij. Krivo i egocentrično! Treba proniknuti u publiku kojoj se želi prezentirati, njezina očekivanja, jer sudionici imaju potrebe da saznaju nešto novo, da nauče ono što im je potrebno. Prezentator mora voditi auditorij prema tim očekivanjima, a slikovito rečeno, moraju se susresti na raskrižju putova.

Kako biste prosudili važnost ovog pitanja, pođite od vlastitih interesa – biste li išli na prezentacije u kojim ne vidite glavnu svrhu, već samo da vidite i čujete poznatog interpretatora? Osobno mislim da je to gubljenje vremena. U tijeku same prezentacije valja izbjeći dosadu, kako god cilj bio privlačan. Genijalni motivator Ćiro Blažević u razgovoru s igračima nije nikad dosadan. Ne govori im samo o tehnici buduće igre, već diže atmosferu s naglašenim konfliktima. U ranijem članku je istaknuta teza, da ako nemaš konflikta – izmisli ga… Konflikt u ljudima stvara napetost kao u pričama koje smo nekad slušali od starijih, ili ih sami pričali djeci. Krimići su napeti radi očekivanja, iako znamo da će „naši“ pobijediti…

Takvu psihološku predispoziciju treba koristiti i u prezentaciji koja mora imati tijek, pravila napete priče ili pak sasvim osobne priče. Ta osobnost, personalizacija jako je važna. Prezentator mora imati na umu priču koja može biti kao podsjetnik na neki događaj koji može biti čak i priča iz nekog filma kao pouka. Mnogo je uvjerljivije kad je priča iz vlastitog života, bilo da je „hapy end“ ili nemili događaj, a auditorij to onda proživljava, doživljava zajedno s prezentatorom koji mu onda postane blizak, intimniji. Humor je vrlo osjetljiv problem u svakom nastupu. Neki misle biti duhoviti, pa postanu nametljivi, dosadni i odbijaju. Treba znati da baš ni svi iz auditorija neće shvatiti duhovitost dosjetke ili anegdote. No, za onoga koji zna dobro ispričati, rizik nije veliki.

Evo moje anegdote.

Svojim sam studentima ispričao kako moja kolegica na univerzitetu Bocconi u Milanu prva predavanja ima pred američkim profesorima. Oni je upozoravaju da svakih petnaest minuta mora „pasti“ anegdota ili dosjetka. Kad sam to ispričao svojim studentima, jedan je ustao i pokazao na sat i rekao da je petnaest minuta prošlo. Svi smo se baš nasmijali, a ja sam za svoja predavanja stalno morao spremati dosjetke. To mi je uspijevalo, a najbolje su bile one koje su se vezale na neku iskrsnulu situaciju. Priča je jako važan dio prezentacije. Ona mora „zagolicati“ publiku. Njen sadržaj mora odgovarati onom načelu - koji je cilj, što prezentator želi postići, odgovara li potrebama i očekivanjima publike, veže li se na neku zanimljivu situaciju?

Evo još jednog osobnog doživljaja. Imao sam prilike dva puta održati prezentaciju, odnosno predavanje o hrvatskom identitetu na Državnom univerzitetu Florida. Izabrao

sam ono što Amerikance najviše zanima, jer im je povijest kulture mnogo kraća od europske. Naravno, impresionirao ih je Dubrovnik, ali je još većeg odjeka imala priča o đurđevečkim „picokima“, koja potječe iz 16. stoljeća. Turci su opsjedali đurđevačku tvrđavu i nakon mjesec dana se povukli. Nastala je anegdota o tome kako su branitelji Turcima topom poslali pjetlića („picoka“). Napadači su mislili da će branitelje izgladnjeli, pa su se nakon toga razočarani povukli. Priča je kolala u univerzitetskim krugovima u SAD, pa mi je dekan tog sveučilišta na jednom skupu dekana ekonomskih fakulteta iz mnogih zemalja koji se održao u Zagrebu, poručio da se nađemo i morao sam mu ispričati tu famu o „chickenlandu“. Ispričao se što nije mogao biti na mom predavanju… No, da se vratimo na dalji tijek u prezentaciji.

Nakon pripreme slijedi prezentacija koju treba planski podijeliti po fazama.

Prva faza je vlastito predstavljanje auditoriju. Ne smije biti pretjerano, već samo toliko da znaju tko će im predstaviti problem i dati rješenja, te da ih se navede da budu interaktivni. U to se može uključiti i osobna priča koja će prezentato -

ra približiti auditoriju. Mora se znati što je to što će publika prihvatiti i razumjeti, da im ne bude strano. Uz to uvijek ide i dobra novost („good news“). Auditorij se u početku ne uživi u prezentaciju, ako nije nešto neuobičajeno. Zato kad se dobra priča već u početku približi sadržaju, onda se prati s dovoljnom dozom interesa.

Valja pripaziti na to da ukupna prezentacija bude zanimljiva, a ne samo jedan dio. To zna umrtviti. Kad je u pitanju manjkavost adekvatnog dizajna, publika se može dosađivati. To se lako uoči po očima prisutnih, ili kad ustaju da tobože idu u toaletu, pa kad potajice surfaju po smartfonu… Taj fenomen je poznat pod nazivom „Death by PowerPoint“. U principu se to događa kad se skreće pažnja na tehnologiju prikazivanja, umjesto da tehnologija služi osnovnoj svrsi – da naglasi ono što se u sadržaju želi istaći.

Treba definirati i ciljeve kao i problem. Mora se otvoreno formulirati ono čemu se auditorij može nadati, ali moraju se istaknuti i limiti. Nakon toga slijedi zaključak, poziv na diskusiju kao i akciju (osobno sam nastojao da kad je god bilo moguće istaknem usmeno ili u slajdu: „Nemojte čekati! Just do it!“).

Predavanje na Sveučilištu Florida Gainesville 1994. ‘O identitetu Hrvatske’

2. Slajdovi

Iskustvo govori kako je bolje što manje slajdova i da prezentator daje objašnjenja, a ne da se užurbano juri iz jednog slajda u drugi, jer to se jednostavno ne stigne pratiti.

Prije dizajniranja svakog slajda ponovo si je potrebno postaviti pitanje o tome koji je cilj slajda, što bi trebao predstaviti, koja je ključna poruka i čime će se podupirati, podržavati. Iz toga se onda izvlači dizajniranje, oblikovanje teksta, grafikona, slike kao ilustracija ili pokret kao na filmskom platnu. Valja jako voditi računa o tome da tekstovi i slike na slajdu odgovaraju pozadini, sadržaju koji se želi istaći.

Pazite na to da tekst bude koncizan (podsjetite se na pravila lakonskog govora), da ne čitate duge rečenice, već da to bude headlinne. Slajd se mora oslanjati na hijerarhiju, vezati se na prethodni, ali se u tome mora nazrijeti i diferencijacija. To se može ilustrirati različitim bojama, pa se stvara živost da ne bude sve previše jednolično, ali u tome treba imati mjeru.

Neki prezentatori se znaju zanijeti svojim „dostignućima“ u tehnologiji, a to je onda vrhunac „Death of PowerPoint“.

U pripremi slajdova valja prije definitivne solucije pregledati i to nekoliko puta, ali je bolje, ako se to ne radi u istom danu. To je slično kao tzv. autorsko sljepilo. Naime, autori tek nešto kasnije uočavaju da su stavili nešto suvišno ili pak nešto nedorečeno. Ako im je bilo nešto u glavi, drugi to ne moraju razumjeti, te uvijek valja misliti na one kojima je namijenjeno. Tako je i kod slajdova, pa ćete se uvjeriti da ih treba pročišćavati i odstraniti sve suvišno. Uprite oči u slajd i pratite je li oko preskače ono što nije bitno. Ako da, onda to treba odstraniti, jer je prostor nagruvan sa svim i svačim… Slajd treba biti što čišći i jasniji tako da ga se može obuhvatiti u raspoloživom vremenu od programiranih minuta.

3. Napomene o izvođenju

Kad se dobro pripremilo, slijedi „isporuka“, tj. izvođenje, pa bi trebalo naglasiti još jednom ono o čemu valja voditi računa.

Kontakt s publikom mora biti živ, publika mora osjetiti prezentatora. On ne smije biti ukočen da ne zvuči konzervativno, formalno kao oni iz višeg staleža prema običnom puku… Kad se fokusira na auditorij, onda je važan očni kontakt. Pogledava se ljude kojima lice djeluje zainteresirano, jer treba imati na umu da se poruke ne upućuju direkciji, već živim ljudima koji su nazočni u prostoru. Skenirajte nazočne i ne razmišljajte što će biti sljedeće, jer vi ste s publikom prisutni sada.

Ne ustručavajte se postaviti pitanja. Nećete uvijek dobiti odgovor, ali to nije ni važno, jer je postignut cilj – publika se angažira, počeli su razmišljati. Ako pak netko vama postavi pitanje, odgovor neka bude takav da angažira cijeli auditorij.

Ljudi se boje konflikata, što opet dovodi do dosade. Prirodno se bojati konflikata, ali ih ne treba izbjegavati, već ih i izmišljati ako treba. Time se stvara živost.

Naravno, nije sve uvijek perfektno. Treba i improvizirati, a ako dođe do grješke, valja to priznati. Ljudi to priznanje uglavnom prihvaćaju kao znak iskrenosti.

Kad god je moguće, od velike važnosti je vrlo učinkovito za naučiti lekciju, ako se nakon prezentacije organiziraju radionice. Zašto? Kad se samo sluša i gleda, dugoročno se može zaboraviti, pa je nakon odslušane lekcije, prezentacije, potrebno ponavljati kod kuće. Međutim, kad se to odmah isproba, doživi, to ostaje. To onda nije „nabubano“, već doživljeno i zato ostaje u sjećanju. Radionice (workshop) su pojam koji se afirmirao u radu s grupama koje se angažiraju u stvaranju intenzivne diskusije u određenom predmetu ili projektu za kojeg se traže prikladna rješenja.

Osobna iskustva u organizaciji radionica su vrlo pozitivna i to u grupama za usmjerene brainstorminge gdje su se tražili novi pristupi u

oglašavanju, novi proizvodi, marke i dr. U svojoj sam prezentaciji na početku dao poticaje, okvire za razvoj kreativnosti, a grupe su onda na temelju tih „kalupa“ razrađivale projekte. Zadaci su okupirali sudionike i bili su vrlo glasni, kreativni, probudili su se i oni koji su inače malo pasivniji, uspavani. Pristup je vrlo uspio i ostao u sjećanju na dva fakulteta. Studenti su svrstani u nekoliko grupa koje su izvukle različita područja u kojima je trebalo naći rješenja za razvoj turizma ili nove poslovne zahvate. Zanimljivo je da su se na oba fakulteta istakla dva projekta koji su sudionicima i meni ostali u sjećanju kao zaista kreativni. Tu su bili Gorski kotar i Kutina. Za jedan je trebalo dati provediva rješenja u turizmu, a za drugi kompleksne zahvate u strukturi proizvoda i nastupa na tržištu. Grupe se uputilo da budu različiti – DIFERENCIJACIJA, moraju biti originalni, trebaju bježati od postojećih stereotipa, biti suprotni od njih, ali rješenja moraju biti provediva.

Za Gorski kotar i Liku je izrečeno nekoliko originalnih ideja koje su za to doba bile nove. Primjerice, tjedan dana u divljini bez namirnica iz dućana, brdski biciklizam, natječaj u češljanju vune, štrikanju „nakurnjaka“, svadbene povorke s kočijama na Bjelolasici…

No, Kutina je nadmašila očekivanja samih aktera i svih prisutnih. Iz sive zadimljene tvornice projektirano je čudo i sudionici su razvili pejsaž oko tvornice u zelenilu i cvijeću. Otužne dimnjake su učinili privlačnim. Zahvat u proizvodnu strukturu je rezultirao novim proizvodima. Pomoglo je i to što sam im dao uvid u postojeću strukturu gotovih proizvoda – pedeset kilogramske vreće koje se prosipavaju po poljima. Sami su došli do toga se nabave pakerice za manja pakiranja kakva nam po sjemenarnama prodaju Slovenci.

Zanimljivo je su došli do rješenja za promociju koje nije bilo primar-

no klasično oglašavanje, već natjecanja za najbolje vrtove i površine, zelenilo oko kuća, parkove. Agronomi daju savjete domaćinstvima o sadnji vrtova, uzgoju cvijeća. Zahvatila ih je pozitivna euforija – Hrvatska se pretvara u još ljepšu zemlju, o tome se piše, govori.

4. Webinari

Riječ webinar je spoj riječi web i seminar.

Webinar je online seminar koji se izvodi u živo čija popularnost je narasla u doba pandemije, jer se ne mora napuštati radno mjesto ili vlastiti dom. Do doba korone, video konferencije na daljinu, webinari su prije bili iznimno oruđe za rjeđe prilike, a danas su postali dio svakodnevnice. To je prava revolucija u komuniciranju. Webinar je postao prikladan za povezivanje ljudi širom svijeta bez uobičajenih sastanaka i skupova na jednom mjestu. Komunikacija između sudionika i govornika online nije ograničena samo na onoliko ljudi koliko dozvoljava prostor za sastanke i konferencije, već može biti povezano nekoliko stotina, pa čak i tisuća.

Webinar može biti pasivan u slučaju kad online prezentira jedan ili više govornika, ali i vrlo interakti -

van, jer razvijeni softveri i tehnike dopuštaju da se postavljaju pitanja, pa čak i da sudionici razmjenjuju mišljenja između sebe.

Webinar nije više samo alat za napredne, već je postao intergrirani dio mnogih djelatnosti i to na području edukacije, vježbi u digitalnom svijetu i poslovanju. Kako vrijeme protječe, niču novi sadržaji. Javlja se sve više institucija koje organiziraju webinare na različite teme, ili specijalizirane djelatnosti unutar svoje djelatnosti. Očite prednosti webinara su racionalizacija vremena i troškova, održavanje ne samo u zakazano vrijeme već i ponavljanje izvan toga. Webinare održavaju ili vode stručnjaci iz pojedinih područja ili profesionalni voditelji koji se bave komunikacijama i marketingom. To je i razumljivo, jer su glavni ciljevi webinara edukacija i treninzi.

Treninzi su usmjereni na stjecanje vještina u raznim djelatnostima, a najviše u području prodaje i pregovaranja. Edukacije su zastupljene u sve više područja, specijalizacije iz prirodnih i društvenih djelatnosti. Poučan je primjer tvrtke J&J, i to ne samo u području široke potrošnje, gdje se većinom održavaju treninzi iz prodaje i marketinga, a već se zahvaća i medicina. U području medicine (J&J Medical) poziva se li -

ječnike da se upoznaju s najnovijim solucijama iz područja gdje je tvrtka vodeća i gdje prevladavaju inovacije kao što su područja ortopedije, dječjeg zdravlja, kirurgije, ugradnje implantata u dijelove tijela. Uvode se i mentalni treninzi koji su u doba korone dobro došli već iscrpljenim liječnicima, pa i samim zaposlenicima kompanije. Ranije su se liječnici okupljali na izabranim mjestima na kojima su predavali i demonstrirali eksperti za pojedina područja, a najviše sudionika moglo je biti tek nekoliko desetaka. Uvođenjem webinara taj se broj povećao na nekoliko stotina pa i više. Eksperti održe početne prezentacije, demonstracije primjene, a sudionicima je omogućeno da postavljaju pitanja, a potiče ih se da razviju diskusiju između sebe, razmjenjuju svoja iskustva i saznanja. Tako je webinar nadmašio seminare u zatvorenom ambijentu, u kojima zainteresirani mo-

raju fizički boraviti na unaprijed određenim lokacijama.

Iz ovog se primjera vidi kako su webinari ipak potpuno različiti od klasičnog pristupa, jer zainteresirani imaju mogućnost sudjelovanja iz bilo kojeg dijela svijeta. Kad se tome još doda mogućnost postavljanja pitanja i razmjene iskustava u živo (chat ), djelotvornost webinara se povećava. Tehnički se može još i više, pa se uspostavlja zajedničko „čvrljanje“ (chat box ).

Raznovrsnost i mogućnosti webinara stalno se razvijaju. Ono što bih mogao navesti kao pravila igre danas, sutra će već biti nadmašeno. U ovom času bi se ipak mogao izdvojiti webinar Amazona AWS, Summit Online, besplatna je online konferencija koja okuplja zajednicu računalstva u oblaku radi povezivanja, suradnje i učenja o različitim temama iz područja koja zanimaju naročito poslovne ljude.

5. Zaključak

Za uspješnu prezentaciju važne su sistematske pripreme. Naročito treba stvoriti dobre kontakte s auditorijem, jer je prezentacija za njega. Potrebno je zato doprijeti do toga što je za auditorij važno, zanimljivo, kako bi se izbjegla dosadna atmosfera. Publika mora doživjeti ono što joj se isporučuje u prezentaciji, mora to prihvatiti sa zanimanjem, što je preduvjet za dulje sjećanje.

Povoljni učinak se postiže ako se, nakon okvira koji je predočen u prezentaciji, u grupnom radu stvori posebna kreativnost koja se mora vezati na mogućnost realizacije. U doba korone Webinari se razvijaju geometrijskom progresijom, te im se mora u suvremenom okruženju posvećivati sve veća pažnja, jer se ne ograničavaju samo na jedan prostor već mnogo šire i štedi se na troškovima.

Nova paradigma u trgovini

Holistička marketinška strategija utjecajnih osoba

Influencer marketing već je postao važna aktivnost za robne marke – i ona koja će neprestano zahtijevati optimizaciju. Osim promišljenog odabira kreatora s kojima će raditi na temelju čimbenika kao što su interesi influencera, demografija i doseg, brendovi moraju pronaći pravu kombinaciju makro i mikro influencera. Američki brendovi htjeti će preuzeti inicijativu od svojih kolega u Kini i raditi s više KOL-ova i KOCova, redovito mjereći svako od tih partnerstava i ocjenjujući ih prema jasnim KPI-jevima. Marke će imati koristi od mjerenja utjecaja svojih kampanja utjecajnih osoba kroz tijek oglašavanja, uključujući metrike

na početku kao što su stope angažmana i pregledi videozapisa, što može pomoći markama da razumiju izvedbu sadržaja. Iako je prodaja krajnji cilj, društvene platforme i platforme za kreatore još uvijek nude izgradnju svijesti.

Pratite pobjednike platforme

Budući da su kineski potrošači navikli komunicirati isključivo na svojim telefonima i spremniji od američkih potrošača isprobati nove platforme i tehnologije, među kineskim platformama postoji zdrava konkurencija. Uzmimo, na primjer, Douyinovo vodstvo u kate -

goriji odjeće. Međutim, veća je vjerojatnost da će Sjedinjene Države biti tržište na kojem pobjednik uzima najviše. Vrhunski kreatori vjerojatno će gravitirati prema platformama s najjačim ekosustavom i najvećom bazom korisnika, dajući tim platformama ključnu prednost.

Premjestite svoje ciljeve na prodajne kanale vođene markom

Iako je velik dio aktivnosti na društvenim platformama usredotočen na influencere i slavne kreatore, robne marke mogu privući potrošače na vlastite kanale zanimljivim

i inovativnim kratkim videozapisima i live streamingom. Stvaranjem privlačnog sadržaja i privlačenjem utjecajnih osoba na svoj kanal, brendovi imaju priliku izgraditi entuzijazam, pružiti interaktivni forum za povratne informacije i pitanja, te razviti novi prodajni kanal. Nike je jedan od najpraćenijih brendova na društvenim mrežama i ima nevjerojatnih 234 milijuna pratitelja, velikim dijelom zahvaljujući Nikeovom zanimljivom sadržaju koji uključuje zvijezde sportaše. Nike je također izgradio značajan broj sljedbenika na kanalima specifičnim za određenu publiku; račun Nike Football, namijenjen nogometnim navijačima, ima više od 45 milijuna pratitelja. Nike je bio istinski predvodnik robne marke, idući korak dalje s ekosustavom vlastitih aplikacija (Nike Shopping, Nike SNKRS i Nike Training Club), koji je pridonio 18 posto Nikeovog godišnjeg rasta prihoda u digitalnom poslovanju.

Dodajte nove elemente

Mnogi brendovi u Kini razvili su različite kanale za određene gradove, kao što je jedan za trgovinu u Šangaju, a drugi za trgovine u Pekingu i Shenzhenu. U svakom od njih sadržaj je usmjeren na profil lokalnih kupaca i prilagođen posebnim ponudama i događajima. Američki brendovi mogli bi posuditi ovaj pristup za personalizaciju svog marketinga društvene trgovine. Zamislite, na primjer, marku sportske odjeće koja provodi pro -

daju uživo za sportske grudnjake i hlače za jogu u gradu s nerazmjernim brojem sljedbenica ili rasprodaju uživo tvrtke za obuću za ograničeno izdanje cipela u gradu s nerazmjerno visokim “sneakerhead” sljedbenicima.

Trgovina putem društvenih mreža unaprijedit će putovanje potrošača, a brendovi moraju prilagoditi svoju ponudu e-trgovine u skladu s tim. Na primjer, pretraživanje u etrgovini povijesno je bilo orijentirano na kupnju temeljenu na tekstu ili slici. Trgovina putem društvenih mreža imati će drukčiji pristup. U Kini, platforme kao što su Douyin i Tmall koriste kratke videozapise za dijeljenje sadržaja i live streaming za konverziju, a transakcije se završavaju u web-trgovini temeljenoj na platformi. Radnje kao što su izrada postova s omogućenom oznakom za kupnju, optimiziranje strategije za tržišta kao što je Meta’s Creator Marketplace i razvoj sadržaja i promocija za formate kupnje uživo samo su početak.

Predvidite i surađujte s novim brendovima

Slavne su osobe sve više zainteresirane za korištenje svoje velike publike obožavatelja kako bi postali poduzetnici s vlastitim linijama proizvoda. Umjesto da se natječu s drugim kreatorima, brendovi mogu surađivati s njima, uspostavljajući spin-offove u kojima kreatori preuzimaju udjele i zadržavaju veliku kreativnu kontrolu,

dok brendovi donose snage u područjima kao što su proizvodnja i višekanalna distribucija. Brojni brendovi krenuli su ovim putem, uključujući modnu tvrtku Revolve, koja se udružila s influencericom Aimee Song kako bi lansirala Song of Style liniju odjeće.

Izgradite globalne sposobnosti eksperimentirajući na kineskom tržištu Marke će trebati nove mogućnosti za isporuku robe putem trgovine na društvenim mrežama u Sjedinjenim Državama. S velikim i dinamičnim ekosustavom trgovine na društvenim mrežama, Kina nudi idealno testno tržište. Multinacionalni brendovi imaju priliku testirati i proširiti nove mogućnosti s kineskim potrošačima. Međutim, brendovi moraju osigurati da imaju talent i stručnost za provedbu ovih inicijativa u Sjedinjenim Državama, koje su do sada bile glavni kamen spoticanja za brendove koji pokušavaju doći iz Kine.

Društveni mediji i platforme za stvaranje sadržaja mogu biti novo tajno oružje koje marketinškim stručnjacima robnih marki omogućuje značajan rast za njihove proizvode. Kako se društvene platforme i platforme za kreatore ubrzano razvijaju kako bi uključile inovativne mogućnosti kupnje, potrošači će ih na tom putu slijediti. Marke koje ne razumiju ovu transformaciju smjera putovanja kupaca ili ne priznaju smanjenu relevantnost svojih tradicionalnih kanala temeljenih na web-mjestima, mogle bi biti uništene od strane konkurencije i manjih marki koje preuzimaju dio tržišta. Kako bi se prilagodili, brendovi će trebati holističku strategiju za partnerstva s utjecajnim osobama i za društveni sadržaj. Sada je vrijeme da brendovi počnu koristiti trgovinu na društvenim mrežama.

Nerazmjer u turističkoj ponudi smještaja

piše: Ante Gavranović

Nova Strategija održivog turizma prepoznaje razliku između pružanja usluge smještaja kod domaćina te apartmanizacije, pa je među ostalim predviđena strategija identificirala alate za borbu protiv ovog posljednjeg, uglavnom kroz prostorno planiranje i kategorizaciju. Hoće li novom Strategijom doista doći do preokreta po pitanju smještajne strukture – a bilo bi logično s obzirom na to da će ona ići u smjeru održivog turizma – ostaje tek za vidjeti.

Iz objavljenih podataka Turističke zajednice Hrvatske je vidljivo kako je smještajna struktura i dalje na strani privatnih iznajmljivača - oni čine čak 51 posto ukupnih domaćih kapaciteta, dok su hoteli na tek 14,98 posto. Situacija bi bila još gora da se privatnim krevetima pridoda i njih 607.000 u nekomercijalnom smještaju (dakle, ležajevi u vikendicama koji se također ilegalno iznajmljuju) nakon čega bi udio hotelskih kreveta spao na sramotnih desetak posto. Teško da na tim temeljima možemo postići ono što želimo: cjelogodišnju sezonu i privući turiste većih platežnih mogućnosti.

Pitanje naknade za (iznajmljeni) ležaj

Dva su problema s kojima se nadležni organi i komunalne službe moraju uhvatiti u koštac ako želimo stati na kraj turizmu koji donosi samo koristi pojedincima ili organiziranim skupinama (najvećim dijelom u inozemstvu), a vrlo malo pridonosi sredstvima za osiguranje komunalne i druge infrastruk-

ture bez kojih nema razvoja kvalitetnog pristupa turizma.

Prvi je svakako preispitivanje općinskih odluka o naknadi po ležaju/ krevetu kod iznajmljivača smještajnih kapaciteta. Unatoč otporu lokalnog stanovništva u priobalnom području (koje većim dijelom i živi od „Zimmer frei“ logike), sve računice pokazuju da je sadašnji okvir neprimjeren stvarnim odnosima na tržištu. Treba samo usporediti porez po ležaju i cijenu izdavanja toga ležaja, da bi se dobila realnija slika o nerazmjerima i netransparentnosti postojećeg sustava. Dodajmo tome da jedan dio iznajmljivača ne prijavljuje goste (zakida domicilnu općinu za turističku boravišnu taksu) sam pristup postaje sve manje logičan.

Da se odmah razumijemo: nisam protiv privatnog smještaja i volio bih da nam bude kvalitetniji no što je sada. Osobito ako može pomoći podizanju ukupne kvalitete turističke ponude. Svakako je potrebna kategorizacija i diferencijacija, pa u skladu s tim i politika oporezivanja. „Oni s boljim smještajem

imaju više prostora za igranje cijenom, a oni s lošijim teško će moći pokriti svoje troškove“, smatra Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Struktura ponude smještaja uvjetuje i klijentelu

Pandemija je posljednje dvije godine prilično nagrizla turistički sektor, ali tijekom nje pojavilo se i nešto što bi trebalo iskoristiti u nadolazećim godinama. U pitanju je statistika smještajnih kapaciteta koja prvi put bilježi obrnute trendove: raste broj kreveta u hotelskom smještaju, dok broj kreveta u komercijalnom smještaju pada. Iako je riječ o sitnim pomacima, oni su neobični za zemlju u kojoj je privatni smještaj, do pojave pandemije, rastao desetak posto godišnje. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, broj ležajeva u hotelskim kapacitetima porastao je, u odnosu na srpanj 2019. godine, za 1,7 posto, a onaj kod domaćina pao za 1,4 posto.

Tako danas, u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, u hotelima imamo sve skupa 179.454 kreveta odnosno njih gotovo tri tisuće više, dok je broj komercijalnih kreveta u domaćinstvu trenutno na 611.525, odnosno, imamo ih gotovo sedam tisuća manje te 1.204 objekta manje nego početkom srpnja 2019. godine. Nitko ozbiljan, međutim, ne vjeruje da se broj iznajmljivača zaista smanjio. Oni rade i dalje, ali sada neprijavljeni i bez plaćanja minimalnih davanja po ležaju. Dakle, komunalne službe imale bi dosta posla, ako su zainteresirane za povećanje legalnih prihoda. Bojim se, međutim, da nam je sustav kontrole ozbiljno zakazao. Rentijerski turizam cvate, što je vidljivo po prihodima priobalnih područja, napose istaknutih turističkih destinacija, ali ugrožava odnosno gotovo onemogućuje razvoj proizvodnih djelatnosti i bitno utječe na strukturu prihoda.

„Prema mojim informacijama, većina odjavljenih kreveta bila je razine tri zvjezdice ili manje i vjerujem da će oni iskoristiti ovo vrijeme da svoje apartmane dignu na višu razinu. Među ostalim, na to će ih ponukati inflacija“ smatra Martina Nimac Kalcina. Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić također naglašava kako je smanjenje broja ležajeva u privatnom smještaju posljedica pandemije, a ne neke promišljene odluke kojom se utjecalo na strukturu domaćeg smještaja. „Mislim da je to jako delikatno pitanje, posebno s obzirom na činjenicu da smo dopustili da dođe do tako velikih ra -

zlika. Sve to, naravno, determinira naš turizam koji je više okrenut gostima koji manje troše i imaju manju platežnu moć“, kazao je Ostojić. Dugoročno to ne bi smio biti cilj naše turističke politike, ali struktura ponude ne pruža puno manevarskog prostora da se stvari stubokom izmijene.

EU uvodi nova pravila

Drugi problem s kojim će se iznajmljivači apartmana sučeliti je najnovija direktiva EU. Naime, Europska komisija pokrenula je inicijativu za smanjenje broja iznajmljivača na crno. To će se ostvariti boljim kontrolama iznajmljivanja i iznajmljivača koji svoje apartmane ili kuće stavljaju na internetske stranice za najam. Svaki će iznajmljivač dobiti svoj registracijski broj koji će se potom moći provjeriti, a kažnjavat će se oni koji nemaju ovaj broj, a iznajmljuju svoj smještaj. Potaknuta sve većim brojem iznajmljivanja, Europska komisija je ovog tjedna donijela Prijedlog uredbe za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, odnosno iznajmljivanja smještaja turistima. Prijedlog će služiti kao pomoć javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora, ali i da imaju sve pod kontrolom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u rujnu ove godine zabilježen je porast broja noćenja za čak 9,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Strani turisti ostvarili su 1,9 milijuna dolazaka te 10,5 milijuna noćenja u rujnu 2022., što je za 19,3% više dolazaka i za 9,6% više noćenja u odnosu na rujan 2021., dok su domaći turisti ostvarili 206 tisuća dolazaka te 601 tisuću noćenja u rujnu 2022., što je porast dolazaka za 5,8% i porast noćenja za 2,5% u odnosu na isti mjesec godinu ranije. Mnogi od njih su boravili i u smještajima koji se iznajmljuju

na crno kako bi se ostvarila veća zarada od samog iznajmljivanja. Ipak, sada će doći do nekih promjena. Stroga pravila Iz EK-a naveli su kako je važno uvesti veću transparentnost kod iznajmljivanja, ali i donijeti određena pravila koja se moraju poštivati, a pokušat će se i pomoći u sprječavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica. Iznajmljivanje na crno često se provodi na način da se smještaj oglašava putem interneta u drugim zemljama gdje se i predaju ključevi apartmana gostima. S novim pravilima ovo više neće biti moguće.

Sustavi za registraciju iznajmljivača i njihovih nekretnina za kratkoročno iznajmljivanje morat će biti u potpunosti dostupni na internetu, a kod ispunjavanja registracije iznajmljivači bi trebali dobiti jedinstven registracijski broj. Javna tijela će potom moći pratiti što se sve događa pod kojim brojem, a moći će i suspendirati određene registracijske brojeve, kao i osobe koje iznajmljuju, a nemaju broj, a po potrebi će zatražiti da platforme izbrišu s popisa iznajmljivače koji ne poštuju pravila.

Transparentnost prije svega

Jednako tako, kako bi svi podaci bili poznati i transparentni svim stranama, internetske platforme morat će jednom mjesečno automatski podijeliti podatke o broju noćenja i broju gostiju s javnim tijelima. Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište EK-a, naglasio je da bi ubuduće lokalna javna tijela kroz novi sustav trebala imati podatke koji su im potrebni za potporu održivom iznajmljivanju, ali i borbu protiv nezakonitih ponuda smještajnih jedinica.

Inicijativa za nadzor iznajmljivača na internetskim platformama ide na prihvaćanje pred Europski parlament i Vijeće. Ako se prihvati, države članice će imati dvije godine za uspostavu mehanizama za razmjenu podataka. ST

S autorom nove knjige 'Aktivna prodaja – od želja kupaca i potrošača do uspješnog prodavača' razgovarala je Sandra Pocrnić Mlakar

Zvonimir Pavlek: Strategije osvajanja tržišta treba kreirati srcem i znanjem

Usvim dosad objavljenim knjigama profesor Pavlek na prvo mjesto stavlja potrošača, što je svojedobno bila ozbiljna inovacija u radu naših marketinških agencija. Upravo zbog takvog pristupa, ali i vrlo osebujnog stila i metoda prenošenja bogatoga vlastita iskustva, postao je autor knjiga koje su stekle veliku popularnost, posebno među ljudima koji traže optimalnu primjenu suvremenih metoda u vlastitoj praksi – napisao je Ante Gavranović u predgovoru pete knjige Zvonimira Pavleka ‘Aktivna prodaja – od želja kupaca i potrošača do uspješnog prodavača’.

Zvonimir Pavlek u ‘Aktivnoj prodaji’ bavi se protokom informacija između proizvođača, prodavača i kupca, pri čemu je cilj win-win-win, odnos u kojem dobivaju svi. Osim stvaranja potražnje u prehrambenoj industriji, ‘Aktivna prodaja’ obrađuje i komunikaciju s potrošačem u prodavaonicama i trgovačkim centrima, te aktivnu prodaju i asertivnost u bankarskoj djelatnosti.

Profesor Zvonimir Pavlek samostalni je konzultant za područje marketinga i prodaje. Pionir je marketinga u Podravki i cijeloj nekadašnjoj državi, te je prvi u nas uveo modernu organizaciju prodaje, funkciju unaprjeđenja prodaje, producti brand managementa. Magistrirao je 1976. iz područja unaprjeđenja prodaje, a dokto -

rirao 2006. na temu razvoja marke. Od 2000. godine posvećen je poslovnom savjetovanju i edukaciji, vođenju radionica, pisanju knjiga, kolumni, znanstvenih i stručnih članaka.

Promocija pete knjige profesora Zvonimira Pavleka ‘Aktivna prodaja’ održat će se u Velikoj dvorani Hrvatske gospodarske komore 15. prosinca u 12 sati. Uz au -

tora predgovora Antu Gavranovića, na promociji će govoriti Krunoslav Bešvir te Božica Brkan, autorica pogovora.

U svojoj knjizi kao presudan faktor poslovanja navodite entuzijazam prodaje kao i pozitivno razmišljanje prodavača. U doba krize i niskog entuzijazma, može li široka edukacija prodajnog osoblja

koje nudi rješenja aktivirati pozitivne snage u društvu? Je li prodaja već ranije imala slične izazove? Pozitivno razmišljanje i entuzijazam temelj je svake uspješne prodaje. To se odnosi na trgovačke predstavnike i na neposredne kontakte s kupcima u trgovini. Prodavači su zapravo prijenosnici emocija, osjećaja. Ljudima često nije važno koliko znaš, već koliko ti je stalo do njih. S entuzijazmom se može utjecati na misli i osjećaje drugih ljudi i usmjeravati ih bez da im se učini nešto na žao. Kad druga strana osjeti nečiji iskreni entuzijazam, onda je to jako uvjerljivo. Hoćetenećete, to treba znati prikazati sa snagom, izdržljivošću i moći provedbe. Baš to druga strana mora osjetiti. U doba krize je to važno kao što je bilo i prije. Jest da su ljudi smrknuti više nego ranije, ali kuda bi nas to dovelo da se predajemo takvim osjećajima? Zato se mora i dalje provoditi edukacija prodajnog osoblja. Uz talent, volju, treninzi su važni i tako se dolazi do uspješnog prodavača.

Uzmimo primjer klijenata. Oni postaju promotori i apostoli marke. Oduševljeni klijent dovodi nove kupce, stvara lojalnost, strast, slijedi se marka, brend, zalazi se u trgovine s u kojima su kupci oduševljeni. Primjerice, u prodavaonicama se svaki kupac tretira individualno kao da je on junak, glavni, kao da je prijatelj, susjed. Prodavač nudi i rješenja. Baš je ilustrativni slučaj u prodavaonicama namještaja. Idete tamo s dilemama, a prodavač postavlja pitanja i tako dolazite do rješenja.

Naravno da je prodaja i ranije imala slične izazove, samo treba napomenuti kako je to postajalo sve važnije kad se pojavljuje konkurencija.

Na nekoliko mjesta u knjizi primjeri su nezaboravnih kampanja, slogana i marketinških rješenja koje su osmišljavali ljudi čiji talent cijenite. Kako vam je uspjelo okružiti se

Za afirmiranje lokalne gastronomije važne su i institucije na kojima se uči i promovira gastronomija. Ljudi iz raznih krajeva svijeta pronalaze takve institucije, uče o domaćim specijalitetima i probaju i sami. Mislim da postoje uvjeti (bilo ih je i ranije) da se tu isprsi Podravka. Meni je to nekad bio san!

talentiranim ljudima? Kako ste ih prepoznavali i birali?

Rijetko kad smo mi sami osmišljavali slogane. Njih, kao i dizajn oglašavanja, poruke rade specijalizirane agencije koji su za to stručne. Sami smo radili primjerice promociju Dolcele, a u BiH „kafe“ Zlatna džezva. Ljudi u marketinškom odjelu daju agencijama brifing u kojem se spominje što želimo, budžet, vrijeme, tonalitet, tj. duh koji prati kampanje, provode kontrolu. Kako se biraju? Imali smo listu, tabelu kao i za trgovačke predstavnike, zatim prema sklonostima, referencama i kreativnosti. Nekada sam i pogriješio, ali sam bio izuzetno zadovoljan s barem šestero koji su i danas jako afirmirani na menadžerskim pozicijama pa i u inozemstvu, a neki su kasnije iz prakse prešli na znanstveno područje. Nije bilo „po babi i stričevima“… Iluzija je da ljudi u poduzećima vode brigu o svemu, jer se onda raspršuju umjesto da budu stratezi.

U poglavljima o čaju, kavi i vinu demonstrirate da emocije prati veliko znanje o običajima, navikama i proizvodima koje treba ugraditi u kampanju. Kako ste u svojoj karijeri postali svjesni da imate znanje potrebno za uspješnu kampanju?

Najprije o čaju, kavi i vinu. Emocije i navike potrebne su za kreiranje strategije ovladavanja tržištem. Poznavanje toga stječe se studiranjem pojedinih područja kojima se želi ovladati. Mnogo sam putovao, bio u središtu običaja. Tako sam upoznao mnoga područja i zemlje. To se dopunjava istraživanjem tržišta, a ja sam, naročito za nova područja, preferirao tzv. fokus grupe, koje vodi obično psiholog i ljudi se „razvežu“. Kad je Podravka morala biti usmjerena samo na domaće tržite, trebalo je naći nova područja tj. zemlje. Jedna naša grupica u pojedinim je zemljama boravila najmanje po tjedan dana, imali smo podatke o potrošnji preko svjetske agencije Nielsen. Organizirali smo fokus grupe, obilazili trgo -

vine i mnogo razgovarali s tamošnjim ljudima. Napravili smo program za izlazak na ta tržišta, našli kompetentne agencije, osnovali svoja predstavništva i poduzeća s marketingom i prodajnom organizacijom. Pogledajte u koliko zemalja Podravka danas izvozi.

O kavi sam kasnije doznao više kao konzultant u BiH. Fokus grupa je bila fenomenalna. Izdvojio sam desetak izreka na osnovu kojih su se gradile kampanje. Primjerice „Svijet stane kad se pije kafa“, „Popit ćemo je da je sto poslova“, „U restoranu pijem i espreso kako bih sjela, a kod kuće sjednem da bih popila kafu“, „Kafa je ćejf“ itd. Taj ćejf se ne može prevesti. Sjećam se kako je jedan novinar na pauzi konferencije pio kavu, a kad su ga upozorili da mora ući u salu i tamo dovršiti svoju „kafu“, on je rekao da ne može, jer mu to onda nije ćejf. Ja taj izraz zaista ne mogu prevesti na hrvatski (nije ni gušt, ni merak…) – treba ga osjetiti. Svaka zemlja ima svoje običaje i okus. Nijemcima ne prija naša kava, jer oni preferiraju filter. U Italiji se pak espreso pije u dva gutljaja. Amerikanci piju kavu kao vodu… Čaj? U Istambulu su me odveli u jednu čajanu, jer se tamo kava pije mnogo manje. Englezi ga obvezno piju u pet sati. Može li kad nas poziv na čaj zamijeniti poziv na kavu? Teško…

Za prijedlog o plasiranju domaće čokolade pošao sam od činjenice da su potrošači većinom djeca, a njih zanimaju igre u kojima se angažiraju, koje ih mogu preokupirati, pa čak i afirmirati određeno područje. Kinder me uvijek inspirira jer emocionalno zaokuplja djecu, a imamo potencijala i kod nas...

Vino je poseban fenomen. U Francuskoj i Italiji vino je dio kulture. Kad vas domaćin pozove u restoran, on se sa konobarom savjetuje u vinu, a to su tamo pravi somelieri. Vino je tamo kao salata, a kod nas je češće radi veselja i društva… Jedna anegdota. Akademik Jakša Barbić i ja smo sa Tuborgom radili na ugovoru o zajedničkom ulaganju. U jednom koprivničkom restoranu, koji je nekad bio okružen vinogradima, ponudili smo Dancima nekoliko jela i vina koja idu uz to. U Danskoj su nas onda pozvali na dane alzaške kuhinje. Jela su se mijenjala u devet „gangova“, a za svako je bilo ponuđeno posebno vino. Danci su to izrecitirali, ali nije se osjetila strast i entuzijazam. Rekli smo domaćinima da je sve bilo korektno, ali to nije to… Francuz će to pričati s entuzijazmom. Slično je i u Italiji.

Znanje za kampanju? Cjeloživotno učenje, a to je potrebno i bez toga se ne može davati smjernice, organizacija, strategija. Mora se biti stalno u doticaju s novim spoznajama, a mnogo sam naučio i od naših nekadašnjih partnera, velikih multinacionalki.

ma to ne treba. Međutim, kasnije je taj lanac instalirao 27 tzv. category menadžera. Veliki trgovački lanci rade slično i dosta uspješno. Vidim da prodavaonice rade po suvremenim načelima po kojima se roba smješta i naručuje. Mali nisu toliko educirani, ali su i oni prihvatili te suvremene principe. Na početku je bilo lutanja. Znam da kad je jedna predstavnica J&J pitala gazdu dućana zašto drži tamo artikle koji idu slabije, smetaju na polici, dobila je odgovor – „Neka se nađe…“ Danas se o tome totalno promijenilo stajalište. I naše najveće tvrtke iz područja prehrane u potpunosti su preuzele taj sustav i zato brzo napreduju.

Male tajne velikih majstora kuhinje bio je kulinarski tv-show čiji su se recepti objavljivali u medijima i plasirali u knjigama, što bi se danas smatralo multimedijskim projektom. Vidite li danas u našem medijskom prostoru projekte sličnog potencijala koji mogu biti danas popularni, a sutra legendarni?

Upravljanje kategorijama primjenjuje se danas u svim razvijenim tržištima. Koje branše kod nas to primjenjuju i napreduju?

Kod nas se u to ušlo kasnije. Nekad tzv. Istočne zemlje išle su čak brže od nas, jer su taj sustav donijeli strani trgovački lanci. Nastojao sam da i mi ne kaskamo, pa sam u Suvremenoj trgovini članak o tome posvetio upravljanju kategorijama. Voditeljica jedne velike trgovine koju sam spomenuo u članku kao primjer, odbrusila mi je da nji -

Zaista je to bilo gledano i tako je Podravka, odnosno Vegeta, postala nositelj kreativnog kulinarstva. Recepti su se čuvali i po njima se pripremala hrana. Tako je Vegeta postala pojam i stekla popularnost – više nije bila proizvod već simbol kreativne kuhinje i moderne domaćice.

Odat ću vam jednu „veliku tajnu“. Pred nekoliko desetka godina vidjeli smo da se Vegeta prodavala, ali tzv. omnibus ankete su pokazivale da je nitko ne troši. Predložio sam tako istraživaču iz ZIT-a Peri Bosnaru da zajedno posjetimo domaćinstva i da vidimo što

imaju u „kredencu“. Jedna domaćica je zanijekala da troši Vegetu, ali smo je onda u kuhinjskom ormaru našli. To je bio, kako sam naučio od Pere –skriveni osjećaj krivnje kako ukućani ne bi doznali njezinu tajnu. Nakon još nekoliko posjeta prekinuo sam daljnja istraživanja jer je postalo sve jasno. Tako je nastala Vegetina kuhinja i Vegeta je povukla za sobom domaćice kojima smo pogodili žicu – recepti koji pobuđuju radoznalost. Danas ne vidim nešto slično.

U knjizi ste predložili i plasiranje čokolade koja bi mogla konkurirati megapopularnim brendovima Kinder i Milka. Hoćete li tražiti autorska prava ako netko od domaćih proizvođača preuzme ideju iz vaše knjige uz autentičnu, povijesnu utemeljenu priču?

Nije mi na kraj pameti da tražim… Upravo sam zato i ušao u tipično marketinško razmišljanje o tome kako se boriti protiv divova. Pa ja sam to radio i na drugim područjima – nađi svoju nišu, „rupu“ kroz koju se možeš provući i uspjeti. Pošao sam od činjenice da su pretežiti potrošači djeca, a što njih zanima to je jako važno – igre u kojima se angažiraju, koje ih mogu preokupirati, pa čak i afirmirati određeno područje. Kinder me uvijek inspirira – gledajte kako on emocionalno zaokuplja djecu. Znam kako smo mi nekada sakupljali Kraševe sličice. Imamo potencijala i kod nas. Inače me potaknuo Visoko u BiH koje je nekad bio kraljevski grad. A u Hrvatskoj? Imamo toga. Neka i u našem okruženju uspije onaj koji će ući u dječju maštu i igre s vitezovima, kraljevima, princezama… Neka, neka!

Bio sam malo u dilemi. Dugo sam bio angažiran u području osiguranja, a imao sam i preznojavanje kad sam ušao u trening s bankarcima. I kod jednih i kod drugih dugo sam bio „iza pulta“, promatrao i slušao kako klijeti komuniciraju s njima, ušao u tajne njihovog posla i kreirao pristup. Zaključio sam da su i kod jednih i kod drugih iste priče, kao i kod onih koji rade u trgovini. Rade s mušterijama, kupcima, klijentima. Istinabog, tražio sam oslonce i u svjetskoj literaturi i iskustvima. U osiguranjima ima toga dosta, a kod banaka se taj problem obuhvaća općenito kao i u financijskim ustanovama. Nisu posebno izdvojeni oni koji su na šalteru u dodiru s klijetima, pa je to bio jedan od razloga odabira područja bankarstva.

Aktivna prodaja jedna je od rijetkih knjiga kod nas koja se bavi i edukacijom u bankarskom sektoru. Što vas je ponukalo da se bavite tim područjem?

Evo i nekoliko anegdota i priča. Nakon dvije godine što sam radio sa Zagreb osiguranjem, vlasnica ga je prodala Basleru iz Švicarske. Ljudi koje sam uvježbao za emocionalni pristup uspjeli su, a plaće su im se povećavale. Trenirao sam ih da u kratko vrijeme, dok šibica ne izgori, u usmenoj ponudi idu na emocionalnu poveznicu, da naprave interes i tek onda ponudu koja će riješiti Problem. Jedan Riječanin koji nikako to nije uspijevao, nazvao me nakon što je tajno posjetio našu kućicu u blizini Crikvenice. Uočio je njegovan vrt, dosta staklenih površina prema njemu i istrenirao se kako da mojoj ženi ponudi osiguranje: „Gospođo, ovaj

objekt je skrojen taman po mjeri čovjeka. Vi to sve lijepo njegujete, a imate i puno stakla. Ovdje su vam bure pa vam mogu stakla razbiti. Osigurajte se za … kuna“. Uvjerljivo! Jedan Dubrovčanin u godinama je pak uvijek više pričao, a kad sam ga pokušao korigirati radi isteka vremena kazao je: „Imaš ti dosta šibica!“ Moji učenici su htjeli da nastavim trening i sa Basler osiguranjem, no oni na to nisu pristali i rekli da je normalno da se ljudi osiguraju, te da tu ne treba treninga. Rekao sam da neka ih upozore da su došli u krivu zemlju… Tako je bilo. Basler je prodao tvrtku Uniqa osiguranju. Kod banaka me je posebno potaknula spoznaja da su ljudi na šalteru stalno pod stresom i da moraju pri tom zadržati prisutnost duha, ne svađati se nego biti nasmiješeni i nuditi savjete i rješenja. Primjerice, k jednoj gospođi je stalno dolazio klijent koji je uvijek vikao, derao se imao je zapravo PTSP. Jedno prilikom joj je neukusno prigovarao na odijevanje. Ona ga je, već unaprijed pripremljena, zamolila da joj da sugestije o odijevanju i tako ga izbacila iz njegove sheme, jer se morao prebaciti na razmišljanje. To je i meni bio jezičac na vagi da se u knjizi posvetim i ljudima na šalterima u bankama.

Kako treninzi na stvarnim primjerima unaprjeđuju komunikaciju sa sve bolje informiranim klijentima na tome području, kako zaposleni -

ci prihvaćaju treninge komunikacije i asertivnosti? Pomažu li treninzi i u privatnom životu?

Prema osobnom iskustvu, ljudi prihvaćaju primjere iz stvarnog života. Pored toga sam ih navodio da se igraju u moguće realnijim situacijama. Interes i zanimanje je raslo tijekom tih satova i prepričavalo se kakav je tko bio. Asertivnost smo morali trenirati malo više, jer se ne mora biti ponizan, već uvažiti stajalište klijenta, a ako imate vlastito razmišljanje, nemojte se prepirati ni vrijeđati. Održite stalno smiješak. To je išlo malo teže, ali uspjeli smo. Zato je to, po mom uvjerenju, jedno od najstresnijih zanimanja. Ljudi na šalteru su predstavnici banke i oni moraju znati odgovoriti na sva pitanja, a ne onodođite sutra… Moraju biti stručni, znati komunicirati.

Naravno da su klijenti sve informiraniji, ali i između banaka vlada konkurencija, ali pored sadržaja treba znati da onaj koji komunicira mora poznavati jedno pravilo do kojeg je svojevremeno došao Harvard B.S.: Sadržaj je samo jedan manji dio u uspješnoj komunikaciji, jer osim racionalnog dijela djeluje i vanjska pojavnost – način izražavanja, smiješak koji ulijeva povjerenje, bliskost, pa čak i samo odijevanje. Pomaže li to u privatnom životu? Kako da ne! Poznam osobno uspješne ljude koji su evoluirali u asertivnom smislu.

tima o hrani. Dakle, imamo adute. Naša sjeverna kuhinja pripada jednom krugu gdje se još nalazi Austrija i Mađarska, ali stručnjaci upozoravaju kako nije ta naša kuhinja pod utjecajem njihove, već su jedni utjecali na druge. Vidim kako se razvija turizam, primjerice, u Baranji. OPG-ovi nude svojim gostima tradicionalna hranu, koja je doduše malo teža, ali se zna da su to domaći specijaliteti.

vinima kako bi mogli o njima suvereno pričati kao Talijani i Francuzi. Edukacija mora započeti u ugostiteljskim školama.

Drugo što mi se čini važnim su institucije gdje se uči i promovira gastronomija. Ljudi iz raznih krajeva svijeta pronalaze takve institucije, uče o domaćim specijalitetima i probaju ih i sami. Ja mislim da postoje uvjeti (bilo ih je i ranije) da se tu istakne i Podravka. Meni je to nekad bio san…

U svom predgovoru Ante Gavranović zapaža da navodite primjere Francuske i Italije, odakle se gosti vraćaju pod dojmom njihove gastronomije, te da bi i kod nas moglo biti tako, što dokazujete u svojoj knjizi. Što nam je još potrebno da bi hrana postala jači hrvatski turistički adut?

Naravno da se gosti vraćaju pod dojmom njihove gastronomije. Pa i ja osobno. I mi imamo potencijala, pogotovo regionalnih. Sve više se i od nas gosti vraćaju s komplimen-

Oni će turistima rado pomoći i dojmovi su stvarno jako dobri. Jug je mediteranski, pršut je teži, ali odličan. Možemo nešto uzeti i od ove dvije zemlje. Sirevi, fuži i tartufi u Istri, riba se južnije priprema na razne lokane načine (primjerice „po splitsku“). Imamo na Visu pogaču koja je starija od nekih zapadnih i talijanskih. Dobrih restorana ima sve više u samom Zagrebu, a na jugu zaista izvrsnih. Meni su ljetos moji talijanski gosti, u restoranu Domino kraj Crikvenice, rekli da se to rijetko nađe i u Italiji. Čitao sam pred desetak godina da su članovi Foodies kluba u Splitu otkrili gregadu, pa divlje šparoge, pa sireve…

Što bi još trebalo učiniti? Konobari su rijetko upućeni u kombinaciju jela i vina, a slabo znaju i o samim

Božica Brkan u svom se pogovoru prisjeća pionirskih koraka o marketingu koje ste poduzimali na našem području. U doba razvoja televizije, spotovi su educirali, djelovali na unaprjeđenje kvalitete života i dodavali vrijednost robi i sadržaj medijima. Kako oglašavanju vratiti sadržaj, a zadržati zabavnu notu? Ljudi često brkaju oglašavanje i marketing. Međutim, komuniciranje i oglašavanje samo su vrh sante leda, a ispod površine je najvažniji dio - pozicioniranje, pronalaženje svog mjesta na tržištu i drugo čime se ljudi u marketingu moraju baviti – inovacije, razvoj brenda, profitabilnost, osvajanje tržišta, cijene, prodaja, distribucija… Oglašavanje je rezultat svega toga. Pod educiranje ste vjerojatno mislili na „Male tajne velikih majstora kuhinje.“ Kulinarstvo se i danas pojavljuje u specijalnim emisijama i tiskanim medijima.

No, sa samim oglašavanjem domaćih tvrtki, s polovinom baš i nisam oduševljen. Iznimke su dobre kao, primjerice, brendovi piva. Većina drugih ide u smjeru prodavanja umjesto građenja dugotrajnih odnosa, recimo imidža. Jako mnogo ljudi ustaje i odlazi kad su na televiziji „reklame“. Manjka emocionalni pristup, pa i zabava kako vi kažete. Pogledajte spotove Kinder – djeca ih rado gledaju, oponašaju pingvine, mamama je simpatična curica sa Kinder mliječnim „šnitama“…

Sanela Dropulić: Biti normalan u nenormalno doba

Poduzetništvo u izazovnim vremenima

Ključ nije u trošenju vremena, već u njegovu investiranju. (Stephan R. Cowey)

Što „brkasto vrime“ M. Pekica Zbirka pjesama Zagreb 2020 – vrijeme velikih izazova nosi našem gospodarstvu, našim poduzetnicima, temeljno je pitanje pred svima nama, jer biti normalan u nenormalno vrijeme je teško, izazovno, ali i slatko, jer nas tjera da osvajamo planine pred nama. Lj. C. Matutinović – Kad već postoji planina pjesme posvećene Velebitu, da budemo generali novih pobjeda. Predviđati budućnost nikada nije bilo nezahvalnije, a poduzetnici upravo moraju predviđati budućnost... Događaji kojima svjedočimo, klimatska kriza i Zeleni plan, zdravstvena kriza, energetska kriza i ogromna inflacija kao posljedica ne samo rata, već i sveukupne krize izazvane pandemijom s jedne strane, tako i permanentne strasti prema neznanju.

Renata Salecl: Strast prema neznanju, Fraktura Zagreb 2022, ili našeg ponašanja u stilu Kikaša iz Prosjaka i sinova – Predrag Raos Prosjaci i sinovi TV serija i knjiga s druge strane, bili su nezamislivi dok se nisu dogodili.

Kriza je teško, ali zapravo idealno razdoblje za poduzetništvo. Tek tada postoji mnogo problema koje treba riješiti, tek tada su svi pesimistični i defanzivni, te ofanzivne taktike mogu doći do još većeg izražaja i sa većim veseljem se osvajaju vrhovi planina, jer ih s velikom ljubavlju osvajamo.

No, raditi se mora, pa slijedom toga i planirati i poduzimati aktivnosti, ulagati i graditi, jer temeljna za -

daća poduzetnika je biti nosiocem razvoja i napretka svijeta, s puno strasti i ljubavi za ono što stoji pred njim. Za poduzetništvo nije bitno biti najpametniji (poduzetnici nisu Tesle) bitno je da nađu svoju strast i da joj se s puno ljubavi posvete i uspjeh sigurno dolazi, a čarobna formula za uspjeh – ostvarenje misije i vizije poduzetnika je: znanje + vizija + uloženi trud na ‘n’ potenciju; dakle cjeloživotno učenje i stvaranje. Poduzetnici stvaraju druge poduzetnike i na taj način kontinuirano grade svijet poduzetništva, svijet nosioca razvoja i napretka. Moć poziva, zašto nešto stvaraju je u tome da im daje gotovo neiscrpnu snagu i volju da prebrode, a s njima cijeli svijet prebrodi sve izazove, bez obzira na to što se događa na tržištu i oko njih. Jer, kako kaže J. P. Sartre: Možda će nekad i doći bolje vrijeme, ali samo ovo vrijeme je moje.

I stoga, autorica, žena, majka, poduzetnica i futurolog donosi na svijetlo dana ovih 25 životnih priča, kao logičan slijed do sada izdanih knjiga, ne samo kao podršku poduzetnicima u naporima osvajanja vrhova planina, već i kao temeljni peljar plovidbe nemirnim morem, jer nova se kriza već nazire, ona je tu i već kuca na vrata, a poznato je da mirno more nikada nije dalo dobrog mornara – dobrog kapetana dugih plovidbi, a ploviti se mora. Autorica, u želji da još više otvori vidike poduzetnicima, nastavlja s proučavanjem teme poduzetništva

i potencira poruke iz prve tri knjige. Tako možemo reći da autorica opisuje poduzetništvo kao komunikaciju, jer svaki poduzetnik mora osigurati da svaki aspekt komunikacije, procesa, razvoja i benefita bude apsolutno optimalan.

Stoga se iz ovih 25 priča može iščitati da je poduzetništvo način života koji u svojoj suštini opisuje način komunikacije, a poduzetnički mindset je stanje uma spremno prihvatiti taj način života – komunikacije.

Zato, uzmimo u ruke ovu knjigu, kao i prethodne tri i uz tekstove iz ovih knjiga promislimo poduzetničku aktivnost i upustimo se u osvajanje planina ili uzmimo kormilo u svoje ruke i plovimo morima, jer ipak smo mi iskusni mornari, stari morski vukovi.

mr. sc. Branko Pavlović