Suvremena trgovina 3 2022

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 47, BROJ 3

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

In memoriam: Tihomir Sertić l Logistika – zanimanje budućnosti bez kojeg je nemoguće zamisliti poslovanje danas l Sigurnost, rizici i otpornost lanca opskrbe l Digitalni blizanci u urbanoj logistici l Umjetna inteligencija u logistici l Roboti u logistici l Svemirska logistika l Kolaps pronatalitetne politike l Što je bilo znamo, što će biti (bolje da) ne znamo l Nove maloprodajne tehnologije l Na što trgovci trebaju obratiti pozornost u procesu zamjene hrvatske kune eurom l Megatrendovi – najznačajniji globalni trendovi i zašto su važni l Upravljanje ljudskim potencijalima u kriznim vremenima l Razvoj turizma traži nove odgovore l Digitalno omogućena inovacija l EuroCommerce: Nova pravila o sporazumima distribucije

Teme broja:

Logistika Sajmovi &

Sajmovi povezuju ljude, ideje i gospodarstvenike

FreshBase Jednim dodirom do učinkovitosti Pametnije vaganje uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir FreshBase je nova linija METTLER TOLEDO vaga koja maloprodaju hrane vodi u svijet visokih performansi vaganja uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir. Uspjeh u prodaji sada je jednostavan! FreshBase linija ubrzava proces vaganja, kako na uslužnim pultevima, tako i na odjelu samoposluge. Zahvaljujući efikasnom upravljanju podacima i fleksibilnosti povezivanja s postojećim IT sustavima, vaš posao je znatno olakšan. To vam omogućava daljnju optimizaciju profitabilnosti odjela svježe hrane. Činimo stvari malo jednostavnijima. Mi to zovemo “učinkovitost u trgovini“.

www.mt.com/FreshBase

MAJSTOR MEĐU PRIJATELJIMA

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ Uredništvo: prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, izv.prof. dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, Zvonko PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ Savjet časopisa: Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • Prof. dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Europske poslovne škole, Zagreb • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i ﬁnancijske institucije HGK, Zagreb • Prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Vol. 47 br. 3 str. 1-112 Zagreb, lipanj 2022.

Sadržaj In memoriam: Tihomir Sertić

Tema broja: Logistika - Gost urednik: prof.dr.sc. Krešimir Buntak Logistika – zanimanje budućnosti bez kojeg je nemoguće zamisliti poslovanje danas

prof.dr.sc. Krešimir Buntak

Sposobnost prilagodbe lanaca opskrbe promjenama konteksta

doc.dr.sc. Miroslav Drljača

Matija Kovačić, mag.ing.traff.

doc.dr.sc. Marta Borić Cvenić Marko Marošević, univ.bacc.oec.

Sigurnost, rizici i otpornost lanca opskrbe Zračna luka Rajna-Majna Frankfurt – kompleksan logističko-distrubutivni centar

Partnerstvo s dobavljačima – mogućnost uspješnijeg poslovanja i prednost nad konkurencijom

dr.sc. Davor Grgurević

dr.sc. Vesna Sesar

Maja Mutavdžija, mag.ing.traff.

Nikola Biškup, bacc.ing.log.

doc.dr.sc. Predrag Brlek Nives Domjan Kačarević, mag.ing.traff.

Umjetna inteligencija u logistici

David Kundih

Važnost blockchain tehnologije i povezanost s lancima opskrbe

doc.dr.sc. Ivana Martinčević

Logistika i lanci opskrbe Utjecaj digitalne transformacije na urbanu logistiku Digitalni blizanci u urbanoj logistici Mobilnost kao usluga

Upotreba simulacijskih modela u upravljanju logističkim sustavima

Fitim Kurti, mag.oec.

Roboti u logistici

doc.dr.sc. Saša Petar

Bruno Cesarec

Časopis izlazi dvomjesečno

Svemirska logistika

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD

Tema broja: Sajmovi - Gosti urednici: Ante Gavranović i mr.sc. Branko Pavlović Sajmovi povezuju ljude, ideje i gospodarstvenike

Srećko Sertić

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Raste osjećaj optimizma za budućnost industrije

Ante Gavranović

A.G.

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Na što trgovci trebaju obratiti pozornost u procesu zamjene hrvatske kune eurom?

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor

Pet ključnih tema

e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike i crteži vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora. Na naslovnoj stranici: Logistika i sajmovi (Teheran)

Kolaps pronatalitetne politike Što je bilo znamo. Što će biti (bolje da) ne znamo

Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec.

Nove maloprodajne tehnologije

izv.prof.dr.sc. Dario Dunković

Anita Jurjević

A.G.

Tanja Jurković

Upravljanje ljudskim potencijalima u kriznim vremenima

prof.dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž

Razvoj turizma traži nove odgovore

A.G.

Nove hrvatske franšize (2)

izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg

e-marketing (1)

dr.sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

Ivana Prezzi, dipl.oec.

Megatrendovi – najznačajniji globalni trendovi i zašto su važni

Marketinški splet kakao okusa Digitalno omogućena inovacija Brkasto vrime EuroCommerce: Nova pravila o sporazumima distribucije

A.G. 102 mr.sc. Branko Pavlović 104 106 www.suvremena.hr

in memoriam

Tihomir Sertić (1931. – 2022.)

Tihomir Sertić doživio je nešto što se vrlo rijetko događa. Normalno je ručao, otišao na popodnevni počinak i – više se nije probudio. Vjerujem da bi svatko od nas poželio upravo takvu smrt. Bez boli, bez patetitke koja uglavnom prati posljednje trenutke, bez opterećenja bliže mu okoline, napose odanih mu sinova. Doživio je duboku starost pri zdravoj pameti, što je još jedna blagodat koja nije uobičajena. Dobri poznavatelji života i njegova djelovanja složit će se da je takvu smrt i zaslužio. Život Tihomira Sertića mogao bi se podijeliti na dva područja: stručni i sportski Zadržimo se na prvom, onom stručnom. Mnogi marketinški stručnjaci (osobito starije škole) s pravom će se prisjetiti njegovih nastojanja oko afirmacije i stabilizacije uloge ekonomskih propagandista, gdje je odigrao veliku ulogu. Prisjetit će se i njegovih stručnih kampanja, kojima je pomicao granice i unosio elemente suvremenog poslovnog komuniciranja. Još tijekom studija predavao je na Školi za rukovodeće kadrove u Zagrebu o odnosima s javnošću, a kasnije na Višoj školi za turizam i ugostiteljstvo u Opatiji. Profesionalnu karijeru započeo je u OZEHA 1954. gdje su u to vrijeme radili i djelovali najistaknutiji stručnjaci

za oglašavanje. Bard struke Dušan Mrvoš, zatim Josip Sudar i Čedomil Dinter, kasnije sveučilišni profesori, te Mihovil Skobe i Marijan Serdarušić. U OZEHA je 1956. godine osnovan Odjel za istraživanje tržišta kojeg je vodio jedan od osnivača HOZ-a, Branko Vrkljan, a Tihomir Sertić aktivno je surađivao u nabavi i realizaciji prvog istraživačkog projekta. Zajedno s Mrvošem i Skobeom aktivno je radio na organizaciji osnivačke skupštine HOZ-a, a zahtjev nadležnom tijelu za osnivanje HOZ-a, tada pod imenom Udruženje ekonomskih propagandista SR Hrvatske, predan je 19. kolovoza 1958. Jedan je od glavnih osnivača Hrvatskog oglasnog zbora, ujedno i njegov dugogodišnji predsjednik. Bio je, što mu posebno treba pripisati u zasluge, inicijator osnivanja takvih udruženja u ostalim republikama Jugoslavije. Po povratku s odsluženja vojnoga roka zapošljava se u Interpubliku, gdje kao savjetnik radi od 1959. do 1963. Od ožujka 1961. godine HOZ počinje izdavati službeno glasilo Ideje, a Tihomir Sertić bio je dugogodišnji urednik i glavni urednik. U Interpubliku je vodio promidžbu Europskog prvenstva u atletici (1962.) i u gimnastici (1963.). U tada važnom i popularnom mediju KINO, prvi je pokrenuo prikazivanje propagandnih filmova uz prikazivanje nastavnih filmova, poznate produkcije nastavnih filmova „Filmoteka 16“ tijekom 1971. godine. 1972. bio je organizator i pokretač Interpublikove TV minute na Zagrebačkoj televiziji, a osnovao je i prvu manekensku školu. Poslije Interpublika zapošljava se u Zadružnoj štampi gdje vodi izdavačku djelatnost, a radi i kao savjetnik. Za sportsko društvo Mladost inicirao je preko Filmoteke vanjsko oglašavanje na tramvajskim vozilima u Zagrebu. Od 1969. radi kao direktor Centra za informacije i publicitet, a 1972. godine osnovao je poduzeće Ideje, kojem je bio direktor do umirovljenja 1992. Poduzeće Ideje je od 1976. izdavač časopisa SUPERMARKET, kasnije nazvan SUVREMENA TRGOVINA, kojeg je Tihomir Sertić pokrenuo zajedno sa suradnicima Marijanom Serdarušićem, Antom Batarelom i Krešimirom Džebom. Dvomjesečni časopis SUVREMENA TRGOVINA, kojem je Tihomir Sertić bio glavni urednik izlazi kontinuirano od 1976., već 46 godina, i okuplja jaku ekipu suradnika i urednika, među kojima su istaknuti profesori, ekonomisti i stručnjaci za marketing i oglašavanje. U okviru časopisa ponikla je ideja o stvaranju najvećega okupljanja trgovinskih radnika, MAGROS, (koji još i danas predstavlja središnji događaj struke), a inicijator je i izdavanja Male biblioteke, koja je u mno-

gome pomogla boljem sagledavanju uloge trgovine u ukupnom gospodarskom životu. Kada je riječ o sportskom djelovanju Tihomira Sertića valja spomenuti da je sportaš s vjerojatno najdužim neprekidnim natjecateljskim stažem u Republici Hrvatskoj, a vjerojatno i puno šire, nevjerojatnih 70 godina. U tom razdoblju aktivni je reprezentativac bivše države u disciplinama i puške i pištolja, višestruki državni i republički rekorder, sudionik brojnih natjecanja i osvajač niza odličja koja je teško sve i pobrojiti. Streljački klub Medveščak pod njegovim je vodstvom postao najtrofejniji klub u veteranskim disciplinama na državnim prvenstvima, a Otvoreni turnir veterana SK Medveščak, kojega je osnivač, još uvijek uspješno djeluje. Sportski mu je život bio bogat i vrlo uspješan. 1946. godine učlanjuje se u sportsku streljačku sekciju SD „Dinamo“. Prvi nastup za reprezentaciju Hrvatske imao je 1947. na susretu Slovenije i Hrvatske u Celju sa samo 16 godina (kao junior malokalibarskom puškom). 1948. godine postao je prvak Hrvatske u gađanju MK puškom trostav za juniore (Zagreb), te prvak Jugoslavije u istoj disciplini (Kragujevac). Prvi je pobjednik Prvenstva zagrebačkih srednjih škola. 1949., s nepunih 18 godina, bio je najmlađi član reprezentacije Jugoslavije na Svjetskom Prvenstvu u Buenos Airesu gdje momčad osvaja drugo mjesto na svijetu velikokalibarskom puškom na 300 metara. Od tada je član reprezentacije Jugoslavije u više disciplina. 1950. postavlja Jugoslavenski rekord na streljani pokraj Beograda M.K. Na prvom Prvenstvu Hrvatske 1951. osvojio je dva naslova juniorskog prvaka: vojnička puška trostav 3×20 metaka i 10 metaka ležeći. 1952. na Svjetskom Prvenstvu u Oslu najbolje je plasirani član reprezentacije s osvojenim 9. mjestom, a kao član reprezentacije Jugoslavije postavlja novi ekipni državni rekord. 1952. godine počeo je gađati švicarskom vojničkom puškom, te je na jednom izlučnom natjecanju postavio novi državni rekord od 175 kurgova, što je tada bilo za 3 kruga bolje od svjetskog rekorda u disciplini puška velikog kalibra na 300 metara. Godine 1952. proglašen je za najboljeg sportaša Jugoslavije u mjesecu svibnju, a 1954. uz ime Tihomira Sertića vezano je u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji 8 državnih rekorda (Jugoslavije). Od 1970. više je puta član reprezentacije Jugoslavije u disciplini gađanja pištoljem brza paljba i kao član momčadi SD Zagreb 1786 koja je od 1974. do 1987. bila ekipni prvak Jugoslavije 9 puta. 1972. godine u Ljubljani, drugim mjestom na prvenstvu države, postaje članom reprezentacije u gađanju pištoljem MK brzo gađanje, a 1982. u gađanju MK pištoljem brzo gađanje (tadašnje silhouete). Na Prvenstvu Jugoslavije održanom u Zagrebu osvojio je ponovno 2. mjesto. Zadnji nastup za reprezentaciju Jugoslavije u gađanju

pištoljem imao je 1987. godine u Podgorici. Osnivač je i prvi tajnik Streličarskog kluba Zagreb. Od 1995. pa do danas nastupa kao veteran i do danas je više puta pojedinačno i momčadski prvak Hrvatske u gađanju pištoljem velikog kalibra, a 2007. osvaja prvenstvo Zagrebačke Županije i grada Zagreba velikokalibarskom puškom (7,9) u seniorskoj otvorenoj kategoriji. Osim streljaštvom Tihomir Sertić bavio se i skijaškim trčanjem, pa je nekoliko puta bio prvak Sveučilišta u Zagrebu (na 18 km) i član studentske reprezentacije Jugoslavije. Tih je studentskih godina bio i predsjednik sportskog odbora Zagrebačkog Sveučilišta, a kada počinje raditi, aktivno djeluje u radničkim sportskim igrama uz poznatog novinara Hrvoja Macanovića. Od 1960. pa do 1970. predsjednik je Skijaškog saveza Zagreba. Predsjednik je Skijaškog saveza Hrvatske od 1975. do 1981., a član predsjedništva Skijaškog saveza Jugoslavije od 1982. – 1985., da bi postao Predsjednik skijaškog saveza Jugoslavije 1983. pred Zimske Olimpijske igre u Sarajevu. Od 1991. do 1995. bio je Predsjednik Zagrebačkog streljačkog saveza, a 1991. i predsjednik Organizacijskog odbora Svjetskog streljačkog kupa u Zagrebu. Predsjednik je streljačkog kluba Medveščak od 1995. godine do danas, predsjednik je komisije za izdavaštvo i informiranje Streljačkog saveza Hrvatske i urednik časopisa „Streljaštvo“ već više od 15 godina. Sumirajmo: Bio je neslužbeni svjetski rekorder; višestruki rekorder Hrvatske i Jugoslavije u više disciplina u streljaštvu; reprezentativac Jugoslavije u streljaštvu u više disciplina puškom, a pištoljem u disciplini brzog gađanja; vrstan i vrlo učinkovit sportski djelatnik, obavljajući funkcije tajnika i predsjednika saveza od gradske do državne razine. Bio je organizator velikih međunarodnih sportskih priredbi u četiri sporta – streljaštvo, sportska gimnastika, atletika i mačevanje. Njegov doprinos sportu općenito, a posebice streljačkom sportu kroz aktivno natjecanje, pomoć djelovanju streljačkih društava, savjetovanje mladim sportašima i nastojanju da se što bolje i kvalitetnije promovira streljaštvo u svim svojim segmentima, trajan je i nezamjenjiv. Izniman doprinos, često neshvaćen i možda nedovoljno cijenjen trud, Tihomir Sertić nikada nije zatomio svoju ljubav prema domovini, dragovoljac je Domovinskog rata i nositelj Spomenice Domovinskog rata 1990. – 92. Smrću Tihomira Sertića Hrvatska gubi velikog entuzijastu, kako na stručnom, tako i na sportskom području. Svoj cijeli život posvetio je tim djelatnostima i vrlo uspješno kormilario kroz ponekad i nepovoljne prilike za struku i sport. Za ta svoja nastojanja zaslužuje veliku zahvalu i poštovanje.

Počivao u miru!

tema broja: logistika

LOGISTIKA – zanimanje budućnosti bez kojeg je nemoguće zamisliti poslovanje danas Piše gost urednik: prof. dr. sc. Krešimir Buntak, Sveučilište Sjever

oš do prije nekoliko godina logistika je bila osuđena na usko poimanje skladištenja i distribucije robe. Danas, kada se govori o značajnim projektima i događajima, najčešće se logistika spominje u kontekstu ključnih aspekata posla o kojem, u velikoj mje8

Suvremena trgovina 3(47)

ri, ovisi uspjeh tog istog projekta ili događaja. Dobar primjer je sada već pokrenuti proces prelaska na Euro valutu u Republici Hrvatskoj za koji je sam guverner HNB-a dr.sc. Boris Vujčić izjavio kako će to biti slo-

žen logistički poduhvat u kojem „… treba povući 1,1 milijardi kovanica što je težina 120 ZET-ovih tramvaja, 500 milijuna novčanica što je stup od 50 km ili šest Mount Everesta i sve to mora se pohraniti, sve to kasnije uništiti i osigurati nove kovanice i novčanice…“

Budućnost je tu i zato je važno upoznati logistiku, struku koja je postala hit i zanimanje bez kojeg postaje nezamislivo uspješno poslovanje u budućnosti. Nadam se da se već nazire da to i nije sve, no, u konačnici o uspješnosti upravljanja tim logističkim procesima ovisit će efikasnost procesa konverzije i prelaska na euro. Pandemija uzrokovana korona virusom samo je potvrdila značaj logistike nakon problema s lancima opskrbe i velikim poremećajima u proizvodnji i prodaji uvjetovanih nemogućnošću ili velikim kašnjenjem prilikom isporuke pojedinih roba na tržištu. Uz sve to logistički procesi postali su osobito značajni i prilikom nemilih događaja kao što su ratni sukobi ili elementarne nepogode, čemu smo zadnjih par godina nažalost bili i sami svjedoci. Danas logistiku gledamo kroz presjek svih gospodarskih aktivnosti i dijelimo je na logistiku primarnog, sekundarnog, tercijarnog, kvartnog sektora. Iako se na logistiku posebno oslanjamo i u vrijeme krize, ipak su krizna razdoblja dovela i do promjene koncepta po-

slovanja kao i razvoja tehnologije. I u tom kontekstu logistika nekako sve bolje stoji i participira u njenoj ulozi i značaju, osobito primjenom tehnologija digitalne transformacije u poslovanju. U prilogu Logistika ovog broja težište je ipak pomaknuto na upravo suvremeno okruženje i nove tehnologije u poslovanju koje su utjecale na razvoj logističkih aktivnosti, funkcija i procesa, što u konačnici mijenja perspektivu značaja logistike. Kroz dvanaest tema prikazuju se različiti aspekti i uloga logistike, od odnosa logistike i lanaca opskrbe, preko upravljanja sigurnošću i otpornošću lanca opskrbe, kroz upravljanje rizicima do sposobnosti prilagodbe lanaca opskrbe sukladno kontekstu poslovanja. Drugo vrlo važno područje koje obrađuje dio autora je urbana logistika, koja zauzima sve važnije mjesto u održivom i pametnom upravljanju urbanim sredinama. Treća grupa

naslova vezana je uz primjenu novih tehnologija u području lanaca opskrbe i u logističkim procesima. U toj tematskoj cjelini ukazuje se na primjenu blockchain tehnologije u lancima opskrbe, simulacijskih softvera prilikom optimizacije logističkih procesa, kao i primjene robota i umjetne inteligencije u logistici. Posebno mjesto u prilogu ima i tema svemirske logistike. Možda je to za nas neke daleka tema, no europska svemirska agencija procjenjuje da će do 2050. godine biti potreba za 70.000 svemirskih logističara u Europi. Ako vam se to čini malo previše futuristički, vratite se 30 godina unazad i kako ste gledali na neke tada procjene u smislu mobitela, rada od kuće i ostalog. Realno, budućnost je tu i zato je važno upoznati logistiku, struku koja je postala hit i zanimanje bez kojeg postaje nezamislivo uspješno poslovanje ST u budućnosti. www.suvremena.hr

logistika

Sposobnost prilagodbe lanaca opskrbe promjenama konteksta piše: doc. dr. sc. Miroslav Drljača Zračna luka Zagreb d.o.o. & Sveučilište Sjever, Koprivnica

Uvod Definicije lanca opskrbe brojne su. Na temelju njih može se zaključiti da lanac opskrbe čini protok roba, usluga i informacija od dobavljača, preko transporta, proizvođača, distributera, maloprodaje do krajnjeg kupca. Lanac opskrbe kompleksan je sustav integracije do10

Suvremena trgovina 3(47)

bavljača, proizvođača, distributera i trgovaca na veliko i malo, radi proizvodnje i distribucije roba/usluga s ciljem uravnoteženja ponude i potražnje. Zakon ponude i potražnje, jedan je od temeljnih ekonomskih zakona. Idealna je situacija kad su ponuda i potražnja u potpunoj ravnoteži. Tada su i cije-

ne za konkretni proizvod ili uslugu optimalne i stabilne. Međutim, u praksi su ponuda i potražnja nekog proizvoda ili usluge u pravilu u određenoj neravnoteži što utječe na promjene cijena. U pravilu, kad je veća potražnja od ponude, cijena tog proizvoda ili usluge raste i obrnuto. Stabilnost lanaca op-

skrbe proizvoda i usluga jedan je od ključnih faktora koji omogućuje postizanje ravnoteže između ponude i potražnje u nekom vremenu. U tim okolnostima lanci opskrbe mogu ostvarivati temeljnu zadaću, a to je proizvodnja i distribucija roba na tržište: 1) u pravim količinama, 2) na prava mjesta i 3) u pravo vrijeme. Dođe li do narušavanja stabilnosti u odvijanju lanaca opskrbe, ostvarivanje navedenih zadaća nije u potpunosti moguće, što izaziva poremećaj na tržištu sa svim negativnim posljedicama. Stabilnost lanaca opskrbe ovisi, pored ostalog, o kontekstu. Promjene konteksta najčešće se ne mogu spriječiti. Iz tog razloga potrebno je lancima opskrbe osigurati sposobnost prilagodbe promjenama konteksta. Upravljanje lancima opskrbe kompleksno je i zato zahtijeva osposobljene ljude koji će svojim kompetencijama biti u mogućnosti upravljati ovim složenim fenomenom. Promjena konteksta U razdoblju od kraja 2019. do polovice 2022. godine, došlo je do značajne promjene okolnosti konteksta u kojem se odvijaju globalni lanci opskrbe. Krajem 2019. i početkom 2020. godine zavladala je pandemija Corona virusa (COVID-19). Virus se brzo širio diljem svijeta, a znanstvenici i zdravstveni djelatnici tada nisu imali dovoljno znanja i spoznaja o tome kako se efikasno suprotstaviti pandemiji. U različitim zemljama i regijama svijeta pristupalo se različito, od potpunog zatvaranja državnih granica i prekida kretanja ljudi i roba, do situacija da se ne poduzima gotovo ništa. Međutim, ograničavanje kretanja ljudi i roba u značajnoj je mjeri narušilo stabilnost odvijanja lanaca opskrbe na globalnoj razini, uslijed: – zatvaranja ili značajnijeg smanjenja prometa pomorskih luka, osobito u Kini, ali i drugdje,

– nedostatak radnika u svim logističkim procesima, uslijed oboljenja ili izolacije, – zatvaranja državnih granica i značajnog ograničenja kretanja ljudi i roba, – primjene strožih procedura u prometu ljudi i roba. Posljedice koje su nastale uslijed navedenih okolnosti i promjene konteksta manifestirale su se na globalnoj razini kao: – smanjenje proizvodnje, – nestašice pojedinih proizvoda, – prenamjena proizvodnje u korist nužnih sredstava i medicinske opreme potrebne u borbi protiv pandemije, – nestašice brodskih kontejnera koji su ostali u blokiranim lukama, – nestašice brodskih kapaciteta, – rast pomorskih i drugih vozarina, – rast cijena, odnosno inflacija, – narušavanje ravnoteže između ponude i potražnje na globalnoj razini. Druga okolnost u navedenom razdoblju od značajnog utjecaja na promjenu konteksta je blokada Sueskog kanala kao jednog od najfrekventnijih pomorskih pravaca za prijevoz roba u svijetu. U ožujku 2021. godine kontejnerski brod japanske tvrtke Shoei Kisen, Ever Given, dugačak 400 metara, širok 59 metara i s gazom od 14,5 metara blokirao je Sueski kanal. Brod spada u klasu najvećih teretnih brodova na svijetu. Na ulaz u kanal u jednom trenutku čekalo je više od 300 brodova. Imali su mogućnost izbora da na put prema Europi, odnosno Aziji, krenu oko Afrike, što je oko 9.000 km dulji put. Naime, Sueski kanal skraćuje vrijeme putovanja za oko 10 dana čime se štedi novac i skraćuje vrijeme transporta, iako je prosječna cijena prolaza kroz Sueski kanal oko 250 tisuća US$. Sueski kanal, du-

gačak je 193 km i spaja Sredozemno i Crveno more te je ujedno najkraći plovni put između Azije i Europe. Godišnje kroz Sueski kanal prođe više od 18.000 brodova. U šest dana blokade, prema nekim procjenama, šteta za svjetsko gospodarstvo iznosila je između 6 i 10 milijardi US$. Također se procjenjuje da su najveću štetu imali dobavljači dijelova za proizvodnju automobila u Europi. Oni naime, upravljanju lancima opskrbe primjenom JiT – Just in Time (točno na vrijeme) koncepta kvalitete, što u ovim okolnostima nije bilo moguće ispuniti. Uprava Sueskog kanala zatražila je više od 900 milijuna US$ odštete za operaciju deblokade i ostale gubitke. Taj iznos je kasnije smanjen i plaćeno je 550 milijuna US$. Uslijed navedenih okolnosti i promjene konteksta manifestirale su se na globalnoj razini slijedeće posljedice: – produljenje puta iz Azije do Europe i obrnuto, do 10 dana, – zastoj u brodskom prometu, stotine brodova čekalo je na prolazak kroz kanal, – povećanje vremena robe na putu, kašnjenje sirovina i rezervnih dijelova za proizvodnju gotovih proizvoda, – neispunjavanje ugovornih obveza prema kupcima vezano za vrijeme isporuke, – nastanak troškova zbog (ne)kvalitete za brojne sudionike u lancima opskrbe, – stvaranje osjećaja nesigurnosti, – rast cijena, odnosno inflacija, – narušavanje ravnoteže između ponude i potražnje na globalnoj razini. Treća okolnost u navedenom razdoblju, koja je značajno utjecala na promjenu konteksta u kojem se odvijaju globalni lanci opskrbe je vojna agresija Rusije na Ukrajinu, u prvoj polovici 2022. godine i to upravo kad se pandemija COwww.suvremena.hr

logistika – povratna veza, lanac opskrbe ne završava konzumacijom proizvoda ili usluge od strane kupca, – transformacija pristupa tzv. linearne ekonomije u kružnu ekonomiju, – lanac opskrbe ne može se odvijati bez logistike, – tok informacija i materijala je obostran i obuhvaća sve sudionike lanca opskrbe, – razumijevanje proizvoda kroz životni ciklus.

Izvor: Izradio autor.

Slika 1. Suvremeni pristup lancu opskrbe

VID-19 počela ozbiljnije smirivati i kad gotovo da nije predstavljala ozbiljniju smetnju kretanju ljudi i roba, budući da su brojne zemlje počele ukidati većinu restriktivnih mjera. Ova okolnost dodatno je poremetila odvijanje globalnih lanaca opskrbe, a poremećaj se manifestirao kroz: – stvaranje osjećaja nesigurnosti što nije dobro za gospodarstvo, – prekid pojedinih lanaca opskrbe i to strateških roba poput žitarica, – napuštanje dosadašnjih uobičajenih pravaca odvijanja lanaca opskrbe, – nestašice strateških roba kao što su hrana, nafta, plin i dr., – velike migracije ljudi i socijalne probleme, – povećanje troškova zbrinjavanju izbjeglica u brojnim zemljama i odgovarajuću logistiku, – povećanje ulaznih troškova u proizvodne procese (porast cijena energenata i dr.), – rast cijena, odnosno inflacija, – pronalaženje novih pravaca odvijanja lanaca opskrbe, – napuštanje koncepta jedinog (dominantnog) dobavljača, odnosno kupca, – napuštanje dosadašnjih i stvaranje novih političkih i gospodarskih savezništava, – nova blokovska podjela svijeta, 12

Suvremena trgovina 3(47)

– nova geopolitička podjela svijeta, – preraspodjela financijskih sredstava radi potrebe jačanja obrambenog sektora, – redefiniranje shvaćanja suvereniteta, – narušavanje međunarodnih pravila i načela, – narušavanje ravnoteže između ponude i potražnje na globalnoj razini. Suvremeni pristup lancu opskrbe Dok se tradicionalna logistika zasniva prvenstveno na aktivnostima skladištenja i transporta, lanac opskrbe podrazumijeva i protok informacija između brojnih sudionika, a to su dobavljači sirovina, transportne organizacije, proizvođači proizvoda ili pružatelji usluga, distributeri proizvoda, maloprodajni lanci koji omogućuju da proizvod dođe do krajnjeg kupca i da postane predmetom potrošnje. Za razumijevanje fenomena lanca opskrbe kao složene strukture brojnih sudionika, potrebno je primijeniti suvremeni pristup lancu opskrbe, kako je prikazano na slici 1. Za suvremeni pristup lancu opskrbe karakteristično je slijedeće: – brojni sudionici različitih interesa i razine kulture kvalitete i organizacije,

Polazeći od glavnog cilja lanca opskrbe, a to je zadovoljiti potrebe krajnjeg kupca na najbolji mogući način, što podrazumijeva: – dostavu i isporuku robe i usluga na vrijeme, – izbjegavanje troškova i gubitaka zbog (ne)kvalitete, – kvalitetno upravljanje skladištem i zalihama, – uspostavu potrebnih komunikacijskih kanala, – koordinacija svih sudionika lanca opskrbe, – imati sposobnost prilagodbe lanca opskrbe kad nastupe okolnosti koje znače promjenu konteksta, može se zaključiti da su prethodno opisane tri okolnosti u kratkom vremenu utjecale na značajnu promjenu konteksta odvijanja lanaca opskrbe i da je bila nužna njihova brza prilagodba promijenjenom kontekstu, a kako bi nastavili doprinositi uspostavi ravnoteže između ponude i potražnje. Prilagodba lanaca opskrbe promjenama konteksta uslijed nastupanja tri opisane okolnosti odvija se na slijedeći način: – analizom i procjenom rizika, – supstitucijom – pronalaženjem alternativnih pravaca odvijanja lanaca opskrbe (npr. kopnenim, umjesto morskim putem i sl.), – skraćivanjem lanaca opskrbe kako bi se smanjila izloženost i ranjivost kao i troškovi,

– reindustrijalizacija (povratak u domicilne zemlje proizvodnji i industrija koje su tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. st. eksternalizirane (dane u outsourcing) i bile preseljene sa Zapada na Istok, a čime se želi skratiti lance opskrbe, smanjiti ovisnost, smanjiti inflaciju i riješiti nezaposlenost, – proizvodnjom zamjenskih proizvoda, – novim investicijama u svrhu izgradnje potrebnih industrija na vlastitom području, – osiguravanjem alternativnih pravaca odvijanja lanaca opskrbe, – fleksibilnijim tumačenjem koncepata kvalitete poput JiT (Just in Time), ispunjenje zahtjeva korisnika i sl. Logistika zanimanje budućnosti Lanac opskrbe složen je fenomen. U njemu sudjeluju brojni sudionici od kojih svaki ima svoje posebnosti i interese. Njihovi napori, unatoč tome, trebaju biti usmjereni krajnjem kupcu i zadovoljenju njegovih potreba, u određeno vrijeme, na određenom mjestu, u određenoj količini i uz optimalne troškove. Kontekst u kojem se odvijaju lanci opskrbe također je vrlo složen. Pored toga, vrlo brzo se mijenja i to korjenito, što zahtijeva kvalitetno upravljanje lancima opskrbe na način da se u što kraćem roku prilagode okolnostima promijenjenog konteksta i da se nikad značajnije ne uspore ili potpuno prekinu. Prekid lanaca opskrbe ili značajniji i dugotrajniji poremećaj imao bi za posljedice: – nestašice strateških proizvoda, – povećanje cijena odnosno inflaciju, – razvoj crnog tržišta, – razvoj svih vrsta kriminala, – povećanje jaza između bogatih i siromašnih, – narušavanje ravnoteže između ponude i potražnje,

– daljnje zagađenje okoliša, – razvoj konflikata, – u ekstremnim slučajevima i oružane sukobe, jer se radi o borbi za strateška dobra, – smanjenje razine kvalitete života za sve. Kvalitetno upravljanje koje se javlja kao nužnost, moguće je ukoliko logističkim procesima i lancima opskrbe upravljaju kompetentni ljudi, a to podrazumijeva, pored formalnog obrazovanja i specijalističko obrazovanje i odgovarajuće psihosocijalne karakteristike. Logistika je zanimanje sadašnjosti, ali i zanimanje budućnosti. Pri tom se misli na sve razine zanimanja u logistici, od logističkog radnika u skladištu do menadžera logističkih procesa i organizacija te znanstvenika. Obrazovanje za ova zanimanja, pored ostalog, treba nužno obuhvatiti: – razumijevanju sustavnog pristupa, – razumijevanje konteksta, – razumijevanje procesnog pristupa, – razumijevanje integriranog sustava upravljanja, – načela kružne ekonomije, – životni ciklus proizvoda, – kritičko mišljenje. Zaključak Nesmetano odvijanje lanaca opskrbe doprinosi ravnoteži između ponude i potražnje kao temeljnoj pretpostavci primjene načela usmjerenosti na kupca/korisnika. Lanac opskrbe složena je struktura koju čine brojni sudionici različitih interesa i razine kulture kvalitete i organizacije. Na odvijanje lanaca opskrbe dominantno utječe kontekst, što podrazumijeva političko, ekonomsko, socijalno, ekološko okruženje i sve promjene koje se u tom okruženju događaju. Uslijed razvoja komunikacija i tehnologija promjene konteksta sve su če-

šće, brže i značajnije. Unatoč promjenama konteksta potrebno je osmisliti mehanizme, metode, alate i generički model koji će omogućiti odvijanje lanaca opskrbe i u budućim krizama. Brzina i kvaliteta prilagodbi lanaca opskrbe promjenama konteksta treba biti na razini koja omogućuje manju izloženost i ranjivost lanaca opskrbe, kako bi bili u funkciji osiguravanja što višeg stupnja ravnoteže između ponude i potražnje na globalnoj razini, jer se na taj način osigurava proizvodnja i distribucija proizvoda i pružanje usluga kupcima širom svijeta, u pravo vrijeme i u potrebnoj količini. A o tome ovisi stabilnost globalnog gospodarstva i poretka, materijalno blagostanje, sigurnost, ravnopravnost, stupanj slobode i demokracije te kvaliteta života svih. Literatura Drljača, M., „Kratki lanac opskrbe“, Zbornik radova XX. naučno stručnog skupa Sistem kvaliteta uslov za uspešno poslovanje i konkurentnost, Asocijacija za kvalitet i standardizaciju Srbije, Kopaonik, Srbija, 2018, str.63-70. Drljača, M., Repnjak, Patricia, „Supply chains in the context of the COVID-19 // Proceedings of the International Scientific Conference “The Science and Development of Transport” (ZIRP 2020), Faculty of Transport and Traffic Sciences, Zagreb, 2020. pp. 35-46. https://www.dnevno.hr/vijesti/videoever-given-i-dalje-blokira-sueskikanal-legendarni-spasioci-stizuu-pomoc-spasavanje-ce-biti-komplicirano-nije-izgledno-da-ce-sezavrsiti-brzo-1702812/ (pristup 2.6.2022.). Kontejnerski brod Ever Given danas napušta Sueski kanal nakon tri mjeseca – tportal pristup ST (2.6.2022.). www.suvremena.hr

logistika

Sigurnost, rizici i otpornost lanca opskrbe piše: Matija Kovačić, mag. ing. traff.

Neophodno je razvijati i dizajnirati lance opskrbe koji se temelje na agilnosti i mogućnosti aktiviranja drugih dionika u lancu koji će preuzeti dio obveza dionika koji zbog rizika nije u mogućnosti ispuniti traženi zahtjev. Jedan od posebno važnih mehanizama u tome je logistika koja je zadužena za učinkovito odvijanje procesa u lancu, odnosno osiguranje svih resursa neophodnih za razvoj otpornih lanaca opskrbe. Uvod Jedan od temeljnih izazova s kojim se susreće današnje društvo je sigurnost. Sigurnosni izazovi mogu biti povezani uz sigurnost opskrbe resursima, sigurnost u kontekstu zaštite života i zdravlja osoba, sigurnosti informacija o kupcima, 14

Suvremena trgovina 3(47)

odnosno informacija o organizacijama u lancu opskrbe, itd. U osnovi, sigurnost može biti narušena postojanjem rizika, a sposobnost prilagodbe i odgovora lanca opskrbe i organizacija uključenih u lanac opskrbe na rizike i ugrozu sigurnosti može determinirati

otpornost lanca. S obzirom na recentna zbivanja u geopolitičkom, geoekonomskom i geoprometnom kontekstu, sigurnost i rizici u lancu opskrbe nikad nisu bili više izraženi. S porastom neizvjesnosti i nemogućnosti predikcije budućih događaja dolazi i do povećanja opre-

za prilikom upravljanja lancem opskrbe, a što podrazumijeva i donošenje odluka o potrebnoj količini resursa koje je potrebno osigurati kako bi društvo moglo zadovoljiti svoje zahtjeve. Neizvjesnost i turbulentnost konteksta može utjecati na povećanje cijena resursa, odnosno povećanje potražnje za resursima što dovodi do naprezanja i rizika od pucanja lanca opskrbe. Sigurnost i rizici mogu biti dodatno izraženi kroz implementaciju digitalnih tehnologija. Naime, digitalizacijom dolazi do pojave mogućnosti neautoriziranog pristupa informacijama spremljenim na cloud serverima, odnosno mogućnosti preuzimanja kontrole nad informacijskim sustavom ili dijelovima fizičkog sustava organizacije. Nabrojeno može rezultirati rizikom od uvida u informacije o kupcima ili organizacijama što može ugroziti sigurnost i privatnost kupaca, ali i konkurentnost organizacija ako dođe do izlaganja informacija klasificiranih kao poslovna tajna. Značaj lanca opskrbe za društvo Lanac opskrbe osigurava sve potrebne resurse neophodne za normalno funkcioniranje društva, odnosno poslovnih organizacija. Drugim riječima, lanac opskrbe mora osigurati sve sirovine i materijale koji se koriste u proizvodnom procesu ili procesu pružanja usluga, poluproizvode i proizvode koje zahtijevaju kupci ili korisnici. Izazov prilikom osiguranja spomenutog je globalna rasprostranjenost lanca opskrbe zbog nemogućnosti osiguranja dovoljne količine resursa na lokalnoj razini. Globalna rasprostranjenost podrazumijeva i različit kontekst različitih zemalja kroz koje lanac opskrbe prolazi, odnosno različit kontekst organizacija koje su uključene u lanac opskrbe. To podrazumijeva različitu poslovnu kulturu, različite pozitivne zakonske pro-

pise, različit pogled na rad, različite političke odnose unutar zemalja koji mogu rezultirati nestabilnostima, a što može u značajnoj mjeri utjecati na funkcioniranje lanca. Kao posebno važan primjer značaja lanca opskrbe u osiguranju normalnog funkcioniranja društva treba navesti recentna zbivanja u Sueskom kanalu zbog kojih je globalna trgovina značajno usporila ili zbivanja povezana uz pandemiju SARS CoV-2 gdje je došlo do naprezanja u lancu zbog usporavanja prometnih tokova. Osim toga, nakon što se gospodarstvo počelo oporavljati od pandemije SARS CoV-2 virusa, došlo je do značajnih naprezanja u lancu koja su rezultirala rizikom od nestašice resursa ili nestašicom resursa kao takvom. Nestašica resursa nije pogodila samo društvo već i poslovne organizacije koje su bile prisiljene usporavati svoje proizvodne i uslužne procese zbog nemogućnosti ispunjenja definiranih zahtjeva. Sigurnosni izazovi Sigurnosni izazovi u lancu opskrbe obuhvaćaju širok aspekt rizika koji mogu utjecati na prekide normalnog funkcioniranja lanca. Primarno, današnji sigurnosni rizici vezani su uz političku nestabilnost država kao i povezana zbivanja. Osim toga, ako se govori o sigurnosti opskrbe, paradigma izgradnje proširenog lanca opskrbe rezultirala je neizvjesnošću zbog različitog konteksta različitih država kao i zbivanja na gospodarskom planu u državama u kojima posluju organizacije uključene u lanac. Nadalje, produženi lanac opskrbe rezultirao je i izazovima povezanim uz specijalizaciju pojedinih dionika u lancu opskrbe vezanoj uz proizvodnju ekskluzivnih komponenata koje mali broj organizacija u ostalim državama svijeta može i zna proizvesti. S tim u svezi, problemi u funkcioniranju takvih organizacija mogu se odraziti na ostale organizacije u lancu opskrbe, što je primjer u autoindustriji. Nedostatak čipova rezultirao je usporavanjem proizvodnih ciklusa automobila, odnosno kašnjenjem u isporuci. To je ujedno i osnova za promišljanje i stvaranje nove paradigme u dizajniranju lanaca opskrbe www.suvremena.hr

logistika koja se odnosi na skraćivanje lanca kako bi proizvođači komponenti bili što bliže proizvođaču gotovog proizvoda. Dakle, sigurnosni izazovi s kojima se susreću organizacije u lancu opskrbe neposredno, a lanac opskrbe posredno, mogu determinirati trendove u lancu. Razvoj odgovora na sigurnosne izazove, zahtjeva sustavan pristup svih dionika u lancu, odnosno transformaciju postojeće paradigme funkcioniranja lanca opskrbe. To je dugotrajan postupak čiji rezultati mogu biti vidljivi u dugom roku, budući da u kratkom roku mali broj organizacija može razviti mehanizme pomoću kojih će omogućiti skraćivanje lanca, odnosno smanjenje sigurnosnih rizika. Stvaranje otpornih lanaca Stvaranje otpornih lanaca opskrbe primarno se temelji na analizi postojećih slabosti u lancu. Na temelju provedene analize postojećih slabosti pristupa se razvoju mehanizama pomoću kojih će se identificirane slabosti otkloniti. No, osim otklanjanja slabosti, neophodno je razvijati strategije koje će lanac opskrbe učiniti agilnijim što podrazumijeva dizajniranje lanaca opskrbe u kojima će se dionik zbog kojeg je došlo do slabljenja lanca ili prestanka normalnog funkcioniranja lanca, zamijeniti dionikom koji će nastaviti opskrbu resursima iste kvalitete i iste količine koja je neophodna za normalno odvijanje proizvodnih ili uslužnih procesa. Postizanje agilnosti dugoročan je postupak koji zahtjeva ulaganje značajne količine resursa, primarno vremenskih i financijskih. No, razvoj agilnosti u lancu opskrbe zahtjeva i definiranje i donošenje strategija za upravljanje kontinuitetom. Spomenute strategije unutar sebe objedinjuju planove djelovanja u slučaju rizika zbog kojih dolazi do kritičnih naprezanja 16

Suvremena trgovina 3(47)

u lancu kao i planova oporavka u slučaju pucanja lanca. Takvi planovi moraju biti testirani, a dionici uključeni u lanac opskrbe moraju biti upoznati s postojanjem takvih planova i načina funkcioniranja u slučaju pojave rizika. Stvaranje otpornih lanaca opskrbe značajno je olakšano kroz razvoj digitalnih rješenja kao što je to blockchain, Internet of Things, Big Data, umjetna inteligencija i slično. Primjenom takvih tehnoloških rješenja može se u značajnoj mjeri utjecati na otpornost i mogućnost predikcije zbivanja koja će rezultirati pojavom ugroze u lancu opskrbe. Zašto je to budućnost? Promjena paradigme, izgradnja otpornih lanaca i osiguranje mehanizama pomoću kojih će se osigurati normalno funkcioniranje lanca opskrbe, postaje imperativ u budućnosti ako se želi osigurati da društvo i poslovne organizacije nastave funkcionirati sukladno zahtjevima koje definiraju zainteresirane strane. Za izgradnju otpornih lanaca opskrbe, posebice kroz primjenu tehnoloških inovacija, neophodno je osigurati infrastrukturu i sama sredstva kao i pravilno održavanje istih. Tu do izražaja dolazi logistika koja je zadužena za osiguranje učinkovitosti odvija-

nja temeljnog procesa sustava, a u kontekstu lanca opskrbe temeljni proces podrazumijeva opskrbu resursima društva ali i organizacija. Drugim riječima, logistika mora osigurati učinkovito odvijanje procesa u lancu opskrbe kroz osiguranje resursa kao što su to kompetentni ljudi, strojevi i uređaji, vozila i druga prijevozna sredstva, kao i podsustava unutar lanca opskrbe kao što su to skladišta i logističkodistributivni centri. Zaključak Nesumnjivo je kako zbog globalnih zbivanja dolazi do promjena u društvu i lancima opskrbe. Promjene i globalna zbivanja sa sobom donose sigurnosne izazove iz kojih se pojavljuju rizici koji mogu ugroziti kontinuitet u lancu opskrbe, odnosno mogu rezultirati pojavom rizika koji mogu ugroziti pravovremenu isporuku resursima. S obzirom na to, neophodno je razvijati i dizajnirati lance opskrbe koji se temelje na agilnosti i mogućnosti aktiviranja drugih dionika u lancu koji će preuzeti dio obveza dionika koji zbog rizika nije u mogućnosti ispuniti traženi zahtjev. Jedan od posebno važnih mehanizama u tome je logistika koja je zadužena za učinkovito odvijanje procesa u lancu, odnosno osiguranje svih resursa neophodnih za razvoj otporST nih lanaca opskrbe.

Zračna luka Rajna-Majna Frankfurt – kompleksan logističko-distrubutivni centar pišu: doc. dr. sc. Marta Borić Cvenić, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Marko Marošević, univ. bacc. oec., student Ekonomskog fakulteta u Osijeku

ki, a s obzirom da u jednom pravcu u zrakoplov stane relativno malo tereta u usporedbi s ostalim oblicima transporta, potrebni su veliki kapitalni izdaci i visoko kvalificirano osoblje. Najbitnija karakteristika zračnog transporta je u njegovoj brzini, što je velika prednost za lako pokvarljivu robu koja se mora u određenom roku prevesti s velikih udaljenosti.

račne luke dnevno koristi devet milijuna ljudi kako bi letjeli nebom. No, kako su dizajnirani takvi tzv. mali gradovi i kako oni zaista funkcioniraju, otkrit će se na primjeru zračne luke u Frankfurtu. Zračna luka se smatra najkompleksnijom i najkontroliranijom organizacijom na svijetu kojom upravlja velik broj ljudi. Zračne luke u cijelom tom sustavu imaju ulogu prihvata i otpreme zrakoplova, prtljage, putnika, poštanskih pošiljaka i tereta, te je većina radnji prije polijetanja i nakon slijetanja njihova odgovornost. Uzdržavaju uzletno-sletne staze, manevarske površine te objekte i ostale uređaje koji se koriste za sigurno odvijanje prometa. Osim navedenih primarnih djelatnosti, obavljaju se i poslovi trgovina i

Zanimljive činjenice o zračnoj luci Rajna-Majna Frankfurt ugostiteljstva, organizacije prijevoza putnika između zračne luke i smještaja izvan zračne luke, te turističke i agencijske usluge. Nakon navedenoga, potpuno je jasna potreba ljudskih resursa i logistike zbog detaljne i kompleksne organizacije operacija koje moraju biti pravovremene, sigurne i točne. U ovome članku naglasak će biti na zračnoj luci Frankfurt kao izuzetno kompleksnom logističko-distributivnom centru. Zračni transport najbrže je rastući modalitet transporta u svijetu koji je ujedno i najskuplji gledajući cijenu po kilometru koju obračunava prijevoznik. Fiksni troškovi u koje spadaju nabava ili najam zrakoplova i standardne opreme, te varijabilni troškovi kao što su aerodromske takse ili gorivo izrazito su viso-

Zračna luka Rajna-Majna Frankfurt službeno je ime za frankfurtsku zračnu luku koja je započela s radom 8. svibnja 1936. godine. Pokriva 23 km², povezana je s više od 300 destinacija na pet kontinenata i najprometnija je zračna luka po putničkom prometu u Njemačkoj, u svijetu je 10. po kretanju zrakoplova, 14. po putničkom prometu te 13. po teretnom prometu. Lufthansa je vodeći njemački avioprijevoznik. Zračnom lukom upravlja prijevoznička tvrtka Fraport i služi kao glavni centar za Lufthansu. Klasifikacija zračnih luka obavlja se po kriterijima kao što su status zračne luke, veličina i karakter prometa u zračnoj luci, prema vrsti prometa i vrsti zrakoplova, duljini uzletno-sletne staze te instrumentalnoj opremljenosti. Prema statuwww.suvremena.hr

logistika su, zračna luka Rajna-Majna je civilna koja je ujedno i javna zračna luka, jer pripada u državni sustav i čini javnu mrežu zračnih luka. S obzirom na obujam prometa, mjeren brojem ukrcanih zrakoplova, ova vrsta zračne luke podijeljena je u četiri funkcionalne skupine: primarna, sekundarna, alternativna/pomoćna zračna luka i zračna luka za ostali javni promet. Primarna je zato što u ukupnom godišnjem obujmu svih ukrcanih zrakoplova redovitoga prometa sudjeluje s najmanje jedan posto. U ukupnom godišnjem obujmu svih ukrcanih zrakoplova redovitoga prometa sudjeluju s najmanje 2000 operacija. Frankfurtska zračna luka namijenjena je i izvanlinijskom charterskom prometu. Prema klasifikaciji zračnih luka, po vrsti zrakoplova koje mogu prihvatiti, je CTOL (Conventional Take - off and Landing) za standardne tipove zrakoplova. Svrstana je u A klasu prema ICAO (International Civil Aviation Organization) koja posjeduje uzletno-sletne staze koje mogu primiti sve zrakoplove koje trenutno lete u svijetu. Dvije su asfaltirane duljine 4000 metara, a dvije betonske od kojih je jedna također duljine 4000 metara dok je druga 2800 metara. Koriste najsuvremenije i najkvalitetnije uređaje, odnosno instrumente za sigurno odvijanje svih operacija zračne luke. Putnički promet – 2018. godine je kroz frankfurtsku zračnu luku prošlo 669.514.414 putnika što predstavlja najveći porast u broju putnika od kada zračna luka postoji i od kada se vode statistike u broju putnika. 55% svih putnika barem prođe kroz frankfurtsku zračnu luku. Prema broju putnika, frankfurtska zračna luka je 4. u Europi i 14. na svijetu. Prijevoz tereta – U 2018. godini prevezeno je 90.086 tona poštanskih pošiljaka, te 2.213.887 tona ostaloga tereta što bi značilo da 18

Suvremena trgovina 3(47)

najprometnija zračna luka u Europi nakon teretnog prometa zračne luke Pariz – Charles de Gaulle, rukovanje 2.231.348 metričke tone natovarenog i istovarenog tereta. Prometni tokovi u zračnoj luci se svaki dan u zračnoj luci preveze tereta veličine kao 43 plava kita. Frankfurtska zračna luka ima Centar za lakopokvarljive proizvode veličine 9000 m2 koji ima prostor za skladištenje kvarljive robe kao što su voće, cvijeće i morski plodovi i to u 20 različitih temperaturnih zona. Prijevoz životinja – U 2018. Lufthansin Animal Lounge zaprimio je oko 2.000 konja, 15.000 kućnih ljubimaca, 80 milijuna ukrasnih riba i 150 životinja za zoološke vrtove.

CargoCity – naziv je za dva velika glavna područja koja sadrže većinu teretnih pogona u zračnoj luci. Zračna luka Frankfurt je druga po veličini za multimodalni prijevoz u Europi i ima nekoliko logističkih objekata. Ovi su objekti grupirani u dva područja na tlu zračne luke, na sjeveru CargoCity Nord i sjedište Lufthansa Cargo. Dodatni sadržaji ovdje su i pokvarljivi centar za svježe proizvedenu robu i Frankfurt Animal Lounge za prijevoz živih životinja i na jugu CargoCity Süd – veličine 98 hektara, dom je teretnog centra za pružatelje otpremnih usluga i špediterske tvrtke, nekoliko prijevozničkih tvrtki poput DHL za globalno prosljeđivanje, Air China, Emirates, Japan Airlines, Cathay Pacific, Korean Air i ovdje se nalazi Fraport Cargo Services. 2010. godine bila je druga

Primarni prometni tokovi u zračnoj luci su prometni tokovi zrakoplova, putnika, prtljage, tereta i prometni tokovi poštanskih pošiljaka. U prometne tokove zrakoplova ubrajaju se slijetanja, kretanje po rulnoj stazi do platforme parkiranja, manevar parkiranja, odlazak s platforme i polijetanje. Prometne tokove tereta u luci čine ulazni prometni tokovi tereta ili početni tokovi i izlazni prometni tokovi tereta ili završni tokovi. Početni tokovi kreću od predaje tereta do mjesta za razvrstavanje u skladištu, od skladišta do mjesta za ukrcavanje tereta. Završni tokovi počinju od mjesta iskrcavanja tereta koji se vozi do cargo skladišta, a tu se razvrstavaju prema idućoj transportnoj ruti. Poštanski početni prometni tokovi u luci kreću s pretovarom poštanskih pošiljaka s dostavnih vozila na vozila za prijevoz po zračnoj luci, slijedi prijevoz poštanskih pošiljaka od mjesta za pretovar do mjesta za ukrcavanje u zrakoplov, gdje slijedi ukrcavanje u zrakoplov. Pri završnim prometnim tokovima poštanskih pošiljaka, operacije se odvijaju obratnim redoslijedom. Razlika između teretnih i poštanskih prometnih tokova jest u tomu što se u poštanskim prometnim tokovima ne pojavljuju operacije u cargo skladištu, već se neposredno sreću kopneni i zračni prometni tokovi. U prometu poštanskih pošiljaka odvijaju se intenzivni transferi koji mogu biti izravni, odnosno sa zrakoplova na zrakoplov i mogu biti posredni, nakon iskrcavanja slijedi operacija rastavljanja, razvrstavanja i oblikovanja pošilja-

ka te priprema za prijevoz iz zračne luke dostavnim vozilom do krajnjeg odredišta. Zračna luka Frankfurt jedno od najkontroliranijih okruženja na Zemlji Da je zračna luka jedno od najkontroliranijih okruženja na Zemlji tvrde podaci da u frankfurtskoj zračnoj luci, uz pola milijuna slijetanja i uzlijetanja zrakoplova iz svih dijelova svijeta koji koriste ovu zračnu luku kao glavno čvorište, na godinu prođe 60 milijuna putnika i gotovo 2 milijuna tona tereta. Dnevno prođe gotovo dvostruko više životinja nego ljudi, a ukupan broj radnika broji 78.000 zaposlenih iz 500 različitih kompanija. Godišnja čista dobit doseže i do 300 milijuna eura. Da bi operacije tijekom jednog dana u ovom mega-gradu funkcionirale, potrebna je visoka doza sigurnosti gdje zračnu luku čuvaju psi, lisice pa čak i pčele. Kako bi bili maksimalno spremni, moraju vježbati svaki dan. Psi vježbaju na otkrivanju opijata i opojnih sredstava. Zaposlene su i lisice čije bi zaduženje bilo da riješe miševe kako bi luka bila manje primamljiva najvećim štetočinama kada su zrakoplovi u pitanju – pticama grabežljivicama. Upravo su one najodgovornije za većinu kvarova na zrakoplovima, jer se zalijeću u motore. Svoje radno mjesto ima i 300.000 pčela koje svakodnevno kontroliraju kakvoću zraka. Istina, neizravno, jer se precizna analiza zapravo radi iz njihova meda. Uz životinje, ova zračna luka broji 7.500 visoko obučenih zaštitara koji su spremni za intervenciju svakog oblika zločina. U zračnoj luci tri su vatrogasne postaje. Tako su postavljene da od svake najudaljenije točke ima maksimalno tri minute vožnje. Vatrogasci imaju najbolju opremu na svijetu, ali čak i 120 intervencija na godinu. Svatko tko je barem jedanput

bio u frankfurtskoj zračnoj luci i morao presjedati s jednog leta na drugi svjestan je njegove kompleksnosti, no gotovo nitko ne zna da postoje tuneli dugački 81 kilometar kojima se prevozi 140.000 torbi na sat, niti da je u luci zaposlen tim koji može ukloniti ili složiti dio piste za samo pet sati, dok bi ekipi za obnovu autoceste za sličan posao trebalo pet dana. Tamo je i nekoliko ekipa za čišćenje koje su uvježbane tako da Boeing 777 mogu očistiti za samo 20 minuta, odnosno treba im pet sekundi za čišćenje svakog sjedala. Za pripremu zrakoplova za novi let optimalno je potrebno 90 minuta, no u izvanrednim okolnostima radnici će ga spremiti za manje od jednog sata. Kašnjenje letova na godišnjoj razini zračnu industriju stoji osam milijardi dolara, a putnike čak i više – 17 milijardi dolara. Radnici piste u luci čiste specijaliziranim kamionima svakih deset tjedana, kako bi se uklonili ostaci i do pet tona gume. Za parkiranje se koriste najnoviji uređaji koji uz pomoć sustava laserskog skeniranja u zrakoplovu omogućuje da se postavi u poziciju uz maksimalno odstupanje od šest milimetara. Precizan je kao i parkirni sustavi u najmodernijim automobilima. Kako bi održali 224 sustava pokretnih stepenica besprijekorno čistim, luka koristi robote. Vozila za utovar tereta, mobilnih ljestvi, kamiona za odmrzavanje i ostalih, ima više prizemljenih servisnih vozila u zračnoj luci nego što ima žutih taksija u New Yorku. Kako bi srce donatora koje se prevozi zrakoplovom na operaciju kucalo sve vrijeme, čuva se u posebno izrađenom centru za brigu oko organa za transplantaciju, a prije nekoliko godina u posebnoj zgradi, u karanteni za životinje prespavao je i jedan morski pas koji je bio na putovanju za akvarij u kojem ga je čekao novi dom.

Umjesto zaključka Gotovo svi znaju kako je biti putnik u zračnoj luci, no rijetki znaju koliko se sitnih detalja i planova mora poklopiti da sve dobro funkcionira i zato je ova zračna luka pravi pokazatelj za prikazati ono što se događa iza zidova i prosječnom je putniku nepoznato, ali bez toga ne bi funkcionirao ni jedan let, a ni prijevoz tereta. Kako se svaka akcija u mega-zračnoj luci planira na sat, minutu i sekundu te se precizno i predvidljivo kontrolira, uključujući i radnju putnika prilikom ulaska u terminal i uz pridržavanje takvog uređenog rasporeda zahtijeva tisuće inženjera koji se utrkuju protiv sata, dvadeset i četiri sata dnevno. Istražili smo srce ove globalne organizacije i njegovu vitalnu ulogu u ogromnoj svjetskoj zračnoj mreži, te kako operacija zračne luke u Frankfurtu nikad ne uživa u zastoju te se s pravom može reći da je zračna luka Frankfurt jedno od najkompleksnijih logističkodistributivnih centara u Europi uz pregršt zanimljivosti i nevjerojatnih činjenica koje su prikazane u ovome članku. Literatura AN – Aviation; Aircraft ground handling; Lufthansa cargo; https://www.an-aviation.com/ services/aviation-fuel-jet-a1-avgas/?https://www.an-aviation. com/services/aviation-fuel-jeta1-av-gas&gclid=Cj0KCQiA2uHBRCCARIsAEeef3mXHJ3J2Vca0k7YpmWt-9oSwe8Utfi7wxzPgaMm_ M9pVcJP8TFt9EaAj88EALw_wcB (01.05.2022.) Fraport.com, https://www.fraport. com/en/our-group/about-us/ facts---figures.html (25.05.2022.) GW – World; Transport and Logistics, ht tps://w w w.g w-world.com/ hr/proizvodi-i-usluge/zracni-ipomorski/zracni-prijevoz-tereta/(30.05.2022.) SERIJAL – Zračna luka Frankfurt (X-Ray Mega Airport) Zelenika, R.: Prometni sustavi – tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menadžment, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001. www.suvremena.hr

logistika

Partnerstvo s dobavljačima – mogućnost uspješnijeg poslovanja i prednost nad konkurencijom piše: dr. sc. Davor Grgurević, Sveučilište Sjever

Nabava je od operativne funkcije prerasla u strateški logistički proces koji ima značajan utjecaj na uspješno poslovanje organizacijom. Paralelno s time u sustavima upravljanja kvalitetom, da bi se postiglo kvalitetno upravljanje s održivim uspjehom, jedno od temeljnih načela je upravljanje odnosima što uključuje sve zainteresirane strane uz poseban naglasak na dobavljače.

azmatrajući razvoj nabave, razvijeni su razni modeli koji tumače promjenu uloge nabave u poslovnoj strategiji kroz povijest. Nabava je do kraja 1970-ih predstavljala reaktivnu funkciju s niskim stupnjem izvještavanja. Trebalo je gotovo tri20

Suvremena trgovina 3(47)

deset godina da nabava postane strateška poslovna funkcija. Kao strateška poslovna funkcija nabava je integrirani dio strategije poduzeća sa centraliziranim razvojem strategije nabave. Strateška faza nabave i strateški način promišljanja te procesni pristup po-

slovanju poduzeća pridonose da se o dobavljačima razmišlja kao o budućim partnerima, te o sklapanju partnerskih odnosa s njima tako da važni dio nabave postaje upravljanje odnosima s dobavljačima. U tom smislu dobavljači se klasificiraju prema njihovoj stra-

teškoj važnosti za poduzeće: strateški (važni) i transakcijski (manje važni) dobavljači, a aktivnosti kojima se upravlja i uređuje odnos s dobavljačima najčešće su: 1) Razmjena informacija; 2) Operativna povezanost (putem JIT ili EDI sustava); 3) Pravne i ugovorne veze; te 4) Razina adaptacije u odnosima (prilagođavanje potrebama ili standardizacija ponude). Tako da je u stvari upravljanje odnosima s dobavljačima proces provođenja aktivnosti uspostavljanja, stabilizacije i raskida odnosa s dobavljačima isto kao i monitoring mogućih (potencijalnih) dobavljača s ciljem stvaranja, održavanja i nadogradnje vrijednosti unutar samoga odnosa s dobavljačem. Odabir i broj dobavljača važno je optimirati kako bi se izbjegli mogući problemi vezani uz kompleksnost praćenja i vrednovanja, te je potrebno isto tako definiranje i procjena rizika te upravljanje rizicima osobito kod onih dobavljača tj. partnera koji aktivno sudjeluju kao isporučioci u procesu realizacije proizvodnje, a to sve iz razloga što su proizvođači odgovorni za proces realizacije proizvoda svojih dobavljača. Da bi se moglo uopće razmišljati o odabiru i broju dobavljača potrebno je prvo vidjeti kakve sve vrste poslovnih odnosa možemo ostvariti s dobavljačima, a vrste su slijedeće: Ugovori o nabavi/kupnji i prodaji robe; Ugovori o djelu; Ugovori o kooperaciji; Ugovori o nabavi prava; Ugovori o nabavi investicijskih dobara; Ugovori o alijansama, a te vrste ugovornih odnosa ujedno predstavljaju i vrste poslovnih odnosa koje društvo može uspostaviti s potencijalnim dobavljačima. Na osnovu iskustva iz takvog poslovanja te uočenih potreba, treba razmišljati o vođenju pregovora s najpotentnijim dobavljačima u smjeru stvaranja partnerskih odnosa, ali takva mogućnost nebi po-

stojala ako društvo ne posluje na principima procesnog poslovanja i u skladu sa zahtjevima upravljanja kvalitetom. Načela upravljanja kvalitetom u normi ISO 9000:2015 predstavljaju trajne ideje koje pomažu organizaciji da uskladi svoje ciljeve s interesima zainteresiranih strana, a nama je najinteresantnije sedmo načelo: Upravljanje odnosima – upravljanje odnosima sa svim zainteresiranim stranama, a posebice s mrežom dobavljača i partnera čime se pridonosi zajedničkom razumijevanju ciljeva i vrijednosti kao i većoj uspješnosti organizacije. Polazište u normi ISO 9000:2015 vezano uz upravljanje odnosima iskazuje da „U cilju trajnog uspjeha, organizacije upravljaju svojim odnosima sa zainteresiranim stranama, kao što su dobavljači“, a u nastavku norme navode se neke od ključnih prednosti tj. smjernica primjene tog temeljnog načela, koje smjernice same po sebi upućuju na potrebu stvaranja partnerstva i partnerskih odnosa ne samo s dobavljačima već i sa svim ostalim zainteresiranim stranama, Radi uspostave što kvalitetnijih i uspješnijih partnerskih odnosa s

dobavljačima potrebno je isto tako obratiti dužnu pozornost na zahjeve u normi ISO 9001:2015 o kojima je potrebno voditi računa prilikom uspostavljanja partnerskih odnosa s dobavljačima. Definiranje odnosa odnosno zahtjevi vezani uz vanjske dobavljače dani su u točki 8.4 norme ISO 9001:2015 Nadzor nad procesima, proizvodima i uslugama pribavljenim od vanjskih dobavljača, a iz definiranih zahtjeva može se prepoznati usmjeravanje norme za formiranje posebnih odnosa s dobavljačima, što u sebi nosi sve veću potrebu za partnerstvom i partnerskim odnosima. Na kraju možemo zaključiti da je nabava od operativne funkcije prerasla u strateški logistički proces koji ima značajan utjecaj na uspješno poslovanje organizacijom. Paralelno s time u sustavima upravljanja kvalitetom, da bi se postiglo kvalitetno upravljanje s održivim uspjehom, jedno od temeljnih načela je upravljanje odnosima što uključuje sve zainteresirane strane uz poseban naglasak na dobavljače. Iz tog razloga cilj je urediti odnose s dobavljačima da postanu partneri temeljem čega se osigurava viša razina i mogućnost uspješnog posloST vanja s održivim uspjehom. www.suvremena.hr

logistika

Logistika i lanci opskrbe piše: dr. sc. Vesna Sesar, Sveučilište Sjever

Upravljanje logistikom može se smatrati podsustavom većeg poduzeća ili sustavom čiji su podsustavi nabava, proizvodnja, skladištenje i transport. U biti, logistika je način razmišljanja o planiranju i sinkronizaciji povezanih aktivnosti.

brojnoj literaturi vezanoj za logistiku i lanac opskrbe, postoji određena konfuzija vezana za razliku između logistike i upravljanja lancem opskrbe. Naime, logistika je okosnica na kojoj se gradi lanac opskrbe. Pristup koji danas primjenjujemo vezano za lanac opskrbe kao mrežu organizacija koje su međusobno uključene putem uzvodnih i nizvodnih veza, u različite procese i aktivnosti koje proizvode vrijednost u obliku proizvoda i usluga koji dolazi do krajnjeg kupca ili potrošača (izvor) polazi zapravo od logistike (Lysons i Farrington, 2020). Sam pojam logistika potječe od vojnih i obrambenih organizacija. Kao takva, uloga obrambene logistike je u stjecanju resursa za vojne operacije, pozicioniranje tih resursa gdje su potrebni, održavanje resursa tijekom izvođenja operacija te preraspodjela i generiranje. Šira definicija obrambene logistike je „znanost o planiranju i provođenju kretanja i održavanja snaga“ (Lysons i Farrington, 2020, str. 74). U tom kontekstu proizlaze četiri generička logistička procesa: (i) utvrđivanje zahtjeva, (ii) stjecanje (nabava), (iii) distribucija i (iv) očuvanje. Kod utvrđivanja zahtjeva utvrđuje se što je potrebno, u kojoj količini i kvaliteti, te kada i gdje. Zatim nastupa proces kupnje zaliha i usluga te drugih resursa potrebnih za ispunjavanje zahtjeva koji 22

Suvremena trgovina 3(47)

Slika 1. Dva tijeka kod upravljanja logistikom: tijek materijala i rada, te obrnuti tijek informacija Izvor: Autor prema Lysons i Farrington (2020), str. 77

su prethodno utvrđeni. Distribucija prebacuje zahtijevane resurse na mjesto njihove uporabe, uključujući zadatke opskrbe kao što su prikupljanje, skladištenje, zaštita i izdavanje resursa, te posljednji proces očuvanje resursa u smislu izvlačenja najveće vrijednosti iz svih resursa, posebno brigom za njih kroz zadatke održavanja, servisiranja, pregleda, popravaka, modifikacije i remonta. U komercijalnoj organizaciji logistika uključuje upravljanje protokom robe i zaliha uključujući informacije, podatke i dokumentaciju između dva ili više subjekata. To je, posljedično, „uže“ kod upravljanja lancem opskrbe. Upravljanje logistikom može se smatrati podsustavom većeg poduzeća ili sustavom čiji su podsustavi nabava, proizvodnja, skladi-

štenje i transport. U biti, logistika je način razmišljanja o planiranju i sinkronizaciji povezanih aktivnosti. Upravljanje logistikom uključuje dva tijeka: prvi je tijek materijala i rada u cijeloj organizaciji do krajnjeg kupca, dok je drugi, obrnuti tijek informacija u obliku narudžbi ili drugih pokazatelja na temelju kojih je moguće prognozirati buduću potražnju (slika 1). U odnosu na logistiku, ključne karakteristike lanca opskrbe su: mreže, veze lanca (uzvodno i nizvodno), povezanost, procesi, vrijednost i krajnji kupac. Koncept mreže podrazumijeva mrežu povezanih i međuovisnih organizacija koje međusobno i kooperativno rade na kontroli, upravljanju i poboljšanju protoka materijala i informacija od dobavljača do krajnjih korisnika

Tablica 1. Podjela lanca opskrbe prema karakteristikama kupac-dobavljač Vrsta lanca opskrbe prema karakteristikama kupac-dobavljač

Opis

Koncentrirani lanci

Nekoliko kupaca u industriji, a više dobavljača (primjer: autoindustrija), kupci imaju zahtjevne prohtjeve, EDI sustavi ili zahtjev za isporuke JIT-a.

Lanci serijske proizvodnje

Mnogo kupaca i mnogo dobavljača, komplicirane mreže odnosa u kojem je poduzeće kontakt može, u različito vrijeme, biti kupac, dobavljač, konkurent ili saveznik

Maloprodajni i distribucijski lanci

Puno kupaca, ali relativno mali broj dobavljača. Metode kreirane po mjeri, kao što je VMI (inventar kojim upravlja dobavljač) koji olakšava poslove s dobavljačima.

Uslužni lanci

Uslužni lanci poput bolnica i banaka na koje se odnosi dostava usluga, knjiga, informacija, financijskih usluga, ili restorani i kina koja isporučuju hranu i zabavu. Na primjer, u suštini uslužni lanci nisu različiti od proizvodnih lanaca, jer svaka usluga uključuje ljude, nešto fizičko (imovinu ili nešto slično), akciju i element vremena.

Izvor: Autor prema Lysons i Farrington (2020), str. 80

U tablici 2. prikazane su vrste lanca opskrbe prema ostalim karakteristikama. Tablica 2. Vrsta lanca opskrbe prema ostalim karakteristikama Ostale karakteristike

Opis

Virtualnost

U virtualnom lancu opskrbe, informacije zamjenjuju potrebu za zalihe. Organizacije koje posluju online, možda nemaju zalihe i traže zalihe od proizvođača onda kada se zaprimi narudžbe od kupca.

Opseg

Lokalni, regionalni ili međunarodni opseg lanca.

Složenost

Tri stupnja složenosti opskrbnog lanca: 1. Pojednostavljeni lanac opskrbe 2. Višedimenzionalni lanac dobave 3. Organizacija iz javnog sektora

Svrha

Razlika između učinkovitih i osjetljivih lanaca opskrbe. Učinkoviti lanci opskrbe prvenstveno se bave smanjenjem troškova poslovanja, kao u lean opskrbnim lancima. Osjetljivi lanci opskrbe prvenstveno se bave minimiziranjem vremena isporuke, kao u agilnim lancima opskrbe. Ovo najbolje funkcionira kada je točnost predviđanja niska, a raznolikost proizvoda velika.

Proizvodi

Lanci opskrbe uvelike variraju ovisno o krajnjem proizvodu. Primjeri su lanci opskrbe za predviđanje i lanci za narudžbe, te oni za inovativne i funkcionalne proizvode.

Lanci vrijednosti

Porterov model lanca vrijednosti koji uključuje pet temeljnih aktivnosti i četiri potporne aktivnosti. Hinesov model lanca vrijednosti kao kritika Porterovom modelu. Alternativni modeli.

govih dobavljača i dobavljača dobavljača, tzv. odnosi „protiv struje“. Nizvodno se odnosi na vezu između poduzeća i njegovih kupaca. Također može biti uzlazno-silazna veza, kao što je slučaj s organizacijama koje imaju povratne kontejnere, palete, bubnjeve i tako dalje. Povezanost predstavlja koordinaciju procesa lanca opskrbe i veza. Lanac opskrbe je toliko jak koliko i njegova najslabija karika. Procesi su definirani kao specifičan redoslijed radnih aktivnosti koji se odvija kroz vrijeme i mjesto s definiranim početkom i krajem, te jasno utvrđenim ulazima i izlazima, strukturom djelovanja (Cooper et al.). Vrijednost je definirana Porterom kao „ono što su kupci spremni platiti“. Dok je krajnji kupac jednostavno primatelj robe ili usluge koje proizlaze iz svih procesa i aktivnosti opskrbnog lanca. Funkcija ili podsustav može biti kupac prethodne ili slijedeće karike u lancu opskrbe. Vrste lanaca opskrbe mogu se klasificirati na brojne načine. Organizacije poput trgovca na malo imati će brojne vrste lanaca opskrbe koji će se razlikovati prema proizvodima, uslugama, proizvodnim i distribucijskim metodama, odnosima između kupaca i dobavljača informacija. Lanci opskrbe mogu se grubo klasificirati prema četiri karakteristike odnosa kupca i dobavljača, te prema ostalim karakteristikama kao što su: virtualnost, opseg, složenost, svrha proizvoda i lanci vrijednosti. Karakteristike lanca opskrbe koje se temelje na odnosu kupca i dobavljače prikazane su u tablici 1. te se dijele na koncentrirane lance, lance serijske proizvodnje, maloprodajne i distribucijske lance te uslužne lance. Literatura

Izvor: Autor prema Lysons i Farrington (2020), str. 80-81

Atken, J., quoted in Christopher, M., Logistics and Supply Chain Management , 2nd edn, Pearson Education, Harlow, UK, 1998, p. 19.

(Atken, 1998). Veze lanca opskrbe su uzvodne i nizvodne (upstream,

Lysons, K., Farrington, B. (2020). Procurement and supply chain manageST ment. Pearson UK.

downstream). „Uzvodno“ predstavlja odnose između poduzeća i nje-

www.suvremena.hr

logistika

Utjecaj digitalne transformacije na urbanu logistiku piše: Maja Mutavdžija, mag. ing. traff.

Digitalna transformacija danas je nezaobilazan koncept implementiran u sve razine upravljanja nekim sustavom. Jednako tako, kada je riječ o upravljanju gradovima, odnosno urbanim područjima, neophodno je sagledavati utjecaj digitalne transformacije na promjene urbane logistike kao potpore temeljnim urbanim procesima. Digitalna transformacija odnosi se na promjene u modelima upravljanja, kao i prilagođavanje turbulentnoj okolini koristeći prednosti novih tehnologija. Stoga, digitalna transformacija gradova odnosi se na korištenje novih tehnologija u svrhu učinkovitijeg donošenja odluka, kao i postizanja održivosti gradova te veće kvalitete života. O digitalnoj transformaciji urbanih područja Digitalna transformacija može se provoditi na svim razinama. Danas se vrlo često spominje termin digitalne transformacije poslovanja, koja je također značajna kada je riječ o digitalnoj transformaciji urbanih područja. Sagledavajući pojam digitalne transformacije urbanih područja prema teoriji sustava, koja govori da su sve sastavni24

Suvremena trgovina 3(47)

ce nekog sustava međuovisne i povezane te, kako sve što vrijedi za sustav u cjelini vrijedi i za sastavnice sustava, moguće je zaključiti kako je za digitalnu transformaciju urbanog područja također potrebno provesti digitalnu transformaciju pojedinih sastavnica urbanih područja. Govoreći o digitalnoj transformaciji urbanog područja, značajan razvijeni koncept jest koncept urbanog

digitalnog blizanca. Upravo kroz urbane digitalne blizance, sve sastavnice urbanog područja vidljive su u digitalnom svijetu. Urbani digitalni blizanci odnose se na digitalni prikaz urbane imovine te cjelokupnog urbanog područja, koje, koristeći dostupne podatke te umjetnu inteligenciju, simuliraju stanje u urbanom području te omogućuju mijenjanje pojedinih parametara u svrhu učinkovitijeg upravlja-

nja gradom. Kreiranjem urbanog digitalnog blizanca, urbana područja mogu optimizirati aktivnosti, te donositi učinkovitije i djelotvornije upravljačke odluke u stvarnosti, točnije, u realnom urbanom prostoru. Urbani digitalni blizanac posebno je značajan u današnjem okruženju, gdje broj stanovnika u urbanim područjima raste iz dana u dan. Za urbano planiranje prostora, prema zahtjevima velikog broja stanovnika, korisno se osloniti upravo na digitalni model urbanog područja. Primjena urbanog digitalnog blizanca česta je i u planiranju urbane mobilnosti. U tom kontekstu, moguće je odrediti koja su područja najprometnija te postoje li određeni prostorni potencijali za razvoj nove urbane prometne infrastrukture. S druge strane, vodeći se pretpostavkom kako se suvremena urbana područja vode prema načelu pametnih gradova, ključno je osigurati participativno upravljanje i donošenje odluka u gradu. To znači kako je sve odluke i aktivnosti koje gradska uprava donosi potrebno diskutirati s građanima i širom društvenom zajednicom. Urbane digitalne blizance moguće je upotrijebiti i za tu namjenu. Promjenama u pojedinim aspektima urbanog područja unutar urbanog digitalnog blizanca, moguće je diskutirati sa zainteresiranim strana i društvenom zajednicom te dobiti povratnu informaciju o njihovim stavovima, mišljenjima i potrebama.

ce, mogu prepoznati potrebe za unaprjeđenjem određenih područja u gradu te donositi bolje upravljačke odluke. Upravo digitalnom transformacijom urbanog područja moguće je optimizirati sve logističke procese u gradu te ostvariti veću održivost i bolju kvalitetu života. Koristeći nove tehnologije poput senzorske tehnologije ili umjetne inteligencije, moguće je prikupljati veliku količinu podataka u digitalnom oblaku, koja se tada može koristiti za donošenje odluka i optimizaciju logističkih procesa, kao i integraciju cjelokupnog urbanog područja.

Urbana logistika odnosi se na sumu svih pojedinačnih logistika unutar urbanog područja, koje su potpora ostvarenju temeljnog urbanog ili društvenog procesa, kojemu je cilj osigurati što veću kvalitetu života građana.

Ostvarenje održivosti i bolje kvalitete života cilj je svakog urbanog područja. Kako bi se ostvarila bolja kvaliteta života i zadovoljstvo svih građana nekog urbanog područja, potrebno je osigurati ekonomsku, ekološku i socijalnu održivost, a potpora za ostvarenje tih ciljeva jest urbana logistika. Razvojem suradničke kulture, inovativnosti, digitalnih usluga te provođenjem digitalne komunikacije s građanima, moguće je osigurati socijalnu održivost. Nove tehnologije omogućuju brzu i jednostavnu komunikaciju s građanima te osiguravaju uključivost svih građana. S druge strane, novi poslovni modeli koji osiguravaju povećanje prihoda, kako organizacijama tako i njezinim zaposlenicima, utječu na kreiranje ekonomske održivosti, koja tada posljedično utječe ponovno na socijalnu održivost. Ekonomska održivost preduvjet je za razvoj socijalne i ekološke održivosti. Prema navedenome, ostvarenje većih prihoda osigurava i smanjenje nepotrebnih radnji koje će imati negativan utjecaj na okoliš te povećanje zaštite okoliša, što osigurava ekološku održivost te također utječe na povećanje kvalitete zraka i životnog prostora općenito, što sve skupa pridonosi većoj kvaliteti života.

Prethodno je spomenuto kako se, koristeći urbane digitalne blizan-

Upravo su sve navedene aktivnosti i ciljevi sukladni ciljevima koji se

Digitalna transformacija i urbana logistika

nastoje postići digitalnom transformacijom, iz čega je moguće zaključiti kako digitalna transformacija urbanog područja pridonosi ostvarenju održivosti urbanog područja, te posljedično tomu većoj kvaliteti života. Tehnologije digitalne transformacije pomažu akterima urbane logistike u učinkovitijem i djelotvornijem obavljanju svih aktivnosti koje podupiru navedene ciljeve. Koristeći podatke prikupljene novim tehnologijama, moguće je prilagoditi se okolini u realnom vremenu, čime se osigurava pružanje kvalitetnije logističke usluge. Uz korištenje i prikupljanje podataka u realnom vremenu, značajno je i dijeljenje istih u realnom vremenu. Suradnja između različitih logističkih sektora unutar urbanog područja, značajna je za donošenje bržih i kvalitetnijih odluka u urbanim područjima, a sve prema zahtjevima korisnika. Zaključno Brojne su mogućnosti koje digitalna transformacija nosi kada je riječ o urbanoj logistici. Svakako, naglasak je na promjeni načina upravljanja i prilagodbi vanjskom okruženju, točnije, kontekstu u kojemu se urbana područja nalaze. Koristeći nove tehnologije moguće je promijeniti upravljački model, koristiti podatke u realnom vremenu te dijeliti te podatke između više logističkih sektora, a sve u svrhu ostvarenja bolje kvalitete usluge za korisnike, odnosno za ostvarenje veće kvalitete života za građane. Urbanu logistiku važno je sagledavati kao potporni proces, koji osigurava sve potrebno za ostvarenje kvalitetnog života i okruženja za svakog građana, a upravo digitalna transformacija omogućuje komunikaciju s građanima te drugim zainteresiranim stranama te dobivanje povratne informacije, kao i korištenje brojnih drugih tehnologija koje osiguravaju ostvarenje održivog raST zvoja urbanog područja. www.suvremena.hr

logistika

Digitalni blizanci u urbanoj logistici piše: Nikola Biškup, bacc. ing. log.

Posljedice nagle urbanizacije vidljive su u gradskom okruženju koje je time suočeno s raznim problemima. Zagušenje, buka, onečišćenje zraka, samo su neki od takvih problema. Zato se je potrebno čim prije suočiti s navedenim problemima i krenuti u rješavanje istih. Brojni problemi povezani su s urbanom logistikom koja predstavlja krvožilni sustav nekog grada. Kod urbane logistike potrebno je optimizirati njezine procese kako bi se omogućila njena lakša funkcionalnost te se tom prilikom moraju uzeti u obzir određena pametna rješenja i tehnologije. Jedna od takvih tehnologija je digital twin ili tehnologija digitalnog blizanca.

vakva vrsta tehnologije dostupna je u mnogim drugim poljima gdje je pokazala svoje pozitivne učinke. Radi se o tehnologiji 26

Suvremena trgovina 3(47)

koja omogućava prikupljanje podataka te pretvaranje istih u 3D informacije, odnosno njihov prikaz u digitalnom obliku. Navedena tehnologija već se primjenjuje

u segmentu urbanog upravljanja (Šangaj, Singapur), ali rijetko gdje ono sadrži dio upravljanja urbanom logistikom, iako za to postoje jasni uvjeti.

Distribucija robe u gradovima predstavlja važan segment u njihovom razvoju. Kroz povijest se pokazalo da gradovi imaju ulogu trgovačkih, gospodarskih i industrijskih središta. Gradovi su također velika potrošačka središta zbog većeg broja stanovnika te gospdarskih aktera koji svakodnevno potražuju određenu vrstu robe ili usluge. Sve navedeno usko je povezano s distribucijom robe koja je dio upravljanja urbanom logistikom u strateškom, tehničko-tehnološkom te ekološkom smislu. Danas je distribucija robe u urbanim sredinama sve veća i stvara brojne izazove koje je potrebno eliminirati kako bi se ona odvijala bez prepreka. Tu se prije svega misli na izazove poput smanjenja zagušenja u prometu, emisije štetnih plinova, buke, prometnih nesreća i sl., zbog čega je potrebna optimalna organizacija distribucije robe u gradovima. Dobro organizirana logistika u gradovima imat će i velik pozitivan utjecaj na ekonomiju te zaposlenost stanovništva, dok u slučaju loše organizacije dolazi do problema i izazivanja negativnih posljedica. Rješenja problema urbane logistike ovisi o brojnim karakteristikama gradova. One ovise o načinu razvoja grada te prepoznavanju njegovih kulturoloških, demografskih i arhitektonskih naslijeđa. Sukladno tome, javljaju se već primjenje-

Simulacija logističko-distributivnog centra u FlexSim programu Izvor: Izrada autora

na rješenja urbane logistike poput kooperativnog logističkog sustava, gradskih logističko-distributivnih centara, podzemnih sustava transporta robe, koncepta orijentacije na ekološka vozila, koncentracija informacijskih tokova i dr. Navedenim se konceptima može upravljati na kvalitetniji i efikasniji način uvođenjem digital twin ili tehnologije digitalnog blizanca. Ova nova vrsta tehnologije omogućava lakše, brže te funkcionalnije upravljane gradom u cilju poboljšanja njegove održivosti. Ona mora biti prisutna kroz sve tri komponente održivosti i to u socijalnoj, ekonomskoj i ekološkoj. Nove tehnologije u svakoj od komponenti daju neku novu dimenziju upravljanja, čineći tako urbano područje pametnijim. Prema tome, ideja o gradu blizancu sasvim je pri-

Izvor: https://gesrepair.com/does-your-supply-chain-have-a-digital-twin/

hvatljiva za mnoge stručnjake koji se bave upravljanjem urbanim područjem. Koncept digitalnog blizanca iznio je profesor Grieves u svom kolegiju o upravljanju životnim ciklusom proizvoda na Sveučilištu Michigan 2003. godine. Digitalni blizanac sastoji se od tri ključna dijela: fizičkog proizvoda, virtualnog proizvoda i veza koje ih povezuju. Uvođenje digital twin tehnologije zahtjeva dobru tehnološku podlogu koja ujedno spada u pet tehnoloških trendova, a to su Internet of Things (IoT), Cloud tehnologija, API-ji i otvoreni standardi, umjetna inteligencija (AI) i tehnologije digitalne stvarnosti. Digitalne tehnologije blizanaca pokazuju bitne značajke kao što su integriranje različitih vrsta podataka fizičkih objekata, postojanje u njihovom životnom ciklusu kroz suradnju i kontinuirano prikupljanje relevantnog znanja, te opisivanje i optimiziranje fizičkih objekata. Prilikom usvajanja tehnologije digitalnog blizanca mogu se pojaviti određeni izazovi. Prvi takav izazov je trošak zbog znatnih ulaganja u cjelokupni razvoj sustava. Sljedeći izazov je preciznost prikaza fizičkog objekta ili procesa u digitalnom obliku. Jasno je da precizno predstavljanje neće biti savršeni prikaz nekog fizičkog dvojnika, u čemu je potreban izazovan i skup pothvat. Kvaliteta podataka www.suvremena.hr

logistika je izazov koji ovisi o dobrom modelu. Ukoliko je uspostavljen dobar i kvalitetan model, nema sumnje u pouzdanost podataka. Digitalni blizanac može sadržavati osjetljive podatke o procesima i upotrebi korisnika, što stvara izazove vezane uz vlasništvo nad podacima, zaštite identiteta, kontrole podataka i upravljanja pristupom podacima od strane različitih grupa korisnika. Jedan od najčešćih mogućih izazova su cyber napadi, jer su takvi oblici tehnologije vrlo primamljive mete. Kod urbane logistike digitalni blizanci mogu se koristiti za planiranje prijevoza unutar brzih autobusnih sustava. Za to su potrebni pametni senzori koji prikupljaju podatake od korisnika prometnog sustava te se na taj način može omogućiti praćenje ishodišne i odredišne lokacije. Takav se sustav može odnositi i primijeniti u teretnom prijevozu koji omogućava urbanu opskrbu. Isto tako postoje rješenja temeljena na IoT-u za korisnike javnog ili teretnog prijevoza. Takav sustav omogućava da korisnik javnog ili teretnog prijevoza dobije preporuke o ruti i incidentnim situacijama koje su se dogodile ili bi se mogle dogoditi na njihovoj ruti. To je sve moguće na temelju prethodnih podataka i njihove analize. Postoji i rješenje koje kombinira digitalne blizance logističkih sustava sa simulacijskom logikom za pokretanje simulacije temeljene na trenutnoj situaciji sustava u stvarnom vremenu. Događaji u stvarnom vremenu dobiveni putem skenera ili senzora preno-

Izvor: https://www.transmetrics.ai/blog/supply-chain-logistics-technology-trends/

se se izravno ili putem postojećih sustava (npr. skladišnog sustava upravljanja) na digitalnog blizanca koji može predvidjeti buduće stanje. Ovakva predviđanja pomažu planerima i onima koji upravljaju urbanom logistikom u generiranju odluka određenih scenarija na temelju kvalitetne tehnologije. Neki stručnjaci predlažu alat za podršku pri odlučivanju zasnovan na simulaciji aktivnosti unutar logističkih objekata koji služe za različite analize. Kao rezultat, razvijeni simulacijski modeli mogu se primijeniti u različitim logističkim sustavima i funkcionirati kao digitalni alati za poboljšanje poslovanja bez poremećaja unutar navedenih objekata koji u konačnici mogu utjecati i na poremećaje u urbanoj logistici. Odličan primjer je FlexSim program za simulaciju skladišta i logističkih procesa koji omogućava sve navedene prednosti. Kao najbolji praktični primjer spominje se grad Lyon u Francuskoj koji je u tijeku implementacije digitalnog blizanca za urbanu logistiku. Njihova je ideja da se pu-

Izvor: https://www.logisticsmanager.com/newly-launched-research-project-createshigh-resolution-digital-twins-of-warehouses/

Suvremena trgovina 3(47)

tem nekoliko KPI-jeva prati utjecaj zagušenja, buke, onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova. Tijekom projekta cilj je procjeniti potencijal digitalnog blizanca koji može predložiti scenarije u politikama urbane logistike na temelju sadašnjih i budućih informacija. Tako će se omogućiti praćenje promjena na jednom mjestu koje će pomoći u donošenju novih politika u budućnosti. Digitalni blizanac u ovom kontekstu ne označava detaljan prikaz cjelokupne fizičke imovine navedenih gradova kao što je to u primjeru Shangaja ili Singapura. Ono označava digitalno upravljanje logističkim operacijama unutar grada uz određene aplikacije ili modele koji prikupljaju podatke u relanom vremenu, te ih analitički pretvara u potrebne informacije za upravljanje urbanom logistikom. To je značajan korak u ostvarivanju cjelokupnog digitalnog blizanca urbanog područja koji pomaže kod upravljanja urbanom logistikom. Ova spomnuta rješenja odlični su primjeri povezivanja digital twin tehnologije i urbane logistike, ali oni još uvijek nisu integrirani u cjelokupni sustav upravljanja urbanom logistikom. Svakako je bitno napomenuti da se razvojem tehnologija može postići kvalitetnije upravljanje procesima urbane logistike, a razvoj promatrane tehnologije daje novu dodatnu dimenziju upravljanja cjelokupnim gradskim sustavom pa tako i urbanom ST logistikom.

Posluj pametno, s TEB-om.

Vremena su i dalje nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i dajemo odgovore. TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” osigurava svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i brojne pogodnosti!

Pretplati se odmah i ulovi darove! (detaljnije na www.teb.hr) www.suvremena.hr

logistika

Mobilnost kao usluga pišu: doc. dr. sc. Predrag Brlek i Nives Domjan Kačarević, mag. ing. traff.

MaaS i digitalizacija urbane mobilnosti pružaju brojne mogućnosti za lokalnu i nacionalnu politiku, javni prijevoz, korisnike i pružatelje mobilnosti, uzimajući u obzir izazove takvih inovacija. No, globalna upotreba i integracija ovog koncepta još je uvijek u testnoj fazi, jer je u igri puno ograničavajućih faktora. žatelji usluga prijevoza i IT sektor moraju biti usko integrirani u razvoj, uključujući jedinstvenu mogućnost putovanja.

ojava uskih grla, prometna zagušenja, povećana potrošnja goriva, onečišćenje okoliša i dostava „u posljednjoj milji“ temeljni su problemi velikih urbanih sredina. Situacija je još gora ukoliko se radi o turističkim područjima gdje se uz lokalno stanovništvo prometnicama koriste i posjetitelji koji su za vrijeme ili nakon boravka uvijek u potrazi za nekim načinom prijevoza. S obzirom na određene kriterije lokalne ekonomske, socijalne i ekološke politike, usluge mobilnosti trebale bi biti prilagođene različitim ciljanim skupinama, a bez suvremenih tehničkih i operativnih rješenja nove usluge ne mogu biti kompatibilne s trenutnim sustavom privatnog prijevoza, što znači da pru30

Suvremena trgovina 3(47)

Uvođenje koncepta MaaS (eng. Mobilitiy as a Service) očituje se u smanjenju ovisnosti o privatnim automobilima s velikim naglaskom na promjenu korisnikove svakodnevnice. Tako je koncept dizajniran za sve građane kako bi udovoljio njihovim potrebama za mobilnošću besprijekornog putovanja od točke A do točke B, jednostavnošću rezervacija i plaćanja svih integriranih usluga putem jedne platforme. S druge strane, u segmentu turističke djelatnosti, MaaS otvara posjetiteljima mogućnost pristupa širokom izboru javnih i privatnih prijevoznika putem digitalne platforme na dohvat ruke. Korisnici trenutno kupuju usluge mobilnosti putem različitih pružatelja, jer svaku dionicu puta moraju isplanirati. S obzirom na različite čimbenike koji utječu na odabir oblika prijevoza (trajanje putovanja, cijena, presjedanje i naknada, simpatija/antipatija prema nekim oblicima prijevoza i sl.) cjelokupan proces može biti kompliciran, skup i iziskuje puno vremena, stoga se korisnici najčešće odlučuju za najjednostavnije sredstvo, privatni automobil, usprkos činjenici da bi alternativa mogla biti jef-

tinija, pouzdanija i brža. Ideja je integrirati različite oblike prijevoznih usluga u jedinstvenu uslugu na zahtjev, korištenjem jedne aplikacije s jednim kanalom plaćanja. Na taj je način moguće planiranje putovanja za svakog korisnika zasebno, prema prethodno prikupljenim podacima o potražnji i ponudi usluga prijevoza, kombinirajući ih s informacijama o preferencijama samih sudionika. Cilj ovog koncepta je svijet u kojem nije nužno posjedovati automobil da bi se živjelo mobilno i bez muke, u kojem nema potrebe za ograničavanjem vožnje, ali u kojem ljudi umjesto toga imaju bolju alternativu. Mobilnost „od vrata do vrata“ postala bi dostupna svima. MaaS platforme još su u ranoj fazi poslovnog razvoja i nude različite razine usluga. Topološki pristup MaaS platformi definira ukupno 6 razina koje se odnose na različite integracije, pa tako nulta razina nema integracije, prva razina obuhvaća integraciju informacija, druga razina integrira rezervacije i plaćanja, treća se odnosi na ponude različitih usluga, dok četvrta razina integrira društvene ciljeve. Zadnje dvije razine, postoje samo kao dio srednjoročne i dugoročne vizije većine gradova. Ni jedna od navedenih razina nije bolja od prethodne ili sljedeće, pa tako ni ovisna jedna o drugoj, jer svaka od njih ovisi o

terima, taksijima, dijeljenim automobilima i drugo.

(Izvor: Daniela Arias-Molinares, Juan C. García-Palomares: The Ws of MaaS: Understanding mobility as a service fromaliterature review, IATSS Research, Volume 44, Issue 3, 2020)

Slika 1. MaaS ekosustav

Dosad se nekoliko platformi istaknulo kao potencijal za potpuni razvoj mobilnosti kao usluge.

tomobila, usluge najma automobila i taksi u jednoj aplikaciji. UbiGo je prva MaaS aplikacija na svijetu s integracijom transportnih usluga treće razine.

Prva među njima je UbiGo, koja je zaživjela u Stockholmu 2018. godine, nakon uspješnog pilot projekta

Aplikacija Whim od 2016. godine omogućava stanovnicima grada Helsinkija prijevoz po MaaS mode-

korisniku i njegovim potrebama.

Slika 2. Planirana ruta putovanja pomoću Moovit aplikacije

provedenog u Göteborgu 2013. Tijekom godine dana trajanja pilota, veliki broj domaćinstava nije koristio osobne automobile već sustav dijeljenja automobila, a povećao se i udio korištenja javnog prijevoza, biciklističkog prijevoza i pješačenja. Danas aplikacija UbiGo kombinira javni prijevoz, dijeljenje au-

lu, a danas se proširila na Austriju (Beč), Belgiju, Finsku (Helsinki, Turku), Japan (Tokyo), Švicarsku i Veliku Britaniju (Birmingham). Ovisno o ponudi mobilnosti u određenom gradu, Whim svojim korisnicima daje slobodu mobilnosti uz pristup raznim uslugama javnog prijevoza, javnim biciklima, e-sku-

Možda je najrasprostranjenija globalna aplikacija Moovit. Ona nudi mobilnu i web-aplikaciju za planiranje putovanja u stvarnom vremenu za navigaciju mrežama javnog prijevoza uz GPS navigaciju kroz načine prijevoza, uključujući autobuse, trajekte, brzi prijevoz (metro/podzemna željeznica/podzemna željeznica, itd.), vlakove, tramvaje, trolejbuse, vožnju poziv, zajednički bicikl, dijeljenje automobila i skutere. Korisnici mogu pristupiti karti uživo i vidjeti obližnja stajališta i stanice na temelju njihove trenutne GPS lokacije, kao i planirati putovanja kroz različite načine prijevoza na temelju podataka u stvarnom vremenu. Moovit aplikacija prisutna je u više od 200 zemalja, a u Hrvatskoj u 6 gradova (Crikvenica, Rijeka, Zagreb, Slavonski Brod, Dubrovnik i Split). Osim globalnih aplikacija, svaki grad može izraditi nešto slično i za svoje potrebe. Vjerojatno najpoznatija takva usluga je Transport for London, koja ujedinjava sve javne transportne usluge u Londonu, a koju je moguće platiti jedinstvenom Oyster karticom. MaaS i digitalizacija urbane mobilnosti pružaju brojne mogućnosti za lokalnu i nacionalnu politiku, javni prijevoz, korisnike i pružatelje mobilnosti, uzimajući u obzir izazove takvih inovacija. No, globalna upotreba i integracija ovog koncepta još je uvijek u testnoj fazi, jer je u igri puno ograničavajućih faktora. Od razvijenosti zemalja i njihovih prometnih sustava do zakonodavnog okvira i konkurencije na tržištu, koja često nije „zdrava“, pa može doći do problema. Daljnjim razvojem i praćenjem postojećih i novih MaaS aplikacija moći će se s više sigurnosti utvrditi socijalni, ekonomski i ekološki utjecaji, te koristi za koje se smatra de će donijeti šira primjena ovog ST koncepta. www.suvremena.hr

logistika

Umjetna inteligencija u logistici (alt. naziv ‘Digitalna transformacija logistike’) piše: David Kundih, Odjel za Logistiku i održivu mobilnost, Sveučilište Sjever

Primjena umjetne inteligencije prepoznaje se u gotovo svim industrijama današnjice i sastavni je dio procesa digitalne transformacije organizacije koju potiče i Europska unija kroz težnju prema digitalnim i zelenim ciljevima kroz svoje strategije.

ako kod velikog broja ljudi postoji bojazan prema umjetnoj inteligenciji i njezinom utjecaju na svijet kakav poznajemo, činjenica je da njezina primjena nije stvar budućnosti, već sadašnjosti. Uzmemo li u ruku vlastiti pametni telefon, neizbježno je to da ćemo se suočiti s nekim od elemenata umjetne inteligencije, od biometrijskog otključavanja prepoznavanjem našeg lica ili otiska prsta, pa sve do preporučenog sadržaja u aplikacijama koji je skrojen prema našim preferencijama. Spomenute značajke umjetne inteligencije idu u prilog povećanja kvalitete uslu32

Suvremena trgovina 3(47)

ge i korisnicima omogućavaju da u što kraćem roku dođu do relevantnog sadržaja uz imperativ uvažavanja sigurnosnih aspekata korisnika i zaštite osobnih podataka. Primjena umjetne inteligencije prepoznaje se u gotovo svim industrijama današnjice i sastavni je dio procesa digitalne transformacije organizacije koju potiče i Europska unija kroz težnju prema digitalnim i zelenim ciljevima kroz svoje strategije. Digitalna transformacija širi je pojam od digitizacije i digitalizacije, jer podrazumijeva potpunu transformaciju poslovanja,

što za rezultat ima kreiranje novih radnih mjesta i potrebu za visokospecijaliziranim stručnjacima u određenoj domeni. Umjetna inteligencija posebno značajnu ulogu ima u digitalnoj transformaciji logističkih i prometnih procesa, a preduvjet za ostvarenje ciljeva digitalne transformacije je svrhovito prikupljanje i korištenje podataka pri čemu razlikujemo ‘skladišta podataka’ sačinjenih od strukturiranih podataka i ‘jezera podataka’ koja sadrže različite tipove podataka. Navedeni izvori podataka kreiraju podlogu za osposobljavanje algoritama strojnog učenja na ko-

jima se temelji efektivnost umjetne inteligencije. U operativnom dijelu logističkih procesa, autonomna vozila (autonomni roboti-viličari) prisutni su u brojnim skladištima i logističko-distributivnim centrima gdje uz bok zaposlenicima aktivno participiraju u operacijama vezanim uz prihvat, lociranje i otpremu robe koristeći se senzorima i kamerama za prepoznavanje objekata čime pravovremeno prepoznaju potencijalne opasnosti i reagiraju s ciljem zaštite imovine i ljudi. Upotrebom spomenutih vozila u logističkim procesima moguće je utjecati na smanjenje učestalosti ozljeda na radu koje proizlaze iz manipulacije robom od strane zaposlenika. Posjedovanje relevantnih informacija u realnom vremenu nužno je za efikasno i efektivno obavljanje posla i stoga se u logističkim poduzećima sve češće upotrebljavaju roboti ili informativni sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji koji služe kao posrednici između baza podataka i zaposlenika, te na verbalni upit odgovaraju traženim informacijama. Dostava paketa također je podložna primjeni umjetne inteligencije, jer se autonomna vozila pripremaju na interakciju s ostalim sudionicima u prometu te infrastrukturi koju koriste pri transportu paketa, a neki od prototipova već su u fazi aktivnog testiranja. Pojam logistike nadilazi pojmove transporta, skladišta i prometa, a ključna zadaća joj je optimizacija i harmonizacija sustava pri čemu se umjetna inteligencija koristi u simulacijskim programskim rješenjima neophodnim za poslovno planiranje i maksimalizaciju učinka. Algoritmi strojnog učenja jezgra su umjetne inteligencije, njima robot ili programsko rješenje prepoznaje određene međuovisnosti između podataka i daje zaključak. Često se radi o složenim matematičkim modelima koji se koriste prikupljenim podacima za proces treniranja, a nakon čega

se izlažu testiranju na neviđenim podacima čime se utvrđuje njihova uspješnost predviđanja. Primjenom algoritama strojnog učenja logistička poduzeća mogu utvrditi potrebne kapacitete skladišta u odnosu na potrebe tržišta za nekom robom i njezinih sezonskih oscilacija, utvrditi optimalan broj dostavnih vozila za distribuciju na određenom geografskom području i planirati rutu koja kroz što kraći put obuhvaća više dostavnih odredišta što rezultira uštedom goriva i prolongiranom amortizacijom vozila. Unatoč širokoj primjeni umjetne inteligencije i njezinim pozitivnim primjerima upotrebe, nužno je naglasiti i potencijalne prijetnje i rizike koji se vezuju uz njezino djelovanje. Povlači se pitanje odgovornosti za djelovanje autonomnih vozila i njihovih mogućih krivih odluka koje za rezultat mogu imati neželjene posljedice po infrastrukturu i gubitak ljudskih života u samom vozilu, ali i izvan njega. Umjetna inteligencija također predstavlja izazov za brojne zaposlenike i njihova radna mjesta pri čemu su riziku posebno izloženi ponavljajući i rutinski poslovi. Mnoge zemlje kao odgovor na izazove nastale pojavom digitalnih

promjena u gospodarstvu vide u uvođenju temeljnog dohotka koji bi ublažio utjecaj na posljedice u vidu egzistencijalnih pitanja zaposlenika, ali mogao bi rezultirati novim i izraženijim podjelama između slojeva građana, kao i nemogućnost samoaktualizacije kroz vlastiti rad pojedinca. Poduzeća također moraju biti svjesna kompleksnosti uvođenja umjetne inteligencije u poslovanje zbog promjene dosadašnjeg načina poslovanja, što može predstavljati izazov zaposlenicima koji nisu voljni prihvatiti suživot s tehnologijom u obavljanju posla, kao i potrebu za donošenje politika vezanih uz prikupljanje i korištenje podataka, posebice ako se poduzeće odluči orijentirati prema poslovnom modelu demokratizacije podataka prema vanjskim i unutarnjim dionicima. Zaključno se može reći da umjetna inteligencija predstavlja priliku za diferencijaciju proizvoda i usluga poduzeća, kao i kreiranje novog gospodarstva i novih radnih mjesta čemu je potrebno odgovoriti specijaliziranim obrazovanjem zaposlenika i strateškim određenjem poduzeća prema uvođenju novih tehnologija u poslovanje uz procjenu ST rizika koji iz toga proizlaze. www.suvremena.hr

logistika

Važnost blockchain tehnologije i povezanost s lancima opskrbe piše: doc. dr. sc. Ivana Martinčević, Sveučilište Sjever

Blokchain tehnologija, njezina implementacija i korištenja, zasigurno nosi sa sobom niz pozitivnih pomaka na upravljanje lancima opskrbe i logističkim sustavima, no, na poduzećima je da prepoznaju potencijale, učinkovitosti i prednosti koje blokchain može imati na upravljanje lancima opskrbe i logističkim sustavima.

ržište i poslovanje kakvo poznajemo danas uvjetovano je novim tehnologijama. Danas je nezamislivo pa čak i nemoguće poslovati i funkcionirati bez novih, suvremenih i digitalnih tehnologija. Digitalizacija društva i samih poduzeća neizbježna je i dio je svakodnevnog funkcioniranja, kako pojedinaca pa tako i poduzeća. Digitalizacija kreira i dovodi do procesa digitalne transformacije poslovanja. Uvjetovano digitalnom transformacijom poslovanja poduzeća mijenjaju postojeće poslovne procese te kreiraju nove poslovne modele (digitalne). Na taj način ubrzavaju i poboljšavaju postojeće poslovanje, te stvaraju efikasno i efektivno okruženje. Sve zajedno u konačnici dovodi do poboljšanja produktivnosti te kreira veću prepoznatljivost i fleksibilnost i dovodi do održivog načina poslovanja i stvaranja konkurentske prednosti. Velik broj novih, modernih i digitalnih tehnologija na raspolaganju je poduzetnicima kako bi pomoću njih razinu svog poslovanja podigli na jednu kvalitetniju i nadasve uspješniju razinu. Blokchain tehnologija jedna je od novih teh34

Suvremena trgovina 3(47)

nologija koja postaje sve više prihvaćena u različitim granama poslovanja i raznim industrijama. Blokchain tehnologiju možemo nazvati lanacem blokova, nizom podatkovnih blokova koji su međusobno povezani putem karika gdje svaka nova karika zavisi o vrijednosti prve starije karike. Blokchain tehnologija temelji se na određenoj razini privatnosti podataka uključenih u lanac blokova, a sve se temelji na kriptografiji. Blockchain je baza podataka u obliku distribuirane i javne digitalne knjige (engl. ledger) koja koristi kriptografiju i tako osigurava bilo kakvu informaciju. Digitalna knjiga blokchain tehnologije sadrži podatke i informacije o digitalnim transakcijama bilo koje vrste. Blockchain kakvim ga poznajemo danas, opisan je i definiran 2008. godine pod pseudonimom Satoshi Nakamoto (čiji je identitet do danas ostao nepoznat) u radu „Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System“. Blockchain tehnologija sastoji se od tzv. distribuirane baze podataka koja funkcionira na peer-to-peer sustavu, što znači da ne postoji središnje tijelo koje drži glavnu kopiju podataka. Blockcha-

in tehnologija čini podatke privatnim, trajnim i provjerljivim. Razmjena vrijednosti i podataka temeljena na blockchain tehnologiji može biti brža, sigurnija i jeftinija u usporedbi s tradicionalnim sustavima i na taj način poboljšava poslovne operacije i poslovne procese. Isto tako, specifičnosti blokchain tehnologije kao i njezine prednosti viša su razina transparentnosti, veća brzina transakcija (automatizacija i pojednostavljenje poslovnih procesa), smanjenje troškova poslovanja (koristeći blokchain ne postoje treće strane ili posrednici). Pojava blokchain tehnologije stvorila je revoluciju u mnogim poslovnim područjima, ali i u mnogim industrijama te je njezina primjena vidljiva zaista široko (financije, računovodstvo, medicina, ugostiteljstvo, automobilska industrija, lanci opskrbe, logistika itd.). Blokchain tehnologija dio je FinTech-a, kombinacija financija i tehnologija koja se počinje pojavljivati u 21. stoljeću. Blockchain tehnologija nalazi se u pozadini kriptovalute Bitcoin. Prva i još uvijek najznačajnija kriptovaluta je Bitcoin nastala 2009. g. (Nakamoto, 2008) te je uvela pojam i dizajn blockchain tehnologi-

je. Kritpovaluta je zapravo digitalna valuta čije se korištenje zasniva na povjerenju te je ekvivalent za digitalni novac. Blockchain tehnologija sve se više razvija, te poduzeća sve više prepoznaju njezinu važnost izvan industrije financijskih usluga. Upravo je blokchain tehnologija prepoznata unutar logističkih operacija i samih lanaca opskrbe. Lanci opskrbe predstavljaju protok robe, usluga i informacija. Lanci opskrbe dio su primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora, te unutar spomenutih sektora obuhvaćaju cjelokupni proces i tijek proizvodnje (Crkvenčić et.al., 2018). Koncept upravljanja lancem opskrbe javlja se 90-ih godina 20. stoljeća zbog sve veće kompleksnosti poslovanja i tržišta. Stoga, da bi se moglo kvalitetno upravljati lancima opskrbe, danas nisu dovoljna samo znanja, vještine i inovacije, već i nova tehnologija, u ovom slučaju blokchain tehnologija. Stavljajući blockchain tehnologiju u kontekst lanca opskrbe vidljive su njegove prednosti, a to je poboljšanje transparentnosti i sljedivosti opskrbnog lanca, kao i smanjivanje administrativnih troškova. Konkretno, inovacije u lancu opskrbe kroz blockchain mogu donijeti sljedeće ključne prednosti:1 (A) Primarne potencijalne koristi: 1) Povećanje sljedivost materijala (robe) unutar lanca opskrbe 1 2

kako bi se osigurali i ispunili korporativni standardi, 2) Manji gubici od trgovine krivotvorinama (sivo tržište), 3) Poboljšanje vidljivost i usklađenost u odnosu na ugovorenu proizvodnju izvana, 4) Smanjenje papirologije i administrativnih troškova. (B) Sekundarne potencijalne koristi: 1) Ojačanje korporativne reputacije kroz pružanje transparentnosti materijala koji se koriste u proizvodima, 2) Poboljšanje vjerodostojnost i povjerenja javnosti u dijeljene podatke, 3) Smanjenje potencijalnih rizika odnosa s javnošću zbog nesavjesnog ponašanja u lancu opskrbe, 4) Veća uključenost i angažman dionika. Sjajan primjer implementacije blockchain tehnologije je špediterski div Maersk. Kompanija Maersk koristi tehnologiju blockchaina preko TradeLensa, sustava za organizaciju i planiranje logističkih procesa, što uključuje i praćenje carinske dokumentacije o robi koja se šalje na međunarodne destinacije. U poduzeću Maersk, svi dionici navedenog procesa, od luke do

carinske službe, zahvaljujući blokchain tehnologiji mogu brzo i lako provjeriti detalje vezane uz isporuku, pri čemu se tjedno na ovakav način preko blokchain tehnologije prati više od 10 milijuna pošiljaka.2 Kako bi došlo do primjene određene tehnologije, u ovom slučaju blokchain tehnologije, unutar lanca opskrbe i unutar svih logističkih procesa koje ono uključuje, nužno je razmijevanje same tehnologije i koristi koje ona sa sobom nosi, te važnosti stvaranja dodane vrijednosti kroz blokchain tehnologiju. Svi dionici ovog procesa trebaju biti spremni na suradnju i stjecanje određenih znanja i vještina koje blokchain tehnologija nosi sa sobom, kako bi njezina implementacija a kasnije i proces korištenja stvorio i kreirao očekivane učinke i koristi za lanac opskrbe i njegove logističke operacije. Blokchain tehnologija, njezina implementacija i korištenja, zasigurno nosi sa sobom niz pozitivnih pomaka na upravljanje lancima opskrbe i logističkim sustavima, no, na poduzećima je da prepoznaju potencijale, učinkovitosti i prednosti koje blokchain može imati na upravljanje lancima opskrbe i logističkim sustavima. Izvori https://mentorica.biz/aktualno/stoje-blockchain-tehnologija-i-kakofunkcionira-468/ ht tps: // w w w2.deloit te.com /us / en/pages/operations/articles/ blockchain-supply-chain-innovation.html Nakamoto, S. (2008). Bitcoin: A peerto-peer electronic cash system. Dohvaćeno iz https://bitcoin.org/ bitcoin.pdf https://crobitcoin.com/chia-coin-project-review/ https://vzaktualno.hr/blockchain-tehnolgija-i-lanci-opskrbe-supplychain/

https://www2.deloitte.com/us/en/pages/operations/articles/blockchain-supply-chain-innovation.html https://mentorica.biz/aktualno/sto-je-blockchain-tehnologija-i-kako-funkcionira-468/ www.suvremena.hr

logistika

Upotreba simulacijskih modela u upravljanju logističkim sustavima piše: Fitim Kurti, mag. oec., Održiva mobilnost i logistika, Sveučilište Sjever, SC Koprivnica

Upotreba modernih simulacijskih programa pomaže u donošenju ispravnih poslovnih odluka, dajući bolji uvid u procese, njihovu dinamiku i iskoristivost resursa, te zapošljavanje optimalnog broja resursa za neometano izvršenje potrebnih zadataka. Zašto simulirati? Potreba za modernim i učinkovitim logističkim sustavima koji uključuju sve transportne modove za prijevoz tereta, od zrakoplovnog, željezničkog, cestovnog, brodskog do cjevovodnog, zatim skladišne sustave i procese, poslovne modele nabave, proizvodnje i distribucije te, na kraju, moderne i učinkovite sustave razmjene, akumulacije i analize podataka o potražnji, ponudi i tokovima materijala i vrstama potrebnih informacija koristeći razna tenoloških rješenja i dostignuća iz IKT područja, nikada nije bila veća. Troškovi rada, troškovi opre36

Suvremena trgovina 3(47)

me i potražnja kupaca nastavljaju rasti svake godine. Simulacija pruža mogućnost testiranja procesa i sustava, poput logističkih, u okruženju bez rizika i bez ometanja postojećeg sustava. Također pomaže u određivanju minimalnih operativnih troškova bez žrtvovanja propusnosti postojećih sustava. Što je simulacija? Općenito, simulacijski modeli su imitacije poslovnog sustava. Modeliranje i simulacija je disciplina za podizanje razine razumijevanja interakcije dijelova sustava kao i su-

stava u cjelini. Razina razumijevanja koja se može razviti kroz ovu disciplinu rijetko se može postići bilo kojom drugom disciplinom. Model je pojednostavljeni prikaz stvarnog sustava namijenjen promicanju razumijevanja. Je li model dobar ili ne, ovisi o tome u kojoj mjeri potiče razumijevanje. Budući da su svi modeli pojednostavljenja stvarnosti, uvijek postoji kompromis o tome koja razina detalja je uključena u model. Ako je premalo detalja uključeno u model, postoji rizik od propuštanja relevantnih interakcija, a rezultirajući model ne potiče razumijevanje.

Ako je previše detalja uključeno u model, model može postati pretjerano kompliciran i zapravo spriječiti razvijanje razumijevanja. Obično se sustav logistike i transporta sastoji od jednog ili više terminala ili čvorišta povezanih skupom prometnih linija. Takve logističke mreže tvore međusobne aranžmane između ishodišta i odredišta. Logistički i transportni sustavi koriste mnoge resurse koje možemo klasificirati kao 1) izravne resurse, koji se koriste u fizičkom prijevozu tereta s jedne lokacije na drugu, i 2) neizravne resurse, uključene u sortiranje, skladištenje, rukovanje, prikupljanje i konsolidaciju na različitim tranzitnim lokacijama koje se nazivaju terminali. Konvencionalno planiranje logističkih sustava uključuje razvoj analitičkih modela za generiranje putovanja, distribuciju putovanja, modalnu podjelu i dodjelu pojedinačnih transportnih zadataka. Međutim, iz dana u dan konvencionalni sustavi koji su izgrađeni da jamče isporuku na vrijeme, isporuku bez oštećenja i izbjegavanje nestašice kupcima, postali su iznimno složeni i često zahtijevaju skupe administrativne sustave, informacijske sustave i sustave za podršku odlučivanju. Stoga posljednjih godina simulacijsko modeliranje logističkih i transportnih sustava dobiva na zamahu u većini tvrtki. Modeli i sumulacije modela pomažu nam da se lakše nosimo s kompleksnim sustavima poput logističkih. Logističke sustave karakterizira dinamička kompleksnost koju Peter Senge, u „The Fifth Discipline: The Art & Practice of the Learning Organization“ pripisuje sustavima kod kojih su uzrok i posljedica razdvojeni vremenom i/ili prostorom. S dinamičkom kompleksnošću teško se nosimo, jer ne možemo lako vidjeti veze među dijelovima sustava i njihovu interakciju. Jedna od velikih vrijednosti simula-

cije je sposobnost kompresije vremena i prostora sustava, što omogućava da se u nekoliko minuta, uz digitalne udaljenosti, dožive interakcije koje bi se normalno odvijale u vrlo dugim vremenskim razdobljima i na velikim udaljenostima. Simulacija može oponašati ponašanje kompleksnog poslovnog sustava tijekom vremena. Korištenjem simulacijskih programskih rješenja poput primjerice FlexSima, može se izgraditi simulacijski model koji oponaša logistički i transportni te proizvodni poslovni sustav kakav trenutno postoji ili se može izgraditi prototip budućeg poslovnog sustava, kako bi se predvidjela njegova izvedba u stvarnom svijetu. Svrha simulacijskog modela je pomoć za stjecanje dubljeg razumijevanje određenog poslovnog sustava i za rad na njegovom holističkom poboljšanju. U idealnom slučaju, nakon što se izgradi određeni simulacijski model, može se eksperimentirati s različitim varijablama kako bi se bolje optimizirao određeni logistički sustav. Također se može simulacijski model koristiti za testiranje kako određeni poslovni sustav reagira na promjenjive uvjete. Osim toga i sam prolazak kroz posao prikupljanja podataka za stvaranje simulacijskog modela, može dati neke vrijedne uvide same po sebi. U procesu prikupljanja podataka o logističkom sustavu, dobit će se uvid u sustav iz prve ruke tako što se rade stvarna opažanja u stvarnom vremenu razgovarajući sa stvarnim ljudima. Sami ti uvidi mogu pomoći da se identificiraju načini za optimizaciju logističkog poslovnog sustava na način koji se prije nije mogao vidjeti. Zamislimo da gradimo simulaciju skladišta i zanima nas da utvrdimo radi li naš skladišni sustav na optimalnoj razini učinkovitosti. Korištenjem simulacijskog softvera izradi se 3D simulacija skladišta prema stvarnoj shemi sa svom opremom, strojevima, alatima i ljudima koji-

ma se daju stvarne karakteristike poput prostornih veličina, brzine, ubrzanja i usporenja, kapaciteta, potrošnje vremana i energije i sl. Isto tako, dolazak robe na rampu može se predstaviti prema stvarnom rasporedu ili koristeći neke od statističkih distribucija koje najbolje opisuju diskretne događaje koji se dešavaju u određenom trenutku u vremenu, prema ugrađenim distribucijskim razdiobama ili prema podacima koje imamo iz prošlosti i na osnovu kojih softver radi nove distribucije. Simulacijskim modelom može se odgovoriti na važna pitanja s kojima se donositelji odluka u skladištu suočavaju svaki dan. Evo nekoliko primjera: • Maksimiziramo li svoja skladišta kako bismo optimizirali kretanje proizvoda? • Dolaze li naši proizvodi na pravo mjesto u pravo vrijeme? • Jesmo li uspjeli svesti prazan hod na najnižu moguću razinu? FlexSim još donosi i bolje vizualno iskustvo u simulacijsko modeliranje, pružajući bogate 3D objekte kako bi model izgledao još realističnije. 3D simulacijsko modeliranje oživljava sustav i pomaže u poticanju komunikacije između osoblja na svim razinama. Upotreba modernih simulacijskih programa pomaže u donošenju ispravnih poslovnih odluka, dajući bolji uvid u procese, njihovu dinamiku i iskoristivost resursa, te zapošljavanje optimalnog broja resursa za neometano izvršenje potrebnih zadataka, poboljšanje efikasnosti i efektivnosti i smanjenja utjecaja na okoliš izvodeći eksperimentiranje u virtualnom svijetu bez potrebnih zahvata u realnom svijetu i skupih eksperimenata metodom pokušaja i pogrešaka sa skupim resursima poput zgrada, strojeva i opreme te viška ST ili manjka ljudi. www.suvremena.hr

logistika

Roboti u logistici piše: doc. dr. sc. Saša Petar

Osobne robote koristimo kako bi nam pomogli u usisavanju dnevne sobe, zalijevanju vrta ili pri košnji travnjaka. U struci se koristi naziv 3D kada se objašnjava da roboti uglavnom rade poslove koji su dosadni, zamorni ili ponavljajući (Dull), prljavi (Dust) i opasni (Danger). Korištenjem robota povećava se produktivnost i omogućuje da svakim danom postižemo bolje poslovne rezultate u svijetu u kojem je radno stanovništvo sve starije.

oboti. Nekada su bili glavni junaci znanstveno-fantastičnih scena na filmskim i televizijskim ekranima, da bi se danas pridružili ljudima u svakodnevnim naporima da ljudske aktivnosti budu brže, jeftinije i kvalitetnije. Mogli bismo reći da su roboti posvuda. Podržavaju liječnike u operacijama i olakšavaju posao medicinskim sestrama u bolnicama, uklanjaju opasne nagazne mine i podupiru oporavak 38

Suvremena trgovina 3(47)

od različitih prirodnih katastrofa na načine koji bi bili opasni za ljude. Najviše se koriste u tvornicama gdje sastavljaju proizvode po nižoj cijeni i većoj produktivnosti. Osobne robote koristimo kako bi nam pomogli u usisavanju dnevne sobe, zalijevanju vrta ili pri košnji travnjaka. U struci se koristi naziv 3D kada se objašnjava da roboti uglavnom rade poslove koji su dosadni, zamorni ili ponavljajući (Dull), prljavi (Dust) i opasni

(Danger). Korištenjem robota povećava se produktivnost i omogućuje da svakim danom postižemo bolje poslovne rezultate u svijetu u kojem je radno stanovništvo sve starije. Do danas, robotska tehnologija tek počinje dobivati na snazi u svijetu logistike, ali očito ima veliki potencijal promijeniti način rada logističke industrije. Jedan od najvećih izazova s kojima se logistička industrija trenutno suočava je dostu-

pnost radne snage, potaknuta revolucijom e-trgovine i njenom potrebom za bržim pošiljkama paketa, te sve manje radne snage u zapadnom svijetu. Iako je upotreba robota u logistici još uvijek u početnoj fazi i još nije imala značajan utjecaj, to je prava opcija za borbu protiv izazova dostupnosti radne snage u industriji.

ma automobila. U 1960-im i 70im godinama, ruke modernih industrijskih robota nastavile su se razvijati. Većina robotskih ruku instaliranih između 60-ih i sada bila je ograničena samo na proizvodnu stranu opskrbnog lanca, točnije, u automobilskom sektoru, a jedan je dio prešao na podršku distribuciji i logistici.

S obzirom da je globalno tržište robotike na putu da naraste na 45,5 milijuna dolara do 2025. godine, tvrtke u svim industrijama eksperimentiraju i implementiraju robotiku u svojim skladištima, distribucijskim centrima i centrima za isporuke. Podrška ovom trendu je baza dobavljača koja optimizira naprednu tehnologiju i koristi je za razvoj novijih, boljih i korisnijih strojeva koji zadovoljavaju potrebe njihovih kupaca.

Kakve vještine i mogućnosti mora imati robot da bismo ga nazvali logističkim? Do sada su roboti bili relativno neinteligentni, slijepi i nepomični, jer izvode iste pokrete više puta s visokom razinom točnosti i preciznosti. Ove vještine su savršene za jednostavne proizvodne procese kao što su prijenos dijelova i zavarivanje. No, svijet logistike je mnogo dinamičniji i složeniji, zahtijeva više i bolje sposobnosti od robota.

Roboti mogu biti različitih oblika i veličina ovisno o namjeni korištenja. Teško je dati definiciju robota koja odgovara svim mogućnostima. Robot je definiran kao „stroj koji je sposoban automatski izvršiti složeni niz radnji, posebno one koje može programirati računalo“ (Oxford English Dictionary).

Ako želimo učinkovito zaposliti robote u logističkoj industriji, oni moraju imati kapacitet za rukovanje širokim rasponom različitih dijelova u bezbroj kombinacija. Karakteristike kao što su sposobnost gledanja, kretanja i reagiranja na okolno okruženje su kritične. Dosadašnji pokušaji uvođenja vještih robota u razne logističke primjene bili su neuspješni, jer tehnologija nije bila spremna.

Logistički robot se na mnogo načina razlikuje od svih ostalih robota. Nedavno DHL-ovo izvješće definira „logističkog robota“ kao robota s jednim ili više hvataljki za preuzimanje i premještanje predmeta unutar logističke operacije kao što je skladište, centar za sortiranje ili zadnja milja.

Kako bi bili učinkoviti u području logistike, stručnjaci kažu da roboti moraju imati neke oblike „mozaga, stopala, ruku i očiju“. Trebat će im

oči da vide i prepoznaju predmet, ruke da pokupe predmete, noge da se kreću s jednog mjesta na drugo i mozak za koordinaciju svih zadataka. Logistički roboti automatiziraju proces skladištenja i premještanja robe dok se probijaju kroz opskrbni lanac. Često se koriste u skladištima i skladišnim objektima za organiziranje i transport proizvoda, što je proces koji se naziva intralogistika, ali se mogu koristiti i u drugim okruženjima. Nedavni modeli pokazuju da tehnologija robotike konačno počinje sustizati želju za robotima koji su fleksibilni i s dovoljno niskim troškovima da se mogu koristiti u distribucijskom i logističkom okruženju. Najnovija dostignuća u robotici u logistici Nekoliko značajnih prepreka razvoju robota za logističku industriju počelo je nestajati. Nedostatak dovoljno sredstava za istraživanje i razvoj robota sljedeće generacije bio je problem, ali to više nije istina. Vlada SAD-a uložila je više od 96 milijuna dolara kroz sveučilišne potpore za istraživanje i razvoj u robotici. Samo u 2012. savezna vlada dala je ukupno 50 milijuna dolara bespovratnih sredstava za više od 30 sveučilišnih grupa. Kina je nedavno pretekla Japan kao najveće potrošačko tržište na svijetu za industrijske robote. U travnju 2015. Kina je najavila plan razvo-

Da bismo razumijeli ulogu robota u logistici, trebamo se vratiti u 1954. godinu, kada je George Charles Devol izumio prvog industrijskog robota (nazvao ga je Unimate). Devol je zajedno s Josephom F. Engelbergerom osnovao prvu tvrtku robota (Unimation), koju je kupila Condec Corporation 1960. godine. Sljedeće, 1961. godine General Motors je instalirao prvi Unimate za točkasto zavarivanje i rukovanje tlačnim lijevanjem u svojim tvornicawww.suvremena.hr

logistika dvanaest mjeseci kupio osam startup tvrtki za robotiku. Poboljšano i prekomjerno financiranje nije jedini noviji razvoj koji nas čini optimističnim u pogledu robota sljedeće generacije koji će biti korisni u logističkoj industriji. Bilo je mnogo temeljnih otkrića u omogućavanju tehnologija koje se mogu učinkovito koristiti za stvaranje sljedeće generacije robota. Neke takve tehnologije uključuju brža računala, jeftine senzore, mobilnost, računalstvo u oblaku, bolje baterije i analitiku velikih podataka. Tvrtke i sveučilišta diljem svijeta provode istraživanja u područjima hardverske i računalne znanosti koja unaprjeđuju perceptivne sposobnosti robota da identificiraju i objekte, prate njegovu lokaciju i planiraju putanju kretanja koja će omogućiti da se predmet podigne. Broj robota raste

ja istraživačkog centra za robotiku vrijednog 200 milijuna dolara u suradnji s Rusijom. Nekoliko startup tvrtki podržano je od strane investitora rizičnog kapitala kako bi razvili robote sljedeće generacije koristeći istraživanja sa sveučilišnih studija. Rethink Robotics jedan je takav startup koji je uspio prikupiti 113 milijuna dolara kapitalnih ulaganja od rizičnih kapitalista samo kako bi razvio i unaprijedio svog trenutnog robota „Baxter“. Fetch Robotics, još jedan obećavajući startup, ra40

Suvremena trgovina 3(47)

zvio je robotsku ruku koja se vozi okolo na mobilnoj bazi kako bi pokupila artikle s uobičajene police u skladištu i stavila ih u torbu za narudžbu. Do sada je Fetch prikupio oko 23 milijuna dolara od rizičnog kapitala. Glavni „igrači“ u području logistike, kao što su Google i Amazon, također su počeli financirati razvoj robotske tehnologije. U 2013. Amazon je potrošio 775 milijuna dolara za kupnju Kive, startup robotske tvrtke s fokusom na logistiku skladišta. Google je u posljednjih

Organizacije su oduševljene budućim slučajevima uporabe robotske automatizacije. Gotovo svi oni s robotskim sustavima koji su trenutno na snazi kažu da imaju planove za buduće projekte, dok 46,2% kaže da su već usred novih projekata. Nešto više od 46% nastavit će s novim slučajevima korištenja tijekom sljedeće dvije godine (s procesom planiranja koji je već u tijeku), dok ostali još ne planiraju implementirati robote u svoje intralogističke operacije. Prilikom odabira rješenja za robotiku, 48% tvrtki kaže da je ROI iznimno važan za njihovo donošenje odluka, dok 40% vrijeme povrata smatra iznimno važnim, a 38% ističe ukupne troškove vlasništva kao ključni aspekt njihovog procesa donošenja odluka. Dodatno, 28% pri odabiru rješenja smatra vrijeme za vrednovanje, a 26% rizik ulaganja smatra iznimno važnim. Gotovo polovica ispitanika koji planiraju koristiti robotiku radije bi

kupila cjelokupno robotsko rješenje (tj. čista investicija u kapital); 24% kaže da bi radije koristili opciju RaaS; a 22% kaže da bi radije kupili hardver robota, ali se pretplatili na softver putem hibridnog pristupa. Prilikom planiranja budućih projekata robotike, oko 77% ispitanika kaže da im je odabir najvažniji prioritet, dok 46,2% ističe razvrstavanje, 38,5% prijevoz, a 30,8% nadopunjavanje kao ključni prioritet pri odabiru robota. Ostale tvrtke žele dodati više robotike u svoje procese primanja i istovara robe (30,8%); odlaganje u automatizirana skladišta (15,4%); pakiranje (7,7%); i konsolidacija naloga (7,7%). Gledajući unaprijed, 61,5% poduzeća će vjerojatno razmotriti mobilne sustave, od proizvodnje do kupca, u sljedećih dvije do pet godina, dok 53,8% ističe robotske sustave za komisioniranje, a 46,2% robote za sortiranje kao svoje ključne buduće prioritete. Predviđa se da će globalno tržište logističkih robota rasti sa 6,17 milijardi dolara u 2021. na 17,82 milijarde dolara u 2028. uz CAGR od 16,4% u prognoziranom razdoblju 2021.-2028. Buduće prilike za robotiku u logistici Nedavni razvoji otvorili su nove mogućnosti, jer su dizajneri svoju pozornost usmjerili na različite primjene robota u logistici koje su prije bile nezamislive i nemoguće. Slijede neke potencijalne primjene robotike u logistici za koje se vjeruje da su u razvoju: Roboti za istovar prikolica i kontejnera. Velika većina proizvoda za prodaju u SAD-u i Europi proizvedena je u Aziji i ti proizvodi prelaze ocean u standardiziranim kontejnerima. Po dolasku kontejnera u luke, proizvodi se utovaruju u kamione i šalju u distribucijske centre gdje se ručno istovaruju, sortiraju i slažu na palete za skladištenje u skladištima. Ovaj je pro-

ces vrlo radno intenzivan. Godine 2003. DHL je zajedno sa svojim istraživačkim partnerima radio na razvoju novog robota nazvanog Parcel Robot, koji se sastoji od značajki kao što su hvatač, sustav hvatanja koji se sastoji od zglobne robotske ruke, 3D laserskog skenera, teleskopske pokretne trake i šasija. Ovi roboti su sposobni skenirati sve kutije u kontejneru i istovariti proizvode na temelju veličina paketa. Robot zatim podiže predmete i stavlja ih na transportere koji odvoze artikle iz spremnika u centar za sortiranje. DHL-ov Parcel Robot je dokazao da je robotski istovar moguć, a upravo je nekoliko drugih tvrtki već razvilo slične robote. Wynright trenutno prodaje robota za istovar koji istovaruje predmete iz kamiona. Istraživači i tvrtke rade zajedno na razvoju još učinkovitijih robota za istovar kontejnera i robota za utovar prikolica. Stacionarni roboti za skupljanje komadnih pošiljaka. Amazon je nedavno kupio Kivu, tvrtku za proizvodnju robota, kako bi uštedio i eliminirao vrijeme koje trudovi provode hodajući. Roboti koje je izradila Kiva mogu odabrati policu s artiklima i donijeti cijelu policu beraču koji ostaje na jednom mjestu, zapravo pretvarajući ljude u stacionarne radnike na montažnoj traci. Mobilni roboti za skupljanje komadnih pošiljaka. Nekoliko tvrtki robota radi na razvoju mobilnih robota koji bi se vozili po tradicionalnim skladišnim policama i bi-

rali artikle baš kao što bi to činio ručni rad. IAM Robotics je mala robotska tvrtka koja pokušava razviti robota koji bi imao sustav kamere i ruku na vrhu kako bi okretao artikle na polici, pokupio ih i stavio u torbu za narudžbu. Fetch Robotic još je jedna tvrtka koja radi na mobilnim robotima za sakupljanje proizvoda. Zajedničko pakiranje i prilagodba. Cijene u paketu nedavno su postale vrlo popularne, jer potrošači obično vole koncept „kupite jedan i dobijete jedan besplatno“. Primjena ove prodajne strategije zahtijeva puno rada i prostora za otvaranje kutija, dodavanje naljepnica, izradu izloga i ponovno pakiranje artikala. Robot Baxter, kojeg je razvio Rethink Robotics, kolaborativni je robot sposoban raditi zajedno s ljudima. Stoga je Baxter savršen za zajedničko pakiranje, jer je u početku bio dizajniran za primjenu pakiranja na kraju proizvodne linije. Iako tehnologija još nije spremna, vjeruje se da će daljnji razvoj robotske tehnologije kao što je Baxter omogućiti tvrtkama da učinkovito poduzmu sve radnje potrebne za primjenu paketnih cijena. Roboti za kućnu dostavu. Starship Technologies, start-up sa sjedištem u Londonu, već je najavio da će uskoro proizvoditi i prodavati robote za dostavu paketa. Iako je još u početnoj fazi, postoji vjerojatnost da ćemo uskoro vidjeti robote za dostavu na kućnu ST adresu na djelu. www.suvremena.hr

logistika

Svemirska logistika pripremio: Bruno Cesarec

pojavom satelitskih konstelacija koje se broje u tisućama, nadolazećih javnih i privatnih svemirskih stanica za boravak ljudi te novih ambicioznih svemirskih misija na Mjesecu i dalje, svemirska logistika nova je niša unutar industrije. Iako jezgra logistike ostaje ista, bilo u svemiru ili na Zemlji, stroža ograničenja i ekstremni uvjeti izazivaju siguran transport, skladištenje i isporuku materijala i proizvoda izvan 42

Suvremena trgovina 3(47)

Zemljine atmosfere i natrag. S tehnološkim napretkom i uspjesima u posljednjem desetljeću, vizija življenja i koloniziranja prostora ponovno se budi. Time se otvara potencijalno tržište za javni i privatni sektor. Svemirska logistika rješavati će pitanja poput: • Kako će se opskrbne linije planirati i upravljati? • Kako će se nakupljanje svemirskog otpada zaustaviti i preokrenuti?

• Kako se stope lansiranja i emisije povećavaju, postoje li održiviji načini transporta objekata u svemir? • Kako se proizvodi mogu pakirati kako bi preživjeli okruženja nulte gravitacije s izloženošću visokom zračenju i ekstremnim temperaturama? Unatoč promjeni lokacije, udaljenosti i gravitacijske razine, osnovni problem je isporuka pošiljki od točke A do točke B na siguran, pra-

vodoban i isplativ način. Najveći razvoj djelatnosti je u end-to-end mobilnosti u orbiti i povezanih usluga kroz pristup svemiru, logistiku posljednje milje, produljenje životnog vijeka satelita, aktivno uklanjanje otpada, montažu u orbiti i najsloženije od svega – proizvodnja materijala te nekih proizvoda koji se ne mogu proizvoditi na zemlji zbog učinaka gravitacije.

raketa sposobnih za GTO (geostacionarna prijenosna orbita).

Tržišta svemirske logistike doživjele su brze promjene u pristupu svemirskoj industriji. Troškovi lansiranja tereta u svemir višestruko su pali, pojavljuju se novi ponuđači usluga, poboljšavaju se pogoni raketa, a nastaju i novi inovativni dizajni svemirskih letjelica – to je zbog pojave novih dobavljača, u rasponu od namjenskog pristupa malom satelitu svemiru do super-teških višekratnih raketa s različitim vrijednostima dizajna i cijene. Očekuje se nova generacija

Očekuje se de će vrijednost svemirske industrije u 2030. godini biti oko 1 bilijun dolara. Zbog toga je sve bitnija svijest o situaciji u svemiru, to jest održiva mobilnost u svemiru. Kontinuirano rastuća potražnja za satelitima i zagušeno orbitalno okruženje potiču potrebu za takvim uslugama, dok satelitski operateri podržavaju kako bi povećali svijest o domeni i zaštitili svoju imovinu, kako iznad tako i na zemlji. Nadalje, ograničen prostor i kapacitet mase na raketa-

Opskrba resursa bit će ključna za širenje ljudske prisutnosti u svemiru. Postoji izazovan zadatak pažljivog transporta svega u svemir (upmass) – zaliha, goriva, opreme, materijala i otpada – i u nekim slučajevima, natrag na Zemlju (downmass).

ma spriječit će smanjenje troškova kroz ekonomiju razmjera. Unatoč tim ograničenjima, nagrade u ovoj ranoj fazi su velike. Kao rezultat toga, povećano je uzbuđenje u privatnom sektoru, a nekoliko organizacija od tada je predložilo veće koncepte raketa za svemirski prijevoz za više putnika i tereta. Dobavljači svemirske logistike integriraju svoje tehnologije i usluge u već postojeći satelitski lanac vrijednosti, nudeći fleksibilnost, prilagodbu, troškovnu učinkovitost donoseći veću otpornost i održivost satelitskim operaterima. Otvara se put ambicioznijim demonstracijama kao što su sateliti spremni za punjenje gorivom, orbitalne prijenosna rakete za višekratnu upotrebu, te 3D ispis velikih objekata u orbiti. Svemirska logistika postaje temelj aplikacija veST likih razmjera.

www.suvremena.hr

TAUMEDIA d.o.o. | 091 4812 680 | info@taumedia.hr

tema broja: sajmovi

fotografije: Miro Martinić

Održana 8. Konferencija o sajmovanju

Sajmovi povezuju ljude, ideje i gospodarstvenike pripremio: Srećko Sertić

Na ovogodišnjoj, 8. Konferenciji o sajmovanju, ukazano je na važnost suradnje sajamske industrije kako na razini Hrvatske, tako i u regionalnim okvirima pri čemu su osobito značajne mogućnosti koje pruža prekogranična suradnja na izgradnji zajedničkih brendova. Prilike za povezivanje poduzetnika postoje u cijeloj regiji pri čemu su sajmovi platforma koja povezuje ljude, ideje i gospodarstvenike vodeći ih prema zajedničkom cilju, a to je optimizacija poslovanja i nastupa na tržištu kako bi se ostvarili bolji poslovni rezultati i uspješnije poslovanje. 44

Suvremena trgovina 3(47)

vjetski dan sajmova – Global Exhibition Day 2022 – i ove je godine u Hrvatskoj obilježen velikom konferencijom o sajmovanju koju su 1. lipnja pod naslovom „Transformacija sajamske industrije – B2B poslovanje / Sajmovi opet omogućuju direktne kontakte“ na Ekonomskom fakultetu u Osijeku organizirali časopis i portal Suvremena trgovina, Hrvatska gospodarska komora i Osječki sajam. Kao i prošlih godina, cilj je konferencije bio reafirmirati sajmovanje i ozbiljno izmijenjenu ulogu sajmova u suvremenom gospodarstvu. To se odnosi na potragu za novim tržištima, novim potrošačima, ali i na novi odnos prema izlagačima i posjetiteljima. Naime, sajmove doživljavamo, prije svega, kao pogodan alat i instrument okupljanja privrednika i uspostavljanja širih gospodarskih veza, ubrzanom regionalnom razvoju i povezivanju proizvodnje i tržišta. Na ovogodišnjoj, 8. Konferenciji o sajmovanju, kroz stručna izlaganja i raspravu, razmotrilo se niz tema koje su značajne za taj gospodarski sektor te je nastavljen rad na afirmaciji Osječkog sajma kao buduće hrvatske Anuge – značajnog sajma hrane u ovom dijelu Europe.

Izjave uoči Konferencije

je i danas važna u pripremi sajmova. No, u prvi plan stavlja se kontakt uživo i razmjena iskustava. U sajamskoj industriji danas je naglasak na specijaliziranim konferencijama i sajmovima, rečeno je na konferenciji. Također, bilo je riječi o novom trendu specijaliziranih sajmova kao i važnosti domaćih proizvoda i njihovom izlaganju na sajmovima. Uz to, rat u Ukrajini, odražava se i na sajamsku industriju. Po završetku konferencije sudionici su obišli prostor novog Gospodarskog centra. Glavne teme konferencije

Sudionici Konferencije bili su gosSajmovi – novo normalno, odnopodarski subjekti – tvrtke i obrsno sajmovanje u novim uvjetima ti, hrvatski izvoznici, direktori sajposlovanja bila je jedna od glavnih mova iz regije, predstavnici tema cijeloga skupa u nagospodarskih udruženja stojanju da se odgovo(komora i poslodavari na pitanje zašto se U sajamskoj ca) i nadležnih državširi broj sajmova i poindustriji danas nih institucija (minivećava broj izlagača je naglasak na starstava i agencija) unatoč novim oblispecijaliziranim iz Hrvatske i susjedcima poslovne kokonferencijama i nih zemalja. Na konmunikacije. Analiza sajmovima ferenciji se, uz ostalo, događanja na svjetraspravljalo o budućskoj poslovnoj pozornosti sajmova, iskustvinici jasno pokazuje izuzema iranske sajamske indutan uzlet sajamskog poslovastrije, organiziranju hibridnih sajnja – kroz broj sajamskih priredmova te ulozi Osječkog sajma u rebi i povećani broj izlagača, pa se gionalnom razvoju. Premda je inslijedom toga željelo upozoriti na ternetska tehnologija u pandemijtri temeljne funkcije sajmova koje sko vrijeme bila dominantna, ona se ne bi smjele zapostaviti, a to su

poslovna, makroekonomska i socijalna funkcija. Ujedno, treba znati kako za mnoge tvrtke u razvijenim zemljama sajmovi još uvijek predstavljaju središte komunikacijskih i marketinških aktivnosti, osobito u B2B komunikaciji. Ipak, sajmovi doživljavaju promjene – sve su više specijalizirani u odnosu na proizvode ili tržišta, traju sve kraće s intenzivnijim programom, dopunjuju se raznim komplementarnim sadržajima i traže sve višu razinu izlagačkih prostora. Nakon nekoliko godina pada broja izlagača, zemalja i posjetitelja, na brojnim sajmovima uvode se određene promjene. Uz sajmove se vežu konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, posjeti postrojenjima i objektima, a sve kako bi se dala veća važnost, pružilo više mogućnosti i privuklo što više izlagača i posjetitelja. Isto tako se uz stručne skupove sve više organiziraju sajamsko-izložbene aktivnosti, često na vrlo zavidnoj izlagačkoj razini. Pored klasičnih sajamskih priredbi u Hrvatskoj djeluje oko 500 sajmova trgovačkoga karaktera i oni imaju svoje specifičnosti, ali i važnu socijalnu komponentu. Za vrijeme lockdowna oni su pretrpjeli velike štete, a izostale su poslovne aktivnosti vezane uz taj tip sajmova pa je sa skupa upućeno pitanje imamo li odgovore na njihovu problematiku. www.suvremena.hr

sajmovi

Srećko Sertić

Pred sajmovima je svijetla budućnost

gospodarski rast i oporavak, kao i savršena prilika za umrežavanje s drugim partnerima“, naglasio je Sertić. Spomenuo je još jedan važan susret koji će zasigurno imati odraz na buduće sajamske aktivnosti, posebno u Europi koja još uvijek drži oko 65 posto svih relevantnih međunarodnih sajmova, a riječ je o Europskoj konferenciji UFI 2022, vodećem poslovnom susretu europske sajamske industrije. „Temeljna poruka ovogodišnje konferencije glasi: Umrežavanje i važnost susreta licem u lice. Pokazalo se da su osobni susreti najveći pokretač UFI zajednice. Pogotovo u ovom trenutku, važnije je nego ikad da se gospodarstvenici okupljaju kako bi razgovarali i pronašli zajednički jezik i rješenja“, rekao je Sertić dodajući kako je nužno fizički okupiti industriju i osigurati forum za sastanke licem u lice, održavanje veza i izgradnju održivih poslovnih odnosa, što je snažan signal i istodobno pokazuje koliko su međunarodnoj industriji potrebni sajmovi za ponovno oživljavanje poslovanja.

Sajmovi nude kontakte licem u lice koji su nezamjenjivi. Poruka je to Svjetske sajamske organizacije, ali i Srećka Sertića, direktora i glavnog urednika časopisa Suvremena trgovina, u njegovom pozdravnom govoru sudionicima konferencije. „Prestankom korone sajmovi bilježe dobre rezultate. Gospodarstvo se ponovno otvara, a sajmovi opet omogućuju direktne kontakte. Rečeno je to nedavno i na konfeU svom je govoru izrazio renciji Svjetske sajamske nadu kako će i ova konorganizacije, održanoj Analiza ferencija pridonijeti u Poznanju. Stoga je događanja na boljem i širem razupred sajmovima svisvjetskoj poslovnoj mijevanju što sajmojetla budućnost“, dopozornici jasno vi znače i koliko su dao je Sertić. pokazuje izuzetan važan alat za jačanje On je istaknuo da na uzlet sajamskog proizvodnje i izvoza. činjenicu da sajmovi poslovanja „Na programu imamo opet omogućuju direkmnoge eksperte iz brantne kontakte među gosše pa se posebno veselim podarstvenicima, a time i ponjihovim izlaganjima kao i raspravi novno jačaju B2B poslovanje, pou formi panela. A nakon panel rakazuju dva važna događaja - prva sprave koju ćemo imati u ovoj dvoje Sedmi godišnji Globalni dan sajrani, organizirano ćemo posjetiti i mova koji se održava na 1. lipnja. novi Gospodarski centar u blizini, „GED 2022 slavi ulogu sajmova i u kojem će se u budućnosti održaizložbi u ubrzavanju tempa gospovati Osječki sajmovi, a nadamo se darskog oporavka, a posebno nai dugoočekivani Sajam hrane koji glašava kako je poslovna zajednismo najavili prošle godine“, istaca željna ponovnog viđenja, susreknuo je Sertić. ta i upoznavanja novih ljudi. KamDoc. dr. sc. Ivan Kelić, prodekan panja GED 2022 usredotočena je Ekonomskog fakulteta u Osijeku, na nezamjenjivu vrijednost fizičpozdravio je skup u ime domaćikih izložbi i poslovnih događaja lina istaknuvši veliko zadovoljstvo cem u lice u stvaranju platformi za 46

Suvremena trgovina 3(47)

Ivan Kelić

što je časopis Suvremena trgovina izabrao upravo osječki Ekonomski fakultet za domaćina ovakvog skupa na kojem se progovara o važnoj tematici. „Smatram kako nas je pandemija koronavirusa uistinu naučila kako je ljudski kontakt, umrežavanje, ključan aspekt u modernom poslovanju, unatoč svim tehnološkim dostupnim alternativama. Ekonomski fakultet u Osijeku upravo je u procesu izrade novih diplomskih studija gdje poseban naglasak stavljamo na B2B segment u kojemu je pak sajamsko poslovanje ključno. Stoga ćemo i teme koje se otvaraju i nadograđuju na ovome skupu inkorporirati u naše nove studijske programe, što će nam zasigurno pomoći da stvorimo još kvalitetniji kadar koji će biti dio vaših uposlenika i suradnika“, naglasio je prof. Kelić. Sajmovi nemaju alternativu Pandemija koronavirusa pokazala je da klasični sajmovi nemaju alternativu, a virtualni ne mogu zamijeniti izravni kontakt poslovnih partnera, istaknuto je na konferenciji. Potpredsjednik HGK Dragan Kovačević ocijenio je kako je za hrvatsko gospodarstvo izvoz razvojni imperativ i ključan faktor za održivi gospodarski rast, a upravo su sajmovi najbolji marketinški alat za promociju i afirmaciju hrvatskih proizvoda i usluga u svijetu. Rekao je

Dragan Kovačević

Darko Stanković

kako u Hrvatskoj izvozi oko 15 poske obrtničke komore (HOK), naglasio je kako je ova konferencija sto poduzeća, ali ona zapošljavajoš jedna prigoda da se svi zajedju više od 50 posto ukupno zapono još jednom uvjerimo u važnost slenih u gospodarstvu i najveći su sajmova kao alata marketinga te investitori u tehnološke inovacije i platforme na kojoj poduzetnici na digitalizaciju, a godišnje realiziraju jednom mjestu mogu spojiti svoviše od 75 posto ukupne dobiti hrju ponudu i potražnju s ponudom vatskoga gospodarstva. Zbog toga i potražnjom svojih potencijalnih će HGK i dalje prioritetno organikupaca. Istaknuo je kako sajmovi zirati sajmove i pružati financijsku obrtnicima te malim i srednjim popotporu našim tvrtkama, poručio duzetnicima predstavljaju jedan od je Kovačević. „Za malo tržište, kao glavnih modela izlaska na domaće što je hrvatsko, koje bilježi velik i strana tržišta. „Kako se situacija vanjskotrgovinski deficit, izvoz je oko pandemije u dobroj mjeri smirazvojni imperativ, ključan za gosrila, dobra je to prigoda za obnopodarski rast. Upravo su sajmovu direktnog kontakta na sajmovi najbolji marketinški alat da bi vima koji su svoja vrata ponovse promocija hrvatskih proino otvorili izlagačima i pozvoda u svijetu afirmirasjetiteljima nakon dvije Pandemija la. U razdoblju pandegodine pauze i zatvaje pokazala da mije pad sajamskih klasični sajmovi ranja“, rekao je Standogađanja bio je 90 nemaju alternativu ković. Podsjetio je posto, no kontinuii da se virtualno ne pritom da Hrvatska tet sajmovanja ipak može zamijeniti obrtnička komora je zadržan. Međuizravni kontakt uz sufinanciranje natim, virtualni sajmoposlovnih stupa na inozemnim vi ne mogu zamijeniti partnera sajmovima u iznosu od klasične sajmove“, nagla50 posto ukupnih troškosio je Kovačević. Pozdravio va standardno uređenog izložje napore lokalnih vlasti na zavrbenog prostora za svoje članove šetku izgradnje osječkog Gospopriprema nastup po principu „ključ darskog centra kao buduće jezgre u ruke“. Od 1995. godine do danas sajmovanja, istaknuvši da Hrvatodržano je 319 sajmova i izložbi u ska mora kreirati jedan strateški Hrvatskoj i inozemstvu u organisajam hrane i poljoprivrede koji bi zaciji ili suorganizaciji, te uz sufitrebao biti u Osijeku. nanciranje HOK-a na kojima je naDarko Stanković, predsjednik odstupilo više od 15 tisuća naših izlagača. Ove brojke govore o važnobora za gospodarstvo, međunasti sajmova kao alata za tržišnu rodnu suradnju i sajmove Hrvat-

Ladislav Ilčić

prezentaciju obrtnika, a Hrvatska obrtnička komora nastaviti će podupirati svoje članove i poticati njihov izlazak na hrvatsko i međunarodno tržište, poručio je Stanković naglašavajući važnost izravnog kontakta na ovakvim skupovima kao najbolje platforme za stvaranje odnosa povjerenja među poslovnim partnerima. Dvojbeni smjer europske poljoprivredne politike Zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić rekao je kako je u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te u Strategiji „Od polja do stola“ iznimno važno skraćivanje lanaca distribucije od proizvođača do potrošača, čemu sajmovi mogu dati značajan doprinos. Istaknuo je kako se mali i srednji proizvođači teško mogu nositi s konkurencijom u obliku velikih multinacionalnih kompanija kako u smislu promocije, tako i plasmana proizvoda, a što je duži lanac od proizvođača do potrošača to više proizvod gubi na svojoj originalnosti i kvaliteti. Naglasio je kako je veliki problem Europske unije u tome kako objasniti kupcu koji je proizvod kvalitetan, te je poručio kako su upravo sajmovi jedna važna platforma za izgradnju povjerenja među dionicima na tržištu. Trendove u sektoru poljoprivrede Europske unije ocijenio je zabrinjavajućim navodewww.suvremena.hr

sajmovi

Dragan Vulin

Parviz Esmaeili

ći zaključke recentne studije prema kojoj će izvoz poljoprivrednih proizvoda Europske unije pasti 16 posto, zarada farmera smanjiti se za oko 20 posto, a uvoz istodobno porasti za čak 100 posto.

jekt Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije te je naš zajednički cilj pomoći organizaciju kvalitetnih događaja, sajmova i drugih manifestacija“, istaknuo je Vulin pozivajući sve prisutne da se priključe tom razvoju sa svojim idejama i projektima.

Upozorio je kako inzistiranje na visokim ekološkim standardima proizvodnje u EU stvara pritisak na cijene i da će ti proizvodi biti sve skuplji te će se tržište još više okretati uvozu jeftinijih proizvoda iz trećih zemalja. „To znači da ćemo u konačnici jesti sve manje kvalitetnu i manje zdravu hranu. Ta tendencija nije dobra i to se mora mijenjati prvenstveno podizanjem razine svijesti kod potrošača i dolaskom direktno do kupca. Svaki direktan kontakt između proizvođača i kupca te smanjivanje tog lanca distribucije jedan je od ključnih ciljeva ne samo u poljoprivredi, nego i u drugim sektorima“, naglasio je Ilčić. Zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin poželio je svim sudionicima konferencije toplu dobrodošlicu u grad Osijek te izrazio veliko zadovoljstvo što je opet došlo vrijeme da se organiziraju ovakvi susreti uživo. Podsjetio je kako je Osijek prepoznat kao grad sajmovanja u Republici Hrvatskoj te izrazio nadu da će se to uskoro dodatno proširiti zahvaljujući izgradnji Gospodarskog centra, što će utjecati na jačanje gospodarstva ovoga dijela Hrvatske, ali i šire. „Gospodarski centar zajednički je pro48

Suvremena trgovina 3(47)

Esad Prohić

nirano održavanje nekolicine zanimljivih sajmova, a već u lipnju na programu je Iran agrofood u Teheranu. Iranska poljoprivredna i prehrambena industrija pokazuje snagu čak i u teškim vremenima jer se za 28. izdanje ovog sajma prijavilo 311 izlagača te će ugostiti trgovačke posjetitelje iz cijelog Irana i susjednih zemalja. To Iran agrofood Iran je prilika za naše tvrtke čini najvećim sajmom u Iranu od izbijanja korone u ožujku 2020. S Njegova Ekscelencija Parviz više od 40.000 trgovačkih posjetiEsmaeili, veleposlanik Islamske telja i više od 1.400 izlagača iz 40Republike Iran u RH, a potom i ak zemalja u izdanjima prije panprof. dr. sc. Esad Prohić, bivši vedemije, Iran agrofood je najvažnileposlanik RH u Iranu, govorili su ja platforma industrije za poslovo iskustvima iranske sajamske inne kontakte za Iran i njegove dustrije. Istaknuto je da Iran susjedne zemlje. Sa svoja ima brojne velike međučetiri namjenska sajma narodne specijaliziraIran agro, Iran food + ne sajmove iz različiPromet hrvatske bev tec, Iran food intih područja, od tusajamske industrije gredients and Iran rizma i zdravlja, pa u pandemijskom food + hospitality, do hrane i industrije periodu pao je čak 90 Iran agrofood pote da Hrvatska u toj posto kriva cijeli procesni zemlji, 13 puta većoj lanac od polja do viliod RH, ima prigodu za ce. U rujnu slijedi 14. Meuspješan plasman svojih đunarodna izložba žitarica, proizvoda. brašna i pekarske industrije (IBEX Veleposlanik Esmaeili je istaknuo 2022.) predstavljajući priliku za šikako se od 17. do 21. lipnja održava renje i ulaganje u ovu industriju. iranska hrvatsko-trgovinska konIran s više od 80 milijuna stanovniferencija nakon potpisivanja meka i kruhom kao osnovnom namirmoranduma o razumijevanju iznicom čija je godišnja potrošnja po među gospodarskih komora Irana glavi stanovnika oko 115 kg nudi i Hrvatske povodom 30. obljetnisigurna i bezrizična ulaganja u ovu industriju. U listopadu je na proce uspostave diplomatskih odnogramu Međunarodni sajam strojesa između dviju zemalja. U nadova za pakiranje i tiskanje. Iran Pack lazećim mjesecima u Iranu je pla-

Alen Vukašinović

Vesna Grbeša

and Print Show jedan je od najboljih sajmova u Iranu, posvećen isključivo sektoru strojeva za pakiranje i tiskanje. Sajam služi kao idealna platforma za eminentne profesionalce iz ove branše za razmjenu najnovijih informacija i dostignuća iz sektora. Među ostalim manifestacijama, hrvatskim izlagačima može biti zanimljiva i Međunarodna izložba ribarske industrije (IFEX) kao najveća ribarska izložba na Bliskom istoku.

ovaj skup prošle godine u uvjetima pandemije. Bili smo uspješni i sada smo opet domaćini. Osijek ima dugu tradiciju sajmovanja, koja je počela još 1926. godine, dakle uskoro ćemo obilježiti stotinu godina modernog sajma u Osijeku. Kada se izgradi Gospodarski centar, Osijek će dobiti priliku za veću sajamsku djelatnost i brojne nove sajamske priredbe“, rekao je mr. sc. Alen Vukašinović, direktor Osječkog sajma u nastavku konferencije.

Prof. dr. sc. Esad Prohić naglasio je kako je percepcija Hrvatske u Iranu izuzetno pozitivna i da naše tvrtke mogu ostvariti značajne poslovne suradnje na tom velikom tržištu te da je sajamska prezentacija u tom procesu ključna. „Tamo bez stiska ruke i izravnog kontakta nema dogovaranja posla. To je dio tzv. bazarske tradicije u kojoj se izuzetno cijeni dogovor licem u lice kao praktično jedini način stjecanja povjerenja“, naglasio je prof. Prohić dodajući kako je halal segment najbrže rastuća industrija na svijetu. Upozorio je pritom da hrvatske tvrtke ne koriste dovoljno potencijale koje im ovo tržište pruža. Osijek kao sajamsko čvorište Nije slučajno da je domaćinstvo konferencije i ove godine povjereno Osijeku. „Svaki put za domaćinstvo ovog skupa kandidira se drugi grad. Prvi put organizirali smo

dove te je prvi sajam održan 1926. godine. Nakon prekida koji je prouzročio Drugi svjetski rat sajmovi se vraćaju u Osijek 1952. godine, ali to nije bilo dugog vijeka jer se početkom 60-ih sajamske priredbe prestaju održavati i zbog nedostatka institucionalne podrške sele u neke druge gradove tadašnje države. Od hrvatskog osamostaljenja provode se brojne inicijative na oživljavanju sajamske industrije koje su dolazile od strane Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Hrvatske gospodarske komore. Grbeša je posebno istaknula Osijek Expo koji je održan 1993. godine iz kojega se polako razvijaju brojne druge sajamske priredbe. „Kruna tih nastojanja je osnivanje tvrtke Osječki sajam 1996. godine kako bi se na strukturiran način dala podrška razvoju sajmovanja te je do danas organizirano više od 200 sajamskih priredbi“, naglasila je Grbeša.

Alen Vukašinović se nadovezao prezentacijom aktualnog poslovanja Osječkog sajma kao tvrtke koja je u vlasništvu Grada Osijeka. Osječki sajam organizator je Njegova kolegica Vesna Grbeša, šest sajamskih priredbi u sklopu stručna voditeljica komercijalnih, kojih se organizira 19 sajtehničkih i promotivnih pomova kroz koje u 25 saslova Osječkog sajma, jamskih dana godišnje podsjetila je prisutne Upravo su sajmovi prođe oko 119 tisuća na povijest sajmovanajbolji marketinški posjetitelja pri čemu nja na području Osialat da bi se su ulaz i parking bejeka. Ona je istaknupromocija hrvatskih splatni. „Naša je mila kako je održavaproizvoda afirmirala sija da budemo platnje sajmova donosiu svijetu forma za povećanje lo većinu prihoda koje vidljivosti naših izlaje grad ostvarivao u vrigača i to smo u proteklim jeme turskog prodora pregodinama s uspjehom ostvarili. ma srednjoj Europi, što je oznaOsječki sajam pritom je financijski čilo početak snažnog razvoja Osistabilna tvrtka te su troškovi pod jeka kao prometnog i gospodarkontrolom. Svake godine ostvaskog čvorišta. U kasnijem periodu, rujemo minimalnu dobit koju datijekom 18. stoljeća Osijek postaje lje ulažemo u poboljšanje postograd manufaktura, obrtništva i trjećih priredbi i organizaciju novih govine, a u drugoj polovici 19. stosajamskih manifestacija“, rekao je ljeća kreće snažan industrijski raVukašinović te dodao kako će to zvoj. Usporedo s gospodarskim rabiti umnogome olakšano i poboljzvojem grada uočena je potreba da šano kada se izgradi Gospodarski se organiziraju i sajamske priredbe centar u Osijeku koji će u konačnipo uzoru na velike europske grawww.suvremena.hr

sajmovi

Sudionici panela: Mark Győrvári, Bernarda Cecelja, Renata Suša, Srećko Stojaković i Miroslav Filipčić

ci imati ukupno 37.000 četvornih metara izložbene površine zatvorenog prostora, dok se u prvoj fazi gradi sajam od 5.000 kvadrata zatvorenog prostora. Rasprava na regionalnoj razini U panel-raspravi koja je uslijedila na temu „Sajmovi – kakva je budućnost?“ sudjelovali su stručnjaci iz sajamske industrije iz cijele regije. Pojašnjene su funkcije sajmovanja, funkcioniranje sajmova u novim uvjetima poslovanja, a panelisti su govorili i o širenju sajmova u postpandemijsko vrijeme, unatoč novim oblicima komunikacije. Srećko Stojaković, direktor Regionalne privredne komore u Doboju u BiH, podsjetio je kako je ova područna komora još i prije rata 90ih godina organizirala sajam malog poduzetništva koji je imao lokalni karakter te je služio povezivanju ponude i potražnje na toj razini. Nažalost, rekao je Stojaković, kasnije je podrška institucija izostala pa se taj sajam ugasio. „Naša komora na godišnjoj razini organizira desetak kolektivnih nastupa naših izlagača uglavnom na lokalnim sajmovima, a u Hrvatskoj smo redo50

Suvremena trgovina 3(47)

vito nastupali na Viroexpo sajmu ja. Na našim sajmovina nastupaju u Virovitici“, naglasio je Stojaković i hrvatski izlagači iz Osijeka, a na nama je da pojačamo taj interes i dodajući kako i izlagači iz Hrvatske privučemo nove izlagače kako bi dolaze na sajmove u ovaj dio Boove izložbe ponovno dosegle onu sne i Hercegovine i predstavljaju svoje proizvode i usluge. U odgosnagu kakvu su imale prije pandevoru na naslovno pitanje panel dismije“, rekao je Győrvári. kusije Stojaković je rekao kako su Renata Suša, direktorica Zagrebačtvrtke okupljene u njihovoj asocikog velesajma, ocijenila je 2022. jaciji izuzetno zainteresirane za diprijelaznom godinom u kojoj je najrektne nastupe na sajmovima unavažnije održati kontinuitet sajmova toč svim mogućnostima koje te vratiti izlagače i posjetimoderne tehnologije ositelje. Istaknula je kako je guravaju. Cilj Zagrebački velesajam konferencije Dr. Mark Győrvári, organizirao jedan sabio je reafirmirati predsjednik Kuratojam u pandemijskim sajmovanje i rija za razvitak pouvjetima, Beauty & ozbiljno izmijenjenu duzetništva župaHair Expo Zagreb u ulogu sajmova u nije Baranja sa sjeožujku ove godine, suvremenom dištem u Pečuhu u koji je pokazao u kogospodarstvu Mađarskoj, naglasio je likoj mjeri opća populakako su se i mađarski orcija zazire od posjete maganizatori sajamskih manifenifestacijama u takvim uvjetistacija zajedno s tamošnjim tvrtma te je posjećenost same izložbe kama u proteklom periodu suočibila dvostruko manja od vremena li s istim problemima i ograničeprije pandemije. „Sajam Biam odrnjima koje je sa sobom donijela žan je pak u normalnim uvjetima te je ispunio naša očekivanja. Tipandemija. Sve je to imalo svog jekom lipnja na programu je B2B odraza na jačanje digitalnih kanala „beskontaktne“ prezentacije prosajam dentalne medicine Dentex, izvoda i predstavljanja tržištu, ali koji se održava svake dvije godine polako se stvari mijenjaju. „Ove te je interes koji smo zabilježili bligodine organizira se sajam poljozu razine iz 2019. godine. Jesen žeprivrede, stočarstva, šumarstva i limo dočekati u punoj spremi te se lova, pčelarstva i drugih područpripremamo kao da restrikcija više

Bojan Mijok

neće biti na organizaciji sajmova Ambienta, Dani zdravog življenja, Interliber i CroAgro“, kazala je Suša dodajući kako upravo za poljoprivredni sajam CroAgro bilježe sjajan odaziv. Posebno je istaknula kako je jedna od glavnih uloga Zagrebačkog velesajma da prati potrebe u gospodarstvu te da slijedom toga rade i na osmišljavanju nekih novih sajmova koji bi više pratili IT sektor te veliki turistički sajam koji je planiran za kraj 2023. ili početak 2024. godine.

du pao za čak 90 posto naglasivši kako u tom periodu nije bilo razumijevanja od strane vlade koja je donosila mjere po kojima tržnice na otvorenom mogu raditi, a sajmovi nisu ili su mogli ali uz brojne restrikcije. „Sajmovi nisu samo dio gospodarskog sektora, oni su dio hrvatske kulture, mjesta koja povezuju i na kojima se trguje, te koji na jednu uloženu kunu ostvaruju povrat do čak osam kuna za cjelokupno lokalno gospodarstvo“, rekao je Filipčić te je dodao kako sajmovi imaju i socijalnu komponentu koju ne treba zanemariti.

Kako se u uvjetima pandemije snalazila tvrtka Bernarda te kako je u tim uvjetima pronalazila kanale za predstavljanje svojih proizvoda tržištu, pojasnila je direktorica tvrtke Bernarda Cecelja. Na prvom je mjestu istaknula kako su sajmovi općenito igrali veliku ulogu u samim počecima tvrtke koja je osnovana prije 24 godine. „Kroz sajmove smo se prezentirali u dva smjera – kao izlagači i kao posjetitelji. Na taj smo način dolazili i do ideja, jer smo izrazito inovativna tvrtka pa smo na brojnim izložbama prikupljali različite materijale iz kojih Put prema oporavku smo potom stvarali inovativne prosajamske industrije izvode. Osim toga, uvijek smo bili Miroslav Filipčić, izvršni direkposvećeni tehnološkom napretku tor Sajma automobila Zagreb te smo nove dostupne tehnoloi predsjednik Udruge hrgije implementirali u našu vatskih sajmova, istaproizvodnju i time poknuo je kako je ideticali razvoj“, istaknuPored klasičnih ja za osnivanje ove la je Cecelja dodajusajamskih priredbi udruge krenula s izći kako su protekle u Hrvatskoj djeluje bijanjem pandemidvije godine donijeoko 500 sajmova je što je organizale brojne poteškoće trgovačkoga tore sajamskih mau poslovanju. Kada karaktera nifestacija dovelo u je riječ o prezentaciji tešku situaciju. Inicijaproizvoda, ona je podtiva je urodila plodom kracrtala kako donedavno jejem 2020. godine kada je osnovadino dostupni načini komunikacije na Udruga hrvatskih sajmova koja na daljinu, putem online predstavje imala za cilj ostvariti udruženi ljanja ili nastupa, jednostavno nisu nastup kako bi se promicali intebili dovoljno kvalitetni jer je nedoresi domaćih sajmova prema instajao izravan kontakt i feedback stitucijama i tržištu. Podsjetio je od strane partnera, kupaca i cijekako je promet hrvatske sajamske le industrije. „U našem segmentu jako puno znači imati mogućindustrije u pandemijskom perio-

nost vidjeti proizvod koji možete opipati i doživjeti na pravi način te se onda temeljem toga odlučiti za daljnje korake“, naglasila je Cecelja. O tome koliko je pandemija pogodila operativno poslovanje tvrtke pojasnila je podatkom da je Bernarda prije pandemije imala 70 posto izvoza, uglavnom na europsko tržište, a to je u zadnje dvije godine u najvećoj mjeri stalo zbog toga što su glavni klijenti kao što su, primjerice, hoteli prestali naručivati s obzirom na to da su poslovna putovanja pa time i korištenje hotelskog smještaja gotovo u potpunosti stali. „Stoga nam je drago da ove godine sve ide naprijed te smo sretni što opet možemo kroz sajmove fizički kontaktirati jedni s drugima“, optimistično je poručila direktorica tvrtke Bernarda. Potreban je zajednički nastup Direktor sajma Viroexpo Bojan Mijok najavio je kako će jubilarni 25. sajam biti održan u Virovitici u rujnu ove godine. „Situacija na tržištu vrlo je turbulentna, jer rastu cijene svih energenata i sirovina, a svi dobavljači u sajamskoj industriji najavili su povećanje cijena. Ove smo godine zadržali cijene, ali iduće godine morat ćemo ih povećati“, rekao je Mijok. On je podsjetio da su protekle dvije godine bile izuzetno teške bez održavanja sajma istaknuvši kako je izložba 2020. godine bila spremna, ali da su zbog širenja zaraze morali otkazati događaj zbog čega su pretrpjeli velike gubitke. „Međutim, svjetlo na kraju tunela se nazire te su očekivanja za ovu godinu jako velika. I izlagači i posjetitelji kontinuirano nas kontaktiraju te je iskazani interes u ovom trenutku više nego zadovoljavajući. Izlagački prostor je popunjen te očekujemo rekordnu posjećenost“, rekao je Mijok izrazivši nadu kako novih ograničenja izazvanih pandemijom neće više biti što bi moglo utjecati na sajamske manifestacije koje imaju izuzetno važnu ulogu u ukupnom gospowww.suvremena.hr

sajmovi darskom životu. Potom se za riječ javila Vesna Grbeša ispred Osječkog sajma naglasivši kako su unatoč mjerama koje su bile na snazi organizirali Jesenski sajam prošle godine, ali da je to bilo jako kompleksno te da ukupna priredba nije polučila očekivani uspjeh. Ujedno je istaknula kako su upravo te nedaće oko pandemije zorno pokazale koliko su sajamske manifestacije potrebne izlagačima, a naročito za manje tvrtke i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. „U jeku pandemije predstavnici vodećih hrvatskih sajmova uputili su otvoreno pismo Stožeru u kojem smo tražili da se održavanje sajamskih manifestacija izjednači s održavanjem priredbi u trgovačkim centrima. Nažalost, do prihvaćanja tog našeg prijedloga nije došlo“, kazala je Grbeša te je pozvala sve predstavnike sajmova okupljenih u grupaciju pri HGK

Početak izgradnje Gospodarskog centra

na usku suradnju, kako bi se u slučaju ponavljanja ovog neželjenog scenarija brzo zajednički djelovalo u zaštiti interesa sajamskih organizatora i gospodarstva koje je naslonjeno na sajmove. U nastavku otvorene rasprave ukazano je

Organizirani dolazak na gradilište U opuštenoj atmosferi...

i na potrebu bolje prekogranične suradnje, pa je tako istaknut poziv da se formira zajednički brend meda podravskih pčelara koji bi se potom afirmirao preko brojnih sajmova koji se organiziraju s obje obale Drave. Prilike za povezivanje poduzetnika postoje i na drugim područjima u cijeloj regiji pri čemu su sajmovi platforma koja povezuje ljude, ideje i gospodarstvenike vodeći ih prema zajedničkom cilju, a to je optimizacija poslovanja i nastupa na tržištu kako bi se ostvarili bolji poslovni rezultati i uspješnije poslovanje, poručeno je s 8. Konferencije o sajmovima. Skup je organiziran uz prisustvovanje i aktivno sudjelovanje najvažnijih institucija odgovornih za ova područja: Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca te Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore. Nakon konferencije bio je organiziran obilazak budućeg Gospodarskog centra, a druženje je završilo u nešto opuštenijoj atmosferi u jednom country clubu nedaleko Osijeka, gdje je bilo prilike rezimirati utiske s Konferencije.

Suvremena trgovina 3(47)

Najljepše zahvaljujemo svima koji su pomogli ovu konferenciju Organizatori:

Suorganizatori:

Pokrovitelji:

Osječko-baranjska županija

Znanstveni pokrovitelj:

Grad Osijek

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

Partner:

Zlatni sponzor:

Sponzori:

KONFEKCIJA KRAPINA

sajmovi

Europska konferencija UFI 2022.

Raste osjećaj optimizma za budućnost industrije priredio: Ante Gavranović

Stručni govornici unutar i izvan sajamske industrije podijelili su svoju viziju budućnosti

uropska konferencija UFI 2022. stavila je u središte pažnje važne industrijske teme i izazove s kojima se suočavaju profesionalci iz izložbi i industrije događanja. UFI, Globalna udruga izložbene industrije, identificirala je ključne teme rasprave, uključujući oporavak nakon pandemije, nove poslovne modele, krizu talenata, neto nulu i druga održiva pitanja. Konferencija se održavala u Poznanju u Poljskoj u domaćinstvu Grupe MTP, a ponudila je spoj ključnih sesija, interaktivnih radionica, umrežavanja i društvenih aktivnosti. Konferenciju je otvorio gostujući govornik Paddy Cosgrave, osnivač i izvršni direktor Web Summita, koji je raspravljao o svom stavu o budućnosti događaja uživo. Tijekom intervjua je predvidio: „Mislim da ćemo nastaviti s održavanjem događaja uživo, ali također uvijek stvaramo rješenja, tehnologiju koja može učiniti događaje još boljim.“ Ostali govornici bili su Misa Labarile iz Europske komisije, koji je govorio o novoj zelenoj i digitalnoj tranziciji u EU; Heiko Liemer iz Boscha, koji je predstavio svoju podršku događajima uživo kao izlagač tijekom razgovora s direktoricom za 54

Suvremena trgovina 3(47)

mobilnost IAA Christine von Breitenbuch i Denzilom Rankineom iz AMR Internationala, koji je razgovarao o tome kako se tvrtke mogu transformirati u razmjeru i brzini. Format konferencije nastavlja se razvijati kako bi bolje služio delegatima, ovaj put uključujući sesiju brzog umrežavanja, organiziranu suradnji s londonskom agencijom za zapošljavanje Expocast, i prvu radionicu Exhibition Think Tank uživo.

Europska konferencija UFI održava se svake godine u svibnju ili lipnju. 2020. i 2021., zbog ograničenja putovanja vezanih uz COVID-19, konferencija se održavala digitalno. Prethodno su domaćini bili Birmingham (2019.), Verona (2018.), Köln (2017.), Basel (2016.) i Istanbul (2015.). Otvoren je kako za članove UFI-ja tako i za nečlanove i privlači sve veći broj industrijskih lidera od organizatora, mjesta održavanja i pružatelja usluga.

cije ove vrste, na čelu s Globalnim i važnim industrijskim udrugama, kao i vodećim svjetskim organizatorima izložbi (Clarion Events, Comexposium, Diversified Communications, Emerald, Informa Markets, RX (Reed Exhibitions) i Tarsus), industrija izložbi ponovno pokazuje svoju podršku, inovativnost i otpornost u odgovoru na poteškoće“.

Nezamjenjiva uloga osobnih kontakata Ove godine obilježit će se sedmo izdanje Globalnog dana izložbi. •

GED 2022 slavi ulogu izložbi u ubrzavanju tempa gospodarskog oporavka.

•

Zajednica je željna ponovnog viđenja i upoznavanja novih ljudi.

•

Kako prestaju ograničenja COVID-19, industrija očekuje snažan i brz oporavak.

•

Svi povezani s globalnom izložbenom industrijom potiču se da prepoznaju taj dan.

•

Kampanja GED 2022. usredotočit će se na nezamjenjivu vrijednost fizičkih izložbi i poslovnih događaja licem u lice u stvaranju platformi za gospodarski rast i oporavak.

Upravo ovi ciljevi pokazuju da su organizatori sajmova i udruge ponovno u poslu i jači nego ikad služeći tvrtkama i zajednicama diljem svijeta. Globalni dan izložbi (GED) zagovara nezamjenjivu vrijednost fizičkih izložbi i poslovnih događaja licem u lice u zbližavanju ljudi i pokretanju globalne ekonomije. Ovom prigodom (1. lipnja), GED je

poslao poruku da svi u izložbenoj industriji – od pojedinaca i profesionalaca do poduzeća i udruga – rade na osnaživanju ljudi i poduzeća, stvarajući prilike za milijune diljem svijeta da svatko napravi razliku i da se njihov glas čuje. Kako se pandemija povlači, izlagačka industrija se značajno vratila zahvaljujući otpornosti, inovativnosti i snazi zajednice. Organizatori izložbi i udruge uspjeli su brzo vratiti platforme za događaje uživo. Doista, razina posjećenosti događanja je slična – ako ne i viša – onima prije pandemije. A neke priredbe diljem svijeta veće su nego što su bile prije pandemije, potaknute nagomilanom potražnjom, posebno malih i srednjih poduzeća, da se sastanu i posluju licem u lice. Udruživanje snaga „Global Exhibitions Day stavlja u središte pozornost izložbene industrije“, kaže Monica Lee-Müller, predsjednica UFI-ja. „To je priznanje i proslava ovog duha inovacije i otpornosti u industriji, a svi su dobrodošli da se pridruže – radeći zajedno kako bismo pokazali tko smo kao industrija i koju vitalnu ulogu igramo. Udruživanjem snaga u stvaranju prve globalne koali-

Charlie McCurdy, izvršni direktor Informa Markets, kaže: „Duh povezanosti i suradnje u središtu su svrhe naše industrije – kada se ljudi udruže kako bi postigli zajedničke ciljeve, oni napreduju. Naše platforme pomažu zajednicama da rastu zajedno kroz izgradnju odnosa, inovacije, otkrića i poslovne prilike. Tijekom posljednjih nekoliko godina ujedinili smo se kao industrija kako bismo oživjeli sigurne, uspješne događaje. Još jednom slavimo čaroliju veze licem u lice i zajedno stvaramo održivu budućnost. Više nego ikad vidimo vrijednost naših usluga kroz oči naših kupaca, koji se s žurnošću i entuzijazmom vraćaju na izložbeni prostor. I uvjereni smo da putem digitalnih i podatkovnih usluga koje su komplementarne našim osobnim platformama, poboljšavamo i razvijamo svoja iskustva događaja kako bismo učinili još više za tržišta koja služimo.“ Hugh Jones, izvršni direktor – RX, dodaje: „Ništa ne govori o snazi događaja licem u lice za pokretanje oporavka poslovanja, rasta i inovacija, kao što se pogled kupaca vraća kroz vrata naših izložbenih prostora. Ali u ovim turbulentnim vremenima, naši događaji također slave važnost zajednice, zbližavanja, zajedničkih iskustava u kojima se svi osjećaju dobrodošli. U tom duhu suradnje, RX je predan bliskoj suradnji s našim globalnim industrijskim partnerima kako bismo podijelili čaroliju događaja uživo, zadržali zdravlje i sigurnost na prvom mjestu na našim izložbama i postigli naš ambiciozni cilj nulte emisije ugljika. Zajedno smo jači.“ www.suvremena.hr

sajmovi ne i sigurnosne mjere i ponovno izgradili povjerenje naših kupaca u neusporedivu vrijednost događaja uživo. Ova će suradnja voditi industriju naprijed dok ju nastavljamo obnavljati i dok radimo zajedno na postizanju naših ciljeva održivosti.“ „Naša industrija se udružila na način bez presedana, udruživši se kroz takve udruge kao što je UFI i surađujući na kritičnim inicijativama za prevladavanje naših zajedničkih izazova“, dodaje Russell Wilcox, izvršni direktor Clarion Events-a. „Pojavljujemo se s jedinstvenim glasom, uvjereni da možemo poticati inovacije na našim krajnjim tržištima i osigurati vitalne rute na tržište kako bismo pomogli našim klijentima da napreduju i rastu. Oduševljeni smo uspjehom naših nedavnih ovogodišnjih događaja, čime je naša potreba da se okupljamo sve očiglednija.

B2B pridonosi stvaranju povjerenja Douglas Emslie, izvršni direktor – Tarsus, komentira: „Vrijednost osobnih događaja nikada nije bila očiglednija nego u posljednje dvije godine i ushićeno je vidjeti da se B2B događaji ponovno održavaju u tolikom broju industrija. Kao organizatori surađivali smo tješnje nego ikad kako bismo se zalagali za povratak osobnih događaja; implementirali smo zdravstve56

Suvremena trgovina 3(47)

Tijekom ovog iskustvenog razdoblja obogatili smo naše formate kako bismo predložili nova iskustva i ponude i bolje služili našim zajednicama“, kaže Renaud Hamaide, predsjednik Comexposiuma. „Kroz višekanalni pristup, naša je uloga ponuditi globalne i sigurne platforme našim klijentima za pokretanje gospodarskog oporavka, obnovu povjerenja, razvoj poslovnih odnosa, prikazivanje inovacija i nastavak stalnog prilagođavanja novim okruženjima i izazovima, kao što smo to činili tijekom prošle dvije godine.“ Prednosti interakcije licem u lice „Prednosti interakcije licem u lice i kritična poslovna funkcija osobnih događaja daju našim klijentima ono što našu industriju pokreće naprijed s odlučnošću i snagom. Ljudi se žele susresti kako bi podijelili ideje, proizvode i inovacije; kako bi bili inspirirani podi-

jeliti najbolje prakse i razgovarati o izazovima“, kaže Hervé Sedky, predsjednik i glavni izvršni direktor Emeralda. „Kako se naša industrija nastavlja oporavljati, Emerald ostaje nepokolebljiv u svojoj predanosti da nastavimo zagovarati gospodarsku važnost i održivu vrijednost osobnih događaja i našu ulogu u poticanju veza, trgovine i rasta za kupce i zajednice.“ Ted Wirth, predsjednik i izvršni direktor Diversified Communications, kaže: „Od medicinskih konferencija do sajmova hrane, od jeseni 2021. uspješno smo i sigurno ugostili 27 događaja diljem svijeta, surađujući s kolegama u industriji sajmova i razvijajući smjernice za realizaciju osobnih događaja u trenutnoj situaciji, dajući alate potrebne našim zajednicama da se ponovno okupe.“ Sedmi godišnji Globalni dan izložbi stavlja fokus na nezamjenjivu vrijednost fizičkih izložbi i poslovnih događaja licem u lice u stvaranju platformi za gospodarski rast i oporavak. To će također biti prilika za umrežavanje i upoznavanje drugih ljudi. Ovaj dan zagovaranja podupire više od 40 nacionalnih i međunarodnih industrijskih udruga, a vodi ga Globalna udruga izložbene industrije – UFI. Sve tvrtke i profesionalci u sektoru potiču se da se pridruže proslavi GED-a 1. lipnja 2022. naglašavajući utjecaj izložbi na lokalna gospodarstva, kako u izgradnji poduzeća tako i povezivanju ljudi iz cijelog svijeta. ST

POÈETAK NOVI POÈETAKNOVI PO ENDAR2022 ZAKALENDAR ZA KALENDA godina sa vama POÈETAK NOVI POÈETAKNOVI PO KALENDAR ZA NOVI POÈETAK JADRANSKI SAJAM BUDVA

KALENDAR PRIREDBI

47. SAJAM HRANE 30. III 2022. 2. IV 2022.

28. IV 2022. 3. V 2022.

15. V 2022. 15. IX 2022.

30. MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA, OPREME ZA HOTELIJERSTVO I UGOSTITELJSTVO - METUBES 38. SAJAM NAMJEŠTAJA, OPREME ZA DOMAĆINSTVA, POSLOVNE PROSTORE I UNUTRAŠNJU DEKORACIJU I SAJAM SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA 38. SAJAM NAUTIKE I OPREME ZA SPORT, KAMPING I REKREACIJU 19. SAJAM AUTOMOBILA, SAJAM MOTO OPREME , EV-SAJAM BAZAR ROBE ŠIROKE POTROŠNJE LJETNJI SAJAM 43. SAJAM GRAĐEVINARSTVA

5 - 8. X 2022.

9. SAJAM ENERGETIKE, SAJAM POSLOVNIH USLUGA 1. SAJAM START UP-A

A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode 5, Crna Gora Tel: +382 33 410 400 | Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me

www.adriafair.co.me

u žarištu

Odgovor na demografske izazove

Kolaps pronatalitetne politike piše: Ante Gavranović

Konzultantska kuća Kinsey Global Institute u jednoj od svojoj najnovijih analiza ukazuje da je demografija globalna sudbina, posebno u razvijenim industrijskim zemljama. Posljedica tih nepovoljnih kretanja jest logično globalno usporavanje budućeg rasta. Izlaz makroekonomski eksperti vide u globalnom povećanju produktivnosti. Mnogi primjeri, među kojima je i Hrvatska, pokazuju da u mjerenju stupnja dostignute produktivnost vrlo često zapostavljamo društvenu produktivnost. Bez koordinacije pojma produktivnosti vrlo je teško, gotovo nemoguće, očekivati sigurniju budućnost.

ržava smo s najnižom stopom radno aktivnog stanovništva. U pravnim subjektima radi ispod 1,5 milijuna stanovnika od otprilike 3,77 milijuna potencijalno radno sposobnog stanovništva. Drugim riječima, više od polovine potencijalno radno sposobnog stanovništva je privremeno ili trajno izvan tokova zapošljavanja. To je vjerojatno najbolnija točka ukupne ekonomske politike, gdje kreatori nisu znali (ili nisu htjeli) stvoriti preduvjete da se taj strukturni problem razriješi. Hrvatska, iza Irske, zemlja je s relativno najviše iseljenika u 20. stoljeću. Činjenica je da odlazi „cvijet mladosti“, najčešće obrazovani kadrovi u najboljim godinama. U Hrvatskoj je također zabilježen najsporiji rast stanovnika od svih europskih zemalja, te je prva europska zemlja u kojoj je 1968. stopa fertiliteta pala ispod 2,1 i - nikada više nije porasla. Istodobno, ukupno stanovništvo u prosjeku stari. Prema međunarodnoj kla58

Suvremena trgovina 3(47)

sifikaciji starim se stanovništvom smatra ono kod kojeg je udio osoba starijih od 65 godina veći od 7 posto. Prema posljednjem popisu, u Hrvatskoj taj je udio na razini iznad 20 posto. Taj se trend nastavlja i u 2021. i 2022. Godinama se upozorava na neravnotežu u demografskom pogledu i nepovoljni utjecaj na ekonomska kretanja, ali se ni u tragovima ne naziru elementi drukčije pronatalitetne politike. Pritom se zaboravlja da je pronatalitetna politika poticaj za „proizvodnju buduće radne snage“. Demografski kolaps prijeti održivosti razvoja Veliku opasnost za održivi razvoj u hrvatskom društvu krije u sebi demografski kolaps, koji prijeti urušavanju gospodarskog, a – vezano na to – zdravstvenog i mirovinskog te obrazovnog sustava. Naglašeni proces starenja stanovništva, nesrazmjer smrtnosti i rađanja, sve manji broj radno sposobnog sta-

novništva, a time i sve manje novih radnih mjesta, ugrožavaju temelje na kojima počiva održivost ukupnog društveno-ekonomskog sustava. Loši demografski trendovi pokazuju da se u Hrvatskoj nije vodila dobra demografska politika. Broj se stanovnika smanjuje i postaju sve stariji, a nezaposlenost mladih raste. Za preokretanje tih trendova treba promijeniti demografsku politiku, kako bi se izbjegli negativni efekti demografske tranzicije, u politiku koja će znatnije stimulirati natalitet. Bez stimuliranja nataliteta neće se moći dugoročno osigurati važan proizvodni faktor – rad. Da bi se osigurao porast rada za 20-ak godina potrebno je već sada početi s demografskim rastom. A s obzirom na društvenu i ekonomsku klimu to neće doći spontano, već se treba osigurati ekonomskom politikom. Ako se iz temelja ne izmijeni odnos prema poremećenim demografskim (ne) prilikama nećemo imati potomaka, ali ni budućnosti.

Nužna jasna populacijska politika Vodeći hrvatski demografi već godinama upozoravaju na važnost definiranja nacionalne populacijske politike smatrajući je prvorazrednim političkim i gospodarskim pitanjem.

Neravnoteža između broja rođenih i umrlih Hrvatska je u mnogo čemu vrlo zanimljiva i posebna zemlja. Recimo, broj stanovnika u svijetu stalno, čak rapidno raste; u Hrvatskoj se smanjuje. Nedavno je proglašen 7-milijarditi stanovnik planeta Zemlja, s naznakom da će do 2050. taj broj porasti na 9 milijardi. U Hrvatskoj je nedavni popis ponovno ukazao na veliku boljku i opasnost hrvatskog naroda – broj stanovnika stalno se smanjuje. Prema stručnim prognozama, 2050. bit će nas samo 3,5 milijuna. Od 2011. do 2021. godine, broj stanovnika smanjio se za više od deset posto u 12 županija, broj kućanstava smanjio se za više od deset posto u pet županija, dok se broj stambenih jedinica povećao za više od deset posto u četiri županije. Taj svojevrsni paradoks govori o teškom povijesnom nasljeđu, u kojem je Hrvatska gubila, trajno ili u najboljim godinama života, svoje najpotencijalnije kadrove, zahvaljujući prije svega ratu i ratnim posljedicama, ali – još bolnije – trajnom iseljavanju. Ranije su to bili uglavnom neobrazovani i nekvalificirani kadrovi; danas se iseljavaju upravo obrazovani ljudi.

Treći, svakako najbolniji i dugoročno s nesagledivim posljedicama, problem demografskog kolapsa odnosi se na trajnu neravnotežu između novorođenih stanovnika i smrtnosti. Upravo starenje stanovništva ima nepovoljne posljedice i šire implikacije na porast i smanjivanje broja stanovnika u radnoj dobi te na stupanj aktivnog stanovništva. Nas najviše zanima odraz tih nepovoljnih trendova na ekonomska kretanja, a napose na budućnost u Hrvatskoj. Broj novorođene djece u posljednjih dvadeset godina stalno je manji od broja umrlih osoba. Analize pokazuju kako je demografski deficit vjerojatno naš najvažniji, najteži i najdalekosežniji strukturni problem. U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih, je 141.707 stanovnika u korist umrlih. Pridodamo li tome privremene podatke za 2021. godinu koje je Zavod dosad objavio, prirodni prirast je još nepovoljniji. Umro je 164.641 stanovnik više nego što ih se rodilo. A prema objavljenim podacima DZSa o vanjskim migracijama stanovništva RH, migracijski saldo u razdoblju od 2011. do 2020. iznosi minus od 111.922 stanovnika.

Ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj opasno se smanjuje i nastavi li se ovakav trend sredinom 21. stoljeća imat ćemo samo 3,5 milijuna stanovnika, a krajem ovog stoljeća, prema procjenama stručnjaka, tek oko 1,3 milijuna stanovnika. Ukratko, demografski trendovi vrlo su nepovoljni i, što je bitno, oni se stalno pogoršavaju pa Hrvatskoj prijeti ozbiljan demografski kolaps. Dobar dio Hrvatske već se nalazi u fazi demografskog izumiranja. Činjenica je da su demografski potencijali sve veći ograničavajući čimbenik daljnjeg razvoja. Činjenica je, također, da za takav razvoj Hrvatska sada nema demografskih potencijala. Konačno, činjenica je da je Hrvatska danas država s najnižom stopom radno aktivnog stanovništva u Europi. Ujedno, sve je izraženiji manjak kvalificirane i stručne radne snage koja je godinama bila čvrsta okosnica hrvatskoga gospodarstva. Sve manje stanovnika, sve starije stanovništvo Ono što posebno zabrinjava jest okolnost da prema projekcijama stanovništva, u Hrvatskoj opada populacija u dobi od 25 do 30 godina čak za 30 posto. Istodobno, znatno raste broj starijih od 59 godina koji se smatraju nisko aktivni ili potpuno radno neaktivnim dijelom stanovništva. Ovo pitanje se zaoštrava jer se u nas ni u tragovima ne naziru elementi drukčije pronatalitetne politike. Pritom se zaboravlja da je pronatalitetna politika poticaj za „proizvodnju“ buST duće radne snage. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Što je bilo znamo. Što će biti (bolje da) ne znamo. piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

U prvoj polovici 2022. godine izazovi za gospodarstvo ne samo da ne prestaju već se vrtoglavo povećavaju. Ogledaju se prvenstveno u vidu rasta cijena energenata i sirovina koje se prelijevaju na cijeli opskrbni lanac uzrokujući rast troškova inputa primarne proizvodnje, pa onda posljedično rast cijena u maloprodaji, a razloge za isto treba tražiti u pandemiji i ruskoj invaziji na Ukrajinu.

zazovi koje donosi ostatak godine teško su predvidivi slažu se (gotovo) svi. Možda baš tu neizvjesnost najbolje opisu-

Suvremena trgovina 3(47)

ju riječi glavnog izvršnog direktora JPMorgan Chasea Jamie Dimon; „Uragan je tu dolje uz put i stiže u našem smjeru, ne znamo radi

li se o malom nevremenu ili superoluji.“ Kretanja u trgovini na malo u visokoj su korelaciji s općim ekonomskim stanjem i zrcalna su sli-

Gragički prikaz 1.: Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u 2020., 2021. i u I.-V. mjeseci 2022 . Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u 2020., 2021. i u I.- V. 2022. 10,0

2020.

-20,0

2021.

2022.

-30,0

svibanj

ožujak

siječanj

studeni

rujan

srpanj

svibanj

ožujak

siječanj

studeni

rujan

srpanj

svibanj

ožujak

-10,0

siječanj

0,0

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva 8,8%, Odjeća i obuća 7,5%, Rekreacija i kultura 5,6%, Razna dobra i usluge 5,4%, Alkoholna pića 1,2%, Zdravlje 1,1%, Obrazovanje 0,4%. U samo jednoj kategoriji i to Komunikacije zabilježen je pad i to za -0,1%, iako još za kratko, jer su od srpnja najavljena poskupljenja teleoperatera.

Kako kažu analitičari (op.a. analitičari Raiffeisen banke prognoziraju prosječnu godišnju stope inflacije -50,0 od 7,5% uz izloženost uzlaznim riKompozitni indeksi Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi zicima) vezano uz sve prisutne tržišne i geopolitičke poremećaje inIzvor: HNB, Ipsos; Obrada i grafički prikaz: Autorica članka flacija će svoj vrhunac dosegnuti u Izvor: HNB, Ipsos; Obrada i grafički prikaz: Autorica članka Gragički prikaz 1. Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača drugom tromjesečju i bit će riječ o u 2020., 2021. i u I.-V. mjeseci 2022. dvoznamenkastim stopama rasta. U prvih pet mjeseci 2022. godine kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja -40,0

potrošača, prema podacima HNB-a i Ipsosa, u skladu su s općom makroekonomskom I Hrvatska narodna banka sredisituacijom, uključujući i geopolitičko Svagodišnje tri indeksa, sad već tradicionalno, ka makroekonomije i reakcije po- stanje. ša stopa inflacije u Hrvatnom imaju je travnja revidirala prognonegativan predznak.na Iako je početkom skoj godine zabilježen je pozitivan trend i rast ze, optimizma u da inflacija u Hrvatnašanja potrošača njih. zabilježena u srpnju 2008. istaknuvši sva tri indeksa, ruska invazija na Ukrajinu preokrenula je indekse u veću negativnost, skoj još nije dosegnula svoj vrhuOstaje analizirati dostupne poka- godine i iznosila je 8,4%. slijedom rasta cijena i opće nesigurnosti. Tako je primjerice u siječnju indeks pouzdanja zatelje u prvih šest mjeseci 2022. Prema podacima Državnog Zavoda nac. Po osnovnom scenariju koji potrošača iznosio -14%, a u svibnju -24,8%. Indeks očekivanja potrošača svoj obuhvaća negativni sljedeće pretpostavke: godine i njihovu reflekciju na trgoza statistiku u jedanaest od ukupredznak u siječnju je s -14,9% u svibnju povećao gotovo za duplo na -28,9%.razmjerno A raste i kratko trajanje rata u vinu na(ne) malo. pno dvanaest klasifikacije indeks raspoloženja potrošača u siječnju s -26,2%skupina na u svibnju -38,0%. Ukrajini (op.a. 24.2. 2022. započebilježi se prosječni Rezultat to opće stope neizvjesnosti u kojem živimo. Činjenicagodišje da novac vrijeme Podaci o je kretanju inflacijevremena - ECOICOP la jeu ruska invazija) i normalizaciju nji rast u travnju u odinflacijepotrošačkih vrijedi manjecijena, i da primjerice kunacijena u prvoj polovici2022. lanjske godine, ne vrijede indeksa prema 100 cijena energenata i sirovina na gojednako, kao u prvojZavoda polovicizaove godine i dana setravanj slijedom togaNajviši bilježi pad moći nosu 2021. dvo-kupovne podacima Državnog stadišnjoj razini, stopa inflacije trebaslijedom povećanja troškova života kao i najave rasta drugih cijena i usluga. znamenkasti rast cijena zabilježen tistiku, ukazuju da su cijene dobala bi biti 5,4%, dok se godišnji rast Promet u trgovini na malo prema podacima Državnog Zavoda statistiku, godišnjoj razini Prijevozzaza 16,4%, naBDP-a ra i usluga za osobnu potrošnju, u je u kategoriji očekuje na razini od 3,2% raste od veljače 2021. godine u kontinuitetu petnaest mjeseci. Početkom 2022. godine travnju 2022. u odnosu na travanj Hrana i bezalkoholna pića 12,8% kažu u HNB-u. zabilježeno je ipak usporavanje rasta prometa u trgovini nasmalo. Valja uzeti u obzir i još i Restorani i hoteli 11,1%. Slijede 2021., u prosjeku više za 9,4%. Najprvih upet mjeseci 2022. godine uvijek nisku bazu s obzirom na pandemiju. Travanj je donio nastavak rasta, paUpromet viša je to zabilježena stopa inflaci- kategorije: Pokućstvo, oprema za kompozitni trgovini na malo u travnju 2022. u odnosu na travanj 2021. raste za 5,7%. U prva četiri indeksi pouzdanja, očeje.Grafički Do travnja 2022. godineprometa najvi- u trgovini kuću i održavanje 9,9%, prikaz 2.: Pregled na malo u I-kućanstva IV mjeseca 2022. kivanja i raspoloženja potrošača, mjeseca ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao 3% u odnosu na isto prema podacima HNB-a i Ipsosa, u razdoblje prošle godine. Kažu trgovci da se osjete promjene u ponašanju kupaca, od opet prisutnog trenda s početka pandemije+ 3% rasta potražnje za esencijalnim proizvodima, dosu s općom makroekonomskladu IV 2022. /I - IV 2021. komadnog smanjenja kupnje, I-ali i prisutnog straha od potencijalnih nestašica pa ondasituacijom, i skom uključujući i ge5,70% S druge pak 6% (pretjeranog) gomilanja zaliha (ulje, brašno, šećer, toaletni papir...). strane valja opolitičko stanje. Sva tri indeksa, uzeti u obzir da je potražnja za energijom i hranom neelastična i da tu ne trebasad očekivati već tradicionalno, imaju nega5% velike promjene, a potencijalni rizik odnosi se na djelatnost neprehrane. tivan predznak. Iako je početkom godine zabilježen pozitivan trend 4% 3,60% i rast optimizma u sva tri indeksa, 2 ruska invazija na Ukrajinu preo3% krenula je indekse u veću negativ2% 2% nost, slijedom rasta cijena i opće nesigurnosti. 1% 0%

0,30% Siječanj

Veljača

Ožujak

Travanj

Izvor: DZS; Obrada i grafički prikaz: Autorica članka

Grafički prikaz 2. Pregled prometa u trgovini na malo u I- IV mjeseca 2022.

Tako je primjerice u siječnju indeks pouzdanja potrošača iznosio -14%, a u svibnju -24,8%. Indeks očekivanja potrošača svoj negativni predznak u siječnju je s -14,9% u svibnju povećao gotovo za duplo na

Prva polovica godine u trgovini na malo započela je nastavkom konsolidacije tržišta trgovine www.suvremena.hr 61 mješovitom robom (preuzimanjem Peme, Lonia trgovina, Kordun Slunj (dio poslovanja), Duravit trgovine od strane Studenca), a naznake da će se tržište trgovine mješovitom robom

praksa i očekivanja -28,9%. A raste i indeks (ne) raspoloženja potrošača u siječnju s -26,2% na u svibnju -38,0%. Rezultat je to opće neizvjesnosti vremena u kojem živimo. Činjenica je da novac u vrijeme inflacije vrijedi manje i da primjerice 100 kuna u prvoj polovici lanjske godine, ne vrijede jednako, kao u prvoj polovici ove godine i da se slijedom toga bilježi pad kupovne moći slijedom povećanja troškova života kao i najave rasta drugih cijena i usluga. Promet u trgovini na malo prema podacima Državnog Zavoda za statistiku, na godišnjoj razini raste od veljače 2021. godine u kontinuitetu petnaest mjeseci. Početkom 2022. godine zabilježeno je ipak usporavanje rasta prometa u trgovini na malo. Valja uzeti u obzir i još uvijek nisku bazu s obzirom na pandemiju. Travanj je donio nastavak rasta, pa promet u trgovini na malo u travnju 2022. u odnosu na travanj 2021. raste za 5,7%. U prva četiri mjeseca ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao 3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kažu trgovci da se osjete promjene u ponašanju kupaca, od opet prisutnog trenda s početka pandemije rasta potražnje za esencijalnim proizvodima, do komadnog smanjenja kupnje, ali i prisutnog straha od potencijalnih nestašica pa onda i (pretjeranog) gomilanja zaliha (ulje, brašno, šećer, toaletni papir...). S druge pak strane valja uzeti u obzir da je potražnja za energijom i hranom

neelastična i da tu ne treba očekivati velike promjene, a potencijalni rizik odnosi se na djelatnost neprehrane. Prva polovica godine u trgovini na malo započela je nastavkom konsolidacije tržišta trgovine mješovitom robom (preuzimanjem Peme, Lonia trgovina, Kordun Slunj (dio poslovanja), Duravit trgovine od strane Studenca), a naznake da će se tržište trgovine mješovitom robom nastaviti konsolidirati i u drugom dijelu godine sve su očituje i (neslužbeno) očekuje nas daljnje preslagivanje na tržištu maloprodaje. Bit će svakako zanimljivo pratiti razvoj situacije na tržištu koje očito nikad ne miruje i nastavlja konsolidaciju i internacionalizaciju. Izgledno je da nam stiže euro kao službena valuta u Hrvatsku. Europska komisija i Europska središnja banka objavile su 1. lipnja 2022. izvješća o konvergenciji u kojima je

potvrđeno da Hrvatska ispunjava četiri nominalna konvergencijska kriterija (op.a. kriterij stabilnosti cijena, kriterij javnih financija, kriterij deviznog tečaja i kriterij dugoročnih kamatnih stopa) za pristup eurozoni. Također, u izvješću je potvrđena usklađenost zakonodavstva sa zahtjevima Ugovora i Statuta Europskog sustava središnjih banaka/ESB-a. Konačan korak u procesu uvođenja eura očekuje se 12. srpnja na sastanku Vijeća ministara financija u Bruxellesu i to pozitivnom odlukom Europske komisije. Uvažavajući potonje, službena valuta u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. bit će euro, a pred trgovcima je u drugoj polovici godine cijeli niz pripremnih radnji od rujna (op.a. 5.9.) i dvojno iskazivanje cijena. Dobra vijest je da se industrija putovanja vratila i da nas, prema najavama, unatoč svim nepoznanicama, očekuje vjerujemo dobra turistička sezona, a taj efekt će se preliti i na djelatnost trgovine. Ipak, cijeli je niz nepoznanica pred nama, od rata u Ukrajini, posljedično rasta cijena energenata i sirovina, do daljnjeg (nepoznatog) tijeka koronavirusa, ali i priprema za uvođenje eura. Očito je neizvjesno hoće li nas druga polovica godine počastiti nevremenom ili superolujom, Na kraju ostaje, ona; onom što ne možemo promijeniti moramo ST se prilagoditi.

Suvremena trgovina 3(47)

praksa i očekivanja

Nove maloprodajne tehnologije piše: izv. prof. dr. sc. Dario Dunković Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje, Ekonomski fakultet Zagreb

Velik je raspon maloprodajnih tehnologija u fizičkim prodavaonicama. Iako maloprodavači prate njihov razvoj, nisu uvijek spremni ulagati u nove stvari. Oklonosti sve većeg pritiska na maržu, strana konkurencija i izbirljivi kupci, nameću trgovinskom menadžmentu nove tehnološke izazove. Uostalom, mnoge se inovacije, na kraju, u nekim situacijama i lokacijama pokažu neisplative. U članku se obrađuju najnovije tehnologije koje mogu unaprijediti učinkovitost poslovanja, poboljšati privlačnost prodavaonice i produktivnost. Osim primjera iz prakse, korišteni su i rezultati nekih najnovijih znanstvenih istraživanja iz područja maloprodajnih tehnologija. Uvod Razvoj informacijske tehnologije izvorište je inovacija. Uvođenje bežične komunikacije, primjena pametnih uređaja i umjetne inteligencije mijenja maloprodaju, a sve se ubrzalo izbijanjem pandemije. Kupcima su privlačni hibridni modeli prodaje u kojima se kombiniraju prednosti fizičkih i virtualnih prodavaonica. Na primjer, maloprodavač može kreirati personaliziranu ponudu slanjem m-kupona kupcu s pametnim telefonom dok boravi u prodavaonici, što će mu stvoriti veće zadovoljstvo i bolje iskustvo kupovine. Mnogo je novih digitalnih tehnologija i scenarija koje mogu iskoristiti maloprodavači u fizičkim prodavaonicama, jer europski maloprodavaču po tome zaostaju za onima u SAD-u i Aziji. Do sada su se na tržištu jasno razlikovali online maloprodavači od onih koji nude robu u fizičkim (offline) prodavaonicama i često su se ti kanali uspoređivali po raznolikosti ponude i cijenama. Međutim, na maloprodajnom tržištu vlada trend u kojem nestaje granica iz64

Suvremena trgovina 3(47)

među online i fizičke prodavaonice. To znači da će maloprodajne tehnologije biti isprepletene do tolike mjere da kategoriziranje na online i offline više neće imati smisla, nego sve ide prema svekanalnoj maloprodaji (engl. omnichannel retailing). Naravno da veliki maloprodajni lanci, za razliku od onih manjih, mogu lakše podnijeti financijsko ulaganje i rizik i priuštiti si eksperimentiranje s različitim inovativnim rješenjima. Veliki igrači predvode inovacije i zato se nerijetko uzimaju kao primjeri. Znanstvenici i stručnjaci iz prakse smatraju kako fizičke prodavaonice mogu bolje iskoristiti mogućnosti koje pružaju nove maloprodajne tehnologije. Što su maloprodajne tehnologije? U literaturi se pojam maloprodajne tehnologije (engl. retail technologies) najčešće veže za korištenje visoke tehnologije kada je u funkciji bržeg i boljeg upravljanja i prodaje robe. Maloprodaja se ne bi mo-

gla obavljati da se u njoj ne koriste i druge tehnologije, međutim, one se ne tretiraju kao „maloprodajne tehnologije“ ako nisu namjenjene upravljanju i prodaji robe. Tako, na primjer, inženjeri koji se bave izgradnjom i uređenjem unutrašnjosti prodavaonice, razmišljaju o drugim tehnologijama kao što su tehnologija rasvjete ili grijanja, kada traže inovativna rješenja koja bi omogućila bolje iskorištenje sunčeve energije. Tehnologije izrade košara za robu, polica za slaganje ili vješalica za robu, kao i one za dizajniranje vitrina ili blagajničkih mjēsta također spadaju u maloprodajne tehnologije, jer su u funkciji boljeg, lakšeg i bržeg upravljanja i prodaje robe, a nisu vezane uz visoku tehnologiju. Razvoj visoke tehnologije vrlo je dinamičan i snažno utječe na maloprodaju koja se pod njezinim utjecajem neprestano mijenja i upravo je zato u središtu zanimanja. Maloprodavači gomilaju visoku tehnologiju i inovacije u svim područjima poslovanja. Sve je naglo potaknuto zahvaljujući epidemio-

loškim uvjetima u pandemiji, kako bi se kupci osjećali sigurnije za vrijeme kupovine. Digitalna tehnologija u tom je vremenu omogućila da premostimo ograničenja. Menadžment treba predvidjeti kako će se uvođenje inovacije odraziti na performanse, kupce i radnike, kako će utjecati na konkurentnost i koji je rok zastarijevanja tehnologije. Zbog toga menadžment obično prvo provodi testiranje funkcionalnosti nove tehnologije u sklopu prodavaonice.

ce i poslovne procese. Okupili su umjetna inteligencija (engl artificial 40 partnera u „Future Store Initia- intelligence, AI) i mobilni GPS (engl. tive“ da ponude inovativna rješe- global positioning system). nja. U prodavaonici su testirali tada Računarstvo u oblaku (engl. cloudnajnovije tehnologije: WiFi povezicomputing) uključuje korištenje vost, samoposlužne blagajne, taumreženog udaljenog servera gdje bletno računalo na košarama (tzv. se pohranjuju i obrađuju podaci, Personal Shopping Assistant), dia kasnije tim podacima software gitalne ekrane, samouslužne blaupravlja s bilo koje lokacije. Ova gajne (engl. self-checkout), pametne tehnologija je popularna jer je sve vage, pametne police, LCD pločice povoljnija, sigurnija i dostupnija. s cijenama, radio identifikaciju (tzv. Razvija se posebna vrsta računarRFID) i interaktivne kioske. Prodastva u oblaku, a to je mikro-oblak vaonica je potakla i mnoga znan(engl. micro-cloud computing), koji su u funkciji boljeg, lakšeg i bržeg upravljanja istvena prodaje istraživanja. robe, a nisu vezane uz visoku tehnologiju. Projekt je 2013. Kao što prikazuje Slika 1, u jednu omogućuje centraliziranu komuniRazvoj visoke tehnologije vrlo je dinamičan i snažno utječe na maloprodaju koja mnoge se pod njezinim godine prekinut, međutim, skupinuneprestano mogu semijenja kategorizirati utjecajem i upravo jetehzato u središtu zanimanja. kaciju između POS uređaja, kupaod ovih testiranih tehnologija uvenološke inovacije koje služe zapoVisoka tehnologija u prodavaonici dene su na tržište, od nekih se odu- ca i računalnog sustava. Kupcu se slenicima za izvršavanje poslovih može slati personaliziranu postalo jer suuse pojavili pametni te- Svetako Maloprodavači gomilajutableti); visoku tehnologiju i inovacije svim područjima poslovanja. je zadataka (npr. skeneri, u nudu lefoni (npr. PSA), neke teh-sigurnije bez vezivanja na javni oblak i naglo potaknuto zahvaljujući epidemiološkim uvjetima u pandemiji kakodok bi sese kupci osjećali drugu inovacije namijenjene dobez ugrožavanja performansi glavza vrijeme kupovine. Digitalna tehnologija je u tom vremenujoš omogućila premostimo(npr. ograničenja. nologije uvijekdaprobijaju bavljačimatreba i nabavi (npr. RFID, nog sustava. Mikro-oblak smješten Menadžment predvidjeti kako će senauvođenje inovacije odraziti na performanse, kupce i radnike, RFID i LCD pločice s cjenama). čini će plaćanja); u treću skupinu na lokaciji prodavaonice podržat kako utjecati na ikonkurentnost i koji jemarok zastarijevanja tehnologije. Zbog toga menadžment obično Ono što je uprodavaonice. današnje vrijeme ak- će zahtjevnije mobilne aplikacije prvo provodi testiranje funkcionalnosti nove u sklopu loprodajne tehnologije s kojima setehnologije tualno za „Future Store“ prodavao- uz manje opterećenje. Na taj nasuočavaju kupci kakoSlika bi ih lakšeskupinu Kao što prikazuje 1, se u jednu mogu se kategorizirati tehnološke inovacije koje nicu su računarstvo u mikro-oblaprivuklo i povezalo s proizvodima, čin maloprodavač može trenutno služe zaposlenicima za izvršavanje poslovih zadataka (npr. skeneri, tableti); u drugu inovacije roboti, 5G mreža, Internet namijenjene i nabavi (npr. RFID,ku, načini plaćanja); i u treću skupinu stvamaloprodajne uslugamadobavljačima i brendovima (npr. moposlati mobilni kupon za popust tehnologije s kojima sepametna suočavaju kupci kako bi ih ri se (engl. lakše privuklo i povezalo s proizvodima, uslugama Internet of things, IoT), subilne aplikacije, ogledana artiklu koji se sporije prodaje ila, brendovima (npr. mobilne aplikacije, interaktivnistvarnosti digitalni paneli, pametne čelje virtualne (engl. vir- police, interaktivni digitalni paneli,pametna pa- ogledala, upravo onim kupcima koji su u pro2D kodovi za spajanaje na online sadržaj i sl.). metne police, 2D kodovi za spaja- tual reality, VR) i proširene stvar- davaonici spojeni na mikro-oblak. Slika Klasifikacija maloprodajnih naje1.na online sadržaj i sl.).tehnologija. nosti (engl. augmented reality, AR), To može doprinijeti povećanju prodaje i povećanju lojalnosti. SpajaPodručja primjene njem na mikro-oblak kupci mogu Kupci Opskrbni lanac i nabava Zaposlenici lakše provjeravati ocjene potrošača i informirati se o značajkama proizvoda.

Skladište robe

Prodavaonica

Maloprodajne tehnologije namjenjene kupcima

Pametne police (engl. smart shelves) maloprodajna su tehnologija Slika 1.Raznoliko Klasifikacija maloprodajnih tehnologija. uvođenje inovativnih “smart” rješenja u fizičku prodavaonicu obuhvaća gotovo za sve privlačenje pažnje kupaca čije

Izvor: izrada autora Izvor: izrada autora

Slika 2. Tehnologije testirane 2003. godine u METRO „Future Store“.

procese koji se u njoj odvijaju, kao što obuhvaća i kupce, zbog čega se sve može nazvati transformacijom maloprodaje. eksperimentalne prodavaonice pod nazivom “Future Store” otvorio je njemački RaznolikoProjekt uvođenje inovativnih METRO još 2003. godine u Rheinbergu kako bi istraživao utjecaj inovativnih tehnologija (Slika 2) na „smart“ rješenja u fizičku prodakupce i poslovne procese. Okupili su 40 partnera u „Future Store Initiative“ da ponude inovativna vaonicuUobuhvaća sve tada pro-najnovije tehnologije: WiFi povezivost, samoposlužne rješenja. prodavaonicigotovo su testirali cese koji se u njoj odvijaju, kao što (tzv. Personal Shopping Assistant), digitalne ekrane, blagajne, tabletno računalo na košarama obuhvaća blagajne i kupce,(engl. zbogself-checkout), čega se svepametne vage, pametne police, LCD pločice s cijenama, samouslužne radio identifikaciju (tzv. RFID) i interaktivne može nazvati transformacijom ma- kioske. Prodavaonica je potakla i mnoga znanstvena istraživanja. Projekt je 2013. godine prekinut, međutim, mnoge od ovih testiranih tehnologija su uvedene loprodaje. Projekt eksperimentalna tržište, od nekih se odustalo jer su se pojavili pametni telefoni (npr. PSA), dok se neke tehnologije ne prodavaonice pod nazivom „Fujoš uvijek probijaju (npr. RFID i LCD pločice s cjenama).

ture Store“ otvorio je njemački METRO još 2003. godine u Rheinbergu kako bi istraživao utjecaj inovativnih tehnologija (Slika 2) na kup-

Izvor: odabir autora

Slika 2. Tehnologije testirane 2003. godine u METRO „Future Store“.

Ono što je u današnje vrijeme aktualno za „Future Store“ prodavaonicu oblaku, roboti, 5G mreža, Internet stvari (engl. Internet of things, IoT), www.suvremena.hr 65 sučelje v 2 virtual reality, VR) i proširene stvarnosti (engl. augmented reality, AR), um

slati personaliziranu ponudu bez vezivanja na javni oblak i bez ugrožavanja performansi glavnog sustava. Mikro-oblak smješten na lokaciji prodavaonice podržat će zahtjevnije mobilne aplikacije uz manje opterećenje. Na taj način maloprodavač može trenutno poslati mobilni kupon za popust na artiklu i očekivanja kojipraksa se sporije prodaje upravo onim kupcima koji su u prodavaonici spojeni na mikro-oblak. To može doprinijeti povećanju prodaje i povećanju lojalnosti. Spajanjem na miko-oblak kupci mogu lakše uvođenjeocjene nudi nove mogućnosti plaćanje. Kupci se uobičaje- Najveću pažnju treba dati upraprovjeravati potrošača i informirati đaj se ozaznačajkama proizvoda.

maloprodavačima. Police su po- no kreću prodavaonicom, na ekra- vo tehnologijama namijenjenim vezane sa središnjim računalnim nu im se prikazuju preporuke, stav- „shopper marketingu“ odnosno sustavom. Na naličju je LED ekran ljaju artikle u kolica, a kada zavr- privlačenje shoppera dok se kreće Maloprodajne namjenjene (Slika 3) koji tehnologije se mijenja. Kada je ku- kupcima kroz prodavaonicu. Kada je shopše, plate beskontaktno. pac udaljen od police, ekran bljeper ušao, već je privučen ponudom Ovaj testira Pametne policebrend (engl. proizvosmart shelves) su „Grab-n-Go“ maloprodajna koncept tehnologija za privlačenje pažnje kupaca skanjem naglašava prodavaonice, te sada nastupa se već dva destljeća i nije inovacičijedauvođenje nudi nove mogućnosti maloprodavačima. Police su povezane sa središnjim koji je izložen na polici, a kada „shopperračunalnim marketing“ za stimuliratržištu, međutim, vrijeme(engl. se približi ekranu se pojavljuju Pametna cart)ekran koriste ekran, nje smart i od pretvaranje shoppera u kupcaračunalnu sustavom. Nana naličju je LED ekran (Slikaja3)nakoji se mijenja. Kadaujekolica kupac udaljen police, pandemije postao je korisno rije- da odabere brend. Mogućnost skecijena i informacije o proizvodu. centralni sustav. Pomoću bljeskanjem naglašava brend proizvoda koji je povezane izložen nanapolici, a kada se približi na umjetne ekranu seinteligencije identificira Mogu se upotrijebiti i za promo- šenje kako bi se izbjeglo dugo če- niranja 2D kodova mobilnim urene formiraju redove i čekanje na blagajni imaju ugrađen i mobilni P pojavljuju cijena i informacije o proizvodu. Mogu se upotrijebiti i za promotivne poruke. Poredjertoga, tivne poruke. Pored toga, pamet- kanje i gužve na blagajnama i spri- đajima, korištenje pametnih ogleuobičajeno kreću prodavaonicom, na ekranu im se prikazuju preporuke pametne police opremljenekamerama kameramai i senzorima mogu prikupljati i kontakslati u računalni sustav različite ječilo izlaganje blagajnika ne police opremljene dala za isprobavanje odjeće kao i završe, beskontaktno. Ovaj „Grab-n-Go“ koncept se testira već podatke kao štomogu su demografska koji seplate zaustavljaju krajne police, zatim signalizirati s kupcima. Pametna kolica senzorima prikupljati iobilježja sla- tukupaca „chatbot“ (Slika 5) koji komunicira zahtijevaju interakciju s blagajniti u računalni sustav različite potržištu, međutim, vrijeme pandemije postao riješenje kak prodavaču ako na polici manjka zalihe i sl. Ova tehnologija korisna je ui za naglašavanje privatnih markije korisno s kupcima, odgovaraju na njihotehnologija se najčešće va pitanja i pomažu u pretraživagužve na blagajnama i spriječilo izlaganje blagajnika kontaktu s kupcim na datke polici.kao što su demografska obi- kom. Ova lježja kupaca koji se zaustavljaju uvodi u početku s manjim brojem nju artikala, samo su neki primjeinterakciju s blagajnikom. Ova tehnologija se najčešće uvodi u poče kraj3.police, zatim signalizirati pro- kolica i s vremenom se povećava. ri inovacija u pružanju maloproSlika Pametne police. Pametna kolica (engl. smart cart) koriste se ekran, računalnu kameru, senzore i bežično su vremenom povećava. dajne usluge. Roboti nalik ljudima povezane na centralni sustav. Pomoću umjetne inteligencije identificiraju sadržaj košarice. Takve košare ili robotska komunikacija stvaraju 4. Pametna u prodavaonici. ne formiraju redove i čekanje na blagajni Slika jer imaju ugrađenkolica i mobilni POS uređaj za plaćanje. se osjećaj prisustva čovjekaKupci s druge uobičajeno kreću prodavaonicom, na ekranu im se prikazuju preporuke,strane, stavljaju u kolica, a kada štoartikle ima značajke društvezavrše, plate beskontaktno. Ovaj „Grab-n-Go“ koncept se testira već nog dva ponašanja. destljeća i nije inovacija na

tržištu, međutim, u vrijeme pandemije postao je korisno riješenje kako bi se izbjeglo dugo čekanje Primjena prividne stvarnosti (engl.i gužve na blagajnama i spriječilo izlaganje blagajnika kontaktu s kupcima. Pametnereality, kolicaAR) neuzahtijevaju augmented virtualnim garderobama (engl. Virtual Fitting interakciju s blagajnikom. Ova tehnologija se najčešće uvodi u početku s manjim brojem kolica is Rooms) kombinira stvarni oblik tijevremenom se povećava. Slika 3.4. Pametne police. Slika Pametna kolica u prodavaonici.

Slika 4. Pametna kolica u prodavaonici.

la s virtualnim stvarima. To je novo interaktivno iskustvo za kupce koje ih može oduševiti, jer stvarni svi3 jet povezuje s virtualnim elementima. Za svu robu čija kupnja oviNajveću pažnju treba dati upravo tehnologijama namijenjenim si o probi (npr. odjeća ili naočale) privlačenje shoppera dok se kreće kroz prodavaonicu. Kada je shoppe maloprodavači mogu uvesti virprodavaonice, te sada nastupatualne „shopper marketing“ stimuliranje ip garderobe kako bizakod kuodabere brend. Mogućnost skeniranja 2D kodova mobilnim uređajima, paca povećali namjeru za kupovinom (Slika se te- s kupcim isprobavanje odjeće kao i „chatbot“ (Slika6).5)Tehnologija koji komunicira melji na sustavu digitalnog ogledai pomažu u pretraživanju artikala, samo su neki primjeri inovacija u la i vizualizaciji. Nakon što sustav Roboti nalik ljudima ili robotska komunikacija stvaraju osjećaj prisustv skenira oblik tijela s prednje i straznačajke društvenog ponašanja. žnje strane, formira avatara pre-

Najveću pažnju treba dati upravo tehnologijama namijenjenim „shopper marketingu“ odnosno Slika 5. Chatbot komunicira umjetnu inteligenciju. privlačenje shoppera dok se kreće kroz prodavaonicu. Kada je shopperkoristeći ušao, već je privučen ponudom davaču ako na polici manjka zaliprodavaonice, te sada nastupa „shopper marketing“ za stimuliranje i pretvaranje shoppera u kupca da he i sl. Ova tehnologija korisna je odabere brend. Mogućnost 2D kodova mobilnim uređajima, korištenje pametnih ogledala za i za naglašavanje privatnih skeniranja marisprobavanje ki na polici. odjeće kao i „chatbot“ (Slika 5) koji komunicira s kupcima, odgovaraju na njihova pitanja iPametna pomažukolica u pretraživanju artikala, samo su neki primjeri inovacija u pružanju maloprodajne usluge. (engl. smart cart) Roboti nalik ljudima ili robotska koriste ekran, računalnu kameru, komunikacija stvaraju osjećaj prisustva čovjeka s druge strane, što ima značajke društvenog ponašanja. senzore i bežično su povezane na centralni sustav. Pomoću umjetne

Slika 5. Chatbot komunicira koristeći umjetnu inteligenciju. inteligencije identificiraju sadržaj košarice. Takve košare ne formiraju redove i čekanje na blagajni jer imaju ugrađen i mobilni POS ure66

Suvremena trgovina 3(47)

Slika 5. Chatbot komunicira umjetnu inteligenciju. Primjena koristeći prividne stvarnosti (engl.

augmented reality, AR) u Virtual Fitting Rooms) kombinira stvarni oblik tijela s virtualnim stv iskustvo za kupce koje ih može oduševiti jer stvarni svijet povezuje s robu čija kupnja ovisi o probi (npr. odjeća ili naočale) maloprodavači

kupac može vidjeti kako mu stoji zajedno s drugim odabrani dodacima i sve dodati u virtua U kratkom vremenu može izmjeniti nekoliko kombinacija bez pretraživanja vješalica. Pam online i mobilne kanale s fizičkom prodavaonicom jer odjevni predmet odabran u mobilnoj aplikaciji su prodavaonici. novo iskustvo za kupce jer pružaju prirodan osjećaj i govor tijela. Koncept prividne stva može se probati na digitalnom ogledalu u fizičkoj i maloprodavači iz drugih grana, kao što je prodaja namještaja ili trgovci luksuznim Slika 6. Pametno ogledalo koristi prividnu stvarnost. brendovima koji na odjelima u robnim kućama postavljaju pametna ogledala za ruževe za ža kao što su Twitter, Facebook, Inkupci razmijenili iskustva na društvenim mrežama. stagram ili Snapchat.

Izvor: ardev.es Izvor: ardev.es

Virtualna stvarnost (engl. VirtualOva reality) može preko VR naočala u fizičkim maloprodajna tehnologija „odvesti kupca“ u virtualni posjet nacionalnom parku (Slika 7) kako bi doživjeli interakciju stvara visoku razinu društvenog odijelo za planinarenje i šator, a prilika osjećaja da to vidikod kaokupaca. avanturuUuprodavavirtualnom okružen iskustvo. Stavljanjem VR naočala, kupac odlazi iz stvarnog svijeta jer mu se simulira 3D o onici kupci uglavnom razmjenjuju je proizvod umjetne inteligencije. Pored toga, mogui se koristiti i rukavice kako bi se stvori iskustvo traže savjete od profesionalnih prodavača kojima je u inteinterakcija.

lanac brze prividnu mode Mango, kao i američki Neiman Marcus, provode resu projektprodaja robe. Međutim, kupSlika 6. Španjolski Pametno modni ogledalo koristi stvarnost. Slika 7. Kupci virtualnu za donošenje odluke. pametnih ogledala u svojim najvećim prodavaonicama. Neki prakticiraju dobavljači ovih rješenja,stvarnost kao što su MagicMirror ili ShopExp, na zaslonu traže podatke o veličini i boji odjevnog predmeta nakon čega ciznih dimenzija. Prije korištenja, kupac može vidjeti kako mu stoji zajedno s drugim odabrani dodacima i sve dodati u virtualnu košaricu. kupac skenira kod ili RFID odjevU kratkom vremenu može izmjeniti nekoliko kombinacija bez pretraživanja vješalica. Pametna ogledala nog predmeta kakojer bipružaju ga sustav su novo iskustvo za kupce prirodan osjećaj i govor tijela. Koncept prividne stvarnosti koriste prepoznao ili jednostavno odabii maloprodavači iz drugih grana, kao što je prodaja namještaja ili trgovci luksuznim kozmetičkim brendovima kojiiznaponude odjelima us robnim kućama postavljaju pametna ogledala za ruževe za usne kako bi re predmet ogledala. kupci razmijeniliogledalu iskustva naprikazuje društvenim se mrežama. U digitalnom

fotorealistično tijelo kupca u oda-reality) može preko VR naočala u fizičkim prodavaonica Virtualna stvarnost (engl. Virtual branoj odjeći u 360º. Napredniji „odvesti kupca“ u virtualni posjet nacionalnom parku (Slika 7) kako bi doživjeli interakciju. Može tražiti odijelo zamogu planinarenje i šator, ai slojeviprilika da to vidi kao avanturu u virtualnom okruženju, povećava sustavi prikazivati iskustvo. VRkošulju, naočala, kupac odlazi iz stvarnog svijeta jer mu se simulira 3D okruženje koje to, kao Stavljanjem na primjer odijeSlikase7.koristiti Kupci iprakticiraju virtualnu stvarnost za donošenje odluke. je proizvod umjetne inteligencije. Pored toga, mogu rukavice kako bi se stvorila svojevrsna lo i kaput istovremeno. Ova teh- Slika 8. „Social wall“ u fizičkoj prodavaonici. interakcija. U sklopu tehnologije digitalnih panela, tehnologija „društvenog zida“ ili (engl. nologija povezuje online i mobilSlika 7. Kupci prakticiraju virtualnu stvarnost za donošenje odluke. Slici 8, može privući kupce izvana i pomoći u donošenju odluke jer prikazu ne kanale s fizičkom prodavaoni- wall) kao na com, jer odjevni predmet odabran dojmove drugih kupaca s društvenih mreža kao što su Twitter, Facebook, Instagram ili Sn u mobilnoj aplikaciji, može se probati na digitalnom ogledalu u fizičkoj prodavaonici.

Španjolski modni lanac brze mode Mango, kao i američki Neiman Marcus, provode projekt pametnih Slika 8. „Social wall“ u fizičkoj prodavaonici. ogledala u svojim najvećim proOva maloprodajna tehnologija stvara visoku razinu društvenog osjećaja kod kupaca. U prodav U sklopu tehnologije digitalnih panela, tehnologija „društvenog zida“ ili (engl. social media davaonicama. Neki dobavljači ovih kupci uglavnom razmjenjuju iskustvo i traže kojima je u in Virtualna (engl.jer Virtual recisavjete ponekad doživljavajuprodavača te savjete wall) kao nakao Slicišto 8, može privući kupce izvana i pomoći u stvarnost donošenju odluke prikazuju mišljenja i od profesionalnih rješenja, su MagicMirror ili robe. Međutim, ponekad doživljavaju te savjete zavaravajućima jer imda se čini da pro ality) može preko VRkupci naočala fizavaravajućima, jer im se čini dojmove drugih kupaca s društvenih mreža kao prodaja što su Twitter, Facebook, Instagram ili uSnapchat. ShopExp, na zaslonu traže podatsamo žele ugoditi kupcima. Instantkupporuke sprodavači društvenih mreža komunikaciju zičkim prodavaonica „odvesti samoprikazuju žele ugoditi kup- drugih ke o veličini i boji odjevnog predkoji tekstom i slikama iskazuju svoju povezanost s brendom. ca“ u virtualni posjet nacionalnom cima.i doživljaje Instant poruke s društvenih meta nakon čega kupac može viparku (Slika 7) kako bi doživjeli inte- mreža prikazuju komunikaciju drudjeti kako mu stoji zajedno s drurakciju. Može tražiti odijelo za pla- gih kupaca koji tekstom i slikama gim odabrani dodacima i sve doninarenje i za šator, a prilika da to vidi iskazuju svoju povezanost i doživTehnologije potporu zaposlenicima dati u virtualnu košaricu. kao avanturu u virtualnom okru- ljaje s brendom. Prodavači koriste različite tehnologije za izvedbu svakodnevnih zadataka i poslova iskustvo. StavljaU kratkom vremenu može izmjeniti ženju, povećava 5 tehnologije utječu i na odnos između prodavača i kupaca jer stvaraju nove oblike međusobnih inte nekoliko kombinacija bez pretraži- njem VR naočala, kupac odlazi iz u prodavaonici. Neki primjeri tih uređaja su mobilni uređaji i skeneri bežično povezani sa sred potporu vanja vješalica. Pametna ogledala stvarnog svijeta jer mu se simu- Tehnologije za sustavom gdje svi pristupaju istim podacima. Pametna ogledala utječu i na zaposlenike i na ku su novo iskustvo za kupce, jer pru- lira 3D okruženje koje je proizvod zaposlenicima dodatne informacijePored o proizvodima ocjenama koje inače pružaju prodavači. Google chat, umjetne inteligencije. toga, i Prodavači žaju prirodan osjećaj i govor tijela. pružaju koristena različite tehnoloili Skype omogućuju video razgovore među udaljenim lokacijama i raz mogu se koristiti i rukavice kako bi gijezaposlenicima za izvedbu svakodnevnih zaKoncept prividne stvarnosti kori- informacija preko mobilnih uređaja, kao i instat chat aplikacije kao što je Quip. Digitalni pom se stvorila svojevrsna interakcija. dataka i poslova. Ove tehnologije ste i maloprodavači iz drugih gra- također mogu poboljšati produktivnost. na, kao što je prodaja namješta- U sklopu tehnologije digitalnih pa- utječu i na odnos između prodavaRobot kontrolira stanje na policama nela,9. tehnologija „društvenog zida“ ča i kupaca, jer stvaraju nove oblija ili trgovci luksuznim kozmetič- Slika kim brendovima koji na odjelima ili (engl. social media wall) kao na ke međusobnih interkacija u prou robnim kućama postavljaju pa- Slici 8, može privući kupce izva- davaonici. Neki primjeri tih uređaja metna ogledala za ruževe za usne na i pomoći u donošenju odluke, su mobilni uređaji i skeneri bežičkako bi kupci razmijenili iskustva jer prikazuju mišljenja i dojmove no povezani sa središnjim sustana društvenim mrežama. drugih kupaca s društvenih mre- vom gdje svi pristupaju istim podawww.suvremena.hr

ili Skype omogućuju video razgovore među zaposlenicima na udaljenim lokacijama i razmjenu informacija preko mobilnih uređaja, kao i instat chat aplikacije kao što je Quip. Digitalni pomoćnici također mogu poboljšati produktivnost. praksa i očekivanja Slika 9. Robot kontrolira stanje na policama

Izvor: Robotics Business Review

Izvor: Robotics Business Review Slika 9. Robot kontrolira stanje na policama.

Google Pay ili Apple Pay, samo se prislanjaju uz POS uređaj i tako daju ovlaštenje za prijenos novca s pohranjene kartice. Plaćanje izgleda tako jednostavno i brže nego ikada prije. Kupci za bezkontaktno plaćanje (engl. NFC) mogu zatražiti i plaćanje pametnim dodacima kao što su satovi (npr. Garmin Pay).

Mobilno plaćanje je financijska Iako je robotika prisutna u maloprodaji desetljeća, novija dostignuća uključuju Slikaveć 10.nekoliko Dron skenira palete. transakcija u koju je uključen morobote kao kontrolore robe, robote prodavače, kao i robote u skladištima, a koji mogu značajno bilni uređaj - pametni telefon ili dicima. Pametna ogledala utječu na godine oko 200 prodavaonica u SAD-u i oko 30 u Francuskoj automatizirati maloprodaju. Krajem i2019. gitalni pomoćnik s košare. Ono se zaposlenike i naMartya kupce,kao jerna pružakoristili su robota Slici 9. koji se slobodno kreće među policama, snima police i šalje počelo koristiti prije 20-ak godina, ju dodatne informacije o proizvopodatke o popunjenosti u računalni sustav. Može obići čitavu prodavaonicu dva do tri puta na dan. Tamo je tek posljednjih godina doživjedima i ocjenama koje inače pruža-javlja kada artikl nije na svojoj poziciji ili ako je ali gdje može, provjerava rokove trajanja, nešto proliveno, lo veliki napredak i dovelo do proju prodavači. chat, Zoom ili oštećena. Poznati su i roboti pod nazivom Millie i SmartSight a mogu javiti i Google kada je ambalaža artikla mjena u fizičkim prodavaonicama. Skype omogućuju video razgovore namjenjeni supermarketima. među zaposlenicima na udaljenim Upotrebom NFC beskontaktnog lokacijama i razmjenu informacija plaćanja na POS uređaju s debitpreko mobilnih uređaja, kao i instat nom karticom, pametnim telefochat aplikacije kao što je Quip. Di6 nom ili QR kodom ono mogu je postalo Slika 10. Dron skenira palete. U skladištima se obavljaju repetitivne aktivnosti koje se automatizir gitalni pomoćnici također mogu brzo i pristupačno. Postoji više rai izbjegle greške u identifikaciji. Važnu ulogu imaju roboti koji kormilare pa poboljšati produktivnost. zličitih vrsta mobilnog plaćanja, a nosti zamjenjuju. Dron može skeniskenirajući dronovi (engl. waredrone) kao na Slici 10 i roboti koji pomažu radnic Iako je robotika prisutna u malo- rati 200-400 paleta u sat vremena. sve se mogu podijeliti u dvije glavskeniratia)200-400 paletakoje u sat ne skupine: m-plaćanje za-vremena. prodaji već nekoliko desetljeća, no- čak u potpunosti zamjenjuju. Dron može htijeva od kupca registraciju u aplivija dostignuća uključuju robote kaciji (engl. mobile app) i b) beskonkao kontrolore robe, robote pro- Digitalno Digitalnoplaćanje plaćanje taktno plaćanje pomoću pametnog davače, kao i robote u skladištima, robe u prodavaonici digitalnim novčanicima (engl. digital w PlaćanjePlaćanje robe u prodavaonici dia koji mogu značajno automatiziuređaja koji je samo potrebno drgitalnim novčanicima (engl.udigital maloprodajna tehnologija nizu jer njome se zaključuje shopping i ostavlja t rati maloprodaju. Krajem 2019. gožati u blizini POS terminala kako bi wallet) posljednja je maloprodajna Europe iz 2021 godine, kartice u prod dine oko 200 prodavaonica u SAD- iskustvu kupca. U istraživanju Payment poslao NFC signal. tehnologija uEuropljana, nizu, jer se njome zakoristi 55% dok se mobilnim aplikacijama banaka ili drugih pružat u i oko 30 u Francuskoj koristili su Mobilni uređaji već se koriste za ključuje shopping i ostavlja takorobota Martya kao na Slici 9 koji novčanika (engl. mobile wallet) služi petina stanovništva. Pametni mobilni ure đer važan trag u iskustvu kupca. mobilni marketing i kao pomoć kod se slobodno kreće među polica- wallet app“ kao što su Google Pay ili Apple Pay samo se prislanjaju uz POS uređaj U istraživanju Payment Europe iz kupovine za pretraživanje ponuda, ma, snima police i šalje podatke o za prijenos novca s pohranjene kartice. Plaćanje izgleda tako jednostavno i brže ne 2021 godine, kartice u prodavao- a s tehnologijom plaćanja postapopunjenosti u računalni sustav. za bezkontaktno plaćanje (engl. NFC)li mogu plaćanje pametnim dodac su jošzatražiti moćniji iza maloprodaju. Može obići čitavu prodavaonicu nicama učestalo koristi 55% Euro(npr. Garmin Pay). Iako su kartice postale beskontadva do tri puta na dan. Tamo gdje pljana, dok se mobilnim aplikaciili drugih pružatelja kne, pametni mobilni uređaj opremože, provjerava rokove trajanja, jama banaka Mobilno plaćanje je financijska transakcija u koju je uključen mobilni ure usluga mobilnog novčanika (engl. mljeni GPS uslugom pružaju funkjavlja kada artikl nije na svojoj po- ili digitalni pomoćnik s košare. Ono se počelo koristiti prije 20-ak godina, ali je t mobile wallet) služi petina stanov- cije koje nisu dostupne na kartiziciji ili ako je nešto proliveno, a doživjelo veliki napredak i dovelo do promjena u fizičkim prodavaonicam mogu javiti i kada je ambalaža ar- ništva. Pametni mobilni uređaji koji cama, a postao je i identifikacijski beskontaktnog plaćanja na POS uređaju s debitnom karticom, pametnim telefono tikla oštećena. Poznati su i robo- koriste „m-wallet app“, kao što su uređaj za program vjernosti. je postalo brzo i pristupačno. Postoji više različitih vrsta mobilnog plaćanja, a sve ti pod nazivom Millie i SmartSight dvije glavne skupine: a) m-plaćanje koje zahtijeva od kupca registraciju u aplikac namjenjeni supermarketima. Stimuliranje kupaca da koriste mobilne uređaje za U skladištima se obavljaju repetitivne aktivnosti koje se mogu automatizirati kako bi se ubrzale i izbjegle greške u identifikaciji. Važnu ulogu imaju roboti koji kormilare pametnim skladištima, skenirajući dronovi (engl. waredrone) kao na Slici 10 i roboti koji pomažu radnicima u skladištu ili ih čak u potpu68

Suvremena trgovina 3(47)

i b) beskontaktno plaćanje pomoću pametnog uređaja koji je samo potrebno plaćanje povećava njihovu povezanost s maloprodajnim terminala kako bi poslao NFC signal. brendom i olakšava maloprodavaču preciznu marketinšku Mobilni uređaji se već koriste za mobilnijemarketing i kao pomoć kod kupo komunikaciju s njima. Payments Europe proveo anketu ponuda, a s tehnologijom plaćanja postali su još moćniji za maloprodaju. Iak čiji rezultati otkrivaju kako bi 7/10 Europljana prihvatilo beskontakne, pametni mobilni uređaj opremljeni GPS uslugom obvezno digitalno plaćanje u prodavaonicama, a 7/10 pružaju funkcije k karticama, a postao je i identifikacijski uređaj za program vjernosti. maloprodavača traži mogućnost da može odbiti plaćanje

gotovinom ako to ponudi kupac. Stimuliranje kupaca da koriste mobilne uređaje za plaćanje povećava njih maloprodajnim brendom i olakšava maloprodavaču preciznu marketinšku kom Payments Europe je proveo anketu čiji rezultati otkrivaju kako bi 7/10 Europljana digitalno plaćanje u prodavaonicama, a 7/10 maloprodavača traži mogućnost da m

Umjetna inteligencija u oglašavanju Na maloprodaju utječu mnoge nove tehnologije i vjerojatno će nastaviti jačati svoj utjecati u budućnosti. Umjetna inteligencija u digitalizaciji maloprodajne usluge mijenja odnose između maloprodavača i shoppera. Njezina možda i najvažnija uloga u maloprodaji je primjena u stvaranju drukčijeg iskustva kod kupaca. Pored poznate široke primjene u većini maloprodajnih tehnologija koje pogoni (roboti, dronovi, virtualna stvarnost i sl.), umjetna se inteligencija sve više razvija za potrebe marketinške komunikacije s kupcima (engl. customer intelligence). Svaki brend vapi za kupcima i menadžment traži načine kako ih privući. Tradicionalni način masovnog oglašavanja namjenjen je slanju univerzalne poruke širokom auditoriju (engl. broadcasting) u kojem se pretpostavlja da ima mnogo onih koje poruka može privući. Suprotno „širokom“ je „usko“ oglašavanje (engl. narrowcasting) namjenjeno određenoj grupi kupaca ili oglašavanju na digitalnim ekranima samo u određenoj prodavaonici. To predstavlja najnapredniji oblik ciljanog oglašavanja. Ova tehnologija oglašavanja koristi umjetnu inteligenciju za obradu mnogo diskretnih varijabli pohranjenih u profilu kupca, kako bi pomoću statističkih metoda mogla prilično pouzdano predvidjeti ciljanog kupca. Ako je vani vruće, ponuda će biti privlačnija ako se na ekranima u prodavaonici nudi sladoled, a ako je hladnije vrijeme, ponuda kave će vjerojatno bolje odgovarati U pripremi je europska uredba (Artificial Intelligence Act) kojom će se diljem Unije regulirati primjena umjetne inteligencije u privatnom i javnom sektoru, a time će i maloprodavači koji koriste ovu tehnologiju imati dodatne obveze i ograničenja oko upravljanja ovim sustavima. AI sustavi će se kategorizirani u četiri skupine među kojima će

Pored poznate široke primjene u većini maloprodajnih tehnologija koje p virtualna stvarnost i sl.), umjetna inteligencija se sve više razvija za potrebe ma s kupcima (engl. customer intelligence). Svaki brend vapi za kupcima i menadž ih privući. Tradicionalni način masovnog oglašavanja namjenjen je slanju univ biti i skupina visokorizičnih susta- će stvarati zanimanje među kupciauditoriju (engl. broadcasting) u kojem se pretpostavlja da ima mnogo onih koj va čije će uvođenje morati odobriti ma uzbuđenjem koje nude u proSuprotno „širokom“ jetijelo. „usko“ oglašavanje narrowcasting) namjenjeno od posebno regulatorno Važno storu (engl. (Slika 12). Kupci će moći naje da potrošači budu informirani ručiti uproizvod da im se dostavi na oglašavanju na digitalnim ekranima samo određenoj prodavaonici. To predsta kada su izloženi subliminalnim tehkućnu adresu. Ovo će biti vjerojatciljanog oglašavanja. Ova tehnologija oglašavanja koristi umjetnu inteligen nikama umjetne inteligencije koje no prvi izbor za online maloprodiskretnih varijabli pohranjenih u profilu kupca kako bi pomoću statističkih im nisu vidljive i kojih nisu svjesni, davače koji otvaraju fizičke prodapouzdano predvidjeti kupca.vaonice. Ako je vani vruće, ponuda će biti privlačn jer, po svemu sudeći,ciljanog takav način AI može ili psihouprimjene prodavaonici nudifizički sladoled, a ako je hladnije vrijeme, ponuda kave će vjeroja

Ostali oblici uključuju pop-up prodavaonice koje će online maloproU pripremi je europska uredba (Artificial Intelligence Act) kojom će se davači postavljati češće nego što primjena umjetne inteligencije u privatnom javnom sektoru, a timeće će i malopr im je toisada praksa, ali otvarat Novi maloprodajni formati ovu tehnologiju imati dodatne obvezeihi iograničenja okokoji upravljanja ovim sustav maloprodavači žele prodaMaloprodajne tehnologije potiču ti zaostalu sezonsku kolekciju. Za kategorizirani u četiri skupine među kojima će biti i skupina visokorizičnih sust razvoj fizičkih prodavonica. Već se razliku od showroom prodavaomorati odobriti posebno regulatorno Važno je da potrošači budu informir može prognozirati u kojem smjeru tijelo. nice, ove su privremene i zatvasubliminalnim tehnikama umjetne koje im nisu vidljive i kojih nisu ide nastajanje novih, drukčijih ma- inteligencije raju se nakon što obave svoju svrloprodajnih formata. Iako su male sudeći takav način primjene AI možehu fizičku ili psihološki naškoditi potrošačim zbog koje su otvorene. Slijedeći prodavaonice već vrlo zastuplje- koncept su prodavaonice u kojima ne na mnogim mjestima, prodor- će se moći iznajmljivati stvari (Slinost svekanalne maloprodaje do- ka 13). To znači da će kupci ovdje vest maloprodajni će do još veće potrebe Novi formatiza ma- moći unajmiti odjevni predmet ili lim prodavaonicama i automatizi- dodatak na neki rok i nositi ga iako ranim kioscima u kojima će kup- potiču Maloprodajne tehnologije prodavonica. nije razvoj njihovofizičkih vlasništvo ili iznajmitiVeć se mo ci moći na brzinu uzeti što im je smjeru ide nastajanje novih, drugačijih Iako su male nekimaloprodajnih druge stvari, a formata. mogu i kupiti potrebno i platiti mobilnim telefo- ako žele. Maloprodavači ovdje mozastupljene na mnogim nom. Ovi formati bit ćemjestima, jako slični prodornost svekanalne maloprodaje dovest će raju uložiti napor u stvaranje pomalim prodavaonicama i automatiziranim kioscima u kojima će kupci moći n priručnim prodavaonicama obzinude preko web aplikacije onoga rom na gustoću i lokaciju (Slika 11). potrebno i platiti mobilnim telefonom. Ovi formati bit će mnogo što kupci žele i kreirati programslični prir obzirom i lokaciju (Slika 11). pretplate za članstvo. Ovom forRaširit ćenasegustoću prodavaonice posebno namjenjene demostriranju no- matu ide u korist jačanje svijesti Slika 11. Best (engl. Buy express kiosk City store o održivoj potrošnji, ekonomska vih proizvoda showroom) kojei IKEA loški naškoditi potrošačima.

Slika 11. Best Buy express kiosk i IKEA City store. Slika 12. Primjeri showroom prodavaonice

Raširit će se prodavaonice posebno namjenjene demostriranju n showroom) koje će stvarati zanimanje među kupcima uzbuđenjem koje nude Kupci će moći naručiti proizvod da im se dostavi na kućnu adresu. Ovo će biti online maloprodavače koji otvaraju fizičke prodavaonice.

Slika 12. Primjeri showroom prodavaonice.

Ostali oblici uključuju pop-up prodavaonice koje će online maloprodavač www.suvremena.hr nego što im je to sada praksa, ali otvarat će ih i maloprodavači koji 69 žele prodati kolekciju. Za razliku od showroom prodavoanice, ove su privremene i zatvaraju s

Maloprodavači ovdje moraju uložiti napor u stvaranje ponude preko web aplikacije onoga što kupci žele i kreirati program pretplate za članstvo. Ovom formatu ide u korist jačanje svijesti o održivoj potrošnji, ekonomska neizvjesnost, slabljenje kupovne moći i porast cjenovne osjetljivosti potrošača.

praksa i očekivanja

Slika 13. Prodavaonica za iznamljivanje odjeće i pogon za čišćenje odjeće. prodaji, neke se testiraju već dvadesetak godina i maloprodavači su još uvijek skeptični oko njihova uvođenja. Na nekoliko primjera pokazano je kako se najveće mogućnosti za kupce kriju u povezivanju fizičke prodavaonice s online kanalima. Mobilna tehnologija i umjetna inteligencija postaju najIzvor: Rent the Runway prodavaonica vežnije tehnologije u koje maloproIzvor: Rent the Runway prodavaonica davači ulažu, međutim, uvest će Slika 13. Prodavaonica za iznamljivanje odjeće i pogon za čišćenje odjeće. se i neka regulatorna Novi format za koji se očekuje veća tržišna zastupljenost je format prodavaonice u kojoj će ograničenja na tom planu. Maloprodajne tehtrgovac obaviti slabljenje popravak ilikupovne servisiranjehtjev različitih proizvoda (npr. mobitela, sata) po uzoru na format neizvjesnost, može odgovoriti proizvođač. nologije potiču razvoj moći i porastbicikala cjenovne Maloprodavačima se Važno ovdje može prodavaonice gdjeosjetljivopostoji servisni i prodajni prostor. je da vlasnik ostavi proizvod i novih maloprodajnih sti potrošača. promijeniti mogu, primjeovisno o trajanju popravka može ga podignuti odmahuloga ili ga jer trgovac može dostaviti na kućnu formata adresu. koji se tim tehrice, popunjavati kontejnere za de- nologijama sve više prilagođavaju. Novi format za koji se format očekujekoji većapostaje popularan je tzv. groserant - hibridni format priručne Maloprodajni terdžent i vraćati ih nazad kupcitržišna zastupljenost je (engl. formatGROCEry+restauRANT) proprodavaonice i restorana u kojem se nudi svježe pripremljena hrana. Tu ma, što im može donijeti uštedu davaonice u kojoj će trgovac se ne može jasno utvrditi da li jeobato prodavaonica ili restoran, a cilju je privući užurbane Izvorikupce i ponuditi jer ne moraju odlaziti prodavaviti popravak ili servisiranje različiim cjelokupno iskustvo. Na ovaj način se kupovina može produljiti boravkom u restoranuY, što stvara onicu, izbjegavaju plaćanje troško- Tueanrat, Papagiannidis, S. & Alatih proizvoda (npr. mobitela, sata) dodatnu vrijednost i prostor za zaradu. va amabalaže i maloprodajne usmanos, E. (2021) A conceptual po uzoru na format prodavaonice framework of the antecedents of luge koji čine značajan udio u cijebicikala gdje postoji servisni i procustomer journey satisfaction in ni. Neki maloprodajni lanci i proidajni prostor. Važno je da vlasnik omnichannel retailing. Journal of zvođači već su uspostavili ovakvu Isključivanje maloprodavača kao posrednika ostavi proizvod i ovisno o trajanju Retailing and Consumer Services, suradnju na bazi programa „pretpopravka može ga podignuti od61, 102550. Internetska tehnologija omogućuje komunikaciju između proizvođača i kupaca. U platiizravnu se i uštedi“. mah ili ga trgovac može dostaviti Beck, M. i Crié, D. (2018) I Virtually Try scenariju Interneta stvari, može se isključiti maloprodavač tako da proizvođač izravno dostavlja kupcu. na kućnu adresu. it . . . I Want it! Virtual FittingRoom:

Ako je IoT uređaj programiran za upućivanje narudžbe za neki potrošni materijal, kao štotojeIncrease tinta zaOn-line and OffA Tool Zaključak Maloprodajni kojina popisač ili deterdžentformat za perilicu, takav zahtjev može odgovoriti proizvođač. Maloprodavačima se ovdje line Exploratory Behavior, Patrostaje promijeniti popularanuloga je tzv. grosemože jer mogu primjerice popunjavati kontejnere za deterdžent i vraćati ih nazad nage and Purchase Intentions. Digitalne tehnologije proširile su rant ‒ hibridni format priručne prodavaonice i restorana (engl. GROCEry+restauRANT) u kojem se nudi svježe pripremljena hrana. Tu se ne može jasno utvrditi da li je to prodavaonica ili restoran, a cilj je privući užurbane kupce i ponuditi im cjelokupno iskustvo. Na ovaj način kupovina se može produljiti boravkom u restoranu što stvara dodatnu vrijednost i prostor za zaradu. Isključivanje maloprodavača kao posrednika Internetska tehnologija omogućuje izravnu komunikaciju između proizvođača i kupaca. U scenariju Interneta stvari, može se isključiti maloprodavač tako da proizvođač izravno dostavlja kupcu. Ako je IoT uređaj programiran za upućivanje narudžbe za neki potrošni materijal, kao što je tinta za pisač ili deterdžent za perilicu, na takav za70

Suvremena trgovina 3(47)

odnos kupaca i maloprodavača ublažavanjem granica između fizičke i online prodavaonice. Među mnogim digitalnim tehnologijama koje mogu naći primjenu u malo-

Journal of Retailing and Consumer Services, 40, 279–86. 9

Capgemini (2021) Retail digital transformation: A Leap To Next Gen Retal (Dostupno na https://capgemini-engineering.com/…/retaildigital-transformation_whitepaper_dec-21.pdfD Dunković, D. (2021) Poslovno upravljanje u trgovini, 2. izd. Ekonomski fakultet Zagreb. Equinox (2020) Što je proširena stvarnost (AR) i kako ju koristiti. Dostupno na: (https://equinox.vision/2020/10/sto-je-prosirenastvarnost-ar-i-kako-ju-koristiti) Metro group (2003) Welcome to the Future Store. (Dostupno na: http:// w w w.chainlinkresearch.com/ parallaxview/whitepapers/Welcome_to_the_future_store.pdf) Shankar, V. i drugi (2021) How Technology is Changing Retail. Journal of Retailing, 97(1), 13-27. Pantano, E. i Willems, K. (2022) Technological solutions in physical retailing. U knjizi Retail in a New World. ST Emerald Points.

Birajte mudro! Tvrtka KTC posluje od 1992. godine. Danas zapošljavamo gotovo 1500 djelatnika. Sjedište tvrtke je u Križevcima. Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu, a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu. Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar. Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.

1500

ZAPOSLENIH

30 GODINA

POSLOVANJA

GRADOVA

14 000 000

POTROŠAČA GODIŠNJE

227 000

ČLANOVA KLUBA

VJERNOST

www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Prelazak na euro

Na što trgovci trebaju obratiti pozornost u procesu zamjene hrvatske kune eurom? piše: Anita Jurjević, konzultant/savjetnik Retail DNA obrt za poslovne usluge, anita.retaildna@europe.com

Prelazak na euro sve je bliži. Hrvatska sredinom srpnja očekuje odluku Europske komisije da sa početkom sljedeće godine može uvesti euro kao svoju valutu. Od 5. rujna 2022. godine pa sve do kraja 2023. godine cijene se trebaju iskazivati dvojno – u kunama i u eurima. 14 dana od datuma uvođenja eura započinje razdoblje dvojnog optjecaja, tj. period u kojem će potrošači moći plaćati eurima i kunama, dok će trgovci biti obvezni vraćati eure, kad god je to moguće. Izrazito je važno ne podcijeniti opseg aktivnosti i promjena koje je potrebno poduzeti kako bi se prilagodilo poslovanje u novoj službenoj valuti. Svaki trgovac treba se informirati o novostima koje dolaze, utvrditi vlastite potrebe i prilagodbe te definirati plan aktivnosti kako bi osigurao poslovanje sukladno zakonskim propisima. 72

Suvremena trgovina 3(47)

Priprema, priprema, priprema! Kao i uvijek, dobra priprema je pola posla. Razdoblje pripreme je vremenski period u kojem se trgovci trebaju informirati o promjenama koje dolaze, te prilagoditi svoje poslovanje i procese na uvođenje eura kao službene valute. Cilj pravovremene pripreme je neometana i brza zamjena službenih valuta, uz minimalne utjecaje na poslovanje i maksimalnu učinkovitost. Period pripreme je i najduže razdoblje u cjelokupnom procesu tranzicije i potrebno mu je posvetiti posebnu pažnju. Jedan od sustava koji je potrebno prilagoditi je računovodstveno i financijsko upravljanje. Obzirom da se radi o izvještajima i obrascima koji su vezani uz porezne i financijske obveze prema državi, iznimno je bitno upoznati se sa pravilima iz ovog segmenta poslovanja vezano za prelazak na euro. Pri sastavljanju financijskih izvještaja za 2022. godinu poduzeća će biti dužna vrijednosti iskazivati u kunama. Primjer je PDV obrazac za prosinac 2022. Iako se podnosi u siječnju 2023. kada će euro biti službena valuta – podnosi se u kunama. Počevši od godine u kojoj je euro uveden, financijski će se izvještaji izrađivati korištenjem eura kao nove službene valute. Dakle, izvješća za 2023. godinu dostavljaju se u eurima. Trgovci čija poslovna godina ne odgovara kalendarskoj godini (koja traje primjerice od 1.3.2022. do 28.2.2023.) izvješća predaju u eurima. Što se tiče sredstava na računu, na datum uvođenja eura, banke su obvezne bez naknade preračunati sredstva iz kuna u eure prema fiksnom tečaju konverzije. Svi knjigovodstveni poda-

ci evidentirani u poslovnim knjigama (uključujući osnovna sredstava, sitni inventar, zaliha materijala, robe, proizvoda i nekretnina) namijenjeni prodaji do 31.12.2022. moraju biti iskazani u kunama, a od 1.1.2023. u eurima. Preračunavanje (konverzija) zaključnog stanja u kunama provodi se primjenom fiksnog tečaja konverzije. Nadalje, trgovci trebaju znati da su svi postojeći ugovori u kunama i dalje važeći. Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj strani na jednostrani raskid ili otkaz ugovora. Svi novčani iskazi u kunama u trenutno važećim ugovorima, smatraju se iznosima u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije. Preporuka je za ugovore koji su sklopljeni s partnerima izvan eurozone da se doda klauzulu o euru kojom se utvrđuje da će euro biti važeća valuta. Računovodstveni, financijski i pravni procesi u pravilu su vezani na odgovarajući informacijski sustav, stoga će prilagodbe biti potrebno napraviti i za informacijske sustave koji podržavaju te procese, ali i za druge bitne procesa unutar poduzeća. Primjerice, izgled cjenovne etikete, izdavanje i izgled računa, izgled stranice internet trgovine, rad na blagajni, obračun plaća, sustavi izvještavanja i dr. Obzirom na obvezan period dvojnog

prikaza cijena, sve što je navedeno će na određen način trebati sistemski prilagoditi da ima mogućnost prikaza iznosa u kunama i eurima. Prilagodba informacijskih sustava za uvođenje eura zahtijeva pravovremenu pripremu i testiranje. Ovo je posebno važno jer često takve prilagodbe zahtijevaju i naviše vremena. Prvi korak svih trgovaca je utvrditi koji će informacijski sustavi biti zahvaćeni promjenom. Slijedeći korak je definiranje potrebnih prilagodbi, vremenskog okvira te potencijalnih troškova. Trgovci se trebaju informirati na koji način će proizvođači ili održavatelji informacijskih sustava provesti nadogradnje i dorade potrebne za prelazak na euro, koliko im je vremenski potrebno za nadogradnju te koji su troškovi. Preporuka svim trgovcima je da u ovaj proces krenu čim prije kako se ne bi doveli u rizik kašnjenja neophodnih prilagodbi. Također, treba uzeti u obzir dostupnost informatičkih stručnjaka kojih u procesu prilagodbe može biti ograničeno, što opet za trgovce može značiti povećanje troškova. Sve prilagodbe informacijskog sustava potrebno je i pravovremeno testirati, kako bi na vrijeme otklonili eventualne propuste i bili sigurni da će na vrijeme imati podršku programa koji koristite.

www.suvremena.hr

praksa i očekivanja Tablica 1. Potrebne prilagodbe informacijskog sustava podržati zahtjeve dvojnog iskazivanja cijena na datum uvođenja eura provesti preračunavanje (konverziju) s kune na euro koristeći fiksni tečaj konverzije i pravila zaokruživanja podržati opciju dvojnog optjecaja gotovine u prva dva tjedna nakon datuma uvođenja eura omogućiti usporedno izvještavanje s istim razdobljem prošle godine zadržati mogućnost obrade u kunama za one procese koji se odnose na prethodnu godinu, a obavljaju u tekućoj godini (primjerice izrada godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu godinu u kunama) Izvor: Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom

Kako će izgledati opskrba novcem?

Tablica 2. Pripremno razdoblje

U pripremnom razdoblju započinje i opskrba gotovim novcem eura. Trgovci se trebaju na vrijeme opskrbiti gotovim novcem novčanica i kovanica eura kako bi bili u mogućnosti potrošačima vraćati eure od 01.01.2023. Četiri mjeseca prije dana uvođenja eura HNB će početi opskrbljivati poslovne banke novčanicama eura, a kovanim novcem najranije tri mjeseca prije. Trgovci će se gotovim novcem moći opskrbiti preko svojih poslovnih banaka u procesu posredne opskrbe i pojednostavljene posredne opskrbe. U procesu posredne opskrbe banke će u dogovoru sa zainteresiranim trgovcima odrediti u kojem će ih iznosu opskrbiti gotovim novcem. Preduvjet za početak posredne opskrbe je da trgovac s bankom sklopi ugovor o posrednoj predopskrbi. Sama opskrba gotovim novcem može započeti najranije 1. rujna 2022. za euro novčanice te 1. listopada 2022. za euro kovanice. Manjim poduzećima će biti omogućena pojednostavljena posredna opskrba. Pravo sudjelovanja u pojednostavljenoj posrednoj opskrbi imat će samo oni trgovci koji imaju manje od deset zaposlenika i čiji godišnji neto prihodi/ili godišnja bilanca ne prelazi dva milijuna eura. Preduvjet za početak pojednostavljene posredne predopskrbe je prethodno potpisana izjava, a opskrba započine 5 dana prije uvođenja eura. 74

Suvremena trgovina 3(47)

Izvor: HNB, nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom

Razdoblje dvojnog optjecaja Na sve trgovce koji barataju gotovim novcem vrlo intenzivan i dinamičan perid će biti razdoblje dvojnog optjecaja. Razdoblje dvojnog optjecaja započinje datumom uvođenja eura i traje 2 tjedna (14 dana od datuma uvođenja eura). U periodu dvojnog optjecaja potrošači mogu plaćati kunama i eurima, a obveza trgovaca je vraćati eure. Jasno je da će pritisak na djelatnike u određenim industrijama biti povećan. To se prvenstveno odnosi na sektor maloprodaje, ugostiteljstva i sve one trgovce koji na dnevnoj bazi imaju velik broj kupa-

ca koji plaćaju gotovinom. Zato je nužno radnike dobro informirati i objasniti koja je njihova uloga u samom procesu. Kako bi se smanjio pritisak na djelatnike koji rukuju gotovinom, potrošače se može poticati na korištenje elektroničkih sredstava plaćanja. Također, u ovom se periodu treba pri-

• u poslovnim prostorijama, odnosno na robi ili prodajnom mjestu ili na cjeniku ako se radi o uslugama • na računu – iskazivanje ukupnog iznosa računa • putem Internet trgovine • izvan poslovnih prostorija, ugovora na daljinu i putem telefona • tijekom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti. Etički kodeks

premiti na moguće povećane prigovore potrošača. Zaštita potrošača Velik dio hrvatskih potrošača zabrinut je da bi uvođenje eura moglo dovesti do povećanja cijena. Iz tog razloga uvedena je mjera dvojnog iskazivanje cijena, kako bi se spriječilo neopravdano povećanje i neispravno preračunavanje cijena. Obveza dvojnog iskazivanja započinje prvi ponedjeljak u rujnu 2022. te završava 12 mjeseci od datuma uvođenja eura (započinje 5. rujna 2022. te traje zaključno do 31. prosinca 2023.). Obvezu dvojnog iskazivanja cijena imaju svi oni trgovci koji su u izravnom odnosu s potrošačima. Mjera dvojnog iskazivanja cijena omogućit će lakše identificiranje trgovaca koji su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene u euro. Također, na ovaj način će se potrošačima omogućiti da se lakše priviknu na cijene u eurima. U postupku uvođenja eura treba se primjeniti načelo zaštite potrošača i načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena. Zbog preračunavanja cijena iz kuna u euro potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Također,

trgovcima je zabranjeno pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Dvojno iskazivanje treba biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko, a prilikom preračunavanja uvijek se mora koristiti puni iznos fiksnog tečaja konverzije. Fiksni tečaj konverzije imat će ukupno pet decimala. Preračunavanje iz kuna u eure izvršavat će se primjenom punoga iznosa fiksnog tečaja konverzije, dakle korištenjem svih pet decimala, i nakon toga zaokruživanjem dobivenog iznosa na dvije decimale: • ako je treća decimala manja od pet (broj od 0 do 4), druga decimala ostaje nepromijenjena • ako je treća decimala jednaka ili veća od pet (broj od 5 do 9), druga decimala povećava se za jedan Trgovci trebaju biti vrlo oprezni prilikom preračuna, jer svako preračunavanje cijena prema tečaju koji se razlikuje od fiksnog tečaja konverzije neće biti dopušteno. Preračunavanje cijena primjenom skraćene verzije fiksnog tečaja konverzije, primjerice tečaja zaokruženog na dvije decimalne znamenke, također neće biti dopušteno. Trgovci su dužni dvojno iskazati cijene:

Jedan od mehanizama koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače u procesu uvođenja eura je pristupanje trgovaca Etičkom kodeksu. Svaki trgovac koji posluje direktno s potrošačima bit će pozvan pridružiti se inicijativi. Trgovcima koji pristupe Etičkom kodeksu omogućit će se dobivanje i postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa kojim će se potrošačima signalizirati da se radi o pouzdanom poslovnom subjektu koji na ispravan način preračunava i iskazuje cijene i koji proces uvođenja eura nije iskoristio za neopravdano povećanje maloprodajnih cijena. Trgovac svojim pristupanjem jamči provedbu načela Etičkog kodeksa te time stječe pravo na postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa, na svoja prodajna mjesta i mjesta pružanja usluga, uključujući postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa i prilikom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti. Izvor HNB, nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, ST NN 57/2022 www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Stanje europske maloprodaje

Pet ključnih tema U 2021. godini pandemija COVID-19 nastavila je utjecati na maloprodajno tržište prehrambenih proizvoda u Europi. Prodaja u posljednja tri tromjesečja 2021. bila je niža nego u prethodnoj godini, ali i dalje značajno viša nego u 2019., što je posljedica djelomičnog zatvaranja ugostiteljskih objekata.

laskom u 2022. izvršni direktori prehrambenih proizvoda očekivali su da će se tržišni uvjeti pogoršati. Pet ključnih tema vjerojatno će oblikovati europsku maloprodaju prehrambenih proizvoda 2022. i dalje: 1) smanjenje količine i rastuća inflacija; 2) širenje polarizacije uz veću osjetljivost na cijene i više usredotočenosti na zdravlje, premijum i održivost u isto vrijeme; 3) sporiji online rast s diferenciranijim ponudama; 4) potraga za novim fondovima dobiti; i 5) pomak u modelu ljudi. Osvrt na 2021. Europsko maloprodajno tržište mješovitom robom u 2021. oblikovalo je stalne učinke pandemije COVID-19, postupno ponovno otvaranje ugostiteljskog sektora, pojavu igrača za trenutnu dostavu (koji se nazivaju i brza trgovina) i inflaciju cijena. Prodaja je u Europi pala za 0,6 posto u 2021. u usporedbi s prethodnom godinom, na razinu koja je još uvijek bila znatno viša od 2019. Obujam je smanjen za 2,1 posto, ali je taj razvoj djelomično nadoknađen inflacijom cijena od 1,3 posto i blagim rastom od 0,2 posto . Rezultati su se značajno razlikovali među zemljama. Prvo tromje76

Suvremena trgovina 3(47)

sečje 2021. bilo je znatno veće od pretpandemijskog prvog tromjesečja 2020., što odražava učinke tržišnih ograničenja. Od drugog tromjesečja 2021. nadalje, ugostiteljska se djelatnost počela obnavljati, a maloprodaja prehrambenih proizvoda ostala je ispod prethodne godine, iako je ostala znatno iznad razine iz 2019. u svim kvartalima i zemljama. Izgledi tržišta i ključni trendovi u 2022. Ulaskom u 2022., i prije invazije na Ukrajinu, izvršni direktori prehrambenih proizvoda očekivali su pogoršanje tržišnih uvjeta. U anketi izvršnih direktora o stanju prehrambenih proizvoda, koja je uključivala 57 europskih izvršnih direktora, 60 posto ispitanika reklo je kako vjeruje da će tržišni uvjeti ove godine biti gori nego 2021. Glavni razlozi za njihov pesimizam uključuju: smanjenje veličine novčanika za maloprodaju prehrambenih proizvoda kako se restorani ponovno otvaraju u mnogim dijelovima Europe, povećana osjetljivost na cijene i konkurenciju (uključujući sazrijevanje internetskog tržišta), te rastuća inflacija. Povećanje plaća, nedostatak radne snage, problemi u lancu opskrbe i novi propisi na nekim tržištima, drugi su

čimbenici koji utječu na mišljenja i stavove o izgledima izvršnih direktora. Glavna prilika koju navode izvršni direktori je e-trgovina i omnichannel ponude, koje ostaju ključni prioritet za mnoge od njih. Kroz istraživanje potrošača (provela McKinsey&Comp.), anketu izvršnih direktora i analizu tržišta, identificirano je deset trendova za koje vjerujemo da će oblikovati krajolik trgovine namirnicama 2022. i dalje. Neki od trendova jačaju obrasce koji su identificirani u prošlogodišnjem izvješću, dok su drugi novi i vjerojatno će potaknuti rukovoditelje prehrambenih proizvoda da ponovno procijene i prilagode svoje postojeće strategije. Ekonomski neugodni vjetrovi vrše pritisak na marže trgovaca Nekoliko čimbenika moglo bi smanjiti marže trgovaca mješovitom robom. Ukupna inflacija u Europskoj uniji u siječnju 2022. dosegla je 5,6 posto, dok su cijene hrane porasle 3,5 posto. Ove promjene osjetno su ubrzane invazijom na Ukrajinu. Za trgovce mješovitom robom inflacija ima dva primarna učinka: povećanje troškova i smanjenje raspoloživog dohotka potrošača.

ju kroz veći asortiman, lokalnu ili organsku ponudu ili ponudu niske vrijednosti.

Od 2007. do 2008. inflacija cijena hrane imala je mali utjecaj na profitabilnost prehrambenih proizvoda, jer su trgovci na malo mogli djelomično prenijeti rastuće cijene s dobavljača na potrošače. Nasuprot tome, inflacija tijekom 2011. i 2012. dovela je do malog smanjenja marži. Ovaj put, povećana osjetljivost na cijene među potrošačima s niskim dohotkom, u kombinaciji sa smanjenjem ukupnog volumena i konkurentnim tržištima, mogla bi otežati trgovcima da prenesu povećanje cijena. Kako bi izbjegli daljnje gubitke u obujmu, neki trgovci bi mogli odlučiti odgoditi dio povećanja cijena, što bi rezultiralo nižim maržama, barem privremeno. Proširivanje polarizacije uz veću osjetljivost na cijene i više zdravlja, vrhunske kvalitete i održivosti u isto vrijeme Istraživanje McKinsey&Comp. pokazuje da će preferencije potrošača u 2022. godini postati još više diferencirane - prema prihodima, dobi i veličini kućanstva. S jedne strane, rast zdravih, vrhunskih i održivih proizvoda vjerojatno će se još više ubrzati. Ove atribute prvenstveno će poticati potrošači s visokim dohotkom, mlađe generacije (osobito generacija Z) i veća kućanstva (ona s više od tri osobe). Na primjer, 2022. godine kućanstva s visokim dohotkom mno-

go će vjerojatnije povećati svoj fokus na zdravu, vrhunsku i ekološki prihvatljivu robu. Sporiji online rast s više diferenciranih ponuda Istraživanje potrošača sugerira da bi mrežni rast mogao imati godinu dana pauze u 2022. na mnogim tržištima. Taj bi obrazac mogao biti posebno vidljiv na tržištima koja imaju manje razvijenu online ponudu, gdje bi potrošači mogli čak i smanjiti svoju potrošnju na internetu. Na tržištima sa zrelom internetskom ponudom, potrošači izjavljuju da će dodatno povećati svoju potrošnju, iako sporijim tempom. Srednjoročno se očekuje nastavak rasta, pri čemu će e-trgovina mješovitom robom dosegnuti iznad 20 posto udjela u 2030., ovisno o zemlji i scenariju. Za stvaranje tog rasta važno je da online ponude postanu diferenciranije i prilagođene potrebama dodatnih grupa potrošača i kupovnih misija. Već vidimo prve znakove da bi se online tržište u budućnosti moglo sastojati od nekoliko, dobro diferenciranih segmenata. Najistaknutiji novi segment tržišta na internetu je trenutna dostava. Nudi najbržu i najprikladniju isporuku smanjenog asortimana po višoj cijeni po artiklu, slično onome što praktični formati nude u offline kanalu. Drugi se igrači razliku-

Zahvaljujući ovim diferenciranijim online ponudama, vidimo da potrošači počinju dijeliti svoje online kupnje na različite internetske trgovine. Otprilike jedna trećina čestih online kupaca (odnosno onih koji kupuju online barem jednom tjedno) redovito naručuje od tri ili više e-trgovina. Što potrošači češće kupuju na mreži, to više koriste internetske trgovine. Stoga postoji velika šansa da će kako online tržište sazrijeva, nekoliko različitih online formata i vrijednosnih prijedloga koegzistirati i natjecati se za potrošačke košarice. Posljedice za trgovce mješovitom robom Tržišno okruženje u sljedećih 12 do 18 mjeseci moglo bi biti teško. Kako bi prevladali raznovrstan niz izazova i istovremeno zadovoljili potrebe potrošača, trgovci na malo moraju biti spremni poduzeti hrabre akcije i nastaviti ulagati u ključna područja kao što su online, novi fondovi profita, analitika, održivost i ljudi. Iako temeljni recept za ove radnje nije potpuno nov, njegova složenost raste s različitim zahtjevima potrošača s niskim i visokim prihodima i diferenciranijom ponudom na online tržištu. Stoga će trgovcima na malo biti od vitalnog značaja da ojačaju svoju različitu ponudu prilagođenu ovim različitim potrebama – na primjer, kroz rebalans cjenovnih razina, izgradnju privatnih robnih marki, prilagođavanje asortimana i cijena specifičnim za trgovinu i personaliziranje promocija. Trgovci će također vjerojatno imati koristi od istraživanja novih izvora prihoda (kao što su maloprodajne medijske mreže) unovčavanjem prometa i podataka. Pripremio AG prema studiji McKinsey&Comp. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Megatrendovi – najznačajniji globalni trendovi i zašto su važni piše: Tanja Jurković, konzultant/savjetnik Retail DNA obrt za poslovne usluge, tanja.retaildna@europe.com

Megatrendovi usmjeravaju tvrtke i institucije da se restrukturiraju, da promijene svoje poslovne modele, procese, ponude i komunikaciju s klijentima i korisnicima. Razumijevanje što su megatrendovi i kakav utjecaj imaju, otvara nove prostore i perspektive u razmišljanju, a to pomaže tvrtkama da postanu inovativnije i kreativnije. Što je „megatrend“? Trend je novi obrazac promjena koji će vjerojatno utjecati na način na koji živimo i radimo. Megatrendovi su velike, društvene, ekonomske, političke, ekološke ili tehnološke promjene koje se sporo formiraju, ali jednom kada se formiraju mogu utjecati na širok raspon aktivnosti, procesa i percepcija, u dugom vremenskom periodu – možda i desetljećima. Oni su temeljne sile koje pokreću promje78

Suvremena trgovina 3(47)

ne na globalnim tržištima i u našim svakodnevnim životima i imaju značajan utjecaj na vrste proizvoda koje će potrošači htjeti kupiti u doglednoj budućnosti. Megatrendovi koji su danas evidentni uključuju urbanizaciju, individualizaciju, digitalizaciju, sigurnost, povezanost, kulturu informiranosti, rastući interes za zdravlje, pitanja okoliša, promjenu globalne i ekonomske moći, demografske promjene, uspon tehnologije itd.

Megatrendovi se razvijaju i formiraju sporo, ali su enormno moćni. Oni utječu na sve razine društva i tako utječu na tvrtke, institucije i pojedince. Megatrendovi su osnova za odluke u poslovnom, političkom i osobnom smislu. Oni su sile koje oblikuju naše osobne i poslovne živote te društveno-ekonomske norme sutrašnjice. Danas je koncept megatrendova raširen i služi kao osnova za brojne istraživačko-razvojne projekte. Mega-

trendovi čine osnovu za evoluciju čitavih gospodarskih sektora i često su polazište za dalekosežne strategije u tvrtkama i drugim organizacijama. Ono što je presudno za megatrendove, nije toliko njihovo trajanje koliko njihov utjecaj. Megatrendovi ne mijenjaju samo pojedine segmente ili područja društvenog života ili gospodarstva, već preoblikuju cijela društva. Postoje jasni kriteriji za prepoznavanje i definiranje megatrendova: Trajanje – Za razliku od trendova koji traju tek nekoliko godina, megatrendovi se razvijaju i traju najmanje nekoliko desetljeća. Sveprisutnost – Megatrendovi imaju utjecaj u svim područjima društva, u gospodarstvu, potrošnji, medijima, zdravstvu, obrazovanju, inovacijama, populaciji, u političkom sustavu itd. Globalnost – Megatrendovi su globalni fenomeni. Ne događaju se svuda u isto vrijeme no prije ili kasnije, mogu se primijetiti svuda u svijetu. Prepoznali smo i analizirali čak 15 megatrendova, a izdvajamo nekoliko koji će biti od posebne važnosti za tvrtke u bliskoj budućnosti. Individualizacija Bilo na poslu ili u privatnom životu: kako živimo stvar je vlastitog odabira, vlastitog „životnog dizajna“. Jednostavne biografije zamjenjuju se zamršenim „multigrafijama“: životna kriza s 20 („quarter life crisis“), karijera influencera s 50, start-up sa 70 godina. Cilj i istovremeno izazov je saznati koji životni plan odgovara vlastitoj osobnosti. Individualizacija znači eksperimentiranje. To se odnosi i na našu potrošnju. Iskustva zamjenjuju proizvode: na tržištu se javljaju proizvodi poput tenisica koje se kreiraju online

kako bi bile maksimalno personalizirane; pretplata iznenađenja – npr. za bukete cvijeća koje možete sami aranžirati ili tzv. pretplatničke kutije (engl. subscription box) koje sadrže bilo kozmetiku, slatkiše, knjige, tehnologiju, kućne potrepštine, gadgete, artikle za zdravlje i fitness ili namirnice za sutrašnji ručak, a dostavljaju se na kućnu adresu. Koliko se ovo tržište razvilo najbolje govori podatak: u 2015. godini tržište pretplatničkih kutija ostvarilo je 2,6 milijardi dolara. Globalna tržišna vrijednost pretplatničkih kutija dosegnula je 18,8 milijardi dolara 2020. U prošlosti, tvrtke su vas mogle pozdraviti imenom ili preporučiti vam određeni proizvod samo kada ste osobno došli u trgovinu. Sada online tvrtke imaju puno informacija o vama dostupnih putem vaših prošlih kupnji ili napuštenih online košarica za kupovinu. Mnoge globalne internetske trgovine i servisi za streaming koriste sustave strojnog učenja kako bi isporučili visoko prilagođene preporuke korisnicima u različitim industrijama kao što su maloprodaja, mediji i zabava. Tvrtke koriste podatke o interesu korisnika, povijest pretraživanja, podatke o ocjeni kao i vrijeme, datum i vrstu uređaja koje korisnik koristi da predvidi što bi im trebalo preporučiti. Internetska individualizacija moguća je samo kombiniranjem ogromne količine podataka. Što više podataka možete prikupiti, to se više možete približiti istinskoj individualizaciji. Poslujemo u doba naprednog strojnog učenja i sustava umjetne inteligencije, što individualizaciju čini itekako mogućom. No, iz perspektive kupca, činjenica da vas kompanije prate, prikupljaju informacije i ponekad poznaju možda i bolje nego što poznajete

sami sebe, može biti pomalo zastrašujuća, zar ne? Urbanizacija U prvom desetljeću 21. stoljeća prvi put je više od 50 posto ljudi živjelo u gradovima. A prognoze govore same za sebe: gradovi su životni prostor budućnosti. Ujedinjeni narodi predviđaju da će do 2050. gotovo 70% svjetske populacije živjeti u urbanim područjima. Dok je proces urbanizacije u zapadnim zemljama uglavnom završen – tri četvrtine europske populacije živi u gradovima – proces u zemljama u razvoju još uvijek je „u punom zamahu“, a ekonomski razvoj i urbanizacija obično idu ruku pod ruku. Inovativne, održive tehnologije, ekologija, političke mjere za društvenu integraciju i novi koncepti mobilnosti postupno će transformirati gradove u današnjim zemljama u razvoju u mjesta u kojima vrijedi živjeti. Godine 1950. postojala su samo dva grada na svijetu koja su se mogla pohvaliti populacijom većom od 10 milijuna: Tokyo i New York City. Gradove koji broje više od 10 milijuna stanovnika nazivamo megagradovima. Podaci UN-a nam kažu da je 2016. u svijetu bio 31 megagrad. Prognoze kažu da će ta brojka narasti na 41 do 2030 godine. U Europi i SAD-u postoji samo pet megagradova. Sveukupno, broj gradova diljem svijeta s više od milijun stanovnika raste – trenutno ih ima više od 300. Bilo da se radi o Aziji, Južnoj Americi ili Africi. Ovi kontinenti doživljavaju ubrzani proces urbanizacije. Ali kako atraktivan životni prostor može biti dizajniran da odgovara i koristi svima? Metropole poput www.suvremena.hr

praksa i očekivanja Pariza provode koncepte kao što je onaj o 15-minutnog grada. U okviru decentralizirane urbane organizacije, sva područja svakodnevnog života trebaju postati dostupna za 15 minuta bez potrebe za korištenjem automobila. Hoće li uskoro autoceste za bicikle biti posvuda kao one u Kopenhagenu? Hoće li parkirališta postati zelene površine? Hoćemo li uspjeti zauvijek protjerati automobile iz gradskih središta? U Kini se posljednjih godina javlja trend „community“ trgovina, trgovina robom široke potrošnje manjih formata. Iz potrošačke perspektive, takve trgovine se obično nalaze unutar životnog kruga od 0,5 do 1,5 km u radijusu od mjesta rada i stanovanja. Iako trenutno imaju vrlo mali tržišni udio, očekuje se da će fokus ulaganja biti na ovim formatima trgovina u sljedećih pet godina. To je uglavnom potaknuto urbanizacijom koja se u zemlji događa u velikoj mjeri, što dovodi do sklonosti stanovništva prema lokalnim poslovima i lokalnom smještaju, kako bi se izbjeglo dugotrajno putovanje na posao i s posla. Urbanizacija također uvelike povećava broj kupaca srednje klase, koji nemaju dovoljno slobodnog vremena odnosno vrijeme im je dragocjeni resurs, ali ne žele ugroziti kvalitetu i način života. Budući da su fizički blizu, posebno dizajnirane i fokusirane na svježe proizvode i visoku kvalitetu, „community“ trgovine su pronašle način kako ispuniti potrebe kupaca. One nisu samo smanjena verzija supermarketa, iako imaju manji raspon od onoga što se obično može naći u supermarketu. Postoje 2 podformata „community“ trgovina: 1. Mini-market koji ima sljedeće karakteristike: Prosječna veličina trgovine je 300 – 500 m2, poslovni model: omnichannel, u asortimanu se nalaze unaprijed pripremljena kineska hrana i svje80

Suvremena trgovina 3(47)

ži proizvodi (umjesto grickalica i riže/brašna/ulja u tipičnom supermarketu) koji su glavni asortiman kako bi kuhanje od nule kod kuće bilo jednostavnije i prikladnije za kupce. Usluge uključuju dostavu na kućnu adresu i produženo radno vrijeme kao dodatne pogodnosti za kupce. 2. Kompaktna trgovina, veći format čija je prosječna veličina 1000 m2. Kompaktne trgovine tek se pojavljuju u Kini, ali imaju veliki potencijal. Strategija asortimana je fokus na svježe i uključuje gotova jela, mliječne proizvode, pića i kućanske potrepštine. Raspored trgovine je prilagođen da prodavači mogu precizno pronaći proizvode na polici i ispuniti narudžbe kupaca najbržim putem za odabir proizvoda. To omogućuje trgovini pružanje vrlo brze dostave do domova unutar 2 km od trgovine. Jedno pitanje je u prvom planu: kako nastaviti graditi? Zgušnjavanje, odnosno nadgradnja postojećih zgrada, prenamjene zgrada i gradnja na praznim parcelama, postaju strategije učinkovite eksploatacije grada. Utjecaj urbanizacije je vidljiv, jer ta gusta urbana područja čine više od polovice novih maloprodajnih aktivnosti. A trgovci su toliko odlučni u otvaranju gradskih maloprodajnih mjesta da će modificirati formate svo-

jih trgovina kako bi odgovarali svakom dostupnom prostoru. Srebrno društvo (engl. SILVER SOCIETY) Očekivano trajanje života raste u cijelom svijetu. Starije generacije duže ostaju zdrave i pokretne, a čine važan dio radne snage. Starenje se redefinira – „srebrno društvo“ cijeni se zbog svog znanja i iskustva. U Europi će osobe iznad 65 godina činiti trećinu ukupnog stanovništva u 2050. 15% start up osnivača imaju više od 50 godina – a trend samo raste. Što bi se dogodilo kada bismo destigmatizirali pojmove poput „starački dom“ ili ih potpuno izbrisali iz našeg vokabulara? Možete li zamisliti da živite zdrav i aktivan život čak i u starosti? Osobnost ne prestaje sa starenjem. Bez obzira koji je datum upisan u rodnom listu – potreba za uvažavanjem, smisleni zadaci, kreativan razvoj i želja za otkrivanjem novih stvari ostaju. Maloprodaja posljednjih godina uglavnom govori samo o određenim ciljnim skupinama. Mnoge tvrtke žele privući generacije Z i Y kao kupce. Smatra se da su oni posebno dobro upućeni u trendove i spremni za trošenje, jer uvijek očekuju inovacije od tvrtki i brendova. Pandemija je bila prekretnica zato

što je po prvi puta fokus prebačen na stariju generaciju i njihovo ponašanje. Odjednom su ljudi razmišljali o tome kako zaštititi rizične skupine i starije osobe tijekom pandemije i kako im se obratiti odgovarajućim ponudama. Susjedi su nudili pomoć pri kupnji, supermarketi su nudili dostavu za starije građane. Ali mnogi od ovih navodno starih i slabih trebaju manje pomoći nego što društvo očekuje. Ove generacije bave se temama kao što su fitnes i zdravlje, važne su im vrijednosti poput pripadnosti obitelji i smisla vlastitog života. Ipak, naše tržište je specijalizirano za vrlo specifične skupine kupaca: 40-godišnji kupac orijentiran na obitelj ili 20-godišnji influencer koji postavlja nove trendove i tako predstavlja savršenog potrošača. No, ako pogledamo demografske promjene, globalnu budućnost će oblikovati megatrend srebrnog društva. 2050. godine očekivani životni vijek u cijelom svijetu će se povećati na 77,1 godinu. 16 posto ljudi tada će biti starije od 65 godina. Ovo su kategorije proizvoda koje imaju veliki potencijal kad govorimo o srebrnom društvu: zdravstveni artikli, sportska odjeća, sportska oprema, kozmetički proizvodi, zdrava i organska hrana, dodaci prehrani, elektronički uređaji za individualnu zdravstvenu njegu, homeopatija, zdravstvena literatura, turističke rute za starije građane itd. Mnogi će raditi do starosti – ne zato što moraju, već zato što žele – i time imati visoku kupovnu moć. Ova „srebrna revolucija“ promijenit će tržišta, industrije i potrošnju u nadolazećim desetljećima. Pojam Pro – aging opisuje pozitivan stav prema starenju i naglašava dobre strane starenja. Oni koji sretno stare ne trebaju anti-aging. Pro-aging znači prihvaća-

nje novih mogućnosti. Potrebe su tu – a s njima i buduća tržišta. Povezanost Nakon povezivanja ljudi s ljudima, a zatim ljudi sa uređajima, sada smo svjedoci povezanosti između uređaja. Danas živimo u umreženom svijetu. Svatko je povezan sa svima i sa svime, uvijek i svugdje. Uskoro će postojati digitalni blizanac za svaki predmet na ovom svijetu, snimka svakog trenutka. Zrcalni digitalni svijet postupno preuzima oblik. Koje mogućnosti ima ovaj zrcalni svijet? Umjetna inteligencija je sposobna prepoznati sve vrste novih obrazaca u podacima. Međutim, većina tvrtki je još uvijek na početku digitalne transformacije. Tehnologija je ta koja otvara nove mogućnosti, ali mindset ljudi određuje brzinu implementacije. Kako ćemo prihvatiti digitalizaciju – a da time ne preplavimo ljude koji su i dalje analogni? Kako izgleda dobra digitalno – analogna ravnoteža? Što ako vrijeme koje ćemo dobiti automatizacijom

utrošimo na važnije zadatke, na primjer, kako bismo pružili bolju uslugu našim kupcima? Ako osvijestimo kako i gdje možemo i želimo učinkovito koristiti tehnologiju, dobit ćemo ogroman potencijal za povećanje učinkovitosti i za nove poslovne modele. Zaključak Nije upitno da su određeni megatrendovi već tu ili da dolaze. Ono što se trebamo zapitati: jesu li megatrendovi sastavni dio naših budućih strategija? Megatrendovi usmjeravaju tvrtke i institucije da se restrukturiraju, da promijene svoje poslovne modele, procese, ponude i komunikaciju s klijentima i korisnicima. Razumijevanje što su megatrendovi i kakav utjecaj imaju, otvara nove prostore i perspektive u razmišljanju, a to pomaže tvrtkama da postanu inovativnije i kreativnije. Ako želite dugoročno poslovati uspješno i stabilno, dobro je da već sada krenete strateški promišljati i vidjeti kako megatrendove možete uklopiti u vlastito poslovanje. ST www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Upravljanje ljudskim potencijalima u kriznim vremenima piše: prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju

Iz perspektive zaposlenika, potrebno je uzeti u obzir da više od 60% zaposlenika kaže da je povjerenje višeg menadžmenta i zaposlenika najvažnije za njihovo zadovoljstvo. To je zato što okruženja s visokim povjerenjem dopuštaju ljudima da budu oni sami, a kada ljudi mogu cijelog sebe dati na posao, oni nisu samo kreativniji, već i produktivniji.

andemija COVID-19 uzrokovala je zdravstvenu i ekonomsku krizu u cijelom svijetu i može se reći da je podsjetila različite vrste institucija i organizacija na važnu ulogu koju vođe i vodstvo, kao i uspješno rukovođenje ljudskim potencijalima (HR), imaju u vrijeme krize, posebno u situacijama s neočekivanim događajima kad ljudi očekuju da vođe daju važne informacije i smjernice. Mnoge industrije (npr. putovanja, zabava, roba široke potrošnje, savjetodavne usluge) izravno su pogođene, ali sve 82

Suvremena trgovina 3(47)

se organizacije moraju prilagoditi ovoj krizi. Zanimljivo je primijetiti da mnogi rukovoditelji nisu znali što učiniti i kako reagirati, te su se stoga suočili s gubitkom potpore svojih zaposlenika, različitim problemima s dionicima ili nisu uspjeli spasiti svoje organizacije od ekonomskih problema. Rukovoditelji su svjesni da se krize mogu ponovno pojaviti, te da trebaju biti spremni na reakciju i odgovor. Ljudi moraju biti u fokusu, kao i scenario planiranje, stvaranje

nove vizije i ulaganja u inovacije, što mora biti usklađeno s različitim strategijama i organizacijskom kulturom. Suočeni s dramatičnim kontekstualnim potresima, rezultati HR talenta, vodstva i organizacije postaju još važniji. Za talente (radnu snagu, zaposlenike, ljude), HR pruža psihološku sigurnost u suočavanju s neizvjesnošću, pozitivnim i empatičnim radnim iskustvima i povećanim osjećajem zaposlenika kroz ova tri ključna ponašanja: vjerovati (značenje i svrha), postati (učiti i rasti) i pripadati (osjećaj zajedništva). HR pomaže

rukovoditeljima da donose hrabre odluke, ulijevaju povjerenje svim dionicima i modeliraju ponašanja koja bi zaposlenici trebali slijediti. HR također pomaže organizacijama da uvedu i žive prihvaćene vrijednosti, institucionaliziraju „pravu“ kulturu i iznova osmisle poslovne modele za stvaranje budućnosti. Uloga HR-a u krizi sve je važnija. Odjeli ljudskih potencijala imali su težak posao i prije pandemije. U 2019. više od 50% rukovoditelja ljudskih potencijala borilo se kako bi osiguralo da zaposlenici imaju vještine potrebne za navigaciju sve digitaliziranijim radnim mjestom. „Novo normalno“ donijelo je dominaciju fleksibilnog rada ili rada na daljinu, a rukovoditeljima je to novi izazov. Trebali su planirati kako sinkronizirati rad zaposlenika koji su fizički nazočni u uredu s radom onih koji rade na daljinu, da bi postigli organizacijske ciljeve. Drugim riječima, trebali su redefinirati podjelu rada, specijalizaciju rada, organizacijsku strukturu, odgovornost, jedinstveno upravljanje i zapovijedanje, a istovremeno osigurati da pojedinci i timovi nastave postizati postavljene ciljeve. Bilo je potrebno pokazati i empatiju, jasnoću, izvornost i agilnost što je sve značajnije u vrijeme krize, kako bi ostali povezani sa svojim zaposlenicima i timovima čak i kad ne mogu fizički biti na istome mjestu. Izazov za poduzeća u današnjim okolnostima je planiranje nove stvarnosti radne snage. Novi modeli rada prisutni su u većini organizacija kao što je kombinacija rada na daljinu i rada na licu mjesta. Ovi novi oblici rada pomogli su organizacijama da budu otpornije. Te organizacije mogu ne samo preživjeti, već i napredovati u sve neizvjesnijem svijetu. 400 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom izgubljeno je u drugom tromjesečju 2020. prema procjenama Međunarodne organizacije rada. 85 milijuna radnih mjesta bit će zamijenje-

no, a 97 milijuna radnih mjesta bit će dodano do 2025., prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma ‘Budućnost radnih mjesta’ (2020.). Prelazak sa kompliciranog na složeno Ova promjena načina razmišljanja zahtijeva odmak od kompliciranog razmišljanja i prihvaćanja svijesti o složenosti. Jednostavno rečeno, komplicirani problemi zahtijevaju linearno razmišljanje — često se mogu predvidjeti ili izbjeći i mogu imati koristi od stručne pomoći. Ovakvu vrstu rješavanja problema iskusili smo uvijek iznova. To je poznato. U potpunoj suprotnosti, složeni problemi žive u području nepoznatog. Ne postoje najbolji primjeri iz prakse za rješavanje složenih problema, jer ih nikada prije nismo iskusili i stoga ih nismo mogli predvidjeti. U ovom okviru, ključno je iskoristiti kolektivnu inteligenciju vaše organizacije, dati prioritet vrijednostima poduzeća i dopustiti da se pojave rješenja. To znači da će rukovoditelji ljudskih potencijala morati više surađivati sa zaposlenicima na svim razinama. Sada je vrijeme da se usredotoče na međuljudske odnose, a ne na kontrolu, standarde i hijerarhiju. Usvajanje razmišljanja o složenosti počinje prihvaćanjem da složenost postoji i da je treba drukčije uzeti u obzir. Potrebno je iskoristiti moć kolektivne inteligencije. Kada se pojave složeni problemi, ne smije se zanemariti najvrjedniji resurs: genijalnost zaposlenika. Većinu radne snage čine pametni

ljudi od povjerenja koji znaju svoj posao bolje od svojih vođa. S obzirom s čime se sve susreću rukovoditelji ljudskih potencijala, neće uspjeti ako ne vjeruju svojim zaposlenicima da će im pomoći u pronalaženju rješenja za rad na daljinu, nastavak angažmana i dodatnu podršku. Drugim riječima, neće uspjeti ako ne prihvate kolektivnu inteligenciju. Poticanje kulture povjerenja Toliko je napisano o potrebi da organizacije poboljšaju komunikaciju, prepoznaju zaposlenike i prakticiraju transparentnost, ali stvarna promjena je spora. Iz perspektive zaposlenika, potrebno je uzeti u obzir da više od 60% zaposlenika kaže da je povjerenje višeg menadžmenta i zaposlenika najvažnije za njihovo zadovoljstvo. To je zato što okruženja s visokim povjerenjem dopuštaju ljudima da budu oni sami, a kada ljudi mogu cijelog sebe dati na posao, oni nisu samo kreativniji, već i produktivniji. Za rukovoditelje ljudskih resursa, to znači nagrađivanje iznimne uspješnosti javnim priznanjem i mogućnostima individualnog rasta, poticanje autonomije zaposlenika dopuštajući zaposlenicima da sami odrede svoje navike i oblikuju svoje uloge, te poticanje transparentnosti kroz otvorenu komunikaciju i razvoj odnosa. Cilj je razviti odnose između vođe i zaposlenika koji se temelje na iskrenosti i ranjivosti, te razotkriti ideju da menadžeri trebaju držati distancu od osobnog stajališta. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja Vrijednosti poduzeća trebaju biti temelj

ti kratkoročnim izazovima i iskoristiti buduće prilike su:

Pod većim pritiskom, nije neobično vidjeti vođe svih vrsta, uključujući HR timove, kako donose autokratske odluke bez obzira na njihov utjecaj na zaposlenike. Idući naprijed, rukovoditelji ljudskih potencijala mogu pomoći u borbi protiv ovog instinkta stavljajući veći fokus na pokazivanje pravednosti i strasti prema svojim zaposlenicima. Usvajanje složenog razmišljanja znači vratiti se vrijednostima poduzeća i dopustiti da te vrijednosti postanu filter za donošenje odluka u situacijama visokog pritiska.

• • •

Svako uspješno poduzeće ima skup temeljnih uvjerenja na kojima se temelji poslovanje i njegovo ponašanje. Ovaj koncept ima potencijal da duboko transformira organizacije. 88% posto zaposlenika vjeruje da je pozitivna radna kultura rezultat temelja orijentiranih na vrijednosti i misiju. Implikacije za rukovoditelje ljudskih potencijala Promicanjem angažmana između različitih zaposlenika i odjela, poduzeća mogu prevladati prepreke koje se u početku čine nepremostivim. Agilna poduzeća koja su usmjerena na budućnost napredovat će tako što će unaprijediti potrebe za vještinama koje se razvijaju. Agilno poslovanje usmjereno na budućnost olakšat će to i bit će na čelu budućeg radnog programa. Zaposlenici su sada suočeni s prihvaćanjem zahtjeva nove digitalne kulture, dok istovremeno uravnotežuju život u domu i utjecaje izolacije unutar svojih zajednica. Prema Međunarodnoj organizaciji rada (2021.) i njihovoj publikaciji „Vodeći poslovi u vremenima Covid krize. Analiza aktivnosti poslodavaca i organizacija poslovnog članstva u pandemiji COVID-19 i što slijedi“ sedam osobina za uspješnu tranziciju koje će pomoći upravlja84

Suvremena trgovina 3(47)

• • • •

Naučiti živjeti s neizvjesnošću, Udahnuti (engl. take a breath), Njegovanje razmišljanja usmjerenog na budućnost, Pravljenje kompromisa, Širenje riječi, Iskorištavanje vanjske podrške, Oslobađanje snage svrhe.

Zaposlenici su srce svake organizacije i HR-ova je prilika da pomogne i poslovnim i HR rukovoditeljima da budu skrbnici svih zaposlenika. Briga nije stvaranje ovisnosti, već osiguravanje da se zaposlenici osjećaju zbrinuti, podržani i njegovani. U isto vrijeme, HR mora voditi računa o organizacijskom okruženju kako bi se osigurala odgovarajuća kultura i sposobnost. Usklađivanje individualnih potreba s organizacijskim zahtjevima uravnotežuje ono što je ispravno i za zaposlenika i za organizaciju. Kada se donose odluke zaposlenika ili poduzimaju radnje, poslovni i HR rukovoditelji bi trebali osigurati da te radnje zaposlenika odražavaju organizacijske vrijednosti. Zaključno U krizi je primamljivo „upravljati“ (učiniti jedno ili drugo) umjesto „navigirati“ (učiniti oboje istovremeno). Na taj način HR pomaže poslovnim liderima da isporuče talente, organizaciju i vodstvo kako bi svi dionici (zaposlenici, kupci, investitori, zajednice) živjeli izvan današnje krize. Literatura Chen, J. K. C., Sriphon, T., (2021.) Perspective on COVID-19 Pandemic Factors Impacting Organizational Leadership, Sustainability, MDPI, Basel Deloitte, (2020.), The heart of resilient leadership – Responding the COVID -19 Deloitte, (2020.), Leadership in times of COVID – 19

Deloitte, (2020.), Leadership styles of the future. How COVID-19 is shaping leadership beyond the crises Deloitte, (2020.), Workforce strategies for a post COVID-19 recovery Dirani, K. et al., (2020.), Leadership competencies and the essential role of human resource development in time of crisis: a response to Covid-19 pandemic, Human Resource Development International, Vol 23, No. 4, Routledge, Taylor and Francis Group McKinsey & Company (2020). “HR says talent is a crucial for performance – and pandemic proves it” International Labour Organization (2021.), Leading business in times of Covid crisis Analysis of the activities of employer and business membership organizations in the COVID-19 pandemic and what comes next. IACP (2021.), 10 - Leadership Strategies for Navigating COVID - 19 Knight, R., (2020.), How to manage a Hybrid Team. Harvard Business Review, Volume October 07. Oakman, J. et al., (2020.), A rapid review of mental and physical health effects of working at home: how to optimise health? BMC Public Health, 20 (1825). Vrdoljak Raguž, I., (2021.), Vodstvo u vrijeme krize i budućnost organizacija poslije COVID pandemije // Računovodstvo i menadžment RiM : 22. međunarodna znanstvena i stručna konferencija - Zbornik radova, Svezak II. – stručni radovi / Jurić, Đurđica ; Pušar Banović, Dolores (ur.). Zagreb: Hrvatski računovođa World Economic Forum (2020.), The Future of Jobs Report 2020 https://www.mckinsey.com/businessfunctions/people-and-organizational-performance/our-insights/ leadership-in-a-crisis-responding-to-the-coronavirus-outbreak-and-future-challenges accessed 13.1.2022 https://www.egonzehnder.com/functions/human-resources/insights/ hr-in-time-of-crisis-a-catalyst-forchange accessed 10.2.2022. https://hbr.org/2020/08/how-hr-leaders-can-adapt-to-uncertainST times accessed 28.4.2022.

34.

Zagreb, 5. 10. 2022.

Organizatori:

tradicionalna

najveća

konferencija za trgovce i proizvođače

2022

TRGOVINA u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena I

Ekonomski, ekološki i sociološki utjecaji na poslovanje Eko ambalaža Dizajniranje proizvoda – privatne marke Distribucija hrane u urbanim sredinama – „zadnja milja“ Održivi lanci opskrbe e-trgovina Prelazak na euro Novi zahtjevi potrošača i promjene u ponašanju Utjecaj ratne krize na hrvatsko gospodarstvo

turizam

Turističke nedoumice

Razvoj turizma traži nove odgovore piše: Ante Gavranović

Studija Ekonomskog instituta Zagreb potvrdila da je Hrvatska najovisnija o turizmu među zemljama Mediterana. Najranjivije su županije na jugu. I dalje prevladava koncepcija kvantitete na uštrb borbe za dodanu vrijednost. Paradoks: sedam je jadranskih županija među prvih deset po BDP-u po stanovniku. Blagoslov i prokletstvo rentijerskog turizma jer koči normalan razvoj ostaloga dijela gospodarstva. Hrvatska treba novi model turističke ponude

onkretna praksa nas uči da dodanu vrijednost u turizmu ne može dati samo broj noćenja ili dolazaka domaćih i stranih gostiju, već da financijski rezultati sezone ovise, prije svega, o kvalitetnoj ponudi. Stoga nove strateške odrednice pretpostavljaju jačanje konkurentnost time što će se turisti86

Suvremena trgovina 3(47)

ma pružiti nove motive dolaska, dodatne sadržaje i dodanu vrijednost te nadići percepciju Hrvatske kao destinacije koja ima samo prekrasnu prirodu, sunce i more. Hrvatski novi turistički model mora se temeljiti na sustavu doživljaja, emocija, autentičnosti i na tome da smo za srednju Europu najbliže toplo more.

Pandemija je pokazala kako su sve te prednosti ipak jako krhke. Treba sada činiti sve da se ne uspavamo na (ranijim) lovorikama već da pripreme za ovu i naredne sezone odradimo s novim poletom i novim sadržajima te da na tim osnovama razvijamo našu turističku ponudu.

Ovisnost turizma i BDP-a Ekonomski institut u Zagrebu proveo je prvu sveobuhvatnu studiju ‘Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost’ koja otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek, a provedena je u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam. Rezultati studije pokazuju korak u poticanju održivog turizma i integracije turizma i širi kontekst gospodarskog razvoja zemlje. Turizam je najznačajniji hrvatski ekonomski sektor. U 2019. je godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Istovremeno, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine. Hrvatska je ujedno i uvelike ovisnija o prihodima od turizma od svojih mediteranskih konkurenata. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama i dalje su bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.

jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.

U usporedbi s konkurencijom jača potražnja za Hrvatskom

Kada se promatra vrijednost indeksa ranjivosti na koncentraciju i sezonalnost hrvatskog turizma, on raste u većini lokalnih jedinica u analiziranom razdoblju. To se događa jer intenzivno raste potražnja za hrvatskim turističkim proizvodom, pa se povećava koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica. Najranijivije su lokalne jedinice Zadarske županije, zatim Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibenskokninske i Istarske županije.

U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku povećao se za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istovremeno, broj turističkih noćenja je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za 38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.

Isto tako, studija pokazuje da se udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju značajno povećao u velikoj većini lokalnih jedinica, dok se udio smještaja u hotelima, hostelima i kampovima smanjuje. Najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta bilježi Splitskodalmatinska županija koja ima 87,8 posto privatnih smještajnih kapaciteta, a najpovoljniju Grad Zagreb s 52,7 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, hostelima i kampovima.

„Dobra vijest je i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom Kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje“, ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Neki od zanimljivih podataka studije pokazuju da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu, koje su se turizmom intenzivnije počele baviti u zadnjih desetak godina, dok priobalne i otočne www.suvremena.hr

turizam „Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače i daljnji razvoj turizma trebao bi ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednost turističke ponude. U obalnim krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u područjima koja postaju sve više turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara, trebamo i kvantitetu i kvalitetu smještaja“, istaknuo je Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta. No, unatoč strategijama i planovima na papiru koji su ciljali nešto posve drugo, turistički rast Hrvatske u zadnjih 10 godina nije se realizirao u smjeru stvaranja dodane vrijednosti i značajnog produžetka sezone, već je odgovor na rast potražnje bio stihijski razvoj bez strateških odluka, uglavnom uz bujanje privatnog smještaja i apartmanizaciju. Danas se to održava u visokoj ranjivosti hrvatskih turističkih središta na sezonalnost i koncentraciju turizma, a među posljedicama je i nekontrolirani rast cijena nekretnina koji ima snažan utjecaj na raslojavanje stanovništva. Studija je napravljena za potrebe Mastercardova programa podrške malim i srednjih poduzetnicima Uplift, pokriva razdoblje od 2012. do 2021. godine i prva je takva studija napravljena za Hrvatsku. „Sad je više nego ikada jasno da se turizam u Hrvatskoj razvijao stihijski, bez ikakvih strateških odluka, uz puko korištenje komparativnih prednosti koje su nam prirodno dane, sve ide po inerciji“, ističu autori ove zanimljive i vrlo korisne studije. Činjenica je da više od jedne četvrtine dodane vrijednosti čitavog gospodarstva ovisi o turističkoj potražnji i u usporedbi s drugim turističkim zemljama dosegnuli smo plafon prema broju turističkih postelja po broju stanovnika. 88

Suvremena trgovina 3(47)

Treba mijenjati strukturu ponude Hrvatska je s ukupno 0,26 postelja po stanovniku uvjerljivi rekorder među mediteranskim zemljama po koncentraciji smještajnih kapaciteta. U svim preostalim državama broj postelja po stanovniku ne prelazi 0,1, što autore upućuje na to da trenutačna razina ponude smještaja iznadprosječno opterećuje i prostor i postojeću lokalnu infrastrukturu. Pritom, od ukupnog broja postelja u 2019. godini, čak 61 posto činio je privatni smještaj, što je gotovo dvaput više nego u Italiji (34,5 posto), Grčkoj (32,2 posto) i Španjolskoj (24,6 posto), prema podacima Eurostata. U drugim zemljama Mediterana prevladavaju hotelski i drugi oblici kolektivnog smještaja. Istovremeno, najveći broj ostvarenih turističkih noćenja po stanovniku bilježi se u Hrvatskoj, te iznosi 22,4 noćenja po stanovniku. Rast pokazatelja turističke ponude i potražnje rezultirao je jačanjem turističke aktivnosti u Hrvatskoj i doprinio tome da turizam postane najsnažniji hrvatski gospodarski sektor. Stanje po regijama Taj je rast išao u korist samo nekima, pokazuje analiza. Prosječan udio privatnog smještaja u lokal-

nim jedinicama u Hrvatskoj narastao je u 10 godina s 30,9 na 56,5 posto i prevladava najviše u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Tako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji u lokalnim jedinicama lani u prosjeku 87,8 posto kapaciteta bilo u privatnom, a samo 10,3 posto u kolektivnom smještaju. U zadarskom i šibenskom kraju u prosjeku je 79,7 posto ukupnog turističkog smještaja u privatnom smještaju. Od primorskih županija najpovoljnije je stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kojoj je 25,5 posto smještaja u hotelima, hostelima i kampovima, a najmanji udio privatnog smještaja ima Grad Zagreb, manje od 48 posto. Iako se često proklamira potreba jačanja hotelskog smještaja, a taj je cilj bio naveden i u Strategiji turizma 2014 – 2020, na razini Hrvatske istodobno je pao udjel broja kreveta u hotelima, hostelima i kampovima s prosječnih 17,2 na 15,8 posto. U tom razdoblju samo je 19 jedinica lokalne samouprave povećalo udio hotela, hostela i kampova u ukupnom smještaju i svi su redom na kontinentu. Negativne nuspojave Autori s pravom upozoravaju da ova izmjena strukture smještaj-

nih kapaciteta sa sobom uglavnom nosi negativne nuspojave. Središta se tradicionalnih turističkih odredišta iseljavaju, ispražnjuju i stanovništvo im stari. Pretvaraju se u kulise za turističke obilaske koje služe tek kao spavaonice za turiste, a u njima više nema vidljive svakodnevice mjesnog stanovništva koja je davala čar odredištu i bila bitan čimbenik ponude. Prevladavanje privatnog smještaja u lokalnoj jedinici također ne izaziva produljenje turističke sezone. Naime, jedino visokokategorizirani hoteli imaju svu infrastrukturu potrebnu za cjelogodišnji boravak turista, pojašnjava se u analizi. Također, pretvaranje postojećeg stambenog fonda u turističke smještajne jedinice ima i vrlo nepovoljan utjecaj na tržište nekretnina, jer povećava cijene i smanjuje priuštivost nekretnina mjesnom stanovništvu. „Rentijerska ekonomija dovela je do rasta nekretnina ne samo u krajevima s razvijenim turizmom, već i u ostalim gradovima. Tako jedan dio populacije ima veliku korist od takvog razvoja turizma, a drugi ima izravnu štetu, što dovodi do raslojavanja. Usto, analiza Instituta za turizam pokazuje da intenzivan razvoj turizma negativno utječe na spremnost maturanata da upisuju fakultete, što znači da turistički razvoj negativno utječe na kvalitetu ljudskog kapitala. Drugim riječima, što se više bavite turizmom, manje ćete biti skloni ulagati u vlastito obrazovanje. Također, u krajevima sa snažnom turističkom aktivnošću izražena je smanjena pojava brzorastućih poduzeća“, podsjeća Maruška Vizek i na ostala istraživanja, čija otkrića bi trebala zabrinuti donositelje odluka. Rentijerski biznis cvate Konkretna praksa ipak velikim dijelom odstupa od utvrđene strategi-

je razvoja turizma u narednim godinama. Iako je naglasak stavljen na KVALITETU i smještajne kapacitete koji omogućavaju višu razinu turističke i ukupne ponude, nama je u prvom planu ipak „Zimmer frei“ logika. To ponajbolje potvrđuju konkretni podaci iz posljednjih popisa domaćinstava.. Dok se i broj stanovnika i broj kućanstava (za 80 tisuća) osipa, stambeni fond i dalje solidno raste. Od 103 tisuće novih stambenih jedinica koje su sagrađene u deset godina, njih 70 tisuća nalazi se u primorju i to više od 21 tisuća na splitskom području, 15 tisuća na istarskom, 14 tisuća na zadarskom, 11 tisuća na šibenskom, te po osam tisuća na dubrovačkom i riječkom području. Nekretninski kapital u pravilu prati kretanje stanovništva, a popis je pokazao da su ljudi manje odlazili iz primorskih nego iz kontinentalnih sela i gradova. Turizam zacijelo donosi više mogućnosti za život, rad i zaradu, što uz blagu klimu, dobru prometnu povezanost i porezne propise koji favoriziraju bavljenje rentijerstvom u odnosu na klasični radni odnos, zadržava ljude u Dalmaciji i na primorju više nego u Slavoniji ili Banovini. Tek smo posljednjih godina prihvatili turizam kao: ozbiljnu razvojnu perspektivu, truda vrijedno strateško usmjerenje, važan oslonac u razvoju ukupnoga hrvatskoga gospodarstva, integrativnu ulogu u uspješnom međusektorskom povezivanju domaće proizvodnje i svih oblika turističke potrošnje, te nevidljivi izvoz. Bilo bi potpuno pogrešno zanemariti i nepovoljne učinke rentijerske privrede, naročito izražene kroz turizam. U nepovoljne aspekte učinaka turizma treba, međutim, ubrojiti posredni utjecaj na deindustrijalizaciju zemlje, jednostrano usmjerene investicije, zatim utjecaj na povećanje cijena robe i usluga, a time

i životnih troškova, a presudan je za rast cijena građevinskog zemljišta i nekretnina. Kao poseban nedostatak ističe se razmišljanje o tome je li upravo turizam jedan od razloga zbog kojeg naše društvo nema inklinaciju da se bavi međunarodno konkurentnom proizvodnjom. Zajednička je odgovornost pronaći pravu mjeru da se zacrtani ciljevi razvoja turizma ostvaruju i da budu sastavni dio razmišljanja i djelovanja, a ne samo nametnuti okvir ponašanja. Turizmu potrebna dodana vrijednost Turizmu je potrebna dodana vrijednost i tek se kroz nju mogu ocijeniti pravi efekti njegove uspješnosti. Moramo shvatiti da se ta dodana vrijednost danas najmanje ostvaruje u hotelima, koji kroz cijeli dan uglavnom zjape prazni. Ona se stvara u neprekidnom dodiru s ljudima, potencijalnim potrošačima svega i svačega, ako se ponudi na pravi način. Hrvatska je sa 17 milijuna inozemnih dolazaka gostiju (2019.) vjerojatno dosegnula svoje limite u pogledu održivog razvoja, pa je tim važnije kako postići dodanu vrijednost u tim okvirima, a ne težiti daljnjem povećanju dolazaka koji mogu ugroziti temeljne vrijednosti turističkog proizvoda. Temeljna je pretpostavka stoga proširenje turističke sezone, jer bi zasnivanje daljnjeg rasta dolazaka stranih turista samo unutar glavne sezone postalo kontraproduktivno. Naši kapaciteti i sadašnji resursi jednostavno govore protiv takve prakse i nameću drukčiju logiku razvoja. Ohrabruje činjenica da su u tijeku ozbiljna nastojanja da Hrvatska postane zemlja koja je razvojem selektivnih oblika turizma produljila sezonu, te postala prepoznatljiva destinacija i za cjelogoST dišnji turizam. www.suvremena.hr

franšize

Nove hrvatske franšize (2) piše: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg

ovom broju nastavljamo s predstavljanjem novih hrvatskih franšiznih sustava koji su krenuli sa širenjem tijekom protekle dvije pandemijske godine. U ovom broju predstavljamo La Canntina, Gastro Ribarnice Brač, Friendly Fire i Fish Delish. 1. La Canntina

La Canntina nije tradicionalna trgovina – ona je samoposlužna. Odnosno, dio je trenda koji se na engleskom naziva passive CBD vending. Pasivan je jer predstavlja sjajan izvor onoga što se na engleskom naziva passive income tj. pasivnog prihoda (posao praktički radi umjesto primatelja, odnosno uz minimalni udio primateljeve intervencije). Umjesto proda-

Suvremena trgovina 3(47)

vača (koje primatelj mora platiti), ima automate koji ujedno sadrže proizvode i izdaju račune. Takvi samoposlužni aparati zahtijevaju samo jednu osobu koja će ih obilaziti i puniti (u ovom slučaju jedna osoba može opskrbljivati čak četiri aparata!). Nakon inicijalnog uloga vremena i kapitala, posao je zahtijevao minimalno radne snage i održavanja. La Canntina nudi dvije opcije franšiziranja – single unit ili multi unit. Od samog početka otvaranja svog biznisa, primatelj franšize ima podršku La Canntina tima i dobiva potrebnu obuku u svim segmentima poslovanja. Nakon inicijalnog uloga, od La Canntine dobiva: upute i pomoć kod odabira lokacije te kod uređenja prostora; samoposlužne aparate pune robe spremne za korištenje; pravo na korištenje vizualnog identiteta i brenda La Canntina; uključenost u marketinške aktivnosti La Canntine; pristup robi i u budućnosti, čime garantirate kvalitetu proizvoda i sjajnu reputaciju brenda; savjetovanje cijelo vrijeme. Početna ulaganja su minimalna, a prihodi se mogu očekivati već od prvog dana, jer postoji velika

zajednica obožavatelja La Canntina brenda. Vending koncept omogućuje Vam dostupnost kupcu od 0-24 sata 7 dana u tjednu. Ovaj model podrazumijeva minimalno vremensko ulaganje za vlasnika, svega 10-15 sati tjedno u prosjeku, a inicijalna investicija ovisi o veličini same prodajne lokacije kao i o broju aparata. Za početak poslovanja potencijalnom primatelju potrebna je investicija u iznosu od 29.000 EUR što obuhvaća sve početne troškove. Sama franšizna pristojba iznosi 5.000 EUR i uključena je u iznos početne investicije. 2. Gastro Ribarnice Brač

Gastro ribarnice Brač koncept su boutique ribarnica koje svakodnevno nude bogatu ponudu svježe ribe, te velik izbor smrznutih, sušenih, dimljenih, slanih i mariniranih proizvoda ribarstva, uključujući i mnoge delikatese. Riba se otkupljuje direktno od lokalnih ribara duž cijele jadranske obale. Prva ribarnica otvorena je 2010. godine. U regiji ih trenutno ima deset: četiri u Splitu, u Solinu, Podstrani, Omišu, Kaštel Gomilici, Brelima i u - Beču. Ponuda uključuje i Gastro asortiman – pripremu gotovih jela baziranih na kvalitetnim namirnicama te pripremi istih, prema dnevnome ulovu na interesantan i inovativan način. Slane, marinirane, te dimljene proizvode ribarstva plasiramo na tržištu kroz brand koji je postao sinonim za kvalitetu.

idealni gradovi koji imaju više od 15.000 stanovnika. Kod odabira lokacije poželjno je da već ne postoji specijalizirana ribarnica na tom području, ali to nije ključno. Nadalje, važno je da lokacija ima svoj parking. Minimalna kvadratura za kvartovsku ribarnicu iznosi 40 m2, a za ribarnicu u trgovačkom centru 20 m2.

Kupnjom ove franšize kupujete već uhodano poslovanje po principu ‘ključ u ruke’. Time osiguravate potpuno mjerljive rezultate poslovanja prije ulaganja, kao i mentorstvo iskusnog poduzetnika za vrijeme trajanja ugovora. Franšizom dobivate cjelodnevnu podršku i edukaciju osoblja, kao i pomoć pri odabiru lokacije, priručnik za rad, a osigurana je i nabava s isporukom namirnica. Gastro ribarnica Brač franšiza omogućuje brži rast i razvoj poslovanja uz niži iznos angažiranog kapitala, što ga čini savršenim konceptom za poduzetnike početnike, kao i obiteljski posao. Franšiza također znači sigurnost, definirane troškove, podršku i uigrani sustav. Svako iskustvo je poželjno, ali nije i nužno. Koncept franšize nudi edukaciju osoblja koja omogućava relativno brzo uhodavanje u posao. Svi primatelji franšize koji potpišu franšizni ugovor moraju uspješno završiti franšizni trening u trajanju od 14 do 21 dan. Trening i prenošenje znanja odvija se u razdoblju nakon kupnje franšize i prije službenog otvaranja objekta. Primatelj franšize obvezan je uspješno završiti trening program bez obzira hoće li imati menadžera trgovine. Jedan od ključnih čimbenika uspjeha naših ribarnica je lokacija visoke gustoće naseljenosti, pa su tako

Kocept je operativan kroz prosječnu profitabilnost od 20% EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije). Trajanje franšiznog ugovora je 10 godina s mogućnošću produljenja na sljedećih 10 godina. Investicija spada u malu ili srednju inicijalnu investiciju i kreće se u iznosu od 62.500 do 142.000 EUR, dok franšizni tantijem (Royalty fee) iznosi 4% od prometa bez PDV-a. 3. Friendly Fire – esports arena franchise

Friendly Fire je hrvatska franšiza koja se fokusira na e-sport arene, mjesta posvećena video-igrama gdje svatko može doći i odigrati pokoju partiju svoje najdraže igre s prijateljima ili se samo družiti s drugima koji imaju iste interese. Naravno, tu se mogu organizirati i razna natjecanja, ali naglasak je na druženju, a cijeli prostor je pomno osmišljen da posjetiteljima omogući što ugodniji boravak u fantastičnoj atmosferi. Sve se to odvija na vrhunskim računalima i konzolama koji osiguravaju neometan užitak. Tu su i popratni sadržaji poput hrane, pića i razne gaming opreme koja se može kupiti, a to sve znači da igrači mogu u ovim arenama provesti sate vrhunske zabave. Trenutno franšiza broji desetak poslovnica, a važno je napomenuti da pandemija koronavirusa nije niti jednu od njih prisilila na zatvaranje. To dosta go-

vori o isplativosti koncepta i kvaliteti podrške koju davatelj franšize osigurava. Nema sumnje da otvaranje jedne ovakve gaming arene na pravoj lokaciji ima ogroman potencijal za zaradu. Kao primatelj franšize, postoji mogućnost dobiti svu potrebnu opremu i namještaj za e-sport arenu uz otplatu u ratama. Ovo također uključuje besplatno ažuriranju i nadogradnju opreme. Friendly Fire pomoći će vam u potpunosti uhodati svoj posao, a to uključuje: šestodnevnu obuku u nekom od objekata franšize, pomoć i obuku prije i poslije otvaranja, opširne priručnike i standarde kojih se treba pridržavati, podršku marketinških stručnjaka, IT podršku, primjere uspješnih reklamnih kampanja, pomoć pri organizaciji velikog otvaranja. Za otvaranje franšize prije svega morate pronaći odgovarajuću lokaciju, a preporučljivo je da to bude u gušće naseljenom području s velikim udjelom mlađe populacije. Prostor bi također trebao imati površinu od barem 100 metara četvornih, a može se nalaziti u trgovačkom centru ili u zasebnom objektu. Jednom kad uspostavite kontakt, stručnjaci iz Friendly Fire tima mogu vam pomoći pri odabiru i prilagodbi lokacije. Od njih možete čak i dobiti 2-D i 3-D planove vaše buduće arene. Ovisno o lokaciji i infrastrukturi koja vam je dostupna, početna investicija kreće se u rasponu od 70.000 do 250.000 EUR. 15.000 EUR otpada na naknawww.suvremena.hr

franšize du davatelju franšize za prava na korištenje njegovog brenda i općenito uključivanje u franšizu, a svake godine morat ćete isplatiti i 10% profita koji ostvarite od igrača koji dolaze i plaćaju da bi igrali na vašim računalima, te 3% profita koji ostvarite od prodaje različitih proizvoda. Tu su i tantijemi od oglašavanja, a oni mogu iznositi do 3% godišnje, ovisno o kojoj se vrsti oglasa radi. Kada potpiše franšizni ugovor, primatelj franšize može očekivati da će svoju arenu otvoriti u roku od otprilike dva do tri mjeseca. 4. Fish Delish

Originalan koncept FISH DELISH-a uključuje osnovne namirnice kombinirane na potpuno drukčiji i originalan način. Završna priprema jela je brza i jednostavna, kao i njihovo konzumiranje koje je prilagođeno usputnoj šetnji ili uživanju na terasi u ugodnoj atmosferi. Inspirirana gastro trendovima u svijetu, vizualno atraktivna i upadljiva, jela privlače na prvi pogled, a kušanjem stvaraju želju za ponovnim posjetom. Kao što možete i zaključiti iz imena, sve se vrti oko

ribe kao glavne namirnice. Ona se priprema u tradicionalnim street food formatima kao što su sendviči i burgeri, a tu su i razne salate i mješavine koje dodatno šire ponudu. Sve to kombinira se s raznim ukusnim domaćim umacima čime nastaje atraktivno i iznimno ukusno jelo koje će privući svakoga. Uz jela, u ponudi je i velik broj pića poput vina i piva, bezalkoholnih napitaka, ali i raznih koktela. Franšizom se dobiva podrška, edukacija i trening osoblja, pomoć oko odabira lokacije, nabava potpuno opremljene i vizualno uređene jedinice za rad, priručnik za rad i detaljno razrađenu knjigu recepata i cjelovitu logističku podršku (nabava i dostava sirovina na lokaciju). Trajanje franšiznog ugovora je 10 godina s mogućnošću produljenja ugovora na sljedećih 10 godina. Bilo da se nalazite na obali ili u unutrašnjosti, ovo je odlična investicija za sve visokofrekventne lokacije. Veličina samog objekta ne mora prelaziti 15 m2, dok se za terasu ispred njega na kojoj vaši go-

sti mogu uživati u hrani i piću preporučuje veličina od 50 do 80 m2. Inicijalne investicije u ovom slučaju mogu biti vrlo fleksibilne, tako da svatko može pronaći model koji mu najviše odgovara. Okvirno govoreći, bit će potrebno uložiti između 50.000 i nešto manje od 90.000 EUR za pokretanje restorana. Ovdje treba naglasiti da ulazna franšizna naknada iznosi između 7.500 i 10.000 EUR, dok je godišnji franšizni tantijem 5.5%. Isto tako treba reći da troškovi transporta mogu jako varirati kod inicijalne investicije, jer iznose između 500 i čak 15.000 EUR. U inicijalnu investiciju ulazi i rezervni kapital koji bi vam trebao potrajati tri mjeseca, a on će iznositi između 5.000 i 10.000 EUR. U svakom slučaju, jednom kad se odlučite za ulazak u posao, započet ćete postupak pridruživanja Fishdelish franšizi koji između ostalog uključuje nekoliko telefonskih razgovora s davateljem franšize tijekom kojih ćete dobiti i jasnu sliku roka u kojem bi se vaša investicija mogla vratiti. Izvori Colak Franchise Consulting Group – www.cfcg.hr La Canntina – www.lacanntina.com Gastro Ribarnice Brač - www.centaurus.hr/gastro-ribarnice-brac Friendly fire – www.friendlyfireesports.com Fish Delish - www.fish-delish.com

Suvremena trgovina 3(47)

MAJSTOR MEĐU PRIJATELJIMA

marketing i pr

e-marketing (1) piše: dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

U ovom tekstu ćete saznati: Što nam je donio internet Kako se oblikuje web stranica Zašto ući u društvene mreže Analitička mjerila za web-stranice Sažetak Temeljna prednost weba je interakcija s potrošačem. Ako se gradi jednosmjerna komunikacija, to je jučerašnja informacija, a uključivanjem potrošača informacije se osvježavaju i dobivaju na aktualnosti. Internetske stranice zanimljive su za oglašavanje, jer ostvaruju izravan kontakt sa zainteresiranim potrošačem. Ako kreirate web-stranicu za vaš biznis, ona postaje i vaše ogledalo. Posjetitelji dolaze na stranice ne samo radi suhoparnih informacija, već i da se zabave, pa je to i prilika da ih se više involvira. Nova generacija Web 2.0 eksplodirala je u zadnjih nekoliko godina, široko je prihvaćena i predstavlja novi izazov za poslovni svijet. Još novija revolucija je 4.0, a vjerojatno se ide i dalje. Ključne riječi: internet, web, provjera, metrika. 1. Internet se utkao u naš život i promijenio ga Komuniciranje putem klasičnih medija je uglavnom jednosmjerna cesta. Ja pričam, a vi publiko gledajte i slušajte… Ne možemo, doduše, izravno reagirati na poruke, ali se javlja ipak nešto što izaziva pozitivan odjek. Javlja se „world of mount“. Lijepa dama na TV-u priča o deterdžentu i drugim potrepštinama, a to se prenosi od usta do usta 94

Suvremena trgovina 3(47)

u bližoj okolici onih koji otkrivaju prednosti i mogućnosti proizvoda, brenda koji nadmašuje ostale, ili koji izaziva određena raspoloženja. Na kratko vjerujemo da će neki proizvod eliminirati brige, omogućiti nešto novo ili bolje, riješiti nas nekih problema sa kosom, kožom itd.

niji medij. Dokaz su novi brendovi koji se grade putem ovog medija kao što su Google, eBay, YouTube, Wikipedia, te eksplozija društvenih mreža i zajednica – Facebook, Yotube, Twitter, LinkedIn i druge.

Ipak ne možemo isključiti klasične medije, ali zadržavanje starih klišea i pojava interneta su ih dobrano uzdrmali i degradirali. Klasični pristup više nije ni potpuno izoliran. Primjerice, kad nas uzbudi neka poruka koju čujemo ili pročitamo, onda imamo mogućnost da je provjeravamo i na internetu. Tražimo reference, svjedočenja potrošača, stručnjaka, porijeklo i drugo što može posvjedočiti.

U klasičnom pristupu uglavnom se ne zadržava dugo. Naručitelji, naročito kod TV oglašavanja, to misle kompenzirati čestim ponavljanjem, što je u dosta slučajeva kontraproduktivno. Neka oglašavanja, ako nisu dovoljno atraktivna, „idu na živce“… Kod interneta pak posjetitelj ostaje dugo na onoj stranici koja ga zanima i tada se stvara interaktivni odnos. Porast broja korisnika je stalno prisutan, nastaje sve veća neovisnost o trgovini, ruše se i granice. Uspješne web-stranice nude atmosferu, prijateljski osmjeh i pretraživači se u tom virtualnom svijetu osjećaju ugodno i dobrodošlima. Korisnici su mlađi i sofisticiraniji, postiže se visoka lojalnost marki i stranici, a mogućnost personifikacije je dobra, pa se brzo stvara i jača iden-

Tako se internet uvukao u naš život i utkao u naše navike, promijenio je naš životni stil, tržište i okruženje u kojem djelujemo. Na internetskim stranicama tražimo informacije, održavamo kontakte, putem njih se prodaje i izgrađuje marka/ brend. Danas već internet postaje suveren, samostalan, čak i najvaž-

2. Koje su to promjene

titet marke (brenda). U zadnje vrijeme nastao je na internetu pravi „bum“ u oglašavanju, u pozivanju na sudjelovanje, u prezentaciji tvrtki u svim njenim aktivnostima. Sve se više koriste baneri, a to će vjerojatno rasti i dalje, kao i linkovi, čime se postiže velika umreženost. Upravo na temelju tih tendencija, može se pretpostaviti da će to oglašavanje zauzeti visok rang u zemljama s visokim stupnjem korištenja interneta. Jezik je vrlo kratak, pa se često umjesto uobičajenih rečenica rabe samo riječi koje postaju kodovi sporazumijevanja. Pojava interneta i web-stranica dala je pečat načinu rađanja novih pothvata i brandova koji osvajaju svijet. U prvoj fazi e-marketinga pojavile su se neke kompanije, koje su kasnije nazvali – „High-tech“, a rođene su u garaži. Yahoo! je nastao u prikolici entuzijasta koji su umjesto studija psihologije počeli raditi indeks za internet. Jeff Bezos je pak u Amazon uložio 300.000 dolara ušteđevine za mirovinu svojih roditelja. Penetracija je snažna i vuče je nova generacija koja ne mari niti za kravate, niti za povijest, ne gleda u retrovizor, već kreira novo. Idol postaje Bill Gates, koji je najviše pridonio razvoju informatike novog tipa, odredio joj je budućnost, vrlo dobro poznaje suvremenog potrošača – ne naređuje ljudima gdje će biti danas, nego ih u svom sloganu pita: „Where do you want to go today?“ Microsoft daje stalno nešto novog, a slogan mu otkriva da je kompanija shvatila da je najjače oružje interneta involviranje korisnika, a ne pokazivanje, demonstriranje… Involviranje posjetitelja, što više interaktivnog odnosa, pretraživačima daje osjećaj važnosti, brige za njega i to je postao jedan od najvažnijih uvjeta za uspjeh stranice i marke zastupljene na njoj. Microsoft je shvatio da publika dobrovoljno posjećuje stranice, te bi naređivanje bilo potpuno promašeno.

3. Interaktivni pristup Interaktivni pristup i involviranje korisnika neki su od preduvjeta uspješne web-stranice. Stari Kinezi su davno izrekli: „Što im govoriš, to će zaboraviti. Što im pokazuješ, to će upamtiti. Involviraj ih, pa će razumjeti.“ Pogledajte Yahoo, Amazon, Kelloggs, pa recimo Lucky Charms i Trix rabbit kod General Millsa, ali tu je i Podravka s receptima, Vegetom, dječjom hranom. Čuveni „Kochstudio“ Maggi poziva na web-stranici: „Dobro došli u naš kulinarski studio. Za nas je kuhanje – veselje koje želimo podijeliti s vama.“ Britanski Tango je u toj zemlji postao popularni brend koji svoje posjetitelje involvira točkicama na koje se dobiva nagrada, a djeca na njegovim stranicama imaju i svoje „kolačiće“. Interaktivno komuniciranje, pa i stvaranje stalnih adresa putem kojih se osobno komunicira sa stalnim korisnicima („web cookies“), postalo je neminovno za involviranje potrošača. Međutim, nije dovoljno biti samo prisutan na internetu, jer posjetitelj ne traži nezanimljivu stranicu, a treba paziti da stalno ostane aktualna. Navigacija je daljnja razina stvaranja interesa. Stvara se „hiperlink“ između dokumenata, pokazuje se rukom na razne stranice i tako nastaje sve veća kooperacija između raznih partnera i marki. Publika je na internetskim stranicama vrlo koncentrirana, usmjerena je na informacije, izbjegava duge tekstove, ali treba stvarati prisne odnose u tom virtualnom svijetu koji treba pobuditi i emocionalnost. Time se stvara dublja veza i konačno se to teško kopira. Treba se ogledati na one koji osiguravaju novosti, zabavu, igre, „kolačiće“ i „chat rooms“ kojima se stvara posebna društvena interakcija, involviranje. Povezivanje s drugim stranicama od velikog je značaja za pobuđivanje interesa, pozornosti. Važno se u tom dijelu pojavljivati na prvim

stranicama. Brojanja su pokazala da na treću stranicu klikne samo četvrtina posjetitelja. 3.1. Provjera internetskih stranica Za provjeravanje Internet stranica mogu poslužiti sljedeća pitanja: 1. Jeste li dobro identificirali publiku? 2. Hoće li stranica privući posjetitelje na koje ciljate? 3. Je li stranica dovoljno dinamična (to se postiže jakim linkom dokumenata, aktualnim, aktivnim dokumentima, pokretima i dr.)? 4. Je li navigacija lagana, jednostavna (tome pridonose i „search tools“)? 5. Je li interaktivna - da posjetitelj „razgovara“? 6. Pojavljuju li se na njoj inovacije, te ima li prijedloga za buduće inovacije? 7. Drži li se pravila oglašavanja - jasnoća, raspored, relevantnost, i dr. 8. Odgovara li boja proizvodu, tvrtki, marki, brendu? 9. Doprinosi li vrijednosti brenda? 10. Može li se konzumirati za desetak sekundi (toliko se prosječni posjetitelj zadržava, ukoliko se zbog povećanog zanimanja ne zadržava na izabranom području)? 11. Ima li dovoljno zabavnog što privlači današnju net-generaciju? 12. Oduševljava li? 13. Podupire li se vrijednost doživljaja? 14. Je li copy aktualan i bez superlativa, fraza i pretjerivanja? Pitanje o vrijednostima doživljaja bitno je za internet, jer je to medij www.suvremena.hr

marketing i pr koji je usmjeren na doživljaje. To nije samo zabava, već i zanimljive novosti, atrakcije, aktivnosti u kojima dolaze do izražaja kreativnost i involviranje posjetitelja. Čim se više pozornosti poklanja funkcionalnim osobinama i faktima o proizvodu i poduzeću, tim manje ima doživljaja. Tu dolazi do izražaja razlika – prevladava li koncepcija na potrošača ili je poduzeće okrenuto više sebi. Za uspjeh poduzeća je to važna transformacija od „company-centric“ prema „costumer-centric“ organizacije.1 Budite svježi i ažurni (update) U vremenu koje se stalno mijenja, svježina i aktualnost moraju biti prisutni kao i interakcija. Surferi vole podatke koji su aktualni, pa treba koristiti alate koji to dozvoljavaju. Profesionalci koji međusobno kontaktiraju smatraju da je web-stranica ulazak u novi svijet i da mora biti bijela, čista. No istraživanja pokazuju da je za ulaz najprivlačniji Adobe® Flash sa sinkroniziranom animiranom slikom i glazbom kao uvod u duh vlasnika stranice. Zagovara se i naglašavanje ( flashom ili jakom markacijom) nečeg zanimljivog i aktualnog ili specijalne ponude, promocije, pa se tako štedi vrijeme traženja.

•

Služite se uvijek najnovijim dostignućima i skinite zadnje verzije sa servera kao što su FrontPage® program ili Makromedia Dreamweaver®.

•

Etablirajte forum kako biste dobili povratne informacije, prilagodili se, čime podižete razinu kredibilnosti.

1 2

„Content Management System“ – CMS – pravi je alat za ažuriranje bez velikog naprezanja i puno nauke (kao što je to HTLM, koji je malo kompliciraniji). Stalno treba nešto srediti, redigirati ili poništiti, a većina CMS sistema uključuje WYSIWYG („what you see is what you get“) editor, koji npr. na stranici 352 Media Group dopušta da se slike i tekstovi umeću direktno na stranicu. 4. Nove društvene zajednice U digitalnom svijetu postajemo sve više dio jata kojeg su nazvali Web 2.02 generacija. Primjera novih virtualnih zajednica ima mnoštvo, a stalno rastu vrste i njihov broj. Igre povezuju ljude s bilo kojeg dijela svijeta. Appleov softver iTunes omogućuje da se elektronski čuva glazba. Ima i ilegalnih pristupa, pa tu sklonost sukreativnosti već iskorištavaju svjesni da se treba naći put od „company-centric“ prema „costumer-centric“ organizaciji. Sad se već glazba skida legalno, postoje licenčni ugovori s većinom registriranih nositelja i editora. Pojavljuje se četvrta industrijska revolucija 4.0 kao izraz brze promjenu tehnologije, industrije i društvenih obrazaca zbog sve veće međupovezanosti i pametne automatizacije, a zahvaća i društvene mreže. Promjene su više od samog poboljšanja učinkovitosti, te izražavaju značajan pomak u industrijskoj, uslužnoj kao i društvenoj domeni. E-commerce stranice postale su kolaboracijske zajednice. Osjećamo se nagrađenima što možemo kupovati na eBuy, što možemo na Amazon.com ući u zajednicu Wiki

i diskutirati s ekspertima oko novih proizvoda. Stranica LEGO® Creator omogućava klijentima da ponude vlastita rješenja koja bi ušla u novu selekciju. Web 2.0 i 4.0 generacije ne sjede ispred televizora čekajući oglase, već među sobom djeluju, interaktivni su putem sve većeg širenja društvenih mreža. To opet znači – treba stvoriti i imati odličnu i jaku marku, brend3. Mnoge kompanije (McDonald’s, Dell, Swatch, kulinarski fanovi i dr.) dobivaju informacije preko klubova i zajednica. Nike ide dalje, pa trkâče iz virtualnih zajednica spaja u stvarnom svijetu. Nike oprema članove obućom sa senzorima koji prenose informaciju na iPod Nano i tako se dobiju performanse s trčanja koje se prenose na internet u zajednicu pa se kompariraju podaci trkâča s kojima se želite usporediti. Nike je zabilježio već nekoliko desetaka milijuna milja od svojih članova. 4.1. Što je važno za poslovni model u virtualnim zajednicama Kad je Mark Zuckerberg s timom kreirao Facebook, nije to zamislio kao komunikaciju kompanije i potrošača, već kao komunikaciju između ljudi (najprije između studenata Harvarda). Taj princip ostaje i sada i pogreška bi bila preko zajednica nametati priopćenja, već ljude treba motivirati na međusobnu komunikaciju. To važi i za Twitter, MySpace i druge. Ljudi ulijeću u jata zajednice spontano ili potaknuti među sobom i mladi sve rjeđe ostaju izvan. Stvaranje zajednica preporuča se i kompanijama, jer uskoro bez digitalnog svijeta i zajednice neće

Izrazi prema LaSalle, D., Britton, T.: Priceless, HB Press, Boston, 2002., str. 160 Izraz „Web 2“ podrazumijeva (prema Wikipediji) drugu generaciju interneta kao što su socijalna mreža, Wiki, komunikacijski alati, indeksacija od strane korisnika („folksnomy“) putem koje sudionici dijele i šire informacije među sobom. U nekim tumačenjima pak oznaka 2.0 znači interaktivne stranice i alate za „WTO-wat“ konverzaciju. Cijeli naslov knjige Z. Pavleka glasi: BRANDING – kako stvoriti odličnu marku.

Suvremena trgovina 3(47)

više biti šanse za stvaranjem jakog brenda. To iziskuje kreativnost, kao što je to uostalom i imanentno marketingu, ali se ovdje ne angažira samo potrošače, već i zajednicu koja među sobom dijeli informacije, poziva na događaje, razmjenjuje mišljenja, ocjene, preporučuje, što je važno za stvaranje pozitivnog odjeka („buzz“, „world of mouth“). Kompanije stvaraju zajednice ne samo izvan svoje organizacije već ohrabruju ljude iznutra da uđu u njih. Razvoj informacija se i kanalizira. Primjerice, Amazon nam preporučuje: „People who bought this book, also bought…“ Zatim, iTunes i Yahoo! potiču publiku da odmah rangira glazbene albume. To je razvoj socijalne inteligencije koja potiče rast lojalnosti prema servisu kao što su ove kompanije, umjesto da se klijenti okrenu konkurenciji. Ti primjeri samo potiču na razmišljanje o akciji – gradite nove komunikacijske kanale u kojima ćete glas imati i vi i vaši potrošači, što znači da od klasičnih kontakt mehanizama treba sve više ići prema socijalnim zajednicama. U tim zajednicama treba stvarati točke koje će privlačiti nove članove, koje će biti od zajedničkog interesa u bilo kojem području djelovanja ili kategorije roba. U takvim zajednicama treba poticati interakcije među članovima. Na tome ne treba stati. Od njih treba stvarati one koji će poruke brenda prenositi s oduševljenjem i tako širiti poruke i ideje od „usta do usta“, što je snažnije od klasičnog oglašavanja. 4.2. Kako to rade veliki, a kako mali? IBM ima nekoliko oficijelnih Twitter računa, desetak otočića u virtualnom svijetu Second Life, stotinjak različitih blogova. Dell posjeduje snagu u društvenome mediju s vrlo popularnom web-stranicom IdeaStorm. Korisnici imaju priliku iznositi ideje za nove stvari i unaprje-

đenja, diskutirati među sobom o tome, rangirati, glasati. Na temelju toga je nastao kompjutor s instalacijom Linux. A što je s malima? Uglavnom socijalni mediji doprinose izjednačavanju. Velike kompanije su nužne stalno ulagati u svoju marku, inače im padaju imidž i cijenjenost, a mali mogu putem socijalnih mreža izgraditi ime, brend. Zato i za male vrijedi poruka – idite na socijalnu mrežu, ne stoji mnogo, a vaši kupci su već tamo. Budući da su društvene mreže neophodne za suvremeni digitalni marketing, biti će im posvećen posebni članak. 5. Metrika Trebamo znati tko su oni koji posjećuju naše stranice i koliko puta? Čime su potaknuti da dođu do naše stranice i još mnogo toga. Svatko može napraviti web stranicu, ali hoće li se i posjećivati, za to služi metrika. Zato treba ustanoviti „conversion rate“, što znači odnos posjetitelja (klikova) prema onima koji nakon toga reagiraju akcijom. Posjetitelj, ako ima interes, nastavlja, slijedi linkove, proučava i donosi odluku. Uspješna rata govori da je stranica distinktivna i relevantna, dobrog sadržaja, da nema većih barijera prema ciljevima konverzije, da je dobra navigacija, da se postigao interes preko „worldof-mounth“, „buzza“, vezom preko drugih sadržaja i medija (link od oglasa, direct maila i dr.). To su ujedno i zahtjevi, kriteriji za uspješnu stranicu. Editori weba najviše se za početak služe Google analitikom koja je prihvatljiva za početak, a ako nešto nije jasno, onda se pomoć potraži na www.ask.com. Oni koji su napredniji, služe se i naprednijim alatom kao što su http://search.twetter.com/advaced i www. tweetfeel.com, na kojima se mogu prepoznati i pozitivne i negativne emocije i one koje treba respek-

tirati. Može se pratiti djelovanje i utjecaj internata, društvenih mreža na financijske veličine relevantne za marketing. Uspjeh kampanja na internetu prati se dosegom („reach“). Mora se pratiti i ROMI kao i kod svih ulaganja, investicija, koji pokazuje rentabilnost investicija. Izračunava se kao prihod od investicije umnožen za investiciju, kroz investiciju umnoženo sa 100. Click Through Rate pokazuje koliko puta je klik vodio prema oglasu. View Through Rate odnosi se na one koji su potražili oglas i zadržali se na njemu. BR, Bounce Rate govori o tome koliko puta su neki pogledali i onda napustili stranicu. 6. Zaključak Nekad je u prvoj generaciji internet bio dodatni medij, a danas je samostalan, postaje sve važniji i brzo se razvija. Web 2.0 je važan sada i rasti će u budućnosti, a 4.0 je nova revolucija na tom području. Prije nego što se odlučite za veće zahvate i kampanje, morate upoznati stanje u prometu na webu, a morate znati i nešto o sljedbenicima i fanovima i njihovim karakteristikama, o mogućnostima pridobivanja novih. Društvene mreže rastu. To je sadašnjost i budućnost. U kompaniji koja je usmjerena na tržište i stvaranje brenda, ljude treba poticati od vrha prema dolje da se uključuju u društvene mreže i postanu dio velike obitelji u izgradnji snažnog brenda. 7. Preporučena literatura Pavlek, Z.: Branding, M.E.P., Zagreb, 2008. Davis, J.: Measuring marketing, J.W. & Sons, New Jersey, 2017. Scott, D. M.: The New Rules of Marketing & PR, J. W.& Sons, New Jersey, 2018. Wilson, L.J., Ogaden, L.D.: Strategic Communications, Kendall Hunt, ST Iowa, 2019. www.suvremena.hr

marketing i pr

Marketinški splet kakao okusa piše: Ivana Prezzi, dipl. oec.

rirodno stanište kakao stabla, kakaovca je tropska prašuma, što geografski uključuje pojas od 20 stupjeva sjeverne i južne geografske širine, odnosno preciznije najvećim dijelom sljedeće države: Obalu Bjelokosti, Ganu, Indoneziju, Maleziju, Brazil i Ekvador. Kakao drveće je prilično izbirljivo. Uspijevaju samo u sjeni većih stabala prašume gdje su zaštićeni od sunca i vjetra i gdje uživaju dosta vlage. Plod 98

Suvremena trgovina 3(47)

stabala je mahuna u kojoj se nalazi kakao zrno. Bajkoviti okus kakao zrna prvi je otkrio narod Maya. Sa geografskog područja poluotoka Yucatan, širenjem svojih kolonija, u 16. st. Nizozemci su kakaovac „presadili“ u Indoneziju, u 17. st. Španjolci na Filipine, u 18. st. Britanci u Indiju, a u 20. st. Francuzi u Afriku i to Ganu, Kamerun te Obalu Bjelokosti. Upravo na teritoriju Obale Bjelokosti danas se smjestilo 33% ukupne svjetske pro-

izvodnje kakaa. Obrada kakao sirovine odvija se na malim farmama zemalja proizvođača, dok se prerađivačka industrija nalazi u razvijenijim zemljama svijeta. Uzgoj kakaovca odvija se na plantažima, gdje se kilogram teški mahunasti plodovi po sazrijevanju beru ručno, a zatim se iz njihove bijele pulpe izdvaja četrdesetak kakao zrna veličine zrna badema. Izdvojena iz pulpe, zrna kakaa započi-

nju proces fermentacije i sušenja. Zrno je najbolje sušiti na suncu, pokriveno lišćem banane. Sedmi dan sušenja zrna se gaze, često koristeći bose ljudske noge, a tijekom tog postupka polijevaju se vodom kako bi dobila finiju boju, poliranje i zaštitu od plijesni pri pakiranju u jutene vreće za izvoz u razvijene zemlje radi daljnjeg procesa prerade. Daljni proces obrade uključuje prženje zrna da se smanji sadržaj vode, a zatim se zrna drobe kako bi se jezgra odvojila od ljuske. Dobivene jezgre se melju na određenoj temperaturi pa se stvara takozvani liquor, tekuća kakao masa koja sadrži kakao maslac, te se sada može koristiti za proizvodnju čokolade ili ide u finiju obradu izdvajanja masnoća. Poljoprivrednici svoja zrna već stoljećima prodaju brokerima na takozvanim „stanicama za izvoz“, a proces prženja i mljevenja, kao daljna prerada obavlja se u zemljama uvoznicama. Radi navedenog procesa ne možemo odrediti kvalitetu zrna pojedinačne farme, jer se zrna gomilaju na istoj hrpi stanica za izvoz. Postoje brojne privatne certifikacije kakao zrna, ali nemaju utanačene kriterije za određivanje kvalitete. Što bi to značilo za finalni proizvod kao što je čokolada? Product / Proizvod Potrošačko društvo danas je izbirljivo, pogotovo u području prehrane. Potrebe ciljanih skupina orijentirane su na zdravu hranu, kvalitetu proizvoda, održivost, ekologiju i fair trade. Fair trade je dobar početak u pronalaženju pouzdanog dobavljača kakao zrna, direktno s poljoprivrednog gospodarstva. Fair Trade organizacija jedna je od najpoznatijih privatnih certifikacija, a predstavlja trgovinsko partnerstvo, utemeljeno na dijalogu, transparentnosti i poštovanju, koje traži veću pravednost u međunarodnoj trgovini. Ona pridonosi održivom razvoju nudeći bolje uvje-

te trgovanja i osiguravajući prava proizvođačima i radnicima u nepovoljnom položaju, posebno u proizvodnim regijama slabije razvijenih zemalja. (Izvor: https://wfto.com/) Međunarodna organizacija za kakao (ICCO), međuvladina je organizacija osnovana 1973. pod okriljem Ujedinjenih naroda i djeluje u okviru uzastopnih međunarodnih sporazuma o kakau. Organizacija se sastoji od 51 zemlje članice, od kojih su 22 zemlje izvoznice kakaa i 29 zemlje uvoznice kakaa. Ove zemlje članice zajedno predstavljaju 92% svjetskog izvoza kakaa i 80% svjetskog uvoza kakaa. Prema podacima ICCO-a, zrna kakaa nabavljaju se po cijeni od 2.305,00$ po toni na burzi u New York-u, do 2.575,00$ po toni na burzi u Londonu (Izvor: https://www.icco.org/ who-we-are/, 29.04.2022.). ICCO organizira Simpozij International Symposium on Cocoa Research ISCR 2022 u prosincu ove godine što je jedinstvena prilika za sudionike da komuniciraju s čelnicima industrije kakaa. Glavna tema simpozija bit će „Inovacije za potporu razvoja tržišta i promicanje održivosti uzgoja kakaa za bolji prihod poljoprivrednika“. Ukoliko uzmemo u obzir čokoladu koja se proizvodi iz zrna kakaov-

ca, radi se o takozvanim „bean to bar“ čokoladama. Ono što „bean to bar“ čokoladu izdvaja od drugih je činjenica da proizvođači te čokolade ne otkupljuju sirovinu od velikih distributera već direktno s kakao plantaža malih poljoprivrednika. Proizvođači „bean to bar“ čokolade sada su u mogućnosti proizvoditi kvalitetnu, autentičnu takozvanu craft ili artisan čokoladu. Raznolikost ponude i okusa slatkog iskustva, inovativnost i povećanje kvalitete doprinijet će većim zaradama. Price / Cijena Potrebno je usmjeriti pozornost na formiranje cijena. Treba uzeti u obzir globalnu konkurentnost, ali i ciljanu skupinu. Određeni segment potrošača danas je spreman izdvojiti veću svotu novca za luksuzani proizvod poput craft čokolade. Promotion / Promidžba Kupci luksuznog kakao zrna raspoređeni su po cijelom svijetu. Međunarodni marketing je izazov. Uključuje prelaske mnogih granica i razumijevanje brojnih kulturoloških razlika. Međutim, marketinške strategije nastupa na međunarodwww.suvremena.hr

marketing i pr bave upravo od navedenih malih dobavljača.

nom tržištu danas se uglavnom primjenjuju iz naslonjača u kući. Voditi globalnu kompaniju iz svoje kuće stvar je kreativnog razmišljanja. Cilj je dosegnuti što veći broj klijenata pa je početak svakog nastupa na tržište, pa tako i na međunarodno tržište kakaa, izraditi dobar marketinški plan. Prvenstveno treba startati na ciljanom tržištu odnosno odrediti target market. Istraživanje konkurenata pomoću digitalnog marketinga može dati jasnu sliku potencijalnog tržišta. Digitalni marketing uključuje istraživanja pomoću analitičkih alata kao što je Google Market Finder koji djeluje na principu pretraživanja ključnih riječi, u ovom slučaju potražnje za kakao zrnom. Ovo ukazuje na geografska područja koja obiluju pretraživanjem upravo tih ključnih riječi. Bing-ov Keyword Research alat pomaže da saznamo sve o konkurenciji na određenom geografskom području, a alat web analytics omogućava uvid u klijente na različitim geografskim lokacijama koji su posjetili našu web stranicu. Uz pomoć digitalnih alata bez problema se stvara svjetska baza kupaca artisan čokolade. Prilagođavanje e-trgovine međunarodnom tržištu ne uključuje samo prijevode na strane jezike, već i takozvanu lokalizaciju. Lokalizacija se odnosi na „local feel“, prilagođavanje potrebama lokalnih klijenata, lokalno oglašavanje. Potrebno je istražiti društvene mreže određenog lokalnog područja i brže širiti glas o kakao zrnu oglašavanjima na društvenim mrežama, na primjer korištenjem Business Meta Suite na Facebook-u. 100

Suvremena trgovina 3(47)

Pomoću Display advertising-a (prikazno oglašavanje) poboljšava se prepoznatljivost segmentu tržišta kojemu još nismo poznati. Za posjetitelje koji su već posjetili našu web stranicu treba koristiti retargeting (ponovno ciljanje), na primjer putem e-mail newsletter-a, kako bismo ih potakli da se vrate. Place / Distribucija Međunarodno poslovanje je i logistički izazov, uključuje poznavanje prometne infrastrukture, carinskih sustava trećih zemalja, pravne i regulativne okvire. Obala Bjelokosti najveći je proizvođač kakaovca na svijetu, godišnje proizvodi oko milijun i 700 tisuća tona kakaovca, dok je na drugom mjestu susjedna Gana sa 900 tisuća tona. Iako obe zemlje obiluju kakao zrnom, još uvijek se izvozi na principu „izvoznih stanica“ gdje se gubi izvornost i kvaliteta lokalnih farmi. Većina tih farmi nikad nije ni čula za čokoladu. Pronaći malog dobavljača - poljoprivredno gospodarstvo kakaovca u Gani poseban je izazov, ali kreativnost i poduzetništvo mogu nadvladati bilo koju slabost u infrastrukturi. ICCO izvještava da je tijekom posljednjih nekoliko godina došlo do preobrazbe i da postoje male farme iz Obale Bjelokosti koje na tržište izlaze same te izvoze ne samo sirovinu, plod kakaovca, već i polusirovine, kakao u prahu ili maslac od kakaovca. Pri razvijanju luksuznog tržišta artisan čokolada treba prvenstveno razviti lanac na-

Proizvođač craft čokolade osiguranjem dovoljno zaliha može pratiti potražnju. Istražit će kanale distribucije, izgraditi partnerstvo s međunarodnim dostavnim službama. Neki međunarodni dostavljači imaju bolji pristup određenim tržištima. Treba se uhvatiti u koštac s granicama, deviznim tečajevima, pravnom i zakonskom regulativom, carinama. Online poslovanje uključuje i povrat robe što nas vodi van okvira 4P marketinškog spleta i upućuje na već dobro poznato proširenje istog na 7P. People / Ljudi Važnost korisničke službe vrlo je često presudna kod online kupovine, pogotovo kad je riječ o sofisticiranim proizvodima poput artisan čokolade. Osim jezičnih i kulturnih razlika za pružanje što bolje usluge tijekom prodaje, treba voditi računa i o vremenu poslije prodaje, povratu robe, podršci nakon kupovine, jer je to vrijeme ključno za poslovanje obzirom da tada pokušavate pridobiti kupca da vam postane vjerni klijent. Kupci moraju izravno kontaktirati i tada dolaze do izražaja ljudi, zaposlenici. Osoblje je nedvojbeno žila kucavica vaše tvrtke. Treba zaposliti kompetentne ljude koji su se dokazali i koji su odani tvrtki. Physical evidence / Fizički dokaz uključen je u marketinši splet u smislu računalne opreme, publikacije, općenito signalizacije. Suvremena, jasna web stranica, jednostavna za korištenje pruža učinkovitost poslovanja. Process / Proces I na kraju sam proces naručivanja treba biti „user friendly“. Informacije moraju biti lako dostupne, jer je ključ poslovanja dobra komuST nikacija.

istraživanja

Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom? 2021. godini (kao i u 2020.) Hrvatska je zadnja od EU zemalja uključenih u GEM istraživanje po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika (s oko 15 postotnih poena zaostajanja od EU prosjeka).

Hrvatskoj je i dalje prisutna niska razina transfera istraživanja u poslovnom sektoru, te ograničavajuća poduzetnička okolina. Ovim izvješćem obilježava se dvadeset godina sudjelovanje Hrvatske u GEM istraživanju (od 2002. godine). Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije. Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika unutar poduzeća Hrvatska je značajno iznad prosjeka EU zemalja. Najnovije GEM istraživanje za 2021. godinu potvrdilo je da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Prema ocjenama stručnjaka, samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture – telekomunikacijska i prometna, te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Kao ključne komponente koje ograničavaju kvalitetnu poduzetničku okolinu navode se vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u iz-

gradnji poduzetničkih kompetencija mladih. Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja, u narednih 6 mjeseci, u promatranom razdoblju ima vrlo izražen V oblik: pad u 2020. godini na 47,2% (sa 55,7% u 2019.) i rast na 58,3% u 2021. Istovremeno, Hrvatska je iznad prosjeka EU u svim promatranim godinama po uočenim prilikama, namjerama i uvjerenosti u vlastite sposobnosti za pokretanje poslovnog pothvata. Ovako velika razlika između Hrvatske i EU prosjeka o namjerama pokretanja poslovnog pothvata, upućuje da je samozapošljavanje češći izbor u Hrvatskoj zbog ograničenih drugih opcija zapošljavanja. Društvene vrijednosti o poduzetništvu u Hrvatskoj još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Oko 60% ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata. Međutim, ovako optimistični pristup poduzetničkoj karijeri ugrožen je izuzetno niskom percepcijom o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. U

Ovo su samo neki od najvažnijih zaključaka iz najnovijeg istraživanja „Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, koje je nedavno predstavljeno u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Hrvatske udruga banaka i Hrvatske udruge poslodavaca, pokrovitelja medijske promocije projekta. Istraživački tim, kao i proteklih godina, čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: prof.dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof. dr.sc. Nataša Šarlija, prof.dr.sc. Sanja Pfeifer i prof.dr.sc. Sunčica Oberman Peterka. Državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Nataša Mikuš Žigman, u svojem je govoru istaknula da sudjelovanje Hrvatske u najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor od 2002. godine omogućava praćenje trendova i obrazaca poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj, ali i usporedbu i analizu na europskoj i globalnoj razini: „Radimo na tome da se maksimalno iskoriste sredstva Europske unije u smislu financiranja poduzetničkih projekata, ali i za provođenje istraživanja u cilju razvoja mjera za konkuretnost naših poduzetnika na globalnom tržištu. Posebnu pozornost posvećujemo poticanju istraživačko-razvojnih aktivnosti, financiranju kolaborativnih projekata znanosti i gospodarstva, komercijalizaciji inovacija na tržištu te diST gitalizaciji poslovanja“. www.suvremena.hr

101

digitalna ekonomija

Sljedeća granica u robi široke potrošnje

Digitalno omogućena inovacija piše: Ante Gavranović

Tvrtke za pakiranu robu široke potrošnje mogu uz digitalno omogućenu inovaciju izbaciti nove proizvode na tržište 50 posto brže, uz trećinu nižu cijenu i s dvostrukim povratom ulaganja. Iako je industrija prihvatila nove tehnologije u mnogim dijelovima poslovanja, od proizvodnje do marketinga, većina ih organizacija tek počinje primjenjivati. Tvrtke koje iskoriste trenutak i poduzmu digitalne inovacijske transformacije prije nego što to učini konkurencija mogu osvojiti značajnu tržišnu vrijednost.

igitalne transformacije koje su u tijeku s inovacijama u drugim industrijama kao što su visoka tehnologija, farmacija i automobilska industrija, mogu pružiti putokaz organizacijama potrošačkih proizvoda. Mercedes-Benz Grupa, na primjer, uložila je velika sredstva u digitalizaciju cjelokupnog sustava razvoja proizvoda, od dizajna i razvoja do proizvodnje. Kao rezultat toga, njegovi su ciklusi inovacija značajno skraćeni, a mogućnosti personalizacije automobila poboljšane su čak i kada je učinkovitost montaže porasla za 25 posto. U međuvremenu, GlaxoSmithKli102

Suvremena trgovina 3(47)

ne-ova jedinica za zdravstvenu zaštitu potrošača koristi platforme umjetne inteligencije (AI) za generiranje prognoze potražnje za sezone alergija i gripe, tehnologiju praćenja očiju kako bi razumjela kako kupci gledaju na proizvode i senzorne modele za poboljšanje korisničkog iskustva. Ovi primjeri ističu brojne aspekte inovacijskog procesa koji mogu imati koristi od digitalnih i analitičkih alata. Tvrtka za piće nedavno je spojila ove aspekte kako bi poboljšala svoj inovacijski uspjeh nakon razdoblja kada je zastarjeli portfelj proizvoda usporio pro-

daju i doveo do gubitka tržišnog udjela. Inovacije proizvoda i ‘obnove’ predugo su tražile put na tržište, zbog čega je tvrtka zaostajala za konkurentima u iskorištavanju prilika. Nakon prilagodbe svog inovacijskog procesa, omogućenog digitalnim rješenjima, tim je uspio generirati pet puta više novih koncepata nego prije, podržanih dubljom bazom uvida potrošača, te je razvio znatno širi raspon značajki za testiranje s eksponencijalno većom korisničkom bazom. Tvrtka sada može izbaciti nove proizvode na tržište za upola kraće vrijeme nego prije, a njezina prva obnova proizvoda bila je hit.

Druge tvrtke CPG-a doživjele su slične dobitke kada kombiniraju digitalne tehnike sa skupom međusektorskih inovacijskih praksi i procesa. U nedavnom istraživanju, rukovoditelji su potvrdili da je, kada se radi dobro, inovacija daleko najveći pokretač rasta u industriji – kritično razmatranje u vrijeme porasta ograničenja ponude i troškova, u kombinaciji s brzim promjenama ukusa potrošača i visokim fokusom na održivost, izazivaju poslovne modele CPG tvrtki.

ze samo uz potpunu transformaciju. Nakon pilota, tvrtke bi trebale odrediti kako primijeniti uvide i metodologije na druge projekte, a zatim definirati inovacijske inicijative koje bi imale najveću korist od digitalizacije. Na primjer, kada je prehrambena tvrtka pilotirala korištenje AI-a za automatizaciju otkrivanja i testiranja novih formulacija, usredotočila se na tržišnu nišu za koju je imala dobro razvrstane interne i vanjske podatke za unos u algoritme.

Međutim, kako bi digitalno omogućene inovacije proizvele održive rezultate, tvrtke moraju poduzeti holistički pristup. Posebno se ističu četiri lekcije.

Iako je pilot bio uspješan – prepolovio je tipično vrijeme formulacije i dramatično smanjio troškove – drugim dijelovima poslovanja u kojima bi pristup mogao donijeti vrijedne uvide nedostajao je isti kalibar podataka. Neohrabrena, tvrtka je stvorila plan za čišćenje, standardizaciju i klasifikaciju kako svojeg naslijeđa tako i novih podataka, potez koji joj je od tada omogućivao testiranje širokog spektra formulacija i prilagodbi proizvoda.

Ponovno zamislite sustav, a ne samo slučajeve upotrebe. Iako digitalizacija pojedinačnih aspekata inovacije može biti vrijedna, najbolji rezultati dolaze od redizajniranja višestrukih procesa od kraja do kraja i njihovog digitalnog omogućavanja. Poboljšanja više elemenata pojačavaju učinak svakog od njih. Na primjer, redizajniranje procesa izrade prototipa da bude kontinuirano obnovljivo, korištenjem digitalnog prototipa u kombinaciji s digitaliziranim potrošačkim testiranjem, značajno ubrzava dizajn novih koncepata i značajki, testiranje i modifikaciju u odnosu na samo digitalno testiranje. Tvrtka za piće, na primjer, identificirala je više od 20 prioritetnih slučajeva upotrebe u svom inovacijskom procesu koji bi mogli imati koristi od digitalizacije, u rasponu od automatizirane identifikacije novih tržišnih prilika do simulacije atributa performansi tijekom razvoja. Tvrtka je potom izradila petogodišnju kartu za implementaciju sedam slučajeva korištenja koji su se međusobno nadograđivali. Dok piloti dolaze na naslovnice, utjecaj dolazi samo iz razmjera. Dok piloti mogu generirati rane pobjede kritične za poticanje posvećenosti promjenama u cijeloj organizaciji, održivi rezultati dola-

Ne očekujte da će gotova rješenja samo ‘raditi’. S obzirom na širok raspon odjela, dionika, ciljeva i sustava uključenih u proces inovacije, CPG tvrtke mogu očekivati da će prilagoditi tehnološke platforme koje usvajaju. Organizacije bi trebale početi određivanjem koje alate mogu interno izgraditi, što mogu kupiti ‘na policama’ a koja rješenja će zahtijevati partnerstvo s dobavljačima (kao što su integratori sustava) kako bi tehnologiju prilagodili posebnim potrebama poslovanja. Da bi ovaj niz najbolje funkcionirao zahtijevat će kombinaciju izgradnje analitičkih slojeva na vrhu standardnih rješenja, integraciju između različitih rješenja i održavanje zajedničkih baza podataka. Mliječna se tvrtka, na primjer, rano odlučila za osnivanje partnerskog konzorcija koji će joj pomoći u upravljanju platformom za digitalno testiranje i izgraditi potpuni paket Interneta stvari – odluka koja joj je omogućila pristup najboljim alatima za ubrzanje učinka

transformacije. Tehnologija je važna, ali je samo jedan dio slagalice. Iskustvo nas je naučilo da za svaki dolar koji organizacije potroše na digitalna rješenja, mogu očekivati da će potrošiti još jedan na naknadno preuređivanje inovacijskih procesa i upravljanja. Sukladno tome, tvrtke koje digitaliziraju inovacije moraju se pripremiti za značajne promjene u postupcima, ulogama i vještinama. Tvrtka koja se bavi trajnim proizvodima za široku potrošnju primila je ovu lekciju k srcu kada je nedavno uvela digitalnu inovacijsku transformaciju. Vodstvo je reorganiziralo poslovanje oko kategorija proizvoda, implementiralo obuku o upravljanju promjenama na svim razinama i prilagodilo inovativni operativni model tvrtke kako bi se osiguralo da se promjene potaknute tehnologijom i zadrže. Slično, međufunkcionalna priroda inovacije znači da preuređenje procesa zahtijeva da ključni poslovni lideri rade u partnerstvu s tehnološkom organizacijom. Važnost poslovnih sponzora u pružanju priče o promjenama, pokretanju inovacijskih pilota i aktivnom rješavanju problema s inovacijskim timovima ne može se precijeniti. U tvrtki za piće, na primjer, digitalna transformacija imala je punu podršku ne samo glavnog tehnološkog direktora, već i glavnog direktora, glavnog direktora marketinga, voditelja inovacija, direktora istraživanja i razvoja i voditelja strategije, koji su svi sudjelovali u različitim fazama. Tvrtke koje se nadaju poboljšati svoje inovacijske napore digitalnim rješenjima, moraju prvo potaknuti organizaciju definiranjem razloga za promjenu. Za CPG tvrtke taj je slučaj uvjerljiv i hitan, s obzirom na brojne poremećaje i izazove s kojima se industrija suočava. Iako bi se tvrtke trebale brzo kretati kako bi razvile te sposobnosti, bit će važno ostati dovoljno agilan ST da se usput prilagode. www.suvremena.hr

103

digitalna ekonomija

Budućnost globalizacije – kraj jedne ere?

Brkasto vrime piše: mr. sc. Branko Pavlović

„Živi se munjeno i preveč grdo. Danas je rivalo brkasto vrime i teško da ćemo najti češalj z kin ćemo ga moći zravnati.“ Marko Ivan Pekica – zbirka pjesama Brkasto vrime, Zagreb, 2021, str. 23 pjesma: Brkasto vrime

vjedoci smo da globalni događaji i sve učestalije krize s nepreglednim brojem lokalnih, ali i mogućih svjetskih žarišta sukoba, suvremeni svijet dovode u stanje permanentne nesigurnosti i straha. Kao prirodna reakcija na takovo stanje, javlja se potreba zatvaranja i nepoverenja spram svega što ugrožava dosa104

Suvremena trgovina 3(47)

dašnje spoznaje o društvenim uređenjima na određenom području, tj. državama. Globalizacija kao proces svojim djelovanjem prodire mimo državnih institucija urušavajući tako do sada sveprisutnu spoznaju o državi kao sustavu koji može i mora osigurati napredak i razvoj svom stanovništvu.

Globalizacija se, povijesno gledano, kreće u ciklusima i čini se da svijetu slijedi ono neugodno razdoblje obamrlosti u kojem će se stvarati manji interesni blokovi ili konkretni savezi, a dominirati neki oblik ekonomske samodostatnosti. Skraćivanje dobavnih lanaca donijet će neke prednosti pojedinim sektorima gospodarstva i određenu sta-

bilnost, ali će istodobno u većini slučajeva značiti više cijene finalnih proizvoda, smanjenu dostupnost, manji izbor, katkad i slabiju kvalitetu. Nakon dvije pandemijske godine i rata u Ukrajini, koji se čini da se tek zahuktava, teško se oteti dojmu da se figure opet preslaguju, odnosno da su procesi započeti prije nekoliko desetljeća a potom ubrzani, nakon velike recesije koju svijet nikad nije u potpunosti ostavio iza sebe, PANDEMIJA i sada RAT doveli su do svog „klimaksa“ – iza kojeg slijedi nešto osjetno drukčije, a to je globalna ekonomija u korist napretka ljudi i svijeta. (Klaus Schwab: Kapitalizam za sve dionike, 2022.) Ili ono neugodno razdoblje obamrlosti, u kojem će se stvarati manji interesni blokovi ili savezi temeljeni na snagama i slabostima pojedinih država i gdje će dominirati neki oblik ekonomske samodostatnosti bilo da je riječ o oslanjanju na vlastite resurse, bilo na resurse u geografskoj ili političkoj blizini. To nudi prilike nekim industrijskim granama i djelatnostima, ovisno o pitanju ekonomije, zato što će moći iskoristiti smanjenje ili gubitak uvezene konkurencije, ali na razini svjetske ekonomije takvo stanje nije poželjno s obzirom na to da je obično obilježeno povećanim napetostima među državama i blokovima, kao i osjetno manjom ukupnom ekonomskom efikasnošću. Financijske krize, pandemije i ratovi prisiljavaju svijet na traženje optimalne zaštite globalnih dobavnih lanaca koji su uvijek dodatno ugroženi u takvim stresovima. I kada čelnik goleme tvrtke za upravljanje financijskom imovinom („Nedovoljno ispunjena očekivanja“ piše Drago Kojić u časopisu Perspektive od lipnja 2022.) najavi kraj globalizacije kakvu poznajemo, to se ne može ignorirati. Larry Fink to obrazlaže ukrainskim ratom u jeku snažne pandemije Covida i općenito nepovoljnim kretanjima na svjetskoj

ekonomskoj pozornosti. U javnosti se već dugo javljaju pesimističke prognoze o opstanku globalizacije kakvu poznajemo, ali još uvijek nitko nije objavio „nekrolog“ tome trendu. No, deglobalizacija koja se najavljuje dulje od desetljeća mogla bi se razmahati. Postupno uzajamno udaljavanje najvećih svjetskih privreda, počelo je nakon prošle financijske krize i odnosno, od dana propasti banke Lehman Brothers, zakotrljavši sveopću financijsku krizu od koje se još uvijek svijet oporavlja. A pandemija i rat koji se zahuktava snažno otežavaju, usporavaju oporavak i dovode u pitanje procese globalizacije, te po mnogima traže reviziju tržišne liberalizacije kakvu poznajemo. Ekonomsko njihalo nikad ne miruje. Treba vjerovati i očekivati da se uz posustajanje globalizacije, ne zanjiše previše u suprotnom smjeru pri ulasku u novi opći svjetski poredak – „Kapitalizam za sve dionike“ kako govori prof. K. Schwab, kao jednom od mogućih puteva, gdje se globalna ekonomija razvija u korist napretka, ljudi i planeta. Sve veće razočaranje u državu kao zaštitnika i moderatora vlastitog življenja građani iskazuju ili političkom apstinencijom (izbori) ili drugom krajnošću – odabirom populističkih opcija čiji programi realno nisu ostvarivi u postojećem globalnom okruženju. Zbog toga postoje dvije snažne pretpostavke prema kojima bi se društveni sustavi determinirani globalizacijskim procesima mogli razvijati. To su: a) izolacionizam i jačanje država na isključivo nacionalnoj platformi; b) mikroorganiziranje s potencijalom globalnog umrežavanja kako ističe doc.dr.sc. Marko Šundov u knjizi „Tromi sustavi koče razvoj“. Uzimajući u obzir sve te činjenice, postavlja se opravdano pitanje: Kojim smjerom trebaju krenuti društveni sustavi da maksimiziraju koristi globalizacije i smanje međusobne (političke, ideološke, rasne,

ekonomske i sl.) tenzije. Jedno od rješenja je oslobađanje potencijala mikroregija mikroorganiziranjem i globalnim umrežavanjem, kaže Šundov, uz kontrolu transformacija na svim razinama društvenog sustava. U kontekstu društvenog i gospodarskog sustava, mikroorganiziranje je sinergija aktivnosti i djelovanja kojima se povezivanjem različitih čimbenika ostvaruju učinkoviti i efikasniji rezultati za dionike tog određenog mikroprostora. Svjedoci smo da se sve snažnije razvijaju tehnologije temeljene na oku nevidljivim veličinama (npr. nanotehnologija), a kojima se postižu nevjerojatne promjene u svakodnevnom životu. Upravo ta činjenica potiče na promišljanje o potrebi spuštanja djelovanja unutar društvanih gospodarskih sustava na mikrorazinu. Za takvo sve važnije i sve prihatljivije razmišljanje nekoliko je ključnih razloga kao što su tehnološki razvoj, brzina promjena, očekivanja pojedinaca, pri ćemu svi dionici u procesu stvaranja zajedništvom ostvaruju tražene rezultate i ostvaruju napredak. Tijekom sedamdesetih godina 20 stoljeća Milton Fridman je znamenito proglasio „Dioničarski kapitalizam“, pri čemu su se tvrtke morale usmjeriti prema ispunjenju jednog jedinog cilja – prinosa za dioničare – profitu. Tijekom narednih razdoblja, svi smo se mogli uvjeriti u to da složenost i izazovi s kojima smo suočeni zahtijevaju od tvrtki pribjegavanju opsežnijem pristupu u pokušaju da postignu ravnotežu između nekoliko ciljeva. To nikako nije jednostavno, tim više što nas poslovni mindset upućuje da sadašnje generacije poduzetnika, koje moraju naći put iz ovog „brkastog vrimena“, kao i svi koje dolaze a „lože“ se na opsesiju globalnim tržištem – žele biti najbolji na svijetu, što će moći postići samo ako prihvate novo normalno. PoST vratka na staro nema. www.suvremena.hr

105

eurocommerce

Nova pravila o sporazumima distribucije Jedinstveno tržište ključno je za oporavak maloprodajnog i veleprodajnog sektora od izazova pandemije, kaže EuroCommerce. No, potrebna je snažna i dosljedna provedba diljem Unije kako bi se stvorilo pravo konkurentno okruženje koje može pomoći trgovcima na malo i veletrgovcima da ponude izbor i razumne cijene potrošačima koji se bore s rastućim troškovima života.

uropska komisija donijela je ovih dana nova pravila o ocjeni vertikalnih sporazuma u distribuciji koja su stupila na snagu 1. lipnja 2022. Ta pravila pružaju sigurnu luku od antimonopolskih pravila za sporazume između dobavljača i njihovih kupaca, na primjer, za prodaju, kupnju ili preprodaju proizvoda. Christel Delberghe, generalna direktorica EuroCommercea, koji predstavlja maloprodajni i veleprodajni sektor u Europi, komentirala je: „Europska komisija poduzela je važan korak prilagođavajući pravila o vertikalnom skupnom izuzeću digitalnog okruženja. Pozdravljamo napore Komisije da promijeni okvir, ali smo zabrinuti da će za mala i srednja poduzeća složenost značiti da i dalje ne žele istraživati ili slijediti online prodaju. Stoga smo i dalje oprezni u pogledu stupnja u kojem nova pravila ostavljaju prostora za tumačenje i kako će se koristiti u praksi na tržištu na kojem brendovi imaju vrlo jaku poziciju.“ Sektor maloprodaje i veleprodaje prolazi kroz značajnu 106 Suvremena trgovina 3(47)

digitalnu transformaciju, transformaciju održivosti i vještina. COVID je ubrzao prelazak na internetsku prodaju i očekuje se da će potrošači koji su kupovali putem interneta tijekom pandemije to nastaviti činiti. Poduzeća moraju biti u mogućnosti ponuditi potrošačima takvu online prodaju neovisno o svojim stalnim trgovinama i to učiniti što je lakše moguće. Jasna pravila o sposobnosti trgovaca na malo i veletrgovaca da prodaju na internetskim tržištima, od vitalnog su značaja za mala poduzeća kako bi dosegla potrošače, uključujući i one u drugim državama članicama. EuroCommerce je i dalje zabrinut zbog poštene konkurencije. Malo je vjerojatno da će mala i srednja poduzeća izazvati brendove koji imaju jaku poziciju, gdje im učinak ograničenja poput selektivne distribucije ne omogućuje učinkovito korištenje interneta. Gospođa Delberghe je dodala: „Učinkovita konkurencija potrošačima pruža izbor. Tražimo od Komisije i nacionalnih tijela za tržišno natjecanje da ostanu na opre-

zu i da dosljedno djeluju, kako bi se pozabavili zlouporabom pravila na štetu jedinstvenog tržišta i potrošača u EU-u.“ Trgovci na malo i veletrgovine pozdravljaju činjenicu da smjernice eksplicitnije navode da teritorijalna ograničenja opskrbe, koja koriste veliki proizvođači za ograničavanje paralelnog uvoza, fragmentiraju jedinstveno tržište. Jedinstveno tržište ključno je za oporavak maloprodajnog i veleprodajnog sektora od izazova pandemije, kaže EuroCommerce. No potrebna je snažna i dosljedna provedba diljem Unije kako bi se stvorilo pravo konkurentno okruženje koje može pomoći trgovcima na malo i veletrgovcima da ponude izbor i razumne cijene potrošačima koji se bore s rastućim troškovima života. Konkurencija – danas još važnija za oporavak EU i borbu protiv inflacije Europski parlament usvojio je izvješće o politici tržišnog natjeca-

nja. Izvješće naglašava ključnu ulogu koju politika tržišnog natjecanja ima u ispravnom funkcioniranju jedinstvenog tržišta, što je od posebne važnosti za europske potrošače i gospodarstvo s obzirom na štetu od pandemije COVID-a, trenutne inflatorne krize i ruske invazije na Ukrajinu. U EuroCommerce-u izražavaju zadovoljstvoi kako Parlament poziva na zaustavljanje praksi fragmentacije jedinstvenog tržišta, kao što su teritorijalna ograničenja u opskrbi i zlouporaba sustava selektivne distribucije. Borba protiv njih i drugih zloporaba koje potencijalno mogu dovesti do viših cijena i manjeg izbora za potrošače posebno je važno u trenutku kada se potrošači bore s rastućim troškovima života. Prakse koje ograničavaju slobodu trgovaca na malo da nabavljaju proizvode na jedinstvenom tržištu, kao što su teritorijalna ograničenja u opskrbi, imaju cijenu koju je procijenila Europska komisija, za potrošače od 14 milijardi eura svake godine. „Sektor maloprodaje i veleprodaje djeluje u vrlo konkurentnom okruženju i s niskim maržama kako bi potrošačima pružio bitnu uslugu. Potrebno mu je jedinstveno tržište i politika tržišnog natjecanja kako bi kupcima pružili ono što im treba po razumnoj cijeni. Također pozdravljaju podršku za privremenu fleksibilnost državne potpore koja bi poduzećima pružila prijeko potrebnu pomoć u prevladavanju rastućih troškova energije i roba i podržavanju ulaganja u digitalnu tranziciju, održivost i tranziciju vještina našeg sektora”. Europska globalna konkurentnost može se graditi samo na jakoj konkurenciji kod kuće. Jačanje konkurencije na jedinstvenom tržištu također može pomoći u neutraliziranju trenutne visoke inflacije. EuroCommerce sa zadovoljstvom vidi kako se Europski parlament jasno očituje protiv ponašanja koje fragmentira jedinstveno tržište.

Udruga je već zatražila od Komisije i nacionalnih tijela za tržišno natjecanje da provode nadolazeća pravila o vertikalnim odnosima (VBER) kako bi spriječili nenamjerne negativne učinke zlouporabe ili kumulativnog učinka vertikalnih ograničenja kao što su sustavi selektivne distribucije i dvojne cijene. U izvješću o politici tržišnog natjecanja također se od Europske komisije traži da pogleda maloprodajne saveze. Studija Zajedničkog istraživačkog centra iz 2020. „Maloprodajni savezi u lancu opskrbe poljoprivrednom i hranom” jasno je identificirala mnoge pro-konkurentske učinke saveza i potrebu da se procjena bilo kakvog protukonkurentskog učinka temelji na okolnostima svakog slučaja. U ožujku je Komisija nacrt Horizontalnih smjernica priznala da različite vrste kupovnih saveza u mnogim poslovnim sektorima mogu donijeti koristi potrošačima kroz pregovore s velikim proizvođačima najtraženijih proizvoda koje redovito kupuju. To odražava u EuroCommerceovom gledištu stvarnost tržišta u izazovnim vremenima. Pokretanje javnog savjetovanja o okviru EU-a za održive prehrambene sustave „Sektor maloprodaje i veleprodaje u potpunosti je predan suradnji s drugim dionicima u lancu opskrbe na izgradnji održivih prehrambenih sustava u Europi. Preuzeli smo proaktivnu ulogu u Kodeksu ponašanja od farme do vilice, a naša namjenska web stranica prikazuje brojne inicijative naših članova za poticanje zdravog i održivog izbora hrane. Naš je glavni zahtjev Komisije da osigura da svaki propis koji proizlazi iz ove vježbe dopušta fleksibilnost za inovativne ideje s dobro definiranim kriterijima održivosti. – poručuju iz krovne or-

ganizacije trgovine u EU. Maloprodaja i veleprodaja odgovorili su na potražnju potrošača za održivijom i zdravijom hranom. Posljednje izvješće EuroCommercea s McKinseyem o maloprodajnom tržištu prehrambenih proizvoda pokazuje kontinuirani interes potrošača za kupnju više ovih proizvoda. Ali također naglašava rastuću polarizaciju mogućnosti kupnje održive i zdrave hrane između bolje stojećih i manje imućnih kućanstava, dodatno proširenu sadašnjim inflatornim pritiscima na troškove života. EuroCommerce će stoga od Komisije tražiti da: • Predloži pravila koja funkcioniraju na temelju postojećih višestrukih dobrovoljnih sektorskih inicijativa i dodaju im vrijednost. • Osigura snažno jedinstveno tržište i poticajno okruženje politike koje podupire poduzeća u njihovoj sposobnosti poslovanja i razlikovanja od konkurencije, kao temeljnog uvjeta za inovativno tržište. • Budu usklađeni s postojećim zakonodavstvom i pristupima EUa, kao što je Opći zakon o hrani, u definiranju zahtjeva za odgovornost i izvješćivanje i osigurajte da odgovornost padne na subjekte koji su u najboljoj poziciji da ispune te obveze. • Zadrži sigurnost hrane i znanstveno utemeljen pristup u središtu održivog prehrambenog sustava i osigurati da pravila i definicije koje pokrivaju održivost i sve tvrdnje povezane s njom budu jasne i lako primjenjive od strane operatera, kao i da ih razumiju potrošači. Sva pravila o označavanju održivosti trebala bi se primjenjivati do brovoljno. • Uključi maloprodaju i veleprodaju te ostatak opskrbnog lanca u izradu pravila kako bi se osiguralo da su izvediva i da stoga mogu postići svoje ciljeve. ST www.suvremena.hr 107

nove knjige

Miroslav Feller: Psihodinamika reklame - povijest reklame

zasad skromnoj literaturi s historiografskim ambicijama, koja se bavi Miroslavom Fellerom i njegovim doprinosom teoriji i praksi onoga što se u različitim kontekstima naziva hrvatskim oglašavanjem, tržišnim komuniciranjem ili pak „umjetnošću uvjeravanja“ uglavnom se elaborira Fellerova uloga u događanjima iz druge polovine 20-ih godina prošlog stoljeća: nastanku i djelovanju Zavoda za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju IMAGO (1928.); pokretanju časopisa Reklama (1929.), prvog domaćeg stručnog periodika posvećenog oglašavanju; te pokušaju organiziranja Saveza propagandista (rujan 1028.), prvog strukovnog oglašivačkog udruženja na prostorima tadašnje države (kraljevina SHS – Jugoslavija). U sjeni ove „zagrebačke“ faze njegovog djelovanja u reklamnoj struci, ostao je u potpunosti njegov autorski opus na njemačkom jeziku, pa tako i Psihodinamika reklame, izvorno objavljena na njemačkom jeziku 1932. u Bernu (Verlag A. Francke A.G.). U fokusu Fellerovog interesa su „nesvjesno“ i psihički procesi koji mimo našeg „svjesnog“ upravljaju oblikovanjem i recepcijom reklamne komunikacije. Analizirajući i demonstrirajući primjenu psihoanalitičkih koncepcija u psihologiji oglašavanja i uvjeravanja, Feller na originalan i sugestivan način detektira mehanizme koji stoje u pozadini naših konzumerističkih izbora i psihičkih kompenzacija. Po svojim tematskim preokupacijama i idejama koje elaborira Psihodinamika reklame izuzetno je suvremena u odnosu na duh epohe u kojoj je nastala i uklapa se u neke šire idejne, društvene i osobne kontinuitete. S jedne strane, međuratno razdoblje je doba inauguracije inicijalnih oblika masovne potrošnje, stanovite „demokratizacije želje“ i elemenata potrošačkog društva koje prate i

108

Suvremena trgovina 3(47)

specifične promjene u stilu reklamih praksi koje se sve manje referiraju na „stvarne“ osobine proizvoda, a sve više na emocionalna stanja i aspiracijske projekcije potrošača. Ova Fellerova knjiga korespondira i s trendom strukovne profesionalizacije, „znanstvenog“ pristupa i sve proširenijeg zagovaranja upotrebe psihologijskih spoznaja i tehnika u oblikovanju reklamne komunikacije, koji je osobito vidljiv u američkoj oglašivačkoj industriji od posljednjeg desetljeća 19. i početka 20. stoljeća. S druge strane „Psihodinamika reklame“ do određene je mjere i „simptomatična“ za tadašnju fazu razvoja psihoanalitičkog pokreta. Izvorna društvena kritičnost, buntovnost, subverzivnost i emancipacijski potencijali psihoanalize s njezinim širenjem, omasovljavanjem i deriviranjem te pritiskom političkih okolnosti i globalnih društvenih procesa, sve se više transformiraju razovrsne konvencionalne i konformističke prakse od „zanatski“ shvaćene psihoterapeutike, medikalizirane i pragmatizirane doktrine, dijelom i pomodne prakse individualnog „popravljanja“ i prilagođavanja društvenim realitetima, pa do njezine instrumentalizacije kao još jednog tehnokratski shvaćenog alata za upravljanje društvom i „psihološkim masama“. Za primjetiti je da je feller ovu knjigu napisao iz vizure insajdera njemačke oglašivačke industrije, što je prilično znakovito njegovim tadašnjim autopercepcijskim horizontima, ali i svjedoči o upućenosti u njemačku kulturu. Njemačke su pretežito i reference, brandovi i posebno toponimi koje spominje, a „njemačka“ je i ciljana čitalačka publika kojoj se očigledno obraća. No, u knjizi nalazimo i nekoliko jasnih referenci na hrvatski kontekst iz kojeg Feller dolazi. Tako se jedna od najdojmljivijih „psihoanalitičkih“ interpretacija reklamnih oglasa u ovoj knjizi

(„Crni muškarac“) bavi upravo oglasom Sergija Glumca za gramofone tvrtke His master’s Voice zagrebačkog reklamnog zavoda IMAGO, dok se za interpretaciju psiholoških implikacija simbolike „trojstva“ koristi također IMAGO oglas za salon ženske mode Lothos. Posebno treba konstatirati da „Psihodinamiku reklame“, koju ovim izdanjem Breze po privi put objavljuje na hrvatskom jeziku, dobivamo važan dokument od kulturnog i povijesnog značaja koji prilično osebujno svjedoči o duhu vremena i preokupacijama međuratne epohe kroz vizuru hrvatskog autora u europskom i svjetskom kulturnom okviru. Ujedno, ova knjiga popunjava određena „slijepa“ mjesta u nekoj budućoj društvenoj povijesti hrvatskog oglašavanja i teoriji reklamne komunikacije. Ovim pothvatom izdavač Breza i njen urednik Tomislav Štuka pozivaju na proučavanje povijesti naše reklamne i tržišne komunikacije. Napomena: Prikaz knjige za objavu u časopisu Suvremena trgovina br. 3/2022 pripremio mr. sc. Branko Pavlović po tekstu Tomislava Štuke, predavača na Sveučilištu Vern Zagreb, urednika izdanja i ST autora pogovora uz knjigu.

Klaus Schwab,

u suradnji s Peterom Vanhamom:

Kapitalizam za sve dionike (Globalna ekonomija u korist napretka, ljudi i planeta) „Možda će nekad i doći bolje vrijeme, ali samo ovo vrijeme je moje“ – Jean-Paul Sartre Složeni problemi i dalje, reklo bi se čak potencirano, opterećuju svjetsku ekonomiju. Nejedanakost dohotka ravnomjerno se povećava tijekom proteklih nekoliko desetljeća, dok se istovremeno usporava rast produktivnosti i plaća, a države ostaju opterećene velikim dugom i velikim problemima - izazovima. I u jeku najstrašnijih ratnih događanja i suočavanja sa svim problemima pandemije, poduzetnici i ekonomije država razmišljaju i sanjaju o novim bićima, o novom svijetu i opravdano postavljaju pitanje: Kamo putuje homo sapiens, prema samouništenju ili homo novusu? (D. Klarić: Pogled u budućnost, 2068, V. list 2019.) Tržišna moć najvećih tvrtki svijeta dostigla je nezabilježene razine, što ostavlja za sobom brojna pitanja o načinu na koji se preraspodjeljuju koristi inovacija i rasta produktivnosti, iskorištavaju prirodni izvori koji narušavaju prirodni okoliš i ostavljaju stvarne negativne posljedice za čovječanstvo. Dok u svijetu bukti rasprava o izvorima ovih problema, profesor Klaus Schwab, osnivač Svjetskog gospodarskog foruma - Davos, u ovoj knjizi snažno ističe da se postojeći sustav ne uspijeva baviti mnogim pitanjima s kojima je svijet sada suočen. Tako u ovoj knjizi raspravlja o potrebi za novim društvenim dogovorom koji podrazumijeva ZAJEDNIŠTVO i zajedničko prihvaćanje odgovornosti. On nudi izvedive i provedive savjete tvrtkama,

poduzetnicima, državama, nevladinim organizacijama i civilnom društvu, kao i privredama, kako onima u razvoju tako i onim etabliranim. U ovoj knjizi autor i suradnici zagovaraju stav da ne možemo nastaviti s ekonomskim sustavom koji pokreću sebične vrednote, kao što su kratkoročno maksimiziranje dobiti, izbjegavanje poreza i propisa (tako karakteristično za našu domaću stvarnost) ili eksternalizacija ekološke štete. Umjesto toga, po autorima, nužno nam je društvo, gospodarstvo, privreda i međunarodna zajednica osmišljena na način da skrbi o svim ljudima i cijelom planetu. Konkretno, od sustava „dioničarskog akcionarskog kapitalizma“, koji je prevladavao na Zapadu od 1945. do danas i sustava „državnog kapitalizma“ koji je uhvatio zamaha u Aziji te pridaje državi prioritetno mjesto, trebamo se usmjeriti ka sustavu „Kapitalizam za sve dionike“. To je u suštini temeljna poruka ove knjige i njenih autora. Prije pedeset i više godina prof. Schwab je prvi put postulirao svoju teoriju kako tvrtke nisu samo odgovorne svojim dioničarima (akcionerima), već i svim strankama zainteresiranima za njeno djelovanje, tj. svim njenim dionicima. Danas, kada globalni ekonomski sustav stvara duboke razdore i nejednakosti, autor obnavlja ovaj svoj apel za jednim oblikom kapitalizma koji će funkcionirati za svakog i gdje tvrtke neće tek otimati od društva, već će mu doista i vratiti te na kraju ostaviti pozitivan učinak na njega. KAPITALIZAM ZA SVE DIONIKE jedan je hitni apel i poziv za djelovanjem. Na-

ime, više nemožemo kratkoročno razmišljati. Tvrtke nisu odgovorne samo svojim dioničarima; moraju polagati račune pred višim moralnim kriterijima. Sada u sredini pandemijskih kriza i ratova koje do sada nismo doživili, s jedne strane, i zahtjeva koje pred nas postavljaju procesi novih tehnika i tehnologija (digitalizacija, industrija 4.0; 5G, svijet pametnih tvornica itd.), s druge strane autor nam pokazuje da se ne možemo vratiti nekakvom starom normalnom. On nas upućuje da osmotrimo sadašnji odziv globalne solidarnosti među ljudima i državnim tijelima na ovu krizu, koju svijet još nije u cijelosti sagledao i vidimo u njoj jedan jasan put prema novoj paradigmi za rješavanje klimatske krize i skandalozne i sve izraženije nejednakosti u svijetu. I danas, ako se prisjetimo izreke J. P. Sartra, …ovo je moje vrijeme..., knjiga profesora Schwaba pojavljuje se u pravo – moje vrijeme i daje nadu svima nama za budućnost, u kojoj bi nas „uključiv i čestit ekonomski sustav“ oblikovan idealima kao što su istina, povjerenje i uslužnost, mogao udružiti kao pripadnike iste ljudske vrste – „homonovusa“ koji brinu jedan za drugog i za svoj planet. mr. sc. Branko Pavlović www.suvremena.hr

109

Šivanje po mjeri

ZAGREB NAMA, Ilica NAMA, Kvaternikov trg ORLJAVA, Gundulićeva 11 KRAPINA KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Svilajska 31a ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Trg sv. Stošije 3

Moj dm, s tobom mii je j sh shopping ljepši!

BODOVA ZA PREUZIMANJE I REGISTRACIJU*

Moj dm App

Preuzmite 'Moj dm' aplikaciju i uživajte u još jednostavnijoj kupnji!

PREUZMITE SADA

*Preuzmite ite ap apllikaciju, prijavite se ili izradite ′Moj dm′ račun i kupon s 300 bodova će biti vidlji l v. Aktivirajte lji kup upoon i prilikom prve iduće kupnje u dm online shopu ili dm prodavaonici te skeniranjem QR koda da iz aplikacije likacije navedenih denih 300 bodova će biti pridodano. Korištenje kupona moguće je isklju kl čivo ako klju imate povezane vezane ra račune ′Moj dm′ i dm active beauty.

Moj dm App Ap dm.hr

Suvremena trgovina 3 2022

Articles inside

Brkasto vrime mr.sc. Branko Pavlović

Digitalno omogućena inovacija A.G

Marketinški splet kakao okusa Ivana Prezzi, dipl.oec

Nove hrvatske franšize (2) izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg

e-marketing (1) dr.sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š

Razvoj turizma traži nove odgovore A.G

Megatrendovi – najznačajniji globalni trendovi i zašto su važni Tanja Jurković

Na što trgovci trebaju obratiti pozornost u procesu zamjene hrvatske kune eurom? Anita Jurjević

u kriznim vremenima prof.dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž

Pet ključnih tema A.G

Nove maloprodajne tehnologije izv.prof.dr.sc. Dario Dunković

Tema broja: Sajmovi - Gosti urednici: Ante Gavranović i mr.sc. Branko Pavlović Sajmovi povezuju ljude, ideje i gospodarstvenike Srećko Sertić

Raste osjećaj optimizma za budućnost industrije Ante Gavranović

Kolaps pronatalitetne politike A.G

Roboti u logistici doc.dr.sc. Saša Petar

Upotreba simulacijskih modela u upravljanju logističkim sustavima Fitim Kurti, mag.oec

Svemirska logistika Bruno Cesarec

Važnost blockchain tehnologije i povezanost s lancima opskrbe doc.dr.sc. Ivana Martinčević

Umjetna inteligencija u logistici David Kundih

Mobilnost kao usluga doc.dr.sc. Predrag Brlek Nives Domjan Kačarević, mag.ing.traff

Partnerstvo s dobavljačima – mogućnost uspješnijeg poslovanja i prednost nad konkurencijom dr.sc. Davor Grgurević

Digitalni blizanci u urbanoj logistici Nikola Biškup, bacc.ing.log

Zračna luka Rajna-Majna Frankfurt – doc.dr.sc. Marta Borić Cvenić kompleksan logističko-distrubutivni centar Marko Marošević, univ.bacc.oec

Sposobnost prilagodbe lanaca opskrbe promjenama konteksta doc.dr.sc. Miroslav Drljača

Tema broja: Logistika - Gost urednik: prof.dr.sc. Krešimir Buntak Logistika – zanimanje budućnosti bez kojeg je nemoguće zamisliti poslovanje danas prof.dr.sc. Krešimir Buntak

Sigurnost, rizici i otpornost lanca opskrbe Matija Kovačić, mag.ing.traff

In memoriam: Tihomir Sertić

na urbanu logistiku Maja Mutavdžija, mag.ing.traff