Suvremena trgovina 4 2022

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 47, BROJ 4

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

Cjelogodišnji turizam naš je strateški cilj l Izazovi razvoja održivog turizma u Hrvatskoj l Mogu li prednosti prerasti u probleme? l Uloga i važnost udruga kao pokretača ruralnog turizma l Inovativni zdravstveni turizam l Rastuća uloga toplica i klimatskih lječilišta l Ljekovite šume kao dodana vrijednost turističkih destinacija l Influencer marketing u turizmu l CRM platforma transformira hotelsku industriju l Cjelogodišnji turizam 2022 l Halal turizam u Hrvatskoj l Republika Hrvatska – start up nacija l Quick-commerce – dostava na zahtjev l Zelena javna nabava l Nedajte se *upecati*? l E-trgovina uzima maha l Što donosi Industrija 5.0 l Upravljanje pametnim gradovima

Tema broja:

Turizam

Turizam je otporan. Treba biti i inovativan.

Osvježite poslovnicu I povećajte rezultate prodaje Novi način za poboljšanje iskustva kupovine FreshWay je najnovija linija METTLER TOLEDO trgovačkih vaga. FreshWay donosi najsuvremeniji dizajn i impresivne performanse na prodajne pulteve u supermarketima, trgovinama i delikatesnim dućanima. Svojim iznimno suvremenim i tankim dizajnom, FreshWay postavlja novi standard u smislu stvaranja savršene prodajne slike kako bi se poboljšao doživljaj kupovine na prodajnom pultu. Zahvaljujući impresivnom dizajnu, METTLER TOLEDO FreshWay također može povećati prodaju pomoću promotivnih digitalnih kampanji na samom mjestu prodaje. FreshWay vage vam donosi METTLER TOLEDO divizija Retail, tržišni lider u rješenjima za vaganje u trgovini.

www.mt.com/FreshWay

MAJSTOR MEĐU PRIJATELJIMA

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

Vol. 47 br. 4 str. 1-128 Zagreb, rujan 2022.

Uredništvo: prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof. Gabrijela ČORKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, Ana MARUŠIĆ LISAC, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ

Sadržaj

Savjet časopisa: Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • Prof. dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Europske poslovne škole, Zagreb • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • Prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Mogu li prednosti prerasti u probleme?

Tema broja: Turizam - Gosti urednici: Ivana Kolar i Bernard Zenzerović Turizam je otporan. Treba biti i inovativan.

Ivana Kolar

Cjelogodišnji turizam naš je strateški cilj Izazovi razvoja održivog turizma u Hrvatskoj Djelotvorno upravljanje rizicima ključ je za budućnost turizma

Tina Vickov

Jelena Holenko Pirc

Izazovi i prilike kontinentalnih destinacija Hrvatske kroz prizmu Nove strategije razvoja održivog turizma Republike Hrvatske Marcel Medak

Otvorimo vrata novim prilikama Izazovi razvoja turizma u ruralnim destinacijama na primjeru Gorskog kotara

Uloga i važnost udruga kao pokretača ruralnoga turizma – primjer dobre prakse – udruga Đola

Marta Borić Cvenić Bogdanka Ćudić Vilić Mario Kuzman

Inovativni zdravstveni turizam

Ivan Rendulić

Rastuća uloga toplica i klimatskih lječilišta

Csilla Mezősi

Jan Schmidt dr. Anne Rabes

Krešimir Dvorski

Individualizacija medijskog iskustva danas je temelj komunikacijskog uspjeha, a lifestyle teme i dobar content otvorit će vrata prema ciljanim publikama izv.prof.dr.sc. Domagoj Bebić

Uspostava HUB-a za poticanje poduzetništva i inovacija u ugostiteljstvu

Ljekovite šume kao dodana vrijednost turističkih destinacija „Stojiš, a ideš!“

doc.dr.sc. Zorica Krželj-Čolović

Influencer marketing u turizmu prof.dr.sc. Helena Štimac, Karla Bilandžić, mag.oec.

Suvremena komunikacija u turizmu

Dario Marčac

Petar Rimac

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 19,91 €; EUR (tečaj: 7,53450 )

Halal turizam u Hrvatskoj

e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike i crteži vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Na naslovnoj stranici: Turizam

9 12

Časopis izlazi dvomjesečno

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor

I.K. Neda Telišman-Košuta

Ante Gavranović

Cjelogodišnji turizam 2022 – destinacija, gost, tehnologija ili....?

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

dr.sc. Sanja Čižmar

CRM platforma transformira hotelsku industriju

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

T R G O V I N U

Adem Braco Suljić

prof.dr.sc. Esad Prohić

U žarištu: Kako zadržati prodajno osoblje

A.G.

Republika Hrvatska – start up nacija doc.dr.sc. Zorica Krželj-Čolović prof.dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž, doc.dr.sc. Ivona Milić Beran

Q uick-commerce – dostava na zahtjev

Tanja Jurković

Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec.

Anita Jurjević

Danijel Geošić, prof.dr.sc. Marija Ham

S čim i kako potrošači u Hrvatskoj najčešće plaćaju prilikom kupnje roba i usluga Kako trgovci mješovitom robom postaju platforma za trend zdravog načina života Zelena javna nabava Nedajte se *upecati*?

dr.sc. Maja Vizjak

E-trgovina uzima maha

A.G.

prof.dr.sc. Slavica Singer, professor emeritus

Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?

U Vukovaru se stvara najmoderniji specijalistički studij trgovine za budućnost razvoja istočne Europe Što donosi Industrija 5.0 i je li društvo spremno na promjenu paradigme života i poslovanja?

Željka Borzan 100 dr.sc. Matija Kovačić 102

Upravljanje pametnim gradovima korištenjem ISO normi

dr.sc. Maja Mutavdžija 106

Brkasto vrime (2) Harmonija života

mr.sc. Branko Pavlović 108

EuroCommerce: Maloprodaja i veleprodaja značajan su korisnik energije

110

e-marketing (2)

dr.sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

112

Nove hrvatske franšize (3)

izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg

116

Uvođenje eura u RH – osnove

Ivana Prezzi, dipl.oec. 120

www.suvremena.hr

uvodnik teme broja: turizam

Turizam je otporan. Treba biti i inovativan. piše gošća urednica: Ivana Kolar direktorica Julius Rose d.o.o. i organizatorica međunarodne konferencije TOURISM 365

Digitalizacija i nove tehnologije je zasigurno područje u kojem se nećemo vratiti „na staro“. Slobodni smo kreirati što god želimo, nove proizvode, nove itinerare, nove načine zabave i opuštanja. Nove aplikacije. Nove oblike incentive-a i meeting-a.

Granica je samo naša mašta. I naša motiviranost.

moru negativnih vijesti oko nas – o ratovima, vojnim i političkim, pandemijama – starima na koje smo pomalo već navikli i nekim novima koje prijete stvarno ili imaginarno, sušama i klimatskim promjenama, pijavicama i požarima, nestašicama gotovo svih resursa, rastućim cijenama energenata i prijetnjama o upitnoj zimi i generalno budućnosti, probijaju se do nas pozitivne informacije o još jednoj odličnoj turističkoj sezoni. Hrvatska je ponovo uspjela! Premašili smo rezultate famozne 2019. godine i tržište nekretnina zasigurno će se ove jeseni oporaviti. Tijekom ljeta, pored značajnog broja gostiju iz cijelog svijeta, posjetilo nas je i mnoštvo celebrity-ja i ostavilo u Hrvatskoj odlične napojnice.

Suvremena trgovina 4(47)

Može se reći da smo bili uspješni u najstrašnijem periodu pandemije i ostvarili značajno bolje rezultate u odnosu na EU turističke destinacije i uspješni smo ponovo bili i ovog ljeta. Jesmo li poslovali održivo? Jesmo li bili inovativni? Jesmo li uspostavili poslovanje koje je otporno na nove krize? Jesmo li uspjeli ovogodišnjom kvalitetom i sadržajnošću usluge nagovoriti milijune turista da nas posjete i sljedeće godine? Ne znamo, ali saznat ćemo u sljedećem nastavku vrhunskog serijala koji se zove hrvatski turizam, a nastavak gledamo od 1. svibanja 2023. Jer uskoro će zatvoriti svoja vrata 90% ponuđača turističkih usluga. Veliki broj destinacija ispraznit će svoje apartmane, skladišta trgovina, pospremit će svoje terase i zaključati blagajne restorana.

Veliki broj naselja će utihnuti i pripremiti sve za zimski san. Iako se više nego ikad prije govori o održivosti i produljenju sezone, samo poneki hrabri idealisti prezentiraju koliko su novaca uložili u razvoj svojeg poslovanja koje je povezano s lokalnom zajednicom, u postrojenja za ublažavanje posljedica svojeg djelovanja na klimu i u zadržavanje svojih djelatnika većim plaćama, edukacijama i nagradama za odlično odrađenu sezonu. Destinacije pucale po šavovima I ovog ljeta naše destinacije su pucale po šavovima, promet je bio zakrčen i neprohodan, infrastruktura nije uspijevala progutati sve što smo u nju ubacili, a cijene su odle-

tjele u nebo. A u pozadini svima je generalno nedostajalo osoblja na baš svim poslovima. Nije mi cilj biti kritična, no pokušavam posložiti misli i shvatiti jesmo li stvarno toliko dobri ili smo stvarno samo imali sreće dobivši tu prelijepu obalu, koju razvijamo već dugi niz godina na isti način. I u istim okvirima. Okvirima ljeta i udobnosti kratke sezone. Jesmo li spremni/sposobni/motivirani/educirani/zainteresirani izaći već jednom iz te udobnosti? I početi ostvarivati odlične rezultate i u nekim drugim mjesecima bez sunca i mora? I što nam je za to još potrebno? Kad sve sastojke već imamo. Turizam je otporan Iako je jedan od sektora na koji je globalna kriza najviše utjecala, također pokazuje svoj potencijal kao glavna snaga oporavka. S ubrzanom digitalnom transformacijom i usvajanjem tehnologije u cijelom turističkom vrijednosnom lancu, ističe se kao potencijalni lider u odgovoru na najteže izazove. Čak i u Hrvatskoj. Pogotovo u Hrvatskoj. Dokazali smo sposobnost osmišljavanja tehnologije. Jesmo li sposobni kreirati i društveni utjecaj i realizirati potencijalna rješenja održivosti? Niz autora, vrhunskih turističkih stručnjaka, na sljedećim stranicama ponudili su svoja iskustva, ideje i promišljanja kao moguću motivaciju za potrebne promjene. Jer, promjene su nam potrebne obzirom da se sve oko nas mijenja, pa moramo i mi. Jer je promjena jedina stalna konstanta. Ne moramo raditi velike korake, već malo pomicanje imalo bi efekte, ali pomicanje mora biti masovno. Jedan subjekt, jedan objekt, jedan hotel može započeti promjenu, ali ne može ostvariti rezultat kakav može zajedno cijela destinacija. U tome moramo biti složni. Kao netko tko je cijeli (poslovni) život proveo u turizmu koji traje svih

12 mjeseci u godini, vjerujem kako ove krize oko nas, koje nas tjeraju da se mijenjamo i da preispitujemo svoje zone udobnosti sigurnog ljetnog prihoda, mogu biti ujedno i prilike za redefiniranje naših proizvoda i kreiranje novih motiva dolazaka u Hrvatsku, ozbiljno produljenje sezone, te raspršivanje turizma po cijeloj Hrvatskoj. Turizam 365 može donijeti puno dobroga – prvenstveno može biti jedno od rješenja za alarmantni problem radne snage. Posljedično i kvalitete usluge. 3 mjeseca se mogu odraditi bilo gdje. Tko plati više. Ali cijela godina ili cijeli radni vijek, zasigurno ne. Ako razmišljamo o stalnom zaposlenju, o odnosima u timu, o doprinosu, o zadovoljstvu na poslu, o edukaciji i razvoju karijere – onda je situacija drukčija. Onda se vežemo, dajemo više od običnog dnevnog obavljanja zadataka, spremni smo dati i dušu. Poslodavcu i gostu. I lokalnoj zajednici, jer tamo živimo. Ne brojimo dane do kraja sezone i odlaska doma. Covid je donio puno prilika i puno otriježnjenja. Pokazao nam je, iako smo neki znali i ranije, da turizam može postojati i bez mora, na kontinentu, u zabačenim destinacija, u prirodi, u (ne)uređenim destinacijama koje ne nalikuju jedna drugoj, u najmanje posjećenim krajevima do sada. U Hrvatskoj imamo izuzetan broj takvih destinacija koju su tek u lockdown-u pokazale kakve potencijale za razvoj ozbiljnog turizma imaju. Vjerujem kako će nastaviti svoj razvoj i kroz jeftine i lako dostupne kanale promocije društvenih mreža i dalje oduševljavati svoje postojeće i buduće goste, predlažući nam nove doživljaje. Iznenadna digitalizacija, suvremenizacija poslovnih procesa, ubrzana nabavka programa koji su do nedavno bili „preskupi“ i „ne nužni“, opuštanje komunikacije i potpuno novi načini koketiranja s gostima i tržištem, skinuli su i zadnje okove inovativnosti. Digitalizacija i

nove tehnologije je zasigurno područje u kojem se nećemo vratiti „na staro“. Slobodni smo kreirati što god želimo, nove proizvode, nove itinerare, nove načine zabave i opuštanja. Nove aplikacije. Nove oblike incentive-a i meeting-a. Granica je samo naša mašta. I naša motiviranost. A sastojke imamo – priroda, kultura, zdravlje, sport, baština, autentičnost, povijest i nasljeđe, lifestyle i beauty, zrak, hrana, voda, nastavite niz. Jedina konstanta je nestabilnost. To se neće promijeniti. Na nama je da je definiramo, prilagodimo joj se i mijenjamo je. Turizam može ubrzati održivost, a održivost osigurati kvalitetu života Jedina prepreka je zadovoljstvo udobnošću kratke sezone i pohlepa za brzom zaradom. Pripremajući konferenciju TOURISM 365 o cjelogodišnjem turizmu te razvoju i budućnosti turizma i tražeći primjere pozitivne i uspješne prakse kojima bih motivirala ponekog sudionika na promjene, naišla sam na resort koji živi održivo. I uspješno. Kažem živi, jer se bavi očuvanjem destinacije i lokalne zajednice. Hotel promiče pozitivan utjecaj koji turizam može imati na ljude i destinacije. Za sebe kažu da se bave regenerativnim turizmom, koji je izgrađen na principima holističke održivosti i poštivanja prirode i kulture. Njegov je model jedinstven i doista transformativan: 100% zarade ponovno se ulaže u zajednicu. Centar se nalazi na sjeveroistoku Kanade, doslovno u „in the middle of nowhere“, okružen stijenama, snijegom i ledom. Ali to ih ne sprječava da rade tijekom cijele godine. To ih ne sprječava da budu inovativni. Razvijaju i promiču, hrabro, održivo, inovativno i drukčije, čak sedam svojih sezona punih aktivnosti. A mi još uvijek samo jednu. Kao nepopravljivi idealist, vjerujem, da ćemo i to ST uskoro promijeniti. www.suvremena.hr

turizam

Razgovarali smo s Nikolinom Brnjac, ministricom turizma i sporta Republike Hrvatske

Suvremena trgovina 4(47)

Cjelogodišnji turizam naš je strateški cilj priredila: Ivana Kolar

Nacrtom Strategije definirana su četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu: cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu; konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam. Kako ste zadovoljni rezultatima ovogodišnje sezone i što smatrate ključnim za ostvareni uspjeh? Obzirom na rezultate koje smo ostvarili u dosadašnjem dijelu godine, iznimno sam zadovoljna. Turistički promet i za srpanj i za kolovoz na razini su srpnja i kolovoza rekordne 2019. godine. Trenutno ostvarujemo 96% prometa u odnosu na isto razdoblje te pretpandemijske godine, no prihodi su veći nego 2019. – tako je već u prvih osam mjeseci ove godine vrijednost fiskaliziranih računa veća nego za cijelu 2019. godinu. I prema procjenama HNB-a, ova godina bi trebala po prihodima od stranih turista premašiti 10,5 milijardi eura prihoda iz 2019. godine. Kao i svaki put do sada, sustavno smo radili na pripremi turističke godine. Uspostavili smo sustav koji se pokazao uspješnim, a ima temelj u zajedničkom radu, otvorenom dijalogu Vlade s turističkim sektorom, inovativnosti i prilagodbi sektora na promjene te spremnosti Vlade na pronalaženje rješenja za sve izazove. I ovim putem zahvaljujem svim turističkim dionicima na predanom radu i suradnji, te im čestitam na izvrsnim re-

zultatima. Okolnosti u kojima se turizam odvija od početka mojeg mandata vrlo su izazovne, no, zajedničkim snagama ostvarili smo rezultate na koje svi možemo biti ponosni. Posebno me veseli što smo paralelno uz rješavanje kratkoročnih izazova postavili temelje za razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma kakvog u Hrvatskoj želimo imati. Je li moguće u Hrvatskoj ostvariti takve rezultate i izvan ljetne sezone, odnosno, je li moguće ostvariti cjelogodišnji turizam i kako? Vjerujem da je moguće, a to potvrđuje i ova godina u kojoj smo imali odlične rezultate i u predsezoni, a i najave za posezonu su izvrsne. Iako smo svi svjesni kako se cjelogodišnji turizam ne može dogoditi od danas do sutra, pomaci na bolje su vidljivi i ovogodišnji rezultati su nam pokazatelji da je Hrvatska turistima privlačna tijekom cijele godine. Jedno od prioritetnih područja u našoj Strategiji je razvoj posebnih oblika turizma poput zdravstvenog, poslovnog, ruralnog ili aktiv-

nog turizma. Ciljanim ulaganjima u te proizvode, kakva smo predvidjeli kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Višegodišnji financijski okvir stvorit ćemo preduvjete za cjelogodišnje poslovanje na kontinentu i na obali. Predstavljena je Strategija razvoja turizma, što su strateški ciljevi daljnjeg razvoja turizma i u kojem roku mogu biti ostvareni? Što je potrebno da bi se isti ostvarili? Nacrtom Strategije definirana su četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu: cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu; konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam. Za svaki cilj imamo pokazatelje učinka, gdje se polazna vrijednost u 2019. godini stavlja u međuodnos s ciljanom vrijednošću u 2030. godini. Dakle, ciljevi su postavljeni dugoročno, a za njihovu provedbu važna je aktivna uključenost svih dionika sektora, svih razina upravljanja, ali i lokalnog stanovništva u turističkim destinacijama. Strategija je usklađena s prioritetima ostawww.suvremena.hr

turizam Vlada RH sustavno radi na rješavanju tog izazova i pomaci nabolje su vidljivi. Mjerama za očuvanje radnih mjesta je od ožujka 2020. godine isplaćeno više od 12 milijardi kuna, za 800 tisuća radnika. Najpogođenijim dionicima u sektoru, kao što su turističke agencije, bilo je omogućeno korištenje ove mjere do kraja lipnja ove godine. Ukinute su godišnje kvote za strance, dio procesa je digitaliziran, a i dalje se sustavno radi na ubrzavanju procesa.

lih resora u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030., a svaki cilj povezan je s izvorima financiranja, za što smo osigurali sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Višegodišnji financijski okvir kao i kroz Državni proračun. Smatram da smo pripremili dokument koji postavlja temelje ekonomskom uspjehu hrvatskog turizma, ali i demografskoj revitalizaciji lokalnih zajednica i zadovoljstvu građana koji žive u turističkim destinacijama. Problem nedostatka radne snage prisutan je u svim destinacijama, imamo li dugoročan plan za rješavanje tog problema? Problem nedostatka radne snage je univerzalan diljem Europske unije. Primjerice, prema procjenama, Austriji u turizmu nedostaje 35.000 radnika, dok Njemačko udruženje hotela i restorana procjenjuje da više od 60 posto tvrtki iz tog sektora traži zaposlenike. 10

Suvremena trgovina 4(47)

Prije početka glavnog dijela turističke godine donijeta je odluka o povećanju poreznog limita na dohodak za uzdržavane članove s 15 na 24 tisuća kuna, čime se omogućuje i zapošljavanje većeg broja studenata na sezonskim poslovima u turizmu. U prijedlogu novog Zakona o radu pripremljena su rješenja koje će također odgovoriti na specifične izazove turističkog sektora. No, treba biti svjestan i da je ovakva situacija na tržištu rada ujedno i rezultat izrazite sezonalnosti našeg turizma. Cjelogodišnji turizam, koji je naš strateški cilj, svakako će doprinijeti kvalitetnijoj ponudi stalnih radnih mjesta. Dakle, najvažnije je u Hrvatskoj zadržati zaposlenike, osobito mlade ljude, i to primjerenim plaćama i primjerenim uvjetima rada. Kroz programe stipendiranja i promocije zanimanja u turizmu Ministarstvo potiče mlade generacije na rad u sektoru turizma i ugostiteljstva. Povećali smo i iznose stipendija, proširili mrežu partnera, a kroz ulaganja u okviru NPOO-a predvidjeli smo sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna za obrazovanje i usavršavanje kadrova. Kako se do sad razvija NPOO i kakve konačne rezultate očekujete? Kao što sam već naglasila, najvažniji rezultat ulaganja iz NPOO bit

će doprinos financiranih projekata ostvarenju naših strateških ciljeva. Kroz NPOO smo osigurali 1,25 milijardi kuna za privatnu turističku infrastrukturu i 930 milijuna kuna za javnu turističku infrastrukturu. Javni pozivi za NPOO bit će raspisani tijekom rujna, a prema svim pokazateljima turistički sektor je spreman i ima dovoljno projekata koji mogu kandidirati za oba javna poziva. Omogućili smo bespovratna sredstva za sve dijelove Hrvatske, od najrazvijenijih do onih koji žele stvarati nove turističke vrijednosti, za zelenu i digitalnu tranziciju koja je danas imperativ, posebno imajući u vidu izazove s povećanjem cijena energenata i utjecaja klimatskih promjena. Ovo je do sada najveći iznos osiguranih bespovratnih EU sredstava za sektor turizma, a sve investicije pridonijet će razvoju cjelogodišnjeg odnosno održivog turizma. U sklopu NPOO-a također će po prvi puta biti izrađen i Satelitski račun održivog turizma. Radi se o upravljačkom alatu razvoja održivog turizma kojim bi se trebali stvoriti preduvjeti za praćenje razvoja turizma pomoću znanstveno definiranih pokazatelja održivosti turizma. Pokazatelji gospodarskog učinka turizma, opterećenja turizma na okoliš i klimu te utjecaja na prostor i lokalnu zajednicu, omogućit će kvalitetnije upravljanje javnim politikama. Održivost i otpornost ključne su teme na svim razinama, kako ostvariti održivo i otporno poslovanje u Hrvatskoj? Mislim da naša Strategija daje odgovor upravo na to pitanje – trebamo očuvati resurse, bolje valorizirati potencijale, ali i izgraditi sustav koji će fleksibilno i brzo reagiST rati na nove izazove.

POTRAŽITE

NOVE KOLEKCIJE U TRGOVINAMA I NA www.brandsandtrends.hr

turizam

Izazovi razvoja održivog turizma u Hrvatskoj piše: Neda Telišman-Košuta, dugogodišnja stručna suradnica u Institutu za turizam, danas dio savjetodavne tvrtke Sustainable Tourism and Hospitality Solutions

Dosadašnji razvoj turizma u Hrvatskoj zrcali konfliktnost između gospodarskih koristi te društvenih i okolišnih troškova generiranih turističkom aktivnošću bez, u ovom trenutku, adekvatnih mehanizama koji bi ublažili i prevenirali njegovu agresivnost. Zaokret prema razvoju održivog turizma u Hrvatskoj podrazumijeva promjene u dosadašnjoj praksi upravljanja turističkim razvojem. Razvoj održivog turizma: Današnji trenutak U proteklih 20-ak godina koncept ‘održivog razvoja’ dominantno je strateško usmjerenje turističkog razvoja u svijetu i u Hrvatskoj. Razvoj održivog turizma cilj je brojnih strateških razvojnih dokumenata na svim razinama, bilo da je riječ o destinacijskoj ili politici poslovnih subjekata, odnosno od međunarodne do lokalne razine. Jednako tako, održivost u turizmu fokus je djelovanja izuzetno velikog broja međunarodnih, nacionalnih i regionalnih, javnih, privatnih, profesionalnih i neprofitnih organizacija, udruženja ili inicijativa te je predmet konzultacija, edukacije, manuala i nerijetko certifikata koje nude. Istovremeno, turizam nedvojbeno postaje sve kontroverznija djelatnost. Usprkos povremenih, raznim krizama izazvanih oscilacija, 1 2

kontinuirani globalni rast turizma bitno pridonosi materijalnom blagostanju i rastu životnog standarda receptivnih zajednica, ali postojeći model temeljen na paradigmi rasta u sve većoj mjeri pridonosi i devastaciji prostora, gubitku bioraznolikosti, zagađenju okoliša i padu kvalitete života lokalnog stanovništva kao i padu zadovoljstva turista. U realnosti, dosadašnji razvoj turizma karakterizira konfliktnost uzrokovanu neravnotežom između ekonomske koristi te društvenih i okolišnih troškova, upravo suprotno deklariranim težnjama ka uravnoteženom, održivom razvoju. Činjenica je, međutim, da se danas u svijetu, s Europom u vodećoj ulozi, stvara novi kontekst. Potaknut klimatskom krizom, posljedicama pandemije Covida-19 i ratom u Ukrajini uvjetovanom energetskom krizom, ovo je vrijeme suštin-

skih promjena, kada održivost kao razvojna platforma dobiva novu oštricu. Za očekivati je da će, prije svega, Europski zeleni plan restrukturiranja europskog gospodarstva oko ‘zelenih industrija’ s ciljem postizanja klimatski neutralne Europe do 2050. godine i s budžetom od trilijun Eura, odnosno izvedeni programi kao što je to u Hrvatskoj Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., utjecati i na modifikaciju dosadašnje turističke prakse.1 Za očekivati je da će tome nadalje pridonijeti i recentnim istraživanjima potvrđeni pomaci ka ‘zelenoj’ orijentaciji turista, među kojima većina na putovanjima očekuje okolišno odgovorno upravljanje otpadom, vodom, energijom i prijevozom, te želi smanjiti svoj ugljični otisak, odnosno istraživanjima također dokumentiranu rastuću zasićenost receptivnih zajednica pritiscima turizma na destinaciju.2

Izvori: https://ec.europa.eu_strategy_european-green-deal-_hr; https://mint.gov.hr/NPOO/o-planu-oporavka/22723 Izvori: Booking Holdings, 2021 Sustainabilty Report, https://www.sustainability.booking.com/; Istraživanja stavova lokalnog stanovništva o turizmu za potrebe Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine (MINTS, 2022.) i studije nosivog kapaciteta turizma Crikveničko-vinodolske rivijere, Grada Mali Lošinj i Grada Splita (Institut za turizam, 2019. – 2022.)

Suvremena trgovina 4(47)

Problemska područja razvoja održivog turizma u Hrvatskoj U uvjetima očekivanog nastavka globalnog trenda rasta turizma nakon pandemije Covida-19, te visoke turističke atraktivnosti Europe i specifično Mediterana kao njezinog najznačajnijeg receptivnog područja, realno je očekivati daljnji rast turizma u Hrvatskoj, a time i daljnju prijetnju već sada akutnih nepoželjnih pritisaka i utjecaja turističke aktivnosti. Radi se prije svega o apartmanizaciji, betonizaciji i vizualnoj poluciji obalnog prostora, zagađenju zaštićenih prirodnih resursa i, posebice, Jadrana, gentrifikaciji i muzealizaciji povijesnih gradskih jezgri na obali, oscilirajućoj opterećenosti komunalnih i prometnih sustava, te neuravnoteženoj gospodarskoj strukturi s turizmom kao monokulturom u dijelovima zemlje uz potencijalno ozbiljne društvene posljedice rentijerskog mindseta. U tom kontekstu današnja ključna problemska područja razvoja održivog turizma u Hrvatskoj uključuju3: • Stvarni fizički pritisak turizma na destinaciju odnosno volumen turističke potražnje za koji se, prema rezultatima pilot istraživanja, procjenjuje da je u razdoblju turističke sezone minimalno dvostruko veći od službeno registriranog komercijalnog prometa. Rezultat je to korigiranja registrirane potražnje s procjenom korisnika u neko-

mercijalnom smještaju, uključivanjem gostiju u nautičkom turizmu, jednodnevnih posjetitelja i sezonskih zaposlenika. Potrebno je imati na umu i potencijal povećanja potražnje uz višu iskorištenost postojećih smještajnih kapaciteta. • Mogućnost povećanja razine turističke izgrađenosti s obzirom da, prema mjestimično provođenim analizama, postojeći prostorni planovi dozvoljavaju višestruki rast izgrađenosti, bilo kroz novu gradnju ili rekonstrukciju postojećih građevina, kako u tzv. turističkim (T) zonama izvan naselja, tako i u građevinskim područjima naselja, odnosno kroz mogućnost daljnjeg povećanja građevinskog područja naselja po iskorištenju 50%80% postojeće površine kao i povećanje broja turističkih (T) zona. Činjenica je nadalje i širenje, za sada, još uvijek točkaste turističke gradnje na poljoprivredno zemljište. • Volumen smještajnog kapaciteta u domaćinstvima u građevinskim područjima naselja čiji udio, bez obzira na realnu podcijenjenost obima, dominira ponudom smještaja i višestruko premašuje ostale oblike kapaciteta, te tipično također znatno premašuje broj lokalnih stanovnika, dok istovremeno značajno opterećuje prostor i komunalnu infrastrukturu, bilježi

najkraće razdoblje poslovanja i najnižu turističku potrošnju. Njegov kontinuiran i iznadprosječan rast rezultat je mogućnosti pretvaranja objekata stambene u turističku namjenu, odnosno nekretninskog poslovnog modela potaknutog rentom kao dohotkom, što omogućuje postojeća prostorno-planska, turistička i porezna regulativa. • Adekvatnost destinacijskih komunalnih sustava, prometnih rješenja i turističke infrastrukture kako zbog financijskih i organizacijskih aspekata u uvjetima osciliranja volumena turističke potražnje kroz godinu, ali i uslijed utjecaja ‘vanjskih’ faktora izvan kontrole destinacije, bilo da se radi o odgovornosti viših instanca (npr. nepostojanje ili nedovoljan kapacitet Županijskih centara za gospodarenje otpadom) i/ili o višoj sili (npr. nestašice vode uslijed suša, nedostatnost plažnog prostora uvjetovanog reljefom). Provođene analize ukazuju da neadekvatna rješenja odlaganja otpada, odvodnje, prometa u mirovanju i zaštite od buke, danas predstavljaju ‘uska grla’ razvoja održivog turizma, dok neadekvatni kapaciteti plaža, kao najvažnijeg resursa dominantnog ljetnog odmorišnog turizma, mogu biti i ‘ograničenje’ razvoja4; • Stabilan fond kvalificirane radne snage, u uvjetima izraženog trenda depopulacije, predstavlja ‘usko grlo’ razvoja turizma generirajući potrebu ne samo za novim modelima privlačenja ljudskih resursa, već i za planiranjem njihove privremene ili trajne integracije u lokalne zajednice s reperkusijama naročito na stanovanje i obrazovanje.

Bazirano na studijama nosivog kapaciteta turizma Crikveničko-vinodolske rivijere, gradova Mali Lošinj, Novalja i Split (Institut za turizam (2019.-2022. 4 Prema metodologiji sagledavanja nosivog kapaciteta turističkih destinacija, ‘uska grla’ podrazumijevaju faktore na koje destinacije mogu utjecati kroz organizacijske mjere, novu tehnologiju i/ili investicije, dok se ‘ograničenja’ odnose na faktore koji nisu fleksibilni ili je cijena promjene tog aspekta nosivosti previsoka te time ograničavaju rast turizma. 3

www.suvremena.hr

turizam Dosadašnji razvoj turizma u Hrvatskoj zrcali konfliktnost između gospodarskih koristi te društvenih i okolišnih troškova generiranih turističkom aktivnošću bez, u ovom trenutku, adekvatnih meha-

nizama koji bi ublažili i prevenirali njegovu agresivnost. Zaokret prema razvoju održivog turizma u Hrvatskoj podrazumijeva promjene u dosadašnjoj praksi upravljanja turističkim razvojem.

Dobra praksa upravljanja razvojem održivog turizma Upravljanje razvojem održivog turizma u Hrvatskoj obuhvaća promjene u različitim domenama, među kojima se ističu:

Destinacijski menadžment

 OD:

KA:

Funkcije destinacijskog menadžmenta danas su delegirane postojećem sustavu turističkih zajednica koje većinom nemaju kadrovske, stručne ni financijske kapacitete, a niti potrebne ingerencije za provođenje razvojne strategije turizma te su nerijetko izložene zahtjevima lokalne politike.

Organizacija neovisnih stručnih odjela za upravljanje turizmom na razini većih teritorijalnih/administrativnih cjelina (npr. regija, rivijera, otok, veći grad), s adekvatnim financiranjem i stručnim kadrom te kapacitetom poticanja i koordiniranja aktivnosti dionika u javnom i privatnom sektoru, te civilnom društvu u funkciji kolaborativnog provođenja razvojne strategije turizma.

Destinacijski informacijski sustav turizma

 OD:

KA:

Danas raspoloživu informacijsku osnovicu za upravljanje turizmom, posebice na subnacionalnim razinama, karakteriziraju nepotpunost, neujednačenost organizacije i sporadičnost prikupljanja podataka.

Uspostava destinacijskih informacijskih sustava u svrhu praćenja kretanja u turizmu i monitoringa provođenih aktivnosti, objedinjujući podatke o: • Turistička potražnja – fizička potražnja, potrošnja, obilježja i stavovi gostiju o ponudi. • Turistička ponuda – fizički kapaciteti, poslovanje i zaposlenost, stavovi ponuđača o turizmu i ocjena institucionalnog okruženja. • Resursna osnova i lanac vrijednosti – katastar i atlas resursno-atrakcijske osnove, razina posjećivanja atrakcija. • Održivost – pokazatelji utjecaja turizma na destinaciju (prema ETIS-u), praćenje stavova lokalnog stanovništva o turizmu. • Tržišni trendovi u turizmu • Poslovno okruženje – zakonski okvir, mogući izvori financiranja projekata. Pristup informacijama mora biti jednostavan, korisnički orijentiran i široko dostupan.

Usporavanje rasta smještajnih kapaciteta u domaćinstvu

 OD:

KA:

Postojeći propisi iz prostornog planiranja i turizma koji omogućavaju prenamjenu objekata u građevinskim područjima naselja iz stambene u gospodarsku-turističku funkciju kao i porezna politika koja nižim poreznim opterećenjima potiče ulaganje u nekretnine i ostvarivanje rente, izravno doprinose brzom i nekontroliranom rastu smještajnih kapaciteta u domaćinstvu.

Iako je nepovratna šteta nasrtajem turizma na građevinska područja naselja već učinjena, u funkciji daljnjeg planiranja održivog turizma u naseljima potrebno je s nacionalne razine: • Preispitati izjednačavanje stambene namjene s pružanjem nekomercijalnih ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. • Uspostaviti prostorne standarde i kriterije urbanističkog i arhitektonskog oblikovanja za planiranje turizma u naselju. • Preispitati sustav oporezivanja pružanja usluga domaćinstvu, posebice kada se usluga stvarno ne pruža u domaćinstvu, te usuglasiti poreznu politiku s održivosti turizma.

Unaprjeđenje metodologije strateškog planiranja u turizmu

 OD:

KA:

Postojeća metodologija strateškog planiranja razvoja turizma, osim što uobičajeno pretpostavlja rast fizičkih indikatora turističke aktivnosti, fokusirana je na postavljanje razvojne vizije, brend koncepta, programsko-proizvodne koncepcije, turističkog zoniranja prostora te akcijskog plana, pri čemu se nedovoljno bavi analizom utjecaja i pritisaka turizma na destinacijske sustave, njihovim posljedicama te mogućnostima rješavanja.

Nadograđivanje metodologije strateškog planiranja u turizmu uključujući:

Suvremena trgovina 4(47)

• Analizu postojećih pritisaka turizma na destinaciju te utvrđivanje mogućih ‘uskih grla’ i ‘ograničenja’ razvoja i/ili rasta turizma s naznakama sustava upravljanja posjetiteljima i drugih mogućih rješenja. • Sagledavanje rizika i posljedica klimatskih promjena s naznakama strategija prilagodbe. • Bazična provjera utjecaja planiranih projekata na okoliš, gospodarstvo i društvo prije unošenja u akcijski plan. • Analiza stavova turista i lokalnog stanovništva o turizmu.

Upravljanje razvojem održivog turizma nadalje podrazumijeva podupiranje primjene ‘kriterija održivosti’ na razini destinacija i poslovnih subjekata kroz informiranje, različite oblike poticanja te uključujući i certificiranje od strane provjerenih, na razini Europe prepoznatljivih certifikacijskih shema. Primjeri ‘kriterija održivosti’ uključuju:

Primjeri ‘kriterija održivosti’ na razini destinacija i turističkih poslovnih subjekata5

DESTINACIJE

SMJEŠTAJNI OBJEKTI

• Održivo upravljanje – upravljačko tijelo, planovi, monitoring, uključivanje stanovništva.

• Održivo upravljanje – plan održivosti, informiranje dionika, uključenost u projekte održivog turizma u destinaciji.

• Socio-ekonomska održivost – mjerenje doprinosa turizma lokalnom gospodarstvu, podrška obrazovanju lokalnog stanovništva, podrška lokalnom poduzetništvu.

• Urbanizam i arhitektura – poštivanje regulative, uklapanje u prirodni okoliš, upotreba tradicionalnih, ekoloških materijala, poštivanje kulturnog nasljeđa, pristup za sve.

• Kulturna održivost – programi rehabilitacije i očuvanja materijalne i nematerijalne baštine, monitoring i upravljanje posjetiteljima, turistička interpretacija.

• Maksimiziranje društvenih i ekonomskih koristi za lokalnu zajednicu – lokalno zapošljavanje, korištenje usluga lokalnih poduzetnika/proizvođača hrane.

• Okolišna održivost – mjerenje utjecaja turizma na prirodni okoliš, programi očuvanja okoliša, poštivaje dobrobiti životinja, monitoring i upravljanje posjetiteljima, upravljanje korištenjem energije i vode, upravljanje otpadom i emisijom stakleničkih plinova, upravljanje prometom, bukom i svjetlosnim zagađenjem.

• Maksimiziranje koristi lokalne zajednice u kulturi – uključenost u zaštitu i prezentaciju lokalne kulturne baštine. • Minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš – okolišno osjetljiva i efikasna nabava, štednja energije i vode, smanjenje zagađenja, očuvanje bioraznolikosti i ekosustava.

Sastavljeno prema: Global Sustainable Tourism Council, GSTC Destination Criteria i GSTC Industry Criteria; EU Ecolabel for Accommodation Services www.suvremena.hr

turizam

Djelotvorno upravljanje rizicima ključ je za budućnost turizma piše: dr. sc. Sanja Čižmar, direktorica 505 savjetovanja

Suvremeno tržišno-poslovno okruženje postavlja sve veće izazove pred turističke kompanije. Proaktivno upravljanje ključnim polugama rizika, među kojima se osobito ističe područje ljudskih resursa, presudno je za konkurentno poslovanje i stvaranje uvjeta za razvoj. Sve snažniji izazovi iz okruženja Usprkos uspješnom oporavku turizma nakon pandemije Covid-19, turističke kompanije su tijekom ove godine suočene s brojnim izazovima iz okruženja. Aktualni rast turističkog prometa i prihoda nadmašuje i najoptimističnije prognoze 16

Suvremena trgovina 4(47)

analitičara, iako je ponovno koncentriran u ljetnoj sezoni, što uvelike ugrožava održivost ne samo u destinacijama, već i u poslovanju poduzetnika u turizmu. Iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja i pripreme te posluživanja hrane, za prvih osam mjeseci 2022. godine je za 37,2% viši

od onog realiziranog u prvih osam mjeseci 2019., što ukazuje na visoku stopu oporavka turističkog tržišta. Treba, doduše, uzeti u obzir da u razdoblju od početka 2019. do sredine 2022. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa inflacije iznosi 17%, pa temeljem toga možemo proci-

jeniti da realan rast prihoda u analiziranom razdoblju iznosi 20%, uz ostvarenje 96% noćenja za prvih osam mjeseci 2022. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Trend rezervacija do konca godine je izuzetno dobar, te ukoliko ne dođe do pogoršanja zdravstveno-sigurnosne situacije povezane s pandemijom, u Hrvatskoj možemo očekivati znatan rast prihoda u smještaju i ugostiteljskim uslugama. Rast prihoda potaknut je snažnim rastom cijena, koji je posljedica s jedne strane inflatornih pritisaka s troškovne strane, a s druge strane neočekivano visokog rasta potražnje. Turisti, naviknuti na opće povećanje cijena u svim područjima, nisu pretjerano osjetljivi na povećanje cijena smještaja i ugostiteljskih usluga. Drugim riječima, njihova želja za odmorom nakon pandemijskog razdoblja je snažnija od osjetljivosti na cijene. Aktualno kretanje profitabilnosti kod poduzetnika u turizmu Očekivano ostvarenje dobiti poduzetnika u turizmu bitno se razlikuje od aktualnog trenda rasta prihoda. Naime, u izuzetno otežanim uvjetima poslovanja u tekućoj godini, rast prihoda neće biti praćen istovjetnim rastom profitabilnosti turističkih kompanija. Za sada jedini javno dostupan podatak o poslovanju 21 vodeće turističke kompanije, čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu, pokazuje da su ove kompanije u prvom polugodištu 2022. godine ostvarile udio EBITDA-e (zarade prije kamata, poreza i amortizacije) u ukupnom prihodu od 8,6%. Isti je pokazatelj 2019. godine iznosio 15,6%. Izravan je to utjecaj povećanih troškova poslovanja tijekom ove i prošle godine. Valja pritom uzeti u obzir da se ovdje radi o vodećim turističkim kompanijama, koje u pravilu ostvaruju najviše stope dobiti, dok je na

Izvor: Ministarstvo financija RH; Obrada: 505 Savjetovanje, rujan 2022.

Izvor: zse,hr; Obrada: 505 Savjetovanje, kolovoz 2022.

razini sektora profitabilnost znatno niža. Na primjer, u posljednjoj pretpandemijskoj 2019. godini je udio neto dobiti u ukupnom prihodu poduzetnika u smještajnougostiteljskom sektoru Hrvatske iznosio 7,7%. Anketno istraživanje koje je provedeno na uzorku članica Hrvatske udruge turizma pokazuje da turističke kompanije u 2022. godini očekuju znatno veći porast troškova u odnosu na rast prihoda, zbog djelovanja pojačanih inflatornih pritisaka na rast cijena, prije svega energenata i namirnica. Isto tako, udio troškova rada u poslovnom prihodu u 2022., prema planovima vodećih turističkih kompanija, znatno raste u odnosu na protekle godine i iznosi više od 30% prihoda. Posljedica je to povećanja plaća i unaprjeđenja uvje-

ta rada, kako bi se osigurala kvalitetna radna snaga. Prema istom anketnom istraživanju HUT-a, turistički sektor je suočen s izuzetno visokim stopama rasta nabavnih cijena u tekućoj godini u odnosu na posljednje dvije godine. Prosječna stopa rasta cijene električne energije svih anketiranih kompanija iznosi 143%, plina 105%, uz rast nabavnih cijena namirnica od preko 20%. Ovo dovodi do znatnog povećanja operativnih troškova i narušavanja profitabilnosti poslovanja. Uzimajući sve navedeno u obzir, treba istaknuti da kretanje profitabilnosti turističkih kompanija u 2022. godini definitivno neće pratiti rast prihoda. Najozbiljnija posljedica sve brže rastućeg trenda rasta troškova poslovanja je potencijalno značajno usporavanje daljwww.suvremena.hr

turizam njeg investicijskog ciklusa u turizmu Hrvatske. To bi negativno utjecalo na konkurentnost našeg turizma, jer unaprjeđenje proizvoda je ključ u osiguranju vrijednosti za novac koju turisti očekuju. Situacija na tržištu rada Rastući nedostatak radne snage za potrebe turizma na tržištu rada Hrvatske, ozbiljan je dugoročni problem koji se konstantno povećava. Čak štoviše, ovo je temeljni rizik koji dugoročno ugrožava ne samo kvalitetu već i održivi opstanak turizma u Hrvatskoj. S obzirom da je turizam radno intenzivna djelatnost, razumljivo je da nije potrebno samo osigurati dovoljan broj radnika, već i njihovu kvalitetu. U Hrvatskoj trenutno imamo ubrzani tržišni oporavak, gdje potražnja dostiže pretpandemijske razine, ali i visoku sezonalnost turističkog prometa, koja se kroz vrijeme ne smanjuje. Dugi niz godina udio turističkih noćenja u četiri ljetna mjeseca, od lipnja do konca rujna, u ukupnim godišnjim noćenjima iznosi 85% i taj se udio ne smanjuje. Usprkos naporima uvođenja turističkih proizvoda koji su orijentirani poticanju potražnje u pred i posezoni, činjenica je ipak da je Hrvatska zemlja sunca i mora kao primarnog motiva dolaska. Nije realno očekivati da će se to u kratkom roku moći promijeniti, što znači da ćemo se i nadalje morati boriti s osiguranjem velikog broja sezonskih radnika u turizmu za sezonski poslovni model. Menadžeri u turističkim kompanijama ističu da je s aspekta operativnog upravljanja, upravo upravljanje ljudskim resursima najosjetljiviji dio, jer je umjetnost s nedovoljnim brojem radnika efikasno organizirati visok volumen poslovanja tijekom sezone. Osobno mislim da će na ovom području doći do raslojavanja, odnosno do sve izraženije podjele među poduzetnicima. S jedne strane, vodeći po18

Suvremena trgovina 4(47)

Izvor: Istraživanje HORTEC-a, siječanj 2022., DEHOGA Zahlenspiegel Q3 201.

slodavci u turizmu, koji investiraju u radnu snagu na više načina, kroz povećanje plaća, osiguranje boljih uvjeta rada, edukacije i usavršavanja te stimulativne uvjete nagrađivanja, imati će znatno manje izazove u privlačenju radnika. No, za očekivati je da dio poslodavaca, posebice manjih i srednjih kompanija, neće biti u mogućnosti pratiti ovaj pozitivan trend, te će sve više osjećati teret nedostatka radne snage. Stoga je upitna održivost njihovog opstanka na srednji i dugi rok, ako se nešto bitno ne promijeni. To počinje već viđenom praksom skraćivanja vremena poslovanja pojedinih ugostiteljskih i drugih uslužnih punktova, zatim se pojedini punktovi zatvaraju, a vrlo je moguće da će u srednjem roku nastupiti i situacija da takvi poslodavci neće biti u mogućnosti uopće otvoriti svoje smještajno-ugostiteljske objekte. Upravljanje rizikom nedostatka radnika u turizmu Upravljanje visokim rizikom nedostatka kvalitetnih radnika u turiz-

mu treba temeljiti na pitanju u kojoj je mjeri turistički sektor konkurentan i privlačan za zapošljavanje. Upravo na tome valja poraditi i to paralelno na mikro poduzetničkoj i na makro državnoj razini. Radnici napuštaju turistički sektor Hrvatske odlaskom u druge zemlje ili prelaskom u druge djelatnosti u Hrvatskoj. Treba, naime, upozoriti na činjenicu da nedostatak radne snage u turizmu nije specifičnost Hrvatske. Prema istraživanju HOTREC-a, Europskog udruženja hotela, restorana, barova i sličnih objekata, koje je provedeno u siječnju 2022. godine, u cijeloj je Europi nedostatak radnika u turizmu kritičan. Tako se nedostatak radnika u hotelijerstvu europskih zemalja kreće od 9% do čak 30% od ukupno zaposlenih u sektoru, ovisno o državi. Prema istom istraživanju, u Hrvatskoj nedostaje oko 12% od ukupno zaposlenih u sektoru. Iako visina plaće nije jedini, ona je ipak važan faktor odlaska radnika u druge zemlje. Međunarodno nekonkurentna visina plaća u turizmu Hrvatske, rezultira sve intenzivnijim procesima ekonomske migra-

cije turističkih djelatnika u razvijene zemlje Europe. Prema istraživanju HOTREC-a, prosječna neto plaća radnika u smještajno-ugostiteljskom sektoru u zemljama u koje najviše odlaze radnici iz Hrvatske (Njemačka, Austrija, Italija) veća je za 2,5 puta od prosječne neto plaće u smještajno-ugostiteljskom sektoru Hrvatske, koja iznosi oko 700 Eura mjesečno. Ovdje valja uzeti u obzir i činjenicu da je Hrvatska među europskim državama s najvećim poreznim opterećenjem plaća. Isto tako, u nekim je državama poput Austrije i Italije obvezna isplata 13. i 14. plaće, a u većini europskih zemalja se isplata dodatnih plaća oporezuje manje u odnosu na standardno oporezivanje redovnih plaća. Treba isto tako skrenuti pozornost da su uvjeti smještaja sezonskih radnika u inozemstvu u pravilu dobri, a plaćanje prekovremenog rada u prosjeku transparentnije nego u Hrvatskoj. Ovo se naravno odnosi na sektor u cjelini, jer kod naših vodećih poslodavaca u turizmu su spomenuti uvjeti u dovoljnoj mjeri usporedivi s onima u inozemstvu, tako da ovi poslodavci imaju u prosjeku i manje izazova na području radne snage. Unaprjeđenje uvjeta rada u turizmu U Hrvatskoj se postupno unaprjeđuju uvjeti rada u turizmu i to je smjer koji treba nastaviti i intenzivirati. Promjene u poreznom tretmanu smještaja i obroka sezonskih zaposlenika omogućile su poslodavcima da osiguraju kvalitetniji smještaj i obroke za sezonske zaposlenike. Isto tako, iz godine u godinu se osiguravaju kvalitetniji uvjeti smještaja za sezonske zaposlenike, bilo gradnjom ili rekonstrukcijom vlastitih objekata za smještaj sezonskih radnika, ili unajmljivanjem objekata za smještaj u destinaciji. Također, radnicima se osigurava usavršavanje i

edukacija u većem broju turističkih kompanija, kroz interne ili eksterne programe edukacije, čime radnici stječu dodatna znanja i vještine, što ih čini konkurentnijima na tržištu rada, uz istodobno osiguranje odgovarajuće kvalitete usluge. S druge strane, prosječna plaća u sektoru smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Hrvatskoj je oko 20% niža od prosječne plaće u ukupnom gospodarstvu, pa je to jedan od faktora zašto radnici prelaze u druge djelatnosti. Naravno da u tom procesu veliku ulogu igra potreban stupanj obrazovanja i osposobljenosti za obavljanje poslova druge vrste. Stvaranje okvira za poticanje zapošljavanja u turizmu Postoje brojna područja gdje se očekuje stvaranje povoljnijih uvjeta od strane države, koji bi mogli potaknuti veće zapošljavanje u turističkom sektoru. Na primjer, još su uvijek nedovoljno poticajni iznosi neoporezivih naknada, na primjer, otpremnine za odlazak u mirovinu, 13. i 14. plaća i slično, koji kroz dulje razdoblje nisu mijenjani. Isto tako, ne postoji primjereni način oporezivanja napojnica u

turizmu, bilo kroz paušal ili oslobođenje od oporezivanja. Nadalje, postoje izražena regulatorna ograničenja zapošljavanja u turizmu u odnosu na pojedine kategorije radnika koji predstavljaju potencijal za dodatno zapošljavanje u turizmu, kao što su na primjer učenici na praksi, učenici ili studenti s područja EU, umirovljenici, regulativa privremenog i povremenog rada i slično. Valja spomenuti i nemogućnost korištenja određenog broja mjera aktivne politike zapošljavanja zbog provedbenih uvjeta, primarno u pogledu uvjeta održavanja broja stalno zaposlenih, kojima teško mogu udovoljiti poslodavci sa sezonskim karakterom poslovanja. Konačno, ne manje važno, generalno je prisutna percepcija nedovoljne atraktivnosti zapošljavanja u turizmu, a sustav formalnog obrazovanja neprilagođen je suvremenim potrebama tržišta, ne postoji sustav cjeloživotnog obrazovanja koji bi bio utemeljen na potrebama prakse za usvajanjem novih znanja i vještina zaposlenika u turizmu. Dakle, mnogo je područja koja zahtijevaju hitno djelovanje kako bi se stvorio okvir koji će potaknuti konkurentnost i dalji kvalitetan i održivi razvoj turizma. ST www.suvremena.hr

turizam

Mogu li prednosti prerasti u probleme? piše: Ante Gavranović

Sada je već potpuno jasno da će broj gostiju i broj noćenja stranih turista premašiti rekordnu 2019. Prema fiskalnim računima treba očekivati i veći devizni prilijev. To je ona „sunčana strana“ turizma, kojoj se veselimo i koja čini velik dio BDP-a, utječe na povećanu potrošnju, osigurava rad građevinarima (sposobnim za manje objekte). Ima, međutim, turizam kakav prakticiramo i svoje (nepovoljno) naličje. O njemu rijetko progovaramo, što je u konačnici štetno.

Studiji o ranjivosti jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost, koju je napravio zagrebački Ekonomski institut, a prva je takva studija napravljena za Hrvatsku, jasno se ističe: „Sad je više nego ikada jasno da se turizam u Hrvatskoj razvijao stihijski, bez ikakvih strateških odluka, uz puko korištenje kom20

Suvremena trgovina 4(47)

parativnih prednosti koje su nam prirodno dane, sve ide po inerciji. Unatoč strategijama i planovima na papiru, koji su ciljali nešto posve drugo, turistički rast Hrvatske u zadnjih 10 godina nije se realizirao u smjeru stvaranja dodane vrijednosti i značajnog produžetka sezone, već je odgovor na rast potražnje bio stihijski razvoj bez

strateških odluka, uglavnom uz bujanje privatnog smještaja i apartmanizaciju. Danas se to održava u visokoj ranjivosti hrvatskih turističkih središta na sezonalnost i koncentraciju turizma, a među posljedicama je i nekontroliran rast cijena nekretnina koji ima snažan utjecaj na raslojavanje stanovništva“.

Koliko koristimo turizam za plasman domaćih proizvoda? Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu i njegova važnost sve više raste. Utjecaj turizma vidljiv je putem niza gospodarskih varijabli, što se posebno ističe za vrijeme turističke sezone kada se povećava zaposlenost, jača vrijednost kune, a promet u trgovini na malo upravo je u tim ljetnim mjesecima najveći u godini. Prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, zamjetno je da je na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan mjesečni promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama (Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorskogoranskoj, ali i drugim promorskim županijam), veći za 185-373 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet u tim županijama. Naime, raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2018. temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj, kretao se od 40 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 129 posto u Istarskoj. To proizlazi iz analize HGK iz 2018. Sada je stanje upravo na tim područjima još alarmantnije. Kad se ta „statistika“ prenese na gradove i manja mjesta, zvono zvoni na uzbunu. U Ninu, gradu s manje od 3.000 stanovnika, povećanje broja stanovnika u kolovozu 2018. iznosilo je 447 posto, odnosno broj stanovnika tijekom kolovoza povećava se za preko 5,5 puta uslijed dolazaka i noćenja turista. Uz Nin, rastom broja stanovnika tijekom vrhunca turističke sezone, u kolovozu, ističu se općina Medulin (469 posto), Baška voda (453 posto), Rogoznica (349 posto). Spomenutim mjestima možemo dodati Rovinj, Poreč i Umag u Istarskoj županiji, Mali Lošinj, Crikvenicu, gradove Rab i Krk u Primorsko-goranskoj županiji, Biograd na moru i grad Pag u Zadarskoj župa-

niji, Vodice i Primošten u Šibenskokninskoj županiji, Makarsku i Omiš u Splitsko-dalmatinskoj te Orebić, Konavle i grad Korčulu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Potencijal turističke potrošnje Kad procjenjujemo stvarne mogućnosti povećanog plasmana domaćih proizvoda (kroz toliko naglašavano povezivanje plave i zelene magistrale ili plasman lokalnih OPG-a) trebali bismo imati u vidu neke činjenice: • Najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine ostvari se u kolovozu, oko 33%. • Oko 95% ukupnog broja noćenja u srpnju i kolovozu ostvareno je u 6 priobalnih županija. • Na razini cijele godine više od 60% svih turističkih noćenja u godini ostvari se u srpnju i kolovozu, a 91% noćenja turista ostvari se u 6 priobalnih županija, što vrlo uvjerljivo prikazuje teritorijalnu koncentriranost i vremenske ograničenosti hrvatskog turizma. • Pod utjecajem dolazaka i noćenja turista u kolovozu u 6 priobalnih županija, broj stanovnika poraste za oko 60%. Na temelju analize potrošnje stranih gostiju, procjene su da je potrošnja turista u segmentu hrane i pića veća od potrošnje domaćega kupca za oko 2,4 puta. U Istarskoj županiji potencijal potrošnje u segmentu hrane i pića u kolovozu je, zbog potrošnje turista, 373 posto veći u odnosu na potrošnju koju ostvari stanovništvo u razdoblju izvan sezone. U Zadarskoj županiji taj porast potrošnje hrane i pića iznosi 240 posto, u Šibenskokninskoj 228 posto, u Primorskogoranskoj 217 posto u Dubrovačko-neretvanskoj 215 posto i u Splitsko-dalmatinskoj 185 posto.

Opet, kad tu „statistiku“ prenesemo na mjesta i gradove dobivamo zapanjujuće brojke: u Medulinu rast potrošnje hrane i pića u kolovozu 2018. iznosio je 1095 posto, u Baškoj vodi 1059 posto, Ninu 1047 posto ili Rogoznici 839 posto. Pokazatelji za realne procjene Navedeni podaci o razlici u potrošnji mogu poslužiti, primjerice, maloprodajnim lancima, i to za procjenu da li i koliko im povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu kupovnu moć u turističkoj sezoni. Navedeni izračuni i procjene potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića mogli bi pomoći i, primjerice, maloprodajnim lancima za pripremu za turističku sezonu, odnosno za procjenu da li i koliko im povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu potražnju u turističkoj sezoni, kao i procjenu potreba opskrbe na vrhuncu turističke sezone. U svakom slučaju, izrazita sezonalnost hrvatskog turizma stavlja pred trgovinu ozbiljne zadatke. Teško je postaviti realne kapacitete i odgovarajući broj radnika za povećane potrebe turista u samo dva mjeseca. Najčešće ti gradovi pucaju po šavovima, jer ukupna komunalna i turistička infrastruktura nisu prilagođeni takvim okvirima rasta broja stanovnika i potrošnje. Veliki priljev gostiju u dva ljetna mjeseca (srpanj i kolovoz) veliki su izazov i opasna zamka. Pitanje je u kojoj mjeri tu navalu gostiju koristimo istinski za povećani plasman domaćih proizvoda. Lice i naličje našega turizma Ovih dana, začudo upravo usred glavne sezone, puštena je u javno savjetovanje dugo očekivana Strategija održivog turizma do 2030. godine, krovni dokument koji bi trebao zacrtati putanju razvoja dowww.suvremena.hr

turizam maćeg turizma u sljedećih osam godina. S obzirom na mjesto i ulogu turizma u ukupnom gospodarstvu, Ministarstvo turizma, zajedno s partnerima, zacrtalo je Strategiju kao ključni smjer razvoja jednog od najprofitabilnijih domaćih sektora. Četiri ključna strateška cilja Iz dokumenta proizlaze četiri ključna strateška cilja: razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženog turizma, razvoj turizma uz očuvanje okoliša, stvaranje konkurentnog i inovativnog turizma te za kraj – stvaranje otpornog turizma. U dokumentu se navode i neki konkretni trendovi koji bi se trebali promijeniti. Strategija, između ostaloga, donosi i trenutačnu statistiku koja otkriva pomalo zabrinjavajuće trendove u domaćem turizmu: činjenicu da smještaj u odmaralištima, sobama i apartmanima u strukturi ukupnog smještaja čini čak 66 posto, dok su hoteli tek na 13 posto. Iako je prošlom strategijom bilo planirano povećanje udjela hotelskog smještaja, dogodilo se suprotno – rastao je udio soba i apartmana koji istodobno ima iznimno nisku stopu popunjenosti, samo 27,6 posto. Dokument otkriva i kako se većina smještajnih kapaciteta, dakle njih 92,5 posto, nalazi u Jadranskoj Hrvatskoj te da smo u proteklih deset godina, između 2009. i 2019., uspjeli povećati udio noćenja u glavnoj sezoni s 80 na 84 posto, iako je krovnim dokumentom bilo zacrtano suprotno.

li u istom razdoblju protekle godine. Zajedno s domaćim turistima ostvareno je 10,408.690 dolazaka i 54,536.321 noćenja. Dosadašnji podaci posebice su važni, jer potvrđuju sve značajniju potražnju za Hrvatskom te pozitivne rezultate aktivnosti usmjerenih na prepoznatljivost Hrvatske kao održive i kvalitetne destinacije za cijelu godinu. Srpanj, kolovoz i, vjerojatno, rujan dat će ipak stvarnu i pravu sliku. Nepovoljna okolnost je što opet zapadamo u (provjerenu) zamku: najvažnije su nam brojke dolazaka i noćenja. Podaci o fiskaliziranim računima ukazuju na iznimno uspješan početak turističke godine. O stvarnom financijskom efektu još je nestvarno govoriti, ali već sad možemo ustvrditi da on nije plod veće kvalitete i ukupne učinkovitosti, već pretežito nerazumnog rasta usluga i cijena. Prevladava uvjerenje da nam je važnija masovnost od kvalitete i stvorene dodane vrijednosti, što bi nam trebao biti temelj svakog daljnjeg koraka u razvoju turizma. Pojedini gotovo drastični primjeri – makar samo indikativni – pokazuju da ponekad stvarno nerazumnim cijenama sami (opasno) režemo granu dugoročnog prihoda i dohotka za veliki dio stanovništva, posebice u primorskim krajevima. Druga strana turističke medalje

Opet isti scenarij

No, je li doista tomu tako i ima li razloga za veliko veselje i u ovoj turističkoj godini ili je sve to samo privid uspjeha iza kojega ostaju velika pitanja s tek pokojim učinkovitim odgovorom.

Prema službenim podacima Ministarstva turizma u Hrvatskoj je tijekom prvih sedam mjeseci 2022. godine ostvareno 8,881.000 milijuna dolazaka i 47,954.113 milijuna noćenja, odnosno 72,38 posto više dolazaka i 58,09 posto više noćenja stranih turista nego-

Iskustvo koje sektor ima s prošlom strategijom turizma najbolje opisuje raspoloženje u kojemu turistički sektor dočekuje novi krovni Dokument. Ipak, ovih se dana neslužbeno među turističkim stručnjacima može čuti kako od ovog važnog dokumenta nemaju veli-

Suvremena trgovina 4(47)

kih očekivanja, te da je on ključan ponajviše u administrativnom smislu, jer je temelj za korištenje novca iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka namijenjenih turizmu, dok je upitno hoće li doista uspjeti u rješavanju nekih gorućih problema sektora. Mnogi će, nakon čitanja dokumenta, dokaz tih sumnji pronaći u činjenici da nova Strategija zapravo samo usputno apostrofira problem smještajne strukture koju danas mnogi ističu kao najveću prepreku u ostvarenju održivog turizma, dok je puno više orijentirana na pitanja ekologije i statusa na različitim ljestvicama konkurentnosti, koje nužno ne odražavaju pravo stanje na terenu. Iz predložene Strategije, koja je od nedavno na javnoj raspravi, teško je iščitati jasan, zapravo novi, inovativan transformacijski put domaćeg turizma. A upravo to se očekuje! Iako su računice starnih prihoda od turizma dosta nepouzdane i ne odražavaju pravu sliku (pitanje koliko uvozimo?), ipak dosta značajan dio dodane vrijednosti čitavog gospodarstva ovisi o turističkoj potražnji i u usporedbi s drugim turističkim zemljama dosegnuli smo plafon prema broju turističkih postelja po broju stanovnika. Veliki sam zagovornik turizma, ali moramo odrediti neke granice, jer će u protivnom sadašnje prednosti ST prerasti u probleme.

Otvorimo vrata novim prilikama

Berba kadulje i pčelarstvo na Kornatima

piše: Tina Vickov, vlasnica agencije Manifesta i Šibenik Plus TA

Kada bismo svi koji smo na bilo koji način povezani u turizmu, držali istu jednadžbu u ruci, brže i bliže bismo bili cilju. Zato nam je važno umrežavanje, strategija koju dijelimo i radimo svi zajedno, a ne samo o njoj pričamo ili je koristimo kao marketinšku poruku bez uporišta u stvarnosti. Kreativnost ključ uspjeha Održivo, zeleno, ekološki, kreativno, inovativno... nezaobilazni epiteti kojima se opisuje današnji turizam. Međutim, pitanje je kakva je situacija na terenu. Kakav turizam nudimo? Jesmo li dovoljno održivi, jesmo li brižni prema svojim resursima, detektiramo li uopće sve resurse koje imamo. Jesmo li dovoljno inovativni i zanimljivi? Istraživanja pokazuju da potražnja sugerira promjene pre-

ma gore navedenim opisima. Kreativni turizam je tu da udovolji potrebama novog putnika, da prepozna njegove potrebe i uskladi ih pažljivo s resursima koje imamo. Jasno je da ekološka održivost sama nije dostatna, ona je nužnost. Kreativnost je prilika. Danas je ponuda vidljiva i dostupna svima, a gosti su jako dobro informirani. Agencije posrednici time gube svoju poziciju, a kreativne agencije dobivaju svoju priliku.

Udovoljiti gostu koji traži dodatno iskustvo, koji želi vidjeti i doživjeti nešto novo i otići kući bogatiji za novo znanje, poznanstvo, osjećaj, to je izazov. Složenija matematika Dosadašnja jednostavna matematika sunce + more = odmor, treba novu jednadžbu, treba postati složenija i zanimljivija. Jer gosti su zahtjevniji, a njihova očekivanja su sve veća. www.suvremena.hr

turizam Naš program „Back to Basics“ – priča je o kurnaskom životu, ne o Kornatima koje vide turisti na prepunjenim turističkim brodovima u jednodnevnom obilasku i kupanje svih izletnika, u isto vrijeme na istoj plaži. Ovo je doživljaj koji osvještava, uči, transformira. Ovo je putovanje doživljaja. U nekoliko dana suživota kroz dijaloge, vožnje drvenim brodom, pripremu hrane, berbu kadulje, šetnje do vidikovaca, gradnju suhozida, osjetite i doživite prave Kornate, a oni se zovu Kurnati, jer tako ih zovu oni koji ih žive. Ovim programom agencija Manifesta, Šibenik Plus je smjestila Hrvatsku po prvi put u mrežu MEET (Mediterranean Experience of Ecotourism). Back to Basics – Kurnaski život

Priča druga

Možemo li mi to?

Ljudi prije svega

Naša formula traži nove faktore: nove ljude kao dionike ponude, nova iskustva, nova znanja, stare – nove resurse. Neprepoznati potencijali, ljudski, prirodni, nematerijalni mogu postati resurs te zadobiti zasluženi status.

Priča prva

Kako? Od osnutka svoje agencije Manifesta i turističke agencije Šibenik Plus, jedina vodilja je bila stvoriti novi proizvod, drugačiji od onoga koji već postoji na tržištu. Da bih u tome uspjela, potrebni su mi bili novi ljudi, ključevi znanja. To je bio najveći posao. Kad imate ljude, imate sve. Morate znati da doći do pravih ljudi nije lako, oni se ne daju, oni se ne dodvoravaju ni domaćima ni gostima. Kada shvate da ih ne želite formatirati za turiste, već ih trebate upravo takve kakvi jesu, tu nastupa povjerenje i počinje suradnja temeljena na dubokom međusobnom poštovanju. Tu se gradi doživljaj idealan za turiste istraživače koji su naša niša. 24

Suvremena trgovina 4(47)

„Naš projekt je pokušaj da tom posvećenom prostoru koji nas je formirao i oblikovao, u koga smo uronjeni kao u krsni zdenac spasenja, udahnemo život u novim uvjetima. Da u tom prostoru ne budemo prolaznici ili nedajbože, da u njemu zastanemo na mjestu, nego da u njemu živimo, da u njemu stvarno jesmo. Ne kao takmaci prirode, nego kao njeni suputnici. To znači da vladamo svim tehnološkim dostignućima našeg vremena, ali da ih koristimo u suglasju s prostorom koji smo baštinili (puretić, sonder, mobitel nisu naši neprijatelji već naša pohlepa i bahatost). To nas upućuje da moramo raditi na sebi i kroz taj rad primiti i druge koji su spremni dio života provesti s nama kao sudionici množine bogatstva i ljepote koju ovaj prostor ima. To je projekt koji daje mogućnost da se ukrcam u drveni kaić, na trenutak okrenem leđa svijetu koji me okružuje, zaveslam i dodirnem vječnost – to su Kurnati.“, naš domaćin S. Skračić, Kurnaski život.

Kongresna, MICE industrija nije više što je nekada bila. I ona traži složeniju matematiku. hotel + kongresna dvorana + događanje = nije više dovoljno Gosti žele izaći iz resorta, žele doživjeti destinaciju, probati nešto novo, spojiti posao i novo iskustvo, ono s terena. Žele na trenutak pobjeći od svega, stopiti se s drugim i drukčijim. Primjer dobre prakse je svakako „No resort, please“, naš koncept kongresa u kojemu stara gradska jezgra fingira resort. U njoj se događaju sve kongresne aktivnosti, tvrđave postaju mjesto druženja, gradska knjižnica postaje kongresna dvorana, mediteranski vrt mjesto za doručak, kamene kale i ulice zamijene hotelske hodnike, a gradski trgovi mjesta za zabavu i druženja. „In the search of the lost Mediterranean“ / „U potrazi za izgubljenim Mediteranom“ je program u kojem prema posebno osmišljenoj gastro mapi, gosti putuju predivnim arhipelagom, uzimaju namirnice na

tak stati i odustati od brzog profita kako bi zajedno stvorili dugoročan uspjeh, rasteretili prije svega ljude zaposlene u turizmu koji već 1. rujna padaju s nogu. A onda, kada biste nešto organizirali u još uvijek toplom listopadu bogatom plodovima jeseni, nemate s kim, jer – ‘otvaramo prije/poslije Uskrsa’. Kažu da nemaju za koga raditi. Ostaju pusti gradovi bez ljudi. Negdje su sa strane, nezadovoljni jer su izgubili svoj grad.

U potrazi za izgubljenim Mediteranom

To nam je prijetnja. Prilika nam je kreativnost.

mjestu njihovog nastanka ili uzgoja, pripremaju ih i pritom uče od naših chef-ova i vinara o našoj hrani i našem vinu. „Sounds of Dalmatia“ su radionice klapskog pjevanja koje se održavaju u slikovitim i akustičnim dijelovima staroga grada, a veliko finale je na jednoj od najljepših pozornici, na samoj tvrđavi s pogledom na arhipelag u zalazak sunca. Za sve te programe trebate ljude koji jednako osluškuju i koji jednako žele dati najbolje od sebe, a s druge strane goste koji to žele osjetiti i doživjeti. Kad uspostavite tu ravnotežu, uspjeh i zadovoljstvo ne izostaju.

Svi smo na istoj strane jednadžbe Kako iskoristiti sve promjene koje se događaju i iskoristiti ih u svom poslu? S jedne strane gosti, a s druge mi. Kada bismo svi koji smo na bilo koji način povezani u turizmu, držali istu jednadžbu u ruci, brže i bliže bismo bili cilju. Zato nam je važno umrežavanje, strategija koju dijelimo i radimo svi zajedno, a ne samo o njoj pričamo ili je koristimo kao marketinšku poruku bez uporišta u stvarnosti. Vrijeme je za kreativce, za hrabre i sve one koju su spremni na trenuPosadi cvijet, probudi svije(s)t

Tri sam godine bila suorganizator lijepog projekta „Posadi cvijet, probudi svije(s)t“ u Šibeniku. Ideja projekta je bila okupljanje i angažman domaćih koji žive u staroj gradskoj jezgri grada Šibenika, djece, odraslih i starijih ljudi bez obzira da li su u turizmu ili ne. Kroz zajedničku aktivnost i doprinos zajednici, stvara se osjećaj vrijednosti, zajedništva i ponosa. Jednostavan projekt postao je jako uspješan. Trebaju nam novi projekti, i za domaće, i za goste. Jednostavni i emST patični. www.suvremena.hr

turizam

Izazovi razvoja turizma u ruralnim destinacijama na primjeru Gorskog kotara piše: Jelena Holenko Pirc, vlasnica turističke agencije Lynx and Fox

Šumarstvo je jedna od najstarijih goranskih djelatnosti koja zapošljava dvije trećine Gorana. Na nju se, osim šumarstva, vežu drvna i celulozna industrija, transportni sektor, stolarski obrti, lovstvo, institucije za očuvanje prirode i energetika.

oranska drvoprerađivačka industrija nekada je nosila kruh na stol više tisuća ljudi. Danas više ne postoje tvornice koje su bile prepoznatljive na tržištu cijele bivše države, a tome su pomogle pretvorba i privatizacija koje su donijele mnogobrojne promjene. U oporavku i razvoju drvne industrije stoga često pomaže i država, te u današnjim pilanama i pogonima koji proizvode raznovrsne proizvode danas ipak radi nekoliko stotina ljudi, koji osim što redovito primaju plaću, kroz porezne prihode osiguravaju koristi lokalnim samoupravama. 26

Suvremena trgovina 4(47)

Gledano kroz prirodne ljepote, Gorski kotar ih na relativno malom području ima mnoštvo. Šume i zaštićena područja, kristalno čiste rijeke i jezera bez prirodnih ili mehaničkih onečišćenja, te velika biološka i krajobrazna raznolikost i bogatstvo. Stoga, sasvim je opravdan zaokret dijela stanovništva Gorskog kotara prema turističkom sektoru u kojem slijedeći primjer ostalih europskih brdsko-planinskih područja vide značajan potencijal. Prema godinama bavljenja turizmom, možemo gledati zadnjih desetak kao značajne u kojima napori i ulaganja polako donose rezultat. Gorski kotar će još neko vri-

jeme pratiti nedovoljna valorizacija i gospodarsko korištenje prirodne baštine uz nedostatak specifičnih turističkih usluga više dodane vrijednosti, ali prednosti dakako leže u odličnom geoprometnom položaju i blizini mora te turističkih destinacija na moru, rast popularnosti outdoor i eko turizma, te novi trendovi koji povezuju šumu, medicinu i zdravstveni turizam. U navedenim turističkim temama Gorski kotar dakako treba vidjeti svoju priliku, kao i činjenicu da manje razvijenim zajednicama pogoduju i mjere nove ruralne razvojne politike Europske unije, koja razvoj turizma, kao sredstva regenera-

cije ruralnih područja, stavlja visoko na ljestvicu prioriteta. Specifičnost razvoja turizma na ovom prostoru leži upravo u posebnostima prirodne, kulturne i tradicijske baštine, ali, kao i ostale, guše nas problemi depopulacije i napuštanja tradicionalnih djelatnosti. U takvim okolnostima traži se održivo razvojno rješenje kao i percipiranje razvojnih potreba lokalne zajednice. Kako bi se svrstali u popis najpoželjnijih europskih kontinentalnih destinacija za goste željne avanture, izletnike, ljubitelje prirode i vrhunske gastronomije, potrebno je još mnogo godina pažljivog strateškog planiranja, te mnoštvo investicija u niz turističkih atrakcija koje će goste privlačiti tijekom cijele godine. Prvi značajniji korak ostvaren je kroz izradu Master plana razvoja turizma Gorskog kotara te sporazumno udruživanje devet turističkih zajednica u jednu - Turističku zajednicu Gorskog kotara. Master plan razvoja turizma Gorskog kotara određuje tri ključna cilja: povećanje vidljivosti razvoja destinacije, rast turističkog prometa te unaprjeđenje turističkog lanca vrijednosti, odnosno investicija. Ključni proizvodi su aktivni odmor, izleti i gastronomija, dok je cilj udruživanja turističkih zajednica racionalizacija sustava, ali i podizanje kvalitete rada, kao i zajedničko predstavljanje na tržištu te razvoj destinacije.

Sagledavajući interese dolaska u ruralnu destinaciju, osobito se ističe potražnja za obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na kojima se, u specifičnom prirodnom ambijentu, uzgaja i nudi prirodna i zdrava hrana koju domaćini pripremaju na tradicionalan način, no zbog kompliciranih minimalnih tehničkih uvjeta i visokih troškova ulaganja, za tu se vrstu investicije stanovništvo Gorskog kotara teško odlučuje. Sve veća želja povratku prirodi i sudjelovanju u tradicijskim običajima, kušanju autohtone hrane, trebala bi biti prilika koja potiče sve veći broj poduzetnika u pokretanju vlastitoga poslovanja u ruralnim krajevima, no stanovništvo treba partnere i poticaje u kreiranju infrastrukture i turističke ponude, kao što su Vlada, lokalne vlasti i drugi donositelji odluka koji omogućuju razvoj turizma u ruralnim područjima sagledavajući sve specifičnosti pojedinih mikrolokacija. Iz perspektive malog poduzetnika, vlasnice incoming turističke agencije i vodiča specijalista za Gorski kotar, mogu konstatirati da je baviti se turizmom u manje poznatoj i nerazvijenoj destinaciji jednaka radost i dobra prilika kao i izazov. Prvenstveno, to otvara niz mogućnosti za razvoj i privlačenje pažnje na nov i svjež proizvod, no, nerazvijenost infrastrukture kao i slab protok posjetitelja čini taj posao vrlo teškim. Osobno smatram

kako je na ovim prostorima potrebno uložiti četverostruko veći napor u održavanju poslovanja i kreaciji inovativnih usluga nego u prostorima koja su već zbog određenih elemenata turističke ponude, na koje čovjek ne utječe, turistički prepoznata i duže posjećivana. Iako u turizmu poslujem već desetak godina, ispred mene je tek veliki posao da sve atrakcije iz domene prirodne i kulturne baštine, koje su danas nedovoljno zastupljene u aktualnoj turističkoj ponudi, valoriziram na inovativan način sukladno novim trendovima na turističkom tržištu.

U naporima za povećanjem turističkih dolazaka, vrlo je lako zaboraviti i specifična ekološka obilježja ruralnih prostora. U želji za većom zaradom ne treba zaboraviti da stihijski razvoj turizma može dovesti do niza negativnih učinaka poput sezonske prenapučenosti, onečišćenja okoliša, oštećenja prirodnih resursa, buke i slično. Upravo se adekvatnim planiranjem i upravljanjem razvojem turizma na to može utjecati. Iznimno je važno držati se navedenih strateških smjernica, te intenzivno i snažno djelovanje svih dionika turističke ponude, suradnja na lokalnoj razini i djelovanje prema donositeljima politika, kako bi se svi kapaciteti usmjerili prema postizanju regije razvijenog turističkog poduzetništva, te istovremeno visoke kvalitete života uz očuvanje vrijednog goranskog resursa, njene prirode i bioraznolikosti. Za otkrivanje prekrasnih skrivenih mjesta Gorskog kotara najbolje je obratiti se lokalnom specijalistu: www.lynxandfox.com / Turistička ST agencija “Lynx and Fox” www.suvremena.hr

turizam

Izazovi i prilike kontinentalnih destinacija Hrvatske kroz prizmu Nove strategije razvoja održivog turizma Republike Hrvatske piše: Marcel Medak, direktor TZ Bjelovarsko-bilogorske županije

Destinacije kontinentalnog dijela Republike Hrvatske su, velikim dijelom zahvaljujući utjecaju pandemije COVID 19 tijekom zadnje 2 turističke godine, dobile priliku i šansu pokazati jesu li spremne za ozbiljniji razvoj turističke ponude. Svjedoci smo promjena turističkih trendova i pojava koje su nam prije par godina bile nezamislive, a danas su sasvim normalna pojava.

mamo fenomen turističkog procvata ruralnih prostora u unutrašnjosti Istre, Dalmatinske zagore, ali i drugih turistički nerazvijenih područja u kontinentu, koji danas vrve prekrasnim vilama i kućama za odmor. 28

Suvremena trgovina 4(47)

Ova kategorija smještajnih objekata je postala prestiž, tako da se danas pojedine destinacije takmiče koja će imati više takvih objekata sa što raznovrsnijom i bogatijom ponudom. Takvi objekti danas su popunjeni više od 120 dana

u godini, uz primjerenu cijenu najma. Gosti koji traže smještaj u takvim objektima sve su zahtjevniji, a ono što najviše traže je minimalno razina smještaja koju imaju u svojim domovima i više od toga. Vrlo bitan faktor pri odabi-

ru objekta i destinacije je uređenje vanjskog prostora, sigurnost i mir. Nekada turistički nerazvijena područja upravo tu imaju svoju prednost. Kada se na to još pridoda mogućnost izbora različitih dodatnih aktivnosti, dobije se dobitna kombinacija. Selektivni oblici turizma kao zdravstveni, kulturni, aktivni turizam imaju ogroman potencijal za svoj razvoj upravo u kontinentalnim turističkim destinacijama. Upravo u tim destinacijama koncentrirane su naše toplice, koje mogu postati generator turističkog razvoja svojih područja. S jedne strane COVID19 je pokazao i ukazao na važnost očuvanja zdravlja i dao „vjetar u leđa“ za razvoj zdravstvenog turizma. U ovim novonastalim okolnostima poslovanja, uprave i vlasnici toplica nužno moraju napraviti prilagodbu poslovanja s ciljem smanjenja troškova poslovanja, prelaskom na obnovljive izvore energije, geotermalna voda i kogeneracijski sustavi grijanja i hlađenja na osnovi toplinske energije iz geotermalne vode, solarne panele, led rasvjetu i sl., što se jasno navodi u novoj Nacionalnoj strategiji razvoja održivog turizma Republike Hrvatske. Po prvi puta će se s državne razine omogućiti investicijska ulaganja kroz NPOO putem javnog poziva koji se uskoro očekuje. To je prilika i šansa za prilagodbu i ulaganja koja su prijeko potrebna kako bi naše toplice bile konkurentne na tržištu. Novi programi promjene životnih stilova, koje uključu-

ju različite stručnjake od nutricionista, kineziologa, fizioterapeuta, psihologa, samo su dio njihove bogate ponude. Svjedoci smo izvrsnih primjera gdje su pojedine lokalne samouprave već poduzele korake u cilju održivog turizma. Tako u jednom gradu kontinentalne Hrvatske, preko udruženja ugostitelja, od privatnih se mljekara otkupljuje svježe mlijeko za potrebe ugostitelja u centru, prerađuje u obližnjoj mljekari te dostavlja ugostiteljima, koji plaćaju redovnu cijenu iz komercijalnih trgovačkih lanaca u korist privatnih mljekara. Na ovaj se način direktno pomaže proizvođačima i izbjegava nepotrebna trgovačka marža, a s druge se strane dobiva vrhunska namirnica i zadovoljan gost. Također, u istoj sredini određeni ugostiteljski objekti koji pripremaju hranu i uzimaju namirnice od lokalnih proizvođača, u dogovoru s lokalnom samoupravom, koja je osigurala kompostanu, zbrinjavaju svoj organski otpad u toj kompostani, a zauzvrat

njihovi dobavljači lokalnih namirnica od lokalne samouprave dobivaju besplatno kompost u količinama zbrinutog otpada. Ovdje govorimo o kružnom održivom gospodarstvu na mikro razini kao jednom primjeru dobre prakse koji bi se mogao primijeniti u svakoj sredini, ukoliko postoji inicijativa i dobra volja. U istoj sredini u pripremi je inovativan projekt javno-privatnog partnerstva edukacijskog hotela, koji će povezati privatnog investitora, lokalnu i regionalnu samoupravu te srednju ugostiteljsku školu. Ovim projektom povećavaju se smještajni kapaciteti u kategoriji hotela, omogućuje se obavljanje stručne prakse i edukacija učenika i nezaposlenih za zanimanja u turizmu te se hotel, pored edukacijskog elementa, svojom ponudom wellnessa i okolnih sportskih objekata etablira i kao zdravstveno-sportski suvremeni objekt. Regionalne i lokalne turističke zajednice središnje Hrvatske svjesne su važnosti povezivanja, stvaranja sinergijskog učinka svih dionika unutar destinacija, koji za krajnji cilj imaju povećanje dužine boravka i potrošnje gostiju u destinaciji. Upravo se kroz ovaj projekt to želi postići. U implementaciji projekta koristit će se digitalna tehnologija, zeleno održivo poslovanje i rješavanje jednog od najvećih izazova - deficit kadrova u turizmu. Ovakvim pristupom u razmišljanju, kontinentalne destinacije mogu iskoristiti sve svoje komparativne prednosti i biti svijetli primjer održivog i cjelogodišnjeg turizma. ST www.suvremena.hr

turizam

Uloga i važnost udruga kao pokretača ruralnoga turizma – I za kraj…

Udruge postaju sve važniji pokretači turizma a samim time i revitaliziraju regiju u turisti dobre prakse, udruga Đola je ostvarila izva aktivnosti u planu. Đolićarci gaze u buduć tome zajednicu proaktivnih mladih ljudi k doprinos stvaranju vitalne i kohezivne zaj pišu: Marta Borić Cvenić, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Svojim upornim i predanim radom također Bogdanka Ćudić Vilić, predsjednica Udruge za ruralni turizam Đola pokazati kako se neke stvari mogu prikazat Mario Kuzman, voditelj ureda Udruge za ruralni turizam Đola privlačenjem velikog broja turista.

primjer dobre prakse – udruga Đola

Mašta, dobra volja i veliki posao volontera i zaposlenika angažiranih u Udruzi U nastavku se prikazuju fotografije nekih od Đola u posljednjih deset godina donijeli su pravo osvježenje u društvenom i FOTOGRAFIJA 1. TARDA FESTIVA turističkom životu Darde. Uvod U posljednje vrijeme udruge imaju sve veći utjecaj i značaj u društvu, jer ne samo da okupljaju i aktiviraju interesne skupine već i svojim aktivnostima i projektima mogu itekako podići kvalitetu i kulturu življenja u regiji u kojoj djeluju. Naglasak u ovome radu biti će na udrugama kao važnom pokretaču turizma u regiji. Posebno će biti predstavljena relativno mlada, ali iznimno uspješna udruga Đola iz Darde koja predstavlja primjer dobre prakse u poticanju, stvaranju i promoviranju ruralnoga turizma u Baranji kroz svoje iznimno zanimljive, interaktivne i popularne projekte, manifestacije i događanja. Pojam udruge Prema Zakonu o udrugama iz 2014. godine udruga je „svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kultur30

Suvremena trgovina 4(47)

na, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja“ ( Zakon o udrugama NN 74/14, 70/17, 98/19 na snazi od 01.10.2014.). Udruge djeluju na načelima neovisnosti, javnosti, demokratskog ustroja, neprofitnosti i slobodnog sudjelovanja u javnom životu. Prema pojmovniku civilnog društva „udrugom se smatra svaka dragovoljna organizacija osnovana s namjerom ostvarenja nekoga zajedničkog cilja svojih članica i članova, a da to nisu ekonomski interesi, napose profit, ili stranačka borba za vlast. Ti zajednički ciljevi mogu biti bilo što, od interesa neke manje skupine (hobi, sport, uzajamna psihička podrška, interesi profesije...), do poboljšanja životnih uvjeta u nekoj lokalnoj zajednici ili neke skupine ljudi, pa do zalaganja za opće vrednote ili javne interese“ (Dvornik, 2007: 36).

Tarda festival

Aktivnosti, uloge i značaj FOTOGRAFIJA 3. :BRUT FOTOGRAFIJA udruga kao temelj za razvoj turizma

Kada se govori o programima i pripadajućim projektima, odnosno aktivnostima udruga koje mogu biti u funkciji promocije i razvoja ruralnog turizma, misli se prvenstveno na događaje, odnosno manifestacije koje u svom programskom sadržaju imaju elemente koji mogu privući turiste. Pri tome turist nije osoba koja dolazi iz tog mjesta u kojemu se takva aktivnost Izvori svih fotografija su vlasništvo Udruge z održava, već je turist osoba – posjetitelj manifestacije koja se udaljila od svog stalnog mjesta boravka

kako bi ciljano na toj manifestaciji zadovoljila vlastite potrebe u kontekstu zabave, odmora, edukacije i sl. Getz (2005) daje podjelu manifestacija prema turističkom značaju na lokalne, regionalne, značajne (eng. Hallmark events) i mega manifestacije. Po njemu mega manifestacije jedine imaju direktan i nedvojben utjecaj na turističku ponudu i potražnju, pa tako i na gospodarstvo zemlje u kojoj se ista održava (poput Svjetskog prvenstva u nogometu i sl.). Značajne manifestacije, poput velikih koncerata i sajmova, imaju značajan utjecaj na turizam s obzirom da iste privlače velik broj posjetitelja i turista na temelju kojih pružatelji turističkih proizvoda i usluga generiraju prihod. Regionalnim manifestacijama je cilj podići vidljivost određene regije i takve manifestacije također mogu privući velik broj posjetitelja i turista (prvenstveno domaćih turista). Naposljetku, lokalne manifestacije imaju puno izraženiji socijalni nego gospodarski utjecaj, jer iste rijetko imaju snagu i privlačnost za velik broj posjetitelja i turista, no upravo su takve manifestacije i najbrojnije. Za potrebe ovog rada interesantnija je Kušenova (2002) podjela manifestacija prema kojoj se manifestacije dijele po vrsti sadržaja kojeg pružaju posjetiteljima i turistima, pa tako prepoznaje kulturne, eno, gastro, glazbene, zabavne, religijske i više tematske manifestacije.

Brut

voga razvoja, kulture i umjetnosti, gospodarstva, obrazovanja i dr., a u zadnje dvije godine intenzivno radi na pokretanju samofinancirajućih aktivnosti.

Izvori svih fotografija su vlasništvo Udruge za rur

Cilj

Cilj Udruge za ruralni turizam Đola je promicanje razvoja ruralnog turizma Baranje poticanjem umrežavanja svih ruralnih dionika, a sve kako bi sinergijski stvorili demokratično društvo spremno za uspostavljanje održivih modela poslovanja malog gospodarstva Baranje. Vizija

Udruga za ruralni turizam Đola osnovana je 12. srpnja 2012. godine, a tijekom zadnjih deset godina, kroz svoj je rad ostvarila uspješnu suradnju s lokalnom i regionalnom zajednicom koja prepoznaje rezultate u aktivnostima promocije Baranje, kao i rezultate provedenih projekata, programa i edukacija. Udruga djeluje na raznim područjima poput turizma i održi-

Zanimljive činjenice o projektima udruge U zadnjih deset godina održano je više od 40 različitih edukacija, više od 120 različitih kreativnih radionica, više od 30 javnih događanja među kojima je i Festival glazbe, ruha i hrane – Tarda koji je svake godine okupio više tisuća posjetitelja.

Doprinijeti razvoju Baranje kao destinacije ruralnog turizma kroz podršku malim gospodarstvenicima i organizacijama civilnog društva koji teže razvoju Baranje.

Nadalje, u sklopu Udruge osnovan je Dramski studio Đolićarci i Volonterski klub mladih koji svake godine ima tridesetak aktivnih volontera. Provedeno je desetak projekata financiranih iz Europskog socijalnog fonda kroz koje je ugovoreno 3.564.876,96 kuna. Nadalje, ugovoreno je i provedeno više od 20 projekata financiranih nacionalnim sredstvima te sredstvima jedinice lokalne i regionalne samouprave, kao i sredstvima Zaklade za razvoj civilnog društva – Slagalica.

Entuzijasti i volonteri Đole, te 2012. godine, krenuli su ni od čega samo sa željom da probude Darđane i Baranjce iz pasivnosti, pa tako, malo po malo, okupili impozantan broj volontera i, da nije bilo mogućnosti apliciranja na EU fondove, vjerojatno bi taj golemi entuzijazam i ljubav prema Baranji svejed-

Od svih projekata financiranih europskim sredstvima posebno se ističe projekt e-V.R.I.S.A.K. Baranje (V-vizija; R-razvoj; I-identitet; Sscena; A-aktivizam; K-kultura) kroz koji je izrađena mobilna aplikacija – igrica u kojoj glavni lik kroz deset razina susreće različite likove iz baranjske povijesti te likove baranj-

Financijski stabilna i neovisna organizacija civilnoga društva koju čine sretni, visoko motivirani kreativci koji kroz realizaciju poslovnih planova i projekata stvaraju nove vrijednosti za lokalnu zajednicu. Misija

Primjer dobre prakse – udruga za ruralni turizam Đola

no urodili plodom. Tijekom godina broj volontera, partnera i sponzora se bitno povećao, tako da je Darda postala jezgro volonterstva u Baranji, pa i šire.

Izvori svih fotografija su vlasništvo Udruge za ruralni turizam Đola.

FOTOGRAFIJA 3. :BRUT FOTOGRAFIJA 4. V

www.suvremena.hr

turizam V.R.I.S.A.K. Baranje

drops“ koji će uključiti interpretativnu predstavu o vinima Baranje te jazz koncert i degustaciju vina na vidikovcu u srcu baranjskog vinogorja. V.R.I.S.A.K. Baranje

I za kraj…

skih mitova, bajki i legendi. Igrica je namijenjena svima, i malima i velikima, a zanimljiva je i turistima i posjetiteljima Baranje koji povijest ove mikro regije Baranja mogu upoznati u virtualnom prostoru iz udobnosti svojeg naslonjača. Projekt Mistična Baranja najnoviji turistički projekt udruge Đola U razdoblju pred udrugom, a kroz brend „Mistična Baranja“, razvijaju se različiti programi - interpretativne predstave, turistička vođenja, koncerti i drugi zabavni sadržaji inspirirani kulturnom i povijesnom baštinom Baranje. Takvi programi, inspirirani pričama, mitovima i bajkama Baranje, sami za sebe predstavljaju kulturno-turističke proizvode s kojima udruga, po principima društvenog poduzetništva, pokušava nastupiti na turističkom tržištu. Kao jedan od takvih uspješno plasiranih proizvoda na tržištu je „Mistični bus“ koji je prvi puta održan u lipnju 2022. godine u sklopu festivala sportskog biciklizma Baranja rural trail - BRUT 2022. Mistični je bus turističko-interpretativni program koji vode profesionalni glumci i interpretatori baštine, a obuhvaća obilazak Baranje, ambijentalne predstave i interpretaciju baštine iz lika, degustacije, ručak i 32

Suvremena trgovina 4(47)

večeru. Posjetitelji i turisti – putnici Mističnog busa, na svom prvom putovanju susreli su tekstilnu dizajnericu Otti Berger i njezinoga brata Otta Bergera, zatim Crvenu Martu – okrutnu vladaricu Zmajevca i Batine, njene podanike, ali i kralja Matiju Korvina koji je posjetiteljima „podijelio“ dukate. Priča koju oživljene povijesne osobe pričaju na tom putovanju spoj je povijesti i legendi, a posjetitelji cijelim putovanjem komuniciraju s likovima čime je doživljaj kulturno-povijesne baštine snažniji. Dojmovi posjetitelja nakon petosatnoga obilaska Baranje bili su izuzetno pozitivni, a nove informacije ispričane metodom oživljene povijesti tzv. storytellinga i iznenađenja koja su ih dočekala na lokacijama, posebno su ih se dojmili. Osim priča, degustacija i obilazaka u kojima su mogli uživati, posjetitelji su upoznali i prirodne ljepote Baranje, te uživali u jedinstvenom zalasku sunca na Banovom brdu. Sljedeća vožnja Mističnim busom bit će inspirirana Habsburgovcima i dvorcima Baranje, a ni ovaj put interpretativni obilazak neće izostaviti gastro i eno punktove. Nadalje, pod brendom Mistične Baranje kreativni tim Udruge, a u suradnji s tvrtkom Belje, priprema za jesen predstavu u jednom od najstarijih vinskih podruma u Hrvatskoj (16. st.), kao i program „Sunset

Udruge postaju sve važniji pokretači turizma i to kroz projekte koje osmišljavaju, realiziraju, a samim time i revitaliziraju regiju u turističkom smislu. Kao što je i prikazano na primjeru dobre prakse, udruga Đola je ostvarila izvanredne rezultate i uspješne projekte, a brojne su aktivnosti u planu. Đolićarci gaze u budućnost malim, ali hrabrim koracima, stvarajući pri tome zajednicu proaktivnih mladih ljudi koji žele da se njihov glas čuje, koji žele dati doprinos stvaranju vitalne i kohezivne zajednice svjesne razvojne snage svog identiteta. Svojim upornim i predanim radom također nastoje i potaknuti razvoj turizma u Baranji te pokazati kako se neke stvari mogu prikazati na potpuno nov i zanimljiv način što rezultira privlačenjem velikog broja turista. Literatura Dvornik, S. (2007): Pojmovnik civilnoga društva: Udruge. Civilno društvo. Zagreb: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. str.36-37. Getz, D.(2008): Event tourism: Definition, evolution, and research. Calgary: Haskayne School of Business, University of Calgary. Kušen, E.(2002): Turistička atrakcijska osnova. Zagreb: Institut za turizam. Zakon o udrugama NN 74/14, 70/17, 98/19 na snazi od 01.10.2014. https://www.ruralniturizam-djola.hr/ ST (20.07.2022.)

Inovativni zdravstveni turizam piše: Ivan Rendulić, direktor RexRea d.o.o.

Više nego ikad koriste se informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi omogućili brze zdravstvene intervencije koje smanjuju rizik od bolesti i poboljšavaju kvalitetu života. Digitalne zdravstvene platforme, zdravstveni sustavi i s njima povezana tehnologija, sve više dobivaju na važnosti te se razvijaju kao odgovor na raširenu zabrinutost zbog starenja, bolesti i smrtnosti, epidemija, pandemija, ali isto tako i visokih troškova liječenja i zdravog života, te drugih čimbenika koji utječu na pristup zdravstvenoj skrbi, a to sve čini veliku priliku za zdravstveni turizam.

orištenje digitalne tehnologije za poboljšanje zdravstvene skrbi, također poznato kao digitalno zdravlje, ima potencijal za povećanje učinkovitosti, dostupnosti i kvalitete medicinske skrbi. Primjenjuje se na razne načine, kao što su poboljšanje skrbi za pacijente, pružanje podataka za klinička ispitivanja i smanjenje troškova zdravstvene skrbi. Elektronički medicinski zapisi, usluge telemedicine, nosiva tehnologija, sustavi za daljinsko praćenje pacijenata i mobilne aplikacije, primjeri su naj-

raširenijih vrsta digitalnih zdravstvenih tehnologija.

U kojoj je fazi zdravstveni turizam u svijetu?

Ulazimo u novo doba kada pacijenti zahtijevaju jednostavniju dostupnost liječenja, te možemo zaključiti da se budućnost zdravstvenog turizma temeljiti na implementaciji novih digitalnih zdravstvenih rješenja. Cilj je tih digitalnih rješenja poboljšati interakciju i komunikaciju između pacijenta i pružatelja, omogućiti jednostavan pristup jasnim informacijama, pomoći pacijentima u donošenju obrazovanih odluka i dobivanju sigurne skrbi.

Sam razvoj zdravstvenog turizma temelji se na raščlambi svih elemenata zdravstvene skrbi na pojedinačne elemente koje treba što više automatizirati, prvenstveno digitalizacijom usluga i uvođenjem novih tehnologija. Podijelio bih zdravstveni turizam u tri glavne faze: 1. Integracija – uključuje integraciju svih elemenata zdravstvenog turizma u jedan kanal za www.suvremena.hr

turizam pružanje usluga, što uključuje osnovnu medicinsku uslugu s drugim uslugama koje su potrebne za cjelokupno iskustvo pacijenata (tj. Concierge usluga). 2. Komunikacija – ovo je druga faza u kojoj vjerujem da se globalno tržište zdravstvenog turizma trenutno i nalazi. Ova faza uključuje razvoj i implementaciju alata za komunikaciju na daljinu s pacijentima, potpuno prilagođenih jeziku pacijenta, uz izravnu promidžbu u skladu s interesima pacijenta. 3. Tehnološka nadogradnja – fokus razvoja zdravstvenog turizma u budućnosti i mjera uspjeha pojedinih sudionika ovisit će prvenstveno o uspješnosti integracije novih tehnoloških rješenja u postojeće sustave. Digitalno zdravstvo može poboljšati skrb za pacijente, poboljšati produktivnost i smanjiti troškove. Možemo povećati naše znanje o bolestima, pojednostaviti pojedincima dobivanje zdravstvenih usluga i liječenja, pa čak i pomoći pacijentima u upravljanju vlastitom skrbi koristeći tehnologiju. Je li ulaganje u digitalno zdravstvo nužno za daljnji razvoj zdravstvenog turizma? Tržište pokazuje da pacijenti žele digitalno zdravstvo, te mogućnost korištenja digitalnih alata kako bi dobili transparentne informacije o zdravstvenim ustanovama i liječnicima, udaljenu komunikaciju uživo s pružateljima usluga i organiziranje udaljenih konzultacija za pre- i post- operativno liječenje. Pacijenti žele znati da će medicinska skrb biti dostupna kada je god to potrebno, te udaljenost pacijenta od liječnika postaje biti sve manje važan faktor kada se zdravstvena skrb pruža digitalno. Čimbenici koji stvaraju rast na digitalnom tržištu zdravstva, uklju34

Suvremena trgovina 4(47)

čuju i osiguravaju buduću potražnju za takvih uslugama, uključuju: 1. Povećanu upotrebu mobilnih uređaja i aplikacija za upravljanje zdravstvenim potrebama. 2. Napredak u pametnim uređajima koji imaju integrirane senzore koji mogu pratiti biometrijske podatke. 3. Prepoznavanje važnosti preventivne skrbi i wellness-a na globalnoj razini. Sudbina tržišta zdravstvenih putovanja ovisi o sposobnosti pružatelja zdravstvenih usluga da stvore vidljivost i privuku veći broj zdravstvenih putnika Istraživanje koje je proveo McKinsey pokazuje da 40% globalnih zdravstvenih putnika putuje u inozemstvo radi zdravstvene skrbi, jer traže najnaprednije tehnologije. 32% globalnih zdravstvenih putnika traži bolju skrb koju bi mogli pronaći u svojoj matičnoj zemlji. Oko 15% pacijenata putuje u inozemstvo radi bržeg pristupa medicinski potrebnim postupcima, dok manje od 10% putuje radi jeftinije skrbi u odnosu na svoju matičnu zemlju. Kako bi se povećao broj pacijenata koji putuju radi zdravstvene skrbi u inozemstvu, potrebno je ukloniti najčešće prepreke zbog kojih ljudi nerado putuju u inozemstvo radi zdravstvene skrbi. Tu digitalna zdravstvena skrb igra važnu ulogu. Danas je dostupan širok raspon digitalnih zdravstvenih tehnologija. To uključuje online alate koji vam mogu pomoći da pacijenti pronađu najboljeg liječnika ili kliniku u blizini, aplikacije i web stranice koje mogu pomoći pacijentima da prate svoju prehranu i rutinu vježbanja, pa čak i programe virtualne stvarnosti koji pacijente uče o medicinskim postupcima prije nego što se dogode. Jednostavno rečeno, di-

gitalni alati omogućuju pacijentima iz cijelog svijeta pristup zdravstvenoj skrbi u drugim zemljama, te pritom u potpunosti zadovoljavaju njihove komunikacijske i sadržajne potrebe. Pacijenti mogu primati telemedicinske posjete, u kojima liječnici mogu procijeniti, dijagnosticirati i preporučiti tretmane putem pametnog telefona ili video konferencije, izbjegavajući potrebu da pacijenti fizički prisustvuju liječničkoj ordinaciji, što čini ključan korak u kreiranju povjerenja između liječnika i pacijenta, a uspješnost zdravstvenog turizma uspješnost bazira točno na tom povjerenju. Ranije smo spomenuli da moderni uređaji mogu mjeriti biometrijske podatke pomoću nosivih neinvazivnih uređaja. To uvelike pomaže liječnicima u praćenju stanja pacijenta nakon operativnih zahvata, umanjuje mogućnost komplikacija, a pacijentima pruža veći osjećaj sigurnosti. Jedan od velikih potencijala za zdravstveni turizam je pružanje usluga podrške pacijentima na daljinu zaposlenicima velikih korporacija koje imaju za cilj poboljšanje mentalnog zdravlja svojih zaposlenika. Stres postaje glavni čimbenik koji negativno utječe na psihofizičke probleme s ljudima, a glavni uzrok stresa najčešće je povezan s radnom okolinom. Stoga poslodavci traže načine da pruže podršku svojim zaposlenicima i promjenu radne klime, kako bi se negativni učinci stresa sveli na najmanju moguću mjeru. Postoji velika prilika za institucije koje pružaju usluge virtualne pomoći, koje takve usluge mogu ponuditi zaposlenicima velikih korporacija, bez obzira na zemljopisni položaj osobe koja prima usluge i osobe koja pruža uslugu. Pacijenti žele više mogućnosti za svoju zdravstvenu skrb i pristup većem broju mogućnosti liječenja, a sve to može se osigurati digitalnim zdravljem.

zdravstvu, posebno u aspektu prevođenja medicinske dokumentacije, analize anamneza pacijenata te kreiranju sustava rane detekcije bolesti.

Unatoč potencijalu da digitalna zdravstvena rješenja poboljšavaju pružanje zdravstvene skrbi i ishode liječenja, postoji nekoliko poteškoća i potencijalnih prepreka koje treba prevladati kako bi se u tom području ostvario njegov puni potencijal. Raspršenost tehnologije – ne postoji univerzalni tehnološki odgovor koji rješava potrebe svih dionika (kao što su pacijenti, pružatelji usluga i pružatelji pokrića), tako da svako rješenje treba pažljivo razmotriti i procijeniti pri razvoju ili provedbi digitalnog zdravstvenog sustava. Nedostatak standarda na platformama i uređajima još je jedan problem u digitalnom zdravstvu. To ga čini izazovnim za zdravstvene djelatnike i pacijente koji zahtijevaju ili žele osigurati kontrolu kvalitete usluga koje se pružaju kao i njihovo široko usvajanje. Složenost pravnih okvira stvara scenarij u kojem različite zemlje imaju vlastita zakonodavstva, a regulatorno okruženje za digitalne zdravstvene proizvode i usluge stalno se razvija i mijenja, te nas udaljava od unificiranog rješenja. Sigurnost informacija o pacijentima sve je veći problem. Budući da se podaci o pacijentima mogu koristiti za bilo što, od poboljšanja kvalitete do istraživanja, davatelji usluga također moraju imati kompetencije da se primjereno štite od potencijalne krađe podataka ili nezakonitog dijeljenja informa-

cija o pacijentima. Stoga je očuvanje privatnosti i sigurnosti ključno za uspjeh svakog digitalnog zdravstvenog sustava. Također je važno naglasiti da je razvoj digitalnog zdravstva skup i da nema jamstva za uspjeh njegove provedbe. Imajući to na umu, pružatelji zdravstvenih usluga oprezni su pri planiranju i trošenju sredstava za istraživanje i razvoj novih digitalnih zdravstvenih rješenja. Zašto inovativni medicinski turizam ne nudi više novih i dostupnih digitalnih zdravstvenih rješenja? Budući da nije dostupno sveobuhvatno, cjelovito rješenje koje se bavi svim aspektima problema, te zato što su sva nova rješenja koja su predstavljena kao revolucionarna promjena na tržištu, u suštini još uvijek neučinkovita na tržištu koje je već sada prepuno nove tehnologije, teško je implementirati sva dostupna rješenja te ih uspješno ugraditi u postojeće medicinske i operativne procese. Očekuje se da će najveći pomak tehnoloških rješenja u zdravstvenom turizmu doći vezano uz: 1. Porast korištenja medicinskih usluga na daljinu kao što je telemedicina. 2. Širu upotrebu blockchain tehnologije za obradu zdravstvenih kartona i sigurnu razmjenu podataka. 3. Širu primjenu umjetne inteligencije i strojnog učenja u

Moderni digitalni zdravstveni sustavi, koji se baziraju na pristupu usmjerenom na pacijenta, omogućuju sigurno upravljanje zdravljem pomoću tehnoloških inovacija. Razumijevanje nedostataka u digitalnom zdravstvu naglašava potrebu za metodama evaluacije, kako bi se povećalo povjerenje javnosti i stručnjaka u digitalno zdravstvo. Potrebna nam je inovacijska strategija koja je snažna, učinkovita i široko dostupna. Tu strategiju potrebno je uključiti u sve ključne aspekte zdravstvenog turizma i neizbježno povećati interakciju između stranih pacijenata i pružatelja zdravstvene zaštite, pružiti precizan sadržaj i važne informacije o liječenju, te kreirati jedinstvene kanale komunikacije pri organiziranju liječenja. Digitalno zdravstvo u Hrvatskoj U Hrvatskoj imamo uspješno integriran niz digitalnih zdravstvenih rješenja kao što je Centralni zdravstveni informacijski sustav RH koji omogućuje niz dostupnih digitalnih zdravstvenih usluga (Portal Zdravlja, eListe i eNaručivanje, eUputnice, eKarton). Privatne ustanove sve više implantiraju AI rješenja za udaljenu komunikaciju s pacijentima, ali isto tako za očitanje te dijagnostičku provjeru snimaka pacijenata. Uz navedeno je bitno spomenuti da je u Zagrebu u tijeku programiranje ZagrebMed platforme koja će se pustiti u rad u listopadu ove godine, a funkcionirati će kao direktna platforma za komunikaciju s pacijentima, te će omogućiti implementaciju novih tehnoloških ST rješenja u zdravstvu. www.suvremena.hr

turizam

Rastuća uloga toplica i klimatskih lječilišta piše: Csilla Mezősi, direktorica European Spas Association ESPA

Izrazito je pozitivna činjenica da toplice i lječilišta u Europi uživaju veliku popularnost u „novom normalnom“ i da se opravdanost njihovog razvoja usluga dokazuje na toliko mnogo načina. Pandemija COVID-19 uzrokovala je gomilu problema i nanijela značajnu štetu kvaliteti života i zdravlja našeg društva, a možemo očekivati i daljnje smanjenje opće kvalitete života kao posljedice gospodarske krize koja je pred nama.

rateći tekuće statistike, mišljenja epidemiologa i liječnika specijalista, svakodnevno se susrećemo s pojmom ranjivog dijela stanovništva, u koje spadaju prije svega starije osobe, zatim osobe sa specifičnim bolestima kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, onkološke bolesti, autoimune bolesti, bolesti dišnog sustava i ljudi koji prolaze dugotrajnu farmakoterapiju. Sve su to najčešće bolesti 36

Suvremena trgovina 4(47)

uglavnom povezane s načinom života. Nedovoljno aktivnosti u europskim zdravstvenim politikama za primarnu prevenciju tzv. „bolesti stila života“ trebalo bi nam biti upozorenje. Pretilost kao jedan od glavnih čimbenika rizika za dijabetes, rak, srčane bolesti, bolesti dišnog sustava i mnoge druge, usko je povezana s nezdravom prehranom, nedostatkom tjelovježbe, nedostatkom upravljanja stresom, nedostatkom edukacije o zdravom

načinu života – jednostavno, nedostatkom primarne zdravstvene prevencije. Lječilišta ili medical SPA u Europi tradicionalno su usmjerena na unaprjeđenje kvalitete života povezano sa zdravljem. Važno je naglasiti da već više od 15 godina lječilišta i toplice s termalnom vodom bilježe godišnji rast od više od 10% te liječe i njeguju sve veći broj pacijenata prirodom i bez nuspojava. Naravno, i oni su

Destinacije zdravstvenog turizma imaju priliku vratiti se svojim medicinskim korijenima, ali u isto vrijeme, s obzirom da gosti iskazuju povećanu potražnju za tretmanima zaštitite zdravlja i jačanja imunološki sustava, proširiti svoj djelokrug rada i razvoja usluga prema integrativnom pristupu. Jedna od posljedica trenutne krize je ta da se ljudi manje fokusiraju na površne aspekte života poput materijalne dobiti i estetike, već se umjesto toga sve više okreću sebi, svojem mentalnom i duhovnom zdravlju. Ova će promjena dovesti do uvođenja novih holističkih tretmana i usluga, dajući zdravstvenim destinacijama priliku da u svoj fokus uvrste više mentalnog, emocionalnog i duhovnog, kao i medicinskog pristupa. Značajna je i promjena vezana uz dob korisnika – tipična ciljna skupina lječilišta se mijenja i to nisu više samo starije generacije, već su to sve mlađe generacije, koje će nažalost trebati snažnu podršku. SADAŠNJI I BUDUĆI ZDRAVSTVENI RIZICI ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA dobit će puno veći značaj i klimatska lječilišta mogu imati sjajnu budućnost. Klimatske promjene prijete pogoršanjem današnjih zdravstvenih problema – kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, zaraznih bolesti – onečišćenje vanjskog zraka može imati izravne i ponekad teške posljedice za zdrav-

Kako su vaši osobni ciljevi postignuti kroz post/dugotrajno liječenje covida? (N=107) 40,0 Postotak (%)

osjetili veliki pad izazvan pandemijom, ali to su još uvijek jedne od najposjećenijih destinacija – u zelenoj prirodi i s prirodnim ljekovitim faktorima. Poanta je u tome, da ako sve veći broj gostiju i klijenata u toplicama i lječilištima otkriva korištenja tretmana kao poželjan model odmora i unapređenja svojeg zdravlja bez (su)financiranja istog, onda je i to dokaz kvalitete i dugotrajnih pozitivnih učinaka koje takvi centri pružaju svojim gostima. To bi trebali razumjeti i političari te poticati i podržavati ovaj održivi oblik liječenja.

29,0

30,0 20,0 10,0

4,7

5,6

1,0

2,0

13,1

15,9

16,8

3,0

4,0 Skala

5,0

15,0

0,0 6,0

7,0

lje, te vrlo brzo rastući segment kli- vela francusko ministarstvo zdravmatskih odmarališta. Dakle, NOVA stva da ove godine financira pilot Odgovori pacijenata o TOPTUnajučinkovitijim terapijama (N=107) ATRAKCIJA U ZDRAVSTVENOM projekt na pet lokacija kako bi se RIZMU. prikupilo što više dokaza. Inhalation - Aerosoltherapy

59,8%

U Europi postoje mnoga klimat- Europska udruga lječilišta Phisiotherapy (movement therapeutic… 59,8% ESPA, ska lječilišta uz more i srednje vi- u sklopu projekta Innovaspa In37,4% soke planine koja moraju ispunja- terreg, provela je studiju o najboNatural healing waters (external or internal… 36,4% vati mnoge uvjete, od kojih po- ljim praksama u medicinskim Natural healing peloids (mud, peat, fen peat) 26,7% sebno moraju dokazati da klimat- lječilištima za dugotrajne boleKlimatherapy (climate in mountain, forest… 21,5% ski uvjeti u destinaciji imaju izu- snike nakon Covida. Zahvalni smo Psychotherapy 9,3% zetno pozitivan učinak na zdrav- i našim članovima i partnerima iz healing gases 7,5% lje i dobrobit ljudiNatural prema stručnim Hrvatske na pružanju vrijednih inThalassotherapy (sea water, sea peloids, sea… 6,5% mišljenjima ministarstava zdravformacija. stva. Zahvaljujući poznavanju higi0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% jene zraka i bioklimatologije, gosti Inhalacija - Aerosolterapija lječilišta i terapeuti u klimatsko- Ovdje donosimo pojedine zdravstvenim odredištima mogu izvatke iz studije: Fizioterapija (terapija pokretom… raspoložive klimatske podražaje, Jedinstvena europska atrakcija i Fizikalna medicina poput mehanoterapije,… koji pozitivno utječu na zdravlje, medicinske usluge - u toplicama u potpunosti oblikovati i prilagoPrirodne ljekovite vode (vanjske ili unutarnje... i lječilištima koja koriste prirodne diti individualnim potrebama. Ovi Prirodna ljekovita sredstva (blato, treset, barski treset)ljekovite čimbenike pobjeđuju pripritisci na okoliš neće promijeniti stalice pacijenata koji pate od nusKlimaterapija (klima u planini, šumi… samo ponašanje potrošača, već i pojava i dugotrajnih bolesti. Druga potražnju za ovim jedinstvenim loPsihoterapija ključna kompetencija je prevencikacijama i promijenit će način na Prirodni ljekoviti plinovi koji se zdravstveni ciljevi promiču ja i jačanje imunološkog sustava. Thalasoterapija (morska voda, morski peloidi, more… Pojedina specijalna lječilišta u i fokusiraju u komunikaciji. Europi tretirala su iznimno velik broj pacijenata, no ona su iznim„Graditi umjesto uništavati“ ke, poput Bad Sulzemedicine, u Njemačkoj  INTERVIEW PARTNERS’ TOP answers: psychotherapy, physical group activities, u njezi raka i iznenađujuće sa 2.847 pacijenata do lipnja 2022. exercises (dry or wet activities), oxygenotherapy, inhalations (aerosoltherapy), salt (healing) dobar u medicinskim cave, rezultat mofette (Romania). i Heilsustofnuna na Islandu s više toplicama od 2.000. Dvije ankete provedene u FrancuNajbolji slučajevi su Slovačka, Lukskoj pokazale su interes za tretmasemburg i Island gdje postoji snažne u toplicama i s medicinskog i s na državna potpora i pravna poekonomskog gledišta. Istraživanje zadina, a Češka, Litva ili Slovenija ekonomskog učinka liječenja u toimaju financiranje od svojih Vlada. plicama kod žena u remisiji raka dojke – pozitivan i isplativ učinak Dobna struktura pacijenata po poliječenja u toplicama na povratak stCOVID ponudi ima širok spektar: profesionalnim i ne-profesional- 25-34 godine (1,9%), 35-44 godinim aktivnostima kod žena u remi- ne (9,3%), 45-54 godine (26,2%), siji raka dojke. Ova su otkrića na- 55-64 godine (27,1%), 65-74 godine www.suvremena.hr

0,0 1,0

2,0

3,0

4,0 Skala

turizam (21,5%) i 75 godina i više (14,0%). To je u korelaciji s odgovorima dobivenim od pružatelja usluga: 86% pacijenata bilo je između 41-60 godina i 12% starije od 60 godina.

5,0

TOP 5 PONUĐAČA usluga: respiratorni problemi, mišićno-koštani problemi, neurološki problemi, kardiovaskularni problemi, problemi mentalnog zdravlja. TOP odgovori PACIJENATA: umor, slabost, bolovi, respiratorni problemi, mišićno-koštani problemi, kardiovaskularni problemi (problemi s krvnim tlakom), problemi s koncentracijom. NAJBOLJI ODGOVORI PARTNERA ZA INTERVJU: Postoji nekoliko somatskih simptoma: kronični umor, umor, glavobolja, astenija, dispneja, bol, gubitak njuha, mišićno-koštani problemi, motorički neurološki problemi, tjeskoba, respiratorni problemi, ali i psihološki problemi poput problema s mentalnim zdravljem, poremećaji spavanja. Ciljevi pacijenata su postignuti: na slici vidimo da je 29% ispitanika dalo odgovor: ‘Bolje od očekivanog’. Postoji značajan odnos između zdravstvenog stanja ispitanika i činjenice kako su njegovi/njezini osobni ciljevi postignuti kroz liječenje. Što su bolje zdravstveno stanje prijavili, to su bolje postigli svoje osobne ciljeve tijekom liječenja. Postoji značajan obrnuti odnos iz-

7,0

Odgovori pacijenata o TOP najučinkovitijim terapijama (N=107) Inhalation - Aerosoltherapy Inhalacija – Aerosolterapija

59,8%

Phisiotherapy (movement therapeutic… Fizioterapija (terapija pokretom)

59,8% 37,4%

Fizikalna medicina poput mehanoterapije

Natural healing waters (external internal… Prirodne ljekovite vode (vanjske or ili unutarnje)

Dominantni simptomi kod bolesnika liječenih u lječilišnim ustanovama:

6,0

36,4%

Naturalljekovita healingsredstva peloids(blato, (mud, peat,barski fen peat) Prirodna treset, treset)

26,7%

Klimatherapy (climate in(klima mountain, forest… Klimaterapija u planini, šumi)

21,5%

Psychotherapy Psihoterapija

9,3%

Natural Prirodnihealing ljekovitigases plinovi

7,5%

Thalasoterapija (morska morski peloidi, more) Thalassotherapy (sea voda, water, sea peloids, sea…

6,5%

0,0% Inhalacija - Aerosolterapija

među zdravstvenog stanja ispitaFizioterapija (terapija pokretom… nika i činjenice kako su te tegobe Fizikalna medicina poput mehanoterapije,… utjecale na njega/nju na kraju boravka. je vode njihovo Prirodne Što ljekovite (vanjskezdravstveno ili unutarnje... stanje bilo bolje, to su ti čimbenici Prirodna ljekovita sredstva (blato, treset, barski treset) manje utjecali na njih tijekom razKlimaterapija (klima u planini, šumi… doblja liječenja.

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

na medicina, grupne aktivnosti, vježbe (suhe ili mokre aktivnosti), oksigenoterapija, inhalacije (aerosolterapija), slana (ljekovita) špilja, mofette (Rumunjska).

Psihoterapija

Uloga toplica Prirodni ljekoviti plinovi Najučinkovitije terapije u Thalasoterapija (morska voda, morski peloidi, more… – Toplice su stoljećima mjesta liječenju nakon/dugotrajnog holističnog pristupa zdravlju COVID-a u medicinskim koje obuhvaća medicinske, psitoplicama: hološke,physical socijalne i hedonistič INTERVIEW PARTNERS’ TOP answers: psychotherapy, medicine, group activities, odgovori PONUĐAČA: pri• TOP ke inhalations aspekte. (aerosoltherapy), salt (healing) exercises (dry or wet activities), oxygenotherapy, znate lokalne ljekovite vode cave, mofette (Romania). (prirodne mineralne i termal- – Konačno, tipične značajke postCovid sindroma uopće nisu ne vode), bioklimatski uvjespecifične za dugi Covid, već su ti (morska klima, planinska ili dobro poznate (i dobro dokupeloterapija), ljekoviti peloidi, mentirane u literaturi) kao tifizioterapija, CO2 plin/mofete, pične posljedice širokog spekpsihoterapija. tra teških i/ili kroničnih zdrav• TOP odgovori PACIJENATA: instvenih poremećaja, kao što su halaciona – aerosol terapija, infarkt miokarda, rak, razne vifizioterapija, metode fizikalrusne infekcije – pa čak i mene medicine, prirodne ljekovinopauza. Ono što je zajedničte vode (vanjska ili unutarnja ko svim ovim „stanjima“ je to uporaba), klimaterapija, prirodšto ih je medicinska struka rini ljekoviti peloidi (fango-blatojetko shvaćala ozbiljno („ne dipeloidi), psihoterapija. žite galamu – nećete umrije• TOP ODGOVORI PARTNERA ZA ti od toga“). Dugi Covid stoga INTERVJU: psihoterapija, fizikalmože biti ključan za oživljavanje dugoročnog budućeg tržišta bez ikakve zamislive prijeteće konkurencije s drugim suvremenim medicinskim konceptima. Termalne toplice mogle bi biti ključni element u borbi, kontroli i prevladavanju vrlo raširenih ST posljedica pandemije.

Suvremena trgovina 4(47)

Zelene toplice i ljekarne

Ljekovite šume kao dodana vrijednost turističkih destinacija pišu: Jan Schmidt i dr. Anne Rabes BioCon Valley® GmbH, International Certification Office Healing Forest

Šume nude višestruke potencijale za ljudsko zdravlje, od wellnessa i rekreacije, preko prevencije i promicanja zdravlja, do terapije i rehabilitacije nakon bolesti. Šuma ima izrazito zdravu klimu. Čist zrak sa smanjenim udjelom štetnih tvari i visoka vlažnost pozitivno utječu na zdravlje i rasterećuju dišne puteve. Senzorni podražaji tipični za šumu, kao što je pjev ptica ili miris raznolike flore, imaju opće opuštajuće djelovanje. Priča o ljekovitim šumama u Mecklenburg-Vorpommernu Mecklenburg-Vorpommern (MV) jedna je od šesnaest saveznih država Njemačke i nalazi se na samom sjeveroistoku zemlje. Bogata je prirodom i živopisnim krajolicima. Mecklenburg-Vorpommern ima više od 2.000 km obalne linije uz Baltičko more i najveće jezero

u kontinentalnoj Njemačkoj. Stoga je MV jedno od najposjećenijih turističkih destinacija u Njemačkoj. Uz turizam, gospodarstvo temeljeno na zdravlju je izuzetno važan ključni sektor u MV-u. U 2020. godini udio bruto dodane vrijednosti u ukupnom gospodarstvu u MV iznosio je 14,8 posto, a svaki peti zaposlenik radi u gospodarskim djelatnostima vezanim uz zdravlje.

Stoga ne čudi da veza ova dva moćna sektora generira još jedno snažno i uspješno polje poslovanja: zdravstveni turizam. I doista, MV zauzima vodeću poziciju u povijesti i razvoju zdravstvenog turizma, posebice u području lječilišnog turizma. Već 1793. u MV-u je osnovano prvo njemačko ljetovalište. Od tada se zdravstveni i lječilišni turizam neprestano razvijawww.suvremena.hr

turizam ju. Danas veliki izbor terapija i tretmana, kao i ponuda medicinske rehabilitacije, svake godine privlače brojne pacijente i posjetitelje u saveznoj državi Mecklenburg-Vorpommern. U 2017. godini široka ponuda MV-a u području zdravstvenog turizma doživjela je procvat. U rujnu 2017. održan je prvi „Međunarodni kongres o šumi i njezinom potencijalu za zdravlje” u primorskim toplicama Heringsdorf. Stručnjaci iz cijelog svijeta, šumari, liječnici, terapeuti i drugi stručnjaci, intenzivno su raspravljali o tome kako se brojni pozitivni učinci šuma mogu iskoristiti za terapiju i poboljšanje zdravlja. Njihova razmišljanja i zaključci objedinjeni su u definiciji pojma „ljekovita šuma“. Sukladno tome, ljekovite šume su šumske površine namijenjene za korištenje u terapijske svrhe za posebne indikacije. Tretmani u šumi, uz pratnju educiranih terapeuta, rezultiraju pozitivnim utjecajima na liječenje bolesti i opseg invaliditeta uzrokovanih tim bolestima (tercijarna prevencija). Kronične bolesti mogu se ublažiti (palijacija). Za razliku od obične šume, u ljekovitoj šumi zajamčena je prikladnost za terapijsko korištenje. Ovaj prvi međunarodni kongres, kao i proglašenje prve ljekovite šume u MV iste godine, može se smatrati prekretnicom u povijesti ljekovitih šuma u MV. Razvoj koncepta ljekovite šume započeo je 2011. godine, kada je Mecklenburg-Vorpommern postala prva njemačka savezna država koja je izmijenila svoj zakon o šumama. Od tada je moguće šume zakonom odrediti kao spa i ljekovite šume, ali samo ako te šume zadovoljavaju stroge standarde i kriterije koje su u tu svrhu izradili Ministarstvo poljoprivrede i zaštite okoliša, Državni šumarski institut MV i MV Spas Asocijacija. Od 2017. godine do danas u MV-u su označene četiri ljekovite šume, 40

Suvremena trgovina 4(47)

koje su od tada obogatile i značajno dopunile ponudu zdravstvenog i lječilišnog turizma. Trenutno se razvija nekoliko ljekovitih šuma. Pozadina sheme certificiranja Iskustva s 2. i 3. „Međunarodnog kongresa o šumi i njezinom potencijalu za zdravlje“ u Kremsu i Gironi 2018. i 2019. godine, pokazala su da postoji veliki međunarodni interes za liječenje šumama i šumsku terapiju. Stoga se postavilo pitanje kako se regionalna uspješna priča o ljekovitim šumama može dovesti u međunarodni kontekst. Kako bi se pokrile potrebe za internacionalizacijom koncepta ljekovite šume, 2021. godine osnovan je „International Certification Office Healing Forest“ (ICO). Financira ga Ministarstvo gospodarstva, infrastrukture, turizma i rada, a održava ga BioCon Valley® GmbH, klaster zdravstvene ekonomije Mecklenburg-Vorpommern. Cilj je ICO-a podržati zainteresirane vlasnike šuma diljem svijeta u razvoju ljekovitih šuma prema visokim standardima razrađenim u MV. Stoga je ICO uspostavio određeni proces i standardiziranu shemu certificiranja, prema kojoj se šume mogu ocjenjivati i certificirati nakon ispunjenja zadanih kriterija. Shema certificiranja temelji se na kriterijima ocjenjivanja razvijenim u MV-u. ICO ih je dalje razvio i deMiguel Vasco

taljnije razradio, kako bi se osiguralo da je svaka šuma koja je certificirana prema ovim kriterijima prikladna za terapijsko korištenje i tako stvara dodatnu lječilišnu vrijednost. Kvaliteta i potencijal šume ocjenjuju se dvjema ocjenama koje moraju izraditi stručnjaci šumarstva i medicine. Nadalje, podnositelj zahtjeva mora razviti koncept terapijskog korištenja. Sva tri dokumenta provjerava tim ICO-a na temelju kataloga kriterija „Ljekovita šuma“. Ako su svi dokumenti i koncept usklađeni sa standardima i kriterijima ljekovitih šuma, certifikat se može odobriti. Generalna ideja iza međunarodnog certifikata „Ljekovita šuma“ je uspostavljanje međunarodno priznatog certifikata koji jamči određenu kvalitetu i standarde šuma koje se koriste u terapijske svrhe. Jedinstveni pečat i certifikat „Ljekovita šuma“ garantira da određena šuma ispunjava visoke standarde i postavljene zahtjeve. Gledano iz te perspektive certifikat „Ljekovita šuma“ je obećanje kvalitete koje vrijedi u cijelom svijetu. Dva praktična primjera Na temelju međunarodne suradnje i široke mreže suradnika, ICO bi mogao promovirati koncept ljekovitih šuma kao i shemu certificiranja u nekoliko europskih zemalja. Jedan od partnera ICO-a je iNature

Proces certificiranja omogućuje nam širenje lanca vrijednosti vezano uz prirodu diverzifikacijom potencijalnih načina valorizacije iste, ali također i jačanje njene vitalne važnosti,” pojasnio je Miguel Vasco, izvršni direktor iNaturea. Volker Schwartz

iz Portugala. „PROVERE iNature – Strategija kolektivne učinkovitosti održivog turizma u klasificiranim područjima“ temelji se na valorizaciji i konsolidaciji brenda povezanog s tematskim fokusom turizma u prirodi u klasificiranim područjima portugalske središnje regije. Cilj strategije je potaknuti razvoj i korištenje postojećih kapaciteta te razvoj inovativnih proizvoda, posebnih atrakcija regije, otvaranje radnih mjesta i jačanje poduzetništva u regiji. Zajedno s iNature ICO priprema se procjena i certifikacija prve ljekovite šume u Portugalu - Mata do Busaco blizu Lusa u središnjoj regiji. Mata do Busaco je nacionalni spomenik koji sadrži 105 hektara vrlo raznolikog šumskog područja u kojem raste više od 250 vrsta drveća i grmlja. Pored toga što ista ima iznimnu važnost za bioraznolikost, ima i veliki potencijal poslužiti kao ljekovita šuma, jer se može koristiti u terapijske svrhe za nekoliko indikacija. Trenutačno se planira prva procjena i uključeni partneri raspravljaju i planiraju buduće uređenje šume kao ljekovite. „Budući da se radi o mreži prirodnih područja koja su se razvila oko ekoturizma, certificiranje ljekovite šume omogućuje iNatureu da razvija valorizaciju prirode u širem opsegu. Omogućavanje korištenja prirodnih područja u svrhu pospješivanja i održavanja ljudskog zdravlja, jača vrijednost održivog pristupa teritorijalnom razvoju. Vjerujemo da to može biti inovativan i zaista sveobuhvatan turistički proizvod, ali i istinski transformativan proces s prirodnim krajolikom kao izvorom dobrobiti ili well-beinga.

Pored svega, međunarodni certifikat „Ljekovita šuma“ postaje atraktivan i za druge destinacije u Njemačkoj. Tako se i „Gräflicher Park“ (grofov park) u Bad Driburgu u zapadnom dijelu Njemačke prijavljuje za certifikat „Ljekovita šuma“. Terapijska koncepcija korištenja je razrađena, a u pripremi su ocjene šumarskog stručnjaka i liječnika. „Gräflicher Park“ je Health & Balance Resort unutar slikovitog okruženja engleskog pejzažnog parka. Park je kao takav u privatnom vlasništvu, ali otvoren za javnost. U sklopu proširenja i redizajna „Gräflicher parka“ dijelovi parka će se razvijati kao ljekovita šuma. „Za nas je certificiranje ljekovite šume vrlo važno kako bismo se dodatno istaknuli i kao kvalitetno ljetovalište razlikovali od ostalih destinacija. Ljekovitu šumu koristimo za hotelske goste, dnevne posjetitelje i pacijente iz okolnih rehabilitacijskih klinika. Terapeuti će uključiti programe šumske terapija u rasporednih dnevnih aktivnosti,“ kaže Volker Schwartz, izvršni direktor Gräflicher Park Health & Balance Resorta. Uz ova dva primjera, daljnje certificiranje ljekovitih šuma planira se u bliskoj budućnosti u Litvi i Sloveniji. Ljekovite šume – povezivanje medicine i zdravstvenog turizma Primjeri Mata do Busaco i „Gräflicher Park Bad Driburg“ jasno prikazuju kakvu dodanu vrijednost ljekovite šume mogu stvoriti za turističke sadržaje. No, osim toga, ne treba podcjenjivati medicinske i terapijske aspekte i učinke

ljekovitih šuma i šumske terapije. Šume nude višestruke potencijale za ljudsko zdravlje, od wellnessa i rekreacije, preko prevencije i promicanja zdravlja, do terapije i rehabilitacije nakon bolesti. Šuma ima izrazito zdravu klimu. Čist zrak sa smanjenim udjelom štetnih tvari i visoka vlažnost pozitivno utječu na zdravlje i rasterećuju dišne puteve. Senzorni podražaji tipični za šumu, kao što je pjev ptica ili miris raznolike flore, imaju opće opuštajuće djelovanje. Svjetlost koja tek prodire kroz krošnje i prevladavanje zelenih tonova potiču smanjenje stresa i podižu raspoloženje. Osim toga, šuma potiče na kretanje, što potiče motoriku. Učinak šume na zdravlje privlači sve veću pozornost međunarodne znanstvene zajednice u posljednjih 10 godina. Razna istraživanja, od kojih su neka kontrolirana, posebno u Aziji, pokazuju da boravak u šumi stvara osjećaj odmorenosti i opuštenosti te ima pozitivne učinke na tijelo i um. Kako bi se dodatno potaknulo znanstveno utemeljeno korištenje ljekovitih šuma i šumske terapije, ICO sudjeluje u dva prijedloga financiranja u okviru financijske sheme „Horizon Europe“ Europske unije. Oba prijedloga sugeriraju ispitivanje zdravstvenog učinka šuma, parkova i vrtova, te će se razraditi smjernice za procjenu, razvoj i održavanje terapijskih zelenih površina. Stoga je cilj ICO-a daljnji napredak ideje o liječenju šumama i terapijama temeljenih na šumi, kako bi se promovirao i iskoristio ogroman potencijal koji šume mogu razviti u smislu zdravlja i opće dobrobiti. I na kraju, evidentno je da ljekovite šume mogu generirati dodatnu vrijednost turističkim destinacijama, jer mogu biti dopuna i unaprjeđenje već postojećih turističkih ponuda zdravstvenog turizma ili tek otvoriti potST puno nove perspektive. www.suvremena.hr

turizam

„Stojiš, a ideš!“ piše: Krešimir Dvorski suosnivač prvog i najvećeg sustava javnih bicikala u regiji i prvog sustava električnih romobila

Inovativnost nije izmišljanje tople vode. Najveći umovi našega doba nisu došli do genijalnih ideja poput društvenih mreža, platformi za urbanu mobilnost, rezervaciju smještaja ili dostavu hrane baveći se kvantnom fizikom. Najinovativnije ideje su zapravo najjednostavnije, samo im treba dati prostora da se razmašu i biti poduzetnički uporan i strpljiv.

etektiraš veliki lokalni ili, još bolje, globalni problem, logikom djeteta usmjeriš misli ka pronalasku ekološki i ekonomski održive te cjenovno povoljne alternative i zamisliš kako bi ta nova usluga funkcionirala u stvarnom životu. Ako ideja nakon prospavane noći i dalje ima smisla, uozbiljiš se maksimalno, složiš poslovni plan, testiraš ideju na svojoj fokus grupi i ako pobudiš konkretan interes – kreneš u realizaciju! Naravno, tu su poduzetnički inkubatori, EU fondovi, crowdfunding platforme i druge poluge za razvoj, akceleraciju i financiranje projekata. 42

Suvremena trgovina 4(47)

U sferi turizma, umjesto ushićenja porastom prihoda od nekoliko posto, uz inflaciju koja je već dosegla dvoznamenkaste cifre, lošiji smo, a ne bolji, u odnosu na tu famoznu 2019-u. Poželjnija bi bila analiza koliki je realni pad prihoda kada se uzmu u obzir svi mikro i makroekonomski faktori, što je do njega dovelo, može li se bolje i na koji način suradnjom javnog i privatnog sektora. Pitanja koja si trebamo postaviti su koje bi inovacije u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, prijevozu te ponudi zabavnih, sportskih, medicinskih i drugih sadržaja privukle veći broj gostiju van glavnog dijela turističke sezone, a koje

bi rezultirale optimalnom strukturom gostiju u srpnju i kolovozu. Dugoročno održivo poslovanje ne mora nužno biti Hrvatska 365, ako realno ne postoji profitabilan okvir za sve destinacije da posluju cijelu godinu. Međutim, može se postići rast uz ravnomjerniju raspodjelu prihoda, barem kroz 5-6 mjeseci, paralelno smanjujući enormne infrastrukturne i logističke pritiske kakvima svjedočimo u jeku turističke špice. Platforme za rezervaciju smještaja, kao agregatori ponude smještajnih kapaciteta, putem mobilnih aplikacija dovode nam goste.

Na nama je da im pružimo nezaboravno iskustvo koje će pamtiti cijeli život. Na području mikromobilnosti i održivog turizma u destinacijama, čime se u posljednjih desetak godina intenzivno bavim, pitanje inovativnosti i održivosti na svim razinama (B2C-B2B-B2G) svodi se na „5 KAKO?“: 1. Kako ponuditi zabavnu i ekološki osviještenu alternativu prijevozu na fosilna goriva koja je istovremeno praktična, sigurna i cjenovno povoljna u doba kada svijest o svim prednostima takvog prijevoza tek sazrijeva? 2. Kako ponuditi jednako kvalitetnu i standardiziranu uslugu za krajnje korisnike u svim destinacijama paralelno gradeći harmoničan odnos s lokalnim zajednicama i poštujući specifičnosti svake od njih? 3. Kako smanjiti utjecaj sezonalnosti na poslovanje ne uskraćujući korisnike za uslugu van turističke sezone? 4. Kako uskladiti Opće uvjete poslovanja s novim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, koji je donio brojne pozitivne pomake, no u jednom dijelu sužava logističke okvire za uslugu najma lakih električnih vozila, čineći ih tako manje popularnim prijevoznim sredstvima? 5. Kako u doba pandemija, ratova, energetske krize i galopirajuće inflacije ostati miran i optimizirati portfelj svojih usluga i ciljanih skupina korisnika s ciljem zadržavanja ili povećanja interesa investitora? Odgovore na ova pitanja ponudili smo premijerno 2019. godine u Zadru pod imenom Dash.City – prvi sustav električnih romobila u svijetu baziran na stanicama za punjenje i najam električnih romobila. Bingo! Pogodili smo u srž problema s kojima se susreću ama baš sve turističke destinacije – velike gužve,

naročito u špici sezone, komunalni nered, buka, prevelika emisija štetnih plinova, problemi s parkiranjem automobila, nepostojanje alternative za brže, lakše, povoljnije i ekološki prihvatljivije kretanje od točke A do točke B. Dash je postao saveznik hrvatskih turističkih destinacija u borbi sa svim navedenim izazovima i danas, nakon tri godine djelovanja, možemo s ponosom reći kako smo u tome i uspjeli o čemu svjedoče reference desetak gradova i općina, ali isto tako i hotela, kampova i ugostiteljskih objekata s kojima uspješno surađujemo. Ustupanjem svojih površina za postavljanje stanica za najam električnih romobila, od nas dobivaju novčanu naknadu za zakup istih, kao i dodanu vrijednost na uslugu smještaja i prehrane za goste u destinaciji, ali i za lokalnu zajednicu koja ne mora sva svoja kretanja obavljati automobilom, pogotovo u destinacijama u kojima ne postoji javni gradski prijevoz. Dash.City je primjere uspješne prakse iz inozemstva prilagodio potrebama hrvatskog tržišta, jer po mom mišljenju ne postoje copy-paste rješenja, već svaki uspješan pružatelj usluge mora adaptirati uslugu pomno osluškujući želje i potrebe lokalne zajednice. Kako bi vijest o novoj usluzi stigla do krajnjih korisnika, za to koristimo mobilnu aplikaciju, digitalne medije i kanale komunikacije naših partnera. No, prethodno moramo doprijeti do ključnih stakeholder-a za pokretanje sustava održive mikromobilnosti u destinacijama – lokalnih samouprava, turističkih zajednica i hotelijera, jer upravo suradnjom javnog i privatnog sektora moguće je postići toliko potrebnu sinergiju u vidu destinacijskog managementa unutar kojega je naša uloga micro management kretanja ljudi na kratkim relacijama. U tom dijelu veliku pažnju posvećujemo sadržaju koji komuniciramo. Možete imati odijelo od milijun eura, ali ako niste dobri u

svom poslu i ne prate vas reference, šanse su vam minorne. No, ukoliko 100% vladate materijom, ako ispod odijela ne skrivate želju za profitom nauštrb lokalne zajednice, nego dapače, prštite znanjem, poznajete materiju, slušate sugovornika i ciljeve poslovanja gradite na način da se njima ostvaruje i dobrobit za lokalnu zajednicu, na dobrom ste putu da postanete lider u svojoj tržišnoj niši. Zašto? Zato što vas nijedno pitanje neće moći iznenaditi, jer odgovore imate i na ona najteža. Osim, kad usred vaše prezentacije ili panela na kojemu sudjelujete, kao što sam prošle godine imao slučaj, ruku iznenada visoko podigne neki student i kaže „ma ništa, samo tjeram muhu!“. Šalu na stranu, smisao ove priče je da je konačno došlo vrijeme da kvalitetan sadržaj stavimo daleko iznad forme i da kao društvena bića željna otvorene komunikacije vodimo konstruktivan dijalog stavljajući se u tuđe cipele i rješavajući probleme svojih klijenata razumijevajući njihove želje, potrebe i mogućnosti, istovremeno im otvarajući oči za nove ideje na putu do održivog rasta njihovog biznisa, dugoročnog razvoja njihove destinacije ili proST mociji sezonske ponude. www.suvremena.hr

turizam

Individualizacija medijskog iskustva danas je temelj komunikacijskog uspjeha, a lifestyle teme i dobar content otvorit će vrata prema ciljanim publikama piše: izv. prof. dr. sc. Domagoj Bebić predstojnik Odsjeka za stratešku komunikaciju Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu

Platforme će se prilagođavati, rasti i evoluirati, navike korisnika će se kontinuirano mijenjati, ali bez obzira na sve to, jedno uvijek ostaje isto – Content Is King.

načajne globalne promjene u području komunikacija dogodile su se 2016. godine, kada je došlo do naglog obrata po pitanju izvora vijesti. Naime, Reuters Digital News Report, u svom izdanju 2016. godine, pokazuje zanimljiv graf koji prikazuje gotovo trenutnu promjenu izvora vijesti – mobitel postaje primarni izvor vijesti. Isti graf pokazuje nagli rast njegove popularno44

Suvremena trgovina 4(47)

sti, dok mainstream mediji jednako tako strelovito padaju po pitanju popularnosti. Iako su promjene u svijetu medija i komunikacija nešto na što smo navikli, ipak možemo reći da je ova promjena 2016. godine svakako najznačajnija i temelj je svih promjena koje su nam došle u posljednjih šest godina. Glavna karakteristika današnjih medijskih navika jest individuali-

zacija medijskog iskustva. To znači da današnje publike, a time i potencijalni gosti, odnosno korisnici turističkih i ugostiteljskih usluga, očekuju iskustvo prilagođeno upravo njima. I to od samog početka, od trenutka kada se tek počinju informirati gdje će provesti svoje vrijeme, sve do dolaska na destinaciju i na posljetku, do povratka kući. Iz svega

rečenoga proizlazi da načelne strategije treba imati, no da će se komunikacijska ponuda turističkog sektora sve više individualizirati zbog karakteristika medijskih razvoja, tako da će komunikatori morati olakšati turistima put do sadržaja na društvenim medijima, kontakata i prodaje. To će biti ključ komunikacijskog uspjeha, a onda i turističkih rezultata na kraju sezone. Medijsko okruženje posljednjih godina izuzetno je fluidno i promjenjivo, a platforme koje poznajemo, poput najpopularnijih – Facebook, Instagram, YouTube, TikTok i druge, prate potrebe korisnika i vrlo brzo svoja sučelja, vrstu sadržaja i iskustvo, prilagođavaju tim individualnim potrebama. Upravo to je učinio npr. Instagram. Nakon što je TikTok počeo privlačiti veliki broj korisnika 2020. godine, Instagram je odmah svoju platformu nadogradio opcijom – Reels, koja je ekvivalent TikToku, odnosno temelji se na kratkim video materijalima. Takve promjene i adaptacije bit će sve uobičajenija pojava po pitanju društvenih medija. Komunikacija sa ciljanim publikama prije je bila puno jednostavnija i temeljila se na svega nekoliko kanala putem kojih bi, u pravilu, plasirali iste poruke. Zbog spomenute individualizacije medijskih navika, velikog broja platformi koje istovremeno mogu plasirati sličan, a ujedno potpuno različiti sadržaj, diverzifikacija, odnosno ulaganje u komunikaciju na različitim platformama, nužna je kako bi obuhvatili što širi opseg publika, a time i privukli pažnju u vremenu kada je dotok informacija neprekidan. Iako su zahtjevi publika danas vrlo opsežni, turistički sektor definitivno ima jednu prednost, a to su teme unutar kojih mogu komunicirati. Riječ je o primarno lifestyle temama, kao što su – hrana i piće, putovanje, utjecajni i slavni i slično. Reuters Digital News Report 2022 pokazuje da „mlađa publika često razlikuje ‘vijesti’ kao sadržaj iz pod-

ručja politike i aktualnih događaja i ‘vijesti’ kao mnogo širi pojam koji obuhvaća teme poput sporta, zabave, tračeva o slavnima, kulture i znanosti“. Spomenuto istraživanje istovremeno pokazuje da mladi izražavaju slabiji interes za vijesti općenito. To posebno dolazi do izražaja kada su u pitanju tradicionalne vijesti, poput politike, međunarodnih vijesti i vijesti o kriminalu ili npr. koronavirusu.

ti’ svoju prehranu na društvenim medijima, dok će mlađa generacija izbjegavati medije smatrajući da im „narušavaju raspoloženje“. Ovo za mnoge turističke kuće znači nužno povećanje vlastitih medijskih aktivnosti u kojima su nekad dominirali Odnosi s javnošću. Sada će morati imati bogatije planove za suradnju s influencerima, posebno jer su se takve akcije pokazale uspješnima u prodaji.

S druge strane, a to je od iznimne važnosti za turistički sektor, ali i druge sektore, mlađi od 35 godina vjerojatnije će biti zainteresirani za ‘mekše’ vijesti, ili takozvane lifestyle teme: vijesti o zabavi i slavnim osobama (33% zainteresiranih), vijesti o kulturi i umjetnosti (37%) i vijesti o obrazovanju (34%), kako navodi Reuters Digital News Report.

Na temelju svega ranije spomenutog, možemo zaključiti da je jedan od značajnijih zadataka cijelog turističkog sektora, od turističkih zajednica na nacionalnoj i regionalnoj razini, do različitih udruženja, a na kraju i samih pojedinaca i kompanija, kontinuirano praćenje globalnih trendova te ulaganje u različite formate komunikacije.

Često se oko uloge Influencera u turizmu postavljaju kontroverze koje smo imali u našem medijskom prostoru i kada su u pitanju drugi sektori, no sve je jasnije da tržište influencera jača povećanjem korištenja društvenih mreža kod svih generacija. S time, da će generacijske razlike biti sve vidljivije. Tako će starija populacija i dalje primarno pratiti portale i mainstream medije, a onda ‘obogaćiva-

Od odabira kanala, osoba, odnosno influencera s kojima želimo surađivati i za koje želimo da prezentiraju naš objekt, do kontinuiranog osmišljavanja ponude koja će, na primjer, istovremeno biti jedinstveno gastronomsko iskustvo, ali i odličan sadržaj za društvene mreže. Jer, platforme će se prilagođavati, rasti i evoluirati, navike korisnika će se također kontinuirano mijenjati, ali bez obzira na sve to, jedno uvijek ostaST je isto – Content Is King. www.suvremena.hr

turizam

Uspostava HUB-a za poticanje poduzetništva i inovacija u ugostiteljstvu piše: doc. dr. sc. Zorica Krželj-Čolović, Sveučilište u Dubrovniku

HUB-ovi su prehrambeni centri koji pokreću lokalne zajednice uključujući sve dionike u proces stvaranja kvalitetnog proizvoda, ali isto tako i fizički prostori koji olakšavaju poduzetnicima i poduzetnicima inovatorima da prenose svoje inovativne ideje do stvarnog funkcionalnog rješenja. Uvod HUB je jedan od važnijih inovacijskih sustava koji povezuje sve dionike u prehrambenom lancu od farme do restorana kako bi zadovoljio nove zahtjeve gostiju. Uspostavom HUB-a omogućuje se poticanje poduzetništva i inovacija u ugostiteljstvu kroz pristup najboljim resursima, istraživačkim centrima, sveučilištima, potencijalnim investitorima i budućim poduzetnicima na uvođenje novih proizvoda i usluga te poboljšanje postojećih proizvodnih procesa. HUB nudi različite vrste usluga od tehničke i administrativne podrške do dijeljenja znanja među korisnicima, mentoriranja od strane stručnog osoblja i olakšanja puta od ideje do tržišta čime stvara kooperativno i inovativno okruženje s fizičkom infrastrukturom i intelektualnim kapitalom kako bi se stvorio jedan od najboljih sustava za inovacije i poduzetništvo u ugostiteljstvu. Svrha mu je poticati inovacije i poduzetništvo u uslužnim djelatnostima uz pomoć tehnologije kao stupa za stvaranje održivih modela s 46

Suvremena trgovina 4(47)

kružnim, dostupnim, transparentnim i odgovornim sustavom. Poduzetnici preko HUB-a imaju pristup mreži različitih institucija i poslovnih subjekata čime im se pomaže u pokretanju vlastitih projekata kroz podršku inovacijama, korištenje tehnologije, pomoć pri pokretanju poslovnog poduhvata, pronalaženje poslovnog partnera te savjetodavnu i stručnu pomoć. 1. Pojam HUB-a u ugostiteljstvu Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država definira HUB kao tvrtku ili organizaciju koja aktivno upravlja prikupljanjem, distribucijom i marketingom prehrambenih proizvoda s identificiranim izvorom, prvenstveno od regionalnih i lokalnih proizvođača, kako bi ojačala njihovu sposobnost da zadovolje institucionalne zahtjeve (hoteli, restorani, pubovi...) (Barham i dr., 2012). HUB u ugostiteljstvu alternativna je prehrambena mreža koja ima za cilj skratiti opskrbni lanac prehram-

benih proizvoda za potrebe ugostiteljskih objekata, uključujući proizvode malih poljoprivrednih proizvođača. Jedna je od glavnih karakteristika HUB-a stvaranje novih ekonomskih prilika za poduzetnike, jer utječe na određene društvene karakteristike odnosno karakteristike opskrbnih lanaca u proizvodnji hrane (Franklin i dr., 2011). Tako se HUB u ugostiteljstvu može definirati kao prehrambeni centar, što znači centralno smješten objekt s infrastrukturom koja olakšava prikupljanje, skladištenje, preradu, distribuciju, marketing i prodaju lokalno ili regionalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda

od strane malih poljoprivrednika (https://www.lawinsider.com/dictionary/food-hub). Koncept HUB-a u ugostiteljstvu je da podupire gospodarski razvoj svih dionika unutar njega. Nadalje, HUB-ovi su prehrambeni centri i važan podskup lanaca vrijednosti hrane. Mnogi poljoprivredni proizvođači, posebno mali i srednje veliki, često nemaju kapacitet za pristup maloprodajnim i komercijalnim tržištima za hranu, te posljedično propuštaju najbrže rastući segment lokalnog tržišta hrane uključujući ugostiteljske objekte. Nudeći kombinaciju agregacije, distribucije i marketinških usluga po pristupačnoj cijeni, prehrambeni centri omogućuju mnogim poljoprivrednim proizvođačima ulazak na nova tržišta koja će povećati njihov prihod radi njihove veličine i pružiti im priliku za povećanje proizvodnje (https://www.newventureadvisors.net/the-good-food-glossarywhat-is-and-isnt-a-food-hub/). Iz društvene perspektive HUB proširuje tržišta lokalnih proizvođača stvaranjem novih vrijednosnih lanaca koji jačaju lokalne i regionalne prehrambene sustave, povećavaju pristup zdravoj hrani koja je neophodna u ponudi ugostiteljskih objekata zbog veće potražnje od strane gostiju i stvara nova radna mjesta, omogućujući poduzetnicima pomoć pri realizaciji svoje poslovne ideje i podršku inovacijama u poslovanju ugostiteljskih objekata (Conner i dr., 2018). Time se ukazuje da se povezivanjem malih poljoprivrednih proizvođača i lokalnih restorana stvaraju prilike za povećanje prodaje lokalnih proizvoda i dodatne koristi od prodaje restoranima; npr. uvid u trenutne tržišne trendove i promjenjive zahtjeve gostiju za prehrambenim proizvodima, te poboljšanje razvoja marke i diferencijacije proizvoda za poljoprivrednike i ostale poduzetnike čiji su proizvodi istaknuti na jelovnicima njihovih klijenata odnosno restorana. Zadovoljstvo restorana može stvo-

riti prilike lokalnim poljoprivrednim proizvođačima i ostalim poduzetnicima za suradnju s lokalnim distributerima uključivanjem više prehrambenih proizvoda lokalnih poljoprivrednika u njihovu distribuciju. Međutim, to će zahtijevati dodatno vrijeme i pozornost na količinu i vrijeme isporuke. Isto je tako potrebno ispuniti sve važeće propise o sigurnosti hrane i postupcima nabave, što upravo osigurava HUB sa svim svojim uslugama koje inače nudi. HUB-ovi se klasificiraju kao dio vrijednosnog lanca jer imaju karakteristike, a to su transparentno i suradničko donošenje odluka, diferencirani proizvodi i sudionici (proizvođači, ostali poduzetnici i ugostiteljski objekti) kao strateški partneri.

Slika 1. Prehrambeni centri

U širem smislu, prehrambeni centri su strategija upravljanja opskrbnim lancem u logistici i distribuciji lokalnih poljoprivrednih proizvoda. 2. Primjeri uspostave HUB-ova u ugostiteljstvu Foodhub.hu povezuje male poljoprivredne proizvođače izravno s

tvrtkama koje traže lokalne, visokokvalitetne svježe namirnice, bilo da se radi o restoranima, tržnicama ili prodavačima hrane. Ovaj prehrambeni centar ima ukupno 31 poljoprivrednog proizvođača i 22 restorana, a smješten je u Budimpešti. Misija mu je rješavanje neučinkovitosti distribucije hrane pružanjem alata i znanja za razvoj lokalne prehrambene ekonomije. Poljoprivrednim proizvođačima omogućuje plasman njihovih visokokvalitetnih, lokalnih i održivo uzgojenih proizvoda restoranima, čime osnažuju sektor gastronomije nudeći hranjivu i zdravu hranu za njihove goste. Podržavaju male proizvođače savjetodavnim uslugama usmjerenim na potražnju, dok kuharima i gostima u restoranima osiguravaju pristup kvalitetnim i domaće uzgojenim proizvodima. Za proizvođače je osiguran transport, prerada, pakiranje i označavanje proizvoda te marketing i ostale prodajne aktivnosti, dok se restorani trenutačno dva puta tjedno opskrbljuju lokalnim proizvodima. U partnerstvu sa Supp.li pružaju online tržište za kuhare kako bi pojednostavili postupak naručivanja svježih namirnica, dok u isto vrijeme poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost izlaganje svojih proizvoda većem broju restorana. Time se pomaže dionicima da eliminiraju nepotrebnu papirologiju i smanje mogućnost pogrešaka sa sigurnim internetskim plaćanjem i fakturiranjem i besplatnom dostavom. Također surađuju i sa SVET, udrugom restorana koja broji 16 sadašnjih članova koji predstavljaju gastronomsku revoluciju na mađarwww.suvremena.hr

turizam

skom selu, služeći ukusna jela visokih standarda od regionalnih namirnica. Njihovi restorani se nalaze po cijeloj Mađarskoj što doprinosi razvoju zajednice u cijeloj zemlji. Jedan od možda najboljih primjera prehrambenih centara odnosno HUB-ova je na području Katalonije u Španjolskoj. Ova regija je jedan od svjetskih lidera visokokvalitetne hrane i namirnica u gastronomiji. Već 80-ih godina prošlog stoljeća bila je poznata po visokokvalitetnoj gastronomiji posebno radu chefova poput Ferrana Adrije, vlasnika i voditelja svjetski poznatog restorana „El Bulli“. Njegov primjer su slijedili i mnogi drugi, pa Katalonija sada ima više od 50 restorana s Michelinovim zvjezdicama. Svaki od djelatnika ovih restorana stručno je obrazovao određeni broj ljudi, koji su zauzvrat pokrenuli svoja vlastita poduzeća dobivajući stalnu potporu svojih „učitelja“. Tijekom vremena Katalonija postaje dom kvalitetnih restorana, čak i u udaljenijim ruralnim područjima, uspostavljajući prehrambene centre odnosno HUBove ili mreže koji dijele zajedničke vrijednosti i ciljeve. Jednostavno su primijenili strategiju fokusiranja na kvalitetne i domaći uzgojene namirnice, a koje im korištenjem u restoranima osiguravaju prepoznatljivost, a time i ugled španjolske vrhunske gastronomije. HUBovi na lokalnim razinama uključili 48

Suvremena trgovina 4(47)

su gastronomske stručnjake, proizvođače, poljoprivrednike, vinare i trgovce na malo, čime je cjelokupna lokalna zajednica uključena u razvoj svog područja. Ulaganjem u vrijeme i resurse i uspostavom HUB-ova na lokalnoj razini, Katalonija postaje gastronomsko središte što dovodi do pada cijena namirnica posljednjih godina i do temeljite rekonstrukcije poljoprivrednog sektora, gdje posebno kod poljoprivrednika to vodi ka proizvodnji hrane vrhunske kvalitete koja se konzumira ne samo u restoranima nego i kod domaćeg stanovništva. Iz tog razloga, glavni grad Barcelona postaje turistička destinacija 90-ih godina prošlog stoljeća prepoznatljiva po vrhunskim kuharima i restoranima i činjenici da je većina vrhunskih restorana izvan grada u ruralnim područjima, što je opet dovelo i do razvoja ruralnih područja. Kao rezultat gore navedenog, Katalonija postaje svjetski poznata turistička regija, ponudom novih prehrambenih i inovativnih proizvoda u gastroturizmu. Također treba napomenuti i primjer Belgije s jakom bazom poljoprivrednih proizvođača, stočarstvom i inovativnim privatnim sektorom. U posljednjih desetak i više godina, vladine agencije, mreže privatnog sektora i poduzeća surađivali su na razvoju strategije i podrške inicijative da postanu prepoznati kao jedna od boljih svjetskih

kulinarskih destinacija. Primarna proizvodnja i naslijeđe inovacija u hrani na ovom području datiraju stoljećima. Koncentracija restorana s Michelinovim zvjezdicama najveća je po glavi stanovnika, 97 restorana u 2017. godini, ali unatoč toj činjenici nisu bili dovoljno prepoznati kao gastronomska regija. Umrežavanjem je pokrenuta VisitFlanders čiji je fokus na hrani. Pokreću tim od pet stručnjaka zaduženih za razvoj kvalitete dostupnih prehrambenih proizvoda, pokreću festival hrane, koji slavi zanatsko umijeće proizvođača i njihovu inovativnost, te uspostavljaju Flanders Kitchen Rebels, skupinu od 25 uspješnih kuhara ispod 35 godina, koji inoviraju flamansku kuhinju u vrhunskom i suvremenom stilu te putuju svijetom i promoviraju je. Također, Flanders Food Faculty izrađuje tri osnovna strateška cilja: pametniju promociju gastronomije vođenu pod mentorstvom Visit Flanders; stimuliranje inovacija u gastronomiji, te prepoznavanje zanatskog umijeća u kulinarstvu na lokalnoj razini. Sva tri strateška cilja potkrijepljena su uspostavom Flanders Kitchen Lab da bi stimulirao inovacije u restoranima, promovirao kao mjesto gdje kulinarski stručnjaci dijele znanje i umijeće budućim kadrovima i poduzetnicima, te pomoć u procesu od ideje do plasiranja proizvoda. Osnovan od strane privatnog sektora i poduzetnika je i VLAM koji okuplja ribare, poljoprivredne proizvođače, uzgajivače i druge koji proizvode ili distribuiraju svježe proizvode, te poljoprivredna poduzeća i belgijsku Vladu. Zaključak HUB-ovi su prehrambeni centri koji pokreću lokalne zajednice uključujući sve dionike u proces stvaranja kvalitetnog proizvoda, ali isto tako i fizički prostori koji olakšavaju poduzetnicima i poduzetnicima inovatorima da prenose svoje inovativne ideje do stvarnog funkcional-

nog rješenja. Biti HUB znači nuditi prostor gdje će se lokalna zajednica, poduzetnici, poljoprivredni proizvođači i ostali u lancu opskrbe moći okupljati, identificirati različite izazove i zajednički kreirati kvalitetan proizvod, novi inovativni proizvod ili inovaciju u proizvodnim ili uslužnim procesima. U ugostiteljstvu HUB-ovi čine stup razvoja, jer omogućuju pristup domaćim lokalnim prehrambenim i ostalim proizvodima da se nude u ugostiteljskim objektima, čime im se vremenski smanjuje dobava, a time i cijena. Također su važni i za poduzetnike i inovatore koji imaju ideju, ali nemaju načina za njezinu realizaciju. Prehrambeni centri su čvorišta koja predstavljaju ključnu kariku opskrbnog lanca unutar lokalnih zajednica koji omogućuje prvenstveno poljoprivrednim proizvođačima da lakše dođu do potrošača (restorana) zainteresi-

ranih za kupnju lokalnih proizvoda. Isto su tako korisni i u stvaranju novih tržišnih prilika za poljoprivrednike, stočare, poduzetnike, trgovačka poduzeća i druge dionike, jer im proširuje opseg potrošačkog tržišta. Kroz navedene primjere pokazano je koliko prehrambeni centri odnosno HUB-ovi imaju utjecaja na razvoj turističkih destinacija i njihovu gastronomsku ponudu, tako da se može zaključiti da oni potiču i poduzetništvo i inovacije u ugostiteljstvu kroz razvoj lokalnih zajednica i širenje poslovanja svih dionika koji su uključeni. Rad je nastao u okviru projekta „Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik“ sufinanciran od strane Europske Unije iz Europskog socijalnog fonda.

Literatura Barham, J., Tropp, D., Enterline, K., Farbman, J., Fisk, J., Kiraly, S. (2012). Regional Food Hub Resource Guide, United States Department of Agriculture (USDA), Agricultural Marketing Service, Washington, DC, USA, str. 92. Conner, D.S., Sims, K., Berkfield, R., Harrington, H. (2018). Do farmers and other suppliers benefit from sales to food hubs? Evidence from Vermont, Journal Hunger Environmental Nutrition, Vol. 13, str. 507-516. Franklin, A., Newton, J., Mcentee, J.C. (2011). Moving beyond the alternative: Sustainable communities, rural resilience and the mainstreaming of local food, Local Environment, Vol. 16, str. 771-788. https://www.lawinsider.com/dictionary/food-hub https://www.newventureadvisors. net /the-good-food-glossar ywhat-is-and-isnt-a-food-hub/ ST

TAUMEDIA d.o.o. | 091 4812 680 | info@taumedia.hr

turizam

Influencer marketing u turizmu pišu: prof. dr. sc. Helena Štimac, Ekonomski fakultet u Osijeku Karla Bilandžić, mag. oec., Ekonomski fakultet u Osijeku

rije svega, potrebno je definirati što znači riječ influencer. Dakle, riječ influencer u engleskome jeziku označuje općenito osobu ili skupinu osoba koja imaju utjecaj u online okruženju. U poslovnome jeziku nazivom influencer u engleskome se jeziku označuje osoba ili skupina osoba koje mogu utjecati na poslovne odluke zbog svojega ugleda, položaja ili veza, te čije mišljenje i djelovanje ima veću težinu nego mišljenje ili djelovanje njihovih kolega ili usporedivih skupina1. Što je to influencer marketing? Era influencer marketinga (ili utjecajnog marketinga) započinje pr-

venstveno razvojem društvenih mreža, odnosno evolucijom društvenih mreža u kojoj one postaju kanal komunikacije brendova. Do tada je svrha društvenih mreža bila nekomercijalna u kojoj je umrežavanje s poznanicima imalo najveću ulogu. U suštini, influencer marketing se može objasniti tradicionalnim oblikom marketinga „preporuka od usta do usta“ ili usmena predaja u online okruženju. Za razliku od klasične usmene predaje, komunikacijska poruka ne dolazi od poznanika već najčešće od poznate osobe s društvenih mreža koje nazivamo influenceri. Influenceri se mogu podijeliti u dvije skupine - makro i mikro influencere. Makro influenceri su osobe koje grade veliku mrežu pratitelja

te su prisutni u jednoj ili nekoliko niša2, dok su s druge strane, mikro influenceri svakodnevni, obični korisnici interneta koji akumuliraju relativno veliki broj pratitelja na blogovima i društvenim medijima kroz tekstualne i vizualne priče svog osobnog života, angažiraju se sa svojim pratiteljima, zarađuju oglašavanjem na svojim blogovima ili objavama na društvenim mrežama, te su plaćeni gosti na nekim događajima. 3 Cilj influencer marketinga je u fokus staviti ljude koji imaju utjecaja na određenom području ili tržištu. Dakle, nije im cilj fokusirati se na masovno tržište već na određeni dio tržišta. Influenceri su prisutni na različitim društvenim mrežama, a njihov utjecaj prevladava na Instagramu,

Dostupno na: http://bolje.hr/rijec/influencer-gt-utjecajna-osoba-skupina-tvrtka/136/ (preuzeto 29.7.2022.) De Veirman, M., Cauberghe, V. and Hudders, L. (2016), „Marketing through Instagram influencers: impact of number of followers and product divergence on brand attitude“, International Journal of Advertising, Vol. 36 No. 5, str. 1 3 Abidin, C. (2016), „Aren’t these just young, rich women doing vain things online?: influencer selfies as subversive frivolity“, Social Media + Society, Vol. 2 No. 2, str. 3 1 2

Suvremena trgovina 4(47)

YouTubeu i TikToku. Influenceri na Facebooku nisu toliko prisutni kao ranije, dok ranije niti nije bilo TikToka. To samo pokazuje koliko je online okruženje dinamično i koliko je nužno za brendove (i influencere) da prate navike kupaca koji u konačnici određuju puteve komunikacije od brenda do njih. Tko je Generacija Z? Generacija Z prva je generacija koja je odrasla okružena modernom tehnologijom, internetom i digitalnom komunikacijom. Rođena je 1990-ih i odrasla 2000-ih tijekom najdubljih promjena u stoljeću koja postoji u svijetu s webom, internetom, pametnim telefonima, prijenosnim računalima, slobodno dostupnim mrežama i digitalnim medijima.4 Oni svoje djetinjstvo, osim po igranju u pijesku, pamte i po konzolama, a kako su rasli tako je tehnologija postajala sve ozbiljniji dio njihovog života što dovodi i do toga da se ova Generacija odlično snalazi u kupnji u online okruženju za razliku od nekih starijih generacija koje su još uvijek skeptične prema online kupnji i svim njenim karakteristikama, što se ponajviše odnosi na nemogućnost fizičkog isprobavanja proizvoda i straha od prevara dajući svoje podatke. Za ovu generaciju karakteristično je da su visoko interaktivni, ali s druge strane izrazito nestrpljivi. Zbog toga nije neobično da pažnju na jednoj stvari na društvenim mrežama imaju otprilike 8 sekundi. Iako je ova generacija često nerazumljiva onima koji uz tehnologiju nisu odrasli, oni već sada čine jednu trećinu ukupne populacije u svijetu. Baš zbog toga ih je važno razumjeti i njihovo ponašanje (pokušati) predvidjeti.

Influencer marketing u turizmu Kao što se već spomenulo, infuenceri su ljudi koji su potrošili vrijeme na izgradnju vlastitog brenda i kultiviranje svoje publike na internetu drukčijim pristupom. Influenceri mogu biti javne osobe, stručnjaci u određenom području te svi drugi kreatori sadržaja. Također, mogu biti prisutni u velikom broju područja (roditeljstvo, putovanja, zabava, fitness, ljepota, tehnologija, gastronomija i dr.). Može se zaključiti da su putovanja i gastronomija, kao dio turističke ponude, u domeni sadržaja za influencer marketing. Razvoj tehnologije omogućio je današnjim suvremenim potrošačima, odnosno korisnicima da informacije o turističkoj destinaciji pretražuju u stvarnom vremenu ili prije dolaska na destinaciju pomoću mobilne tehnologije. Turistička destinacija može identificirati influencere za pokretanje kampanje koja se prenosi usmeno putem društvenih medija. Utjecaj slavnih osoba u obliku preporuka već se godinama koristi kao alat u destinacijskom marketingu, maloprodajnom marketingu i marketingu proizvoda. Influencer marketing je, međutim, trend u nastajanju gdje obične ljude koji su po-

pularni misaoni lideri i inspirativni drugima na društvenim medijima angažiraju poslovni subjekti za oglašavanje turističke destinacije5. Koja je veza između Generacije Z, influencera i turizma? Autori ovog članka proveli su istraživanje u travnju 2021. godine na uzorku od 135 ispitanika Generacije Z, a cilj istraživanja bio je ispitati na koji način influencer marketing utječe na Generaciju Z, te kako ono utječe na njihove trenutne stavove i buduće namjere kao korisnika turističkih usluga. Rezultati su pokazali da je u posljednjih godinu dana većina ispitanika (91,9%) posjetilo neku turističku destinaciju, dok samo njih 7,4% nije posjetilo. Koji su bili najveći motivi pri odabiru turističke destinacije vidljivo je na gornjem grafikonu. Dakle, najveći utjecaj pri odabiru turističke destinacije imaju najbliži (prijatelji, obitelj) no velika je vjerojatnost kako mnogi nisu ni svjesni utjecaja osoba iz online okruženja. Kad se govori o influencerima, rezultati su pokazali kako je tematika koju odabire influencer najbit-

Singh, A. P., & Dangmei, J. (2016). Understanding the generation Z: the future workforce. South-Asian Journal of Multidisciplinary Studies, 3(3), str. 2 5 Bokunewicz, J. F., & Shulman, J. (2017). Influencer identification in Twitter networks of destination marketing organizations. Journal of Hospitality and Tourism Technology, 8(2), str. 214 4

www.suvremena.hr

turizam ni svjesni činjenice kako neki od njih utječu na njihove sadašnje, ali i buduće odluke. Naime, 97% ispitanika zna što predstavlja pojam influencer, ali ih još uvijek povezuju s javnim i poznatim osobama koje imaju velik broj pratitelja. Što zaključiti?

nija prilikom odabira influencera kod Generacije Z (prosječna ocjena bila je 4,31). Nakon tematike, bitna je učestalost objavljivanja sadržaja influencera (3,34), brzina odgovora na komentare osoba koje prate influenceri (2,38) te broj pratitelja influencera (2,21). Generacija Z smatra kako su influenceri plaćeni od strane poslovnih subjekata da objavljuju sadržaj po želji brenda (prosječna ocjena je 4,27), smatraju kako influenceri mogu u velikoj mjeri pomoći poslovnim subjektima u promociji svojih proizvoda i usluga (4,23), kako influenceri u velikoj mjeri utječu na kreiranje stava, mišljenja i donošenja odluka svojih pratitelja (3,95), te kako mogu utjecati na donošenje odluke o odabiru turističke destinacije (3,82) i pružiti adekvatne informacije o turističkim odredištima (3,74). Najmanje se slažu s činjenicom kako influenceri objavljuju sadržaj samo prema vlastitom nahođenju (2,72) te kako influenceri u velikoj mjeri utječu na njihovo vlastito kreiranje stava, mišljenja i donošenja odluka (2,54). Ispitanici vjeruju da imaju kontrolu nad influencerima te smatraju kako oni ne utječu na njihovu odluku o kupovini proizvoda (3,9), a ni prilikom odabira turističke destinacije (3,86). 52

Suvremena trgovina 4(47)

Većina ispitanika (71,9%) prati nekog influencera na nekoj društvenoj mreži ili platformi no 43,7% nemaju povjerenja u influencere koje prate te 47% smatra kako influenceri ne utječu na njihove odluke. Iako su ispitanici mišljenja kako na njih ne utječu influenceri iz nekoga razloga ih i dalje prate te je tako njih 53,3% navelo kako namjeravaju i dalje pratiti influencere koje su do sada pratili. Nadalje, 37,8% ne namjerava u bliskoj budućnosti početi pratiti influencere, jer ih nisu ni do sada pratili, 34,8% nije sigurno dok njih 25,1% smatra kako će u bliskoj budućnosti početi pratiti nekog influencera. Ovaj podatak je rezultat toga kako neki uopće nisu sigurni što je to influencer te smatraju da su to samo one osobe koje imaju velik broj pratitelja i osobe koje su javne, što nije točno. Većina ispitanika (60,8%) ne namjerava kupiti proizvode koje promovira influencer, 52,6% ne namjerava posjetiti turističku destinaciju koju promovira influencer te 46,6% ne namjerava posjećivati skupove, koncerte i druga događanja influencera koje prate, dok njih 16,3% još nije sigurno. Ovo se također može povezati s činjenicom kako jedan dio ispitanika uopće ne zna što znači pojam influencer ili nisu

Suvremeni potrošači postaju imuni na tradicionalno oglašavanje, a budući da influenceri troše puno vremena na izgradnju odnosa sa svojom publikom, dugoročno razvijaju međusobno povjerenje. Suradnja poslovnih subjekata i influencera postala je trend, te najčešće poslovni subjekti biraju one influencere koji su usmjereni na uske niše i eksperti su u temama koje objavljuju. Iako su rezultati istraživanja pokazali kako korisnici najviše vjeruju osobnim izvorima, važno je napomenuti da mnogi ljudi na influencere gledaju kao na svoje prijatelje i osobe koje poznaju. Influenceri mogu utjecati na stavove potrošača Generacije Z i njihovo ponašanje. Dobro osmišljena marketinška strategija koja je u skladu s vizijom i strategijom branda, uz korištenje influencera koji ima dovoljno jaku bazu pratitelja, uvelike povećava uspješnost i isplativost ulaganja u influencer marketing u turizmu. Influenceri kreiraju sadržaj koji je u skladu sa željama i potrebama njihove publike. Pratitelji se poistovjećuju s njima i najčešće obraćaju pozornost na ono što influenceri promoviraju, te su skloni i sami poželjeti proizvod ili uslugu koju oglašavaju. Stoga je važno prilagoditi sadržaj koji se stvara u online okruženju, kako bi se uravnotežila turistička ponuda i potražnja u određenoj turističkoj destinaciji. Općenito, kreativni sadržaj postao je ključan za stvaranje konkurentnosti u turističkoj industriji, a influencer marketing postao je strategija za isporuku informaST cija potrošaču tj. turista.

turizam

Suvremena komunikacija u turizmu piše: Dario Marčac, Crew Founder, Keynote speaker i TikTok mentor

Komunikacija je doživjela značajnu transformaciju u modernom sektoru putovanja. Putnici sada mogu odmah podijeliti svoja iskustva s drugima zahvaljujući društvenim medijima. Zbog toga je turistički sektor postao otvoreniji i demokratičniji, dajući turistima više utjecaja na način na koji se stvaraju njihova iskustva putovanja.

uristički sektor sada može izravnije komunicirati sa svojim gostima zahvaljujući društvenim medijima. Mogu steći bolji uvid u potrebe i želje svojih gostiju interakcijom s njima na društvenim medijima. To pomaže turističkom sektoru da gostima pruže bolje iskustvo, što može povećati prodaju i lojalnost gostiju. Općenito, društveni mediji značajno utječu na način na koji turističko poslovanje provodi komunikaciju. Kao rezultat toga, sektor je sada transparentniji i interaktivniji, omogućujući turističkom sektoru da bolje razumije i služi svojoj klijenteli. Prema Bloombergu, generacija Z nadmašit će milenijalce kao najveća generacija na svijetu. Kako najmlađa populacija odrasta, postaje imućnija i počinje putovati, ova će demografska tranzicija rezultirati značajnim promjenama u potrošačkoj potražnji za putovanjima. Na primjer, očekuje se da će se odlazna putovanja iz Afrike, Latinske Amerike i jugoistočne Azije značajno povećati kako se generacija Z približava zrelosti. 54

Suvremena trgovina 4(47)

Da bismo predvidjeli kako bi se potražnja za turizmom mogla promijeniti u godinama koje dolaze, ključno je razumjeti putnike generacije Z, njihove brige i njihove pokretačke snage. Nije se dovoljno samo usredotočiti na to kako se putnici generacije Z ponašaju i zašto putuju, nego i na to kako njihova mi-

šljenja mogu utjecati na to kako će se svjetska industrija putovanja razvijati u budućnosti. Generacija Z često se uspoređuje s nešto starijim milenijalcima. Obje su generacije odrasle u eri „sveprisutnog interneta“, ali dok su stariji milenijalci iskusili djetinjstvo pri-

TikTok je postao jedna od najpopularnijih društvenih mreža na svijetu. Platforma omogućuje brendovima da drugačije komuniciraju sa svojim ciljnim skupinama. Putovanja su jedna od pet najpopularnijih tema na ovoj mreži, stoga i turistički marketing počinje iskorištavati ovu priliku. Prema istraživanju Walnut Unlimiteda iz 2021., 77% korisnika platforme kaže da ih je sadržaj koji su vidjeli na TikToku nadahnuo da odu na odredište ili kupe proizvod vezan uz putovanja, a 49% njih rezerviralo je putovanje ili kupilo proizvod.

je eksplozivnog rasta interneta (od 1990-ih nadalje), generacija Z počela se rađati u vrijeme kada su online kupnja, korištenje mobilnih uređaja i korištenje društvenih medija već bili sveprisutni (od otprilike 2005. nadalje). Kao rezultat toga, za razliku od starijih generacija, generacija Z nikada nije upoznala vrijeme bez interneta. Stilovi komunikacije mlađih i starijih generacija jasno se razlikuju. Jedan je da su mlađe generacije sklonije komunicirati putem tehnologije. Za razliku od telefoniranja ili osobnog razgovora, skloniji su slanju poruka ili korištenju društvenih mreža. To je zbog činjenice da su mlađe generacije naviknute na tehnologiju i vjeruju da je učinkovitiji oblik komunikacije. Vjerojatnost otvorenosti i iskrenosti među mlađim generacijama još je jedna razlika u komunikacijskim stilovima. Manje je vjerojatno da će oklijevati izraziti svoje misli ili osjećaje. To je rezultat otvorenijeg i ekspresivnijeg odgoja mlađih generacija. Upućeni su da otkriju svoje misli i osjećaje i da budu autentični. Sve u svemu, stilovi komunikacije mlađih i starijih generacija razlikuju se jedni od drugih. Moderne generacije sklonije su komunicirati putem tehnologije te biti otvorene

i iskrene. Starije generacije sklonije su korištenju tradicionalnih komunikacijskih tehnika poput telefona ili osobnih razgovora. Platforme društvenih medija imaju značajan utjecaj na odluke generacije Z o kupnji zbog toga koliko na njih utječu video i fotografija. Najpopularnije mjesto za generaciju Z, za pronalaženje inspiracije za putovanja, danas su društveni mediji čiji je sadržaj izrazito vizualan, posebno video sadržaj. Doseg generacije Z značajno je proširen izvan granica njihovih rodnih gradova ili zemalja zahvaljujući kombinaciji stalne povezanosti na sveprisutnom internetu i stalne kulturne i putne inspiracije na njihovim feed-ovima društvenih medija. Zapravo, prema istraživanju, 42% Gen Z-a je potvrdilo da su društveni mediji igrali veliku ulogu u njihovim odlukama o putovanju. Putnici generacije Z tvrde da su na putovanjima imali stalni pristup internetu na svojim pametnim telefonima. Budući da su navikli rezervirati putovanja u stvarnom vremenu, Generacija Z ima veća očekivanja za vrlo personalizirana iskustva i fleksibilnost za izmjene ili poboljšanja u zadnjem trenutku. Kao platforma na kojoj se nalazi najveći dio generacije Z,

TikTok je društvena mreža koja se razlikuje od ostalih mreža posebno po svom formatu kratkih vertikalnih videozapisa u prosječnom trajanju od 15 sekundi do minute. Posebnost platforme je i njen algoritam koji odabire popularne videozapise za svakog korisnika koji bi mu mogli biti zanimljivi, na temelju njegovih interesa. Poput Instagrama, moguće je pratiti i biti praćen. S više od milijardu korisnika, ovo je savršen marketinški alat za turističku industriju. TikToku u marketinške se svrhe može pristupiti otvaranjem vlastitog profila i objavljivanjem videa koji bi mogli biti zanimljivi potencijalnim putnicima ili kroz suradnju s poznatim TikTok kreatorima. Obzirom da sam kreator na TikTok platformi već 3 godine, od čega 2 godine vodim profile različitih brendova i influenserskih kampanja, preporučujem svim sudionicima turističkog sektora otvaranje vlastitog TikTok profila i građenje svoje zajednice. Na TikToku je još uvijek veća potražnja od ponude sadržaja, stoga je još uvijek moguć organski doseg i važno ga je iskoristiti na vrijeme. Osim toga, kroz pojavljivanje na TikToku, bolje ćete razumjeti generacije koje dolaze i naučiti na koji način komuniciraju i kakvu ponuST du očekuju. www.suvremena.hr

turizam

CRM platforma transformira hotelsku industriju piše: Petar Rimac, Managing Director, Trawelt

S povećanjem konkurencije u već uspješnoj industriji, pružanje personaliziranih iskustava gostima važnije je nego ikada prije. Uspješna CRM strategija i njena implementacija najbolji je način da hotelska industrija to postigne. Hotelska industrija nalazi se na prekretnici Hotelska industrija u zadnje dvije godine doživljava veliku transformaciju. Promjene u navikama i željama gostiju, koje snažno pokreće razvoj novih tehnologija, ali i nedostatak radne snage, prisilile su hotelijere na bržu digitalnu transformaciju, kako bi uspješno odgovorili na zahtjeve tržišta. Gost bi trebao biti u samome centru ove industrije, a većinu se vremena to u praksi ne primjenjuje. Kao jedna od prvih digitaliziranih, ova industrija bila je predvodnica u mnogim inovacijama i primjenama tehnologije. Protekom vremena, industrija je postala jedna od najkompleksnijih i izrazito fragmentirana. Sustavno su se donosila rješenja fokusirana na određeni dio poslovanja, koji je važan hotelijerima, poput PMS, CRS, Channel Managera, softvera za Housekeeping, upravljanje osobljem, programima vjernosti, itd. Mnogi veliki hotelski brendovi, lokalni lanci i individualni hoteli koriste legacy sustave, razvijene prije +15 godina, koji nisu dovoljno fleksibilni odgovoriti na potrebe sve zahtjevnijih i tehnološki naprednijih putnika, kao i na vlastite poslov56

Suvremena trgovina 4(47)

ne prioritete. Rastom ukupnih troškova poslovanja i tehnoloških zahtjeva, implementacija novih tehnologija postaje sve veći izazov. Takvo tehnološko okruženje stvara mnogo frikcija između integracije raznih alata i usklađenosti timova. Gubi se efikasnost i fokus na gosta, a unutar same kompanije informacije nestaju ili se ne sinkroniziraju, gosti nisu usluženi na najbolji način, a zaposlenici postaju frustrirani i prezaposleni. Na taj način poduzeća propuštaju oduševiti kupca, a njihov operativni trošak stalno raste, dok se profitne marže smanjuju. Kako učinkovito odgovoriti na potrebe gostiju? Ključna potreba, za bilo koju hotelsku kompaniju koja nudi punu uslugu, je integrirati većinu funkcionalnosti u jedan izvor i generirati inkrementalni prihod, stoga se traže moćne platforme koje mogu podržati ponekad i više od 100 APIja s tehničkim aplikacijama i rješenjima trećih strana. Jedan od glavnih trendova uopće u IT-u je low-code i no-code tehnologija. Istraživačka kuća Gartner procjenjuje da će 70% novih apli-

kacija koristiti tehnologiju low-code/no-code do 2025. godine, što je rast od 45% u odnosu na 2020. godinu. Ovo će biti iznimno važno za hotelijersku industriju, jer će se brzina inovacije, izgradnja i testiranje custom-made rješenja, te goto-market drastično smanjiti. Oracle Hospitality i Skift proveli su anketu na više od 600 hotelijera i 5.000 putnika kako bi razumjeli glavne zahtjeve i trendove za iduće tri godine unutar hotelijerske industrije. Istraživanje je pokazalo 4 ključna zaključka: 1. Tehnologija okrenuta gostima: Tehnologije široko uvedene tijekom pandemije postale su nezaobilazne – od beskontaktnog do mobilnog slanja poruka, ali srž hotelijerstva: udobnost, kontrola i komfor (udobnost) ostaju ključni za zadovoljstvo gostiju. 2. Radna snaga i operacije: Modeli usluga nikada neće biti isti, a tehnologija koja zadovoljava buduće goste također će privući i zadržati radnu snagu budućnosti. 3. Automatizacija i podaci o gostima: Umjetna inteligencija koja omogućuje personaliza-

ciju tijekom cijelog putovanja korisnika bit će ključni pokretač prihoda i zadovoljstva gostiju. 4. Ostali prihodi, upgrade i prihod od „nesmještaja“: Odvajanje sadržaja i usluga od osnovne cijene sobe može maksimalno povećati način na koji hoteli zarađuju novac i osnažiti goste da prilagode svoje vlastito iskustvo. S obzirom na već spomenutu kompleksnost, intenzitet i zahtjeve industrije, hotelskim kompanijama je izazov odrediti fokus koji bi bio usklađen sa zahtjevima gostiju. Istraživanje Euromonitora, pokazuje da su fleksibilna plaćanja i programi vjernosti (loyalty) gostima izrazito važni, što je do sada najčešće bilo van fokusa hotelskih kompanija. S oporavkom industrije, važnost angažiranja i izgradnje odnosa i emocionalnih veza s krajnjim potrošačem, postaje vitalna za sve tržišne igrače. Hiperpersonalizacija je taktika koji može premostiti taj jaz, a putem CRM alata hotelima se otvara mogućnost optimiziranja sadržaja, proizvoda i usluga za promjenjive zahtjeve. Oporavak donosi nove izazove Nakon dvije vrlo teške godine, 2022. je godina u kojoj se vidi oporavak u pogledu popunjenosti hotela, rasta RevPar-a i ADR-a. Prema istraživanju MEWS-a, provedenom na nekoliko tisuća objekata iz 80 različitih država svijeta, popunjenost hotela u prvom dijelu godine iznosila je 61% i približava se pretpandemijskoj 2019. godini. Oporavak je također bio vidljiv na još dva važna hotelska KPI-a. RevPar je početkom godine krenuo snažno rasti i već je unutar prvih 6 mjeseci skočio 30% u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Posebno se ističe rast od 47% u danima vikenda, u odnosu na radne

Izvor: Mews data Dive: 2022 H1

dane gdje je rast RevPar-a bio 33%. Uz RevPar, ADR je također zabilježio snažan rast od čak 53% u odnosu na 2019. godinu. Analizirajući po danima u tjednu, rast je bio poprilično ravnomjeran. U danima vikenda ADR je bio 44% veći, a tijekom radnih dana 33% veći u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. Važno je zapamtiti da su navedeni pozitivni pokazatelji rasta povezani s globalnim ekonomskim čimbenicima – rast inflacije, ne-

stabilnosti na energetskom polju i uopće napetosti u političkom i financijskom okruženju. Hotelijerske kompanije su prisiljene pronaći put i ravnotežu unutar pomalo ekstremnih uvjeta i iznimne volatilnosti koju nam ova jesen i zima donose. Dodatno, prosječan broj zaposlenika po objektima se značajno smanjio. Hotelskim kompanijama je vrlo teško zadržati postojeći kvalitetan kadar, a još teže privući nove talente koji bi trebali www.suvremena.hr

turizam biti nositelji promjena koje se očekuju u budućnost. Upravo nova očekivanja gostiju u kombinaciji s hotelskim aplikacijama, koje se ističu u raznim istraživanjima, pokazuju da će hotel budućnosti biti automatiziran, inteligentan i duboko osoban, a interakcija će se odvijati gotovo u stvarnom vremenu. Starije tehnologije, fokusirane na rješavanje uskog i specifičnog problema, bile su građene isključivo s kodom zbog čega njihova arhitektura i building blocks najčešće nisu u stanju obuhvatiti i interpretirati tehnologiju sutrašnjice – AI, strojno učenje i web 3.0. Platforma za rast u novom dobu putovanja Pronaći pravi odgovor na sve izazove koji su prisutni u industriji, moguće je jedino uz pomoć prave CRM tehnologije i platforme koja drastično pojednostavljuje poslovanje i sve bitne informacije i timove vodi na isto mjesto. Robusan cloud CRM dizajniran je na način da pomogne hotelijerima pronaći i kreirati cjelovita rješenja na jednoj platformi kroz cijeli put gosta, a istovremeno zaposlenicima pružiti itekako potrebno vrijeme da se fokusiraju na zadatke koji doista čine razliku u poslovanju. S pravim odabirom platforme, strategijom dizajniranja i implementacije rješenja, gost se prirodno i jednostavno stavlja u sam centar hotelskih operacija i fokusa. Nove generacije gostiju s povećanim očekivanjima znatno utječu na budućnost putovanja, a CRM predstavlja najveću priliku kako brzo i precizno izgraditi i ponuditi besprijekorna i visoko personalizirana iskustva prije, tijekom i nakon samog putovanja. Takvi sustavi prikupljaju podatke iz niza različitih komunikacijskih kanala, uključujući web stranicu hotela, telefon, e-mail, live chat, marketinške materijale i društvene medije. Kvaliteta prikupljenih podataka omogućuje hotelima da nauče 58

Suvremena trgovina 4(47)

Izvor: Salesforce Inc, Service Cloud, https://www.salesforce.com/products/servicecloud/features/livemessage/

više o svojoj ciljanoj publici i kako najbolje zadovoljiti njihove potrebe, zadržavajući tako goste i pospješujući rast prodaje. Samo najnaprednije tehnologije mogu ponuditi paket proizvoda, one koje objedinjuju cijelu organizaciju na samo jednoj platformi. Time se izbjegavaju svi problemi koji dolaze kada se većina timova koristi s nekoliko različitih sustava i aplikacija. Pravi alat spaja prodaju, usluge, marketing, trgovinu i IT s jedinstvenim, zajedničkim prikazom informacija o gostima, što pomaže hotelskim brendovima razviti dublje odnose s gostima i zaposlenicima. Primjerice, marketinške aplikacije unutar CRM-a omogućuju povezivanje između marketinga i prodaje. Ova aplikacija upotrebljava se za slanje ciljanih i personaliziranih poruka potencijalnim kupcima, upravo tamo gdje će najvjerojatnije stupiti u kontakt s njima.

Korištenje prodajne aplikacije omogućuje svima u prodajnom timu da vide i dijele sve relevantne informacije o kupcima, što dodatno pomaže prodajnim predstavnicima prilikom sklapanja posla. Upute koje pokreće umjetna inteligencija daju vam do znanja kada je najbolje vrijeme da poduzmete određenu radnju kako biste potaknuli interakciju. Budući da timovi za podršku mogu vidjeti sve informacije o gostima, članovi tima mogu učinkovitije kreirati trenutke iznenađenja i oduševljenja, koji su često ključni u stvaranju dugotrajnog odnosa s gostima. Dobar primjer primjene je Salesforce aplikacija Service Cloud, putem kojeg se predstavnicima službe za korisnike daje jednostavan pristup relevantnim informacijama o kupcima. Na taj način gosti dobivaju prave odgovore na njihove upite putem svih kanala komunikacija, te u bilo kojem trenutku procesa,

čak i prije ili nakon naplate. Osim toga, alati za upravljanje slučajevima (eng. case management) omogućuju vam da se aktivno uključite u razgovor oko vašeg brenda i industrije. Ovo je izrazito važno, jer se time može u potpunosti razumjeti kontekst razgovora o brendu, ali i čuti zahtjeve gostiju te pravovremeno odgovoriti na njih. Naravno, cjelokupni proces treba biti zaokružen s ekstrakcijom kvalitetnih podataka, koji daju preciznu sliku na što se sljedeće fokusirati, npr. sustav automatski šalje obavijest kada se otkrije značajan, netipičan trend ili problem. Tranzicija na ovakav alat zahtjeva pomno planiranje, te je stoga važno prilikom izbora platforme uzeti u obzir cjelovitost već postojećeg rješenja, ali jednako tako i „product roadmap“ za daljnji razvoj proizvoda i aplikacija, koje će uspješno usvajati trendove i tehnologiju sutrašnjice poput AI-a, jednostavnih integracija, NetZero tranzicije, sigurnosti upotrebe, blockchain-a, NFT-a i ostalih tehnologija koje tek dolaze. Prostor za rast je velik. Prema najnovijem Skift-ovom istraživanju, određenu vrstu CRM-a do sada koristi samo 26% hotela. Međutim, među onima koji i koriste takav sustav, u većini vremena potencijal takvog alata nije iskorišten u potpunosti. Najveće hotelske i turističke kompanije svijeta poput Marriott International, Hilton Worldwide, IHG Hotels&Resorts, Expedia Group, United Airlines i drugih, odavno su prepoznale snagu i potencijal CRM-a, te su njegovi vjerni korisnici dugi niz godina. Ove kompanije, primjerice, koriste Salesforce platformu, koja im je omogućila skaliranje operacija i visoku personalizaciju usluga prema svojim gostima u stvarnom vremenu. Mobile first Kao dva najvažnije smjera u kojem se prirodno može usmjeriti fokus

CRM-a je mobilno iskustvo i upravljanje lojalnošću kupca.

Maksimizirajte potencijal CRM softvera svog hotela

Hotelski gosti navode mobilna plaćanja i personalizirane mobilne vodiče kao dva od svoja tri najvažnija predviđanja inovacija u putovanjima do 2030., zajedno s virtualnim hotelskim vratarom koji radi 24 sata dnevno. Mobilnost također rezultira povećanjem narudžbi posluge u sobu od 18%.

Personalizacija je ključna u ovoj iznimno konkurentnoj industriji. Gosti zahtijevaju osobna iskustva, osobito kada cijena nije odlučujući faktor pri kupnji, što hotelske brendove prisiljava da im pružaju ono što zaista žele. Upravo je ta dodana vrijednost ono što goste održava lojalnim nekom brendu i potiče repeat stay. Ispravan odabir CRM-a i stručnjaka za implementaciju, omogućuje izradu vlastitog hotelskog portala, aplikacije za goste, te da se automatski personalizira svaka dodirna točka s gostima te ponudi u potpunosti prilagođen sadržaj od pre-staya do poststaya, te tako izgradi dugotrajan odnos s gostima.

CRM platforma trebala bi osnažiti hotele učinkovitijim sustavom upravljanja lojalnošću kupaca, umjesto da ih pokušavaju kupiti stvarima kao što su bodovni programi. Iako većina putničke industrije nudi bodovne programe, pravi alat omogućuje stvaranje mnogo osobnijeg iskustva za goste, koje će biti mnogo učinkovitije u njihovom direktnom vraćanju. Statistike pokazuju da 77% programa vjernosti temeljenih na nagrađivanju ne uspije u prve dvije godine, a 89% ima negativan sentiment na društvenim mrežama. Nadalje, samo 33% članova takvih programa vjernosti aktivno bi poticalo obitelj i prijatelje da se pridruže programu nakon vlastitog iskustva. Korištenjem CRM-a ne samo da možete poboljšati već postojeće programe vjernosti, već ih u potpunosti zamijeniti nečim što je potpuno superiorno.

Najnapredniji CRM alati su građeni kao no-code platforme, vrlo fleksibilne i prilagodljive jedinstvenim potrebama raznih segmenata hotelskih lanaca, individualnih hotela te ostalih turističkih kompanija. S povećanjem konkurencije u već uspješnoj industriji, pružanje personaliziranih iskustava gostima važnije je nego ikada prije. Uspješna CRM strategija i implementacija je najbolji način da hotelska industrija to postigne, pružajući sve podatke i alate za dosezanje novih gostiju i zadržavanje ST onih koje već imate. www.suvremena.hr

turizam

Cjelogodišnji turizam 2022 – destinacija, gost, tehnologija ili....? piše: Adem Braco Suljić1, inicijator, suosnivač i direktor MEETEX-a

Kad god krenemo u diskusiju o turizmu – nije doduše da ih ima onoliko koliko onih kafićkih o nogometu ili politici, ali nije niti da ih nedostaje – uvijek se vraćamo na manje više istu tezu, onu koja je glavni element svih strategija o razvoju turizma, otkad je turizma kao i poslovne i znanstvene kategorije, a to je svima dobro poznato „produženje sezone“.

dmorišni turizam kakav u Hrvatskoj postoji već desetljećima je ne samo izrazito sezonalan, već je i u svakom smislu prekratak da bi se održao kao samostalna i profitabilna djelatnost koja bi kroz cijelu godinu nahranila naše vrijed-

ne dionike i zadovoljila investitore; godina traje 12, a ljetna sezona (jer zimske baš i nemamo) traje svega 3-4 mjeseca, i to ako je sreće. A svima je jasno da se, na žalost, u 3-4 mjeseca ne može zaraditi dovoljno da bi se ne samo preživjela cijela godina, već i da bi ostalo

dovoljno za ulaganja koja su uvijek potrebna. Stoga, nije nimalo čudno da je produženje sezone oduvijek bio glavni argument pri bilo kakvoj raspravi o strategijama ili planiranju poboljšanja rezultata turizma, a koji je pak, sticajem okolnosti, postao

Autor je uspješan profesionalac u MICE industriji s više od 30 godina međunarodnog iskustva, konzultant i predavač u sferama marketinga destinacije, organizacije događanja i pravilne upotrebe tehnologije.

Suvremena trgovina 4(47)

glavni generator hrvatske ekonomije. I tako će ostati još dugo, zato ga i moramo čuvati, poboljšavati i razvijati najbolje što znamo, i na tome ne treba štedjeti. Ono čega će se starije generacije uvijek rado sjetiti i često spominjati onim mlađima – a koje danas govore o medicinskom turizmu, cikloturizmu, gastroturizmu, pustolovnom turizmu i inim nišnim oblicima turizima, od kojih svaki, da budemo jasni, ima svoju važnost i vrijednost, a pogotovo onaj medicinski – je ono što se nekad nazivalo kongresnim turizmom, a danas se zove Poslovni turizam, u svijetu poznatiji kao MICE (Meetings/ Incentives/Conferences/Events) sektor ili Meetings Industry odnosno industrija susreta i događanja. Jer „kongresni turizam“ postoji i produžuje sezonu odavno. Prvi pisani trag neke u Hrvatskoj održane međunarodne konferencije seže u daleko 19. stoljeće (!), točnije u 1885.g. kada je održan skup doktora balneologije u Opatiji, što znači da nam tradicije definitivno ne nedostaje. Ne nedostaje nam ni stručnosti i iskustva među profesionalcima industrije – eto autor ovog teksta je odrastao u kongresnom svijetu, uz oca koji je od 1969 godine bio aktivan u organizaciji kongresa u regiji i šire. Isto tako, Hrvatska je prelijepa zemlja, koja uz to ima i vrlo dobru kongresnu infrastrukturu. Iako je to segment gdje ima najviše prostora za napredak, ipak stoji da se svake godine otvaraju novi i novi, sve bolji i bolji kongresni kapaciteti, najčešće po hotelima.

Prema tome, sasvim je jasno zašto se „stara garda“ stalno poziva na kongresni turizam kao na osnovni zamašnjak i glavni element produženja sezone – jer on to doista i jest, i to već desetljećima. Na žalost, zbog mnoštva otežavajućih okolnosti – u koje nećemo danas ulaziti jer bi mogli napisati ne još jedan članak nego cijelu knjigu – Hrvatska se još dugo neće moći osloniti samo na MICE kao na zakrpu koja će popuniti „vansezonsku rupu“. Najveći problem je, nažalost, i najteže rješiv: ono infrastrukture što imamo, koliko god bilo dobro, jednostavno nije niti dovoljnog kapaciteta, niti danas već standardno očekivanog profila da bi ispunilo zahtjeve najvećih i najvažnijih klijenata. No, bez obzira na to, MICE je tu i dalje, i donosi ozbiljne prihode. Naša poslovična i poznata snalažljivost će pomoći da se neke od barijera lakše preskoče i zaobiđu, pa će se i to vidjeti na rezultatima. Kada svemu tome dodamo i brzorastući i itekako važan medicinski turizam, pa i one ostale poput gastro, eno i cikloturizma – koji još jesu u povojima, ali se razvijaju u iznimno dobrom pravcu, jer ih razvija naša sjajna mladost i kreativa – svi sastojci recepta za rast rezultata su tu.

No, kao i sve drugo, i turizam – bez obzira na vrstu – se mijenja i evoluira, i to ne samo zbog i od pandemije. Svijeta je bilo i prije pandemije, bit će ga i dalje. Kao i sve ostalo u životu, i pandemijske godine treba sagledati sa svih strana, pa tako i s one pozitivne. Koliko god lošeg ona donijela, činjenica je da je pandemija u stvari svima pomogla iskristalizirati mnoštvo dvojbi i pomoći nam saznanjima od kojih ćemo i mi i naši nasljednici imati koristi – a tu se ne misli samo na bolje higijenske navike. Turizam je započeo proces promjena još prije desetak godina, a pandemija je taj proces samo ubrzala. Gost više ne traži samo sunce i more, već traži i ono što svi danas moderno nazivamo „experience“ – dakle doživljaj, jer je doživljaj ono što će pamtiti. Svi koji iole više putuju znaju da su hotelske sobe bilo gdje na svijetu manje-više jednake, ali osjećaj razumijevanja, pa i osjećaj barem prividne pripadnosti lokalnom je nešto što nećemo tek tako zaboraviti. Takve promjene u očekivanjima gosta su ušle u sve sfere i oblike turizma, pa tako i onih nišnih. Kod nekih je to više, kod nekih manje izraženo, ali tu su i ako želimo biti destinacija koju će gosti pamtiti i

Dakle, preduvjete imamo. Dalje, ono što većina profesionalaca u turizmu itekako dobro zna je i činjenica da tzv. kongresni gost odnosno gost iz segmenta poslovnog turizma troši čak 3 do 5 PUTA više novca od klasičnog ljetnog odmorišnog turista… a što je najbolje, to radi u proljeće i jesen – jer kroz ljeto kongresa nema! www.suvremena.hr

turizam

kojoj će se vraćati, onda se moramo tome ne samo prilagoditi nego i biti proaktivni u implementaciji naših vlastitih organizacijskih promjena i pokazati da razumijemo. Pandemija nam je i tu otvorila još jedna vrata, jer su ljudi željni druženja i putovanja.

od 500 km od Zagreba ima kontinentalnih gradova koji samo kroz MICE uprihođuju više novca nego cijela Hrvatska kroz svoju kompletnu turističku ponudu. Dakle, nema nimalo dvojbe je li MICE segment vrijedan truda.

Za potrebe ovog članka zadržati ćemo se na MICE segmentu/Poslovnom turizmu, ne samo zato što je tu već dugo, već i zato što je najkorisniji za širu zajednicu. No, organizirati događanje bilo koje vrste – konferenciju, kongres, training, korporativni ili promotivni event… – nikada nije bilo jednostavno, a u današnjim vremenima taj posao je postao osobito zahtjevan.

Marketing destinacije je tu evidentno iznimno, gotovo pa i krucijalno važan, i zato je vrlo bitna suradnja javnog i privatnog sektora; sjajan primjer za to je MEETEX, jedina hrvatska B2B burza MICE industrije, koja jednom godišnje u Hrvatsku dovodi grupe pažljivo selektiranih stranih gostujućih kupaca/agenata, i spaja ih na unaprijed dogovorenom sastancima 1-na-1 s domaćim dionicima MICE industrije.

Od nas kao destinacije – ili, ako hoćemo, domaćina – se očekuje mnogo, i to ne samo u fazi realizacije, već i u fazi pripreme i natjecanja pri dovođenju događanja. Desetljećima su u Hrvatsku – primarno na obalu, u Dubrovnik, Opatiju, Šibenik... – kongresi dolazili praktički sami od sebe. Danas to više baš i nije tako; mnoge druge destinacije koje su daleko manje atraktivne od Hrvatske – čak i u našem neposrednom susjedstvu – su itekako upregle snage kako bi stvorile povoljnu klimu za privlačenje MICE industrije i kongresnih gostiju, i rezultati koje postižu su sve samo ne loši. Nećemo ih imenovati da ih dodatno ne reklamiramo, ali u krugu

Organizacija takvog skupa nije niti jednostavna niti jeftina, ali uz dobru suradnju s Ministarstvom Turizma, Hrvatskom Turističkom Zajednicom i sustavom svih ostalih turističkih zajednica te partnera i sponzora koji razumiju važnost ovakvog eventa za cijelu zemlju, organizator uspijeva svake godine organizirati događanje koje će agenti ne samo pamtiti nego i koje će rezultirati novim poslovnim suradnjama – jer se na svakom MEETEX-u održi se između 1.000 i 1.500 sastanaka, te se ostvare i osobne veze kroz networking. Dakle, samo proaktivno u promociju, i istovremeno omogućiti ljudima da probaju taj naš „Taste of Croatia“ – jer

Suvremena trgovina 4(47)

se tu doista nemamo čega sramiti. Osim toga, MICE ne mora ostati ograničen samo na razvikane destinacije; naravno da će se većina velikih kongresa smjestiti u Dubrovnik, Split, Šibenik, Opatiju i Zagreb... ali MICE nisu samo kongresi. Dapače, nama bi onaj „I“ za Incentive trebao biti jednako važan kao i M i C za Meetings i Congress, ako ne i važniji, jer je kod incentive događanja gotovo uvijek kvaliteta važniji kriterij od cijene, i jer takva događanja ne iziskuju nikakvu ozbiljnu kongresnu infrastrukturu; a nema tog dijela Hrvatske, bilo kontinentalnog, bilo priobalnog, gdje nećemo moći naći mjesto za ugodno, pa i luksuzno, smjestiti grupu od 20-40 ljudi koji žele samo – uživati. Dakle, moramo biti hrabrog stava i otvorenog uma i pri prezentaciji destinacije. Točno je da nemamo kongresni centar s 5.000 stolica, ali zato je isto tako točno da se po broju lijepih vinarija, dobrih autohtonih restorana i boutique hotela možemo mjeriti i s Toskanom i s Provansom. Hrvatska je zbog niza svima poznatih faktora u stvari obećana zemlja za turizam bilo koje vrste – ali u samom marketingu destinacije treba naći inovativne i atraktivne kanale. Ono što također moramo – tamo gdje već i nismo – je oprostiti se sa stavom da smo jedini, obećani, najpametniji i da sve znamo. Zna-

mo puno i pametni jesmo, ali je dostupnost informacija danas takva da si ne možemo priuštiti ne samo ne pratiti trendove, već ih i sami moramo stvarati. Primjerice, od prošle godine se sve više i više priča o Bleisure turizmu kao novom konceptu – onom koji spaja Business i Leisure turizam, odnosno poslovni i odmorišni. Zar nam to ne zvuči poznato? Zar to nije ono na što se oslanjamo već zadnjih 30 ili 50 godina? Ljudi dođu na kongres, prvi put vide destinaciju, pa se iduće ljeto vrate s obitelji... ili dođu na ljetovanje, pa svom šefu ili kolegi predlože Hrvatsku kao savršeno mjesto za njihovu iduću konferenciju? Naravno da to sve znamo i da to tako funkcionira odavno – ali eto, netko je bio dovoljno inovativan da to predstavi kao novi koncept, odnosno da već staru i uhodanu ideju prikaže kao nešto novo, a u stvari je postojeći sadržaj zapakirao u novu ambalažu. I eto, od nečeg što imamo već desetljećima je DANAS stvoren trend, koji će, kao i svi ostali dobri trendovi (a za ovog provjereno znamo da je dobar) postati standard – a za nas propuštena prilika. Također, od ogromne je važnosti – a što nažalost premalo decisionmakera doživljava dovoljno ozbilj-

no – je da treba naći pravi balans između novih tehnologija i ljudske osobnosti. Tehnologija je hype, tehnologija je in, pandemija je ubrzala već (pretpandemijski) strahovito snažan napredak tehnologija u zadnjih 20-ak godina – pogotovo u sferi komunikacija i dostupnosti informacija, ali... treba misliti na sve i svakog, jer nije svatko jednako spreman promijeniti životne navike. Mlađe generacije će naravno prigrliti promjene i prihvatiti ih spremno, odmah i bez problema... no što je sa starijima koji su još uvijek aktivni i koji su nam zbog svog iskustva – pa i u onom što mladi baš i ne razumiju najbolje – iznimno važni? Kao i u mnogo toga, apsolutno je nužno naći pravu mjeru i u načinu korištenja modernih tehnologija – jer će hibridna događanja koja su intenzivno započela tijekom pandemije ostati i dalje s nama, i kontinuirana obuka kako starijih tako i mlađih generacija će svakako biti nužna. Treba svakako obratiti pažnju i na trenutno sveprisutan trend održivosti, no treba također biti objektivan i imati na umu da je održivost u svojoj srži jedan vrlo kompleksan proces s kojim se ljudi moraju saživjeti, u kojem ljudi moraju podnijeti i neke žrtve i pristati na određene kompromise. Uz to,

održivost dolazi uz određenu cijenu koja nije mala; ako govorimo o specifičnoj održivosti – u našem slučaju o održivosti evenata – ona je doista iznimno teška za postići, što god nam neki „stručnjaci“ tvrdili ili što god neka destinacija tvrdila za sebe. Da, nećemo koristiti plastične čaše i boce; da koristit ćemo aplikacije umjesto tiskanja materijala i pingvina; da, pazit ćemo da ne koristimo klimu ako su otvorena vrata; da, nećemo bacati puno hrane... ali nekako zaboravljamo da daleko najveći Carbon footprint ostavljaju putovanja, pogotovo avionima. A kako ćemo se skupiti na kongresima ili realizirati išta u turizmu ako nećemo putovati? Pandemija je pokazala i dokazala da, uz svu moguću tehnologiju, Zoom-ove, Skype-ove, platforme za virtualne event-e, Virtual Reality.... NIŠTA ne može zamijeniti ljudski, socijalni kontakt. U svima nama je ipak ostao jedan mali, mali komadić one faze razvoja ljudske vrste koju zovemo plemenskom, i dok je ljudi, biti će i želje za druženjem. Biti će zanimljivo vidjeti kako će izgledati razvoj te ljudske potrebe u budućnosti; jedna lasta ne čini proljeće, pa tako niti proljeće 2022 – prva prava post-pandemijska kongresna sezona – ne može biti konačno mjerilo, ali je zanimljivo da se broj učesnika prisutnih uživo (na isti broj događanja kao i prije pandemije) smanjio za više od 30%. Zaključno, izazova ima mnogo, ali ključ razvoja mora biti prvenstveno rad na sebi, a ne trošenje energije u borbi protiv konkurencije. U turizmu, kao i u gotovo svakoj drugoj industrijskoj grani, moramo biti svjesni da je posao – kao dio života i život sam – jedan proces, putovanje, i da se ništa ne ostvaruje instantno. Moramo usmjeriti naš trud, našu kreativnost i naše znanje u „igru“ koja praktički nema krajnji i finalni cilj, već je cilj u stvari neprekidno se razvijati i učiti. ST www.suvremena.hr

turizam

Gospodarska prilika i izazov

Halal turizam u Hrvatskoj piše: prof. dr. sc. Esad Prohić

Turizam u Hrvatskoj kroz godine se nametnuo kao najvažnija grana gospodarstva, no, kako bi tako i ostalo, od iznimne je važnosti ići ukorak sa svjetskim trendovima i svakome gostu ponuditi sve ono što mu je potrebno, kako bi se u našoj zemlji osjećao opušteno kao kod kuće. Halal turizam definitivno je jedan od njih.

ako bi se prepoznao značaj koji halal turizam donosi i kao extra profit, ali i nova ponuda u, rekao bih, bezpoštednom natjecanju za svakog, a posebno visoko platežnog gosta, potrebno je upoznati se s posebnostima koje korisnici halal turizma traže, ali i mogućnostima koje hrvatski turistički sektor može ponuditi na tom novom tržištu turističkih usluga i servisa. Pa krenimo od definicije halala. Halal Halal se može razumijevati u jezičnom, vjerskom, kulturološkom, zdravstvenom i drugim značenjima. Sama riječ arapskoga je podrijetla, a u doslovnom prijevodu znači „odvezan“, tj. „oslobođen od zabrane“, no može značiti i „oprost“. Ipak, najčešće se prevodi kao „dopušten“. U vjerskom smislu halal predstavlja sve „ono što je vjerom dopušteno činiti, odnosno što je oslobođeno stega zabrane“. Riječ je o relativno novom obliku turističke ponude, a podrazumijeva da se turistima islamske vjeroispovijesti omoguće dva osnovna aspekta: 64

Suvremena trgovina 4(47)

•

konzumacija halal hrane u ugostiteljskim objektima te

•

uvjeti za dostojno obavljanje vjerskih obreda u skladu sa standardima.

Koncept halal turizma nastao je u svojem punom značenju u posljednjem desetljeću, a s obzirom na iznimno brz rast uskoro bi mogao postati najrezistentniji oblik turizma, te je nužno da brojne zemlje svoje usluge prilagode gostima koji uglavnom dolaze iz zemalja Arapskog zaljeva, Bliskog istoka te sjeverne Afrike. Hrvatska ostvaruje izniman rast broja turista iz ovih zemalja što samo govori u prilog tome koliko je važno da ugostitelji i hotelijeri prepoznaju važnost širenja ponude kad je halal turizam u pitanju, a kako bi svi gosti koji posjete našu zemlju mogli maksimalno uživati u svemu što ona nudi, pritom ne zanemarujući svoja vjerska uvjerenja, obveze i navike. U osnovi to podrazumijeva posebnu halal hranu koja se ne smije miješati s ostalom, što znači da je obvezno upotrebljavati i posebne noževe, posude, lonce, daske i ostali pribor za pripremu same hrane. U hotelskim sobama potrebno je

da se nalazi prostirka za molitvu te Kuran, a u minibarovima valja u potpunosti izbaciti alkoholna pića. No, halal turizam ima perspektivu ponuditi mnogo više od klasične ponude. Tako je uz wellness-turizam, u kojem je neophodno upotrebljavati posebnu kozmetiku koja odgovara uvjetima certifikata, posebno zanimljiv i onaj zdravstveni, a koji se polako ali sigurno otvara i prema istočnom tržištu. Budući da je omjer cijene i kvalitete zdravstvenih usluga u Hrvatskoj iznimno konkurentan u usporedbi s mnogim drugim razvijenim zemljama,

sve više gostiju u našu zemlju dolazi radi liječenja ili pak raznih estetskih zahvata i korekcija. Kad je riječ o ovoj grani halal turizma, isto je tako vrlo važno voditi računa o posebnoj prehrani, ali i mogućnosti razdvajanja ženskih i muških pacijenata, dok je kongresni halal turizam tek u začetcima te se procjenjuje da će u idućih pet godina rapidno rasti. Ponuda halal hrane iz mjeseca u mjesec na sve je zavidnijoj razini. Brojni restorani odavno su osigurali halal certifikat, a i brojne tvornice, posebno one koje proizvode slatkiše, u svojoj ponudi nude i više od sto artikala koji zadovoljavaju kriterije halal certifikata. U cijeloj se zemlji trenutačno halal certifikatom može pohvaliti 21 hotel te sedam turističkih agencija, a broj raste iz mjeseca u mjesec kako bi se apsolutno svaki gost koji posjeti našu zemlju osjećao zadovoljno. Kako bi se certifikat dobio, nužno je svoju proizvodnju uskladiti sa zahtjevima halal standarda, koji utvrđuje zahtjeve i mjere koje se moraju poduzeti kako bi halal kvaliteta bila osigurana. Standardom se utvrđuje što je dopušteno, a što zabranjeno prema islamskim propisima, kako se vrši klanje halal životinja, kako se obilježavaju halal proizvodi, koji su aditivi halal a koji nisu, te kako se certificira i provjerava poštovanje odredaba standarda. Halal tržište iz godine u godinu bilježi rast ponude i potražnje, a trenutna vrijednost procjenjuje se na 2 trilijuna američkih dolara, s gotovo dvije milijarde korisnika. Halal turizam svakako je nešto što se ne bi smjelo zanemariti, a da Hrvatska ide ukorak sa svijetom, svjedoči i činjenica da je u studenome prošle godine upravo grad Opatija bio domaćin Svjetskog halal dana (engl. World Halal Day). Ovaj međunarodni kongres održan je povodom 100. godišnjice institucionalnog priznanja islama u Republici Hrvatskoj u organizaciji Centra

za certificiranje halal kvalitete, jedine ovlaštene institucije Islamske zajednice u Hrvatskoj za certificiranje proizvoda i usluga (www.halal.hr), koji je pokrenuo projekt razvijanja halal turizma i promociju Republike Hrvatske kao nove halal friendly destinacije. Mnogi ugostitelji, hotelijeri i nuditelji turističkih usluga općenito u Hrvatskoj prepoznali su vrijednost ovog oblika turizma, te u svoje sustave kvalitete također pridodali i Halal standard. Nositelji halal certifikata u Hrvatskoj mogu se vidjeti na sljedećoj poveznici: http://halal.r/pruzatelji-usluga tako da se zainteresirani, ali i korisnici usluga mogu informirati gdje i kako se mogu koristiti uslugama ove specifične grane gospodarstva. Organizatori ovog specificnog dogadaja bili su Centar za certificiranje halal kvalitete i Islamska zajednica u Hrvatskoj. Tijekom ceremonije otvaranja, muftija dr.sc. Aziz ef. Hasanovic i rukovoditelj Centra za halal certificiranje Aldin Dugonjic dodijelili su posebna priznanja najzaslužnijim poduzecima, hotelima i institucijama za razvoj halal tržišta i turizma u Hrvatskoj medu kojima su Podravka d.d., Kraš d.d., Vindija d.d., Naše klasje d.o.o., hoteli Westin, Bonavia, Aristos, Turist, Baška, kao i osnovna škola Matije Gupca koja je pionir u regiji u implementaciji halal standarda u školstvu. Poštujući ograničenja zadana pandemijom Covid-19, Halal In Travel Global Summit 2022 (HITGS2022) održan je on-line od 31. svibnja do 2. lipnja 2022. Glavna tema skupa bila je stvaranje preduvjeta za povratak aktivnosti u području halal turizma po prestanku ograničenja, prije svega vezanih za putovanja. Tim je povodom, održan i panel s fokusom na krstarenje, gdje je i Hrvatska predstavljena kao halal friendly destinacija i posebno kao mogućnost organizacije luksuznih turističkih tura za turistkinje islamske vjeroispovjesti duž Jadranske obale na luksuznim jahtama. Time

je i ta turistička usluga predstavljena i za ovu grupu gostiju. Očekivano otvaranje turističkog tržišta omogućilo je da se nakon prošlogodišnjeg, vrlo uspješnog premijernog Halal Business Foruma (HBF), drugo izdanje HBF-a, u organizaciji Centra za certificiranje halal kvalitete, prema programu održi 4. i 5. listopada 2022. godine u Zagrebu, u hotelu Westin. Pokrovitelji ovog jedinstvenog događaja su tri hrvatska ministarstva – Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo poljoprivrede, uz partnerstvo mnogih domaćih i međunarodnih ustanova poput Hrvatske gospodarske komore, Turističke zajednice Grada Zagreba, Advantage Austria, Foreign Economic Relations Bord (DEIK) Turska, Islamic Chamber Research and Information Center (ICRIC) Iran, Standards and Metrology Institute for Islamic Countries (SMIIC), United World Halal Development (UNWHD), Singapur, World Halal Summit (WHS), Halal Focus, Verify Halal i drugi. Na Forumu će sudjelovati iz više zemalja EU, zemalja regije – Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Velike Britanije, kao i Indonezije, Malezije, Singapora, Irana, Turske, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sjedinjenih Američkih Država. Slijedom toga i nakon tih najavljenih događanja očekujemo još snažniji i kvalitetniji porast ove specifične gospodarske aktivnosti u kojem će, uvjereni smo, i hrvatski gospodarstvenici pronaći svoje mjesto i pozicinionirati se na globalnom tržištu halal usluga i servisa. A turistički sektor je taj koji je, prema dosadašnjim iskustvima, sposoban u kratkom roku prilagoditi se i pripremiti za nove društvene i gospodarske izazove. Očekujemo Vas na Hala Business Forumu u Zagrebu ove jeseni i raST dujemo se Vašem dolasku. www.suvremena.hr

u žarištu

Kako zadržati prodajno osoblje?

Jedan od pet zaposlenih u Sjedinjenim Državama radi u maloprodajnom i ugostiteljskom sektoru, a najmanje polovica prvih maloprodajnih radnika razmišlja o davanju otkaza. Dok ljudi diljem zemlje preispituju što žele i trebaju od svojih poslova, trgovci na malo i dalje će snositi najveći teret velikog odljeva. Što mogu učiniti da ovo turbulentno razdoblje pretvore u neki novi trend? Novo istraživanje otkriva koji su aspekti iskustva zaposlenika najvažniji maloprodajnim radnicima u SAD-u. Trgovci na malo moraju stoga obratiti veliku pozornost nekim važnim pojavama i djelovati brzo ili riskiraju gubitak više od polovice prodajnog osoblja.

eliko osipanje, mnogobrojne ostavke i veliki ponovni pregovori. To je trenutno činjenično stanje. Bez obzira na to kako to nazovete, činjenica je da ako tvrtke ulože zajednički napor kako bi bolje razumjele zašto zaposlenici daju otkaz i poduzmu značajne mjere da ih zadrže, te tvrtke mogu promijeniti trend i ve66

Suvremena trgovina 4(47)

lika nestašica za njih može postati velika uspješnica. Kako? U rujnu 2021. McKinsey je proveo svoju prvu veliku anketu o smanjenju broja zaposlenih. Nedavno je to istraživanje ažurirano dubljim proučavanjem određenih područja. Dio američkog gospodarstva koji je najviše pogođen velikim osipanjem odnosi se u prvoj liniji na po-

dručju maloprodaje. Svoje uvide iz ovog najnovijeg istraživanja pokušavamo samo naznačiti, jer vjerojatno slične pojave, čak i trendove, možemo očekivati i kod nas. Vrijednost na kocki Izvršni direktori maloprodaje suočavaju se s golemim izazovima: in-

flacijom, prekidima u opskrbnom lancu i tako dalje. Gdje bi osipanje trebalo biti na dnevnom redu CEOa i zašto? Jedan od svakih pet radnika u Sjedinjenim Državama zaposlen je u maloprodajnom i ugostiteljskom sektoru. To je više od 30 milijuna radnika. Dakle, ovo nije samo problem maloprodaje, restorana i ugostiteljstva; to je također američki problem. Ako pogledamo vjerojatnost da će ti radnici napustiti ovaj određeni sektor, njihova je „stopa odustajanja“, kako to nazivaju vladini podaci, gotovo dva puta veća od nacionalnog prosjeka u drugim sektorima. Ovo je grupa koja je ogromna i napušta svoja radna mjesta puno češće nego zaposlenici u bilo kojem drugom sektoru. Oni također prijavljuju gotovo 30 posto veću vjerojatnost da napuste svoje poslove nego što smo vidjeli u drugim sektorima. To sigurno ima goleme implikacije na ukupno američko gospodarstvo. Iz razgovora s vodećima u maloprodaji, restoranima i ugostiteljstvu, također je znano da postoji veza s konačnom izvedbom i korisničkim iskustvom. Kako god pogledate, to je prilično velik problem. Na kocki je velika vrijednost. Fleksibilnost za zaposlenike na prvoj liniji Koji su naglasci istraživanja? U anketi koja je obuhvatila više od 1000 maloprodajnih zaposlenika u Sjedinjenim Državama u svim maloprodajnim sektorima i formatima – uključujući trgovine mješovitom robom, veleprodajne trgovine, restorane i trgovine odjećom – nekoliko se stvari istaknulo. Prvo, zašto bi ljudi mogli odlučiti napustiti svoje maloprodajne poslove. Glavni pokretač odlaska bila je fleksibilnost i trebali bismo se vratiti na nju, jer je zanimljiva iz više razloga. Sljedeća dva su razvoj karijere te zdravlje i blagosta-

nje. Postoji jedan uočljiv izostanak među prva tri, što je kompenzacija - zapravo dolazi na četvrto mjesto. Zaokruživanje prvih pet značajan je posao. Jedna zanimljiva stvar je da pojam naknade i minimalne plaće stvarno privlači pažnju u naslovima. Definitivno je važno, ali nije najvažnije. Kratkovidna usredotočenost na plaću ostavit će vas ‘na hladnom’ tijekom ove velike iscrpljenosti ili velike privlačnosti. Zaposlenici u prvoj liniji maloprodaje traže širi raspon stvari. Dva su razloga zašto je to važno. Prvo, kada usporedite maloprodaju s drugim industrijama, fleksibilnost iskače kao jedinstvena. Maloprodaja je jedina industrija u kojoj je fleksibilnost glavni pokretač zašto biste mogli napustiti posao. To je kontraintuitivno, s obzirom na to da u prvom maloprodajnom poslu morate biti u trgovini i pomagati kupcima. Drugo, u većini drugih industrija, postoje jedan ili dva pokretača koji se stvarno ističu. Popis za prvu liniju maloprodaje puno je duži; prvih pet koje smo iznijeli doista su važni. Zapravo, u prvoj liniji maloprodaje, sedam ili osam najboljih pokretača su ključni elementi. Ono kako to izgleda je skup izbora za svakog radnika u trgovini: „Koji posao želim raditi na ovaj dan? Bih li želio raditi na blagajni i odjavljivati kupce ili raditi u stražnjoj sobi ili na policama zaliha? Želio bih se savjetovati i prodavati proizvode kupcima?“ Usput, njihova će se plaća promijeniti u skladu s poslom koji odaberu tog dana i koliko sati rade, sve dok su obučeni za tu određenu sposobnost. Prodavač je primijetio veliko poboljšanje u stopi zadržavanja nakon uvođenja ovoga. Što je najvažnije za pojedine segmente zaposlenika? Dakle, želja za većom fleksibilnošću razlog je broj jedan zašto maloprodajni radnici na prvoj liniji traže novi posao. Ali, kao što je već

navedeno, postoji nekoliko drugih važnih razloga, a istraživanje MacKinseya otkrilo da postoje različiti motivatori za različite segmente prve linije maloprodajne radne snage, zar ne? Na primjer, različiti aspekti iskustva zaposlenika važniji su za mlađe nego za starije zaposlenike. Što reći o tim razlikama? Ono o čemu zaposlenici brinu razlikuje se među trgovcima, ali i unutar svakog trgovca. Kada pogledamo istraživanje, vidimo da neke od ovih razlika iskaču. Maloprodaja je jedina industrija u kojoj je fleksibilnost glavni pokretač zašto biste mogli napustiti posao. Prilike za ugradnju fleksibilnosti u maloprodajni posao na prvoj liniji nisu odmah očite, obzirom na to da zaposlenici na prvoj liniji moraju biti fizički u trgovini i pomagati kupcima. Koji su kreativni načini na koje trgovci nude fleksibilnost? Za prvu liniju maloprodaje, fleksibilnost znači predvidljiv raspored, predvidljivo radno vrijeme, mogućnost odabira dana kada rade i vremena kada počinju raditi, te neovisnost i kontrolu nad načinom obavljanja posla. Ovo može zvučati jednostavno, ali ima veliki utjecaj na zaposlenike na prvoj liniji. Čak i prije pandemije, zaposlenici su tražili veću kontrolu nad time kada i kako rade svoj posao. To ne znači da kompenzacija, jer je postavljena tek na četrvto mjesto, nije važna; to više znači da naknada nije dovoljna da zadrži zaposlenike na prvoj liniji. Imaju više mogućnosti. Ako naknada postane glavni razlog, zaposlenici traže sve te dodatne elemente - poput dobrobiti i fleksibilnosti - kako bi ostali na poslu umjesto da traže novi. Dakle, želja za većom fleksibilnošću razlog je broj jedan zašto maloprodajni radnici na prvoj liniji traže novi posao. Priredio A.G. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Republika Hrvatska – start up nacija pišu: doc. dr. sc. Zorica Krželj-Čolović, Sveučilište u Dubrovniku prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž, Sveučilište u Dubrovniku doc. dr. sc. Ivona Milić Beran, Sveučilište u Dubrovniku

Uvod Važan činitelj stvaranja konkurentskih prednosti svake nacionalne ekonomije leži u razvoju poduzetništva. Poduzetništvo se može promatrati kao praksa, ali isto tako i kao poseban način razmišljanja, ponašanja i rješavanja problema u svim područjima ljudskog djelovanja. Poduzetništvo dobiva novi značaj unutar gospodarskog sustava Republike Hrvatske, postaje uzdanicom daljnjeg napretka, 68

Suvremena trgovina 4(47)

gospodarskog i društvenog razvoja, te se kao takvo promiče stvaranjem poduzetničke klime i ostalih uvjeta koji će pomoći pojedincima na način da oslobode njihovu kreativnost i prihvaćanje rizika, ali isto tako i nagrade koje poduzetništvo donosi. Poduzeća koja dobivaju sve veću važnost u Republici Hrvatskoj su start up poduzeća. Postoje dvije vrste start up poduzeća. Start up poduzeća u klasičnim granama poslovanja umjere-

nog rasta i start up visoko tehnološka poduzeća specijalizirana u grani visoke tehnologije. Upravo prema visoko tehnološkim start up poduzećima investitori su najviše orijentirani zbog veće mogućnosti zarade. Da bi Hrvatska postala jedna od start up nacija potrebno je stvarati nove, konkurentne proizvode i poslovno efikasna poduzeća. Tehnološki parkovi, poduzetnički inkubatori, akceleratori i razvojne

agencije su najvažniji dijelovi poduzetničke infrastrukture i njihova uloga u razvoju poduzetništva je velika. Također vrlo važna je potreba i za financiranjem poduzetničkih projekata gdje važnu ulogu čine poslovni anđeli. 1. Start up poduzeća u Hrvatskoj Da bi netko mogao uspjeti u bilo čemu, jako je važna okolina u kojoj djeluje, koja ga potiče ili onemogućava i vrijednosni sustav koji cijeni ili ne cijeni izvrsnost i izuzetne rezultate. Prema GEM istraživanju percepcija o prilikama za pokretanje poslovnog poduhvata u Hrvatskoj iznad je prosjeka EU i u 2019. i u 2020. godini. Veće učešće rastućih poslovnih poduhvata dovodi do stabilnosti i vitalnosti gospodarstva. Kompleksnost tržišta i poduzetničke okoline određuje intezitet rasta poslovnih poduhvata. Prema OECD-u definicija brzorastućih poduzeća kaže da su to ona poduzeća koja imaju godišnji rast zaposlenih ili prometa veći od 20% godišnje u trogodišnjem razdoblju ili ukoliko poduzeće ima rast zaposlenih po godišnjoj stopi od 10% ili više također u trogodišnjem razdoblju (https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index. php?title=Glossary:High-growth_ enterprise). U 2018. učešće brzorastućih poduzeća u EU, mjeren rastom zaposlenih, za 10% ili više je 11,9% (172.000 poduzeća) koja zapošljavaju 15,9% (13,9 milijuna od ukupnog broja zaposlenih u EU), dok je u Hrvatskoj učešće brzorastućih poduzeća 12,1% koja zapošljavaju 14,3% svih zaposlenih, odnosno 1675 brzorastućih poduzeća zapošljavalo je 110.247 zaposlenih. Skok u broju brzorastućih poduzeća i broju zaposlenih u 2019. godini je značajan: 1825 poduzeća koja su zapošljavala 186.266 zaposlenih (https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/bd_9pm_ r2/default/table?lang=en).

Procjene su da u Hrvatskoj trenutačno djeluje između 500 i 1000 start up poduzeća. Među top 25 hrvatskih start up poduzeća su mlada, inovativna tehnološka poduzeća s različitim rješenjima – od primjene tehnologije u poljoprivredi i poboljšanju zdravlja, preko tehnologija koje pomažu čitanju, automatizaciji zamornih poslova, kvalitetnijem obrazovanju, zaštiti privatnosti, pa do robotičkih start up poduzeća koja koriste umjetnu inteligenciju i blockchain te unaprjeđuju ponudu financijskih usluga. Prema podacima FINA-e najperspektivnijih 25 start up poduzeća u Hrvatskoj premašili su prihod od 10 milijuna eura, rasli i do 10 puta i brojali gotovo 300 zaposlenih. Najbrže rastući hrvatski start up na popisu je blockchain platforma AMPnet, čiji je prihod prema Fini u 2020. godini skočio za 13.566 posto na 2,88 milijuna kuna. Radi se o platformi za vođenje energetskih zadruga i električnih opskrba odnosno koriste blockchain kako bi posredovali između krajnjih korisnika i servisa za električnu opskrbu. Kroz aplikacije se osigurava mogućnost praćenja korisnika, plaćanje računa za struju i praćenje proizvodnje (https://www.netokracija.com/ampnet-greenpeace-investicija-innoenergy-169195). Prema podacima FINE iz 2020. godine najveći prihod imalo je start up poduzeće Aircash ukupno 27,5 milijuna kuna. Radi se o domaćem fintech (financijska industrija) start up poduzeću koje zapošljava 20 zaposlenika. Ima više od 120.000 aktivnih korisnika. Riječ je o mobilnoj aplikaciji za plaćanja koja omogućava slanje i primanje novca, plaćanje računa i različite uplate. Član je vodećeg udruženja za digitalna plaćanja u EU-EDPIA (https://aircash.eu/aircash-priprema-iskoraki-sirenje-u-sloveniju-austriju-i-njemacku-novac-hr/). Najveći broj zaposlenih po podacima iz 2020. broji solinsko start up

poduzeće Include s 52 zaposlenika. Include je vodeći globalni proizvođač solarnih uličnih klupa. Njihov glavni proizvod, Steora pametna klupa, pruža punjenje uređaja, WiFi, senzore te web nadzornu platformu za prikupljanje i analizu podataka (https://split-techcity.com/ zajednica/include). Najveći iznos investicija, među 25 top start up poduzeća u Hrvatskoj, od 9,34 milijuna dolara ostvario je Memgraph. Memgraph Community Edition (MCE) dostupan je s BSL licencom (Business Source License) koja znači otvorenost koda u većini situacija, od onih za osobne potrebe, do onih komercijalnih. MCE verzija omogućuje unošenje podataka kroz datoteke poput CSV, sustave kao S3, ali i direktno iz Apache Kafka. Ti podaci se tada transformiraju u graf modele. Time će računalni inženjeri imati potpunu slobodu za uvid, inspekciju i uklanjanje pogreški u Memgraph kodu (https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/hrvatski-startup-memgraphostvario-vise-od-9-milijuna-dolara-investicija-predstavio-novu-verziju-platforme-i-najavio-zaposljavanja-139046). 2. Poduzeća „jednorozi“ u Hrvatskoj Jednorog je privatno poduzeće čija je vrijednost milijardu ili više dolara. Većina jednoroga započinje kao mali start up, baš kao i gotovo svako drugo poduzeće na svijetu. Ulaganje u jednoroge obično se vidi kao vrlo rizičan pothvat s potencijalom da donese visoke prinose. Općenito, ulagači u jednoroge su privatni fondovi, bogati pojedinci i izravni vlasnici ili zaposlenici jednoroga. Potrebno je napomenuti da su jednorozi po definiciji privatna poduzeća koja nisu izašla na burzu te su njihove financije, investitori i troškovi privatni i povjerljivi, a valuacije se često računaju po limitiranim dostupnim podacima i prowww.suvremena.hr

praksa i očekivanja Rimac Automobili

cjenama. Jednorozi se često pojavljuju iz brzorastućeg tehnološkog sektora, ali nema razloga da proizvodnja, usluga ili druga vrsta pokretanja ne mogu postići status jednoroga. Tako ih se može pronaći u umjetnoj inteligenciji, prijevozu, maloprodaji, kibernetičkoj sigurnosti, upravljanju podacima i analitici, fintech, zdravlje, softver, telekomunikacije, te lanac opskrbe i logistika. Od srpnja 2021. u svijetu djeluje više od 700 provjerenih jednoroga (https://portalfamososbr.com/hr/pages/10657-what-isa-unicorn). Među deset najvećih jednoroga na svijetu, četiri ih je iz SAD-a, po dva su iz Kine i Ujedinjenog Kraljevstva te po jedan iz Švedske i Australije. Prema podacima CBInsight iz lipnja 2022. godine najvrjedniji jednorog je ByteDance iz Kine čija je vrijednost procijenjena na 140 milijardi dolara i stoji iza popularne aplikacije TikTok (https://www.cbinsights.com/research-unicorn-companies). Gledajući Izrael kao najpoznatiju svjetsku start up naciju, zanimljiva je činjenica uspoređujući ga s Hrvatskom, po površini manja zemlja, a po broju stanovnika i više nego dvostruko veća, broj jednoroga je četverostruko veći (8 jednoroga) od Hrvatske (2 jednoroga). Međutim, Hrvatska jako dobro stoji ne samo na regionalnoj i europskoj razini, nego po nekim 70

Suvremena trgovina 4(47)

parametrima i na globalnoj. Uspoređujući broj jednoroga (Infobip i Rimac) na ukupan broj stanovnika, Hrvatska se smjestila na visoko 7. mjesto u svijetu. Jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja – bruto domaći proizvod (BDP) mjeren metodom pariteta kupovne moći, Hrvatska se, s dva jednoroga, po tom mjerilu nalazi odmah iza Izraela i Estonije na 3. mjestu. Ako se uzme broj jednoroga po BDP-u po stanovniku, onda se Hrvatska smjestila na 15. mjesto na globalnoj razini. U Hrvatskoj pored zasad jedina dva jednoroga, još ima jako puno uspješnih poduzeća u tehnološkom sektoru – od Nanobita koji se prodao za 148 milijuna dolara, pa sve do poduzeća kao što su Photomath, Microblink, Orqa, Agrivi, Robotiq. ai, Oradian, STEMI, Own.Solutions i Gideon Brothers, koji svi uglavnom uspješno plove start up vodama. Tu su još i jako uspješne agencije poput Infinuma, Degordiana, Q-a i Fivea (https://www.netokracija.com/unicorn-jednorog-hrvatska-177282). Prvi hrvatski jednorog je Infobip iz Vodnjana koji je u nezavisnom istraživanju britanske analitičke kuće Juniper Research proglašen najboljim svjetskim pružateljem usluga među „cloud“ komunikacijskim platformama i vodećim u segmentu razmjene mobilnih poru-

ka. Infobip je inače vodeća IT kompanija u regiji (https://vijesti.hrt. hr/gospodarstvo/hrvatski-jednorozi-brzorastuce-privatne-tvrtkevelike-vrijednosti-3260907). Infobip je globalna IT i telekomunikacijska tvrtka koja pruža usluge mobilnih komunikacija u oblaku (cloud) za poslovne korisnike. Portfelj čine profesionalna rješenja za obradu i dostavu SMS i voice poruka, telefonskih poziva, push notifikacija, emaila te poruka putem popularnih messaging aplikacija. Na popisu klijenata su društvene mreže, internetske kompanije, mobilne messaging aplikacije, banke, marketinške agencije i korporacije, kao i neprofitne organizacije i javne ustanove. Tržišna vrijednost mu se procjenjuje daleko iznad milijarde dolara, primio je 300 milijuna dolara investicije i daleko je premašio brojku od 3000 zaposlenih (https://novac. jutarnji.hr/novac/business-outlook/prvi-popis-hrvatskih-igraca-koji-su-velicinom-jednorozi-ili-najblizi-tom-statusu-15136675). Rimac Automobili osnovani su 2009. godine iz ljubavi prema automobilizmu i s vizijom stvaranja automobila visokih performansi za električnu eru. Rimac automobili su usredotočeni na projektiranje, inženjering i proizvodnju električnih hiperautomobila i komponenti visokih performansi za globalnu automobilsku industriju (https://www.rimac-automobili.com/about-us/). Rimac Grupa prikupila je 3,78 milijardi kuna ili 500 milijuna eura u investicijskom krugu D, čime tržišna vrijednost kompanije premašuje dvije milijarde eura (https://www.vecernji. hr/techsci/rimac-grupa-prikupila378-milijardi-kuna-od-investitora-ove-godine-planiraju-zaposlitijos-700-ljudi-1591043). Ključni novi ulagači su SoftBank Vision Fund 2 te Goldman Sachs Asset Management, uz sudjelovanje postojećih dioničara Rimac Grupe, uključujući Porsche i InvestIndustrial. Svi investitori imaju udjel u Rimac Gru-

pi, dok Mate Rimac, osnivač tvrtke te izvršni direktor Rimac Grupe i dalje posjeduje najveći udio u kompaniji. Rimac Grupa ukupno zapošljava više od 1500 ljudi, s tim da ih u Bugatti Rimcu radi 500-tinjak od toga 150 u Francuskoj, dok je 1000 ljudi zaposleno u Rimac Technologyju. Potrebno je spomenuti još dva poduzeća koja bi u vrlo bliskoj budućnosti mogli postati jednorozi. Prvi među njima je poduzeće Gideon Brothers iz Osijeka koje proizvodi mobilne robote temeljene na umjetnoj inteligenciji i 3D robotskom vidu, koji su od investitora već prikupili 32 milijuna dolara. Zatim je tu još i poduzeće Photomath koji je razvio mobilni računalni algebarski sustav s proširenim optičkim sustavom za prepoznavanje znakova dizajniran za korištenje s kamerom pametnog telefona za skeniranje i prepoznavanje matematičkih jednadžbi; odnosno, radi se o aplikaciji koja prikazuje postupna objašnjenja rješavanja (https://photomath.com/). 3. Poslovni anđeli Potreba za financiranjem poduzetničkih projekata najveća je prepreka s kojom se susreću poduzetnici i ukoliko ne nađu zadovoljavajuća rješenja, njihova ideja nikada neće biti ostvarena. Među brojnim načinima financiranja poslovne ideje, poslovni anđeli, zbog odnosa kojeg uspostavljaju s poduzetnikom, predstavljaju po svemu specifičan oblik financiranja (Garača, M., Marjanović, I., 2010., str. 75). „Poslovni anđeli (eng. business angels) su bogati pojedinci koji traže poduzetničke pothvate u koji žele uložiti svoja sredstva u zamjenu za stjecanje vlasničkog udjela u poduzeću.“ (Dobre, R., 2006., str. 168). Četiri su osnovne skupine poslovnih anđela: anđeli čuvari – bivši uspješni poduzetnici u istom sektoru u koji ponovno žele ulagati; anđeli poduzetnici – imaju iskustvo poduzetničkog

pothvata, ali u nekom drugom sektoru različitog od onog u koji ulažu; operativni anđeli – imaju iskustva i znanja stečena u određenoj industriji, ali radeći u velikim poduzećima, te financijski anđeli – investiraju isključivo radi ostvarivanja povrata na uložena financijska sredstva (Cvijanović, V., i dr., 2008.). Tijekom 2020. godine poslovni anđeli su investirali u Europi 767 milijuna eura od čega najviše u fintech sektor (18%), 13% u sektor razvoja softvera i 10% u sektoru zdravstva (https://www.eban.org/statistics-compendium-2021-european-early-stage-market-statistics/). Najrazvijenija tržišta poslovnih anđela su u Engleskoj i Njemačkoj. EBAN – Europen Business Angel Network okuplja sve mreže poslovnih anđela u Europi, a osnovana je 1999. godine u suradnji s Europskom komisijom. U Europi trenutno funkcionira 408 mreža. U Hrvatskoj poslovni anđeli se smatraju da su još u razvoju. Mreža poslovnih anđela u Hrvatskoj CRANE je neprofitna udruga koja okuplja privatne investitore koji su zainteresirani za ulaganja u inovativne tvrtke u ranom stadiju razvoja.

tegracijom posjetitelja nekog eventa s društvenim mrežama, kontrolom ulaza i beskontaktnom naplatom raznih usluga na tom eventu. Zatim je tu čak 11 članova CRANEa koji su investirali u hrvatski gaming studio Hyperion iz Jastebarskog. Investicija je dogovorena po valuaciji 500.000 eura, a poslovnim anđelima CRANE-a pripast će nešto manje od 20% novoosnovane londonske tvrtke (https://profitiraj.hr/cak-11-clanova-crane-a-investiralo-u-hrvatski-gaming-studiohyperion/). Dvoje članova CRANEa, Mihovil Barančić te u savjetničkoj ulozi Saša Cvetojević, investirali su u poduzeće LiKeRi d.o.o. za proizvodnju inovativnih likera jedinstvenih okusa s naglaskom na tradicijsku komponentu proizvoda otoka Krka. Ugovor o investiciji vrijedan je 20.000 eura između Valinee Vinger – vlasnice startupa ULTIJACK i Davorina Štetnera – predsjednika Hrvatske mreže poslovnih anđela za višenamjensku jaknu koja u sebi sadržava punjač za baterije, pripremu za slušalice, multifunkcionalne odjeljke te mnoštvo drugih inovativnih detalja.

Udruga je pokrenuta 2008. godine zajedničkom inicijativom partner institucija Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Poteza Ventures, Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije, Udruge za poticanje softverskog i online poduzetništva Initium i uspješnih poduzetnika Damira Sabola i Hrvoja Prpića (Učilište Studium, 2015., str. 43). Do 2018. godine, članovi CRANE-a u hrvatske tvrtke uložili su više od 35 milijuna kuna (http://crane.hr/onama/). U 2019. godini ukupna ulaganja članova CRANE-a, kojih je 35, iznosila su više od 4 milijuna kuna što predstavlja povećanje ulaganja od 78% u odnosu na prethodnu godinu. (CEPOR, 2020, str.75). Ulaganja članova su različita. Mihovil Barančić je uložio 150.000 kuna u SnapTap, start up koji se bavi in-

Članovi CRANE-a su investirali u primjerice Peep-mobilnu aplikaciju koja pretvara račun na Instagramu u poslovnu web stranicu; X8 cilj stvaranja kripto valute koja će imati izrazitu stabilnosti, a X8 valutom ili coinom upravljat će sustav umjetne inteligencije ARM AI koji će raspoređivati kapital između osam glavnih fiat valuta i zlata www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

PO BIOS Osijek

u realnom vremenu, te Bonamie online modna destinacija, za sve samopouzdane mlade djevojke, koja nudi najnovije svjetske trendove s modnih pista i outfita popularnih trendseterica, a osnivači biraju najsuvremenije modne komade s najboljom kvalitetom po prihvatljivim cijenama (http://crane.hr/investicije/). 4. Poduzetnički inkubator Imati novu ideju nije uvijek najvažnije, ono što je važnije je na koji način tu ideju komercijalizirati odnosno plasirati na tržište (Golob, 2009.). Podrška za pojedinca koji ima ideju, a ne zna kako je plasirati na tržište, jer nema dostatna financijska sredstva ili nije upoznat s pravnim okvirima, je upravo poduzetnički inkubator jer nudi brojne usluge svojim članovima. Poduzetnički inkubator je potreban poduzetnicima početnicima zbog manjka iskustva, financijskih sredstava, ali isto tako mentorstva i drugih oblika pomoći i vodstva. Prema definiciji Međunarodne udruge za poslovne inovacije, poduzetnički inkubatori predstavljaju jedan od alata za ekonomski razvoj korištenjem niza resursa i usluga. Osnovni cilj inkubatora jest proizvesti uspješna poduzeća koja su nakon inkubacije financijski samoodrživa i neovisna. Osnovna djelatnost poduzetničkih inkubatora je pružanje stručne, eduka72

Suvremena trgovina 4(47)

tivne i tehničke pomoći poduzetnicima u ranoj fazi razvoja poduzetničkih projekata (Alpeza i sur., 2016). Prema organizacijskom obliku, poduzetnički inkubatori mogu biti pravne osobe ili drugi organizacijski oblici koji su u vlasništvu jedinica lokalne/područne samouprave, u privatnom ili vlasništvu ostalih institucija (poslovni inkubatori sveučilišta, veleučilišta, korporacijski inkubatori, franšizni inkubatori...). Studentski poduzetnički inkubatori imaju značajnu ulogu u ekonomskom razvoju, jer su mjesto gdje se susreću obrazovanje, istraživanje i gospodarstvo. U njima studenti imaju potrebnu infrastrukturu i odgovarajuće usluge te mentorstvo iskusnih profesora i/ili poduzetnika koje im uvelike pomaže u rješavanju izazova u poslovanju i razvijanju vlastitih poslovnih ideja. Postoji i koncept tzv. virtualnog inkubatora, koji se razlikuje od klasičnih, fizičkih inkubatora. To je web platforma putem koje poduzetnički inkubatori pružaju svoje poslovne, tehničke i obrazovne usluge stanarima inkubatora, ali i poduzetnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru (Lee Tupek, K., Ćorić, G., 2018.). Prema današnjim podacima Hrvatska ima 13,49 inkubatora na milijun stanovnika. Najveći rast broja inkubatora bio je u onim godinama kada su objavljivani pozivi za sufinanciranje projekata poduzetničke infrastrukture iz EU fondova

(2011/12; 2015/16; 2019). Iako broj inkubatora ne utječe direktno na ekonomski razvoj neke zemlje (primjer Nizozemska s 0,37 inkubatora na milijun stanovnika vs. Mađarska s 2,46 inkubatora), inkubatori i njihova potpora trebali bi utjecati na osnivanje i rast mikro i malih tvrtki (https://www.poslovnifm.com/ bizblog/iznad-oblaka-jean-pierremaricic/koliko-je-u-hrvatskoj-poduzetnickih-inkubatora/). Karlovac ima poduzetnički inkubator koji je otvoren od strane i u prostorijama HGK. Splitski poduzetnički inkubator otvoren je krajem prošle godine, dok je Tehnološki park Split tek krenuo u izgradnju. U isto vrijeme Rijeka, Zagreb i Osijek imaju po nekoliko inkubatora i tehnoloških parkova. Osim nesrazmjera prema veličini mjesta postoji i geografski nesrazmjer. U istočnoj Hrvatskoj nalazi se 40 posto svih inkubatora, dok je u Dalmaciji taj broj nešto veći od 14%. U radu su izdvojena tri primjera dobre prakse u Hrvatskoj (Lee Tupek, Ćorić, 2018.): 1. Poduzetnički inkubator BIOS Osijek – najam prostora, izlaganje na sajmovima, pomoć pri pronalaženju financijskih sredstava i dr. Najam prostora je za poduzetnike početnike u proizvodnim ili ICT djelatnostima. Nudi i coworking prostor, te virtualni inkubator za online prisutnost poduzetnika. 2. Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) je među najjačim i najnagrađivanijim startup inkubatorima. Nudi prostor za rad, sastanke i prezentacije, coworking prostor (ZIP factory), alate i resurse potrebne za razvoj projekata, te mogućnost primanja seed investicije na temelju prezentacije svog poslovnog modela. 3. Impact HUB Zagreb (IH) nude usluge poslovnog inkubatora, mentoriranja, zajednice društvenih poduzetnika, prostor za

coworking i inspirativni prostor za održavanje događaja. Navedeni primjeri dobre prakse u Hrvatskoj služe kao modeli i uzori svim poduzetničkim inkubatorima i potpornim institucijama zbog svog načina poslovanja i rezultata koje su uspjeli ostvariti. Zaključak Ono što Hrvatsku čini start-up nacijom je stvaranje konkurentskih i inovativnih proizvoda. Da bi se poduzetnicima, a posebno poduzetnicima početnicima koji karakteriziraju start-up naciju osigurala prvenstveno najpotrebnija financijska sredstva, pa onda i svi popratni sadržaji potrebni za plasiranje proizvoda na tržište, podršku im osiguravaju razne poduzetničke institucije potpore. Analizirajući situaciju po pitanju brojnosti i pozitivnog poslovanja start-up poduzeća kao i poduzeća tzv. „jednorog“, za zaključiti je da Hrvatska u odnosu na druge zemlje regije i članice EU-a ima poprilično visoko pozicionirano mjesto. Također, gledano po potpornim institucijama koje će osigurati poduzetnicima i poduzetnicima početnicima financijske resurse i razne savjetodavne usluge potrebne za pokretanje projekata, Hrvatska prema broju stanovnika spada u sami vrh po brojnosti poduzetničkih inkubatora. Kad se govori o pomoći s pronalaženjem financijskih resursa, Hrvatska ima udrugu poslovnih anđela čije su se dosadašnje investicije pokazale i više nego profitabilnima. Prema gore spomenutom, Hrvatska ima velikog potencijala da postane start-up nacija, jer prema svim pokazateljima ona to već i jest. Pitanje je koliko će institucije prepoznati važnost pojedinih sektora za daljnjim razvojem, jer, kao što je vidljivo, IT sektor u Hrvatskoj prednjači po start-up poduzećima i poduzećima jednorozima. Potreb-

no je još posebno se osvrnuti ka sektorima turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede i ribarstva, jer tu Hrvatska ima velikog potencijala za daljnji razvoj poduzetništva. Rad je izrađen u okviru projekta Start-up nacija: Hrvatska tematska mreža za razvoj poduzetništva i samozapošljavanja, financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

memgraph-ostvario-vise-od-9-milijuna-dolara-investicija-predstavio-novu-verziju-platforme-i-najavio-zaposljavanja-139046 (pristup 15.06.2022.) https://portalfamososbr.com/hr/ pages/10657-what-is-a-unicorn (pristup 24.05.2022.) https://www.cbinsights.com/research-unicorn-companies (pristup 25.05.2022.) https://www.netokracija.com/unicorn-jednorog-hrvatska-177282 (pristup 10.06.2022.)

Literatura

https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/ hrvatski-jednorozi-brzorastuceprivatne-tvrtke-velike-vrijednosti-3260907 (pristup 12.06.2022.)

Alpeza, M., Eterović, D., Novosel, M., Oberman Peterka, S., Singer, S. i Šarlija, N. (2016). Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj – 2015.

https://novac.jutarnji.hr/novac/business-outlook/prvi-popis-hrvatskih-igraca-koji-su-velicinomjednorozi-ili-najblizi-tom-statusu-15136675 (pristup 29.05.2022.)

CEPOR 2020., Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj, Zagreb.

https://www.rimacautomobili.com/ about-us/ (pristup 04.06.2022.)

Cvijanović, V., Marović, M., Sruk, B. (2008). Financiranje malih i srednjih poduzeća, Zagreb, Binoza Press.

https://www.vecernji.hr/techsci/rimacgrupa-prikupila-378-milijardikuna-od-investitora-ove-godine-planiraju-zaposliti-jos-700-ljudi-1591043 (pristup 07.06.2022.)

Dobre, R. (2006). Poduzetništvo, Zadar, Sveučilište u Zadru.

https://photomath.com/ 06.06.2022.)

Garača, N., Marjanović, I. (2010). Uloga poslovnih anđela u poduzetništvu, Praktični menadžment, Vol. 1, No. 1, str. 75-80.

https://www.eban.org/statistics-compendium-2021-european-earlystage-market-statistics/ (pristup 25.05.2022.)

Golob, B. (2009). Inovacija od ideje do tržišta: Priručnik za stvaranje proizvoda, usluga i novih prihoda. Rijeka, Dragon d.o.o.

http://crane.hr/o-nama/ 12.06.2022.)

https://ec.europa.eu/eurostat/sta tis tic sexplained / index .php? title=Glossary:Highgrowth_enterprise (pristup 04.06.2022.) https://ec.europa.eu/eurostat/datab r o w s e r/ v i e w / b d _ 9 p m _ r2 / default/table?lang=en (pristup 04.06.2022.) https://www.netokracija.com/ampnetgreenpeace-investicija-innoenergy-169195 (pristup 10.06.2022.) https://aircash.eu/aircash-priprema-iskorak-i-sirenje-u-slovenijuaustriju-i-njemacku-novac-hr/ (pristup 11.06.2022) https://splittechcity.com/zajednica/ include (pristup 27.05.2022.) https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/hrvatski-startup-

(pristup

https://profitiraj.hr/cak-11-clanovacrane-a-investiralo-u-hrvatskigaming-studio-hyperion/ (pristup 12.06.2022.) http://crane.hr/investicije/ (pristup 28.05.2022.) https://www.poslovnifm.com/bizblog/ iznad-oblaka-jean-pierre-maricic/koliko-je-u-hrvatskoj-poduzetnickih-inkubatora/ (pristup 14.06.2022.) Lee Tupek, K., Ćorić, G. (2018). Utjecaj poduzetničkih inkubatora na generiranje ideja i uspjeh startup projekata u Hrvatskoj, Obrazovanje za poduzetništvo, Vol. 8, No. 1, str. 125-152. Priručnik za korisnike usluga i potencijalne stanare poduzetničkog inkubatora, Učilište Studium, Vukovar, ST 2015. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Quick-commerce – dostava na zahtjev piše: Tanja Jurković, konzultant/savjetnik, Retail DNA obrt za poslovne usluge, tanja.jurkovic@retaildna.hr

Quick-commerce („brza trgovina“ ili „dostava na zahtjev“ ili „Q-commerce“) je u suštini e-trgovina u bržem obliku. „eCommerce“ ili e-trgovina je pojam koji se odnosi na online prodaju robe ili usluga. E-trgovina je revolucionalizirala kupnju omogućujući potrošačima da mnogo proizvoda i usluga mogu naručiti online bez napuštanja svojih domova. Ono što je e-trgovina pokrenula po pitanju udobnosti kupnje, učinkovitosti dostave i uštede vremena iz vlastitog doma, globalna pandemija je još više transformirala, te stvorila plodno tlo za razvoj novog oblika e-trgovine koja brzinu isporuke stavlja u fokus.

-commerce sljedeća je generacija e-trgovine koja kupcima skoro pa trenutno isporučuje manje količine željenih artikala, kad god i gdje god je potrebno. Kombinira prednosti tradicionalne e-trgovine s brzinom isporuke te upravo u brzini isporuke leži glavna razlika. Nastala je kako bi mak74

Suvremena trgovina 4(47)

simalno povećala zadovoljstvo potrošača, tako što je vrijeme isporuke glavna konkurentska prednost tvrtki koje ju koriste. Cijeli proces prodaje trebao bi trajati najviše nekoliko sati da bi se smatrao brzom trgovinom, no, iz godine u godinu svjedočimo ubrzanju dostave te sada više ne govorimo o satima, već o minutama dostave.

Q-commerce je povezan s prehrambenim namirnicama i svakodnevnim proizvodima, ali zahvaljujući tehnološkim rješenjima i optimizaciji logistike e-trgovine, sve više tvrtki koristi ovu novu dostavnu metodu kako bi se razlikovale od konkurencije ili zauzele novu poziciju na tržištu.

Koliko su Q-commerce platforme popularne svjedoče i rastuće brojke preuzimanja aplikacija na mobilne telefone - 2021. turska tvrtka za ultra brzu dostavu Getir, zabilježila je oko 23,4 milijuna preuzimanja svoje aplikacije u zemljama u kojima posluje. To je gotovo šest puta više od broja preuzimanja Gopuffa iz SAD-a. Njemački startupi za brzu trgovinu Gorillas i Flink zabilježili su te godine oko 3,7 milijuna i 2,6 milijuna preuzimanja. Online kupnja u brojkama Internetska kupnja u EU nastavlja rasti. Smanjena kupnja u tzv. „brick and mortar“ trgovinama pod utjecajem ograničenja uzrokovanih pandemijom, te posljedično promjena navika i preferencija imala je pozitivan učinak na e-trgovinu. U 12 mjeseci prije istraživanja 2021. 90% ljudi u dobi od 16 do 74 godine u EU-u koristilo se internetom, od kojih je 74% kupilo ili naručilo robu ili usluge za privatnu upotrebu. Online kupnja porasla je za 1 postotni bod (pp) u usporedbi s 2020. (73% korisnika interneta) i za 11 pp u usporedbi s 2016. (63%). Najveći udio korisnika interneta koji su kupovali ili naručivali robu ili usluge putem interneta u 12 mjeseci prije istraživanja zabilježen je u Nizozemskoj (94%), Danskoj (92%) i Švedskoj (89%). S druge strane, manje od 50% kupovalo je online u Rumunjskoj (44%) i Bugarskoj (42%). U posljednjih pet godina najveći porast online kupovine među korisnicima interneta zabilježen je u Češkoj (+27 pp), Sloveniji, Mađarskoj i Rumunjskoj (sve +26 pp), te Hrvatskoj i Litvi (obje +25 pp). Što potrošači najčešće kupuju online U tri mjeseca prije ankete, najčešća online kupnja robe bila je odjeća (uključujući sportsku odjeću), obu-

ća ili dodaci (naručeno od strane 68% online kupaca). Nakon odjeće i obuće slijede dostave iz restorana, lanaca brze hrane i catering usluga (31%), namještaja, kućnih potrepština ili proizvoda za vrtlarstvo (29%), kozmetike, kozmetičkih i wellness proizvoda (27%), a slijede tiskane knjige, časopisi ili novine (25%), sportska oprema (isključujući sportsku odjeću) (24%), računala, tableti, mobilni telefoni ili njihova oprema (23%) i dječje igračke ili predmeti za njegu djece (20%). No, kako je uopće došlo do procvata brze trgovine? Q-commerce usluge doživjele su značajnu potražnju od strane potrošača zbog pandemije koja je počela 2020. Karantena koju su uvele mnoge zemlje, te mjere ograničenja kretanja radi zaštite javnog zdravlja, te izbjegavanje fizičkih trgovina i restorana, povećale su svakodnevno korištenje digitalnih alata za online kupnju hrane, pića i svakodnevnih namirnica, a to je pozitivno utjecalo na širenje Q-commercea širom svijeta. Glavni čimbenici koji pridonose rastu tržišta Quick commercea uključuju: promjenu stila života, rastuću urbanizaciju, porast raspoloživog dohotka, promjene navika kupnje potrošača, ali i porast svijesti o širenju virusa i drugih infekcija, što se desilo zbog pandemije.

Od veljače 2021. Getir je vodeći u akviziciji novih korisnika (preuzimanja) za tržište ultra brze isporuke. Aplikacija je pokrenuta 2015., ali nije doživjela nagli rast do prosinca 2020. Tijekom svog životnog vijeka, 73% njezinih preuzimanja došlo je iz Turske. Gledajući samo zadnjih šest mjeseci, taj postotak pada na 58% kako aplikacija ulazi na druga tržišta. Predviđa se da će sve veći i veći razvoj platformi za kupnju diljem svijeta potaknuti Q-commerce tržište u nadolazećim godinama. Predviđa se da će globalno tržište brze trgovine rasti po CAGR-u od oko 42% tijekom predviđenog razdoblja od 2022.-2027. Karakteristike Q-commercea Brzina isporuke Karakteristika broj jedan je upravo brzina isporuke. Idealno vrijeme isporuke za narudžbe koje spadaju u kategoriju Q-commerce trebalo biti vrlo kratko – minute ili sati. Dok smo kod online kupovine navikli na dostave u roku od nekoliko dana, kod Q-commercea se dostava smanjila na 30 – 45 minuta. Određene platforme žele još smanjiti vrijeme dostave na ultra brzu dostavu. Platforme kao što su Gorillas, Getir i Flink postavile su ljestvicu visoko s prosječnim rokovima isporuke od samo 10 minuta. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja ki i sve vezano uz to treba biti što organiziranije, jednostavnije i pažljivo planirano. Obzirom da proizvodi trebaju stići do kupaca u 30 – 45 minuta, jedan od najvažnijih koraka za najbržu isporuku proizvoda je skratiti vrijeme obrade narudžbe što je više moguće. Za to je potreban učinkovit proces od trenutka kada internetska trgovina primi narudžbu do trenutka kada se roba preda dostavljaču.

Lokacija i dostupnost proizvoda Nemaju sve platforme isti poslovni model, ali mnoge od njih koriste tzv. „dark stores“ ili „tamne trgovine“, a radi se o strateški smještenim skladištima veličine od 300 – 700 m2. Smješteni su u gusto naseljenim dijelovima gradova, unutar dostavnog kruga od nekoliko kilometara, kako bi osigurali brzo ispunjenje narudžbe, a mogu sadržavati i više od 1000 jedinstvenih artikala (SKU-ova). Njihov tlocrt i prostorni plan optimiziran je za maksimalnu učinkovitost, kako bi radnici koji pakiraju artikle i dostavljači najefikasnije iskoristili kratko vrijeme od narudžbe preko preuzi-

manja do dostave na kućni prag. Za razliku od tradicionalnih tvrtki za e-trgovinu, igrači u brzoj trgovini održavaju mali broj artikala (SKU) kako bi poboljšali zalihe i ubrzali isporuke. Godine 2021. njemački startup Gorillas i turski Getir imali su oko 1500 odnosno 2000 SKU-ova, čime su prosječno vrijeme isporuke skratili na 10 minuta. Usporedbe radi, američki startup Gopuff imao je oko 4000 SKU-ova, što je uzrokovalo mnogo dulje vrijeme isporuke. Efikasna logistika Kako bi se narudžbe obrađivale brzo i učinkovito, priprema pošilj-

Za platforme koje koriste „tamne trgovine“ dobar dizajn trgovine neophodan je kako bi se smanjilo vrijeme prikupljanja i komisioniranja, te smanjila mogućnost pogrešaka. Q-commerce također zahtijeva stalnu opskrbu zalihama i optimizirane rute komisioniranja kako bi se proizvodi mogli komisionirati i pakirati u najkraćem mogućem roku. Zato se mnogo ulaže u AI i tehnologije koje prate potražnju i prilagođavaju zalihe u stvarnom vremenu. Inteligentni softver identificira obrasce potražnje, a tvrtke mogu odgovoriti osiguravajući da se artikli isporučuju u skladu s tim. Tamne trgovine mogu raditi 24 sata na dan, 365 dana u godini – nisu ograničene na postavljanje dnevnog radnog vremena kao što je to slučaj s fizičkim trgovcima. Ova 24-satna dostupnost na neki način odražava kulturu pametnih telefona, koja je dovela do toga da su ljudi budni u svako doba s pametnim telefonima na dohvat ruke u svakom trenutku. Vrste roba Nije sva roba namijenjena prodaji prema Q-commerce poslovnom modelu. Za supermarkete s prehrambenim namirnicama, drogerije, ljekarne i restorane ima smisla koristiti Q-commerce model. Međutim, za prodaju namještaja, električne uređaje i općenito glomaznije proizvode, te za proizvode koji zahtijevaju više isprobavanja uživo, razmišljanja i uspored-

Suvremena trgovina 4(47)

neracija ove usluge ide korak dalje i kreće se prema ultra brzoj dostavi u roku samo 10 do 15 minuta od trenutka narudžbe kupca.

be, brza trgovina možda nije najbolje rješenje. Bitna stavka koju treba uzeti u obzir u vezi s prirodom proizvoda je njihova veličina. Brza trgovina je u stvari isporuka na kućna vrata. To znači da je glomazne proizvode teško isporučiti, jer se ti predmeti obično prevoze teretnim kamionima, a dostavne platforme obično koriste dostavljače na biciklima ili skuterima. Mnoge Q-commerce tvrtke specijalizirale su se za dostavu namirnica, ali će se vjerojatno proširiti izvan svakodnevice na ‘isporuku bilo čega’. Glovo je već napravio pomake u tom smjeru te je njihov slogan „Glovo omogućuje narudžbu bilo čega, bilo otkud.“ Situacija u Hrvatskoj U Hrvatskoj posluju 3 tvrtke koje primarno pružaju uslugu dostave hrane putem digitalnih platformi, a to su Wolt Zagreb d.o.o., Bolt Services HR d.o.o., i GlovoApp Technology d.o.o. Osnivači navedenih poduzetnika sa sjedištem u RH su matična društva u Finskoj (Wolt), Estoniji (Bolt) i Španjolskoj (Glovo). Wolt je započeo s pružanjem usluge dostave hrane putem digitalne platforme u RH od prosinca 2018., Glovo od ožujka 2019. te Bolt od

svibnja 2020. godine. Rezultati poslovanja pokazuju da Wolt predstavlja najznačajniju digitalnu platformu dostave hrane. Wolt Zagreb d.o.o. je 2021. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 118 mil kn, GlovoApp Technology d.o.o. je 2021. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 89 mil kn, dok je Bolt Services HR d.o.o. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 12 mil kn u istom periodu. I Wolt i Glovo su u Hrvatskoj već otvorili trgovine koja nisu namijenjene krajnjim kupcima već dostavljačima, te rade od 08-24 sata odnosno 09-24 sve dane u godini. Budućnost Quick commercea Isprva se mislilo da će smanjenje mjera radi pandemije i kraj ograničenja značiti smanjenje narudžbi korisnika na dostavnim platformama, jer se vraćamo u „normalan život”. No, daleko od toga, ljudi su se navikli na dostavu. Brojke govore da je potražnja u stalnom porastu. Stoga nije teško zaključiti da će nove navike koje su korisnici stekli tijekom pandemije ostati i nakon nje. Pandemija je djelovala kao katalizator za tvrtke posvećene Qcommerce modelu poslovanja, jer je trenutna dostava postala jedna od najtraženijih logističkih usluga uslijed i nakon pandemije. Nova ge-

Ovakav koncept budućnosti online trgovine privlači sve više pažnje investicijskih fondova koji su počeli ulagati velike iznose u start upove specijalizirane za ultra brzu dostavu. Između listopada 2020. i prosinca 2021., američki startup za brzu trgovinu Gopuff – koji isporučuje proizvode u roku od nekoliko minuta – primio je ulaganja u iznosu od 1,7 milijardi američkih dolara. To znači da je tvrtka u nešto više od godinu dana prikupila gotovo polovicu svojih ukupnih sredstava koja su u ožujku 2022. iznosila 3,4 milijarde dolara. Pokrenuti usred hitnog zdravstvenog stanja, startupi Gorillas i Flink sa sjedištem u Berlinu, prikupili su oko 1,3 milijarde odnosno 1,1 milijardu dolara do tog datuma. Tvrtke koje nude ultrabrzu dostavu nesumnjivo imaju sve veću popularnost. Ipak, jedan od glavnih izazova s kojima se susreću startupovi za brzu trgovinu je postizanje profitabilnosti. Prema studiji, da bi postigli ovaj cilj, europski Q-commerce start-upovi morali bi udvostručiti veličinu svojih košarica i učetverostručiti količinu svojih narudžbi. To znači da bi te tvrtke trebale obaviti najmanje 1500 isporuka dnevno, a prosječna vrijednost svake kupnje trebala bi biti u rasponu od 30 eura kako bi dosegla EBITU od 4 – 6% po narudžbi. Stoga će glavni fokus biti dostizanje zadovoljavajuće razine profitabilnosti, uz proširenje ponude u aplikaciji za korisnike ponudom novih kategorija uz ultra brze rokove dostave. Izvori: https://www.statista.com https://ec.europa.eu/eurostat https://retailanalysis.igd.com www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

S čim i kako potrošači u Hrvatskoj najčešće plaćaju prilikom kupnje roba i usluga piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

Iako se u Hrvatskoj tek svaka četvrta kupnja roba i usluga plati karticom, valja istaknuti da analize Hrvatske narodne banke pokazuju da se broj ukupnih kartičnih platnih transakcija, kao i vrijednost transakcija povećava iz godine u godinu.

članku će se analizirati navike potrošača u plaćanjima, prvenstveno putem platnih kartica, a na temelju godišnje statistike platnog prometa Hrvatske narodne banke (objavljene u srpnju 2022.), a koja se odnosi na 2021. godinu. I lanjska 2021. godina bila je obilježena pandemijom koronavirusa. Ipak, 2021. godina donijela je oporavak gospodarske aktivnosti, napose prometa u trgovini na malo i to za 12,1% u odnosu na 2020. godinu, kada je pao 5,5%, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. Promet u trgovini na malo raste i u 2022. godini. U prvih šest mjeseci 2022. kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo 78

Suvremena trgovina 4(47)

realno je porastao za 3,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako je 2021. godina donijela oporavak gospodarstva, početkom godine već su uočeni poremećaji u opskrbnom lancu, na koje se nadovezao rast cijena sirovina i energenata. A sve skupa prelilo se u cijelu 2022. godinu, kad se bilježe vrhunci inflacije (op.a. u srpnju 2022. na godišnjoj razini stopa inflacije iznosila je 12,3% - podatak DZS-a). Stanje se dodatno pogoršalo ruskom invazijom na Ukrajinu što je izazvalo dodatne poremećaje na tržištu sirovina i energenata, ali neprilike su rezultat i klimatskih promjena koje se ove godine očituju kroz ekstremne suše, a vrhunac posljedica svega očekuje se u jesen i zimu 2022. godine.

Glede navika (u sredstvima) plaćanja potrošača u Hrvatskoj, podaci HNB-a, pokazuju da od ukupno 3.888.529 stanovnika Republike Hrvatske njih 3.453.532, odnosno njih 89%, ima bar jednu platnu debitnu karticu. Ukupno je u novčanicima potrošača u Hrvatskoj 8.253.800 platnih kartica. Prosječno svaki stanovnik u Hrvatskoj ima 2,12 kartica u novčaniku. Najveći broj stanovništva Hrvatske ima samo debitnu karticu i to njih 59% ili njih 2.286.823 i ne posjeduje kreditnu karticu. Kreditnu platnu karticu ima 30% stanovništva ili njih 1.116.709. Najveći broj imatelja platnih kartica potrošača ima samo jednu platnu karti-

cu ili njih 34,52%, dvije kartice ima 29,46% potrošača, dok tri kartice ima 17,33% potrošača. Što se tiče vrste kartice potrošači u većini imaju beskontaktne platne kartice i upravo one čine 67% ukupno izdanih platnih kartica. Broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija po stanovniku godišnje iznosi 144, i prosječno se putem kartica plati godišnja vrijednost od 48.023 kuna. Što se tiče broja nacionalnih kartičnih platnih transakcija kupnje robe i usluga po stanovniku, on godišnje iznosi 114 s prosječnom godišnjom vrijednosti od 20.892 kuna. U 2021. godini izvršeno je 443,20 milijuna nacionalnih kartičnih platnih transakcija kupnje robe i usluga u ukupnom iznosu od 81.140, 43 milijuna kuna. Od tog ukupnog broja 96% su izvršili potrošači (op.a. kartice imaju i pravne osobe) odnosno proveli su 425,43 milijuna transakcija u ukupnom iznosu 73.291,25 milijuna kuna (90% vrijednosti). Prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije kupnje robe i usluga platnim karticama potrošača iznosila je 172 kune. Valja spomenuti i uočen trend na kartičnom tržištu u Hrvatskoj, prisutan zadnje dvije godine, koji je pod utjecajem promjena u tehnologiji i funkcionalnosti, a i indirektno i pod utjecajem pandemije koronavirusa zbog zaštite zdravlja i smanjenja fizičkog kontakta kao i epidemiološke situacije, a to je značajni rast broja izdanih beskontaktnih platnih kartica. Isto tako, podaci HNB-a pokazuju, da se u 2021. godini u odnosu na prethodnu godinu bilježi porast broja transakcija kao i vrijednosti nacionalnih transakcija izvršenih putem interneta i to za 20%. Upravo je pod utjecajem pandemije koronavirusa, kao i nekad prisutnih ograničenja (op.a. i ne ponovio se lockdown) zabilježen rast internet trgovine.

Grafički prikaz 1. Osnovni prikaz platnih kartica u RH Broj stanovnika

3.888.529

Broj imatelja platne kartice

3.453.532

Broj platnih kartica potrošača

8.253.800

Izvor: Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa, 2021., HNB; Obrada: Autorica članka

Grafički prikaz 2. Zastupljenost platnih kartica potrošača u RH

Izvor: Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa, 2021., HNB; Obrada: Autorica članka

Tabelarni prikaz broja godišnjih nacionalnih kartičnih platnih transakcija kao transakcija kupnje robe i usluga po stanovniku te prosječne vrijednosti istih Broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija po stanovniku (godišnje) Broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija kupnje robe i usluga po stanovniku (godišnje)

144

Vrijednost nacionalnih kartičnih platnih transakcija po stanovniku (godišnje)

48.023 HRK

114

Vrijednost nacionalnih kartičnih platnih transakcija kupnje robe i usluga po stanovniku (godišnje)

20.892 HRK

Izvor: Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa, 2021., HNB; Obrada: Autorica članka

Podaci Porezne uprave – Ministarstva financija iz sustava fiskalizacije za 2021. godinu, pokazuju da u omjerima plaćanja i dalje prevladava plaćanje gotovinom, svaki četvrti račun plaćen je karticom ipak s tendencijom smanjenja u ukupno plaćenim računima. Zaključno, iako 89% građana Hrvatske ima barem jednu platnu karti-

cu, i to najčešće debitnu, za uočiti je da se i dalje najveći broj transakcija/plaćanja obavlja gotovinom. Za istaknuti je da nas od početka sljedeće godine čeka i nova valuta – euro, što je službeno i potvrdilo Vijeće Europske unije dana 12. srpnja 2022., i utvrdilo fiksni tečaj konverzije kune u euro u omjeru 1 ST euro = 7,53450 kuna. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Kako trgovci mješovitom robom postaju platforma za trend zdravog načina života piše: Anita Jurjević, konzultant/savjetnik Retail DNA obrt za poslovne usluge, anita.jurjevic@retaildna.hr

Već nekoliko godina kupci pokazuju sve veći interes za proizvode koji potiču zdraviji način života. Do nedavno kupci su takve proizvode tražili u specijaliziranim trgovinama zdravom hranom, u ljekarnama, drogerijama i sličnim prodavaonicama. No, klasični trgovci mješovitom robom jedan su od mnogih sudionika koji na ovaj trend odgovaraju sve većim izborom proizvoda u svom asortimanu.

andemija COVID-19 posebno je pojačala interes kupaca za ovo područje. Globalno tržište u ovom segmentu procjenjuje se na više od 1,5 trilijuna dolara s godišnjim rastom od 5-10%. U svijetu će nakon pandemije ovaj trend i dalje ostati izražen. Sve veći broj ljudi traži proizvode i usluge koji im pomažu u postizanju zdravstvenih ciljeva, što je prilika trgovcima za stjecanje novih tokova prodaje i profita, novih kupaca i bolje povezanosti s postojećim kupcima. Trend zdravijeg načina života pokriva širok spektar proizvoda. Primjećujemo sve veći broj proizvoda koji na sebi komunicira nešto od slijedećeg: prirodni sastojci, organsko, bez glutena, plant baised, visok udio proteina, superhrana, bogato probioticima, samo prirodni šećeri, manje soli/masnoća, bez laktoze, prigodno za vegane itd. Ovi termini znače različite stvari 80

Suvremena trgovina 4(47)

različitim ljudima, dajući trgovcima i dobavljačima višestruke mogućnosti da podrže kupce u njihovim očekivanjima. Ovisno o tržištu, tržišnoj poziciji i formatu, naglasak će pasti na različita područja. Unutar ovog trenda primjećujemo sve veći značaj prevencije u odnosu na bavljenje posljedicama, pa su se u skladu s time profilirale 4 glavne teme koje zaokupljaju kupce i trgovce: 1. Hrana kao lijek Razgovor o dobrobitima uravnotežene prehrane pomaknuo se s održavanja zdrave tjelesne težine na to kako hrana može spriječiti i preokrenuti mnoge uzroke bolesti. Sve se više promoviraju zdravstvene dobrobiti određene hrane. Trgovci koji se žele profilirati kao kanal za trend zdravlja, trebaju pratiti trendove i biti upoznati s trenutnom hit namirnicom. Tako je jedno vrijeme bilo popularno jesti avoka-

do, chia puding, piti matcha čaj i raditi smoothie sa špinatom. 2. Imunitet Poboljšanje imuniteta bio je jasan fokus mnogih ljudi tokom cijele pandemija. To je otišlo puno dalje od samih vitamina i dodataka prehrani na različite nove proizvode. Primjer je skroz nova kategorija koja se pojavila na tržištu – kombucha. Ako niste čuli za kombuchu, radi se o napitku koji se dobiva fermentacijom čaja, a djeluje pozitivno na cjelokupni organizam. Trend

je prepoznat i na našem tržištu tako da imamo primjere kombuche proizvedene u Hrvatskoj. Primjer su proizvodi pod brandom EKIPA Kombucha koji su dostupni u sve većem broju trgovina. Očekuje se da će takvi proizvodi biti kontinuirano područje inovacija u budućnosti. 3. Nekonvencionalni sastojci Zdravlje je oduvijek bilo područje eksperimentiranja s angažiranim kupcima voljnim isprobati nove proizvode radi mogućih zdravstvenih dobrobiti. Kao i uvijek, ovaj trend se nastavlja sa sve raznolikijim skupom sastojaka. Sigurno ste prije par godina primijetili sve veći broj proizvoda kojima je glavni sastojak konoplja. Danas ima različitih proizvoda koji svojim specifičnim sastojcima garantiraju bolje zdravlje, više energije, jače mentalne sposobnosti itd. 4. Holističko zdravlje i održivost Budući da je pandemija utjecala na sva područja života ljudi, sve je veći fokus na zdravlje na holistički način. Ljudi počinju uviđati veze između svog fizičkog i mentalnog zdravlja, prehrane i brige za okoliš. Sve je veći značaj za proizvodima koji su održivi, koji se mogu reciklirati, koji nisu testirani na životinjama, smanjenog udjela plastike itd. Domaći brand Pero je primjer takvih proizvoda. Radi se o proizvodima za čišćenje na bazi bilja i prirodnih minerala, pakiranja se mogu reciklirati, proizvodi nisu testirani na životinjama, te su sigurni za sve ukućane uključujući i djecu. U svemu tome utjecaj klasičnih trgovina mješovitom robom sve je veći. Gotovo da nema trgovca koji, primjerice, zdravu hranu kao posebnu kategoriju nije profilirao na posebne pozicije. Isto se odnosi na zasebne police za prirodnu kozmetiku ili prirodna sredstva za čišćenje. Često možemo i vidjeti kako

su takvi proizvodi dodatno vizualno istaknuti, što sugerira kupcima da se radi o proizvodima koji su dobri za njihovo zdravlje, održivi su, imaju dodatnu vrijednost. Istraživanja pokazuju kako interes i potražnja za proizvodima koji promiču zdravlje nastavljaju rasti. Ovo je prilika svim trgovcima da prepoznaju potencijal i prilagode svoju poziciju u ovom segmentu te izrade plan aktivnosti za budućnost. Najbolji trgovci ovaj trend provode tako da se obraćaju svojim kupcima u svim fazama kupovine – prije nego uopće dođu u trgovinu, dok kupuju u trgovini i nakon završene kupovine. Angažiraju kupce, informiraju ih i nadahnjuju da lakše donesu zdrav izbor. Utjecaj na kupca prije dolaska u trgovinu

Primjer kako proizvođač komunicira s kupcima je švedska prehrambena kompanija Oatly koja proizvodi zamjene za mliječne proizvode od zobi. Oatly je osmislio kampanju pod nazivom Help-Dad.com kroz koju na zabavan način informira kupce o svim benefitima prelaska na proizvode od zobi. Nastoje se posebno svidjeti kupcima milenijalcima i generaciji Z, koji žele promijeniti kupovne navike svojih roditelja. Primjer sa našeg tržišta je SPAR Hrvatska koji se pridružio svjetskoj kampanji Meatless Monday snižavanjem svoje linije proizvoda Veggie svaki ponedjeljak. Meatless Monday (Ponedjeljak bez mesa) je inicijativa pokrenuta u Sjedinjenim Državama s ciljem ohrabrivanja potrošača da ponedjeljkom ne jedu meso i tako pridonesu poboljšanju svog zdravlja i zdravlja našeg planeta.

U prvoj fazi kupovine, odnosno dok kupac još nije niti došao u trgovinu, trgovci su pronašli različite načine kako komunicirati da su upravo oni platforma za trend zdravijeg načina života. Primjer je australski lanac supermarketa Coles, koji se udružio sa sportašima i sportašicama Australske nogometne lige, kako bi davali savjete kako poboljšati fizičko i mentalno zdravlje. Kroz intervjue i videozapise Coles je inspirirao ljude da budu zdraviji u svim područjima svog života.

Odličan medij za ovu fazu kupovine su društvene mreže. Društveni mediji ključni su za interakciju s kupcima prije i nakon kupovine. Primjer su britanski supermarketi Waitrose i njihov podcast ‘Život na tanjuru’. Svaki tjedan domaćin podcasta razgovara s različitim gostima o njihovim omiljenim jelima i o tome što im hrana znači. Potiču kuhanje sa zdravim namirnicama i potiču slušatelje na zdrave izbore za sebe i svoju obitelj.

Sprouts Farmers Market i MyFitnessPal su upravo tu aplikaciju koristili za komunikaciju. Tražili su od sudionika da kroz aplikaciju prate svoje obroke kroz 30 dana. Sudionici su dobivali digitalne bodove koji su im pomagali da ostanu motivirani, a na kraju izazova bile su dostupne i novčane nagrade. Američki lanac supermarketa Giant organizirao je dvomjesečni događaj usmjeren na zdraviju prehranu koji je nudio besplatne Zoom tečajeve sa nutricionistima. Cilj je bio da nutricionisti kupce nadahnu jednostavnim i zdravim opcijama za obiteljske obroke.

Iskustvo u trgovini U trgovinama postaje vidljivo brisanje granica između maloprodaje i zdravstvene skrbi. Lideri, kao što je Walmart počeli su graditi namjenske zdravstvene klinike u blizini ili unutar svojih trgovina. Neki drugi trgovci odlučili su unutar trgovina imati namjenske zone za izlaganje proizvoda koji promiču zdravlje. Generalno, u trgovinama možemo primijetiti: • Vizualnu komunikaciju koja naglašava nove inicijative vezane za trend zdravlja. Primjer su natpisi iznad polica koji kupcima suwww.suvremena.hr

praksa i očekivanja net. Primjer je Lidl Velika Britanija koji su si zadali cilj povećati prodaju voća i povrća za 35% do 2026. godine. Također, od 2014. prestali su prodavati slatkiše na svojim blagajnama. Povezivanje s kupcima nakon kupovine

geriraju da se radi o proizvodima koji imaju pozitivan utjecaj na zdravlje. • Povećava se prostor za izlaganje zdravih namirnica, svježeg voća i povrća itd. • Stvaraju se namjenske wellnes zone koje grupiraju sve povezane proizvode. Od pandemije, uloga partnerstva postala je izraženija i u trgovinama. Tako se američki Albertson udružio s kompanijom GNC koja se bavi proizvodnjom suplemenata kako bi proširili ponudu vitamina, dodataka prehrani i proteinskih prahova. Ponudu su smjestili u dio trgovine za zdravlje i ljepotu, a nosi oznaku GNC, slično konceptu trgovine u trgovini. Još jedan primjer je lanac supermarketa Giant, inače jak u ugostiteljskom dijelu posla, koji se udružio s kompanijom Sladworks kako bi uveli njihove salate u ponudu. Također, sve više vidimo da se trgovci na malo i dobavljači obvezuju prodavati više zdrave hrane. Kompanije postavljaju ambiciozne ciljeve na isti način na koji smo vidjeli da postavljaju ciljeve za održivost. Pretpostavka je da će se trend zdravog načina života i trend održivosti sve više promatrati zajedno kako kupci postaju svjesniji i donose odluke o kupnji na temelju onoga što je dobro za njih i pla82

Suvremena trgovina 4(47)

Trgovcima je bitno da ostanu povezani s kupcima na temu zdravlja i nakon kupovine. Jedan od načina je educiranje svih uzrasta o zdravoj prehrani. Poticanje djece da se zdravije hrane stalna je borba mnogih roditelja, a s porastom pretilosti djece u većini zapadnog svijeta, to je postalo važno pitanje. Što god trgovci i dobavljači mogu učiniti kako bi pomogli roditeljima u ovom području biti će dobro prihvaćeno. Primjer je njemački lanac diskontnih marketa Neto, koji se udružio s tvrtkom Hey Clay, kako bi kroz zabavan program za djecu na privlačan način oživio voće i povrće. Kupci su nagrađeni za potrošnju paketima Hey Clay koji sadrži upute za izradu likova za djecu. Odličan primjer na našem tržištu je Konzumov program vjernosti Zdravoljupci. Svrha projekta je skrenuti pažnju na važnost svakodnevne konzumacije voća i povrća. Zdravoljupci potiču djecu i odrasle na usvajanje pozitivnih prehrambenih navika i poručuju ‘lošoj hrani reci ne, jedi voće i povrće’. Još jedan pohvalan primjer društveno odgovornog projekta je Kauflandova škola voća i povrća. Kaufland poziva osnovne škole da se prijave na kreativno natjecanje i svojim učenicima osiguraju isporuku svježeg voća i povrća za cijelu godinu. Projekt je pokrenut još 2017. godine sa ciljem podizanja svijest o zdravoj prehrani među djecom, te osigurati zdrave obroke za školarce. Još jedan primjer interakcije s kupcima sa svjetskog tržišta, australski je lanac supermarketa Woolworths koji je omogućio kupcima da za kupovinu zdravih proizvoda, osmi-

šljenih za prevenciju bolesti i podršku cjelokupnom zdravlju, skupljaju bodove. Bodovi su se potom mogli iskoristiti za razne pogodnosti. Također, Ahool Delhaize, nizozemska tvrtka za maloprodaju i veleprodaju, stvorila je program u kojem nagrađuje svoje zaposlenike za uravnoteženu prehranu. Korisnici programa dobili su 20% popusta na određene proizvode u trgovinama Ahool Delhaize. Trend virtualne skrbi iskoristila je američka kompanija Kroger koja upravlja supermarketima. Pandemija je uvelike ubrzala ovaj trend dok su kupci tražili kućna rješenja za svoje zdravstvene probleme. Iako se većina kupaca vratila u trgovine, trend virtualne skrbi se nastavlja budući da su se ljudi navikli na tehnologiju i koriste je za povezivanje s drugima. Personalizirana virtualna skrb biti će u velikoj mjeri dio budućnosti preventivne skrbi, kako se tehnologija bude poboljšavala i pomagala nam da zaustavimo probleme prije nego se pojave. Kroger je pokrenuo besplatnu uslugu kako bi svojim kupcima pomogao pripremati i kupovati zdrave obroke tijekom karantene. Usluga je razvijena kako bi kupcima pomogla u snalaženju u ‘novom normalnom’, te je nudila virtualne konzultacije, personaliziranu podršku za upravljanje zdravstvenim problemima povezanim s hranom. Što očekivati u budućnosti U slijedećih nekoliko godina očekuje se sličan trend kakav je trenutno. Očekuje se da će sve veći broj trgovaca usvojiti različite pristupe kako bi trend većeg fokusa na zdravlje iskoristili kao priliku za rast. Većina trgovaca usredotočiti će se na širenje asortimana u ovom segmentu, jasniju vizualnu diferencijaciju proizvoda na samom prodajnom mjestu, te pojačanu komunikaciju prema kupcima na temu dobrobiST ti i zdravlja.

Birajte mudro! Tvrtka KTC posluje od 1992. godine. Danas zapošljavamo gotovo 1500 djelatnika. Sjedište tvrtke je u Križevcima. Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu, a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu. Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar. Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.

1500

ZAPOSLENIH

30 GODINA

POSLOVANJA

GRADOVA

14 000 000

POTROŠAČA GODIŠNJE

227 000

ČLANOVA KLUBA

VJERNOST

www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Zelena javna nabava pišu: Danijel Geošić, Univerzal d.o.o., Đakovo. danijel.geosic@gmail.com prof. dr. sc. Marija Ham, Ekonomski fakultet u Osijeku, marija.ham@efos.hr

Proces transformacije linearne u kružnu ekonomiju posljednjih godina sve češće prati i osnažuje zelena javna nabava, vrijedan alat u rukama ekološki osviještenoga naručitelja, koji omogućuje upravljanje održivom proizvodnjom i potrošnjom roba i usluga. Europska unija, detektiravši ozbiljne okolišne i javnozdravstvene rizike u svomu geografskom prostoru, naglasak stavlja na čistu energiju, klimu, učinkovitu i racionalnu upotrebu prirodnih resursa te zelene tehnologije, čemu uvelike može pomoći upravo „ozelenjivanje“ javne nabave uključivanjem zelenih mjerila u nabavne procese. Što je zelena javna nabava? Zelena javna nabava (ZEJN) sve je prisutnija sintagma u europskim strateškim dokumentima kojima se daje doprinos ozelenjivanju suvremenoga tržišta i poticanju ekoinovacija sa svrhom razvoja zelenih proizvoda i usluga. Priručnik o zelenoj javnoj nabavi (2016) opisuje ju kao bitan alat za ostvarivanje ciljeva paneuropskih politika zaštite okoliša (koje su odgovor na klimatske promjene) kontrolom eksploatacije ograničenih resursa i održivom potrošnjom i proizvodnjom, posebno uzme li se u obzir važnost potrošnje javnog sektora u Europi na robu i usluge. Europska komisija (EK) (2008) ZEJN definira kao „postupak pri kojemu tijela javne uprave nabavljaju robu, radove i usluge koji tijekom svojeg životnog vijeka imaju manji učinak na okoliš od roba, radova i usluga s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili.“ Pravni okvir za ZEJN daju Ugovor o funkcioniranju Europske unije (EU) i niz direktiva o javnoj nabavi. Svaka zemlja članica samostalno od84

Suvremena trgovina 4(47)

lučuje o zastupljenosti i razmjernosti mjerila zelene javne nabave u nabavnim procesima. Većina je vlada zemalja članica zelenu nabavu motivirana primjenjivati sagledavajući njezine dugoročne višestruke koristi, zbog čega su vlade već razvile i provode vlastite nacionalne akcijske planove (NAP), izrađene po smjernicama Priručnika o zelenoj javnoj nabavi EK. Mjerila ZEJN-a neizostavno uključuju definiciju predmeta zelene nabave, minimalne tehničke ili funkcionalne specifikacije, kriterije izbora za procjenu i vrednovanje sposobnosti ponuđača za izvršenje ugovora, kriterije za dodjelu ugovora potrebne pri usporedbi ponuda te klauzule o realizaciji ugovora. Kriteriji su zelene nabave osmišljeni tako da ih se lako može unijeti izravno u natječajnu dokumentaciju i sadrže informacije o metodama provjere. EK (2022) tumači da je cilj ovakve nabave postići dobru ravnotežu između učinka na okoliš, troškova, dostupnosti na tržištu i jednostavnosti provjere, pri čemu tijela za javnu nabavu mogu odlučiti, prema vlastitim potrebama i

razini ambicije, hoće li u natječajnu dokumentaciju uključiti sve ili samo određene zahtjeve. Za 15 nabavnih kategorija (Slika 1.) mjerila zelene javne nabave dostupna su na nacionalnom mrežnome mjestu http://www.zelenanabava.hr/mjerila i mrežnome mjestu Europske komisije https:// ec.europa.eu/environment/gpp/ eu_gpp_criteria_en.htm. Popis nabavnih područja ZEJN-a nije konačan i neprestance se ažurira kako bi utvrđeni kriteriji odražavali najnoviji tehnološki i tržišni razvoj. Ciljevi i koristi zelene javne nabave Javna su tijela u EU-u veliki potrošači s godišnjom potrošnjom od približno 525 milijarda eura, što iznosi više od 16% bruto domaćeg proizvoda EU-a (Europski parlament, 2022). EK je 2017. procijenila da u Europi posluje 350.000 pojedinačnih javnih naručitelja. Kada bi koristio svoju kupovnu moć za izbor roba i usluga s manjim utjecajem na okoliš, javni bi sektor mogao

https://ec.europa.eu/environment/gpp/eu_gpp_criteria_en.htm. Popis nabavnih područja ZEJN-a nije konačan i neprestance se ažurira kako bi utvrđeni kriteriji odražavali najnoviji tehnološki i tržišni razvoj.

Papir za ispis i kopiranje

Cestovni promet

Računala, monitori, tableti i pametni telefoni

Električna energija

Namještaj

Usluga čišćenja zatvorenih prostora

Projektiranje i izgradnja poslovnih zgrada i upravljanje

Tekstilni proizvodi i usluge

Hrana, ugostiteljske usluge i prodajni automati

Održavanje javnih površina

Oprema za fotokopiranje, potrošni materijal i usluge ispisa

Podatkovni centri, poslužiteljske sobe i usluge u oblaku

Projektiranje, izgradnja i održavanje cesta

Boje, lakovi i kolničke oznake

Cestovna rasvjeta i signalizacija

Slika 1.Slika Nabavne kategorije proizvoda javnenabave nabave u Hrvatskoj 1. Nabavne kategorije proizvodai usluga i usluga zelene zelene javne u Hrvatskoj

usvojiti obrasce održive proizvod- ručitelji za klimu i okoliš“, koja će nje i potrošnje i ozbiljno utjecati olakšati kolanje i razmjenu inforna ozelenjivanje Promica- macija između naručitelja (obveCiljevi i koristi zelenetržišta. javne nabave njem ZEJN-a javna tijela konvenci- znika) provedbe ZEJN-a. Javna su tijela u EU-u veliki potrošači s godišnjom potrošnjom od približno 525 milijarda onalnu industriju mogu potaknueura, što iznosi više od 16% bruto domaćeg proizvoda EU-a 2022). EK Koristi do(Europski kojih separlament, dolazi provedtije na razvoj zelenih tehnologija i 2017. procijenila da u Europi posluje 350.000 pojedinačnih javnih naručitelja. Kada bi bom i ispunjenjem ciljeva zelene koristio svoju kupovnu moć za izbor roba i usluga s manjim utjecajem na okoliš, javni bi dizajn zelenih proizvoda, posebjavne nabave mogu, analizira Cisektor usvojiti nabave obrasce održive no jer mogao provoditelji uprav-proizvodnje i potrošnje i ozbiljno utjecati na glević (2016), umnogostručiti ozelenjivanje tržišta. Promicanjem ZEJN-a javna tijela konvencionalnu industriju pozimogu ljaju velikim tržišnim potaknuti na razvoj zelenih udjelom tehnologija na i dizajntivan zelenih proizvoda, posebno jer provoditelji učinak na gospodarstvo kada područjima poput javnog prijevonabave upravljaju velikim tržišnim udjelom na područjima poput javnog prijevoza putnika, su u pitanju razvoj i inovacije u tzv. građevinarstva, zdravstva i obrazovanja. za putnika, građevinarstva, zdravzelenom sektoru članica EU-a. stva i obrazovanja. Temeljni je cilj zelene javne nabave, navodi Bakula (2021), usmjeren k osiguravanju društveno odgovornog ponašanja javnih tijela praćenjem direktiva i preporuka i održive Ekološki izazovi bit će,EU-a međutim, Temeljni javnesmanjenjem nababudućnosti,ještociljsezelene može postići negativnoga na okoliš praćenjem sve teži; EK utjecaja prognozira da ćemo do ve, navodi resursa, Bakula (2021), okoliša, usmje-ugljičnog otiska i emitiranja stakleničkih plinova. eksploatacije onečišćenja 2050. godine trošiti kao da imamo Ovimkmehanizmom EK zapravo želi osigurati ren osiguravanju društveno od- društveno odgovorno ponašanje javnih tijela. tri planeta! U iduća četiri desetljegovornog ponašanja javnih U Komunikaciji iz 2020. „Za čišćutijela i konkurentniju Europu“ najavljuje se kako će EK se da ćeciljeve se globalna popredložiti minimalne obvezne kriterije ZEJN-aćai očekuje s njima povezane u sektorskom praćenjem direktiva i preporuka trošnja materijala kao što su biozakonodavstvu, te postupno uvesti obvezu EU-a i održive budućnosti, što seizvješćivanja radi praćenja primjene zelene javne nabave, bez stvaranja neopravdanog administrativnog za javne metali naručitelje. EK masa,opterećenja fosilna goriva, i mimože postići smanjenjem negativ- podupirati izgradnju provedbenih kapaciteta uostalom namjerava, stoji u Komunikaciji, nerali udvostručiti, a godišnja pronoga utjecaja na okoliš praćenjem smjernicama, osposobljavanjem, promicanjem dobrih praksi i poticanjem javnih naručitelja na otpada stolje-i sudjelovanje u inicijativi naručitelji za izvodnja klimu i okoliš“, kojado ćesredine olakšati kolanje eksploatacije resursa,„Javni onečišćenja ća povećati za 70%! razmjenu informacija između naručitelja (obveznika) provedbe ZEJN-a. okoliša, ugljičnog otiska i emitiraKoristi do kojih seplinova. dolazi provedbom i ispunjenjem ciljeva zeleneujavne nabave mogu, nja stakleničkih Ovim meKljučnu će ulogu narednom razanalizira Ciglević (2016), umnogostručiti pozitivan učinak na gospodarstvo kada su u pitanju hanizmom EK zapravo želi osigu- doblju, razumljivo, odigrati Europrazvoj i inovacije u tzv. zelenom sektoru članica EU-a. rati društveno odgovorno pona- ski zeleni plan, strategija za postišanje javnih tijela. zanje ekonomske održivosti EU-a, U Komunikaciji iz 2020. „Za čišću i koji instrumentom zelene nabave konkurentniju Europu“ najavljuje osigurava renovirane javne i višese kako će EK predložiti minimal- stambene zgrade poboljšane enerne obvezne kriterije ZEJN-a i s nji- getske učinkovitosti, čišću energima povezane ciljeve u sektorskom ju, usmjeravanje velike industrije zakonodavstvu, te postupno uve- k zelenoj tranziciji, vrhunske tehsti obvezu izvješćivanja radi praće- nološke inovacije, ali i dugotrajnije nja primjene zelene javne nabave, proizvode koji se mogu popraviti, bez stvaranja neopravdanog admi- ponovno upotrijebiti i reciklirati. nistrativnog opterećenja za javne naručitelje. EK uostalom namjerava, stoji u Komunikaciji, podupirati izgradnju provedbenih kapaciteta smjernicama, osposobljavanjem, promicanjem dobrih praksi i poticanjem javnih naručitelja na sudjelovanje u inicijativi „Javni na-

Trendovi zelene javne nabave u Hrvatskoj Hrvatska podržava smjer zajedničke klimatske politike Europske unije i ima razvijene scenarije za smanjenje emisija stakleničkih plinova,

prezentirane Strategijom niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., usvojenom prošle godine. U ovoj Strategiji važnu ulogu imat će javna nabava. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja (MINGOR), ona trenutačno čini 18,99% hrvatskog BDP-a (Grafikon 1), što je više od europskih prosječnih 16%. Vlada vjeruje da se implementacijom mjerila ZEJN-a u postupke javne nabave može snažno utjecati na razvoj tržišta niskougljičnih proizvoda i usluga, kao i na dostizanje općih klimatskih ciljeva, odnosno dati doprinos kružnoj ekonomiji i smanjenju nastanka otpada. Rezultati Prvog nacionalnog akcijskoga plana za provedbu zelene javne nabave za razdoblje od 2015. do 2017. s pogledom na 2020. godinu razočarali su, jer je 2019. dostignuto svega 10% ugovora u ukupnoj javnoj nabavi s nekim primijenjenim oblikom zelene nabave. U prve je dvije godine provedena izobrazba predstavnika naručitelja, djelomično su uključena mjerila ZEJN-a u postupke Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu (SDUSJN) i obveznika javne nabave, čak i u nabavne postupke koji ne podliježu primjeni Zakona o javnoj nabavi, ali nije uspostavljena politika zelene javne nabave na regionalnoj i lokalnoj razini tako što bi se u sve strateške dokumente jedinica lokalne (samo) uprave uvele mjere za promicanje ZEJN-a. Prema Statističkom izvješću, baziranom na Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN), za 2015. i 2016. registrirano je bilo manje od jedan posto ugovora s uključenim ZEJN mjerilima. Bez obzira na pozitivne pomake ostvarene u posljednjih nekoliko godina, udjel je zelene nabave u javnoj nabavi u Hrvatskoj još uvijek zanemariv. Vladina ambicija da ZEJN već do 2020. u ukupnome broju ugovorenih nabava dostigne 50% pokazala se teško dostižnom, što potvrđuju pokazawww.suvremena.hr

15%

praksa i očekivanja 10%

telji prikazani Grafikonom 1. U situaciji kada je, po statistikama za 2020., udio ZEJN-a u ukupnoj vrijednosti javne nabave tek 10,44%, valja dodatno promisliti o politici i planovima koji će potaknuti javna tijela na zelenu nabavu. Izvješće Ministarstva iz 2018. istaknulo je uočene prepreke u provedbi ZEJN-a: •

nedostatna volja za promjenom obrazaca ponašanja,

•

nedostatak informacija o ZEJNu i primjerima dobre prakse,

•

nedovoljno zelenih proizvoda i usluga na domaćem tržištu i od hrvatskih proizvođača,

•

nedostatak zakonskog okvira za angažiraniju primjenu ZEJN-a.

Brojni primjeri uspješnih praksi zemalja članica EU-a pokazuju da su se na početku, baš poput Hrvatske, svi susretali sa sličnim problemima, a mnoge predrasude, kao ona najčešća – da su zeleni proizvodi i usluge skuplji, pokazale su se netočnima. Podaci MINGOR-a svjedoče da se i kod nas, nakon prevladavanja početnog otpora mjerilima ZEJN-a i sporijeg uhodavanja, trend mijenja, kako ilustrira Grafikon 2, i raste broj zelenih ugovora s izuzetkom 2020. godine, kada je očito utjecaj pandemije Covida-19 na gospodarska kretanja ostavio trag i na zelenoj nabavi. U Tablici 1. i Tablici 2. prikazan je pregled podataka o ZEJN-u iz statističkih službenih izvješća o javnoj nabavi provedenoj u razdoblju od 2015. do 2020. godine, dostupnih na Portalu javne nabave Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Postupci javne nabave koje provodi SDUSJN uz pripadajuću dokumentaciju služe kao primjeri ostalim naručiteljima pri provođenju njihovih nabava. Do 2021. je Središnji državni ured imao praksu, ali ne i obvezu, gdje i kad god je to bilo mo86

Suvremena trgovina 4(47)

20% 5% 15% 0% 2016. 10%

2017.

2018.

Udio javne nabave u BDP-u

2019.

2020.

Udio zelene nabave u javnoj nabavi

Grafikon 1. Javna nabava u BDP-u i zelena nabava u javnoj nabavi (bez PDV-a) 2016.-2020., izvor: izrada autora prema podacima MINGOR-a 5%

Brojni primjeri uspješnih praksi zemalja članica EU-a pokazuju da su se na 2020. početku, baš 2016. 2017. 2018. 2019. poput Hrvatske, svi susretali sa sličnim problemima, a mnoge predrasude, kao ona najčešća – da su zeleni proizvodi i usluge skuplji, pokazale su se netočnima. Podaci MINGOR-a Udio javne nabave u BDP-u Udio zelene nabave u javnoj nabavi svjedoče da se i kod nas, nakon prevladavanja početnog otpora mjerilima ZEJN-a i sporijeg uhodavanja, trend ilustrira 2,u javnoj i raste nabavi broj zelenih ugovora s izuzetkom Grafikon 1. Javna Javnamijenja, nabava u BDP-u iGrafikon zelena u javnoj (bez PDV-a) Grafikon 1. nabava ukako BDP-u i zelena nabavanabava (beznabavi PDV-a) 2016.-2020., 2020. godine, izvor: kada jeizrada očito utjecaj pandemije Covida-19 na gospodarska kretanja ostavio trag 2016.-2020., autora prema podacima MINGOR-a izvor: izrada autora prema podacima MINGOR-a i na zelenoj nabavi. 2.000

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

Grafikon 2.Grafikon Kretanje zelenih ugovora u javnoj nabavi 2016.-2020., izvor: izrada 2. broja Kretanje broja zelenih ugovora u javnoj nabavi 2016.-2020., 800 autora prema podacima izvor: MINGOR-a izrada autora prema podacima MINGOR-a 400

Tablica 1. ZEJN u RH prema broju sklopljenih ugovora 2015. – 2020. Zelena 0 nabava

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2016. Javni naručitelji

2017. 24

5702018. 144

2019. 441

15802020.1.488

Sektorski naručitelji

100

151

204

1731

1692

Grafikon 2. Kretanje broja zelenih ugovora u javnoj nabavi 2016.-2020.,

Ukupni broj ugovora 29autora prema 578 podacima 164 MINGOR-a 541 izvor: izrada

2020.

Izvor: Izrada autora prema podacima MINGOR-a

Tablica 2. ZEJN u RH prema iznosima sklopljenih ugovora (bez PDV-a), Zelena nabava

Javni naručitelji

Sektorski naručitelji

Ukupni iznos ugovora (kn)

2015.

304.177.388

15.334.976

320.172.364

2016.

164.673.076

18.057.751

182.730.827

2017.

2.524.878.191

52.341.260

2.577.219.451

2018.

1.089.032.700

348.935.511

1.437.968.211

2019.

3.721.757.385

527.089.409

4.248.846.794

2020.

4.038.837.035

2.104.957.494

6.143.794.529

Izvor: Izrada autora prema podacima MINGOR-a

guće, koristiti mjerila ZEJN-a, sve dok Vlada 6. svibnja 2021. predanost klimatskoj politici i kružnome gospodarstva nije potvrdila Odlukom kojom je SDUSJN obvezan u postupcima središnje javne nabave „primjenjivati mjerila zelene javne nabave kao dio tehničke specifikacije ili kriterija za odabir ponuda u svim postupcima središnje javne nabave koje provodi, vodeći računa da je to usklađeno s tehničkom prikladnošću, financijskim mogućnostima korisnika središnje javne nabave, širom održivošću i razinom tržišnoga natjecanja“ (Narodne novine, 2021). Nova se zakonska obveza primjenjuje na nabavu uredskog i potrošnog materijala, računala i računalne opreme, kategoriju motornih vozila i opskrbu električnom energijom. Ovom je važnom Odlukom Vlada obvezala SDUSJN da za potrebe praćenja provedbe ZEJN-a u sklopu pripreme statističkih izvješća o javnoj nabavi, koje mora izraditi do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu, na svojoj mrežnoj stranici objavi podatak o korištenju mjerila ZEJN-a u postupcima središnje javne nabave koju je provodio SDUSJN (Narodne novine, 2021). Resorno tijelo za zaštitu okoliša, MINGOR, koje vodi i uređuje mrežno mjesto o zelenoj javnoj nabavi https:// www.zelenanabava.hr, gdje objavljuje sve relevantne informacije za poticanje ZEJN-a u Hrvatskoj, Vlada je obvezala da na stranicama objavljuje i redovito ažurira mjerila ZEJN-a i analizu ušteda emisije ugljikova dioksida, nastalih provedbom ove Odluke. Uoči donošenja Drugog nacionalnog akcijskog plana potrebno je poticati zelene i niskougljične nabave u privatnom sektoru i u postupcima jednostavne nabave u javnome sektoru, ističe se u Strategiji niskougljičnoga razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (MINGOR, 2021) i dodaje da Drugi nacionalni plan za

zelenu nabavu treba dopuniti ciljevima koji definiraju specifične zahtjeve niskougljičnog razvoja, odrediti skupine proizvoda i usluga koje odgovaraju niskougljičnoj nabavi, ali i kvantificirati ciljeve. Sagleda li se cilj klimatske neutralnosti Europe kao kontinenta do sredine 21. stoljeća, nužno je u svim društvenim segmentima ubrzati postupak zelene tranzicije, a ponajprije u potrošnji, gdje obveznici javne nabave mogu odigrati bitnu ulogu, jer ugovaranjem zelenih proizvoda i usluga iniciraju ulaganje u inovacije i niskougljični razvoj. Izvori: Bakula, Š. (2021). Stanje i trendovi zelene nabave u Republici Hrvatskoj. Završni rad. Zagreb: Fakultet strojarstva i brodogradnje. Dostupno na https://repozitorij.fsb.unizg.hr/ islandora/object/fsb:6905. [pristupljeno 1. lipnja 2022.] Ciglević, M., 2016. Zelena javna nabava. Raspoloživo na https://www. ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/7/ ciglevic.pdf. [pristupljeno 6. lipnja 2022.] Europska komisija, 2020. Financiranje zelene tranzicije: Plan ulaganja za Europski zeleni plan i mehanizam za pravednu tranziciju. Dostupno na https://ec.europa. eu/regional_policy/hr/newsroom/news/2020/01/14-01-2020-financing-the-green-transition-theeuropean-green-deal-investmentplan-and-just-transition-mechanism. [pristupljeno 9. lipnja 2022.] Europska komisija, 2021. Mjerila EU-a za zelenu javnu nabavu za cestovni promet, SWD (2021) 296. Dostupno na https://zelenanabava.hr/ wp-content/uploads/2021/11/Mjerila-EU-a-za-zelenu-javnu-nabavu_cestovni-promet.pdf. [pristupljeno 8. lipnja 2022.] Europska komisija, 2020. Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, Za čišću i konkurentniju Europu, COM (2020) 98. Dostupno na https:// eur-lex.europa.eu/legal-content/ HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020 DC0098&from=DA. [pristupljeno 4. lipnja 2022.]

Europski parlament, 2022. Ugovori o javnoj nabavi, informativni članak. Dostupno na https://www.europarl.europa.eu/factsheets/hr/ sheet/34/ugovori-o-javnoj-nabavi. [pristupljeno 20. lipnja 2022.] Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2018. Izvješće za razdoblje od 2015. do 2017. godine o provedbi nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine, prijedlog. Dostupno na https://zelenanabava.hr/hr-politika/. [pristupljeno 2. lipnja 2022.] Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, 2021. Strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. Dostupno na https://ec.europa.eu/clima/sites/ lts/lts_hr_hr.pdf. [pristupljeno 30. lipnja 2022.] Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2014. Zelena javna nabava. Dostupno na https://mingor.gov. hr/UserDocsImages/NASLOVNE%20FOTOGR AFIJE%20I%20 KORI%C5%A0TENI%20LOGOTIPOVI/doc/letak_zelena_ javna_ nabava.pdf. [pristupljeno 5. lipnja 2022.] Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2015. Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine. Dostupno na http://www.zelenanabava.hr/ dokumenti/nacionalni_akcijski_ plan_za_zelenu_ javnu_nabavu. pdf. [pristupljeno 1. lipnja 2022.] Narodne novine, 49/21. Odluka o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave. Dostupno na https://narodne-novine.nn.hr/ clanci/sluzbeni/2021_05_49_983. html. [pristupljeno 3. lipnja 2022.] Portal javne nabave, 2022. Statističko izvješće o javnoj nabavi za Republiku Hrvatsku u 2020. godini. Dostupno na http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/userfiles/file/Statisti%C4%8Dka%20 i z v j e % C 5 % A1% C 4 % 8 7a / Godi%C5%A1nja/Statisticko_ izvjesce_ JN-2020(1).pdf [pristupljeno 5. lipnja 2022.] Zelena javna nabava, 2022. Portal Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Dostupno na https:// zelenanabava.hr/. [pristupljeno 1. ST lipnja 2022.] www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Razvoj digitalnih kompetencija

Nedajte se *upecati*? piše: dr. sc. Maja Vizjak

tijeku je istraživačko-razvojni projekt PhisHRban koji se bavi područjem kibernetičke sigurnosti, te ima za cilj razviti inovativno rješenje za prepoznavanje phishing poruka. Danas živimo u *novome normalnome* kada se intenziviraju online usluga te korištenje mailova kao sredstva komunikacije od strane korisnika svih dobnih skupina. Među njima postoji značajan broj onih *ranjivijih* koji nisu svjesni mogućih ugroza, stoga se razvija program PhisHRban za otkrivanje malicioznih elektroničkih poruka neželjenog i zavaravajućeg sadržaja. Projekt PhisHRban razvija rješenje umjetne inteligencije s ciljem automatskog prepoznavanja phishing poruka, koje „pecaju“ potencijalne žrtve. Novost projekta je što se razvija za hrvatski jezik. U projektu sudjeluje tvrtka Megatrend d.o.o. i dva fakulteta: Ekonomski fakultet i Filozofski fakultet. Istraživački tim pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Pejić Bach, prof. dr. sc. Sanje Seljan te Anđelke Strajher ovaj zanimlji88

Suvremena trgovina 4(47)

vi projekt želi predstaviti široj javnosti. Kibernetički napadi Kibernetička sigurnost obuhvaća skup procesa, mjera i standarda kojima se jamči određena razina pouzdanosti pri korištenju proizvoda i usluga u kibernetičkom prostoru. Krađa identiteta i prijevara jedna je od najčešćih vrsta ugroze kibernetičke sigurnosti, a koristi se s ciljem stvaranja prijevare za financijske dobitke. U vremenu ubrzanog razvoja novih tehnologija i digitalizacije društva, područje kibernetičke sigurnosti ima sve veći značaj i bilježi snažan globalni rast. Postoje tri glavne kategorije kibernetičkih napada u odnosu na „vlasništvo“, „pojedinca“ i „vladu“ (Panda Security). Kategorija „Vlasništvo“ opisuje hakiranje u svrhu krađe bankovnih podataka neke osobe ili tvrtke, kako bi se dobio pristup novčanim sredstvima te osobe ili tvrtke, za kupovinu putem interneta ili pokretanje prijevara za krađu identiteta, od-

nosno phishing, kako bi ljudi hakerima slučajno dali svoje osjetljive podatke. Kategorija „Pojedinac“ računalnog kriminala opisuje jednog pojedinca koji distribuira zlonamjerne ili ilegalne informacije putem mreže. To može uključivati cyberstalking, distribuciju pornografije i trgovinu ljudima. Kategorija „Vlada“ je najrjeđa kategorija računalnog kriminala, ali ujedno i najteži prekršaj, počinjenje zločina protiv vlade. Ova kategorija uključuje hakiranje vladinih mrežnih stranica, vojnih mrežnih stranica ili distribuciju propagande. U prevenciji i suzbijanju kibernetičkih napada potrebna je suradnja s nacionalnim tijelima i međunarodnim partnerima. Kibernetički napadi se dijele u 4 kategorije: kibernetički kriminal, špijunaža, terorizam i kibernetički rat. Što nam kaže statistika Phishing, kao što i samo ime kaže je način „pecanja“ potencijalnih žrtava putem email poruka s ciljem stjecanja koristi u vidu novca ili in-

formacija. Phishing se događa kada internetski kriminalci šalju email poruke sa lažnim linkovima, a koje sliče na prave linkove. Pri tome se koriste raznim psihološkim trikovima. Na primjer, email poruka napisana je u žurnom tonu u kojem se primatelja poruke upozorava da mora napraviti neku akciju kako bi izbjegao gubitak. Zapravo se time primatelja poruke prisiljava da donese odluku u kratkom roku i time se smanjuje njegov ili njezin oprez. Phishing poruka može imati sadržaj koji će izazvati strah, ushićenje, sreću, ljubomoru, sve one osnovne ljudske emocije jako nam dobro poznate, a na temelju kojih ćemo učiniti nešto što ne bismo trebali. Primjerice, upisati svoje osobne podatke negdje gdje ne bismo to trebali, kliknuti na nešto što ne bismo trebali pokrenuti i slično. Godišnje oko 1500 građana u Hrvatskoj nasjedne na ovakve prevare. Na svjetskoj je razini puno ozbiljnija situacija i kibernetički napadi, od kojih je phishing najzastupljeniji s gotovo 90 posto, događaju se gotovo svake sekunde. Phishing je vrsta socijalnog inženjeringa koja se odnosi na prijevare, kojima se služe zlonamjerni korisnici šaljući lažne poruke koristeći pritom postojeće Internet servise (elektronička pošta, servisi za izravnu komunikaciju, društvene mreže) te na taj način od korisnika pokušavaju prikupiti povjerljive podatke kako bi ostvarili financijsku korist. Pošiljatelj poruke, lažno se predstavljajući, u poruci zahtijeva od korisnika da pošalje svoje osjetljive podatke ili šalje lažni link koji korisnika vodi na zloćudnu Web stranicu, gdje se od njega traži da upiše svoje podatke. Sve češće su prijevare putem lažnih web sjedišta, lažnih prozora na legitimnim web stranicama i „tabnabbinga“ kada se prilikom nepažnje korisnika jedan od neaktivnih tabova u web pregledniku osvježi na zloćudnu web stranicu.

Rezultat je novi proizvod Komercijalna vrijednost proizvoda je velika. Ona je direktna i indirektna. Naime, takav proizvod ima potencijalno veliko tržište, ne samo u Hrvatskoj, već i zemljama regije, budući da su istraživanja pokazala da je vjerojatnost nasjedanja na prijevaru putem phishing poruka veća kada je poruka napisana na jeziku govornika. Hrvatska može biti predvodnik u području obrade prirodnog jezika. Naime, hrvatski jezik je vrlo specifičan, sa kompleksnom gramatikom. Rješenja umjetne inteligencije koja koriste algoritme umjetnog jezika mogu biti primjenjiva i za druge jezike, osim jezika regije, jer je potrebno izraditi algoritam koji može prepoznavati različite složene jezične konstrukcije. Glavni rezultat projekta bit će algoritam koji će moći s velikom točnošću automatski prepoznavati phishing poruke na hrvatskom jeziku. Sekundarni rezultat projekta je algoritam za analizu teksta na hrvatskom jeziku, koji do sada nije razvijen za hrvatsko tržište. Jedan i drugi proizvod imaju veliki potencijal za društvo i za gospodarstvo, kroz sigurnost te potencijanu zaradu. Mislite prije klika Sadrži li e-poruka poveznicu, obavezno treba provjeriti kamo ona vodi. To se čini bez klikanja, već samo pomoću prelaska pokazivačem preko poveznice da se prikaže stvarna putanja, odnosno adresa stranice na koju vodi. E-adresa pošiljatelja često je kod phishing poruka sastavljena tako da sliči na originalnu email adresu. Na primjer, adresa će biti pbzhrvatska@gmx.com umjesto pbz@ pbz.hr. Iako je evidentno da se radi o lažnoj email adresi, ona ipak ima neke poznate elemente – pbz i hrvatska koji navode na povjerenje gdje ono može biti opasno. ‘Uz spomenutu provjeru, obratite pozornost na gramatičke pogreške, na-

čin komunikacije te cjelokupan kontekst, što osim za elektroničku poštu vrijedi i za SMS poruke i telefonske pozive. Posljedice phishinga? Posljedice mogu biti ogromne. Prva grupa posljedica su financijske štete koje poduzeće može imati zbog odavanja povjerljivih podataka. Druga grupa posljedica su reputacijske štete, jer poduzeće ostavlja dojam nepouzdane organizacije. Treća grupa posljedica mogu biti psihološke prirode, jer se javlja nesigurnost zaposlenika zbog prijevare. Phishing napadi su postali izuzetno sofisticirani i prošli su dani kada ste jednostavno mogli uočiti neobičnu e-poruku, odnosno više u velikoj mjeri ne stižu pisma afričkog princa koji potražuje financijsku pomoć. U phishing porukama uvijek se javljaju obećanja i strah – obavijesti kako ste osvojili milijune ili ucjena da će vam netko nešto učiniti nažao vrlo je popularna strategija kako bi vas navela da učinite nešto što nije u vašem interesu. Današnje phishing poruke mogu biti napisane potpuno personalizirano tako da se ne razlikuju od originalnih poruka. Zbog toga je potrebno biti oprezan čim se od nas traži davanje nekih podataka ili neka akcija. Savjet građanima Phishing napade možemo izbjeći kao i druge prijevare u privatnom životu. Kriminalci uvijek igraju na emocije – strah i potencijalna korist. S jedne strane trebamo biti oprezni kada nas netko želi zaplašti i traži od nas podatke putem emaila koji su povjerljive prirode – naše korisničko ime i lozinka, OIB, podaci o kreditnoj kartici i slično. S druge strane, također trebamo biti oprezni kada nas netko želi darivati, a za uzvrat također traži osjetljive podatke. Kao i u životu, ništa nije beST splatno u virtualnom svijetu. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Novi trendovi u maloprodaji

E-trgovina uzima maha Industrija je sada na rubu sljedeće transformacije u e-trgovini: direktori trgovina mješovitom robom očekuju da će se penetracija e-trgovine više nego udvostručiti za njihove vlastite organizacije u sljedećih tri do pet godina, na prosječnih 23 posto. Rukovoditelji su još optimističniji u pogledu potencijala rasta e-trgovine, napominjući da bi se udio mogao gotovo utrostručiti na čak 35 posto (gotovo 600 milijardi dolara u odnosu na oko 150 milijardi dolara pri udjelu od 11 posto).

straživanje jedne od vodećih svjetskih konzultantskih kuća, McKinsey, sugerira nastavak podrške e-trgovini od strane potrošača, koji su iskazali pozitivnu namjeru kupnje više namirnica putem interneta. 90

Suvremena trgovina 4(47)

Glavni pokretači rasta e-trgovine tijekom pandemije bolesti COVID-19 bili su sigurnost i praktičnost, ali istraživanje je otkrilo da potrošači cijene i jedinstvene značajke kanala — poput usporedbe proizvoda, asortima-

na i personaliziranih promocija. Usporedno s time, potrošači sve više preferiraju dostavu na kućnu adresu (porast s 48 posto u prosincu 2020. na 63 posto godinu dana kasnije, što znači današnje tržište vrijedno oko 100 milijardi dolara)

i cijene njezina poboljšanja proizvoda i usluga, uključujući brzinu, pouzdanost, širinu asortimana i fleksibilnost. Također vidimo da potrošači pokazuju različite preferencije za način na koji se njihove digitalne narudžbe ispunjavaju na temelju potreba i prilika, te pomak koji odražava stalnu zrelost potrošačevog pristupa online trgovini. Njihovo korištenje različitih opcija temeljenih na prigodi tjera trgovce na malo da ponude puni portfelj opcija e-trgovine kao što je dostava isti dan, dostava u roku od dva sata, trenutna dostava i klikni i preuzmi. Kako se potražnja širi u različitim smjerovima, rezultat su manje košarice. Ovaj stupanj pomicanja kanala unutar sektora trgovine mješovitom robom ima presedan. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća, pojava i usvajanje novih ponuda i kanala potaknulo je značajne promjene u ponašanju potrošača. Na primjer, porast masovnih trgovaca s trgovinama od 150.000 četvornih metara stvorio je drukčije iskustvo unutar trgovine od onog koje nudi tradicionalna trgovina u susjedstvu. Kategorija masovnih trgovaca sada čini oko 26 posto tržišta. Slično tome, trgovci na malo poticali su potrošače da kupuju na veliko, a brzi rast diskontne i trgovine vrijednih namirnica, s pretežno privatnom robnom markom, prkosio je konvencionalnoj ‘mudrosti’ da potrošači žele samo robne marke široke potrošnje (CPG). Svaku od ovih „novih“ ponuda pratila je promjena ponašanja potrošača.

trgovci na malo osjećaju određenu strepnju. Dvije trećine ispitanika očekuje da će izgubiti određeni udio u prijelazu na digitalno, a više od polovice vjeruje da će biti teško privući potrebne talente za podršku digitalnom rastu. U međuvremenu, trgovci mješovitom robom razmatraju kako rasporediti kapital na više paralelnih procesa, uključujući otpornost opskrbnog lanca, preuređenje trgovina, digitalizaciju i zapošljavanje odgovarajućeg kadra. Kako bi poboljšali svoje mogućnosti u kratkom roku, trgovci mješovitom robom odgovorili su implementacijom tri specifične strategije. Prvo, neki trgovci mješovitom robom grade partnerstva s tehnološkim tvrtkama. Google i Microsoft također surađuju s trgovcima mješovitom robom na uvođenju umjetne inteligencije u nadopunu i trgovinu (na primjer, kako bi potrošačima omogućili izradu popisa namirnica dok kupuju na mreži). Drugo, trgovci mješovitom robom i dalje se oslanjaju na treće strane kako bi upravljali troškovima i proširili svoju ponudu e-trgovine. Trgovci mješovitom robom također koriste partnerstva kako bi kupci-

ma pružili nove i inovativne vrijednosne ponude. U Europi, na primjer, Morrisons se udružio s Deliverooom kako bi isporuke bile za samo deset minuta. Na kraju, prijelaz na e-trgovinu također predstavlja izazov za način na koji trgovci na malo razmišljaju o mogućnostima u cijelom vrijednosnom lancu e-trgovine, od digitalizacije u trgovini, cijena i promocije do potrošnje u trgovini, medija i oglašavanja. Uloga trgovine i dalje će biti značajna, a trgovci mješovitom robom ulažu u digitalizaciju kako bi poboljšali iskustvo potrošača u trgovini – na primjer, putem samonaplate i zgrabi i ponesi. Kako trgovci mješovitom robom mogu pobijediti u e-trgovini — nostvarujući i rast i profitabilnost Kako bi bili uspješni u sljedećoj fazi e-trgovine, trgovci mješovitom robom trebaju razviti integriranu vrijednosnu ponudu koja zadovoljava potrebe potrošača, a istovremeno štiti njihovu vlastitu profitabilnost. Istraživanje je pokazalo da potrošači žele uštedjeti novac, biti zdraviji, izgraditi svoju (ponovno

Idemo u korak s rastom e-trgovine Kako su se potrošači okrenuli etrgovini, dvije trećine trgovaca na malo ne osjeća se dobro pripremljenim za suočavanje s dvostrukim izazovima ostvarivanja rasta uz postizanje profitabilnosti. Spomenuto istraživanje pokazalo je da www.suvremena.hr

praksa i očekivanja rica tijekom online kupnje. Trgovci mješovitom robom odgovaraju ulaganjem u mogućnosti e-trgovine i sklapanjem partnerstava s tehnološkim tvrtkama kako bi poboljšali korisničko iskustvo. Na primjer, Albertsons i Google udružili su se u stvaranju karata za kupnju u trgovini s dinamičnim hiperlokalnim značajkama, razgovornom trgovinom pokretanom umjetnom inteligencijom i prediktivnom izradom popisa namirnica. U isto vrijeme, trgovci na malo moraju poboljšati iskustvo u trgovini kontinuiranim ulaganjem u tehnologiju trgovine. Rješenja uključuju samonaplatu, digitalne oznake na policama i inovacije plaćanja za poboljšanje personalizacije i učinkovitosti. otkrivenu) radost kuhanja i lakše pronaći najbolje promocije. Za svaku od ovih potreba, razvijena digitalna prisutnost (temeljena na aplikaciji i na webu) može pomoći trgovcima mješovitom robom da istaknu svoj asortiman, personaliziraju svoje promocije i angažiraju potrošače na značajniji način – nešto što fizička ponuda ne može. Organizacije, posebno trgovci na malo koji su u prošlosti premalo ulagali, planiraju agresivno ulagati u svoje digitalne mogućnosti kako bi podržali te zadatke. Međutim, jednostavno redefiniranje ponude vrijednosti neće biti dovoljno. Kako bi privukli više potrošača u e-trgovinu, trgovci na malo moraju ponuditi niže troškove, smanjiti zahtjeve minimalne narudžbe, zaštititi kvalitetu i svježinu te povećati širinu i vidljivost svojih asortimana. Višekanalni sustav postao je glavni ulog. Nakon što su proteklih nekoliko godina proveli u izgradnji ove temeljne ponude, trgovci mješovitom robom sada se usredotočuju na napore zadržavanja kupaca gradeći osobne odnose s njima kako bi 92

Suvremena trgovina 4(47)

povećali vrijednost košarice prodajom skupljih artikala i povećanom učestalošću kupovine i online i u trgovini. Trgovci mješovitom robom također eksperimentiraju s novim načinima za uključivanje kupaca u omnikanale. Na primjer, informacije o proizvodima temeljene na mobilnom skeniranju i ‘skeniraj i kreni’, mijenjaju način na koji kupci komuniciraju s trgovcima mješovitom robom u trgovinama i putem aplikacija. Uspostavljanje i održavanje društvene veze s potrošačima i svakodnevno dopiranje do njih, bit će važni za trgovce mješovitom robom koji žele utjecati na svijest potrošača. Društvena i mogućnost korištenja videa također će biti neophodna. E-trgovac Weee, na primjer, koji je specijaliziran za proizvode za azijske i latinoameričke kupce, koristi igrice, videom bogate ponude društvenih medija kako bi njegovao visoko angažiranu bazu kupaca. Konvergencija vrijednosnih prijedloga u cijeloj industriji podiže ljestvicu korisničkog iskustva u etrgovini. Potrošači sve više cijene mogućnost brzog pronalaženja proizvoda i punjenja svojih koša-

Sve ove ponude imat će dvostruki cilj omogućavanja rasta uz povećanje profitabilnosti. Međutim, biti će potrebna usmjerena ulaganja kako bi se izgradili uvjeti za zaposlenike (talente) i temeljna tehnološka infrastruktura. Uspješni trgovci mješovitom robom nastojat će privući prave talente u svoje organizacije i riješiti dugove naslijeđene tehnologije iz proteklih nekoliko desetljeća. Dok potrošači nastavljaju s prelaskom na kupnju putem mobilnih aplikacija, trgovci mješovitom robom počinju koristiti cijeli niz poluga emerchandisinga – kao što su plasman proizvoda, preporuke proizvoda, personalizirane promocije i digitalni mediji – kako bi uskladili svoju digitalnu imovinu s robom široke potrošnje. Pokretanje maloprodajnih medijskih mreža (kao što je Instacartova nova platforma Carrot Ads) omogućuje trgovcima da preuzmu veći dio marketinškog udjela od robnih marki iznad onoga što su imali dosad. Ovaj će izvor biti ključni pokretač profitabilnosti trgovaca mješovitom robom u nadolazećim godinama. Priredio A.G.

erstebank.hr Info telefon: 0800 7890

Krstina Mišlov Mišlov

Stiven Toš i Miljenko Borščak Bomark Pak

Stjepan Talan Solvis

#vjerujusebe Novi Erste digitalni alati za financijsko zdravlje vašeg poslovanja. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom? piše: prof. dr. sc. Slavica Singer, professor emeritus, Voditeljica UNESCO Katedre za poduzetničko obrazovanje, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

lobal Entrepreneurship Monitor (GEM) najveće je svjetsko istraživanje poduzetništva, pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja, koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće na poduzetničku aktivnost pojedinaca. Hrvatska je uključena u to istraživanje od 2002. godine, što omogućava uočavanje trendova i obrazaca 1

poduzetničke aktivnosti, promjena i usporedbu s ostalim zemljama. Longitudinalne i međunarodne usporedbe (s grupama zemalja kojima Hrvatska pripada i s kojima se uspoređuje: EU i zemlje s visokom razinom bruto domaćeg dohotka po stavnovniku) omogućene su korištenjem standardiziranih indikatora izračunatih iz podataka prikupljenih istim istraživačkim alatima, u skladu s teorijski utemeljenim konceptualnim okvirom. Na taj se način potvrđuje ili opovrgava stabilnost uočenih tendencija i obrazaca poduzetničkog

djelovanja u Hrvatskoj, te identificiraju kritična područja koja zahtijevaju intervencije od razine pojedinca do institucija. Usprkos pandemiji COVID-19, Hrvatska je održala kontinuitet sudjelovanja u GEM istraživanju, te je u 2021. godini obilježila dvadeset godina stvaranja izuzetno značajne informacijske baze o poduzetništvu i mogućnost međunarodne usporedbe. Nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo1.

Hrvatska udruga banaka je partner GEM istraživanja već niz godina i time doprinosi stvaranju efikasnijeg okvira za jačanje poduzetništva u Hrvatskoj, koji se oslanja na spoznaje dobivene kroz međunarodno usporedivo istraživanje.

Suvremena trgovina 4(47)

toj grupi zemalja, upozorava na hitnost, ali i nužnost dugoročno konzistentnih politika za jačanje poduzetničke okoline.

Istraživački tim, kao i proteklih godina, čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof. dr. sc. Nataša Šarlija, prof. dr. sc. Sanja Pfeifer i prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka. U 2021. godini u istraživanju je sudjelovalo 50 zemalja, u Europi 23, a u Europskoj uniji 18 zemalja. U Hrvatskoj i dalje prisutna niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te ograničavajuća poduzetnička okolina Najnovije GEM istraživanje za 2021. godinu potvrdilo je da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska i prometna, te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Kao ključne komponente koje ograničavaju kvalitetnu poduzetničku okolinu navode se vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih. Udaljenost Hrvatske o prosjeka EU zemalja uključenih u GEM istraživanje u 2021. godini i od najboljih ocjena za pojedine komponente u toj grupi zemalja, upozorava na hitnost, ali i nužnost dugoročno konzistentnih politika za jačanje poduzetničke okoline. O društvenim vrijednostima, prilikama i poduzetničkoj aktivnosti Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja, u narednih 6 mjeseci, u razdoblju

Kulturne i društvene norme

Fizička infrastruktura

Otvorenost tržišta - barijere ulaska

Dostatnost financijskih sredstava 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

Lakoća dobivanja Vladine politike - prioriteti, podrška

Vladine politike - porezi i regulativa

Otvorenost tržišta - dinamika promjena

Vladini programi

Profesionalna i komercijalna infrastruktura Transfer istraživanja i razvoja Najbolji u EU

Poduzetničko obrazovanje osnovno i srednje Poduzetničko obrazovanje tercijarno Prosjek EU

2019. – 2021. godine ima vrlo izra- zetnika (sa oko 15 postotnih požen V oblik: pad u 2020. godini na ena zaostajanja od EU prosjeka). 47,2% (sa 55,7% u 2019.) i rast na O društvenim vrijednostima, prilikama i poduzetničkoj aktivnosti Poduzetnička aktivnost Hrvat58,3% u 2021. Istovremeno, Hrskeistraživanja, mjerena kroz ukupnu ranu Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika u narednih 6 mjeseci, u razdoblju vatska je iznad EU uV svim 2019. – 2021. godineprosjeka ima vrlo izražen oblik: pad aktivnost u 2020. godini–naTEA 47,2%indeks (sa 55,7%(poslovni u 2019.) i rast promatranim godinamaHrvatska po uočena 58,3% u 2021. Istovremeno, je iznadpothvati prosjeka EUdo u svim godinama po 42 promatranim mjeseca starosti) uočenim prilikama, namjerama namjerama i uvjerenosti sposobnosti za pokretanje poslovnog nim prilikama, i uvje- u i vlastite aktivnost ‘odraslih’ poduzetnipothvata. Ovako velika razlika između Hrvatske prosjeka o namjerama pokretanja poslovnog renosti u vlastite sposobnosti za i EU ka (poslovni stariji od opcija 42 pothvata, upućuje da je samozapošljavanje češći izbor u Hrvatskoj pothvati zbog ograničenih drugih pokretanje poslovnog pothvata. mjeseca aktivnosti) ima stabilne, zapošljavanja. Ovako velika razlika između Hrvat- ali različite tendencije promjena Društvene vrijednosti oopoduzetništvu u poHrvatskoj još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ske i EU prosjeka namjerama u odnosu na prosjek EU zemalja ispitanika u poslovnog EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Oko 60% ispitanika smatra da je biti kretanja pothvata, upuiznadprosječno učešće rane po-po poduzetnik dobar izbor karijere, što je u skladu s – činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja ćuje da je samozapošljavanje če- duzetničke aktivnosti i ispodproiskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata. Međutim, ovako optimistični pristup šći izbor u Hrvatskoj ogranipoduzetničkoj karijeri praćenzbog je izuzetno niskom percepcijom o tome‘odraslih’ imaju li uspješni poduzetnici sječno učešće poduzeća. čenih drugih opcija zapošljavanja. visok status u društvu. U 2021. godini (kao i u 2020.) je zadnja sod12,4% EU zemalja uključenih U Hrvatska 2021. godini, novih po- u Društvene vrijednosti o poduzetništvu u Hrvatskoj još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Oko 60% ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata. Međutim, ovako optimistični pristup poduzetničkoj karijeri praćen je izuzetno niskom percepcijom o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. U 2021. godini (kao i u 2020.) Hrvatska je zadnja od EU zemalja uključenih u GEM istraživanje po stavu o društvenom statusu uspješnih podu-

slovnih pothvata, Hrvatska je iznad prosjeka (8,4%) EU zemalja uključenih u GEM istraživanje.

Vitalnost poduzetničke strukture ovisi o održivom učešću ‘odraslih’ poduzeća, tj. o intenzitetu ulaska u poduzetničku aktivnost, o izlasku iz poduzetničke aktivnosti i učešću rastućih podzeća. I u 2021. godini, najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti je neprofitabilnost (20,5%, u odnosu na sve razloge izlaska), ali se na drugom mjestu pojavio razlog izlaska zbog uočene nove prilike (15.1%) i po tome je Hrvatska značajnije iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju (10,1%). GEM prati i poduzetničku aktivnost zaposlenika koja je definirana kao www.suvremena.hr

praksa i očekivanja dućnosti svog poslovnog pothvata razmišljaju imajući u vidu implikacije na dobrobit društva i okoliša. Visoko učešće anketiranih poduzetnika sa stavom, da su društveni/okolišni razlozi važniji od profita, nije u potpunosti praćeno i ocjenama intervjuiranih eksperata (ocjena 5,26 u skali 0-10). Suradnjom do promjena

inovativna aktivnost u stvaranju novih proizvoda, novih procesa, poslovnih modela. Hrvatska je po tom obliku poduzetničke aktivnosti u vrhu zemalja Europske unije, od 2011. godine, kada se taj pokazatelj počeo pratiti. Tu aktivnost bi poslovni sektor trebao prepoznati kao vrijedan resurs stvaranja konkurentnosti i na odgovarajući način podržavati (kompenzacijskim instrumentima). Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije ‘muška’ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,7 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata) na razini prosjeka EU zemalja (1,5) koje su u 2021. godini sudjelovale u GEM istraživanju. Razlozi rodne neuravnoteženosti, u poduzetničkoj aktivnosti, najčešće su rezultat organizacije obiteljskog života (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji uglavnom je na ženi) i kulturološkog konteksta. Razlike u regionalnoj rasprostranjenosti poduzetničke aktivnosti su stabilne, ali su se u razdoblju 2019. - 2021. pojavili određeni obrasci promjena u intenzitetu poduzetničkih aktivnosti po regijama. Kontinuirani rast novopokre96

Suvremena trgovina 4(47)

nutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije (Istra, Primorje i Gorski Kotar, te Sjeverna Hrvatska), usprkos pandemiji COVID-19. Iako je Lika i Banovina i dalje regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti, ostvaren rast novopokrenutih poslovnih pothvata u 2020. i 2021. godini, praćen je kao i prije s najmanje onih koji vide priliku u svojoj sredini - najčešći razlog za ulazak u poduzetničku aktivnost je nužda (‘zaraditi za život’). U Hrvatskoj, poduzetnici s ranom poduzetničkom aktivnosti (TEA), češće nego ‘odrasli’ poduzetnici, smatraju da je zdravstvena kriza (COVID-19) otvorila nove prilike (32,7% vs. 25,7%). Poduzetnici u Irskoj (obje skupine anketiranih poduzetnika) dvostruko češće nego u Hrvatskoj vide takve prilike (TEA poduzetnici 60,5%, ‘odrasli’ poduzetnici 52,6%). U 2021. godini, GEM istraživanje po prvi puta prati osvještenost poduzetnika o UN ciljevima održivog razvoja i u kojoj mjeri vode računa o društvenom i okolišnom utjecaju svojih poslovnih pothvata. Obje kategorije poduzetnika (TEA i ‘odrasli’) izrazile su osvještenost o UN ciljevima održivog razvoja iznad prosjeka poduzetnika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, ali i opredijeljenost da o bu-

Nakon dvadeset godina sudjelovanje Hrvatske u ovom najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva, prepoznatljivi su trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti, ali je još uvijek prisutan niski motivacijski indeks (više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u grupi EU zemalja), niska je gustoća ‘odraslih’ poduzeća (57% od prosjeka EU zemalja), ali i stabilni pokazatelj o visokoj poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (u prvih pet EU zemalja). Istovremeno, kvalitetu poduzetničke okoline trajno ograničavaju vladine politike prema regulativi, nedostatna suradnja istraživačkog i poslovnog sektora, te nedovoljan doprinos obrazovanja u jačanju poduzetničkih kompetencija mladih. Za promjenu stanja ključne su usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti) i pojedinci (koji će pokretati poslovne pothvate zbog prepoznatih prilika, a ne zbog nužde). Za promjene je potreban dogovor i suradnja u implementaciji dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica su utvrđivanja odgovornoST sti na institucionalnoj razini.

U pet dana 867 nadzora dvojnog iskazivanja cijena, utvrđeno 285 prekršaja Od ponedjeljka 5. rujna, nepuna četiri mjeseca prije ulaska Hrvatske u eurozonu, nastupila je zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura, a za poslovne subjekte ta obveza će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

ržavni inspektorat (DIRH) je u pet dana, odnosno od prvog dana obveznog dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga, u kunama i eurima, obavio 867 inspekcijskih nadzora, u kojima je ukupno utvrdio 285 povreda odredbi zakona, priopćeno je u petak iz DIRH-a. Od navedenog ukupnog broja nadzora, tržišna inspekcija obavila je 515 inspekcijskih nadzora, od čega su 352 inspekcijska nadzora obavljena u području trgovine, a 163 nadzora nad raznim pružateljima usluga, poput frizera, pružatelja usluga popravka i slično, ističu iz DIRH-a. Pritom, ukupno je utvrđeno 179 povreda odredbi zakona o euru, pri čemu u 89 slučajeva poslovni subjekt nije dvojno iskazao cijene, u 81 slučaju utvrđeno je neisticanje i nepravilno isticanje fiksnog tečaja konverzije, u šest slučajeva povreda se odnosila na neiskazivanje dvojnog iznosa na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije, a u tri slučaja povrede se odnosila na to da poslovni subjekt nije pravilno preračunao novčane iznose sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, navodi se.

Nadalje, turistička inspekcija je obavila ukupno 295 redovnih inspekcijskih nadzora, pri čemu je utvrđeno 106 povreda odredbi zakona, od čega se 71 povreda odnosila na to da poslovni subjekt nije dvojno iskazao cijene, 28 povreda se odnosila na neisticanje i nepravilno isticanje fiksnog tečaja konverzije, a sedam na neiskazivanje dvojnog iznosa na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Slijedom navedenog, ističu iz DIRHa, inspektori su poduzeli zakonom propisane mjere. Napominju i da je člankom 89. Zakona o euru omogućena primjena načela oportuniteta, u slučajevima utvrđenog prekršaja prvi put i to ako nadzirana osoba tijekom nadzora otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u nadzoru ili u kratkom primjernom roku. „Cilj ovih nadzora kojima su obuhvaćeni poslovni subjekti koji su obveznici dvojnog iskazivanja ci-

jena robe i usluga odnosno trgovci, ugostitelji i drugi pružatelji usluga je prije svega zaštita i informiranje potrošača. Nadzorne aktivnosti nastavljaju se i u idućem razdoblju“, dodaju iz DIRH-a. Preostalih 57 nadzora provela je inspekcija rada, a njihovi nalazi još nisu gotovi, doznaje se iz DIRH-a. Podsjetimo, od ponedjeljka 5. rujna, nepuna četiri mjeseca prije ulaska Hrvatske u eurozonu, nastupila je zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura, a za poslovne subjekte ta obveza će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu. Dvojno iskazivanje cijena znači da od 5. rujna 2022. pa do 31. prosinca 2023. poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima moraju iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama. (H) www.suvremena.hr

bankarstvo

Novi Erste digitalni alati za financijsko zdravlje vašeg poslovanja Iza uspješnih poduzetnika koji stoje čvrsto na svojima nogama stoji banka koja vjeruje u njih.

rvatska je zemlja uspješnih poduzetnika. Tvrtki koje usprkos tržišnim izazovima ostvaruju nevjerojatne uspjehe. U Erste banci iznimno smo ponosni na naše poslovne klijente - tvrtke iz različitih gospodarskih grana koje svojim poslovanjem guraju našu zemlju naprijed. Osatina grupa modernizira hrvatsku poljoprivredu, Solvis nudi napredna rješenja korištenja solarne energije, Bomark Pak jedan je od najvećih proizvođača stretch folija u Europi, dok obitelj Mišlov desetljećima njeguje tradiciju ulova i prerade jadranske plave ribe.

ban im je pouzdan partner koji će voditi računa o svim financijskim aspektima njihova poslovanja. Uz jasnu poruku da uz kvalitetnu pomoć svaki poduzetnik može čvrsto stati na svoje noge, svojom novom kampanjom Erste banka predstavlja nove, inovativne digitalne alate, posvećene poboljšanju i održavanju financijskog zdravlja naših klijenata. Alati su dostupni kao dodatni modul unutar postojeće Netbanking i mBanking platforme, a glavna im je svrha omogućiti poduzetnicima precizan uvid u kreditni rejting njihove tvrtke. Pomoću ovih alata, poslovni klijenti Er-

usluga financiranja online - počevši od zahtjeva i digitalnog ugovaranja do isplate sredstava.

Svima njima zajednički su jasna poslovna ideja, veliko znanje i neizmjeran trud - ali i dugotrajna podrška koju im pruža Erste banka. Jer da bi se naši poduzetnici mogli u potpunosti posvetiti svojoj primarnoj poslovnoj aktivnosti, potre98

Suvremena trgovina 4(47)

ste banke mogu usporediti svoje rezultate s rezultatima kompanija iz iste industrije, kao i pratiti povijesne podatke o kretanju svojih financijskih pokazatelja tijekom vremena. A tu je i novi digitalni alat posvećen samostalnoj realizaciji

Navedeni digitalni alati dostupni su svim našim klijentima poduzetnicima koji ispunjavaju određene minimalne zahtjeve, a koji su potrebni kako bi alati na optimalan način odgovorili na njihove potrebe vezane uz upravljanje financijskim zdravljem i korištenje usluga samostalnog online financiranja. Erste banka njeguje način rada u kojem je svaki kontakt prilika za povezivanje i zato dozvolite da se upoznamo na www.erstebank.hr/ ST hr/poslovni-klijenti.

34.

Zagreb, 5. 10. 2022.

Organizatori:

tradicionalna

najveća konferencija za trgovce i proizvođače

2022

TRGOVINA u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena I

Ekonomski, ekološki i sociološki utjecaji na poslovanje Eko ambalaža Dizajniranje proizvoda – privatne marke Distribucija hrane u urbanim sredinama – „zadnja milja“ Održivi lanci opskrbe e-trgovina Prelazak na euro Novi zahtjevi potrošača i promjene u ponašanju Utjecaj ratne krize na hrvatsko gospodarstvo

www.suvremena.hr

edukacija

U Vukovaru se stvara najmoderniji specijalistički studij trgovine za budućnost razvoja istočne Europe pripremila: Željka Borzan

entar stručnih studija Vukovarsko-srijemske županije, ali i cijele Hrvatske, odvija se na Veleučilištu „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru s tri preddiplomska stručna studija (Trgovina, Javna uprava i Fizioterapija) i jednim specijalističkim diplomskim studijem (Preventivna fizioterapija). Trenutno smješten u palači Jirkovsky, pred preseljenjem u Radnički dom na 7000 kvadrata i s jasnom vizijom – postati prepoznatljiv na europskoj mapi visokog obrazovanja. Na Poslovnom odjelu Veleučilišta, od 2006. godine, provodi se studij Trgovine sa stalnim unaprjeđenjima studijskog programa u skladu s tržišnim izazovima lokalnog, regionalnog, nacionalnog te globalnog okruženja u kojem se nalazi. Studenti Poslovnog odjela na stu100

Suvremena trgovina 4(47)

diju Trgovine stječu teorijska i praktična ekonomska znanja koristeći suvremene informacijske tehnologije i digitalne alate modernog poslovanja. Ukupno trajanje studija je tri godine, odnosno šest semestra i ostvarenih 180 ECTS bodova. Posebnost studija je stručna praksa koja se obavlja kroz pet semestara (375 sati) na kojoj studenti primjenjuju stečena znanja te ostvaruju kontakte s poslodavcima. Veleučilište konstantno proširuje bazu poslodavaca s renomiranim tvrtkama i ustanovama od kojih se ističu grad Vukovar, Vupik, Borovo, Coca Cola HBC Hrvatska, Saponija, Kandit, Zračna Luka Osijek i mnogi drugi kao značajan put povezivanja studenata s budućim poslodavcima i početkom izgradnje buduće karijere. Veleučilište potiče profesionalni razvoj nastav-

nika, vanjskih suradnika iz gospodarstva, studenata i ostalih dionika kroz provedbu znanstveno-stručnih projekata, programa mobilnosti, cjeloživotnog učenja, suradnju s gospodarstvom i lokalnom društvenom zajednicom te jačanje inovativnih poduzetničkih kompetencija. U sklopu Veleučilišta djeluju Centar za cjeloživotno učenje, Poduzetnički inkubator, Centar za razvoj karijere i Centar za sportsku dijagnostiku i rekreaciju. Projekt unaprjeđenja stručne prakse „STEP UP“ Vrlo vrijedan projekt unaprjeđenja stručne prakse „STEP UP“, u vrijednosti od skoro 4 milijuna kuna, već sada rezultira uvođenjem inovativnih rješenja koja povezuju suvremeno visoko obrazovanje i iza-

zovno tržište rada. Projektom se želi omogućiti studentima stjecanje praktičnih znanja i vještina u skladu sa zahtjevima tržišta rada, te povećati mogućnost njihovog zapošljavanja po završetku studija. Ovaj trogodišnji projekt provodi se do 9. ožujka 2023. godine, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda kroz operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“ U okviru projekta ustrojen je Centar za razvoj karijere koji svojim programima i aktivnostima treba doprinijeti razvoju dodatnih znanja i vještina te umrežavanju studenata, alumnija Veleučilišta i poslodavaca, a sve sa svrhom što bržeg uključivanja u svijet rada. Izrađena je mrežna i mobilna aplikacija kao inovativno rješenje koje omogućuje učinkovito praćenje provedbe stručne prakse tijekom studija i unaprjeđuje komunikaciju između studenata, poslodavaca i nastavnika na Veleučilištu. Ustrojen je moderno opremljen praktikum za stručnu praksu u kojemu se nalazi 30 računala sa specifičnim informatičkim sustavima i programima koji se koriste u svakodnevnom radu u praksi, što omogućuje studentima da se već tijekom studija upoznaju na konkretnim primjerima i alatima s načinom rada u stvarnim situacijama. Uvođenje virtualne stvarnosti (VR) u nastavni proces i stručnu praksu, omogućava studentima dobivanje kompetencija u skladu s europskim zahtjevima. U sklopu projekta, u svibnju ove godine studenti su posjetili hotelski kompleks Valamar u Poreču, te u lipnju Belje d.o.o. Također, studentima se pored redovite nastave omogućavaju brojna predavanja i okrugli stolovi s aktualnim temama. Provedbom projekta studentima se osigurava transfer konkretnih znanja i vještina, te razvijanje odnosa s poslodavcima i kontinuirano usklađivanje studijskih programa s potrebama tržišta rada.

Suvremeni i inovativni specijalistički diplomski studij „Menadžment trgovine“ Kao logični nastavak preddiplomskog studija, u pripremi je moderni i inovativni specijalistički diplomski studij „Menadžment trgovine“. Misao vodilja je studij koji odgovara zahtjevnom kompetitivnom tržištu rada, u kombinaciji teorijskih i praktičnih spoznaja stvaranja dodane vrijednost poduzeća. Studentima se omogućava stjecanja znanja iz specifičnih grana menadžmenta (strateški menadžment, krizni menadžment, projektni menadžment), marketinga (digitalni marketing), financija, inovativnog poduzetništva i izbornih predmeta, te dobivanje kompetencija upravljanja poslovnim procesima višeg stupnja složenosti na poslovima srednjeg i top menadžmenta.

s naglaskom na usavršavanje studenata, istraživački rad, razmjenu ideja i međunarodno umrežavanje. U svibnju ove godine Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru bilo je domaćin Sedme međunarodne znanstveno-stručne studentske konferencije SKEI 2022 pod naslovom „Visoko obrazovanje u vrijeme pandemije“ i time se aktivno uključilo i u obilježavanje Europske godine mladih, te su Vukovar i vukovarsko Veleučilište upisani na karti #EYY2022 aktivnosti diljem Europske unije i postali vidljivi i izvan Republike Hrvatske.

Znanstveno-stručna djelatnost i Erasmus+ aktivnosti

Nastavni proces Studija Trgovine obogaćen je i kroz internacionalizaciju kod kuće, odnosno dolazne i odlazne mobilnosti. Mobilnosti studenata te nastavnog i nenastavnog osoblja odvijaju se najvećim dijelom kroz Erasmus+ programe. U programu međunarodne mobilnosti za pojedince sudjeluju svi redovni i izvanredni studenti, kao i zaposleno nastavno i nenastavno osoblje Veleučilišta. Od stjecanja Erasmus povelje do danas sklopljeno je ukupno 18 Inter-institucijskih sporazuma s visokoobrazovnim ustanovama sa studijskim programima iz područja ekonomije u programskim i partnerskim zemljama. Veleučilište prati suvremene trendove i u ovom području, te je digitaliziralo postupak prijave za sudjelovanje u Erasmus+ programima. Nakon uspješno održanog I. Erasmus+ Teaching Staff Weeka 2021., tijekom kojega je Veleučilište bilo domaćinom 16 inozemnih predavača s partnerskih ustanova, u pripremi je i ovogodišnji II. Erasmus+ Teaching Staff Week-a 2022., te će se brojnim radionicama i predavanja obilježiti 35 godina Erasmus+ programa.

Organizacija međunarodnih znanstvenih konferencija samo je jedan od načina kojim Veleučilište potiče međusobno povezivanje i suradnju studenata i profesora s partnerskim ustanovama, te promicanje komunikacije, znanja i vještina

Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru – studentski grad budućnosti, nezaobilazna je karika gospodarskog razvoja te razvoja kreativnih i inovativnih rješenja studenata u jačanju lokalne i regioST nalne zajednice.

Specijalistički diplomski studij „Menadžment trgovine“ prirodni je nastavak preddiplomskog stručnog studija Trgovine i nužna potreba na obrazovnom i gospodarskom planu. Zahtjevni tržišni uvjeti, promjenjivo okruženje i globalna konkurencija u uvjetima neizvjesnosti, povlači za sobom neophodnost nastavka vertikale preddiplomskog stručnog studija sa specifičnom primjenom novih znanja u obrazovnom procesu i jačanju ljudskih potencijala. Prednosti studija vide se u nastavku obrazovanja studenata koji doprinose razvoju lokalne zajednice i ostalih dionika uz poštivanje načela društveno odgovornog i održivog poslovanja.

www.suvremena.hr

101

logistika

Što donosi Industrija 5.0 i je li društvo spremno na promjenu paradigme života i poslovanja? piše: dr. sc. Matija Kovačić

Promjene u poslovnim i društvenim sustavima su neminovne, potaknute su pojavom novih tehnologija koje utječu na promjenu dosadašnjeg načina funkcioniranja kako društva tako i poslovnih sustava. Neminovno je kako se pojavom nove tehnologije sustav mora prilagoditi kako bi ostao konkurentan. Uvod Prije nešto više od 10 godina, u kontekstu Njemačke razvojne strategije, dolazi do spominjanja Industrije 4.0 koja je označila novu eru u paradigmi poslovanja i funkcioniranja društva. Temeljena na automatizaciji, umjetnoj inteligenciji kao i primjeni tehnoloških inovacija kao što je to Internet of Things (IoT), Big Data, Cyber phisical System, Digital Twin, itd., Industrija 4.0 označila je promjenu postojećeg konteksta i potrebu digitalne transformacije poslovanja. No, s druge strane, tehnologija i pa102

Suvremena trgovina 4(47)

radigma Industrije 4.0 rezultirala je značajnim ubrzavanjem razvoja novih tehnoloških inovacija, što se u konačnici značajno odrazilo na način funkcioniranja društva.

drugih, povezanih, pojava poput lanca opskrbe 5.0, društva 5.0 itd.

Napredak znanosti i tehnologije dovodi i do pojave prvih misli i koncepata Industrije 5.0 na koju se primarno postavljaju zahtjevi vezani uz povećanje održivosti, povezivanje čovjeka i strojeva u skladnu cjelinu s ciljem povećanja produktivnosti, učinkovitosti i djelotvornosti čovjeka, odnosno ljudskog rada. Osim toga, prvi koncepti Industrije 5.0 vežu uz sebe i pojavu niza

Ako se govori o Industriji 5.0 neophodno je naglasiti kako ona počiva na evoluciji Industrije 4.0, budući da se unutar paradigme Industrije 5.0 i dalje koriste ranije razvijene tehnologije. Drugim riječima, ljudski rad se u organizacijama povezuje s proširenom i virtualnom stvarnošću, naglašava se kolaboracija robotskih sustava s čovjekom na poslovima koji čovjeku predstav-

Industrija 5.0

ljaju značajne napore, javlja se odgovor na sve značajniju personalizaciju proizvoda, itd. Nadalje, zbog sve veće potrebe osiguranja otpornosti, dolazi i do imperativa razvoja otpornih sustava, a prije svega otpornih lanaca opskrbe, koji će moći osigurati kontinuitet unatoč rizicima koji prevladavaju u njegovom kontekstu. No, otpornost se odnosi i na urbana područja s obzirom na to da povećanje broja urbanog stanovništva sa sobom donosi i potrebu povećanja ne samo infrastrukturnih kapaciteta već i sigurnosti. Imperativ održivosti definiran od strane UN-a počinje oblikovati svaki moderni sustav po načelima osiguranja jednakosti i brige za okolinu u kojoj pojedinci i organizacije egzistiraju. To se ujedno odražava i na temeljnu filozofiju naglašenu u konceptu Industrije 5.0 koja se uključuje i čovjeka stavlja u središte organizacijskih i društvenih procesa. Drugim riječima, Industrija 5.0 javlja se kao odgovor na post COVID-19 razdoblje koje je bilo isprepleteno izazovima vezanim uz nedovoljnu otpornost lanaca opskrbe, zbog čega je došlo do njihova prekida, virtualizacije posla, ali s druge strane i velikog buđenja ekonomije koje je rezultiralo porastom potražnje s jedne strane, a s druge strane i porastom inflacije koja može značajno utjecati na društvo. Što Industrija 5.0 znači za poslovne sustave, a što za društvene? S obzirom na to da se unutar koncepta Industrije 5.0 naglašava čovjek kao središte i interakcija čovjeka sa strojevima i uređajima koji su se dosad koristili samostalno, odnosno bez značajnijeg utjecaja čovjeka osim u kontekstu njihove prilagodbe upotrebi i održavanja, temeljna promjena koja će pogoditi poslovne sustave je implementa-

cija tehnologija Industrije 4.0 koje se temelje na međusobnoj interakciji i interakciji čovjeka i strojeva. Kao dokaz tome potrebno je analizirati promjenu istraživačkog fokusa znanstvenika koja se kreće od mogućnosti koje nudi digitalizacija i automatizacija do filozofskih rasprava o etičnosti tehnologije. S druge strane, osim što dolazi do poimanja značaja o etičnosti tehnologije, dolazi i do analize mogućnosti koje nudi industrijski IoT, a koji se može koristiti kao osnova za stvaranje interakcija između čovjeka i strojeva, kao i strojeva međusobno. No, ako se sagledava potencijalni učinak koji Industrija 5.0 ima na društveni sustav, neophodno je naglasiti kako dolazi do pojave tzv. društva 5.0 (Society 5.0) koje naglašava važnost sigurnosti stanovnika u urbanim i ruralnim područjima, a koja se postiže primjenom senzora, kamera, Big Data i sličnim tehnološkim i tehničkim inovacijama. S druge strane, dolazi i do pojave fenomena metaverse koji posebno naglašava značaj virtualnosti. U tom kontekstu, rasprave u znanstvenim krugovima kreću u smjeru konceptualizacije država i gradova kao metaverse sustava i odnosa unutar takvog sustava, za što postoji značajan rizik vezan uz prestanak poimanja stvarnosti kao one prave, realne stvarnosti i početak poimanja virtualne stvarnosti kao one prave, realne stvarnosti. Prilagodba novoj paradigmi Dolazak Industrije 4.0 bio je, za velik broj poslovnih sustava, izazov zbog nedovoljne pripremljenosti, kako infrastrukturno tako i kompetencijski. Iako je od pojave Industrije 4.0 prošlo nešto više od 10 godina, pojedini poslovni sustavi i dalje nemaju jasnu viziju transformacije, što znači ujedno i visok kontrast između takvih poslovnih sustava i poslovnih sustava koji su bili spre-

mni prilagoditi se. Posljedično, kašnjenje transformacije može rezultirati i rizikom od pada konkurentnosti, a što je posebno opasno u uvjetima globalnog i internacionalnog tržišta. Međutim, prilagodba novoj paradigmi mora biti sustavna, a što znači potrebu prilagodbe društva kao takvog kao i podsustava unutar društva. Nesumnjivo je kako će dolazak Industrije 5.0 rezultirati mnogobrojnim koristima, većom održivosti, promišljanjem razvoja otpornosti i stavljanjem čovjeka kao takvog u središte procesa. To ujedno može utjecati i na povećanje kvalitete života, ali svakako je potrebno imati na umu i rizike koji se javljaju s dolaskom novih tehnoloških inovacija te ih pravovremeno spriječiti ili, ako su neizbježivi, njima upravljati. Zaključak Promjene u poslovnim i društvenim sustavima su neminovne, potaknute su pojavom novih tehnologija koje utječu na promjenu dosadašnjeg načina funkcioniranja kako društva tako i poslovnih sustava. Neminovno je kako se pojavom nove tehnologije sustav mora prilagoditi kako bi ostao konkurentan, odnosno, kako bi mogao odgovoriti na nove zahtjeve koji se pojavljuju u njegovoj okolini. Isto vrijedi i za već dobro poznatu Industriju 4.0 koja je dovoljno istražena da se može donijeti zaključak o njezinoj prirodi i njezinu utjecaju, a vrijedit će i za tek nadolazeću i još u ST povojima Industriju 5.0. www.suvremena.hr

103

logistika

22. međunarodna znanstvena konferencija

Business Logistics in Modern Management 2022

eđunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management (BLMM) je prva znanstvena konferencija u Republici Hrvatskoj iz područja poslovne logistike koja već 22. godinu za redom okuplja prvenstveno znanstvenike, ali i praktičare iz Hrvatske i Europe koji pomiču granice znanosti o poslovnoj logistici i upravljanju opskrbnim lancem. Ove godine su za ugošćivanje brojnih znanstvenika iz svijeta logistike na Ekonomskom fakul-

104

Suvremena trgovina 4(47)

tetu u Osijeku rezervirani 6. i 7. listopad 2022. Osim objavljivanja u zborniku radova BLMM konferencije, koji će biti dostavljen na indeksiranje referentnim bazama podataka Web of Science, Scopus i dr., Organizacijski odbor osigurao je objavu odabranih radova s BLMM konferencije u renomiranim znanstvenim časopisima: Logforum Scientific journal of Logistics, Ekonomski Vjesnik / Econviews: Review of Contemporary Business, Entrepreneurship and Economic Issues, Ekonomska misao i praksa / Economic Thought and Practice, Pomorstvo / Scienti-

fic Journal of Maritime Research i Pomorski zbornik / Journal of Maritime & Transportation Sciences. Više o časopisima i samoj konferenciji može se pronaći na web sjedištu konferencije www.blmm-conference.com. Značaj konferencije prepoznat je i ove godine, te su autori iz 8 zemalja prijavili 40-ak sažetaka i radova, pri čemu ih je čak 27 iz inozemstva. Cilj konferencije dodatno je unaprijediti znanost o poslovnoj logistici i upravljanju opskrbnim lancima u Republici Hrvatskoj i šire, ali i primjeST nu u hrvatskoj praksi.

Posluj pametno, s TEB-om.

Vremena su i dalje nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i dajemo odgovore. TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” osigurava svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i brojne pogodnosti!

Pretplati se odmah i ulovi darove! (detaljnije na www.teb.hr) www.suvremena.hr

105

digitalna ekonomija

Upravljanje pametnim gradovima korištenjem ISO normi piše: dr. sc. Maja Mutavdžija

Pametni gradovi pojam je koji je u današnjem društvu svima vrlo poznat. Iako ga mnogi povezuju uz nove tehnologije, pametan grad je nešto puno šire od toga. Unatoč tomu što se pametni gradovi razvijaju posljedično razvoju nove tehnologije, za razumijevanje i upravljanje današnjim gradovima potrebno je poznavati, te razumjeti mnoštvo različitih čimbenika unutarnje i vanjske okoline. Kvaliteta života u pametnom gradu Pametni gradovi u suštini predstavljaju jednu od evolucijskih etapa u kojoj se gradovi nalaze, a koja je izazvana novom tehnološkom revolucijom. Četvrta industrijska revolucija ili poznatije Industrija 4.0 uzrokuje značajne promjene u načinu života, gdje se javljaju po106

Suvremena trgovina 4(47)

sebna pitanja poput privatnosti, obrazaca ponašanja ili zdravlja ljudi. Upravo je karakteristika pametnog grada pogled prema socijalnoj dimenziji grada. Velik naglasak se tada stavlja na kvalitetu života, a upravo bi to pametan grad i trebao postići. Kvaliteta života obuhvaća mnoga pitanja u gradu poput pitanja stanovanja, obrazovanja, zdravlja, društvenih uvjeta, sa-

držaja za stanovnike poput sporta, kulture ili rekreacije. Gradovi trebaju biti u funkciji svojih stanovnika, jer bez njih, gradovi ne postoje. Iz svega, moguće je zaključiti da pametan grad teži ostvarenju što veće kvalitete života za svoje stanovnike, ali i sve ostale korisnike gradskih sadržaja ili usluga, poput turista i drugih osoba koje privremeno borave u gradu.

Upravljanje pametnim gradom Vodeći se svime prethodno navedenim, upravljanje gradom treba obuhvaćati sve radnje potrebne za ostvarenje željenih zahtjeva i potreba stanovnika, kao i ostvarenje tražene razine kvalitete života. Stoga, gradska uprava, kao i ostale službe te gradske organizacije, trebaju djelovati kao podrška građanima u osiguranju svega potrebnog za normalan život. Spomenuto obuhvaća opskrbu energijom i vodom, telekomunikaciju, sigurnost, upravljanje otpadom, urbano planiranje, kao i transport. Tu je također važno naglasiti ulogu logistike u osiguranju svega navedenog, jer je upravo logistika ključna za opskrbu svim važnim energentima, uslugama, kao i za provođenje svih spomenutih aktivnosti. Prema tome, upravljanje gradom zahtjeva koordinaciju svih spomenutih aktivnosti kroz osiguranje održivosti grada u sve tri komponente. Pametni gradovi moraju biti održivi, što znači da moraju biti ekonomski, ekološki i socijalno održivi. Socijalna održivost

grada očituje se kroz već spomenute komponente, a uključuju brigu o zdravlju, obrazovanju, sigurnosti, socijalnu osjetljivost, kao i sve ostale radnje kojima se osigurava kvalitetan život stanovnika. Ekološka održivost povezana je uz socijalnu održivost, jer zahtjeva okolinu koja je zdrava i sigurna za sve stanovnike, a uključuje brigu o okolišu, smanjenje štetnih plinova, kao i sve ostale aktivnosti povezane uz očuvanje životne sredine, odnosno samog grada. Temelj za razvoj i osiguranje kvalitete života u svakom gradu je ekonomska održivost, koja se odnosi na gospodarsku stabilnost grada, bez koje niti jedna od preostale dvije komponente ne može biti u potpunosti ispunjena. Kako ISO norme mogu pomoći? ISO međunarodna organizacija izdala je skupinu standarda ISO 37100 - Održivi gradovi i zajednice, koji daju gradovima okvir za postizanje ciljeva održivog razvoja. Ove norme obuhvaćaju sve potrebno za ostvarenje održivosti grada, a

posebno važne su norme koje obuhvaćaju konkretne indikatore, koji se mogu koristiti za upravljanje pametnim gradovima. To su norme ISO 37120, ISO 37122 te ISO 37123. Norma ISO 37120 definira skup indikatora za mjerenje učinkovitosti gradskih usluga i kvalitete života, norma ISO 37122 obuhvaća skup indikatora za pametne gradove, dok norma ISO 37123 obuhvaća skup pokazatelja o otpornosti u gradovima. Sve spomenute norme obuhvaćaju indikatore koji su kategorizirani u 19 kategorija, a to su: gospodarstvo, obrazovanje, energija, okoliš i klimatske promjene, financije, upravljanje, zdravlje, stanovanje, stanovništvo i društveni uvjeti, rekreacija, sigurnost, čvrsti otpad, sport i kultura, telekomunikacije, transport, urbana/lokalna poljoprivreda i sigurnost hrane, urbano planiranje, otpadne vode i vode. Navedene kategorije u potpunosti obuhvaćaju sva područja koja su ključna za ostvarenje kvalitete života stanovnika, kako je već i prethodno spomenuto. Upravo korištenjem ovih indikatora, gradovi mogu na cjeloviti način upravljati gradom te povezati sva područja grada. Zaključno Pametni gradovi zahtijevaju koordinaciju svih područja grada kako bi se u konačnici ostvarila sinergija između svih dijelova grada te postigao željeni učinak u gradu. Upravo ISO norme mogu omogućiti temelj za izgradnju sustava kroz koji će gradovi moći bilježiti i pratiti svoj napredak prema ostvarenju koncepta pametnog grada, kao i prema željenoj kvaliteti života. Spomenuti indikatori obuhvaćaju sva ključna područja grada, te definiraju indikatore koji olakšavaju mjerenje i praćenje svih aktivnosti u gradu, a kojima će se ostvariti sve potrebe i zahtjevi stanovnika, kao i viST sok stupanj kvalitete života. www.suvremena.hr

107

digitalna ekonomija

Brkasto vrime (2 dio)

Harmonija života piše: mr. sc. Branko Pavlović

„Harmonija života: To je vno ča svi sanjivamo to je vno za čim u životu svi čeznemo. Harmonija je prava medežija za dušu i tilo. Harmonija je srića, mir i veselje ća nas nosi, ća nas diže i kuraj daje. Kako je lipo u naručju harmonije na bilin oblakima sriće okolo letiti i cili svit voliti.“ M. I. Perica, zbirka Brkasto vrime, Zagreb 2021

ve učestalije financijske i političke krize ukazuju na to da postojeća globalna gospodarska politika (pazi ne „privredna“) treba temeljito preispitivanje i nove ekonomske modele. Inzistiranjem na tržištu i profitu kao jedinim mjerilima kojima se ocjenjuje uspješnost nekog društvenog sustava, stvoreno je ozračje u kojem se ne biraju sredstva za postizanje ciljeva. Posljedice geopolitičkih napetosti, izazvane prije svega ratom u Ukrajini, lockdownom zbog Covida, elementarnim nepogodama poput suša, poplava, energetska neizvjesnost, inflacija i još brojne druge uzročno posljedične krize, dovele su do onog neizbježnog, a čega se svi najviše pribojavaju – štednje – preispitivanja postojećeg puta razvoja i pozivanja na odgovornost, te svakog pojedinca (privatno ili poslovno) kao i mikro i makro zajednicu sve više udaljuju od HARMONIJE života za kojem svi težimo i koju svi permanentno tražimo. 108

Suvremena trgovina 4(47)

snije na samo snalaze, već s više ili manje uspjeha traže i ostvare harmoniju života. Stoga je ovo „brkasto vrime“ još teže, tmurnije i ono pred nas stavlja dodatno opterećenje – dodatnu zadaću da otvorimo sva vrata i prozore kako bi se punim plućima hrabro suočili s ovim krizama i vratili svijet na staze harmonije života. To posebno dolazi do izražaja u najprogresivnijoj, ali i u najusamljenijoj na ovom svijetu – Z generaciji. Rođeni u svijetu vrhunskih tehnoloških inovacija između 1996. i 2011. godine, djeca generacije Z najprogresivnija su. Na putu su da postanu najobrazovaniji, ali mozak i tijelo nisu rođeni za toliki boravak pred ekranima, ali i najusamljenija generacija do sada, koja život ne može zamisliti bez pametnih telefona i društvenih mreža. Diljem razvijenog svijeta tehnološki napredne, a istodobno ranjive mlade pripadnike generacije Z čeka suočavanje s egzistencijalnom nesigurnošću, razarajućim klimatskim te političkim promjenama. Znanstvenici još nemaju odgovore kako će se pretežito sjedilački način života u virtualnom svijetu Z generacije, sve više lišen socijalnih kontakata licem u lice i kontakata s prirodom, odraziti na generaciju Z, no već sada je izvjesno da im nedostaje socijalne inteligencije ili tzv. inteligencije igrališta, ulice (opaska – filozofija i strategija marketinga najbolje se ući na ulici – B.P.) koja im omogućava da se ka-

Vlade većine zemalja našle su se u dosad rijetko viđenim problemima, te su u potrazi za rješenjima. I naše okruženje, misli se na EU i svijet, istovremeno se nosi s nekoliko kriza, od rata u Ukrajini, sankcijama prema Rusiji, nastavkom pandemije i njezinim gospodarskim posljedicama, rastućim troškovima života i računima za energente te sa sve gorom klimatskom i okolišnom krizom. Te krize imaju različito podrijetlo, no neka su od rješenja srodna: stavljanje LJUDSKE DOBROBITI i ZAŠTITE PRIRODE u prvi plan. Rat u Ukrajini i energetska kriza istaknuli su našu ovisnost o fosilnim gorivima, zbog čega je potreba za brzom tranzicijom na čistu, obnovljivu energiju, kao i za smanjenjem potražnje energije, postala očitija nego ikad. REPowerEU, koja je osmišljena kao odgovor na energetsku krizu, poduzima korake u pravom smjeru. No, potrebno je puno više konkretnih i provedivih mjera, ne samo što na to između ostalog upozorava i Greenpeace, nego što zahtjeva održiva budućnost, jer prirodni resursi nisu neiscrpni.

U takvom okruženju na rast ekonomskih pokazatelja, pa tako i sve ukupni rast i razvoj od pojedinca do mikro i makro zajednice, zanemaruju se ostali čimbenici nužni za zdravi razvoj nekog društvenog sustava na dugoročnoj osnovi, kako bi se ostvarila harmonija života. Negiranjem svega tradicionalnog te stvaranjem mita o multikulturalnosti, pokušava se nasilnim putem globalizacijske trendove nametnuti kao nešto nužno što vodi boljitku za sve dionike – stanovnike ovog planeta. Kako bi se iz globalizacijskih procesa generirao pozitivan učinak za što veći i širi sloj ljudske populacije, potrebno je stvoriti ozračje iskrenog (a ne proklamiranog) poštivanja tradicionalnih vrijednosti pojedinih društvenih sustava. Jednom riječju potrebno je globalizacijske procese početi graditi unutar određenih mikro lokaliteta kao što su npr. regije. Recentna istraživanja drže da na takav način, odnosno takvim pristupom je jedino moguće izbjeći „kaos sedamdesetih“, što svojim izlaganjima i radovima prezentira Adam Tooze, suvremeni britanski povjesničar, a nas na to upozorava Viktor Vresnik u Jutarnjem listu od 06.08.2022. Nakon pandemijskog šoka, koji još početkom prošle godine nije prijetio inflacijom već globalnom recesijom, usvojeni su novi i popustljivi ciljevi inflacije. Godinu dana kasnije slika je potpuno drukčija. Inflacija je ubrzala do neviđene razine, a analogija sa sedamdesetim godinama ponovo vrišti s bezbrojnih komentatorskih stranica. I doista neke sličnosti sa sedamdesetima su neosporive. I tada, kao i danas, cijene energije uzrokuju rast inflacije. Tada, kao i danas rat remeti opskrbu. U 2021. fiskalna i monetarna politika pomagale su potaknuti potražnju, kao što su fiskalna i monetarna politika učinile početkom sedamdesetih. Ono što nedostaje je bilo kakav održivi pritisak na razvoj stabilnog gospodarstva. U tom kontekstu nužno je osvrnu-

ti se na radove Hermana Dalya , bivšeg analitičara Svjetske banke i profesora emeritusa na Maryland School of Public Policy, koji upornu utrku prema ekonomskom rastu smatra pogubnom društvenom bolešću današnjice. Daly se istraživanjem posljedica kontinuiranog rasta bavi već pola stoljeća, pri čemu je razvio seriju argumenata u korist stabilnog gospodarstva – stabilne privrede, one koja se odriče nezasitne i ekološki destruktivne gladi za rastom, prepoznaje fizička ograničenja planeta i umjesto toga drži održivu ekonomsku i ekološku ravnotežu. Ukratko, otišao je vrlo daleko od uvriježene teze kako je ekonomski rast vrijedan „ne samo zbog našeg materijalnog poboljšanja, već i zbog toga kako utječe na naše društvene stavove i naše političke institucije. Drugim riječima - na moralni karakter društva“. Dakle, na temeljna pitanja harmonije života. Ono što analogija sa sedamdesetima zanemaruje je osnovni pomak u ravnoteži društvenih snaga. Dok su sedamdesetih odgovori na tadašnje probleme inflacije bili štrajkovi i glasni zahtjevi za širenjem socijalne države, danas je kriza troškova života stvar medijskog izvještavanja, kampanja na Twiteru društvenim mrežama i filantropske brige, a ne socijalnog prosvjeda ili radničke borbe. Dok Fed i ECB podižu kamatne stope boreći se za profit, oni se i dalje nadaju da će tržište obaviti svoj posao, cijene će se smanjit, a rast plaća ohladiti. No, to je pitanje za milion dolara, jer tržište samo po sebi ništa ne rješava. Dakle, moramo tražiti nova rješenja, ako želimo ostvariti Harmoniju života i naraštajima kao što je Z generacija osigurati sigurnu plovidbu olujnim morem. Sve ukazuje na potrebu žurnog redefiniranja postojećih društvenih i ekonomskih modela, te odabiranja smjera u ekonomiji smisla. Moraju se definirati novi smjerovi za novo sutra, jer povratka na

staro nema. Potrebno je evolucijski izaći iz segmentne profitabilnosti i prijeći na procesnu profitabilnost, pri čemu briga za prirodne resurse mora imati dominantnu ulogu. Profitabilnost temeljena na segmentnom pristupu nije u mogućnosti, a na njoj društvo uporno inzistira, na pravedan način raspodijeliti koristi i troškove koji se generiraju tijekom reprodukcijskog lanca. Upravo je osjećaj pravednosti ključan čimbenik na kojem se temelji dugoročni pristup održivom razvoju. Procesna profitabilnost kroz svoje cjelovito sagledavanje procesa koji se odvijaju unutar reprodukcijskog lanca, nudi ravnomjerniju i uravnoteženiju preraspodjelu koristi i troška, a sve kroz prizmu utjecaja na okoliš. Takvim pristupom omogućava se kontinuiran i evolucijski prelazak na paradigmu u kojoj briga za prirodne resurse ima dominantnu ulogu unutar reprodukcijskog lanca. Ključ promjena determiniran je korekcijama unutar reprodukcijskog lanca, jer je kontraproduktivno isključivim metodama nametati rješenja za održivost, što uporno čini današnji establišment, u potrošačkom društvu kakvo danas poznajemo i koje je jedan od osnovnih čimbenika ovih turbulencija kroz koje prolazimo. Promjena svjesnosti pojedinca sadašnjeg i budućeg potrošača (Z generacije), ključni je proces koji se ne može dogoditi preko noći, jer je kultura nesmiljene potrošnje nastajala dugo i kontinuirano je poticana kao nužnost u razvojnom procesu društvenoekonomskih sustava. Zato revirzibilan proces ponovnog vraćanja u okvire održivosti harmonije života s potencijalima prirodnog kapitala, nije nešto što se može dogoditi odjednom. Upravo pristup procesne profitabilnosti može ponuditi jedno od rješenja „mekanog“ prelaska na kulturu življenja usklađenu s principima održivog razvoST ja –HARMONIJE ŽIVOTA. www.suvremena.hr

109

eurocommerce

Maloprodaja i veleprodaja značajan su korisnik energije Ecommerce Europe, EuroCommerce i Center for Market Insights lansirali su izvješće o europskoj e-trgovini za 2022. Izvješće je pripremio Centar za uvid u tržište Amsterdamskog sveučilišta primijenjenih znanosti.

lavna direktorica EuroCommercea Christel Delberghe upozorila je europske donositelje odluka o mjerama za zaštitu gospodarstva na utjecaj energetske krize na maloprodajni i veleprodajni sektor, ali je također signalizirala sposobnost sektora da pomogne u pronalaženju rješenja: „Maloprodaja i veleprodaja – i njihovi kupci – teško su pogođeni vrtoglavim skokom cijena energije. Pozdravljamo temeljna načela paketa mjera Komisije za rješavanje opskrbe plinom tijekom zime, ali tražimo da se trgovci na malo i veliko, kojima je potrebna nesmetana energija za pružanje bitne usluge svojim kupcima, tretiraju kao prioritetni sektor u svim mjerama smanjenja električne energije te da im se pruži podrška u prelasku na alternativne izvore i povećanju energetske učinkovitosti njihovih građevina.“ Maloprodaja i veleprodaja značajan su korisnik energije za grijanje, ventilaciju i hlađenje potrebno za pružanje bitne usluge svojim kupcima. No, sektor može biti dio rješenja i već je aktivan u smanjenju potrošnje električne energije i plina te prelasku na alternative. Ima sposobnost pomoći ubr110 Suvremena trgovina 4(47)

zati prijelaz na nove oblike energije. „Kako bismo odgovorili na kratkoročne izazove visokih cijena energije i kako bismo postigli te dugoročne ciljeve, naš sektor mora biti priznat na nacionalnoj i na razini EU-a kao energetski intenzivan, kako bi imao koristi od potpore potrebne za ubrzavanje investicija“. Pet glavnih prioriteta Autori istraživanja stoga pozivaju Komisiju i države članice da djeluju prema 5 glavnih prioriteta: • Osigurati transparentnost u okviru Privremenog okvira za državne potpore kako bi se tvrtkama pomoglo da odgovore na energetsku krizu. • Izrada smjernica o tome kako implementirati prag od 3% prema Direktivi o oporezivanju energije kako bi se osigurao nediskriminirajući pristup potpori državne potpore, kako za suočavanje s kratkoročnim izazovom spiralnih troškova energije, tako i za poboljšanje energetske učinkovitosti naših prostorija i za dugoročno ulaganje u pristupu i proizvodnji alternativne energije.

• Hitno usvojiti mjere poput smanjenja poreza ili PDV-a kako bi se smanjili trenutni troškovi energije. • Nastaviti s promjenama predloženim u okviru REPowerEU-a kako bi se pojednostavilo i ubrzalo izdavanje dozvola i omogućilo održivo ulaganje čime bi se maksimizirao kapacitet za proizvodnju alternativne energije i dijelio se tamo gdje to premašuje potrebe za vlastitu upotrebu. • Realno uskladiti obveze prema REPowerEU i Direktivi o energetskoj učinkovitosti zgrada sa sposobnošću operatera da snose troškove značajnih ulaganja koja ona uključuju, zajedno s dostupnošću opreme i kvalificirane radne snage za postavljanje solarnih panela ili stanica za punjenje e-mobilnosti. Sadašnji ciljevi to ne uzimaju u obzir. Izvješće o vladavini prava Komentirajući treće godišnje izvješće Europske komisije o vladavini prava, Christel Delberghe, glavna direktorica rekla je: „Maloprodajne i veleprodajne tvrtke trebaju predvidljivo i ne-

diskriminirajuće okruženje, kako bi mogle pružiti bitnu uslugu europskim tvrtkama i potrošačima. Pozdravljamo rad Komisije na isticanju gdje to ne funkcionira, gdje javna tijela ne tretiraju sve tvrtke jednako i gdje je teško ili gotovo nemoguće dobiti pravnu zaštitu. Stoga bismo od Komisije zatražili da u budućim izvješćima uključi opsežan zaseban odjeljak koji se bavi utjecajem takvih radnji na poslovanje“. Izvješće o vladavini prava za 2022. izvješćuje o trendovima koje EuroCommerce promatra tijekom niza godina – pogoršanje vladavine prava u EU-u koje utječe ne samo na građane nego i na poduzeća koja posluju u dotičnim zemljama, ali također otežava onima koji posluju preko granica i time potkopava jedinstveno tržište. Problemi s kojima se suočava naš sektor uključuju: • probleme u vezi s neovisnošću nacionalnog pravosuđa i dugotrajnim postupcima traženja pravne zaštite protiv odluka nacionalnih tijela; • pristup procesu donošenja odluka koje utječu na naše poslovanje (bez ili nedovoljno savjetovanja s dionicima; redovne procedure nadjačane ‘hitnim’ mjerama); • zakonodavstvo koje svjesno krši pravo EU-a ili zlorabi provedbu zakonodavstva EU-a kao izgovora za uvođenje pravila koja nisu u skladu s mjerom i/ ili pravilima EU-a. „Maloprodaja i veleprodaja je ekosustav koji se sastoji od 5 milijuna poduzeća, velikih i malih, i najveći je europski poslodavac u privatnom sektoru, osiguravajući za 26 milijuna Europljana vrijedna radna mjesta. Naš sektor može djelovati kao pokretač potražnje potrošača i pomoći u izgradnji otpornosti i gospodarskom oporavku Europe u uvjetima novih gospodarskih šokova i inflacije koji su rezultat ruske invazije na Ukraji-

nu i posljedica COVID-a. No, potrebno mu je stabilno regulatorno okruženje, pravna sigurnost i predvidljivost kako bi mogao ulagati u pružanje svakodnevnih potrepština za 450 milijuna europskih potrošača. Izvješće o vladavini prava može odigrati ključnu ulogu u osiguravanju te pravne sigurnosti u svim državama članicama EU-a i stoga tražimo da se u budućim izvješćima više usredotočimo na poslovne učinke“.

Ecommerce Europe i EuroCommerce zajedno su objavili Izvješće o europskoj e-trgovini za 2022. U 2021. europska e-trgovina porasla je za 13 % na 718 milijardi eura. Stopa rasta ostala je stabilna, iako je malo porasla u usporedbi s 2020. Brojke prometa B2C za 2021. pokazuju da e-trgovina nastavlja rasti, unatoč ukidanju blokada i mogućnosti potrošača da ponovno posjećuju fizičke trgovine.

kom prošle godine. Luca Cassetti, glavni tajnik Ecommerce Europe, komentirao je: „U posljednje dvije godine trgovci su stekli mnogo iskustva u digitalizaciji. Ovo ubrzanje značajno je potaknula pandemija tijekom koje su e-trgovina i maloprodaja igrali ključnu ulogu. Ovaj razvoj događaja prikazan je u ovom izvješću. Europa je 2022. godine, nažalost, postala pozornica velikog sukoba. Iako ga je još uvijek teško procijeniti, rat u Ukrajini imat će velike posljedice na europsko gospodarstvo, kao i na tržišta e-trgovine. Mnogi naši članovi već su izvijestili o padu kupovne moći i povjerenja potrošača, uglavnom zbog visokih cijena energije, inflacije i neizvjesnosti u pogledu budućnosti. Pozivamo države članice EU-a i kreatore politike da podrže europsko gospodarstvo i građane u ovim teškim vremenima dok nastavljaju raditi na zakonodavnom okviru koji će biti spreman za budućnost, prikladan za višekanalnu maloprodaju.”

Nakon vrhunca pandemije COVID-19, e-trgovina je postala još čvršće ukorijenjena u ekonomiji i društvu. Općenito, mogu se identificirati dva trenda. S jedne strane, normalizacija i stabilizacija prodaje u usporedbi s iznimnom prethodnom godinom: Etrgovina je nastavila rasti u 2021., a predviđa se da će tako rasti i u 2022., uz polaganu stabilizaciju rasta. S druge strane, izvješće utvrđuje da su potrošači oprezniji u trošenju. Učinci rata u Ukrajini, inflacija, poremećeni globalni lanci opskrbe i opći osjećaj neizvjesnosti, vraćaju brojke rasta na razine prije pandemije. Unatoč tome, činjenica da prodaja e-trgovine do sada bilježi tek mali pad, pokazuje da je sektor digitalne trgovine postao nezamjenjiv i vrlo otporan. Osim toga, industrija online usluga, kao što su e-turizam, događaji i prodaja karata, doživjela je stabilan oporavak tije-

Delberghe dodaje: „Maloprodajni i veleprodajni sektor značajno se transformira kako bi postao digitalniji, održiviji i privukao nove talente. Procjenjujemo da će poduzeća morati udvostručiti svoja ulaganja do 2030. kako bi uspješno postigla tu transformaciju. Digitalna prisutnost za mnoge tvrtke postaje pitanje opstanka. Naši klijenti očekuju da pružimo besprijekorno iskustvo, nudeći različite kombinacije online i offline interakcija. Potpora digitalizaciji malih i srednjih poduzeća zahtijevat će posvećenu podršku, tehničke savjete i podizanje svijesti o različitim alatima za olakšavanje online prisutnosti. Pažljivo ćemo pratiti provedbu i provedbu Digitalne agende EU-a, kako bismo osigurali da Europa pruža okruženje pogodno za inovacije, a istovremeno osigurava pošteST no tržišno natjecanje.”

Rast prometa unatoč pandemiji

www.suvremena.hr 111

marketing i pr

e-marketing

(2)

piše: dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

U ovom tekstu ćete saznati: Koje su najpoznatije društvene mreže. Razvoj i sadržaj pojedinih društvenih mreža. Kako se aktivno služiti pojedinim društvenim mrežama. Sažetak Internetsko povezivanje postalo je simbolom novog vremena. Povezuje korisnike privatno i službeno u kompanijama. Ideje, stajališta kao i informacije šire se brzo i mogu se koristiti globalno. Najraširenija mreža je Facebook, ali se ubrzano razvijaju i nove, a neće se sigurno stati ni na ovome do čega se došlo do danas. Novi rastu sve brže i ne može se predvidjeti dokle će to ići, jer pojedini segmenti korisnika razvijaju nove pristupe. Uglavnom, današnji svijet 112

Suvremena trgovina 4(47)

postaje sve povezaniji putem društvenih mreža. Primjerice, pojedini državnici brzo reagiraju na nove pojave, kritički i polemički četo iznose svoja stajališta i to je dostupno odmah. Ključne riječi: platforma, online povezivanje, aplikacije, povezivanje. 1. Najpoznatije društvene mreže Društvene mreže su vrsta internetske usluge, kojima se ljudi povezuju online. Najčešće se javljaju kao platforme, prozor, ili web-stranice. Služe za međusobno povezivanje korisnika. Najpoznatije su: Facebook, Twitter, WhatsApp, YouTube, Instagram, Skype, dok među mladima prevladava TikTok i Snapchat. Facebook je osnovan 2004. godine. Najveća je i najpopularnija društvena mreža među korisnicima. Prema istraživanjima, koristi je

blizu 3 milijarde korisnika na mjesečnoj razini, a to je više od trećine svjetske populacije. Smatra se da je ipak dostigao svoj vrhunac, pa se spekulira i pad popularnosti, jer broj korisnika ne raste. Zapinje i oglašavanje kao važan izvor prihoda, ali još uvijek je na vrhu popularnosti u rangu oglašavanja na društvenim mrežama od strane poslovnih korisnika. Kupili su Instagram i WhatsApp kako bi se uklopili u nove trendove. Ovu mrežu najviše koriste grupe s prosjekom 35 godina. Mlađi već preferiraju druge mreže. Hoće li Facebook zadržati svoj profil, unaprijediti ga, preuzeti neko drugo ime, to je već drugo pitanje i špekulacije, a vrijeme će pokazati kamo će to ići. Facebook koriste i poslovni subjekti, a ne samo privatni koji sakupljaju svoje obožavatelje i kod kojih se

korisnici mnogo angažiraju, a neki uz njih provode i po nekoliko sati dnevno. U poslovnom svijetu posebno se ističe stranica Coca-Cole, koja ima svoje fanove. Za sve važi jedno pravilo - kako bi stranice bile privlačne moraju biti „fan“, privući svoje obožavatelje, ali ne samo sa šturim podacima. Facebook doživljava i nekoliko ograničenja u svijetu ili u pojedinim zemljama. Jedna od prvih zabrana proklamirana je u Marketing Pilgrimu. Ograničava se stvaranje vlastitog profila, pa se upućuje na kreiranje vlastite web stranice. YouTube je druga najpopularnija tražilica odmah iza Googlea. Neki znaju prosjediti na toj tražilici i satima, jer se uz jedan sadržaj veže i drugi, pa se otkrivaju i interesi koji su počivali u nekoj podsvijesti. YouTube produbljuje pažnju publike i televiziji je zapravo ukrao tu pažnju, baš kao što su blogovi „ukrali“ pažnju tiskovinama. Twitter je osobni račun, ili ga imaju kompanije. Korporativni račun Twitter uživa veliku prihvaćenost i ima dosta sljedbenika. Kad se kreira vlastiti „account“, u sekciji zvanoj Bio, ima 160 mogućnosti koje služe za opis vaše biografije, a dozvoljava se dizajnirati i skinuti slika za vašu stranicu. Ključ Twittera je riječ „tweet“ koja znači dolazak na Twitter, slanje poruke ili sama poruka. Korisnicima se može slati poruka na njihov upit ili poruke drugog karaktera koje bi korisnika mogle zanimati. Kao što su „fanovi“ kod Facebooka, Twitter ima svoje „sljedbenike“ za koje se želi postići maksimalni doseg („reach“). Komentari ili odgovori se zovu „retweet“, a oni koji odgovaraju su „retweets“, a oni koji traže ili pitaju sa strane su „mentions“. „Buzz“ znači brzi prijenos i širenje vijesti i poželjan je. LinkedIn je vezan pretežito za poslovne profesionalce. Najviše se koristi kod traženja posla. Ima restriktivne kontakte koji se mogu

koristiti samo u direktnom obraćanju. Specifično za LinkedIn je preporuka. Instagram pripada grupi Facebook, a nudi razne mogućnosti objavljivanja, kao što su prezentacije, fotografije, videozapisi, a i prijenosi uživo. Snapchat služi za razmjenu poruka i sadržaja među mladima, te bilježi najbrži rast kod tih generacija. Poruke se pojavljuju vrlo kratko, te je zavladao i prestiž o tome kako da se brzo uhvate. Tik Tok je društvena mreža koja služi za kreiranje i dijeljenje video sadržaja u trajanju od 15 do 60 sekundi. TT su prihvatili prvenstveno mlađi. Kao i na Instagramu i ovdje se može „lajkati“, komentirati, slati poruke, te dijeliti svoj i tuđi sadržaj. TT je fokusiran isključivo na video sadržaj. Mlađa populacija je ušla u suvremene vremenske tijekove i shvatila da su video sadržaji najprikladniji u pandemijsko vrijeme. Pokazuju svoju kreativnost, jer sami kreiraju video sadržaj. 2. Specifičnosti Facebook-a Hoće li Facebook opstati u sadašnjim okvirima ili se transformirati, to je pitanje. Ipak je FB još uvijek sveobuhvatniji od drugih, a kod poslovnih ljudi drži prvo mjesto. Prednost mu je što se brzo stvara prijateljstvo i „čavrljanje“ kao u kafiću… Facebook je pogodan za izražavanje samog sebe, svog identiteta, za osobnu prezentaciju koja postaje billboard autora koji time stvaraju svoj profil. Čim se ušlo u Facebook, oblikuje se osobni profil, namjera u kojoj se mjeri želi privuči druge. Informacija u tom profilu usmjerena je na neke ciljeve – želi li se privući potencijalne partnere u posao, zajedničke poduhvate, ili se nepretenciozno želi samo razmjenjivati mišljenja, informirati o vlastitim zapažanjima, događajima, čestitati rođendan i dr.

Osobni ili privatni Facebook obično je dostupan svakome, ali tu nastaju problemi sa zaštitom, zbog čega Zuckerberg doživljava prijepore i ograničavanja. Teško je to izbjeći, jer se u širokom krugu prijatelja uvijek nađu oni kojima su njihove stranice dostupne i privatnost je erodirana. Tako se Facebook pretvara u web stranicu. Čim netko otvori svoj profil, zatraži prijateljstvo od poznatih, stupio je u široku mrežu u kojoj se nalaze i drugi. Kad se primjerice na skupovima, konferencijama razmjenjuju osobne, poslovne kartice („vizit“ karte), nastaju povodi za novo povezivanje. Želi li se olakšati nalaženje nečijeg Facebooka, koristi se poveznica URL (Uniform Resource Locator), a naročito se koristi kada ima više istih imena i prezimena. Može se stupiti u kontakt s prijateljima s kojima se želi razmijeniti mišljenja, povezati se s određenim zbivanjima, događajima u životu ili sklapati nova prijateljstva. Za ta nova se uvijek nađe izbor i može se izabrati one za koje se misli da se uklapaju u vlastita gledišta. Mogu se formirati i grupe prema nekim sličnim interesima, pa se onda interaktivno razmjenjuju mišljenja o tome kako rješavati neke problema, ili provjeravati vlastita razmišljanja, iskustva. Te grupe mogu tvoriti neku vrstu foruma. Grupe se uglavnom formiraju oko neke ideje koje mogu biti vodilje u zauzimanju stajališta, ili samo razmišljanja. U namjeri formiranja grupe, može se za početak kliknuti na Group icon. Pregledom se može opredjeljivati i birati grupa kojoj se želi biti bliže. Korak dalje, može se kliknuti na Browser grop, a onda se primjerice pod https://www.facebook.com/groups/explore/ može naći izbor kao što je glazba, literatura, filmovi, zabava i drugo. Potpuno korištenje Facebooka omogućuje stvaranje profila kakvog se želi da ga drugi uoče i prihvate. Može www.suvremena.hr

113

marketing i pr se stvarati baza lojalnih prijatelja, prijateljstvo gajiti i dalje razvijati. Mogu se stvarati grupe i u njima aktivno sudjelovati, razmjenjivati slike i video sadržaje. Ako privatno ili poslovno postoji web stranica, može se skretati pažnja na nju, pogotovo ako je privlačna. Facebook kao alat za privlačenje treba koristiti da se sljedbenike poveže s web stranicom. Formiranje grupa je prikladno da se ljude okupi oko ideje, ali onda takva grupa ne može biti od nekoliko tisuća članova, ali ih se može okupiti u poslovnom svijetu. Primjerice, može se testirati brend, poruka, ambalaža, doći do stajališta i razmišljanja publike. Nekoliko savjeta ukoliko se želi biti proaktivan i posvetiti punu pažnju tom alatu. • Čestitke za rođendan su uobičajene i važne. • Promptno odgovarati na upite ili zahtjeve, prijatelja, njihove komentare, preglede. • Ažurirati nešto što vam se čini vrijednim pažnje. • Treba biti aktivan u grupama koje su zbog toga i formirane. • Kad se naiđe na interesantan članak ili događaj, može se potaknuti sljedbenike da to vide, komentiraju. Facebook može okupiti mnogo sljedbenika, te se može koristit i za oglašavanje. Ti oglasi ostaju, te mogu izazvati zanimanje ciljane grupe ljudi koje se mora odrediti po geografskom pripadanju, starosnoj dobi, spolu, sklonostima i dr. Zato se moraju postaviti jasni ciljevi. Oglas mora biti kratak, koncizan, jasan kako se ne bi pogađalo što je autor htio reći… Facebook je prikladan za promo-

ciju događaja, priredbi, nečeg što može biti prekretnica, novo, zanimljivo. To mogu biti događanja na lokalnoj razini, u mjestu, izlaženju novih publikacija, lansiranje novih proizvoda, izvođenje priredbi, skupova, pozivi na humanitarne akcije, pa i prosvjedi… Želi li se ljude privući, onda treba ići na nešto za što će se uhvatiti. Pomalo je odbojno ako ih se poziva da se nečemu pridruže. Zašto bi? Ljudi razmišljaju po shemi – „Što je tu za mene?“. Dobro je dodati opasku – „Pozivam vas, jer…“ Budući da se stalno govori o riziku, pa da se ne upotrijebe osobni podaci s krivim namjerama, sugestija je da se posegne za www.SocialSafe.net, gdje će se naći dosta uputa i upozorenja. U studenom 2021. Facebook se oglasio da mijenja ime kompanije u Meta. Zuckerberg je dao sljedeće objašnjenje: „Gledaju nas kao kompaniju socijalnih medija, ali u našem DNK mi smo tvrtka koja gradi tehnologiju za povezivanje ljudi, a ‘metaverzum’ je sljedeća granica baš kao što su bile društvene mreže kada smo započeli.“ 3. Twitter Twitter je brzo rastuća društvena mreža. Sljedbenici se razlikuju od prijateljstva koja se sklapaju na Facebook-u koja su recipročna. Na Twitteru nije nužno sklapati prijateljstva, ali je mnogo lakše pronaći ljude kojima se obraća za pomoć, traži mišljenje ili se obraća „puku“, kako to čine političari. U poslovnom svijetu se putem Twittera može brže obraćati klijentima i kupcima.1 Kad se nekome šalje poruka, naziva se tweet, a tweeting je slanje poruka, ili, kako se kod nas kaže – tvitanje. Poruke

moraju biti kratke i ne preporuča se više od 200 znakova.

Sljedbenici Twittera ne moraju imati ništa zajedničkoga, a i ne mora značiti da se odgovara na poruke. Ako netko odgovara, onda je to javno, dostupno svim „tviterašima“. Međutim, ako se želi nekom obratiti osobno, onda je to prikladno pod „@“. Dosta onih koji se služe Twitterom formiraju svoj „hashtag“2 koji označava ključnu riječ pomoću koje se jednostavnije dođe do relevantnog tweet-a. Osobito to primjenjuju oni koji imaju isto ime i prezime kao i neki drugi. Ljestvice „#“ mogu se staviti i ispred riječi kojom se označava neki događaj, kao što je to slučaj s nekim kriznim područjem, pa tviteraši onda dođu brzo do najnovijih događaja povezanih s tom pojavom ili zemljom. U Twitteru se preporučuje upotreba korisničkog imena, onako kako nekog ljudi zovu prijateljski ili od milja. Tako se stvara i prijateljska atmosfera. Ne treba opterećivati sa slikama kao na Facebooku, već je dovoljan samo profil glave ili s lica. Biografija mora biti isto što kraća 100 do 150 znakova. Može se kreirati, grafički obraditi i kratka pozadina na kojoj se vidi ime, telefon, mail, stranica. Možete birati i koga slijediti, vidjeti jesu li oni na Twitteru, ima li poznatih koji slijede zajedničke ideje, koga netko preporučuje.

U trgovačkom svijetu kupac je onaj koji kupi robu ili uslugu, a klijent je onaj koji postaje vjeran isporučitelju, stalno kupuje, stalna je, kako se u žargonu kaže – mušterija. 2 Ispred hashtag-a stoje ljestvice “#“, simbol kojim se ističe posebno značenje. 1

114

Suvremena trgovina 4(47)

Neki upotrebljavaju dva Twitter računa („account“), ne samo privatni, osobni, već i poslovni preko kojeg se primjerice može saznati što ljudi misle o vašem proizvodu ili usluzi. Može postati ujedno i servis za klijente kojima se žele poslati obavijesti ili ih zatražiti za mišljenje. Kad se ima po nekoliko stotina sljedbenika, može se testirati neka ideja prije nego što se javno objavi, lansira. Budući da se Twitter razvija brzim tempom, dobro je posegnuti za aplikacijama kojih ima zaista dosta. Može se primjerice potražiti SocialOomph, TweetDeck, TwitPic, TwAitter, Mr. Tweet, SocialTo i druge. Twitter može biti dobro strateško oruđe, pa valja stalno osmatrati ono što je vrijedno da se unese kao sadržaj, a s kolegama se može formirati vrijedna zajednica. Kako bi se steklo povjerenje sljedbenika, pitanja moraju biti prava, pametna i iskrena. Istinito i iskreno prikazivanje događaja ili neke osobe jako je važno. Naime, to ostaje zabilježeno dulje, jer se uvrštava u indeksaciju Googla. Zato se mora biti korektan. Mora se učiti kratkoća koja je prikladna za ovaj medij, pa treba vježbati kako da se poruke stave u najviše dvjestotinjak znakova. Logo je simpatičan, a stilizirana ptica koja ga predstavlja, jednostavno je – twitter i ne zove se drugačije. Na slici je i metamorfoza znaka. 4. Linkedln

Facebook se može uvrstiti u „sretne trenutke“ („happy hour“), Lin-

kedln je čisto poslovni, uglavnom profesionalna i brzo rastuća socijalna mreža među populacijom starijom od 25 godina. Vrlo je prikladan za prikaz životopisa koji je namijenjen kao informacija kolegama, klijentima, poslovnim subjektima kojima se nude vlastite usluge.

Na Linkedln-u se mogu formirati grupe kao i na Facebook-u. U grupama se sakupljaju ljudi koji imaju zajedničke interese. K ad se jednom uđe u grupu, onda se na lijevoj strani nalazi navigacija pod nazivom „Groups“.

Postoje i aplikacije kao dobra podloga za formiranje ponude proizvoda, usluga, raznih poslovnih događaja, promociju brenda. Može povećati promet na pripadajućoj web stranici.

Može se uklopiti u tekuću diskusiju ili započeti novu. Ukoliko je neka navedena u drugim društvenim mrežama ili u grupi kojoj se momentalno ne pripada, lako je naći put do tog izvora.

Među najveće aplikacije spada Find jobs sa znakom „in“, kojim se mogu povezati poslovni ljudi, pronaći prave kadrove ili naći osobno prikladno radno mjesto. Pomaže u stvaranju zajednica u kojima se dijele poslovni kontakti, poslovne novosti i drugi relevantni događaji vezani uz poslove. Ima još mnogo drugih aplikacija kao što su: Linkedln learning, Linkedln recruting, Fiverr, JobStreet, Shapr, Linkedln Sales Navigator.

Kad je netko član određene grupe, ima privilegiju da odmah dođe do ljudi koji dijele zajedničke interese, bez posebne tražilice.

Profil može biti interaktivan. Kolege i poslovni ljudi mogu vas pročitati u sažetku kao u orahovoj ljusci… Ljude treba privući kao što se može uočiti u dobrim filmovima, koji nisu dobili samo nagrade, već i gledateljstvo. Zato bi se moglo preporučiti sljedeće: • U okvir stavite glavu, lice koje nije namrgođeno, već se smiješi… • Mora biti sastavljen tako da se lagano i brzo (!) čita.

Na kraju, vrijedno je preporučiti da stranica bude isprekidana nekim simbolima kao što su trokutići, kolutići, strelice i sl., kako bi i vizualno stranica bila privlačnija. 5. Zaključak Rast društvenih mreža je nezaustavljiv i prima sve više sljedbenika. Javljaju se i neka kritička stajališta da društvene mreže stvaraju ovisnike, „robove“, ali se to ne može spriječiti, jer se ovisnost javlja već u ranoj dobi. Povezivanja više nisu samo individualna, već se sve više formiraju pojedine grupe, zajednice u kojima se javljaju interakcije čime se pospješuje razvoj.

• Idite na ono što ljude zanima, a to nisu odlikovanja, nagrade, već rezultate koje postižete.

Zato su ti trendovi povezivanja brzo rastući i inovativni. Zbog toga se ovdje kod nekih mreža naglašava preporuka za korištenje, privlačnost i unaprjeđenje. Kod mreža se na nekoliko mjesta preporučuje kratkoća, a to je već ušlo i u svakodnevno komuniciranje pa i pisanje, jer se gubi strpljenje u čitanju dugih opisa („litanija“).

• Baš kad se biraju ključne riječi mora se razmišljati tome što ljude zanima, kako vas, mogu doživjeti, gdje vas strpati, u čemu ste specijalist.

To bi trebalo biti lakonsko izražavanje, ali je na žalost kod nas dobilo nepoželjne oblike koji su vidljivi kod maturanata u lošijim ocjenama pisanog hrvatskog jezika. ST

• Upotrebljavajte pridjeve i ključne riječi koje će odmah upućivati u bit stvari – „in medias res“ što je jako važno kako bi se brzo i lako otkrila ta bit.

www.suvremena.hr

115

franšize

Nove hrvatske franšize (3) piše: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg

U ovom broju nastavljamo s predstavljanjem novih hrvatskih franšiznih sustava koji su krenuli sa širenjem tijekom protekle dvije pandemijske godine. U ovom broju predstavljamo Mobia, Puffy lil’ Pancakes, Monestiq i Mr. Razor Barber Shop. 1. Mobia

Mobia je franšiza koja se bavi prodavanjem raznih dodataka za mobitele, ali i raznih drugih elektroničkih naprava, a ako posjećujete trgovačke centre u najvećim hrvatskim gradovima, vjerojatno ste već vidjeli njihove štandove. Naime, Mobia u ovom trenutku broji 19 poslovnica u gradovima poput Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke, ali i Slavonskog Broda, Zadra i Pule. Tu su čak i poslovnice u slovenskom Kopru i njemačkom Minhenu. Uz to, Mobia trenutno zapošljava više od 100 ljudi i nudi više od 2000 različitih artikala. Za potencijalnog primatelja iskustvo u ovom poslu nije toliko bitno, jer će moći računati na veliku podršku davatelja franšize tijekom cijelog procesa otvaranja poslovnice, ali i u svakom trenutku nakon što počne s poslovanjem. Naravno, davatelj će riješiti i logistički dio priče, što dodatno olakšava vaš posao. Zapravo, Mobia ima cijeli tim ljudi koji će novog primatelja franšize uvesti u cijeli proces i podučiti 116

Suvremena trgovina 4(47)

svemu što treba znati o ovom dokazano uspješnom modelu. Učit će korak po korak i na kraju će savršeno ovladati svim najvažnijim elementima Mobijinog poslovanja. Od prvog kontakta do otvaranja Mobia poslovnice proći će najviše 90 dana, ali stvari mogu biti riješene nakon samo mjesec dana. Dakle, jednom kad potencijalni primatelj pokaže interes za ulaganjem, sve se odvija vrlo brzo i posao kreće.

150.000 eura, ovisno o tome ulaže li se u štand s artiklima ili u pravu trgovinu. Tu su i tantijemi od 6% koji se isplaćuju na godišnjoj razini. Ipak, bez obzira na to, moguće je očekivati prilično brz povrat investicije nakon čega primateljeva poslovnica počinje ostvarivati čisti profit, na zadovoljstvo svih uključenih strana. 2. Puffy lil’ Pancakes

Najvažnija stvar koja je potrebna bilo kojem poduzetniku koji želi postati dio ove franšize je poduzetnički duh. Ako vjeruje u ovaj (dokazano uspješan) koncept i voljan je uložiti trud u razvijanje svoje poslovnice, rezultati sasvim sigurno neće izostati. Kao što je slučaj i sa svim drugim franšizama i ovdje će biti potrebna inicijalna investicija za pokretanje posla i opremanje lokacije, a ona će vam osigurati pristup i svim resursima davatelja franšize. Ukupan iznos za to kreće se od 40.000 do

Puffy lil’ Pancakes je franšiza mini palačinki koja nudi visokoprofitabilan poslovni model nakon višegodišnjeg iskustva rada na više internacionalnih tržišta. Jednostavan je operativni procesi uz mogućnost rada u malenim prostorima. Noseći duh kraljevske Europe i dašak Art Deco pokreta, koji se temelji na pomno izrađenim visokokvalitetnim proizvodima, Puffy Lil’

Palačinke uspjele su koncentrirati te vrijednosti u mini-pecivo. Kupci Puffyja osjećaju se posebno kada uživaju u luksuznom desertu, zbog čega je njegova prva lokacija brzo privukla pažnju. Gurmani su počeli snimati bezbrojne fotografije slatkih porcija i prije nego što su shvatili, Puffy je bio po cijelom Instagramu. Baš poput malih mjehurića u tijestu za palačinke, brend se brzo uzdigao među svojim konkurentima, pružajući investitorima brz povrat ulaganja. Brend se dokazao na europskom tržištu i ima sve unaprijed definirano: od kuhinjske opreme do marketinškog kolaterala i vizuala. Palačinke su to kakvih nema, a proizvod je jedinstven. Jedinstveni recept, postupak pripreme i korištena oprema, kombinirani su za proizvodnju slatkih mini-jastučića – za razliku od bilo koje druge palačinke.

Svježe pečeno – palačinke se rade na licu mjesta, pred očima kupca. Mogućnost za van – U svoju trgovinu možete dodati opciju dostave za koju smo dizajnirali elegantne kutije koje izgledaju poput dragocjenih darova. Postoji još jedan razlog zašto Puffy tako dobro radi s kupcima – dostupni su po pristupačnoj cijeni. Također, investicija je ostvariva sa stajališta vlasnika tvrtke. Ovisno o veličini trgovine, potrebno je samo 30.000 do 70.000 USD za pokretanje ovog posla koji s vremenom može zaraditi mnogo više. A ljepota je u tome što ne mora zauzimati previše prostora i može stati u najsitnija mjesta za slastičarstvo, od čak 8 kvadratnih metara. Osim

toga, za vođenje trgovine nećete trebati puno zaposlenika (između 1 i 3 sasvim je dovoljno), dok su režijski i tekući troškovi vrlo niski. Sa svim svojim prednostima u kombinaciji, Puffy radi s visoko profitabilnim maržama, osiguravajući brzi povrat ulaganja i fantastičan prihod – vrlo brzo nakon otvaranja! Puffy Lil’ Pancakes nudi 5-godišnju ili 10-godišnju franšizu uz 6% tantijema. Franšizna pristojba počinje od 10.000 € po trgovini. Osim obuke, postavljanja trgovine i priprema prije otvaranja, pruža sa puna stalna podrška. Sve što trebate je dobra lokacija, početni kapital i želja za uspjehom. 3. Monestiq – franšiza ATM uređaja

Monestiq je neovisna financijskotehnološka tvrtka koja povezuje znanje i iskustvo jednog od najvećih hrvatskih operatera sustava bankomata s inovativnim softverskim rješenjima. Tvrtka je kreirala jednostavnu licencu koja obuhvaća sve protokole, dopuštenja i tehničke preduvjete za procesuiranje novčanih transakcija. Time je omogućila da svatko postane vlasnik svog bankomata. Dosad je ova poslovna djelatnost bila rezervirana samo za velike investitore poput banaka ili financijskih institucija. Monestiq je odlučio eliminirati zapreke, „zapakirati“ stečeno znanje i tehnologiju u jednostavno primjenjivu licencu i tako omogućiti i malim investitorima uključivanje u ovu isplativu djelatnost.

Davateljevo poznavanje tržišta omogućit će točnu procjenu potencijala i vrijednosti lokacije za pozicioniranje bankomata. Tehnička ekspertiza i renome osigurat će zadovoljenje složenih zahtjeva regulatora, ali i kartičarskih kuća kao što su Visa i MasterCard.

Početno ulaganje već od 8.000,00 eura odnosi se na nabavku uređaja i prostora za postavljanje. U franšiznom odnosu primatelj franšize mora kupiti bankomat, osigurati mjesto za njegovo postavljanje te osigurava priključke električne energija potrebne za rad uređaja. Davatelj franšize, s druge strane, postavlja uređaj i spaja ga na mrežu bankomata Monestiq, omogućuje prihvat kartica na uređaju, osigurava novac potreban za rad bankomata te puni bankomat novcem, pruža tehničku i softversku podršku te održava i servisira uređaj. 4. Mr. Razor Barber Shop

Svaka brijačnica nudi jedinstvenu pojedinačnu uslugu zato što ima svoje vlastite brijače s njihovim osobnostima, načinom rada, dowww.suvremena.hr

117

franšize datnim sadržajem, lokacijom, itd. U današnjem modernom svijetu tržište brijačnica u svijetu raste iz godine u godinu. Mr. Razor Barber Shop je premium brijačnica modernog doba koja nudi svoje usluge u samom centru grada. Zamišljena je kao spoj tradicionalne brijačnice u kojoj možete dobiti klasično šišanje i brijanje, te one suvremene koja slijedi sve svjetske trendove. Brend je poznat po vrhunskim uslugama koje uključuju šišanje, brijanje, feniranje, pranje kose, stiliziranje, a ističe se i po posebnim tehnikama rada s voskom, vatrom i koncem te unikatno šišanje geometrijskom tehnikom. Cilj davatelja franšize je kvalitetna, standardizirana usluga pružena od strane educiranih radnika s vrhunskim profesionalnim alatima, personalizirana usluga i obiteljska atmosfera te savjetovanje i edukacija primatelja franšize. Dvotjedna obvezna edukacija održava se dijelom u našem prostoru, a zatim u prostoru davatelja. U svakom trenutku, primatelj ima na raspolaganju savjete i stručnu pomoć.

Franšizom Mr. Razor primatelj dobiva pravo na upotrebu brenda, knjigu standarda brenda, verifikaciju lokacije, edukaciju osoblja, pomoć ́ i savjetovanje tijekom otvaranja, knjigu standarda arhitekture, logističku podršku, marketinšku podršku i promociju, podršku tijekom poslovanja te povezivanje s proizvođačima proizvoda za stiliziranje kose i brade. Za kupovinu franšize potrebna je investicija od 27.800 – 58.000 eura ukupno, ovisno o odabranom formatu franšizne lokacije. U navedeni iznos uključena je početna fran118

Suvremena trgovina 4(47)

šizna pristojba, opremanje, prvo punjenje robom... Tantijemi iznose 10%, a marketinška naknada od 1-3%, ovisno o formatu franšizne lokacije.

ni primatelj kontaktira davatelja, održavanje konzultacija, savjetovanje po pitanju lokacije, potpisivanje ugovora, održavanje edukacije i početak poslovanja.

Za otvaranje lokacije potreban je minimalni prostor od 20 m2, maksimalan od 60 m2, a idealan je oko 35 m2.

Za sve upite oko navedenih franšiza slobodno se obratite na info@ fransiza.hr ili na info@cfcg.hr.

Primatelj bi trebao imati prethodno iskustvo u upravljanju, prodaji i slično, te biti energični poduzetnik, karizmatičan, imati viziju i želju donijeti novi koncept na tržište koje poznaje, voditi i razvijati uspješan brand. Iskustvo u području šišanja i brijanja je poželjno, ali nije obavezno. Obavezan je dobar lokalni networking i poznavanje lokalnog tržišta. Koraci do preuzimanja franšize su sljedeći: potencijal-

Izvori Mobia - http://www.inmobile-accessories.hr/ Monestiq - https://www.monestiq. com/ Puffy Lill’ Pancakes - https://puffylilpancakes.com/ Mr. Razor Barber Shop - https://mrrazor-barbershop.com/ Colak Franchise Consulting Group – ST www.cfcg.hr

Klasik s 30% ^

E J N A M

SECERA

U. IK S A L K M O N E J IL M O U U OTKRIJ TAJNU LAKOC Za veliku i malu djecu!

praksa i očekivanja

Uvođenje eura u RH – osnove piše: Ivana Prezzi, dipl. oec.

ovac kao sredstvo zamjene, zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj će od 1.1.2023. biti izražen u EURO valuti. Hrvatska će tako postati 20. zemlja članica EU koja je nacionalnu valutu zamijenila zajedničkim eurom. Temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom predviđa razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja (u eurima i kunama) od 5. rujna 2022. Za preračunavanje kuna u eure koristit će se isključivo fiksni tečaj konverzije kojeg je utvrdilo Vijeće EU dana 12.7.2022. i to 7,53450 kuna za jedan euro. Rezultat ovog fiksnog tečaja je i dugogodišnja monetarna politika HNB-a, odnosno provođenje režima upravljanog fluktuirajućeg tečaja, pri čemu se tečaj kune u odnosu na euro slobodno formirao na deviznom tržištu ovisno o kretanjima ponude i potražnje za de120

Suvremena trgovina 4(47)

vizama uz povremene devizne intervencije HNB-a. HNB bi intervenirao otkupom eura kako bi zaustavio daljnje jačanje kune ili drugim odgovarajućim mjerama, primjerice, povećanjem stope obvezne pričuve. Istovremeno, HNB nije utjecala na vrijednost kune prema drugim valutama, američkom dolaru ili švicarskom franku, jer se njihova vrijednost određivala odnosima eura i navedenih valuta na svjetskim deviznim tržištima. Devizni tečaj izražava cijenu strane valute u domaćem novcu, a formira se pod utjecajem ponude i potražnje na deviznom tržištu u onoj točki gdje se ponuda i potražnja stranih sredstava plaćanja nalaze u ravnoteži. Devizni tečaj raste ako se poveća potražnja ili smanji ponuda stranih sredstava plaćanja, odnosno pada ukoliko se smanji potražnja ili poveća ponuda stranih sredstava plaćanja. Aprecijacija je porast vrijednosti domaće valute u odnosu na stranu na de-

viznom tržištu. Tada se za jedinicu strane valute dobiva manje domaće valute. Deprecijacija je pad vrijednosti domaće valute u odnosu na stranu na deviznom tržištu. Tada se za jedinicu strane valute dobiva više domaće valute. Zadnje dvije dekade, pod utjecajem svega navedenog navikli smo da takozvani „ljetni tečaj“ , kada milijuni turista unose veće količine eura, uzrokuje jačanje kune, odnosno za jedan euro dobiva se manje jedinica kuna, dok „zimski tečaj“ osigurava više jedinica kuna za jedan euro. Mogli bismo reći da je ljetni tečaj išao na ruku uvoznicima, a zimski izvoznicima. Gubitkom kune, dionici međunarodne trgovine, uvoznici i izvoznici moći će bolje planirati svoje troškove nabave i prodaje barem u onom dijelu na kojeg je djelovao tečaj. Ulaskom Hrvatske u eurozonu, valutni rizik nestaje, nema straha od deprecijacije kune pogotovo kada je riječ o otplati kredita mahom ugovorenih u

eurima što možemo nazvati direktnom koristi RH uvođenjem eura. Druga je korist vezana uz pitanje obvezne pričuve središnje banke. Obvezna pričuva općenito omogućuje kontrolu središnje banke nad kreditnim institucijama koje su u obvezi određeni postotak primljenih sredstava (a kod nas je to prema podatku za srpanj 2022. g. iznosilo 9%) držati na računima kod HNB-a. Obvezne pričuve daju mogućnost središnjoj banci da kontrolira ponudu novca. Povećanje stope pričuve omogućavalo je središnjoj banci povlaćenje novca iz opticaja, dok bi joj spuštanje stope obvezne pričuve omogućilo povećanje likvidnosti banaka i bankarskog sustava u cjelini. Osnovica za obračun obvezne pričuve sastoji se od (Izvor: www.hnb.hr):

prihvatit će Hrvatsku kao dio eurozone što smanjuje rizik i poboljšava kreditni rejting zemlje. Tu je i pitanje inflacije. Prema školskim udžbenicima inflacija se definira kao porast opće razine cijena robe i usluga, a izražena je stopom inflacije. Korištenjem formule za diskontiranje, možemo izračunati koliko ćemo roba i usluga moći kupiti na kraju nekog razdoblja istim nominalnim iznosom od x eura na početku tog razdoblja. Drugim riječima možemo izračunati koliko će na primjer vrijediti 100 eura s početka godine na kraju godine uz primjenu stope inflacije od 10%:

RSV =

NBV (1 + i)t

gdje su:

– kunskog dijela, koji obuhvaća kunske izvore sredstava i to primljene depozite i kredite u kunama (s valutnom klauzulom i bez nje), izdane dužničke vrijednosne papire u kunama, hibridne i podređene instrumente u kunama (s valutnom klauzulom i bez nje) i ostale financijske obveze u kunama;

RSV - realna sadašnja vrijednost

– deviznog dijela, koji obuhvaća devizne izvore sredstava i to primljene devizne depozite i kredite, obveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasničkih vrijednosnih papira banke), hibridne i podređene instrumente u devizama i ostale financijske obveze u devizama.

dobit ćemo vrijednost novca za godinu dana tj. za 100 eura za godinu dana moći ćemo kupiti onoliko neke robe koja danas vrijedi 90,91 eur, a što ukazuje na smanjenje realne vrijednosti novca. Visoke stope inflacije najčešće se javljaju zbog povećane emisije novca, ali se mogu javiti i zbog smanjene ponude nafte na svjetskom tržištu ili smanjene ponude hrane zbog rata u Ukrajini, najvećoj svjetskoj žitnici. Prema podacima dostupnim na https://www.euro-area-statistics. org/, ukupna stopa inflacije u europodručju prosjek je stopa inflacije pojedinačnih država europodručja. Ako pogledamo četiri velika gospodarstva u europodručju, u svibnju 2022. stopa inflacije bila je 8,7% u Njemačkoj, 5,8% u Francuskoj, 7,3% u Italiji i 8,5% u Špa-

Odlukom guvernera HNB-a, u prosincu 2022. godine stupa na snagu odluka o ukidanju obveze držanja minimalnih deviznih potraživanja što bankama oslobađa oko 5 milijardi eura, a postotak obvezne pričuve će se smanjiti na 1% sukladno pričuvama banaka europodručja, što je prema izvoru HNB iznos od ukupno 34,2 miljarde kuna. Navedeno će utjecati i na pad kamatnih stopa na zaduživanje kod komercijalnih banaka. Financijska tržišta

NBV - nominalni iznos buduće vrijednosti i = stopa inflacije t = vrijeme Ukoliko uvrstimo vrijednosti u formulu:

RSV =

100 = 90,91 eura (1 + 0,1) t

njolskoj. Godišnja stopa inflacije u svibnju 2022. u Hrvatskoj iznosila je 10,8% (Izvor: www.hnb.hr). S obzirom na pristutnost više stope inflacije kod nas, moglo bi se dogoditi da dođe do smanjenja stope inflacije u Hrvatskoj ulaskom u eurozonu. U kratkom roku devizni tečajevi ovise o promjenama relativnih dohodaka, promjenama kamatnih stopa, političkim događanjima, špekulacijama i sl., dok u dugom roku devizne tečajeve ipak određuju relativne cijene dobara. Dana 13.07.2022., po prvi put u zadnjih 20 godina, tečaj eura izjednačio se sa tečajem dolara. Hrvatska trguje sa članicama EU, ali i trećim zemljama. Prirodno je da će EU i dalje sudjelovati u razmjeni s trećim zemljama zbog razlika u uvjetima proizvodnje, opadajućih troškova nastalih ekonomijom obujma ili jednostavno zbog ponašanja potrošača. Na međunarodnom tržištu crno je zlato vodeći svjetski energent, a cijena nafte izražena je u dolarima, ne u eurima. Američki dolar ipak nosi titulu prve valute svijeta. Mnogi stručnjaci kažu da ćemo sada dijeliti sudbinu Europe, po mnogima druge svjetske gospodarske sile. Na gospodarski rast Hrvatske utjecat će tako geopolitička pozicija Europe u turbulentnim vremenima pandemije i ST ratova na globalnoj razini. www.suvremena.hr

121

nove knjige

Martina Briš Alić: Operacijski menadžment

džbenik Operacijski menadžment predstavlja sinergiju višegodišnjeg rada profesora i znanstvenika s vodećih sveučilišta u Republici Hrvatskoj koji se bave operacijskim menadžmentom u području ekonomije. Autori udžbenika su: izv. prof. dr. sc. Marija Martinović sa Sveučilišta u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, izv. prof. dr. sc. Martina Briš Alić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Marija Kaštelan Mrak i izv. prof. dr. sc. Nenad Vretenar s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Dragana Grubišić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i prof. dr. sc. Jasna Prester s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a urednica udžbenika je prof. dr. sc. Dragana Grubišić. Za razliku od dosadašnjih sveučilišnih izdanja, ovaj udžbenik je nastao u suradnji 5 sveučilišta koja su ga usvojila kao sveučilišni udžbenik (Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu), dok su izdavači udžbenika četiri ekonomska fakulteta i to u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Navedeno je zaista jedinstveni primjer suradnje između Fakulteta, odnosno Sveučilišta u izradi udžbenika. Važno je naglasiti da iako se radi o udžbeniku koji je nastao kao rezultat rada šestero autora, tekst udžbenika uređen je kao da ga je pisao samo jedan autor, što svakako olakšava čitanje, razumijevanje, kao i učenje sadržaja udžbenika. Radi se o dugogodišnjem poduhvatu koji je zahtijevao puno energije i truda, što se na kraju isplatilo. Iz područja operacijskog menadžmenta postoji široka paleta lite122

Suvremena trgovina 4(47)

rature koja je najvećim dijelom na engleskom jeziku i dominantno u tehničkim znanostima. Domaća ekonomska literatura oskudijeva publikacijama koje se na cjelovit i sustavan način bave operacijskim menadžmentom za ekonomiste, a posebice za menadžere. Izdavanjem ovog udžbenika prvi put je na hrvatskom jeziku izdan udžbenik koji je na znanstveno-stručni način obuhvatio gotovo sva područja operacijskog menadžmenta, te tako operacijski menadžment približio akademskoj i široj javnosti. U sveučilišnom i poslovnom svijetu anglosaksonskog govornog područja koristi se izraz Operations management. Hrvatska inačica je Operacijski menadžment i iz navedenog razloga je i udžbenik dobio svoj naziv. Čime se bavi operacijski menadžment, odnosno što je u njegovom fokusu? Operacijski menadžment svakog poslovnog subjekta, bez obzira bavi li se on proizvodnjom proizvoda, pružanjem usluga ili obavlja neku javnu funkciju, mora donijeti odluke povezane s njegovim uspješnim provedbenim poslovanjem. To znači da svaki poslovni subjekt mora organizirati svoje procese u kojima dolazi do transformacije različitih inputa (sirovina, materijala, informacija) u outpute (proizvode ili usluge), odnosno da je u središtu interesa svakog poslovnog subjekta upravljanje operacijama. Riječ je o tome da svaki poslovni subjekt (u proizvodnji ili uslugama) treba jednako pažljivo donositi odluke o tome kako operacije oblikovati, organizirati, izabrati adekvatne procese i tehnologije, napraviti što bolji raspored sredstava za rad, kontrolirati kvalitetu, planirati kapacitete, terminirati, upravljati repovima čekanja, upravljati zalihama, te una-

prjeđivati operacijsko poslovanje. Udžbenik je namijenjen prije svega studentima preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija iz područja ekonomije koji pohađaju kolegij Operacijski menadžment ili neki srodni kolegij. Također je bitno naglasiti da je udžbenik namijenjen i studentima na nekim tehničkim fakultetima koji slušaju taj kolegij. No, udžbenik je koristan i menadžerima koji svakodnevno upravljaju proizvodnim ili uslužnim operacijama u sve izazovnijem ekonomskom i društvenom okružju. E-izdanje udžbenika besplatno je dostupno svim studentima koji na ekonomskim fakultetima, koji su izdavači udžbenika, slušaju kolegij Operacijski menadžment ili srodne kolegije. Tiskano izdanje se može kupiti na bilo kojem Ekonomskom fakultetu u Republici Hrvatskoj koji je izdavač ovog udžbenika. Udžbenik Operacijski menadžment ima 756 stranica. Osnovnog teksta je 715 stranica, a ostatak su prilozi, popisi slika, grafikona, tablica, indeks pojmova itd. Udžbenik je podijeljen na 5 glavnih cjelina te sadrži 21 poglavlje. Na početku svake cjeline dan je kratki osvrt

kako bi se čitatelj upoznao s ciljevima svake pojedine cjeline, njezinim poglavljima te temama koje se unutar te cjeline obrađuju. U uvodnoj cjelini dana su dva osnovna poglavlja, Operacijski menadžment – pojam, razvoj i značaj te Operacijska strategija i ciljevi, koja uvode čitatelja u pojam i značaj operacijskog menadžmenta te operacijske strategije i njezinih ciljeva kako bi se lakše moglo pratiti sva ostala područja unutar kojih operacijski menadžment treba donositi odluke za uspješno poslovanje poslovnog subjekta. Druga cjelina bavi se odlukama koje donosi operacijski menadžment vezano za oblikovanje proizvoda i/ ili usluga, posla, ali i odlukama vezanim za oblikovanje tijeka procesa temeljenog na izabranom tipu procesa, zatim za raspored sredstava, postrojenja i/ili opreme u funkciji poboljšanja tijeka materijala, informacija ili klijenata, kao i za izbor odgovarajuće tehnologije i njezino održavanje. O čemu sve treba odlučiti operacijski menadžment kada je u pitanju oblikovanje, govori se detaljnije u slijedećim poglavljima: Oblikovanje u operacijskom menadžmentu, Oblikovanje proizvoda i usluga, Izbor procesa, Analiza toka procesa, Prostorni raspored sredstava za rad, Tehnologija i održavanje te Oblikovanje posla. Danas nije moguće ni o čemu pisati, a naročito ne o operacijskom menadžmentu, a da se ne obradi Kvaliteta. U udžbeniku je to napravljeno u trećoj cjelini, te je Kvaliteta opisana kroz dva poglavlja: Upravljanje kvalitetom i Kontrola kvalitete. Razmatraju se opća znanja iz upravljanja kvalitetom koja pomažu oblikovati bolje proizvodne i uslužne sustave, ali i znanja kojima se nadziru tako uspostavljeni sustavi. Složeniji operacijski sustavi, osobito oni koji su projektirani za pouzdano i učinkovito djelovanje u dužem razdoblju, koriste statističke metode koje se posebno detaljno opisuju u ovoj cjelini. Pla-

niranje je najsloženija cjelina ovog udžbenika. U okviru ove cjeline opisane su mnoge aktivnosti u kojima se odražava temeljna uloga operacijskog menadžmenta. U četvrtoj cjelini Planiranje obrađena su slijedeća poglavlja: Prognoziranje, Planiranje kapaciteta, Agregatno planiranje, Terminiranje, Upravljanje projektima, Upravljanje zalihama u nezavisnoj potražnji, Upravljanje zalihama u zavisnoj potražnji, Upravljanje repovima čekanja. Posljednja glavna cjelina Poboljšanja, opisana je kroz dva poglavlja: Poboljšanje operacija i Operacijsko savjetovanje, gdje svako poglavlje na svoj način govori o poboljšanjima. Moguće je primijetiti da struktura udžbenika pokriva sve klasične i bitne elemente u području operacijskog menadžmenta, ali sa suvremenim pogledom na one aspekte koje treba naglasiti i koje treba razrađivati. U tehničkom smislu, sva poglavlja su strukturirana jednoobrazno. Kao što je prethodno već bilo rečeno, svako poglavlje počinje uvodom, a završava zaključkom. U svakom poglavlju je dan prikaz ključnih pojmova s njihovim kratkim objašnjenjima, što je vrlo bitno za razumijevanje sadržaja udžbenika. Nadalje su navedena pitanja za provjeru znanja, zadaci za provjeru znanja te korištena literatura u danom poglavlju. U nekim poglavljima, gdje je bilo prikladno, dani su i posebni studiji slučajeva te riješeni zadaci. Udžbenik osigurava osposobljavanje čitatelja za samostalno formuliranje modela na temelju poslovnog problema, rješavanje problema ručno, ali i pomoću MS Excel programskog alata, budući da je za brojne poslovne probleme objašnjeno snimkama zaslona računa-

la, kako bi se ti problemski zadaci trebali riješiti. Na kraju udžbenika nalaze se prilozi. U Prilogu 1 dat je pregled formula po poglavljima. U Prilogu 2 nalazi se Tablica površina ispod normalne krivulje, u Prilogu 3 Koeficijenti za kontrolne karte, a u Prilogu 4 Tablica za preračunavanje grešaka u sigme. Na kraju udžbenika nalazi se indeks pojmova koji obuhvaća 20 stranica ključnih pojmova i brojeva stranica gdje su se u tekstu ti pojmovi analizirali. Doprinos ovog udžbenika ogleda se u sistematizaciji svih pojmova koji se često u literaturi izražavaju na različite načine, nekada sa sličnim, a nekada različitim značenjem. Za sve pojmove, kao i za sve odnose unutar obrađivanih modela, predložene su oznake koje odgovaraju hrvatskom jeziku. Autori, dakle, sistematiziraju postojeće sustave notiranja velikog broja formula i pokazatelja na nov, pregledan i sustavan način (koji pritom još i obrazlažu). Jedan od dodatnih doprinosa ovog udžbenika ogleda se također i u tome da se brojne teme obrazlažu kroz poslovne prakse hrvatskih poduzeća. Poduzeća su bila praktički sudionici u ovom pothvatu, jer su dala primjere svojih praksi koji su unijeti u udžbenik. Zbog toga je vrijednost udžbenika puno veća i značajnija, jer je konačno moguće podučavati studente kroz praksu hrvatskih poduzeća, a ne samo stranih. Autori se zahvaljuju recenzentima dr. sc. Draženu Barkoviću, profesoru emeritusu, prof. dr. sc. Srećku Goiću, prof. dr. sc. Iztoku Palčiću i prof. dr. sc. Zdravku Zekiću koji su svojim sugestijama pomogli da ovaj udžbenik izgleda upraST vo ovako. www.suvremena.hr

123

nove knjige

Dominick Salvatore: Ekonomika za menadžere, 8. međunarodno izdanje

svjetlu stalnih izazova, povećanih rizika i promjenjivih prilika u svjetskom gospodarstvu, knjiga propituje na koji način tvrtke mogu donositi optimalne upravljačke odluke. Knjiga nastoji uravnotežiti koncepte, primjene i pedagogiju. Posredstvom jasnih i sažetih objašnjenja i ilustracija, ona istražuje već dobro oprobane, kao i mnoge nove i uzbudljive teme u ekonomici za menadžere (kao što su organizacija tvrtki, poslovna etika, evolucija kreativne tvrtke, Porterov strateški okvir, elektronička trgovina, ekonomika informacija i upravljanje rizikom), da bi potom prikazala kako se poduzeća doista ponašaju, uz pomoć 97 stvarnih studija slučaja, kao i jedanaest integrativnih slučajeva. Tekst je organiziran u pet dijelova. Prvi dio (prvo i drugo poglavlje) propituje prirodu i opseg ekonomike za menadžere, predstavljajući teoriju tvrtke te razmatra osnovni tržišni model i optimizacijske tehnike. Prvo poglavlje ilustrira kako teorija poduzeća osigurava vezivno tkivo studiji ekonomike za menadžere i zbog čega je ekonomika za menadžere, promatrana s globalnog stajališta, nužna uslijed ubrzanog trenda internacionalizacije ukusa, proizvodnje, distribucije i konkurencije u današnjem svijetu. Drugo poglavlje razmatra optimizacijske tehnike ili način na koji tvrtka može postići svoje ciljeve i zadaće, suočena sa stanovitim ograničenjima, na najučinkovitiji način. Drugo poglavlje također raspravlja o nekoliko novih menadžerskih pomagala, kao i o tome kako se tablični kalkulator (Excel) 124

Suvremena trgovina 4(47)

može koristiti da bi se donijele optimalne menadžerske odluke. Drugi dio (od trećeg do petog poglavlja) analizira potražnju. Zasebna poglavlja bave se teorijom potražnje, empirijskom procjenom potražnje i prognoziranja potražnje. Dodatak četvrtom poglavlju pokazuje kako treba provoditi regresijsku analizu u Excelu, dok dodatak petom poglavlju prikazuje kako Excel valja koristiti u prognozama. Treći dio (šesto i sedmo poglavlje) predstavlja teoriju i mjerenje proizvodnje i troškova tvrtke. Autor se potrudio kako bi supstituciju faktora proizvodnje u šestom poglavlju, kao i raspravu o kratkoročnim i dugoročnim troškovnim krivuljama u sedmom poglavlju učinio potpunom i jasnom. Četvrti dio (od osmog do jedanaestog poglavlja) objedinjuje analizu potražnje (ispitane u drugom dijelu), kao i analizu proizvodnje i troška (ispitane u trećem dijelu) kako bi se analizirao način na koji se određuju cijena i ostvarenja u različitim oblicima tržišnih organizacija. Osmo poglavlje bavi se savršenom konkurencijom, monopolom i monopolističkom konkurencijom; deveto poglavlje propituje oligopol i arhitekturu ustroja tvrtke; deseto poglavlje se bavi teorijom igara i strateškim ponašanjem, dok se jedanaesto poglavlje bavi praksama određivanja cijena unutar različitih tržišnih oblika. Peti dio (od dvanaestog do četrnaestog poglavlja) propituje regulativu i antimonopolističke mjere, ulogu države u gospodarstvu, analizu rizika, dugoročne ulagačke odluke i planiranje kapitalnih investicija. Ova knjiga pokazuje kako ekonomika za menadžere ne predstavlja

skup nevezanih tema, već sintezu ekonomske teorije, znanosti odlučivanja i različitih područja studija poslovnog upravljanja te ispituje međusobnu povezanost navedenih područja. Namijenjena je menadžeru dvadeset i prvog stoljeća koji mora biti pripravan djelovati – i natjecati se – unutar globalnog gospodarstva koje je postalo rizičnije, sklonije upadanju u krizu i anemično, bez obzira o koliko se velikoj tvrtki radilo. Dominick Salvatore redoviti je profesor ekonomije i poslovnog upravljanja na Sveučilištu Fordham i ravnatelj Globalnog ekonomskog instituta. Počasni je profesor na Sveučilištu financija u Šangaju, Sveučilištu Nanjing, Sveučilištu Hunan i Sveučilištu Pretoria. Gostujući profesor na raznim sveučilištima na četiri kontinenta. Obnašao je razne stručne i uredničke dužnosti. Održao je više od 600 predavanja diljem svijeta, nagrađen je nagradom za postignuća City University of New York, Malteškim viteškim redom te je bio nominiran za Nacionalnu medalju za znanost 2010. koju dodjeljuje predsjednik Sjedinjenih Država. Autor je, koautor ili urednik 54 knjige.

Mate d.o.o.

POÈETAK NOVI POÈETAKNOVI PO ENDAR2022 ZAKALENDAR ZA KALENDA godina sa vama POÈETAK NOVI POÈETAKNOVI PO KALENDAR ZA NOVI POÈETAK JADRANSKI SAJAM BUDVA

KALENDAR PRIREDBI

47. SAJAM HRANE 30. III 2022. 2. IV 2022.

28. IV 2022. 3. V 2022.

15. V 2022. 15. IX 2022.

30. MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA, OPREME ZA HOTELIJERSTVO I UGOSTITELJSTVO - METUBES 38. SAJAM NAMJEŠTAJA, OPREME ZA DOMAĆINSTVA, POSLOVNE PROSTORE I UNUTRAŠNJU DEKORACIJU I SAJAM SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA 38. SAJAM NAUTIKE I OPREME ZA SPORT, KAMPING I REKREACIJU 19. SAJAM AUTOMOBILA, SAJAM MOTO OPREME , EV-SAJAM BAZAR ROBE ŠIROKE POTROŠNJE LJETNJI SAJAM 43. SAJAM GRAĐEVINARSTVA

5 - 8. X 2022.

9. SAJAM ENERGETIKE, SAJAM POSLOVNIH USLUGA 1. SAJAM START UP-A

A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode 5, Crna Gora Tel: +382 33 410 400 | Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me

www.adriafair.co.me

www.suvremena.hr

125

Šivanje po mjeri

ZAGREB NAMA, Ilica NAMA, Kvaternikov trg ORLJAVA, Gundulićeva 11 KRAPINA KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Svilajska 31a ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Trg sv. Stošije 3

Moj dm, s tobom mii je j sh shopping ljepši!

BODOVA ZA PREUZIMANJE I REGISTRACIJU*

Moj dm App

Preuzmite 'Moj dm' aplikaciju i uživajte u još jednostavnijoj kupnji!

PREUZMITE SADA

*Preuzmite ite ap apllikaciju, prijavite se ili izradite ′Moj dm′ račun i kupon s 300 bodova će biti vidlji l v. Aktivirajte lji kup upoon i prilikom prve iduće kupnje u dm online shopu ili dm prodavaonici te skeniranjem QR koda da iz aplikacije likacije navedenih denih 300 bodova će biti pridodano. Korištenje kupona moguće je isklju kl čivo ako klju imate povezane vezane ra račune ′Moj dm′ i dm active beauty.

Moj dm App Ap dm.hr

KLIKNITE SA SVOJOM BANKOM Koristite brojne inovativne funkcionalnosti PBZ DIGITALNOG BANKARSTVA: #withCASH podizanje gotovine bez kartice, #withPAY plaćanje kontaktima iz mobilnog uređaja, #withSAVE štednja manjih iznosa i #withSIGN napredni elektronički potpis.

BRINEMO O SVEMU ŠTO VAM ZNAČI www.pbz.hr *Korisnici PBZ digitalnog bankarstva mogu koristiti uslugu Apple Pay i Google Pay za plaćanje na prodajnim mjestima označenim simbolima za prihvat beskontaktnog plaćanja i/ili simbolom Apple Pay i Google Pay. Mobilni telefon treba podržavati NFC tehnologiju i imati operativni sustav Android verziju 4.4 ili višu odnosno iOS verziju 11 ili višu. Google Pay je zaštitni znak Google LLC. Ovaj oglas informativnog je karaktera i nije obvezujući za PBZ.

Suvremena trgovina 4 2022

Articles inside

Uvođenje eura u RH – osnove Ivana Prezzi, dipl.oec

Nove hrvatske franšize (3) izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg

e-marketing (2) dr.sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š

EuroCommerce: Maloprodaja i veleprodaja značajan su korisnik energije

U Vukovaru se stvara najmoderniji specijalistički studij trgovine za budućnost razvoja istočne Europe Željka Borzan

Brkasto vrime (2) Harmonija života mr.sc. Branko Pavlović

E-trgovina uzima maha A.G

ne)poduzetničkom zemljom? prof.dr.sc. Slavica Singer, professor emeritus

Što donosi Industrija 5.0 i je li društvo spremno na promjenu paradigme života i poslovanja? dr.sc. Matija Kovačić

Upravljanje pametnim gradovima korištenjem ISO normi dr.sc. Maja Mutavdžija

Nedajte se upecati? dr.sc. Maja Vizjak

Kako trgovci mješovitom robom postaju platforma za trend zdravog načina života Anita Jurjević

S čim i kako potrošači u Hrvatskoj najčešće plaćaju prilikom kupnje roba i usluga Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec

Q uick-commerce – dostava na zahtjev Tanja Jurković

U žarištu: Kako zadržati prodajno osoblje A.G

Halal turizam u Hrvatskoj prof.dr.sc. Esad Prohić

prof.dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž, doc.dr.sc. Ivona Milić Beran

Cjelogodišnji turizam 2022 – destinacija, gost, tehnologija ili....? Adem Braco Suljić

CRM platforma transformira hotelsku industriju Petar Rimac

Suvremena komunikacija u turizmu Dario Marčac

Influencer marketing u turizmu prof.dr.sc. Helena Štimac, Karla Bilandžić, mag.oec

Individualizacija medijskog iskustva danas je temelj komunikacijskog uspjeha, a lifestyle teme i dobar content otvorit će vrata prema ciljanim publikama izv.prof.dr.sc. Domagoj Bebić

i inovacija u ugostiteljstvu doc.dr.sc. Zorica Krželj-Čolović

Stojiš, a ideš!“ Krešimir Dvorski

Rastuća uloga toplica i klimatskih lječilišta Csilla Mezősi

Ljekovite šume kao dodana vrijednost Jan Schmidt turističkih destinacija dr. Anne Rabes

Inovativni zdravstveni turizam Ivan Rendulić

Mario Kuzman

Djelotvorno upravljanje rizicima ključ je za budućnost turizma dr.sc. Sanja Čižmar

Izazovi i prilike kontinentalnih destinacija Hrvatske kroz prizmu Nove strategije razvoja održivog turizma Republike Hrvatske Marcel Medak

Izazovi razvoja održivog turizma u Hrvatskoj Neda Telišman-Košuta

Mogu li prednosti prerasti u probleme? Ante Gavranović

Izazovi razvoja turizma u ruralnim destinacijama na primjeru Gorskog kotara Jelena Holenko Pirc

Tema broja: Turizam - Gosti urednici: Ivana Kolar i Bernard Zenzerović Turizam je otporan. Treba biti i inovativan. Ivana Kolar

Otvorimo vrata novim prilikama Tina Vickov

Cjelogodišnji turizam naš je strateški cilj I.K