Automatizacija logističkih procesa primjenom robotskih sustava Jovana Nikolić, mag.oec

piše: Jovana Nikolić, mag. oec. Fakultet inženjerskih nauka, Univerzitet u Kragujevcu

Uvodno Ostati na vrhu postaje sve teže i izazovnije zbog brzorastućih i promjenjivih digitalnih tehnologija i rješenjima zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. Svijet tehnologije, masovnog prilagođavanja i napredne proizvodnje doživljava brzu transformaciju. Roboti postaju još važniji jer se sada mogu povezati s ljudskim umom pomoću stvorene veze ljudski mozak - računalo i napretka u umjetnoj inteligenciji. Digitalizacija je stvorila novu paradigmu u proizvodnji koja naglašava i temelji se na modernizaciji i automatizaciji. Iako proizvodna industrija teži uspostavljanju skoro totalnih automatiziranih tvornica kako bi se postigla ušteda, izazvala je zabrinutost oko eliminiranja ljudi tj. zaposlenika.

Industrija 4.0 donijela je novu, otpornu tehnologiju, nove načine rada i ulogu ljudi u industriji. Industrija 5.0 kao odgovor na Industriju 4.0, mijenja paradigmu i donosi rješenje – smanjivanje naglaska na tehnologiji i naglašavanje poretka zasnovanog na suradnji između ljudi i strojeva. Sve ovo je neophodno kako bi organizacije ostvarile konkurentsku prednost na tržištu. Robotski sustavi

Robot se definira kao stroj koji je sposoban automatski izvršiti složen niz radnji, posebno onih koje je moguće programirati pomoću računala. Roboti danas imaju sve značajniju ulogu u području logistike, međutim, njihova primjena u ovoj industriji tek je u fazi razvoja. Veliki broj logističkih organizacija diljem svijeta testira i provodi eksperimente uključivanjem robota u rad s ljudima. Jedno od pitanja koja se postavljaju je razlog za to? Postoji puno aktivnosti koje bi roboti mogli učinkovitije i preciznije izvršiti umjesto ljudi. Zatim,

implementacija robota u tvornicama znači i smanjenje potrebe za radnom snagom u procesima. Robotski sustavi se implementiraju u tvornice kako bi povećali produktivnost i preciznost u radu. Roboti se proizvode u različitim veličinama u zavisnosti od njihove svrhe. Mali roboti su namijeni kao pomoć zaposlenima u skladištima, dok su veći roboti namijeni manipulaciji tereta koji čovjek ne može pomicati. George Devol je 1954. godine patentirao prvog industrijskog robota pod nazivom Unimate. Nakon pet godina, General Motors je instalirao Unimate u svoj rad, konkretno za točkasto zavarivanje, čime je znatno odskočio u odnosu na konkurenciju. Ovim pothvatom, tvornica General Motorsa napravila je revoluciju u automobilskoj industriji u to vrijeme te su taj primjer počeli slijediti i ostali proizvođači automobila, poput BMW-a, Volva i Fiata. Robotska ruka Unimate obavljala je sve operacije koje su bile opasne za ljude. Dakle, ako se osvrne i pogleda u prošlost i nastanak prvih robota, može se zaključiti da su roboti bili namijeni za provođenje jednostavnih operacija, poput zavarivanja, prijenosa pojedinih dijelova tj. transporta paketa itd. Ova serija robota bila je neinteligentna zato što je izvodila isti pokret tijekom cijelog dana s visokom preciznosti. Danas se, međutim, radi na razvijanju umjetne inteligencije u obavljanju proizvodnih procesa u različitim granama industrije.

Primjena robota u skladišnom poslovanju Ako se govori o automatizaciji procesa, postoji niz struja u znanosti i praksi koje imaju podijeljena mišljenja. Neki od analitičara smatraju da je automatizacija doprinijela stvaranju radnih mjesta, dok drugi smatraju da automatizacija dovodi do njihova ukidanja. Ono što je sigurno je to da se postepeno stvara podjela između radnih mjesta koja zahtijevaju visoku kvalifikaciju i radnih mjesta koja zahtijevaju nižu kvalifikaciju. Automatizacija, u ovom slučaju, dovodi do smanjenja potrebe za radnom snagom dijela radne snage koja posjeduje niže kvalifikacije tj. kompetencije. U tom kontekstu, procjenjuje se da će najviše zaposlenika ostati bez posla u centrima za logistiku, s obzirom na to da će mnogi logistički procesi biti automatizirani do 2030. godine. Zbog čega je to tako? Umjetna inteligencija preuzeti će broje aktivnosti ponavljajućeg karaktera koje centri za logistiku sada obavljaju. Automatizacijom logistike smanjit će se ručno unošenje informacija i podataka, manipulacija teretom, kao i sve ostale aktivnosti koje su se do sada ručno odrađivale. Predviđa se da će doći do potpune automatizacije skladišnog prostora koji posjeduju visoke regale s autonomnim vozilima koja se kreću duž prolaza. Različiti sustavi za upravljanje skladištem omogućiti će praćenje zaliha u realnom vremenu, osiguravajući usklađenost sa sustavom naručivanja, dok će 3D printeri omogućiti proizvodnju rezervnih dijelova po mjeri. Navedeno su samo neke od prednosti automatizacije skladišta koja se očekuju u skorijoj budućnosti.

Otkako je Amazon kupio Kivu 2014. godine i usvojio veliki broj mobilnih robota u svom poslovanju, velik broj organizacija širom svijeta počinje slijediti primjer Amazona. Oni su prva organizacija koja je u potpunosti automatizirala svoje skladište. Zahvaljujući primjeni robotiziranog sustava, Amazon uspijeva ispuniti zahtjeve kupaca izrazito velikom brzinom u jako kratkom vremenskom periodu. Nadalje, roboti koje je proizvela Kiva mogu prići polici na kojoj se nalaze određeni artikli i cijelu policu preseliti na mjesto na kojem se nalazi čovjek koji manipulira tim artiklima. Algoritam kretanja robota u skladištu Amazona doveden je do savršenstva. Danas ova kompanija posluje kao tvornica 4.0.

Umjesto zaključka Posljedica razvoja Industrije 4.0 omogućuje strojevima i uređajima obavljanje aktivnosti koje su po svojoj prirodi ponavljajuće i opterećujuće za zaposlenike. S druge strane, Industrija 5.0 se bavi premošćivanjem jaza između robota i visoko kompetentne radne snage kako bi se krajnjem korisniku isporučili najbolji proizvodi i usluge. Umjetna inteligencija prodrijeti će u proizvodne lance opskrbe i proizvodne pogone do razine bez presedana. Industrija 5.0 stvoriti će veliki broj radnih mjesta u oblasti umjetne inteligencije i programiranja robotskih sustava. Uključivanje robota u obavljanje poslovnih zadataka sa zaposlenicima, otvara i mnoga pitanja u načinu poslovanja i pravima zaposlenika. Roboti ne zahtijevaju primanje plaće, nemaju potrebu odlaska na bolovanje, nemaju potrebu uzimati pauze za obrok i sva ostala prava koja pripadaju zaposlenicima. Kako će i na koji način biti regulirano poslovanje u ovakvim uvjetima, jedno je od značajnih pitanja na koje će budućnost dati odgovor. ST