Logistički izazovi u trgovini dr.sc. Matija Kovačić

Logistički izazovi u trgovini

piše: dr. sc. Matija Kovačić

1. Uvod Jedan od temeljnih izazova trgovine, bilo da se radi o maloprodaji ili veleprodaji, definiranje je optimalnih zaliha za zadovoljenje potražnje kupaca te smanjenje manipulativnih troškova uskladištene robe. Osim toga, s porastom popularnosti e-trgovine, odnosno web shopova, jedno od pitanja koje se postavlja je veličina i potreba osiguranja skladišnog prostora u kojem će se nalaziti uskladištena roba koja se nudi. Opisani izazovi mogu se premostiti ili smanjiti provođenjem prediktivnih analiza na temelju trendova iz prošlosti za što često treba osigurati podršku informacijskog sustava zbog lakše i brže analize, odnosno mogu se premostiti iskustveno i promatranjem tržišnih trendova. Međutim, sve veća turbulentnost okoline koja podrazumijeva česte probleme s funkcioniranjem lanaca opskrbe, može značajno umanjiti pouzdanost dobivenih izračuna što će narušiti mogućnost podmirenja potražnje.

No, osim potrebe osiguranja dovoljne količine zaliha i smanjenje manipulativnih troškova uskladištene robe, jedan od izazova koji se javlja je i potreba za uvažavanjem reklamacija, odnosno česti povrati robe što je posebno značajno za web shopove u kojima kupci vraćaju, najčešće, odjevne predmete zbog neodgovarajuće veličine. U tom kontekstu, povratna logistika predstavlja posebno velik napor posebice za male organizacije s malim brojem zaposlenih. Treba spomenuti i sve popularniji dropshipping čija popularnost dodatno raste s razvojem platformi koje nude mogućnost dropshipping-a. Drugim riječima, iako je logistika kao takva često nevidljiva spona između trgovine i kupca, bez adekvatnih logističkih procesa nije za očekivati da će se moći ispuniti očekivanje kupca i pravovremeno dostaviti kupljeni proizvod ili riješiti reklamacija.

2. Skladišta i zalihe

Gotovo svaka trgovina, osim trgovina koje se bave prodajom usluga, mora posjedovati skladište unutar kojeg na zalihama ima odgovarajuću količinu robe koja se nudi kupcima. Količina uskladištene robe uobičajeno je determinirana procjenama prodaje koje variraju u ovisnosti o trendovima na tržištu kao što je to godišnje doba, blagdani i slično. Osim toga, količina uskladištene robe determinirana je i akcijskim prodajama i predviđanjima količine prodane robe. Točno prognoziranje robe koju je potrebno uskladištiti je izrazito kompleksno i u predviđanje mora biti uključen velik broj varijabli, a dobiveni rezultati mogu biti nedovoljno pouzdani ako dođe do promjene, primjerice, vremenske prognoze što je čest slučaj. Poseban izazov leži u osiguranju mikroklimatskih uvjeta za pokvarljivu robu ili robu koja ima velik volumen i samim time zauzima značajan prostor u skladištu. Osiguranje dovoljne količine robe i predviđanja prodaje takve robe može biti problematično budući, kao što je to bio slučaj u jeku pandemije SARS CoV-2 virusa, kako se trend gomilanja kućnih zaliha može jako brzo pojaviti ali s druge strane i jako brzo nestati što za trgovce znači ili manjak robe, a samim time i potencijalnu manju prodaju u odnosu na konkurenta koji je potencijalno imao veću količinu robe na zalihi ili, s druge strane, višak robe i gomilanje zaliha koji predstavljaju trošak. Opisana situacija značajno je jednostavnija za velike trgovačke lance koji se opskr-

bljuju iz vlastitih logističko-distributivnih centara koji su po svojem kapacitetu značajno veći u odnosu na skladišta malih trgovina koje nemaju velik kapacitet skladišta, a samim time su značajno više izložene ovakvim situacijama. No, bez obzira na veličinu, problemi u lancima opskrbe kao i problemi kod proizvođača robe mogu jednako pogoditi i velike i male trgovce kao što je to slučaj s jestivim uljem, odnosno kokošjim jajima.

3. Prediktivne analize

Iako je provođenje prediktivnih analiza jedna od mogućnosti predviđanja potražnje za proizvodima, provođenje kvalitetne prediktivne analize zahtjeva prikupljanje velikog broja podataka o navikama kupaca, odnosno o prodaji u svakoj od trgovina (u slučaju da se radi o lancu trgovina). Na temelju prediktivnih analiza, mogu se osigurati dovoljne količine zaliha potrebne za zadovoljenje zahtjeva kupaca i to bez značajnijeg gomilanja zaliha ili bez značajnije nemogućnosti zadovoljenja potražnje za proizvodima.

U globalu, prediktivne analize uključuju trendove prodaje u prethodnim razdobljima, a značajno se mogu olakšati, u teoriji, kroz ispitivanje stavova kupaca prema kupnji proizvoda. Dobiveni podatci zatim se statistički i matematički obrađuju kako bi se predvidio potencijalni trend potražnje za proizvodima u budućnosti tj. u vremenu naručivanja. Opisani postupak značajno je olakšan postojanjem informacijskog sustava pomoću kojeg se može identificirati prijašnji trend bez potrebe referenta nabave za ulaganjem većih napora u proračunavanje buduće potražnje. Ovakav pristup karakterističan je za centraliziranu nabavu u velikim trgovačkim lancima gdje se roba skladišti u logističko-distributivnom centru i sukladno potrebi trgovina otprema iz njega. Provođenje prediktivnih analiza posebno je olakšano razvojem umjetne inteligencije i stvaranjem tzv. Big Data iz kojeg se na vrlo jednostavan i brz način može predvidjeti buduća potražnja. Osim toga, kroz svaku novu generaciju, umjetna inteligencija tj. program zasnovan na umjetnoj inteligenciji može procijeniti precizniju potražnju, a samim time i olakšati naručivanje optimalne količine robe. Ovakav pristup zahtjeva značajnija financijska ulaganja, primarno u razvoj programskog rješenja, a zatim i u mehanizme prikupljanja podataka potrebnih za normalno funkcioniranje rješenja.

4. Povratna logistika Povrat proizvoda karakterističan je za web shop u kojem kupci često naručuju različite veličine proizvoda, najviše odjevnih predmeta, te nakon isprobavanja iste vraćaju natrag. Povratna logistika za trgovinu, posebice male trgovine, znači značajne napore u kontekstu osiguranja dovoljnih kapaciteta zaposlenika kao i dovoljnih kapaciteta robe različitih veličina (u kontekstu odjeće). No, to ne znači da se velike trgovine ne susreću s istim izazovom koji je potencijalno olakšan zbog mogućnosti korištenja vozila distribucije za povrat robe u centralno skladište u kojem se vrši zamjena u slučaju da trgovina nema traženi zamjenski proizvod. S druge strane, trgovine koje za povrat koriste kurirske usluge susreću se sa značajno većim izazovima i to primarno u kontekstu vremena koje je potrebno za primitak reklamirane robe te slanje zamjenskog proizvoda. Sve spomenute operacije, osim troška u vremenu, predstavljaju i financijski trošak budući da angažman zaposlenika u rješavanju reklamacije, pakiranje i ostale operacije također trebaju biti uzete u obzir ako se govori o troškovima povrata. S druge strane, osim reklamacija, potrebno je voditi računa i o povlačenju proizvoda s tržišta i logističkim izazovima vezanim uz spomenuto, budući da se može dogoditi situacija u kojoj se naknadnim ispitivanjem identificira da je neki proizvod zdravstveno neispravan ili da posjeduje druge manjkavosti koje mogu ugroziti sigurnost i zdravlje kupca. To za trgovinu znači potrebu organiziranja prikupljanja svih već prodanih proizvoda, odnosno sakupljanje cjelokupne serije proizvoda za koju se ispostavi da je manjkava i njezin transport prema centralnom skladištu ili nekoj drugoj lokaciji u ovisnosti o sustavu.

5. Zaključne misli Nesumnjivo je kako logistika ima značajnu ulogu u osiguranju normalnog funkcioniranja svake trgovine. Iako se smatra kako je logistika i logistički procesi kao takvi trošak, oni se mogu pretvoriti u konkurentsku prednost ako se optimiziraju. Optimizacija logističkih procesa može značiti i potrebu implementacije tehnoloških inovacija kao što je to umjetna inteligencija koja može značajno olakšati provođenje analiza, a samim time i predviđanja budućih potreba. Nadalje, svaka trgovina, odnosno menadžment svih trgovina treba promišljati i o potencijalnim promjenama koje se mogu dogoditi na tržištu, a koje mogu rezultirati promjenama u potražnji što može pozitivno ali i negativno implicirati funkcioniranje trgovine kao takve. Osim toga, neophodno je voditi računa i o pozitivnim zakonskim propisima koji definiraju minimalne tehničke uvjete, a koji imaju značajan utjecaj na odabir skladišne lokacije kao i skladišnu opremu. S obzirom na sve opisano, logistika i logistički procesi ključ su uspjeha svake djelatnosti pa tako i trgovine, a njihov razvoj i optimizacija mogu biti temelj uspješnosti i konkurentnosti. ST