Suvremena trgovina 4 2021

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 46, BROJ 4

Tema broja:

Turizam

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

Uspjeh je rezultat dobrih priprema i odgovornog pristupa Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam Turizam u doba COVIDA – održivost i nova budućnost Održiva mobilnost u turističkim destinacijama Franšiza u hotelijerstvu u svijetu i Hrvatskoj Ključne promjene u INCOTERMS-u Prilika za cjelogodišnji turizam Previše kočničara „zelene prekretnice“ Prioritet održivosti u sektoru potrošača Kako svladati višekanalni lanac opskrbe?

Turizam budućnosti je održivi turizam

FreshBase Jednim dodirom do učinkovitosti Pametnije vaganje uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir FreshBase je nova linija METTLER TOLEDO vaga koja maloprodaju hrane vodi u svijet visokih performansi vaganja uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir. Uspjeh u prodaji sada je jednostavan! FreshBase linija ubrzava proces vaganja, kako na uslužnim pultevima, tako i na odjelu samoposluge. Zahvaljujući efikasnom upravljanju podacima i fleksibilnosti povezivanja s postojećim IT sustavima, vaš posao je znatno olakšan. To vam omogućava daljnju optimizaciju profitabilnosti odjela svježe hrane. Činimo stvari malo jednostavnijima. Mi to zovemo “učinkovitost u trgovini“.

www.mt.com/FreshBase

33. tradicionalna

najveća

konferencija za trgovce i proizvođače

2021

Do uspjeha kroz promjene poslovnih modela

Novi odnosi potrošača i trgovine

Organizatori:

Zagreb, 6. 10. 2021.

Ulaz slobodan I Više o tome na: h�p://suvremena.hr/

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof. dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, Zvonko PAVLEK, mr. PAVLOVIĆ, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • Prof. dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Europske poslovne škole, Zagreb • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • Prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija Časopis izlazi dvomjesečno

Vol. 46 br. 4 str. 1-108 Zagreb, rujan 2021.

Sadržaj Tema broja: Turizam, gošća urednica Ivana Kolar Turizam u doba COVIDA – održivost i nova budućnost

Ivana Kolar

Turizam budućnosti je održivi turizam

Uredništvo

Uspjeh je rezultat dobrih priprema i odgovornog pristupa

Ivana Kolar

Kako se promijenio naš putnik? Digitalizacija - Odgovor na sve izazove

Natalia Krešić Lončar

Damir Knežević, Sanja Mihaljević

E-mail kao moćni saveznik u realizaciji direktnih rezervacija PLACE2GO, naša strana priče

Martina Šepić

Damjana Domanovac

Leila Krešić-Jurić

Digitalizacija kao novi pokretač Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam

Andrea Zavorović

Marcel Medak

Leila Krešić-Jurić

Matija Kovačić, mag.ing.traff.

izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg

Zdravstveni turizam - Prilika za cjelogodišnji turizam Post-covid trendovi u medicinskom turizmu Održiva mobilnost u turističkim destinacijama Franšiza u hotelijerstvu u svijetu i Hrvatskoj Turizam - Kako prevladati stare boljke

Ante Gavranović

dr.sc. Božica Dunković

Zvjezdana Blažić

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD

Pametna sela za razvoj ruralnih sredina

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

U žarištu: Oporavak potražnje potrošača i trajni učinci COVID-19

Poljoprivreda - Previše kočničara „zelene prekretnice“

A.G.

In memoriam: Josip Šintić

56 59

Izazov – uspostava adekvatnog stupnja reciklabilnosti Dorijan Naletina, mag.oec.

Kako svladati višekanalni lanac opskrbe?

A.G.

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Društveno odgovorno poslovanje za vrijeme COVID-19 – maloprodajna poduzeća Ružica Stanić, mag.oec.

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor

Navike plaćanja u Hrvatskoj pod utjecajem pandemije korona virusa

Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec.

e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Burza vrijednosnih papira – od Van der Beurze-a do Robinhooda

Ivana Prezzi, dipl.oec.

Nazavidan položaj trogodišnjeg strukovnog obrazovanja Velimir Ćurčija, dipl.oec.

Ključne promjene u INCOTERMS® 2020 na izdanje INCOTERMS® 2010

izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg Marijana Drenić

mr.sc. Pavlović

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike i crteži vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora. Na naslovnoj stranici: Turizam foto: Marea Valamar Collection Suites (arhiva portala Suvremena.hr)

Uspjeh se može mjeriti, analizirati i ocjenjivati EuroCommerce - Štetni učinci nepoštivanja vladavine prava Uspješno upravljanje prodajom (3) Prioritet održivosti u sektoru potrošača

92 Zvonko Pavlek

A.G. 100

Nove knjige:

102

www.suvremena.hr

tema broja - turizam

https://www.instagram.com/philipbarlow/

TURIZAM U DOBA COVIDA – održivost i nova budućnost piše gošća urednica: Ivana Kolar direktorica, Julius Rose d.o.o. za poslovno savjetovanje i organizatorica konferencije Turizam 365

ažnost turizma neupitna je. Za gospodarstvo, za standard života, za razvoj destinacije, za kvalitetu osobnog života, za zdravlje – fizičko i mentalno. Turizam otvara poslove, generira BDP, potiče edukaciju, predstavlja kulturu, obogaćuje znanje, osigurava kvalitetu života, potiče poduzetništvo, osigurava 6

Suvremena trgovina 4(46)

rast i promovira lokacije, države, destinacije. Posebno se to odnosi na Hrvatsku i naš turizam, koji značajno dominira u strukturi nacionalnog BDP-a. Sve je to u prošlom razdoblju dobilo malo drugačiji sjaj. Sve što poznajemo odjednom je bilo poljuljano i nismo mogli vjerovati da je moguće „ostati doma“ i ne puto-

vati. Covid19 potaknuo je i ubrzao digitalizaciju i primjenu novih tehnologija, uveo nove radne procese, stavio higijenu na prvo mjesto u mjerenju kvalitete usluge, i najviše – promijenio je motive i prioritete putovanja, ali i poslovanja. Svi smo odjednom počeli govoriti o sigurnosti i održivosti. I shvatili kako to naša 2-3 ljetna mjeseca,

bez obzira na visinu prihoda koji se ostvare u tom kratkom razdoblju, zasigurno nisu. Odnosno, naša sigurna ljetna sezona pokazala se kao nesigurna, riskantna i upitna. Iako je ovo ljeto iza nas za hrvatski turizam premašilo sva očekivanja, ne možemo biti mirni, jer ne možemo znati što će biti u sljedećem periodu. Čak i ako Covid19 polako umiri svoje eskalacije i mi naučimo živjeti s njim, ne znači da se neće pojaviti neki novi virus, neka nova kriza i neko novo zaustavljanje ili usporavanje života. I putovanja. Naša udobna zona ljetnog turizma pokazala se kao nedovoljna sigurna i potaknula je mnoge od nas da promišljamo o novim načinima poslovanja, o novoj dimenziji kvalitete i o razvoju novih proizvoda i motiva putovanja te privlačenja gostiju kroz cijelu godinu. Što je Covid19 donio? Svaka kriza prilika je za promjenu. Iako promjene nisu omiljene kod većine ljudi, pa i poduzetnika, promjena je ono što nas inspirira i tjera na nove ideje, nove prilike i nova rješenja. Bez kriza i bez promjena, razvoj je značajno sporiji. A one najhrabrije vizionare rijetko tko sluša dok ne zagusti. Prije godinu dana na konferenciji Turizam 365 odvijala se odlična rasprava između dva vrhunska govornika i svjetska turistička stručnjaka, koja su zastupala potpuno različita stajališta i predviđanja o onome što je ispred nas. Jedan je tvrdio da će se sve promijeniti, da će ljudi putovati sporije, više brinuti o tome u kakve destinacije putuju i kakve tragove ostavljaju iza sebe. Drugi je tvrdio da će se sve vratiti „na staro“ čim virus nestane i većina će vrlo brzo zaboraviti probleme kroz koje smo prošli (snimka je dostupna na www.turizam365.com). Bez obzira s kojim sam se tada više slagala, nekako mi se čini da su oba bila u pravu, svaki

na svoj način. Sada znamo da se u potpunosti „na staro“ sigurno nećemo vratiti. Cijela epidemiološka kriza ostavila je na nama neizbrisiv trag, promijenila je putnike i turiste i njihov sustav vrijednosti, a promijenila je i način komuniciranja i način poslovanja. Očigledno je kako virus neće u potpunosti nestati. Dio turista možda će se kratkoročno i vratiti starim navikama i običajima, no važno je razumjeti kako će značajniji dio turista putovati drugačije, pažljivije i s puno više promišljanja birati kako će provesti svoje vrijeme i u kakvom okruženju. Posljedično, turistički ponuđači imaju izbor – vratiti se starim navikama i običajima i pružati istu uslugu kao i do sada ili okrenuti se kvalitetnijem poslovanju, brinući o potrebama svakog gosta i brinući o svojem okolišu, okruženju i zajednici te svojem utjecaju na tuđe živote. Hrvatska i turizam - jučer, danas, sutra Ova kriza je odlična prilika za hrvatski turizam. Prilika koju ne smijemo propustiti. Prilika za razvoj, za rast, za širenje, za kreativnost, za sve ono o čemu godinama govorimo, ali ne provodimo. Produljenje sezone, produljenje boravka u destinaciji, razvoj novih proizvoda s naglaskom na zdravstveni turizam, unaprjeđenje kvalitete usluge, stjecanje novih znanja i razvoj turističkog osoblja, pružanje našim gostima dodane vrijednosti. I sve to je dostižno sa samo malo više kolektivnog truda. Naravno, potrebne su odluke da to i želimo. Ovo ljeto može biti naš „vjetar u leđa“ koji je svratio pozornost velikog broja novih gostiju na nas. Ovo ljeto pokazalo je da možemo privući goste s puno većom dnevnom potrošnjom i na dulji boravak u Hrvatskoj. U tom smjeru bismo morali graditi svoje proizvode. I proljeće prije toga pokazalo je da možemo ozbiljno raditi i izvan

ljetnih mjeseci. Cjelogodišnji hoteli poslovali su možda čak i bolje nego u periodu prije Covida. Prognoze i rezervacije za jesensku posezonu su jednako obećavajuće. No, ne smijemo zaboraviti da će gosti s najvećom potrošnjom, kojih je ove godine bilo puno u Hrvatskoj, svoj sljedeći odmor provesti tamo gdje će u tom trenutku vjerovati da je najsigurnije, najkvalitetnije i najzanimljivije. Velika svjetska istraživanja, poput onog Expedie Group-e ukazuju kako turisti jedva čekaju putovati, potrošiti svoj novac, ali ipak malo promišljenije nego do sada. Više će birati kuda će putovati, na što će potrošiti svoje vrijeme, i hoće li ga potrošiti ili uložiti u svoj bolji svijet, nova iskustva, svoje zdravlje i dobar osjećaj. Na nama je što ćemo im ponuditi. Bez obzira što je ova sezona iza nas odlična i svi se veselimo zbog velikog broja dolazaka i velikog broja ostvarenih noćenja (velikih u odnosu na naše uobičajene konkurente), imali smo priliku vidjeti kako je Hrvatska sposobna za goste koji očekuju više i više su spremni platiti. Život je danas ipak (malo) drugačiji Ova je godina imala golemu vrijednost za sve turiste koji su putovali, ali je donijele i nove vrijednosti. Iako smo mi društvena bića i volimo susrete uživo, značajan broj poduzeća veliki dio svojih poslovnih putovanja, konferencija, edukacija i druženja zadržat će u on-line formatu, jednostavno jer je to isplativije. Radi se od kuće ili s neke potpuno nove, do sad možda i neprihvatljive, lokacije. Digitalni nomadi postali su tek izraz iza kojeg se sve više krije remote work (rad na daljinu, izvan ureda). Sve više ljuwww.suvremena.hr

turizam

www.vuglec-breg.hr

di želi vrijeme za sebe. Nakon tvrdog lock down-a i spoznaje kako je to imati dovoljno vremena za sebe, svoju obitelj i svoje interese, želja za putovanjima i slobodnim vremenom jednostavno je narasla. Nisu više samo nove generacije te koje žele zadržati slobodu i svoj osobni vremenski prostor. Stoga, spremni su potrošiti više na svoja putovanja i na uživanje. Sve više putuje se s obitelji ili malim grupama poznanika te blizu doma. Daleke destinacije planiraju se za neki budući period. S obzirom da nemamo pojma kakve će mjere i restrikcije nastupiti sutra, većina rezervacija i bookinga odvija se u zadnji tren, a traže se fleksibilne opcije s mogućnošću otkazivanja ili promjena termina putovanja. Odluke „3 minute prije polaska“ o destinaciji putovanja 8

Suvremena trgovina 4(46)

bit će u sljedećem periodu sve češće, zbog naglih promjena sigurnosti putovanja i nepredvidivih mjera ograničenja kretanja. A te odluke bit će bazirane na dostupnim informacijama i trenutnoj reputaciji, a manje na prošlim iskustvima. I zato, prolazit će samo izvrsnost u svim segmentima. Odluke su brže, ali putovanja su generalno malo sporija, opreznija, više se cijeni sigurnost destinacije, laka dostupnost osobnim vozilom, mogućnost izbjegavanja gužvi i masovnih okupljanja te se sve više traže manje destinacije, manje razvijene i manje posjećene, a što ne mora značiti i manje atraktivne ili poželjne. Ruralni turizam, zdravstveni turizam, uživanje u prirodi i nove neistražene destinacije i iskustva, glavni su motivi na svjetskim tražilicama. Za Hr-

vatsku i mogućnosti naše ponude – gotovo idealno. Osim toga, turisti su generalno više osviješteni po pitanju ekologije i održivosti te pažljivije biraju gdje će ostaviti svoj novac. Na vrhu ljestvice prioriteta su destinacije i objekti koji brinu o odgovornom i zelenom poslovanju i utjecaju na okoliš, koji brinu o sigurnosti, imaju razrađene protokole, ulažu u razvoj svoje usluge i kvalitete, posvećuju svoje vrijeme svakom gostu i njegovim potrebama, te posebno njegovom zdravlju i sigurnosti, te uvode novitete u svoje poslovanje u vidu kraćih korisničkih procesa, primjene suvremenih tehnologija, beskontaktnih usluga i značajne dostupnosti svih potrebnih informacija. Vrlo značajno, spremni su platiti više za kvalitetu, sigurnost i udobnost. I najviše za povjerenje.

Poslovanje otporno na krize Pred nama je novo sutra. Kako će izgledati, ovisi o svima nama, ponajviše o onima koji rade u turizmu, ali i lokalnom stanovništvu, jer je i ono značajan dio turizma. Možemo ostati gdje jesmo ili možemo izabrati (is)koristiti sve potencijale koje imamo i organizirati turizam na način da ne ovisi o vanjskim utjecajima i slučajnim prilikama i da ne upravlja nama, već da mi upravljamo turizmom i našim poslovanjem. Nova nacionalna strategija turizma ima cilj upravo održivost, smanjenje sezonalnosti i razvoj novih proizvoda i motiva privlačenja gostiju. To je plan, smjer kretanja. Realizacija tog plana mora se odigrati na terenu. Dosadašnji rezultati ne mogu i ne smiju biti dovoljni u odnosu na potencijale koje Hrvatska posjeduje. Dva mjeseca visokih profita, 10 sati čekanja u koloni i kolaps svih oblika infrastrukture ni prije Covida nisu bili prihvatljivi rezultati, bez obzira na pozitivne brojke. Hrvatski turizam ima potencijale za 6, negdje i 12 mjeseci, za značajno više zarade tijekom duljeg perioda rada te za rasterećenje infrastrukture, koja puca u ljetnim mjesecima zbog ekoloških i socioloških šokova masovnog turizma. A preostali dio godine, destinacije koje u ljetnim mjesecima mogu pružiti toliko puno, zjape prazne, napuštene i bez ikakvog motiva za posjetu. Covid je pokazao prošle godine, pa i ove, da koncepciju treba mijenjati i učiniti je sigurnijom, kvalitetnijom i održivijom. Dugoročno – i isplativijom. Covid nam je pokazao da sigurnost ne postoji i da je nužno organizirati poslovanje na način da može prebroditi problematična ili krizna razdoblja. Sezona je prekratka i povratka „na staro“ nema Produljiti sezonu nije jednostavno, to ne može jedan hotel ili jedan muzej. To mora odlučiti cijela desti-

nacija. Nije jednostavno niti potaknuti razvoj neke nove destinacije i turističke priče u nekom kontinentalnom zaleđu. No, iskustva pokazuju da je moguće, uz hrabrost, trud i suradnju. Kao organizatorica konferencije o cjelogodišnjem turizmu i aktivna zagovornica održivog poslovanja, moram priznati da me ovaj trenutak mogućeg preokreta intrigira i pomalo veseli, s obzirom da je epidemija ubrzala razvoj upravo u smjeru cjelogodišnjeg i održivog poslovanja. Sezonu možemo produljiti i potaknuti održiviji turizam proizvodima koji nisu samo „ljetni“ i koji više odgovaraju novim potrebama turista. Hrvatska može ponuditi izrazito puno – zdravstveni turizam, kulturni, sportski, ruralni, urbani; društvena baština nam je izrazito bogata i razlozi za posjet Hrvatskoj u svim godišnjim dobima i u svim dijelovima Hrvatske su brojni. Zdravlje je danas jedan od glavnih motiva putovanja. Osviješteni epidemijom svi smo spremni više brinuti o održavanju zdravlja, vitalnosti, kondicije i dobrog osjećaja. Turizam je u Hrvatskoj počeo sa zdravstvenim turizmom, a značajan broj prirodnih ljekovitih činitelja i područja zdravlja danas mogu biti izuzetno atraktivni proizvodi u Covid i post-Covid razdoblju. Hrvatska ima gotovo neograničeni potencijal u razvoju manjih destinacija s ponudom u svim mjesecima, baziranoj na kreativnosti i autentičnosti te novim doživljajima i iskustvima. Turizam može biti značajan pokretač razvoja ruralnih područja. I time dobiti široku ponudu ruralnih destinacija s njihovim pejzažima, poljoprivrednom bioraznolikošću, sustavima znanja te biološkom i kulturnom raznolikošću. Upravo suprotno velikim destinacijama koje sve više sliče jedna drugoj. Bitno je ponuditi drugačije, novo i održivo. I još je jedan segment presudan – edu-

kacija i strukovni razvoj te status turističkog osoblja. Izrazito je važno promijeniti sve vezano uz radnu snagu u turizmu – način edukacije, visinu plaćanja rada, tretman radnog vremena i najviše od svega – važno je vratiti dignitet radnim mjestima u turizmu. To ovisi o svima nama i o tome ovisi cijeli turistički sektor. Odgovorno i održivo poslovanje ključ je oporavka i budućnosti turizma Primarni cilj mora nam biti aktivan rad s tim velikim brojem turista koji dolaze svake godine u Hrvatsku, koji su došli i ove godine, te svim potencijalnim turistima koji bi mogli doći. A vidjeli smo ovog ljeta da za to imamo i te kako veliki prostor. I rad za njih. Nužno je razumjeti da danas više nije dovoljno ponuditi ono što imamo, bez obzira koliko je to dobro, već je važno pripremiti ponudu prema potrebama suvremenih gostiju i potruditi se pružiti im boravak, odmor i iskustvo kakvo očekuju i kakvo traže za sebe. To je teži put, ali sigurniji, i u konačnici isplativiji i održiviji. Što podrazumijeva taj rad? Podizanje kvalitete proizvoda i usluga te pružanje osjećaja sigurnosti i povjerenja. Razvoj postojećih i novih destinacija i proizvoda. Rasterećenje masovnih destinacija i privlačenje turista u nove destinacije s novim doživljajima tijekom duljeg perioda mogućnosti dolaska. Modernizacija poslovanja u smjeru današnjih trendova i korištenje novih tehnologija i procesa. Protokoli za nepredviđene situacije i brza prilagodba. Briga o okolišu, rasterećenje infrastrukture i rastezanje sezone. Kontinuirana komunikacija s tržištem i osiguranje lake dostupnosti svih informacija. I komuniciranje ponude 365. I zajedništvo te inkluzivnost. Na svim razinama i u svim aspektima. Jednostavno – ST održivost. www.suvremena.hr

turizam

Razgovarali smo s Nikolinom Brnjac, ministricom turizma i sporta Republike Hrvatske

Autor10 fotografija: R. Gašperta Suvremena trgovina 4(46) /Adria Luxury Society

Turizam budućnosti je održivi turizam Najvažnije je koncentrirano raditi na ostvarenju strateških ciljeva za predstojećih deset godina, stoga nam je u posebnom fokusu priprema Strategije održivog turizma, kao i sve aktivnosti vezane uz povlačenje i ulaganje europskih sredstava. Kako ste zadovoljni rezultatima sezone i što smatrate ključnim za ostvareni uspjeh? Cilj je bio stvoriti sve preduvjete koji će nam, ovisno o mogućnostima putovanja, osigurati da se što više približimo rezultatima kakve smo imali tijekom 2019. godine i u tome smo uspjeli. Uz brojne mjere i projekte koje smo proveli, dodatno smo ojačali status destinacije koja stavlja fokus na sigurnost. Počevši od projekta „Safe stay in Croatia“ koji je prepoznat na međunarodnom tržištu, osiguravanja dodatnih punktova za testiranje turista, subvencioniranja testova i osiguravanja cjepiva za turiste, pa do prioritetnog cijepljenja turističkih djelatnika koje je poslalo važnu poruku o odgovornosti. Ključnu su ulogu imale mjere Vlade usmjerene na očuvanje radnih mjesta i likvidnosti poslovnih subjekata, ali i mjere vezane uz prelazak granica, koje su omogućile turističke dolaske iz destinacija izvan Europske unije već u travnju. Gosti su sve to prepoznali, što potvrđuju i dosadašnji rezultati prema kojima smo ostvarili više od 56 milijuna noćenja u srpnju i kolovozu, ali i financijski pokazatelji u srpnju i kolovozu koji su bolji nego tijekom ljeta rekordne 2019. godine. Naime, vrijednost fiskaliziranih računa je tijekom ovog ljeta veća za čak 13 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Zaključak je da turisti traže sigurnost i kvalitetu, a to su spremni i vrednovati. Sigurnost u prvom planu I ove godine smo profitirali pred konkurencijom na Mediteranu zbog bolje epidemiološke situacije. Koliko je važna bila sigurnost gostima i kampanja „Safe stay in Croatia“?

Sigurnost je ove i prošle godine bila ključan čimbenik kod odabira destinacija. Zbog povoljne epidemiološke situacije u Hrvatskoj, kao i zbog pravovremenog početka primjene EU digitalnih COVID potvrda, gosti su mogli putovati bez razmišljanja hoće li se pravila za prelaske granica promijeniti. Dodatni punktovi za testiranje i mogućnost cijepljenja za strane državljane, također su doprinijeli jednostavnosti putovanja. Veliku ulogu je svakako imao i međunarodno prepoznati projekt „Safe stay in Croatia“, prvenstveno zbog edukativne vrijednosti za djelatnike u turizmu, kao i zbog informativne i promotivne vrijednosti za goste, čime je omogućena prepoznatljivost Hrvatske kao destinacije sigurnosti. Aktivirati neiskorištene potencijale Koji su najveći potencijali, a koji najveći problemi hrvatskog turizma? Hrvatska ima niz potencijala koji se još uvijek trebaju kvalitetno valorizirati, što je posebno došlo do izražaja u ovim pandemijskim godinama. Potražnja za boravkom u netaknutoj prirodi znatno je povećana, a Hrvatska još uvijek ne koristi sva svoja prirodna bogatstva za privlačenje turista. Zbog očuvane prirode imamo odlične predispozicije za ruralni, nautički, sportski i zdravstveni turizam. Daljnji razvoj tih proizvoda ima puno veću vrijednost od samog turističkog prometa ili većih prihoda koji se ostvaruju kroz takve proizvode. Njihovim razvojem se jača i tržište rada u turizmu, jer se omogućuje dugoročno umjesto sezonskog zapošljavanja, razvijaju se lokalne zajednice te turizam ima mogućnost puno značajnijeg gospodarskog doprinosa i stimulacije drugih industrija. Naše su boljke dobro poznate – izražena sezowww.suvremena.hr

turizam donijeti? Puno se govori o održivosti turizma, što u tom smjeru treba poduzeti? Turizam budućnosti je održivi turizam. Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. želimo postaviti temelje kako bi ova industrija u Hrvatskoj postala generator razvoja i održivog planiranja. Strategiju će pratiti i izmjene zakonodavnog okvira koje će omogućiti bolje upravljanje razvojem turizma, ali i potaknuti ulaganja poduzetnika u inovacije, energetsku učinkovitost, korištenje održivih izvora energije, digitalnu povezanost i učinkovitije korištenje digitalnih tehnologija. Naš fokus će biti na osiguravanju financiranja za proizvode koji su dostupni tijekom cijele godine i koji potiču razvoj lokalnih zajednica. Iznimno je važna novost da su hrvatskom turizmu po prvi puta na raspolaganju izdašna europska sredstva, kako iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tako i iz Višegodišnjeg financijskog okvira, kojima možemo izravno utjecati na poželjnu vrstu investicije. Najbolji oblik promocije je pravovremena i vjerodostojna informacija Završetkom sezone odmah se kreće u pripremu nove… Na čemu će biti naglasak? Svaka godina je drukčija i zato je naša kratkoročna priprema prije svega usklađena s trenutnim trendovima i zahtjevima tržišta. COVID-19 je još uvijek među nama i utječe na procese putovanja u svijetu. U tom pogledu i dalje ćemo stavljati fokus na sigurnost koja će još neko vrijeme biti važan čimbenik. Poučeni iskustvima iz prijašnje dvije godine i dalje ćemo pripremati mjere i projekte koji će biti usmjereni pojednostavljenju procesa putovanja.

nalnost, koncentracija turističkog prometa na obalu i osnovni proizvod sunce i more. Takav model pogoduje nedovoljnoj iskorištenosti smještajnih kapaciteta tijekom godine, stvara neravnoteže u potrebama za radnom snagom, negativno se odražava na život lokalnih zajednica zbog preopterećenosti infrastrukture i rasta cijena u sezoni, a pritom dodana vrijednost turizma ostaje niža nego u konkurentskim destinacijama. Koji su ključni ciljevi daljnjeg razvoja turizma i nove Strategije turizma i koje bitne promjene će 12

Suvremena trgovina 4(46)

Svjesni smo također da je u današnje vrijeme pravovremena i vjerodostojna informacija najbolji oblik promocije, jer su se uvelike izmijenile navike turista kada se radi o bookingu. Stoga smo u stalnom kontaktu s Hrvatskom turističkom zajednicom, kako bismo kroz predstavništva na emitivnim tržištima brzo i kvalitetno reagirali. Iako smo već usmjereni i prema novoj turističkoj godini, cilj nam je još uvijek produžiti ovu sezonu i zato pripremamo posebne akcije kako bi jesen bila što atraktivnija za dolazak stranih turista, ali i za naše domaće goste. No, najvažnije je koncentrirano raditi na ostvarenju strateških ciljeva za predstojećih deset godina, stoga nam je u posebnom fokusu priprema Strategije održivog turizma, kao i sve aktivnosti vezane uz povlačenje i ulaganje europskih sredstava. Pripremilo Uredništvo

Razgovor s Veljkom Ostojićem direktorom Hrvatske udruge turizma

Uspjeh je rezultat dobrih priprema i odgovornog pristupa razgovarala: Ivana Kolar direktorica, Julius Rose d.o.o. za poslovno savjetovanje i organizatorica konferencije Turizam 365

Pandemija je sigurnost postavila kao prioritet, a percepciju sigurnosti neke turističke destinacije kao uopće preduvjet bilo kakvog turističkog prometa.

Nakon propuštene predsezone, špica sezone je bila bolja od očekivanja. Je li vas to iznenadilo? Kakva će biti posezona? Možemo li do kraja godine imati i bolji financijski rezultat od rekordne 2019.? Hrvatska je i ove godine potvrdila status najsigurnijeg i najbližeg Mediterana za naše ključne emitivne zemlje. To je bio cilj pred sezonu, a uspjeli smo zahvaljujući održavanju kvalitetne epidemiološke situacije i odlične koordinacije privatnog turističkog sektora, Vlade, sustava stožera civilne zaštite i javno zdravstvenog sustava. Dobra priprema i odgovoran pristup svih u realizaciji sezone polučili su i odličnim rezultatom. Srpanj i kolovoz su bili odlični, posebno na sjevernom dijelu, a sam kolovoz i

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma

www.suvremena.hr

turizam

na srednjem i južnom dijelu obale, dok u nekim destinacijama bilježimo i fizički promet kao rekordne 2019. godine, čak i viši. Neke kompanije su se u dosadašnjem dijelu godine sasvim približile financijskim ostvarenjima iz 2019. Pred nama je još posezona, u kojoj, posebno na sjevernom dijelu obale, imamo odlično stanje rezervacija sve do kraja rujna. Iako se sa završetkom školskih praznika u Hrvatskoj i nama najznačajnijim emitivnim zemljama počeo značajnije smanjivati broj gostiju u obiteljskom smještaju i kampingu, najave u nastavku posezone za hotelski smještaj su izvrsne, a imamo i povratke grupa što nas posebno veseli. Naša procjena je da je oko 800 hotela (80-90 posto od broja sada otvorenih hotela) nastavilo raditi i u rujnu, što će dodatno poboljšati rezultate sezone. Promjena potražnje Koliko se promijenila potražnja turista u pandemiji i jesu li to 14

Suvremena trgovina 4(46)

trajni trendovi? Kako su se domaći turistički djelatnici tome prilagodili?

turističke sezone nismo imali niti jedno žarište zaraze u komercijalnim turističkim objektima.

Ova pandemija je sigurnost postavila kao prioritet, a percepciju sigurnosti neke turističke destinacije kao uopće preduvjet bilo kakvog turističkog prometa. Mi smo to prepoznali na vrijeme. Naše članice, najveće turističke kompanije, još su prošle godine značajno podigle standarde higijene i zdravstvene sigurnosti u svojim objektima, uvedene su potpuno nove procedure higijene i čišćenja, ali i ophođenja s gostima na način da se što više smanji kontakt između gostiju i osoblja. Brojni objekti više kategorizacije, još su prošle godine uspjeli gostima osigurati dolazak i boravak praktično bez kontakta sa zaposlenicima. Naše kompanije su te nove procedure i potvrdile brojnim certifikatima kako bi goste dodatno uvjerili u sigurnost.

Ove godine smo sve to dobro od prošle godine još nadogradili, prvenstveno uspješnim uvođenjem i komunikacijom Safe Stay in Croatia standarda, ali i jako bitnim prioritetnim i organiziranim cijepljenjem turističkih djelatnika, po čemu je Hrvatska jedinstvena u Europi. Uspjeli smo osigurati prilično visoku procijepljenost turističkih djelatnika, oko 70 posto, kako bi i na taj način povećali sigurnost u objektima. Dodatno, važna je ove sezone bila i organizacija velikog broja punktova za testiranje gostiju, jer se na taj način, osim povećanja sigurnosti, osigurao i nesmetan povratak gostiju koji su u svojim zemljama morali pokazati negativan rezultat testa.

No, najbolji pokazatelj spremnosti i odgovornosti turističkog sektora je činjenica da čitave prošle

Sigurno okruženje – odlična pozicija za naredne sezone Sigurnost će sigurno ostati važna u izboru turističke destinacije na-

rednih godina, tako da nam je status zemlje koja je dvije godine zaredom osigurala najsigurnije okruženje u turističkoj sezoni na Mediteranu odlična pozicija za naredne sezone. Orijentacija turista na sigurnost dodatno je pokazala i da oni objekti u koje se kontinuirano investira i koji prate moderne standarde, ostvaruju značajno bolje rezultate od onih objekata u koje se ne investira. To je nešto što je bilo naglašeno i prije pandemije, a ova pandemija je dodatno pojačala interes za objektima koji osiguravaju mnogo prostora, visoku razinu privatnosti i najvišu uslugu. Dakle, kvaliteta je ključ uspjeha za budućnost. Od ostalih dominantnih trendova u industriji koje je ova pandemija ne bih rekao donijela nego samo ubrzala, su digitalizacija i personalizacija. I tu smo u sektoru napravili puno u ove dvije godine, no u tom će se smjeru sigurno morati u narednim godinama uložiti mnogo pozornosti i sredstava. Radna snaga – usko grlo U kojoj mjeri je nedostatak radne snage zapreka za razvoj sektora? Radna snaga je trenutno usko grlo turizma. I ove godine, u kojoj hvatamo rezultate iz 2019., se nedostatak radne snage ponovno pokazao kao kratkoročno najveće ograničenje ostvarivanja boljeg turističkog rezultata. Ove sezone mnogi objekti, jednostavno, ili nisu otvorili svoja vrata ili su radili sa smanjenim radnim vremenom. Da su se mogli ekipirati, sigurno bi i turistički prihodi bili još bolji. Kako bi se to primijenilo već za slijedeću godinu, nužno je što prije mijenjati model funkcioniranja tržišta rada u smislu omogućavanja svima koji to žele, jednostavnu mogućnost rada u turizmu. To se na domaćem tržištu odnosi na studente, učenike, umirovljenike, ali na način

da im se omogući ostvarivanje dodatnih prihoda bez poreznog penaliziranja roditelja u slučaju rada učenika odnosno studenata. Tu je pitanje i tzv. drugog dohotka čime trebamo omogućiti da svima koji su već zaposleni, a žele dodatno raditi, pod jednostavnim uvjetima to i učine. Također, kada je riječ o strancima, moramo ubrzati procedure izdavanja dozvola, jer je sadašnje stanje u kojemu se radne dozvole čekaju mjesecima, jednostavno neprikladno dinamici današnjih poslovnih procesa. U Hrvatskoj udruzi turizma razradili smo model kakav bi po nama bio najbolji za potrebe današnjeg turizma, te ćemo pokušati što prije pokrenuti promjene u tom smjeru. Investicijski projekti na čekanju Što se događa s investicijama u turizmu? Tu smo i dalje praktično na čekanju. Covid situacija je gotovo u cijelosti zaustavila turističke investicije u privatnom sektoru, što je razumljivo. Za potrebe Nacionalnog plana za oporavak i otpornost proveli smo anketu o investicijskim planovima naših turističkih tvrtki i rezultat je da u raznim fazama spremnosti postoje investicijski projekti u vrijednosti od 35 milijardi kuna. No, za aktiviranje tog potencijala potrebno je dodatno potaknuti investicije, a ne samo čekati na potpuni oporavak turističke potražnje. Očekujemo značajno smanjenje i ubrzanje administrativnih procedura, snažnije poticaje temeljem Zakona o poticanju ulaganja, rješavanjem pitanja tzv. turističkog zemljišta prilagodbom zakonodavnog okvira realnim potrebama zapošljavanja, omogućavanjem korištenja značajnih sredstava iz NPOO i WFO za sektor turizma, spuštanjem PDV-a na razinu konkurentskih zemalja… U velikoj mjeri to

su pitanja koja su otvorena prije ove pandemije i koja sada ponovno moramo vratiti u fokus Vlade, ukoliko želimo daljnji razvoj koji podrazumijeva dizanje kvalitete bez čega nema konkurentnosti. Turizam bi trebalo (konačno) shvatiti ozbiljno Turizam se u ovoj pandemiji pokazao kao dio gospodarstva u kojem imamo znanja, kapaciteta i odgovornosti napraviti rezultat u izvanrednim okolnostima i kao sektor koji može u kriznoj situaciji djelovati kao stabilizator ukupnoga gospodarstva. To bi trebalo biti dovoljno da se turizam konačno shvati ozbiljno i da mu se omogući razviti svoj puni potencijal. Turizam je u Hrvatskoj jedan od rijetkih sektora koji može privući velike investicije, zaposliti značajan broj ljudi, ali i povećati životni standard zaposlenih, te na taj način dati dodatni snažni poticaj gospodarskom oporavku i ukupnom gospodarskom razvoju. Koliko je važna strategija razvoja turizma na kojoj se počelo raditi? Da li znamo odgovor na pitanje: kakav turizam u Hrvatskoj želimo 2030.? Imati dobru strategiju je važno, a isto je tako važno imati jasan plan njene realizacije. Konkurencija u okruženju jača i bez strateškog razvojnog dokumenta koji ćemo nakon usvajanja i primijeniti, nećemo upravljati vlastitim razvojem nego će nam se procesi događati. To je situacija koju moramo izbjeći ukoliko želimo dizati konkurentnost i igrati značajnu ulogu na turističkom tržištu Mediterana. Na raspolaganju su nam sada i značajna sredstva iz EU, a za povlačenje kojih je ključna strategija. U svakom slučaju, očekujemo da nova strategija postigne konsenzus ključnih dionika u sektoru oko buST dućnosti hrvatskog turizma. www.suvremena.hr

Mindset shift u turizmu

Kako se promijenio naš putnik? piše: Natalia Krešić Lončar konzultantica u turizmu i zagovornica promišljenog turizma, autorica bloga odmornazadatku.com

Ustaljeni načini poslovanja sa statičnim predikcijama više ne drže vodu. Novonastalo stanje zahtijeva budno osluškivanje trendova i stvarnih potreba korisnika, u svrhu donošenja pravovremenih i odgovarajućih poslovnih odluka, a ne samo kao puko marketinško kreiranje i osvježavanje strategije radi diferencijacije na tržištu. Ovo je prije svega jedinstvena prilika. Nekima je prilika za rebranding, nekima za zaokret, nekima za preusmjeravanje na druga tržišta i nove partnere. Nekima je prilika da se riješe onoga što nije bilo dobro. 16

Suvremena trgovina 4(46)

godno je čitati retke o turizmu na datum kad je jedna od najneizvjesnijih turističkih sezona iza nas. Odrađena, uspješna, iznenađujuća i dinamična. U normalnim okolnostima bismo upravo takvu i priželjkivali. Tko se turizmom bavi, u to je ušao upravo radi dinamike, volje za radom i kreativnosti. Međutim, ovo razdoblje kroz koje smo prošli, svi mi zaposleni u turizmu, oni ovisni o njemu kao prehrambenom lancu, ali i kao putnici, bilo je zbilja teško. Od trenutka 2020. kad nismo znali hoće li biti više ičega, od zdravlja do posla, tko se usudio misliti o putovanjima. U tom trenutku su nam naši opustjeli objekti i destinacije slale virtualne razglednice i bildale optimizam – iskreno, više sebi nego svojim vjernim pratiteljima. I dok nam se temperatura zraka rijetko gdje diže više iznad 30, realnost proviruje u našu svijest: virus opet nije nigdje otišao, nije se izgubio i pustio nas na miru. Imali smo svoj break, a sad smo opet tu, gdje smo na proljeće stali - u pandemiji. Stoga, iznova se moramo suočiti s time da (od)sada tako živimo i tim novo-starim uvjetima se moramo prilagoditi, a srećom prilagodba uključuje, ipak, i nešto putovanja. Pandemija kao vrata novoj kreativnosti Suludo je bilo misliti da će pandemija uzrokovati da putovanja više zbilja ne bude, tj. da budu svedena na toliko malu mjeru da se cijeli sektor poljulja i izgubi svoju poziciju. Ono što se jest dogodilo, i dalje se događa, jest da neki načini putovanja postaju manje poželjni, dok se paralelno pojavljuje interes za drugim formama provođenja slobodnog vremena. Letovi s puno presjedanja, kruzeri, grupni aranžmani, pa donekle i čest urbani/city break turizam, su u padu, dok lokalni, outdoor, individualni

i digitalno-nomadski načini putovanja su u porastu. Turizam je upravo pandemijom dobio priliku za zaokret. Često do nas dopiru ambiciozni naslovi poput turizam se rađa, turizam sebe regenerira, ali i one oko sebe. Tu mu moramo naći glavnu ulogu: sukreiramo putovanja, izlete i doživljaj u destinaciji koji ostavljaju traga u umu putnika. Upravo su to putovanja koja se pamte, to su ona koja vrijede i to su ona od kojih se živi, jer ih treba znati putniku približiti, prodati i konačno dostojno naplatiti. Povijesna promjena uslijed pandemije, osim negativnosti same bolesti, nije nužno loša. Mislim da svjedočimo općem preslagivanju. Ustaljeni načini poslovanja sa statičnim predikcijama više ne drže vodu. Novonastalo stanje zahtijeva budno osluškivanje trendova i stvarnih potreba korisnika, u svrhu donošenja pravovremenih i odgovarajućih poslovnih odluka, a ne samo kao puko marketinško kreiranje i osvježavanje strategije radi diferencijacije na tržištu. Spomenuto preslagivanje se svima događa, tako da je jedini način pokušati ga sustići, razumjeti i pripremiti se na njega. Ovo je prije svega jedinstvena prilika. Nekima je prilika za rebranding, nekima za zaokret, nekima za preusmjeravanje na druga tržišta i nove partnere. Nekima je prilika da se riješe onoga što nije bilo dobro. Kako ući u glavu putnika današnjice i to iskoristiti u svom poslu? Sad je već jasno da nam je pandemija donijela nove zaključke koji nas guraju k tome da svoje poslovne odluke i strategije moramo izbalansirati s nastalim promjenama. Ali kako biti siguran da je ono za što se odlučimo ispravno? Najlakše je voditi se pravom srži turizma, a to je čovjek i njegova priroda. Da čovjek nema ugrađen osjećaj za

istraživanjem, radoznalost i potrebu za odmorom i razvojem, ne bi putovanja niti bilo, zar ne? Taj isti čovjek je kao osoba na početku pandemije u tren oka naizgled bio okružen s mnogo restrikcija i osjećao se kao da ništa ne smije raditi, niti gdje otići, ali je ipak dobio i jednu novu dimenziju fleksibilnosti. Kada smo mogli zamisliti da smo zaposleni u državnoj firmi i radimo od doma, ili da se trajno iselimo iz ureda i sa svoje dvije-tri aplikacije odrađujemo nesmetano svoj posao s plaže? Vodeći trendovi Mnogi trendovi koji su proizašli iz pandemije su već otprije ozbiljno započeli. Mislim da je nakon cijele jedne ere fascinacije razvojem digitalizacije i društvenih mreža, došao trenutak povratka jednostavnosti, blizini, onome bitnome i onome što ima smisla. Stoga je bitno shvatiti promjenu koja se dogodila u glavama naših gostiju, da se približimo toj osobi koja nakon lockdowna konačno kreće na odmor. Taj je odmor ove godine toj osobi jako važan, jer je izrastao iz čiste stvarne potrebe za odmorom, odmakom, pokretom, obnavljanjem energije i želje za novim - suprotnosti onome u čemu su netom mjesecima živjeli - statičnosti, zabrinutosti, strahu, ali i dosadi. Uz sigurnost koja uvjereno drži poziciju najaktualnijeg trenda, tu je smislenost tj. kvaliteta provedenog vremena te održivost - trag kojeg ostavljamo tijekom i poslije putovanja. Krovni trend je ozbiljno promišljanje o održivosti načina života koji smo dosada njegovali. Možda to nije tako jako izraženo kod nas, ali u inozemstvu su urbane sredine izgubile na privlačnosti, izlazak u prirodu i aktivnosti koje ispunjavaju i iscjeljuju su te koje se cijene. Mnoge vrijednosti koje sad izlaze www.suvremena.hr

turizam

Trendovi u industriji putovanja i stilu života, Izvor: vlastiti dizajn

kao sve bitnije u stvari jesu uparene s osnovnim načelima održivog razvoja, što nam je samo pokazatelj da je općenito ovo što se događa i pozitivno i da se toj promjeni treba prikloniti. Promjena koncepta slobodnog vremena Silom prilika način i stil života se promijenio za mnoge od nas. Ono što smo prije nazivali slobodnim vremenom, kod mnogih je dobilo drugo značenje. U pravilu smo za vrijeme slobodnog vremena boravili doma, odmarali se od obaveza i neprestanog života u žurbi i letu. Usprkos povratku na radna mjesta i ponovnom pokretu, iako uvjetovanome svakim danom drugim pravilima, i dalje postoji mogućnost lockadown-a za koju sada znamo da postoji. Ta nam mogućnost kao prijetnja odzvanja pri svakom našem planiranju. Slobodno vrijeme se stoga svelo na nešto vrlo jednostavno - samo je potrebno izaći, pomaknuti se, doživjeti nešto novo upravo radi toga što sutra opet ne znamo što će nam biti ograničeno i dozvoljeno. Ova dimenzija nesigurnosti je okidač za čovjeka da konačno počinje primjenjivati carpe diem u stvarnosti. Floskula je preko noći postala pravilo, želje za izlaskom iz besciljne ubrzanosti stila života su sada postale primjenjive. 18

Suvremena trgovina 4(46)

Odmor je kao koncept postao vredniji nego prije, jer smo dugo bili prikraćeni za ono na što smo bili ranije navikli. Bila je potrebna samo jedna klimava godina uskraćenosti od pogodnosti na koje se moderan čovjek brzo naučio, pa da ove godine već svjedočimo doslovnom boom-u za odmore. Ne tako davno bi redovna praksa bila da par dana prije nego što nam je palo na pamet negdje „zapaliti“ kupujemo kartu jednim klikom, pa čak i bez puno promišljanja gdje točno idemo. Bilo je bitno da idemo, da konzumiramo, da ne propustimo vikend. Ljeto 2021. Sumanuti volumen automobila i putnika koji je ovog ljeta zaposjeo naše ceste i plaže govori nešto: želja za pomakom i odmakom nikad nije bila jača! U silnim brojevima kojima smo trenutno informirani kao rezultatima sezone, možemo lako izgubiti kompas. Mi ne primamo paxeve (osobe po turističkom žargonu), niti baratamo depozitima i alotmanima. Mi u biti baratamo tuđim godišnjim odmorom, njegovom ušteđevinom, njegovom investicijom i njegovim emocijama vezanima za to putovanje. Nadama i željama, idejama i raspoloženjem. Koja odgovornost! Jesmo li joj dorasli?

Ipak, ovo ljeto je bilo samo jedan trzaj, jedan val zadovoljenja potreba za kretanjem, jedno instant rješenje koje je bilo prolongirano još od prošle godine i proljeća i normalno je da će se to jako brzo ispuhati. Po povratku doma nakon odmora na plaži, u prirodi, toliko željenom prelasku granice, može nam se svima dogoditi osjećaj kao da se ništa nije dogodilo niti popravilo, jer ćemo se ipak suočiti sa svime što smo nakratko ostavili doma: neizvjesnost, novi radni ritam i navike, nove odnose i potrebe. Ostaje bitno ono što živimo svaki dan, a putovanje je samo nadogradnja kojom imamo šansu izbalansirati ono što nam inače nedostaje. Sloboda je novi luksuz Putnik današnjice je imao vremena razmisliti i sad zna malo bolje što želi. Mislim da nadolazi vrijeme kad će se sve više cijeniti osnovne vrijednosti za koje mnogi podsvjesno znamo da su one prave: s kim provodim vrijeme, kako trošim novac, je li to brzo i konzumeristički nepromišljeno ili ipak imam potrebu malo bolje izračunati gdje trošim moje vrijedne minute odmora i odmaka. Više ih ne trošim, i u tome je bit, nego ih posvećujem sebi, svojima, svom zdravlju, svojem balansu i ozdravljenju. Osim promjene na vazi vrijednosnog sustava, tu je i zanimljivo novo poimanje luksuza. Jednoznačnost luksuza koji je ranije poimao potrošnju, skupoću, ekskluzivnost, sad zamjenjuje zaokret sa stvari na one teže dokučive koncepte poput emocija, doživljaja i slobode. Iz perspektive nekoga tko primjerice vodi hotel, zar nije puno jednostavnije ulagati u vrhunske materijale i skupi inventar nego osmisliti rješenje za luksuz slobode i oslobađanje emocija! Za takve projekte nam treba i dizajn, i psihologija i inovativnost - drugim riječima jedan stručni mashup čijim bismo

5. Komunikacija – Informiranost kadra i klijenata TOP 5 ZA ODMAK U NAŠOJ BLIZINI

Vinarije i ritual vina

2. Summer Salt Yoga, Vis

Pokret Slow Life (spori život) je kao opozicija ponajprije fast food-u, ali i popratnom načinu životu začet još davne 1986. kad se izvjesni Carlo Petrini usprotivio otvaranju prvog McDonald’s-a u Rimu, i to na Španjolskim stepenicama. Nije to uspio odgoditi zauvijek, ali jest postigao to da je McDonald’s u Rimu ostao (u strogom centru doduše) od tada u crno-bijelo-sivim bojama kako ne bi oskvrnuo baštinu svijeta kojom je okružen.

4. Lyra, Plitvice 5. Divota, Split TOP 5 AKTIVNOSTI ZA NAPUŠTANJE KOMFORA 1. Via Ferrata Hvar – od kušanja vina u spilji do adrenalinskih vidika 2. Biokovo Skywalk – suočavanje sa strahom od visine iliti božanski pogled

rješenjima pokazali gostu da smo promišljali što mu treba i kako mu se prilagoditi. Ovu osobu, našeg promijenjenog putnika željnog slobode i putovanja, mi želimo dočekati, zar ne? Ako si pravovremeno rasvijetlimo što mu treba, uskočit ćemo na vlak promjene koji nas je svakako zahvatio, a naš je izbor ili pustiti da nas nosi ili zasjesti na čelo kolone i trudom i promišljanjem predvoditi započete trendove u svojoj branši. Ako nas bude samo nosio, možda nas negdje putem i izgubi. To ipak ne bismo trebali dozvoliti.

Slow Life Movement u pandemiji

1. Nebesa, Slovenija 3. Kameni Dvori, Konavle

Airbnb, jedan od najboljih svjetskih „osluškivača“ trendova, izvor: airbnb.com

PRIMJERI IZ PRAKSE

3. Ćiro biking trail – putem napuštenih tračnica od Dubrovnika do Sarajeva 4. Paragliding na Ivanščici – uzlet sa zmajeve gore 5. Nevidio kanjoning – kanjon na južnom toku rijeke Tare

Znamo koliko su Rimljani i vino povezani – i na našim vinorodnim područjima su nebrojeni nalazi rimskog života, gdje se često spominju amfore. Koliko je dug, znači, način života gdje je vino pratilo čovjeka, uveseljavalo mu obrok i začinjavalo dan, omogućavalo opuštanje uz ugodne trenutke samotne kontemplacije ili druženja s priEdivo vinarija

TOP 5 MJERA ZA PRIMJENU U POSLU 1. Sigurnost – prevencija zaraze 2. Zdravstvena organizacija - jednostavnost u testiranjima itd. 3. Fleksibilnost – booking, planiranje 4. Inovativnost– prepoznavanje potreba i inovativna rješenja www.suvremena.hr

turizam jateljima. Sagledavajući taj suživot čovjeka i vinove loze, tu naviku uzgoja, brige te upornosti u izradi samog vina, više nego očito je koliko je vinski ritual, od proizvodnje do konzumacije, oprečan bilo čemu ubrzanome. Upravo čaša vina usporava samo trajanje večere, upravo kušanje kapljice usporava naizgled brzu kilometražu nekim krajem ukoliko zastanemo u jednu od vinarija i samim tim činom produljimo svoje putovanje, ali otputujemo dalje, kroz svoja osjetila, svoje sjećanje i upoznavanje naizgled nepoznatih mjestašaca. Vino je naš lijek za ubrzani ritam i upravo ovim preokretom u životima ljudi diljem planete dobilo je pozitivan predznak i priliku za dobivanje na svojoj važnosti, za dobivanje pažnje novih osoba koje do prije ove prisilne stanke nisu ni imale priliku upustiti se u avanturu otkrivanja vina. Nije stoga začudo da se na našim prostorima vinarije bude zadnjih godina uslijed već zahuktanih trendova usporavanja, doživljaja i širenja ponude upravo u tom smislu. Tako je i vinarija Edivo s Pelješca, osmislila izranjanje amfora s vinom za goste. Proces je pod prismotrom službenog ronioca, gosti mogu izroniti sebi bocu ili amforu s vinom koje je odležalo na dnu mora minimalno godinu i pol. Goste oduševljava upravo ta vrijednost vremena koja je vinu dalo posebnu važnost, jer je vizualno očigledno da je vrijeme okovalo ovu bocu ili amforu školjkama, pijeskom i ostalim morskim naslagama. Koji divan primjer uloženog vremena u vrijednost ove vrijedne kapljice s dna mora! Kao nastavak, uz vino neizostavno ide i hrana. Interesantan je u tom smslu primjer slow-food vlaka iz Švicarske, Treno Gottardo, koji je uspostavila tamošnja kompanija koja upravlja vlakovima. Ovaj vlak sada prometuje tračnicama koje se više ne koriste, jer je obližnji tunel učinio ovaj pravac nepo20

Suvremena trgovina 4(46)

Edivo vinarija https://pixabay.com/photos/jump-water-rope-swing-lake-summer-1209647/

trebnim. Međutim, vlak služi upravo tome da ne ide od točke A do B, nego da putnicima pruži priliku da se sporo voze predivnim vidicima, da uživaju u hrani te da se sami poslužuju vinom i pivom lokalnih proizvođača. Imamo li mi tračnica ili pravaca koji se više ne koriste? Sjetimo se samo Ćiro Biking Trail-a, koji se nanova rađa kroz uspješan projekt biking tura koje objedinjuju južne terene naše regije od Konavala do Sarajeva), promiču „život bez granica“, jedan toliko potreban obnavljajući koncept za ovaj prostor. Ideje koje zahtijevaju vremena, ali traju Može se učiniti da što god pogledamo možemo proglasiti slow-life, možda čak da se to i samo po sebi razumije. Međutim, da bi neka ideja zasjala i uspjela, treba je itekako dobro uobličiti i organizirati da bi zaživjela. Da se nadogradim na hranu i vino, tu je i prostor u kojem boravimo i kroz koji se krećemo. Poznat je, primjerice, rad di-

zajnera i umjetnika Borisa Kajmaka koji je oblikovao Kuću Kamena u Novigradu upravo sa ciljem da oni koji u njoj borave uspore svoj život. Možda zvuči apstraktno, ali po svjedočanstvima sada već redovno rasprodanih termina u ovoj kući, koncept je uspješan. Kroz uređenje, mirise, sjene, poziciju, uspomene, cilj je da se gosti ove kuće uklope u sanjiv način života Novigrada, a ne da, kao u velikoj većini slučajeva, uzurpiraju miran način života mjesta i time ga neminovno preoblikuju. Autor na svojoj stranici ovu kuću zove „domom sporog života“. Ovo su neke od ideja u kojima zbilja možemo naći inspiraciju, ali i motivaciju i vjeru da će dobro pripremljen projekt, koji osluškuje vrijeme u kojem se nalazi, sigurno naći put do svog klijenta. Upravo sada je naše novo ključno vrijeme u kojemu trebamo reagirati na trendove koje je pandemija donijela, ali i stare koje je ubrzala, te su sada zahvatili masovno veću populaciju putnika - upravo onog putnika koST jeg moramo htjeti upoznati!

Digitalizacija u hotelijerstvu

Odgovor na sve izazove pišu: Damir Knežević, direktor, Hoteza d.o.o. Sanja Mihaljević, Customer Success Manager, Hoteza d.o.o.

Cilj je stvoriti proizvod kroz koji će tehnologija služiti kao podrška i nadogradnja visoke razine usluge za goste. Tradicija, luksuz i digitalizacija: poveznica između 1925. i 2019.

obzirom na svoju dinamičnu prirodu, hotelijerstvo se suočava s novim izazovima gotovo neprestano. Ipak, na izazove izazvane pandemijom trebalo je odgovoriti na drugačiji način, imajući na umu ne samo održavanje standarda kvalitete usluge, već i poboljšanje sigurnosnih i higijenskih uvjeta koji moraju biti u skladu sa strogim mjerama i propisima koji se mogu razlikovati na više razina. Tako se, uz donošenje mjera o pojačavanju higijenskih standarda, sve više hotela odlučilo na ozbiljno razmatranje i implementiranje digitalnih rješenja. Od pametnih IPTV sustava koji su standard svakog hotela više kategorije, preko mobilnih i web aplikacija, pa sve do pametnih tableta u soba-

ma i online prijave gostiju: digitalizacija je prepoznata kao izravan odgovor na sve izazove s kojima se hotelijeri suočavaju. Početak svakog projekta digitalizacije u hotelijerstvu pred sve sudionike postavlja različite izazove: od odabira rješenja do implementiranja i edukacije osoblja, no uvođenje digitalnog proizvoda može započeti s odabirom između dva scenarija. Prvi podrazumijeva kreiranje digitalnih usluga što se odvija paralelno s izgradnjom hotela, od infrastrukture preko core tima sve do same misije, vizije i brenda. Na ovom se projektu digitalizacija odvija paralelno sa stvaranjem samog hotela te se ugrađuje u sve aspekte poslovanja www.suvremena.hr

Foto: Arhiva hotela Esplanade Zagreb

turizam

od komunikacije s gostima do automatizacije operativnih procesa. Drugi scenarij sastoji se od uvođenja nove usluge digitalizacije u postojeći projekt: digitalni proizvod se personalizira i prilagođava postojećim standardima, operacijama, ciljevima i uslugama u hotelu koji je već funkcionalan. Dok se tehnološka strana svake digitalizacije odvija na sličan način kroz proces odabira uređaja, postavljanja mreže i servera, pristup samoj primjeni i donošenje odluka o digitalizaciji unutar svakog hotela, drugačiji je proces koji iziskuje personalizirano promišljanje o potrebama i kreativno pristupanje izazovima na koje se nailazi tijekom procesa. Nastavno na to, svaki je projekt i dalje zasebna priča. Digitalizacija usluga kojima je primarna namjena komunikacija, informiranje i zabava gostiju predstavlja posebnu kategoriju na koju treba posebno obratiti pažnju kako bi se odabrala rješenja koja najbolje odgovaraju potrebama samog hotela i najbolje se nadovezuju na viziju i ciljeve postavljene kroz brend. Principi kojima se valja voditi je beskompromisno visoka razina usluge, nesmetana komunikacija s gostima i personalizacija samog proizvoda. Beskontaktna komunikacija i BYOC pristup Digitalni proizvodi vode se načelima održivosti poslovanja, olakšavanja operativnih procesa, i najbitnije: jasne, nesmetane komunikacije s gostima. Svaki od sustava – od pametnih IPTV rješenja, preko mobilne i web aplikacije pa sve do tableta – osmišljen je kako bi osigurao, poboljšao i služio kao potpora visokoj razini usluge unutar samog hotela te približio digitalno i tradicionalno. 22

Suvremena trgovina 4(46)

Dva najopsežnija projekta s kojima se susrela Hoteza, kompanija posvećena pružanju izuzetnih usluga digitalnih proizvoda u hotelijerstvu, naizgled su nespojivi unutar iste priče, dok su u suštini potekli iz iste potrebe i cilja: funkcionalne digitalizacije kao sredstva s ciljem poboljšanja komunikacije s gostima i beskompromisno visoke kvalitete usluge. Digitalizacija luksuza i bogate povijesti Hotel Esplanade u Zagrebu nije nužno posebno predstavljati. Izgrađen 1925. godine za potrebe putnika

Globalni know-how i iskustvo, stečeno kroz različite projekte diljem Europe na kojima je Hotezin tim radio, uz jasno postavljene ciljeve od strane hotela, bili su ključ pri samom odabiru usluga, brzini implementacije i uspjehu projekta. Zanimljiva povijest hotela na ovaj je način vidljiva kroz sam dizajn digitalnih proizvoda, pa su tradicionalne boje i uzorci vidljivi na IPTV uređajima te mobilnoj aplikaciji. Bogata lepeza usluga – od rezervacija stola u restoranima, preko narudžbi hrane u sobu ili pak tretmana u wellness centru – lako se nadovezala u novi kanal neposredne komunikacije s gostima. Kroz IPTV sustav za hotelske TV uređaje i mobilnu aplikaciju, Esplanade hotel svojim gostima omogućava sve bitne informacije o hotelu, različite usluge i povlastice nadohvat ruke – bilo kroz vlastiti pametni telefon ili iz udobnosti hotelske sobe. Arhitektura, dizajn i tehnologija Svatko tko je između 2019. godine, kada je hotel izgrađen, i danas posjetio Split zasigurno je morao zapaziti suvremeni arhitektonski projekt na najpoznatijoj splitskoj plaži. Briig Boutique Hotel raspolaže sa 62 sobe i apartmana koji uživaju prekrasan pogled na obalu, a čitav projekt započeo je s jasnom filozofijom investitora i tima arhitekata čiji je cilj bio ponuditi gostima nešto drugačije, novo i uzbudljivo. Briig se ističe svojim dizajnom i funkcionalnošću kojima priča svoju jedinstvenu kozmopolitsku priču. Digitalizacija je na ovom projektu bila dio priče od samog početka: tehnologija je integrirana u sam dizajn hotela kao ključan dio filozofije, a i samog brenda. Kroz osnove principe prema kojima je Briig stvaran, odabir digitalnih proizvoda pao je na tablete smještene u sobama i mobilnu aplikaciju, kako bi gosti mogli nesmetano koristiti sve usluge kroz čitav svoj boravak, bez obzira gdje se nalaze – ne samo unutar hotela, već i čitave destinacije. Od narudžbi hrane u sobu, rezerviranja mjesta u restoranu ili tretmana u SPA centru i neposredne komunikacije s recepcijom hotela – sve što gost može danas poželjeti ili zatrebati jasno mu je ponuđeno.

Foto: Arhiva hotela Briig

stanovitog Orient Expressa, hotel se vrlo brzo etablirao kao pokretač trendova i podigao ljestvicu visoke usluge koju pružaju gostima. Hotel raspolaže s 208 prostranih soba i apartmana te je kao početak svoje digitalne komunikacije prema gostima odabrao uvođenje interaktivnih IPTV sustava u sobama i mobilne aplikacije koja u sebi sadrži sve što jedan gost hotela može poželjeti. Prilikom postavljanja projekta, cilj je vrlo brzo postao jasan: stvoriti proizvod kroz koji će tehnologija služiti kao podrška i nadogradnja visoke razine usluge za goste.

Uz interaktivne i funkcionalne prednosti korištenja tehnologije u službi komunikacije gosta, Briigov tim prepoznao je priliku za održivije poslovanje, pa je kroz prikaz svih nužnih informacijskih materijala na tabletima dobio i posebno odobrenje i kategorizaciju od strane MINT-a te se od samog otvaranja ne koristi tiskanim materijalima u sobama. Digitalizacija kao standard Uslijed pandemije dodatno se istaknula i potvrdila potreba za beskontaktnim načinima komuniciranja s gostima, a nastojanja da se informativni materijali digitaliziraju s ciljem održivijeg poslovanja, postala su korisna i zbog sigurnosnih razloga i smanjivanja šanse kontaminacije hotelskih soba. Iako su digitalna rješenja već dio standarda, tek se uslijed COVID-19 krize počelo ozbiljnije uvoditi međusobno povezive digitalne usluge i alate kako bi prema gostima komunicirali jednake poruke i standarde. Prednost uvođenja različitih rješenja za digitalizaciju u hotelijerstvu svakako je jednostavnija koordinacija i usklađivanje komunikacije prema gostima kroz različite kanale s kojima se susreću ne samo tijekom, već i prije i poslije boravka. Time dolazimo do rješenja za kompletan guest journey: od pre-stay faze i beskontaktnog check-ina, preko već spomenutih rješenja kao što su IPTV sustav, web i mobilne aplikacije te tableta u sobama, sve do rješenja za digital signage i ravnopravnu podjelu Internet veze u hotelu. Rezultati dobro postavljenih temelja uvođenja digitalnih proizvoda u poslovanje hotela jasno su vidljivi kroz ujednačenu komunikaciju prema gostima kroz pametne marketinške alate, kroz optimizaciju operacija i smanjenje pritiska na određene operativne točke u samom poslovanju hotela i kroz besprijekornu integraciju digitalnih proizvoda u samom hotelu. Iako je pandemija postala okidač za ubrzanje razgovora i implementiranje digitalnih rješenja, investiranje u digitalne tehnologije će zasigurno biti koristan saveznik ST u svim situacijama bez obzira na okolnosti. www.suvremena.hr

turizam

Marketinški alati

E-mail kao moćni saveznik u realizaciji direktnih rezervacija piše: Martina Šepić Managing partner & Director, Webpower Adria

E-mailom se koriste generacije od 16 pa do 78 godina1, te se email gotovo može tretirati i kao osobna putovnica u virtualni svijet. U email poruci možete se krajnje personalizirano obratiti svakom gostu, pri tome ne mislimo samo na uvodno pozdravno oslovljavanje, već i sadržajno.

ada sam prije dvadesetak godina otvorila svoju prvu email adresu, nisam ni slutila da ću dosadašnju karijeru izgraditi na nečemu tako jednostavnom. Taj mali simobl „@“, od tada je postao moja svakodnevica, i u privatnom i u poslovnom smislu. Ne prođe niti jedan dan a da ne zavirim u taj digitalni pretinac, bilo zato što posao to od mene zahtjeva ili zato što sam baš razmišljala o tome kako trebam odmor i želim otići negdje na par dana i evo, u pravi čas, u moj je inbox stigla posebna ponuda od omiljenog mi Hotelijera. I koliko god puta čula da je Email marketing mrtav kanal promocije, isto toliko puta svom sugovorniku postavim pitanje; „Koliko osoba u svojoj bližoj okolini znate, a da nemaju email adresu? A koliko osoba u svojoj bližoj oko-

3 4 1 2

lini znate da nemaju profil na društenim mrežama?“ Emailom se koriste generacije od 16 pa do 78 g.2, te se email gotovo može tretirati i kao osobna putovnica u virtualni svijet. Dok putuješ tim svijetom, odnosno „surfaš“, gdje god želiš „odsjesti“ odnosno koristiti neku virutalnu uslugu, od tebe se traži da ostaviš email adresu.

vremena4. U ovoj potonjoj navedenoj brojci ubrojen je i Vaš email kojeg ste prije par trenutaka poslali svom nadređenom, ili svojoj majci, svom djetetu, majstoru, doktoru, klijentu, kupcima, gostima... Email ne poznaje granice (prostorne, vremenske, dobne), email je tu da nam olakša život i to čini već punih 50 godina.

Od 1971. godine kada je Ray Tomlinson poslao prvi email u svijetu, pa do danas, broj korisnika tog digitalnog komunikacijskog kanala konstantno raste. U svijetu danas ima 4.037 milijardi email korisnika, a predviđa se da će ta brojka do 2024. dostići 4.481 milijardi, što je rast od 3% godišnje3. Svake sekunde u svijetu se pošalje 961.697 legitimnih emailova, odnosno 3.462.108.804 emailova u sat

Zašto smo onda toliko oprezni kada je u pitanju dijeljenje vlastite email adrese? Zašto sa zadrškom pri ispunjavanju nekog formulara, dva puta razmislimo hoćemo li ostaviti ili nećemo svoju email adresu? Iz vrlo jednostavnog razloga, zato što ne želimo biti maltretirani i ne želimo da nam se u taj naš čuveni pretinac, šalje sadržaj koji nam nije koristan, interesantan ili relevantan. I tu sad dola-

Eurostat „Individuals using the internet for sending/receiving e-mails“ (2019) Eurostat „Individuals using the internet for sending/receiving e-mails“ (2019) Radicati Group (2020) Internetlivestats (2020)

Suvremena trgovina 4(46)

zimo do temelja na kojima se gradi uspješan Email marketing. Kao što je Vama, Vaša email adresa dragocjena, isto tako ona treba biti i svakome kome ste ju udijelili. I sve dok se brendovi, prema Vašoj email adresi ne započnu odnositi „s poštovanjem“, email marke-

ting će se tretirati kao spamanje, odnosno neželjena pošta. No, korak po korak stvari se mijenjaju nabolje. Uvođenjem naizgled stravičnog GDPR-a (General Data Protection Regulation) uvedena su pravila. Pravila koja ako poštujemo, a tu su da ih poštujemo, treba „oči-

stiti“ sve ono što ugrožava naše osobne podatke ili pak nepotrebno zatrpava naš sandučić. Pri tom čišćenju mi kao pojedinci imamo pravo odjaviti se ili tražiti brisanje naše email adrese sa mailing listi onih brendova koji nam šalju sadržaj na kojeg ranije nismo pristali www.suvremena.hr

turizam ili nam nije relevantan. Dok s druge strane brendovi koji se koriste emailom u svrhu promocije svojih proizvoda ili usluga, trebaju očistiti svoje baze podataka ukoliko nemaju informaciju o podrijetlu kada je email adresa stigla u njihov sustav i postoji li privola ili legitiman interes za korištenje te adrese. U kratkim crtama, Privola za email ili newsletter marketing je jasna suglasnost dobivena od privatne osobe koja želi da ju kontaktirate u svrhu email marketinga, npr. gost je došao na vašu web stranicu i ispunio neki kontakt obrazac na kojem ste stavili „check box“ – „Želim da mi šaljete posebne ponude i akcije na moju email adresu“. Postoji i nešto što se zove Legitiman interes, koji bi se mogao objasniti na primjeru kada je gost boravio kod Vas u objektu, što znači imali ste ugovorni odnos s njime, prikupili ste njegovu email adresu u fazi rezervacije ili za vrijeme boravka, imate pravo obratiti mu se nakon njegovog boravka, ali mu morate dati mogućnost da se odjavi ili da trajno zatraži brisanje njegovih podataka iz vaših baza podataka ukoliko ne želi dalje od Vas dobivati informacije o novim posebnim ponudama. Čak i da imate samo stotinjak email adresa, biti će komplicirano pratiti kome smijete, a kome ne smijete nastaviti slati email poruke, zato postoje softwarei koji brinu o tim stvarima i zahvaljujući njima ništa ne morate bilježiti u svojoj glavi, jer alat je taj koji to radi za Vas. Zašto je email marketing toliko značajan u privlačenju direktnih rezervacija? U email poruci možete se krajnje personalizirano obratiti svakom gostu, pri tome ne mislimo samo na uvodno pozdravno oslovljavanje, već i sadržajno. Objasniti im u detalje što ih novog očekuje u Vašem smještaju, koje dodatne us26

Suvremena trgovina 4(46)

luge ste uveli za nadolazeću sezonu, možete one goste koji dolaze duži niz godina kod Vas nagraditi za njihovu vjernost određenim benefitom, možete ih nakon boravka tražiti da ocjene zadovoljstvo svojim boravkom ispunjavanjem ankete, možete ih se sjetiti za njihov rođendan i razveseliti promokodom sa popustom za slijedeću rezervaciju, možete netom prije njihovog dolaska poslati im upute i informacije što sve poduzimate u vidu njihove sigurnosti u pogledu zaštite zdravlja od Covid virusa. Ukratko, možete s njima održavati odnos tj. kontakt i kada nisu u boravku, a sve sa ciljem da se vrate ponovno kod Vas na smještaj i da direktno rezerviraju, jer će to i njima i Vama biti jeftinije. Email marketing ne podliježe algoritmima, kada imate email adresu od gosta Vi ste ti koji određujete kada ćete im nešto poslati i što ćete im poslati. Kod objava sadržaja na društvenim mrežama, algoritmi rangiraju neke objave na višu poziciju, neke na nižu pa se u moru objava lako može dogoditi da gost baš Vašu ponudu ni ne vidi. Kod email promocije, Vaš će email gost vidjeti, da li će ga otvoriti ili neće to ovisi o vašem sadržaju i koliko je taj sadržaj gostu relevantan. Zato je za uspjeh u email marketingu potrebno segmentirati bazu gostiju i tako segmentirano im se obraćati. Dakle, slati svima isti sadržaj, neće donijeti rezultate koje očekujete. Kad pričamo o rezultatima, na kraju dana se sve svodi na to koliko smo zaradili, odnosno koliki nam je povrat na uložena sredstva. Recimo da imate bazu od 1000 adresa na koju ćete poslati newsletter, mjesečni trošak licence softwarea za slanje newslettera, koji ujedno i brine o email marketing usklađenosti sa GDPR-om iznosi 750 kn mjesečno. Ako u periodu od mjesec dana pošaljete dvije kampanje, na segmentiranu bazu i neka se od toga realizira mi-

nimalno 20 rezervacija, od kojih je jedna jedina noć za jednu smještajnu jedinicu plaćena 750 kn, vi ste svoju investiciju u Email marketing isplatili. Sve povrh toga je dodatna zarada. Zato je email marketing toliko omiljen kanal promocije u svim granama industrije, jer za minimalno ulaganje i bez studijoznih naprednih specijalističkih znanja, možete jako puno profitirati. S druge strane kod konzumenata usluge ili proizvoda, email je preferirani kanal komunikacije i promocije jer se sa email marketingom nikome ništa ne nameće, sami pristajete ili odbijate primati promotivne mailove i sami odabirete kada ćete neki email otvoriti, pročitati ili pak obrisati. Kako znamo radimo li ispravno Email marketing? Praćenjem četiri glavne metrike email marketinga te stavljajući ih u odnos sa prosjekom industrije u kojoj djelujemo, možemo doći do zaključka što eventualno trebamo popraviti. Vodeći Webpower Adriu, jedinu tvrtku koja je specijalizirana za email marketing na ovim prostorima, svakodnevno susrećem klijente iz raznih industrija, ali neka su pitanja svima uvijek zajednička: „Kako početi?“, „Kako prikupiti email adrese?“, „Kako napraviti atraktivan sadržaj?“, „Kako automatizirati email poruke koje su ponavljajuće?“, „Kako segmentirati bazu?“, „Kako goste učiniti lojanima?“, „Koliko često slati newslettere?“, Kako čitati i razumijeti rezultate email marketinga?“, „Kako znamo radimo li dobro email marketing?“ ... odgovore na ova ali i mnoga druga pitanja, moji gosti predavači i ja otkrit ćemo na Smart Tourism Live Experience stručnoj edukaciji za profesionalce u turizmu, koncem listopada, kada ćemo ujedno i proslaviti 50. rođendan ST emaila.

Organizacija turističkih evenata

PLACE2GO, naša strana priče piše: Damjana Domanovac direktorica, Međunarodni sajam turizma PLACE2GO

Normalizacija poslovanja event industrije trajat će znatno dulje nego u ostalim sektorima. Iako nitko ne zna što je točno pred nama, gotovo od presudne važnosti su dobra predviđanja razvoja situacije, jasne odluke i definiranje neophodnih protokola u što kraćem vremenu, kako bismo se i dalje mogli baviti poslom u koji smo ulagali posljednjih 20-ak godina. www.suvremena.hr

turizam

eče druga godina u kojoj život organizatorima svih evenata (pa i onih turističkih) izgleda kao noćna mora. Jer netko je ugasio svijetlo početkom 2020. i društveni nam život sveo na druženje s nekolicinom cijepljenih prijatelja. Pisati u takvim uvjetima o turističkim eventima nije zahvalno, no, vjerujem da će nam optimističan pogled na cijelu jednu branšu pomoći da buduće evente što prije i lakše dočekamo. I organizatori su ljudi Kako se osjeća organizator eventa kada ga mora odgoditi (otkazati) tri dana prije njegova početka? U trenutku kada su već kamioni sa svom opremom i ljudima ušli u dvoranu, a organizatori nestrpljivo iščekivali još jedan uspješan event? Prenijet ću svoju emociju s obzirom da sam upravo to proživjela kroz svoj projekt Međunarodni sajam turizma PLACE2GO u ožujku 2020., dva dana prije proglašenja pandemije. Kada se pripremate godinu dana za projekt koji radite već 10 godina i koji vam te 2020. treba biti najveći, najbolji i najuspješniji (kao uostalom i svima, jer 2020. je jednostavno trebala biti godina uspjeha), i ne sumnjate ni u jednom trenutku da će vam neki daleki virus na drugom kraju svijeta poremetiti sve vaše poslovne aktivnosti i vratiti vas na sam poče-

tak. Sada možemo reći da smo bogatiji za jedno novo iskustvo koje će nam pomoći u predviđanju onih situacija koje spadaju u zonu SF-a. Pa krenimo ispočetka Prije 30 godina s prvim eventom koji sam organizirala, započela je ljubav koja se s vremenom pretvorila u posao. Bilo je tu i koncerata od Olivera i Gibonnija do E.T.-a i Dine Dvornika, modnih revija, plesnih predstava, plesnjaka i partija, ali prava „poslovna ljubav“ je realizirana kroz organizaciju sajmova. Prvih 10 godina organizirala sam Sajam vjenčanja, što je za

mene predstavljalo veliki poslovni izazov, jer kako organizirati uspješan sajam kada je cijela „branša“ tada 1999. bila u samim povojima? Posjet sajmovima iste tematike u Italiji i Francuskoj pomogao mi je u postavljanju vlastitog puta. Kada sam te 1999. potencijalnim izlagačima (od kojih se većina poslovima vezanim uz vjenčanja bavila u slobodno vrijeme) prezentirala svoju ideju, većina je nije prepoznala kao ozbiljan projekt. Ipak, skupilo nas se 36 i s tom malom brojkom izlagača napravili smo prvi sajam u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Sajam je iz godine u godinu rastao te sam 2008. projekt prodala jednoj velikoj izdavačkoj kući. I tu počinje moj najnoviji projekt – Međunarodni sajam turizma PLACE2GO, koji sam pokrenula zajedno sa svojim suprugom.

Fotografije: arhiv sajma PLACE2GO

Sam ulazak u turističku branšu nije bio jednostavan. Bez poznanstava u tada meni novom sektoru, bez iskustva kako on funkcionira i bez znanja o hijerarhiji institucija koje sudjeluju u kreiranju hrvatskog turizma. Ulaganje u vlastiti kadar Mali (ali hrabar) tim odlučio je svoju uspješnu priču iz prošlosti, pre28

Suvremena trgovina 4(46)

slikati na turistički sektor, a kako bi proces pripreme i edukacije trajao što kraće obišli smo nekolicinu relevantnih sajmova na raznim stranama svijeta od Amerike do Azije, Bliskog Istoka i Europe, te uzor pronašli u Londonu i sajmu za koji smo mislili da nam odgovara i po konceptu i po veličini. Luxury travel fair u Olimpiji postao je naš uzor i samo smo ga trebali preslikati na hrvatske uvjete (tada još nismo znali da to neće biti baš toliko jednostavno). Kako je Zagreb ograničen s ponudom prostora za održavanje sajamskih manifestacija, odlučili smo se za Boćarski dom, jer smo htjeli organski rasti. Kvadratura Boćarskog doma to nam je omogućavala, no ono što nismo u startu predvidjeli je sama nedostatna oprema dvorane, pa smo u estetiku i tehniku investirali solidan budžet. Uz sve to, ponekad je bilo teško izlagačima iz inozemstva, naviklim na standard dvorana poput Excela u Londonu ili modernih sajamskih dvorana diljem Europe i svijeta, objasniti zašto se toalet ne da zaključati ili zašto su dobili dnevnu kartu na parkiralištu ispred dvorane... Trudili smo se da vlastitom srdačnošću i stavljanjem na raspolaganje svih naših resursa kompenziramo sve nedostatke. I uvijek smo mislili da možemo bolje. Kako se pozicionirati? Već u samom startu znali smo da se ne možemo mjeriti s npr. Beogradskim sajmom turizma, jer on ima dugu tradiciju i koncepcijski je drugačije postavljen. Htjeli smo napraviti mali butik sajam na koji bismo doveli izlagače iz cijeloga svijeta, poštujući jednak postotak stranih i domaćih izlagača. Svjesni limitiranosti financija, pažnju smo morali prije svega posvetiti vidljivim elementima trudeći se da tehnička podrška previše ne trpi. Organizacija samog eventa nije nam bila toliki problem koliko poštivanje protokola. Tu smo podršku mo-

rali tražiti od državnih institucija, koje ponekad i nisu imale razumijevanja. No, uz sve izazove na koje smo nailazili, pozicionirali smo se upravo onako kako smo i zamislili u samom početku, kao mali butik sajam. Izlagači iz cijeloga svijeta Jedno od češćih pitanja na koje sam odgovarala od kada smo pokrenuli projekt bilo je kako smo uspjeli na jedno malo tržište od svega 4 milijuna stanovnika (koliko ima prosječan kvart svjetskih metropola) dovesti izlagače s Maldiva, Sejšela, Tajlanda, Obale Bjelokosti, Tanzanije, Argentine, Tunisa, Maroka, Malezije, Indonezije, SAD-a, Ujedinjenih Arapskih Emirata i većine Europskih zemalja? Ključ uspjeha je, osim mnogih kontakata koje smo ostvarili obilazeći svjetske turističke sajmove, ali i same destinacije, iskren pristup koji nije obećavao velike brojke već konkretnu realizaciju. Trudili smo se svih ovih godina međusobno povezivati partnere za koje smo smatrali da imaju međusobne poslovne interese, a oni su to itekako cijenili i nagrađivali ponovnim sudjelovanjem na sajmu. Problemi kao izazovi Organizirati event, bez obzira kakav on bio, nije lako. To uglavnom znaju samo organizatori, jer su svi njihovi problemi i izazovi skriveni daleko od očiju publike. Publika uglavnom vidi krajnji produkt i može ga komentirati na ovaj ili onaj način, no sam organizator vidi mjesece i mjesece rada, niz problema koji su se u procesu realizacije pojavili, mukotrpno prikupljanje budžeta, a u najnovije vrijeme i borbu s nevidljivim neprijateljem koji i te kako utječe na organizaciju evenata. Pandemija nam je poremetila redovno poslovanje, jer već drugu godinu za redom nismo u mogućnosti organizirati sajam na kakav je naša publika navi-

kla. Da li im ponuditi nešto drugo, neki surogat – nismo sigurni. No, ono u što smo 100 posto sigurni je da smo osmislili kvalitetan projekt i uspjeli u onome u čemu nitko prije nas nije, a to je dovesti izlagače iz cijeloga svijeta i uz sam sajam stvarati jedan novi turistički proizvod koji se događa van sezone i kojim sve bolje punimo zagrebačke hotele i restorane. Jer i izlagači su turisti – zar ne? Za kraj I sada kada se nakon svih lock down situacija svi polako otvaraju i počinju sa kakvim takvim normalnim životom, nažalost, mi organizatori sajmova još uvijek čekamo. S obzirom da svaki sajam znači okupljanje značajnog broja posjetitelja na jednom mjestu, nekako smo posljednji u liniji za otvaranje i normalizaciju poslovanja. Važno je razumjeti da se jedan ovakav projekt počinje organizirati i nekoliko godina unaprijed. Svi smo se u ovoj situaciji našli jednako nepripremljeni, jer smo ovakav razvoj događaja do prije 2 godine gledali samo u filmovima. Nažalost, normalizacija poslovanja event industrije trajat će znatno dulje nego u ostalih sektorima. Iako nitko ne zna što je točno pred nama, gotovo od presudne važnosti su dobra predviđanja razvoja situacije, jasne odluke i definiranje neophodnih protokola u što kraćem vremenu, kako bismo se i dalje mogli baviti poslom u koji smo ulagali poST sljednjih 20-ak godina. www.suvremena.hr

potrošači

Skupovi: online, onsite ili hibridni format?

Digitalizacija kao novi pokretač piše: Leila Krešić-Jurić direktorica, HTI PARTNER

O iskustvima s virtualnim skupovima i kako se HTI kao organizator međunarodnih skupova u zdravstvenom turizmu prilagodio zahtjevima tržišta.

irtualni sastanci su ne samo naša realnost danas, već je za očekivati da će to i ostati jednostavno stoga što su učinkoviti, iako će se većina sudionika složiti da im nedostaje okupljanje uživo. HTI je svoju prvu virtualnu sesiju ponudio nedugo nakon početka pandemije, točnije 5.5.2020. u sklopu virtual30

Suvremena trgovina 4(46)

nog skupa Smart Tourism 5.0 upućenog tržištu jugoistočne Europe. Organizirali smo panel s međunarodnim stručnjacima u zdravstvenom turizmu, a cilj je bio – upravo zbog defetizma koji je vladao u sektoru – dati pozitivne primjere i ideje za savladavanje izazova tijekom pandemije. Okupili smo gotovo 400 virtualnih sudionika te

smo već idućeg mjeseca, 17.6. organizirali još jedan panel na temu post-covid liječenja u toplicama u suradnji s europskim udruženjem ESPA.Tijekom 2020. i 2021. godine HTI je bio partner na drugim online eventima, a vrijeme smo iskoristili i za osnaživanje mreže partnera i baze klijenata u Europi, posebno na bližim tržištima kao što

Najbolje virtualno iskustvo u doba Covid-19

su Italija, Slovenija, Njemačka i Švicarska. No, posebno smo ponosni na izradu praktičnog priručnika „Health Travel ABC“ za Turističku zajednicu Finske, koji je dio projekta internacionalizacije poslovanja finskih pružatelja zdravstvenih usluga. Nadalje, u svega nekoliko mjeseci smo konsolidirali pool međunarodnih konzultanata sa specifičnim ekspertnim znanjima, te klijentima ponudili virtualno umrežavanje s kupcima i edukativne webinare na konkretne teme. U rujnu stiže i novo, virtualno izdanje European HTI News Magazina kojeg od ove godine izdaje partner u Njemačkoj, a potom će stići na više od 60.000 email adresa naših partnera u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Planiramo i dalje biti nazočni virtualno, ali i organizirati uživo naš vodeći event - Europski HTI Summit u Europskom parlamentuu Bruxellesu, 7.12.2021. Ključne prednosti i nedostatci virtualnih skupova Unatoč tome što „kava uživo“ ne može dovoljno dobro zamijeniti susret na mreži, moram priznati da najefikasnijim sudjelovanjem na poslovnom sajmu smatram iskustvo na ITB Berlin koji je 2021. održan isključivo virtualno. Nikada prije u svojoj profesionalnoj karijeri nisam sudjelovala na toliko kvalitetnih i vrlo fokusiranih sastanaka kao što je to bilo za vrijeme sajma. Kad prvi put razgovarate s nekim preko ekrana na kojem vidite samo lice, i to u velikom formatu, nema mjesta za skrivanje. Ovdje ste jer ste to htjeli i želite izvući najbolje iz tih 30 minuta. Ljudi se lakše otvaraju, usredotočeni su jedni na druge, pažljivije slušaju i komuniciraju. Nema smetnji, osim ako djeca ne trčkaraju pred ekranom, no i to već postaje prihvatljivo.

Leila Krešić-Jurić Ako promotrimo sektor zdravstvenih putovanja, digitalizacija i održivi pristup proizvodima i uslugama nisu novost, ali sada su prepoznati kao novi pokretači. Digitalni alati postaju gotovo preduvjet za privlačenje inozemnih pacijenata, a ako ne postojiš digitalno, kao da uopće ne postojiš. Ako ne brinete o okolišu i ne pokazujete održivi put, opraštate se od tržišta. Stoga su virtualni sastanci doista održivi poslovni model. Bilo bi jako zanimljivo čuti o pozitivnom utjecaju virtualnih konferencija na emisiju CO2 samo iz transportnih izvora (npr. aviona), rezultati su sigurno ohrabrujući. Virtualni sastanci su definitivno snažan alat za međusobno približavanje, uspostavljanje kvalitetnijih poveznica i fokusiranje na osobu na ekranu. Naravno, rezultati se tek trebaju materijalizirati, no čini se da su virtualni sastanci daleko efikasniji od velikih sastanaka uživo s puno sudionika. Na neki način tehnologija nam pomaže bolje izraziti svoju i profesionalnu i ljudsku stranu, no ljudima su potrebni drugi ljudi te stoga pretpostavljam da će budućnost na jednom mjestu donijeti ono najbolje iz oba modela rada, onako kako to čovječanstvo čini od pamtivijeka.

Izvrsnim primjerom se pokazao ITB NOW 2021 - vodeći svjetski sajam putovanja je ponudio nevjerojatno iskustvo ne samo zato što je online okupio više od 65.700 posjetitelja i 3.513 izlagača iz 120 zemalja. HTI je već godinama organizacijski partner za segment medicinskog turizma vodećeg svjetskog turističkog sajma ITB Berlin, tako da smo ove godine u ožujku okupili online više od 30 međunarodnih kupaca koji su sudjelovali na preko 600 sastanaka s pružateljima usluga i drugim partnerima tijekom četiri dana sajma. Iako niste imali vremena pratiti sve skupove koje biste htjeli, platformu je bilo moguće koristiti i pratiti snimljene prezentacije i panele sve do 31. svibnja. Kao i na svim virtualnim događajima, zabrinuti ste oko ulaza na platformu, pripreme profila, objavljivanja odgovarajućih fotografija i vizuala. Za sve to je potrebno vrijeme i trud. Međutim, ITB je dao detaljne upute kako bi se tvrtke i individualni posjetitelji mogli dobro pripremiti za nastup, a u konačnici smo uštedjeli puno vremena i energije za obilazak paviljona. Specifičnost sajma su bili „networking corners“, kao svojevrstan vlastiti kutak (lounge prostor uživo) za online umrežavanje s profesionalcima na zadanu temu. Neke su tvrtke rezervirale vlastite kutke kako bi svoju ponudu opuštenije predstavile posjetiteljima, dok su druge imale virtualne izlagačke pultove. HTI je ponosan što je HTI Networking Corner bio jedan od posjećenijih, te je kontinuirano nudio živahnu raspravu među medicinskim profesionalcima poput agenata, posrednika, pružatelja usluga i mnogih drugih. U 2022. godini, ITB se planira održati u hibridnom formatu. Nitko još ne zna ishod, no svi smo mi „samo ljudi“, a povezivanje na različitim razinama donosi i kvalitetnije poslovne odnose, ali i osobno ST zadovoljstvo. www.suvremena.hr

potrošači

NPOO i hrvatski turizam?

Maškovića Han, Heritage hotel – jedan od rezultata projekta „Obnova Maškovića hana i gospodarska revitalizacija mjesta Vrane“ Izvor: www.maskovicahan.hr/hr/o-nama/eu-projekt

Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam piše: Andrea Zavorović stručnjakinja za EU fondove i direktorica, Eupro Consulting

Turizam je važna gospodarska grana u kojoj sudjeluje većina svjetskog stanovništva, bilo kao korisnik bilo kao pružatelj usluga, tako da je turizam važan dio života svakoga od nas.

Hrvatskoj devizni prihodi od turizma čine skoro 20% posto BDP-a. Hrvatski turizam karakterizira sezonalnost; u 2019. godini 84% noćenja je realizirano od lipnja do rujna. Sezonalnost predstavlja rizik za potencijalne ulagače i utje32

Suvremena trgovina 4(46)

če na njihove odluke o ulaganjima u turističke proizvode s dodanom vrijednošću To je jedan od razloga zašto u Hrvatskoj ima mali broj turističkih greenfield projekata. Mogućnost sufinanciranja turističkih projekata iz EU fondova smanjuje rizik i potiče ulaganja u turističke

projekte. Na taj način su Austrijanci i Slovenci odlično iskoristili EU financijska sredstva koja su imali na raspolaganju te gradnjom i obnovom termi, razvili konkurentan turistički proizvod. Sufinanciranje projekata iz EU fondova temeljem Nacionalnog plana opo-

ravka i otpornosti (NPOO) jedinstvena je prilika za hrvatski turizam koju ne smijemo propustiti. Kakve su bile mogućnosti sufinanciranja do sada? Pristupanjem Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine Hrvatska je dobila pristup značajnim financijskim sredstvima za sufinanciranje projekata. Unatoč velikim očekivanjima turističkog sektora, za turizam nisu alocirana adekvatna sredstva, a posebno nisu bili podržani projekti razvoja javne turističke infrastrukture kao što su kongresni centri, sportsko-rekreacijski centri, zone aktivnog turizma. Što se tiče javnog sektora, ulaganja u turističku infrastrukturu bila su moguća kroz tematski cilj 06 Očuvanje i zaštita okoliša i promocija učinkovitosti resursa. Kroz javne pozive moglo se, između ostalog, sufinancirati projekte obnove i revitalizacije kulturne baštine koji su uključivali smještaj i usluživanje hrane i pića. Međutim, postavljanje ograničenja za smještajne kapacitete, poput maksimalnih 15 soba za hotele, dovodilo je u pitanje održivost projekta i to je nešto što se u budućim javnim pozivima ne bi smjelo događati. I prije pristupanja Europskoj uniji bilo je mogućnosti za sufinanciranje turističkih projekata, za što je trebalo uložiti popriličan trud i napor, a jedan od dobrih primjera je projekt „Obnova Maškovića hana i gospodarska revitalizacija mjesta Vrane“ u okviru programa IPA 2009 - komponenta pomoć u tranziciji i jačanje institucija. Rezultat projekta je heritage hotel sa 16 smještajnih jedinica i restoranom koji danas ima dvije kape poznatog gastronomskog vodiča Gault&Millau. Poduzetnici u turističkom sektoru, a posebno veliki poduzetnici, imali su svega nekoliko javnih poziva putem kojih su mogli unaprijediti svoje poslovanje. Jedini javni poziv tijekom financijske perspektive

2014. – 2020. u kojem se sufinancirala izgradnja i opremanje hotela do iznosa od 10 milijuna kuna, objavljen je 2015. godine. Budući da je fokus EU na razvoju malih i srednjih poduzetnika, veliki poduzetnici u turističkom sektoru (poduzeća s više od 250 zaposlenih i prometom većim od 50 milijuna € i/ili ukupnom bilancom većom od 43 milijuna €) nisu se mogli javiti na poziv za izgradnju i opremanje hotela, ali su mogli dobiti sufinanciranje za poboljšanje energetske učinkovitosti i uvođenje obnovljivih izvora energije. COVID 19 i NPOO Kriza izazvana COVID-om utjecala je na sve aspekte našeg života, posebno na gospodarstvo, a turizam je jedna od industrija koja je pretrpjela najveći udarac. Države članice EU su na krizu odgovorile na različite načine. Republika Hrvatska je tako uvela mjere za očuvanje radnih mjesta, mjere nadoknade dijela ili svih fiksnih troškova, COVID 19 zajmove za SME te zajmove za obrtna sredstva od strane HBOR-a. Europska unija je, kao odgovor na krizu, uz višegodišnji financijski okvir, usvojila privremeni instrument za poticanje oporavka Nextgeneration EU u vrijednosti većoj od 800 milijardi eura. Za korištenje tog instrumenta svaka je država članica trebala pripremiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je odobravala Europska komisija. Hrvatski Nacionalni plan opravka je odobren u srpnju 2021. godine, tako da RH u razdoblju od 2021. do 2026. godine u sklopu ovog instrumenta ima na raspolaganju 47,5 milijardi eura. U Nacionalnom planu oporavka i turizam je izborio svoje mjesto u formi podkomponente C1.6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma koja se fokusira na tri investicije koje bi trebale doprinijeti oporavku, otpornosti te zelenoj i digitalnoj tranziciji turističkog sektora. To su:

•

regionalna diverzifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti, a odnosi se na financiranje već pripremljenih projekata javnih ulaganja u turističku infrastrukturu te sportsko-rekreacijske centre i zone aktivnog turizma;

•

jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma, a odnosi se na ulaganja poduzetnika u lancu vrijednosti turizma u razvoj turističke ponude veće dodane vrijednosti; te

•

jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam, a odnosi se na razvoj i provedbu obrazovnih programa na svim razinama s ciljem bolje prilagodbe radne snage na nove uvjete poslovanja te jačanje digitalnih vještina i vještina za održivo i zeleno upravljanje poslovanjem i destinacijom.

Uz navedene investicije, za reformsku mjeru Povećanje otpornosti i održivosti turističkog sektora Ministarstvo turizma i sporta predvidjelo je 10 milijuna kuna namijenjenih između ostalog i za izradu Strategije održivog razvoja turizma do 2030. godine, Nacionalnog plana održivog razvoja turizma do 2027. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš. Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, cilj strategije je odgovoriti na razne izazove kao što su: •

jačanje konkurentnosti i otpornosti hrvatskog turizma, usmjerenih prije svega na promjenu negativne strukture smještajnih kapaciteta s izraženim manjkom hotelskog smještaja, pri tome implementirajući načela održivog turizma i smanjivanje vršnog sezonskog opterećenja;

•

nedostatak radne snage u turizmu; www.suvremena.hr

turizam

Turističko naselje Fenomen Plitvice – rezultat projekta „Izgradnja i opremanje turističkog naselja 4* Fenomen Plitvice“ Izvor: fenomen-plitvice.com

•

održavanje i poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica;

•

povećanje zadovoljstva posjetitelja;

•

poštivanje i poboljšanje očuvanja povijesnog nasljeđa, autentične kulture, tradicije i atraktivnosti destinacije.

Za investicije u javnu turističku infrastrukturu previđeno je 930 milijuna kuna i to kroz pozive za dodjelu bespovratnih sredstava za prilagodbu i unaprjeđenje javne turističke infrastrukture s ciljem razvoja posebnih oblika turizma. Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i regionalne samouprave, trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u 34

Suvremena trgovina 4(46)

konzorciju JPP, korisnici koncesija, turističke zajednice i druge pravne osobe u javnom vlasništvu koje upravljaju turističkom infrastrukturom ili sportsko-rekreacijskim centrima i zonama aktivnog turizma ako imaju pravo građenja.

skim aktima MINTS-a. Poduzetnici će se moći javljati na javne pozive u sklopu mjere Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma za što je predviđena jedna milijarda i 250 milijuna kuna.

Prihvatljiva ulaganja se odnose na projekte javne turističke infrastrukture kao što su: posjetiteljski centri, interpretacijski centri prirodne i kulturne baštine, kupališta i terme, kongresni centri, uključujući i smještajne kapacitete i popratne sadržaje, tematske staze (ciklo, pješačke i planinarske staze, vinske rute i sl.) sportsko-rekreacijske centre i zone aktivnog turizma te ostala javna turistička infrastruktura definirana podzakon-

Kroz ovu mjeru planirani su pozivi u tri kategorije: 1. Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju – 1 milijarda i 20 milijuna kuna.

U sklopu ovog poziva malim, srednjim i velikim poduzetnicima sufinancirat će se ulaganja u objekte, okoliš i opremu, ra-

zvoj inovativnih turističkih proizvoda, uvođenje kružnog gospodarstva, ulaganja u opremu za postizanje i povećanje higijenskih, zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta, osiguravanje preduvjeta za dobivanje eko certifikata (npr. EU ecolabel), povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije te nabava opreme za digitalizaciju turističkog poslovanja.

Prihvatljivi prijavitelji su mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i pružatelje ostalih rezervacijskih usluga te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova. Prihvatljivi partneri su trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u JPP, korisnici koncesija, mala, srednja i velika poduzeća u vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma i drugi.

energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, potpora procesima digitalizacije turističkog poslovanja kod mikro poduzeća.

3. Pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje aktivnosti umrežavanja u klastere teistraživanja i razvoja u poduzećima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma i ugostiteljstva - 180 milijuna kuna.

2. Pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za zelenu tranziciju malih iznajmljivača u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu – 50 milijuna kuna.

U cilju zelene i digitalne tranzicije, modernizacije i podizane kvalitete smještajnih kapaciteta iznajmljivača te njihove transformacije u obiteljske i specijalizirane vrste malih hotela, sufinancirat će se ulaganja u objekte, okoliš i opremu, razvoj inovativnih turističkih proizvoda, povećanje standarda i kvalitete proizvoda, uvođenje kružnog gospodarstva kao i u opremu za postizanje i povećanje higijensko-zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta, osiguravanje preduvjeta za dobivanje eko certifikata (npr. EU ecolabel), u

Prihvatljivi prijavitelji su postojeći iznajmljivači koji će se preregistrirati u obrtnike ili trgovačka društva u turizmu i ugostiteljstvu.

Prihvatljiva su ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija kod malih, srednjih i velikih poduzeća u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma, uključujući i njihovo umrežavanje, razvoj inovativnih turističkih proizvoda, ulaganja u prijenos tehnologije i suradnju među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja. Prihvatljivi prijavitelj su mikro, mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti iznajmljivanja i davanjau zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova. Prihvatljivi partneri su MINTS, mala, srednja i velika poduzeća u vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma, znanstvenoistraživačke institucije, udruge i klasteri u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma.

Razdoblje provedbe ovih mjera je od veljače 2020. godine do lipnja 2026. godine, a za informacije o intenzitetu potpore te maksimalnom iznosu potpore, moramo pričekati odluku Ministarstva turizma i spor-

ta, odnosno objavu nacrta javnog poziva na e-savjetovanju. U sklopu mjere Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna će se utrošiti za aktivnost izrade obrazovnih programa i e-learning materijala za najmanje 10 područja (edukacija za specifične poslove u turizmu, vještine za zelenu tranziciju, upravljačke vještine vođenja poslovanja u turizmu, i sl.); za provedbu ciljanih edukacija kod poslodavaca; za edukaciju nezaposlenih osoba za specifične poslove u turizmu te za obrazovanje djelatnika u sustavu državne uprave i turističkih zajednicana svim razinama, u cilju boljeg upravljanja održivim turizmom kao i podizanja kvalitete upravljanja destinacijom. Kako se pripremiti za javne pozive iz NPOO? Ako ste u fazi pripremanja projekata koji se uklapaju u gore navedeno i želite se javiti na javne pozive, ubacite pripremu u petu (ili šestu) brzinu. Očekuje se da će se javni pozivi objaviti tijekom sljedeće godine, a do tada bi projekti trebali biti u visokoj fazi pripremljenosti, a to za projekte koji uključuju izgradnju ili rekonstrukciju znači da imaju građevinsku dozvolu. Obratite pažnju na zelenu komponentu, jer ulaganja trebaju biti primjer izvrsnosti održivog dizajna, kao i održivih tehnoloških rješenja kao što su permakultura, zelena gradnja i arhitektura, energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije i kružno gospodarstvo. Nemojte zaboraviti ni digitalnu komponentu koja značajno može unaprijediti efikasnost poslovanja i povećati konkurentnost, a jedan je od važnih ciljeva predloženih mjera. Ako niste sigurni kako sve to napraviti, angažirajte stručnjake na vrijeme, jer svako odgađanje može značiti da vaš projekt neće biti spreman na vrijeST me za prijavu na javni poziv. www.suvremena.hr

Zdravstveni turizam

Prilika za cjelogodišnji turizam piše: Marcel Medak, specijalist zdravstvenog turizma i predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK

Zdravstveni turizam u RH je unutar nacionalnih strateških dokumenta uvijek bio visoko pozicioniran. Svi važniji dionici u turizmu prepoznaju njegov potencijal.

cilju uređenja turističke ponude u području zdravstvenog turizma, treba prije svega uvažiti činjenicu da je zdravstveni turizam vrlo složena gospodarska aktivnost čija je suština odnosa interdisciplinarna, te bi reguliranjem pružanja usluga u zdravstvenom turizmu trebalo rasvijetliti veze i odnose turizma i zdravstva, davanjem smjernica za uspješno funkcioniranje kako u području turizma, tako i u području zdravstva.

stva sa jedne strane i tržišnog poslovanja velikog dijela javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, sa druge strane. Hrvatska ima sve potrebne preduvjete za razvoj ovog specifičnog oblika turizma, a trenutna pandemija je prava prilika koju se ne smije propustiti, jer je upravo sada veliki fokus na zdravlju i brizi za zdravlje.

Bitno je pomiriti činjenicu za zadovoljenjem potreba javnog zdrav-

Povijest zdravstvenog turizma u RH seže još u doba starih rimlja-

Suvremena trgovina 4(46)

Povijest zdravstvenog turizma

na koji su kao i u ostatku Europe svoje vojne tabore uvijek formirali u neposrednoj blizini termalnih izvora, na kojima su liječili i rehabilitirali svoje vojnike. Tako su iz tog doba najpoznatije Varaždinske toplice i Daruvarske toplice, koje također veže i činjenica da su tadašnja Ilirska plemena Jasi, koji su slovili za ondašnje vračeve, naseljavali ta dva područja. Novija povijest zdravstvenog turizma se povezuje s Opatijom krajem 19 st. kao prvim klimatskim lječilištem u Austro-ugarskoj monarhiji koja je zahvaljujući svojoj ljekovitoj kli-

mi postala omiljeno lječilište ili tzv. „Kurort“. Upravo je na području Kvarnera danas najveća koncentracija ponude zdravstvenog turizma u RH, a kao potvrda toga je i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera koji je za svoj rad dobio međunarodna priznanja za inovativnost i promociju zdravstvenog turizma na svjetskoj razini. Trenutna pandemija izazvana virusom Covid 19, koja najviše pogađa respiratorni sistem, prava je prilika za naše medicinske providere s području Kvarnera i cijele Jadranske obale. Naime, dokazano je upravo na primjeru Opatije, Crikvenice i Malog Lošinja da mediteranska klima i zrak obogaćen aerosolom značajno utječe na poboljšanje srčanog i respiratornog sustava. Tako su neki od zdravstvenih subjekata već uspješno lansirali na tržište Post Covid programe kao odgovor na trenutne zahtjeve na tržištu zdravstvenog turizma.

dolazimo do problema jer dobar dio tih Ustanova nije spreman za tržišno poslovanje. Stoga je slijedeći logičan slijed odluka o privatizaciji tih istih Ustanova koja će s jedne strane omogućiti bolje uvjete osiguranicima HZZO-a, ali i stvoriti bolje preduvjete za privatne pacijente kroz zdravstveni turizam. Svjedoci smo takvih primjera u susjednim zemljama gdje su takve privatizirane Ustanove generator razvoja gospodarstva i turizma na destinacijama na kojima posluju. Ulaganjima u obnovljive oblike energije posebno s naglaskom na toplinu geotermalne vode i sunčevu energiju u kombinaciji s ekološki proizvedenom hranom, podizanjem standarda smještaja i dodatnim sadržajima, naš lječilišni turizam ima veliku šansu za prosperitet i cjelogodišnje poslovanje.

Neiskorišteno bogatstvo

Medicinski turizam već sada postiže izvrsne rezultate koji se očituju u prepoznatljivosti velikog broja naših privatnih zdravstvenih subjekata koji udruženo djeluju kroz Udrugu privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i Ustanova za zdravstvenu skrb pri HUP-u. Tu bih posebno istaknuo dentalni turizam kao dio medicinskog turizma koji generira najviše prihode u čemu najviše prednjači Istra, Kvarner i grad Zagreb, a polikliniku Rident bi istaknuo kao poseban primjer, jer su nedavno i dobitnici nagrade za najbolju europsku dentalnu kliniku za rad sa grupama pacijenata.

Hrvatska obiluje prirodnim ljekovitim činiteljima od termalnih, geotermalnih voda, ljekovite mediteranske klime, naftalana, ljekovitog blata, Jadranskog mora i niza drugih činitelja koji čine jedno bogatstvo i okosnicu lječilišnog dijela zdravstvenog turizma. Lječilišni turizam se danas povezuje sa Specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju s punim pravom, gdje upravo ti prirodni ljekoviti činitelji čine okosnicu njihove ponude. Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u vlasništvu su županija na kojima se nalaze i čine dio mreže javnog zdravstva RH. Vlada RH ukoliko želi razvijati lječilišni turizam u ovim će ustanovama morati uskoro donijeti Odluku kojom će se definirati potrebe i kapaciteti za medicinskom rehabilitacijom za potrebe javnog zdravstva u tim ustanovama. Definitivno postoji višak opreme, kreveta, stručnjaka i usluga koji se trebaju ponuditi na tržištu, no, tu

Ogromne mogućnosti medicinskog turizma

Wellness kao dio zdravstvenog turizma u RH trenutno nije primjereno tretiran, već se isključivo spominje medicinski wellness što zapravo nije dobro. Naime wellness sam po sebi utječe na poboljšanje zdravstvenog stanja korisnika i upravo ta činjenica ga s punim pravom stavlja u kontekst zdravstvenog turizma naročito u domeni preventive. Upravo preventivni

postupci i promjene životnih navika ljudi imaju ogroman utjecaj na gospodarstvo, produktivnost, smanjenje troškova u zdravstvu i kvalitetu života ljudi u trećoj životnoj dobi. Upravo zato osobno smatram da se wellnessu ne pridaje dovoljna pažnja, te da u budućim aktivnostima na razini resornih ministarstava to treba ispraviti. Iskoristiti komparativne prednosti U zadnje vrijeme među stručnjacima zdravstvenog turizma sve češće se spominje još jedno tijelo koje bi lakše operativno rješavalo probleme u ovoj specifičnoj grani turizma. Ne zanemarujući činjenicu da Zajednica zdravstvenog turizma pri HGK djeluje od 1995. godine i da je zapravo najdugovječnija udruga koja djeluje na ovom području, javlja se potreba za još snažnijim povezivanjem i promptnim djelovanjem kako bi se ovaj specifičan oblik turizma razvio u skladu sa svojim potencijalom. Komparativne prednosti zdravstvenog turizma leže u činjenici da tu nema sezonalnosti, dužina boravka turista odnosno „pacijenta“ značajno je duža u odnosu na klasične turističke dolaske, te je cijena tih usluga u prosjeku značajno veća čime se generira puno veći prihod. Ne postoji niti jedan ozbiljan razlog zašto RH ne bi prije svega iskoristila aktualni trenutak, te uz postojeći veliki interes za turističkom ponudom u ljetnim mjesecima ponudila i usluge zdravstvenog turizma koje se konzumiraju ne samo na obali, ali i tijekom cijele godine. Sve navedene činjenice govore u prilog tome da se ovom specifičnom obliku turizma treba posvetiti posebna pažnja u kreiranju budućih strateških dokumenta kako zdravstveni turizam ne bi ostao ST samo „prilika“. www.suvremena.hr

turizam

Post-covid trendovi u medicinskom turizmu

Tri pitanja za tri eksperta s tri kontinenta pripremila: Leila Krešić-Jurić direktorica, HTI PARTNER

Poznate destinacije doživljavaju strateške pomake

nutku čak će se i stroga ograničenja koja sada vidimo normalizirati, a medicinski turizam će nastaviti svoj rast. Također je važno napomenuti da nisu sama ograničenja, već ista u kombinaciji s postroženim bolničkim propisima, imala veliki utjecaj na medicinski turizam. Uvjeren sam da će medicinski turizam i dalje biti održiva opcija za destinacije i druge dionike. 2. Kako destinacija može poboljšati svoj imidž „sigurne destinacije za putovanje“?

Christian Fadi El-Khouri, partner, MESC International Patient Service GmbH, Wiesbaden, Njemačka

1. U mnogim vodećim destinacijama još uvijek postoje ograničenja ulaza u zemlju. S obzirom na situaciju, hoće li medicinski turizam i dalje ostati održiva opcija za destinacije i druge dionike? Ulazna ograničenja postojala su mnogo prije Covida i zasigurno će ih biti i mnogo kasnije iz različitih razloga. Čak i unatoč najstrožim ograničenjima, medicinska putovanja za hitne slučajeve većinom su ostala moguća. U jednom tre38

Suvremena trgovina 4(46)

Promicanje destinacija „sigurnih za putovanje“, naravno, povezano je sa zdravstvenim sustavom i mogućnostima tog odredišta. Drugi važan čimbenik je komunikacija o tome da odredišta imaju infrastrukturu za hitne intervencije ako bi to bilo potrebno. Ne radi se samo o pokazivanju učinkovitih metoda sprječavanja infekcija, već i o mogućnostima infrastrukture putnicima koja olakšava transparentnost i komunikaciju.

skog turizma doživljavaju strateške pomake prema različitim smjerovima. Ono što se pokazalo važnim je komuniciranje o tome da je odredište otvoreno i spremno za prihvat pacijenata. Ključno je predstavljanje međusobno povezane i dobro sinkronizirane infrastrukture u svrhu pomoći pacijentu, a ne samostalnim dionicima. Odredišta bi trebala težiti tome da budu odredišta, a ne „samo mjesto boravka“. Sve započinje ujedinjavanjem dionika, čak i onih koji se međusobno natječu, te stvaranjem zajedničkih ponuda kao jedinstvene fronte umjesto podijeljenih usluga.

3. Koje bi bile očekivane strategije vodećih destinacija medicinskog turizma? Predviđanje što će destinacije učiniti je izazovan zadatak, jer mnoge ranije poznate destinacije medicin-

Dr. Sherif Hassan, izvršni direktor i osnivač, Tripsetc Travel Company, Washington DC, SAD

Velika uloga telemedicine 1. Koji bi bio novi model medicinskog turizma nakon Covid-19 i mogu li certifikati o cjepivima ubrzati rast medicinskog turizma? Za očekivati je da će se pojaviti hibridni model osobnog liječenja u kojemu liječnik mora pregledati pacijente kod kirurških zahvata. S druge strane, sve je učestaliji mrežni ili virtualni model liječenja u kojem liječnik može implementirati posebne protokole liječenja. U svim slučajevima, telemedicina će imati ključnu ulogu u praćenju, angažmanu pacijenata i zadržavanju klijenata. Potvrde o cijepljenju postaju i za očekivati je da će biti važan, ali ne i jedini ključni faktor. Još uvijek moramo primijeniti sve preventivne metode koje možemo. Moramo naučiti iz kineskog modela da su imali strogu kontrolu nad virusom čak i prije nego što je cjepivo predstavljeno javnosti.

Pandemija Covid-19 mogla bi izazvati skok u obrnutom medicinskom turizmu pri čemu stručnjaci i zdravstveni radnici mogu putovati i osnivati „povremene“ klinike u inozemstvu. Zanimljiva je ideja, ali ne zaboravimo da se ovo načelo primjenjuje preko granica i uključuje rad i zadatke za vjerodostojnost pružatelja usluga, registracije i licenciranje u skladu s odredbama koje uređuju odredišta. Ta nastojanja mogu biti komplicirana. S druge strane, primjena je možda ipak lakše ostvariva u nekim dijelovima svijeta, poput Europske unije, Kanade i SAD-a, Australije i Novog Zelanda, gdje zemlje uživaju uzajamno priznavanje akreditacije kurikuluma zdravstvene zaštite i znanstvenih stupnjeva.

2. U kojoj mjeri telemedicina može poduprijeti potrebe pacijenata? Telemedicina će odigrati veliku ulogu, ali neće u potpunosti otkloniti potrebu za nužnom interakcijom pružatelja zdravstvenih usluga „licem u lice“ koja će ovisiti o pojedinoj situaciji. Ležernu misao da telemedicina uključuje samo virtualne ili video posjete, mora se objasniti javnosti. Naime, osim e-posjeta, uključuje i alate za daljinsko nadgledanje i pregled, davanje uzoraka pacijentima, uključujući mikrouzorkovanje krvi, nadziranje terapije zajedno s lijekovima, edukaciju pacijenata i podučavanje. Primjenjujemo li ova načela, minimizirat ćemo potrebu posjeta stvarnog pacijenta liječniku i klinici. 3. Hoće li stručnjaci letjeti više na određena odredišta od samih pacijenata?

će zasigurno pomoći vratiti povjerenje; međutim, valja napomenuti da niti jedno cjepivo danas ne obećava 100% zaštitu (sve što je osigurano također je kratkoročno). Kada se otvore granice, ljudi će putovati, i to primarno radi odabrane i hitne medicinske skrbi (mnoge zemlje već broje medicinska putovanja i unatoč pandemiji). 2. Postoji li mogućnosti za druge destinacije da iskažu svoj potencijal medicinskog/zdravstvenog turizma s obzirom na trend putovanja na kratke udaljenosti i cestom? Odredišta poput UAE i Jordana već su se usredotočila na regionalna putovanja radi liječenja. Ljudi iz središnje i sjeverne Afrike već putuju u ove destinacije radi tretmana koji se ne mogu dodatno odgoditi. To predstavlja primjer drugim destinacija za promicanju regionalnih putovanja u medicinske svrhe, a sve će to povećati samopouzdanje i pomoći vraćanje u normalu. 3. Koje bi bile prave strategije za postupno otvaranje destinacija medicinskog turizma bez ugrožavanja zdravstvene sigurnosti stranih pacijenata i domaćih stanovnika?

Sandeep Vohra, izvršni direktor za tehnološka ulaganja, Roseview Enterprises, Dubai, UAE

Cijepljenje će povratiti povjerenje u putovanja 1. Jesu li pacijenti sigurni u daleka putovanja? Hoće li cijepljenje moći vratiti povjerenje putnika, odnosno pacijenata? Daleka putovanja će se vratiti tek u dogledno vrijeme. Ljudi će se u konačnici „podsjetiti“ kako virus Covid-19 nije jedina zarazna bolest na svijetu, te se naučiti nositi se s time i snalaziti se. Cijepljenje

Neke od značajnih strategija mogu biti: 1. Uspostaviti covid-free siguran prolaz za pacijente 2. Omogućiti covid-free sigurne bolnice za liječenje pacijenata od drugih bolesti 3. Stalno praćenje pacijenata i pratitelja radi praćenja zaraze 4. Osigurati stvaranje, a potom i širenje covid-free područja u cilju promicanja samopouzdanja putnika 5. Cijepljenje lokalnog stanovništva i opsežna testiranja svih posjetitelja, bez obzira na posjedovanje negativnih potvrda ili poST tvrde o cijepljenju. www.suvremena.hr

piše: Matija Kovačić, mag. ing. traﬀ. stručni suradnik/asistent, Odjel za logistiku i održivu mobilnost, Sveučilište Sjever, Sveučilišni centar Koprivnica

obilnost i turizam međusobno su povezani na više razina: prijevoz nam omogućuje dolazak do željene turističke destinacije, ali i omogućuje turističku mobilnost u destinaciji boravka. Osim toga, u nekim je slučajevima i turistička atrakcija zbog koje se putovanje i poduzima. Povezanost turističkog i prometnog djelovanja proizlaze iz njihovog preklapanja u prostoru. Utjecaj turizma na promet manifestira se potrebom za porastom kapaciteta prometnih sustava, pojačanim razvojem i modernizacijom prometne infrastrukture, porastom broja putnika i tereta, te uvođenjem novih organizacijskih oblika prometa. Pružanje održivih prijevoznih mogućnosti turistima u turističkoj destinaciji, podrazumijeva prometnu dostupnost turističkih atrakcija i drugih sadržaja 40

Suvremena trgovina 4(46)

potrebnih turistima, čime se ostvaruju preduvjeti za njihovo posjećivanje i za zadovoljstvo turističkim boravkom u destinaciji. Globalno, turizam predstavlja treću najznačajniju ekonomsku aktivnost pri čemu generira oko 5% BDP-a i stvara oko 8% radnih mjesta, što ga čini značajnim potencijalom za daljnji rast i zapošljavanje. U Republici Hrvatskoj, turizam predstavlja najvitalniju gospodarsku granu sa značajnim potencijalom za rast i razvoj relevantnih aktivnosti domaćeg gospodarstva, jer generira 10,4% izravnog udjela u BDP-u, s ukupnim učinkom od 14,3%. Vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od onih koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem u jednu i drugu djelatnost. S druge strane, procjenjuje se da turizam na globalnoj razini dopri-

nosi ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova s oko 5% od čega oko 40% pripada avionskom prometu, 30% automobilskom prometu i 20% turističkom smještaju. Tradicionalno, turizam i prijevoz razmatrani su odvojeno, a mobilnost je bila preduvjet, a ne sastavni dio turističke aktivnosti. U današnje vrijeme, smatra se da za razvoj i funkcioniranje prometne infrastrukture mora postojati dobro osmišljena prometna politika, koja zadovoljava trenutnu i buduću prijevoznu potražnju uz primjenu održivih tehnologija prijevoza. Veliki problem prometnim planerima stvara sezonsko korištenje prometnih kapaciteta. Sezonalnost turizma i prometnog opterećenja autocesta u Republici Hrvatskoj najbolje ilustriraju podaci kako u Hrvatsku preko 80 posto inozemnih turista dolazi u svega četiri ljetna mjeseca (lipanj – rujan), od toga

Javni bicikli u Omišlju (foto P. Brlek)

Održiva mobilnost u turističkim destinacijama

ih više od 55 posto dolazi u srpnju i kolovozu. Ovakva raspodjela čini ogroman pritisak na turistička odredišta, čija središta najčešće ne mogu primiti ovakav pritisak osobnim vozilima pa dolazi do većih zastoja, što dovodi do povećanog zagađenja i zagušenja, ali i smanjenja sigurnosti u prometu. Iz tog je razloga u turističkim središtima, posebno u naglašenim mjesecima, odnosno tijekom sezone potrebno iznaći način kako rasporediti i uvesti održive oblike prometovanja kao što su pješačenje, biciklizam, mikromobilnost, ali i održivi javni prijevoz. U razdobljima vršne turističke aktivnosti, a time i prometnog opterećenja, optimalne rezultate moguće je ostvariti samo u kombinaciji s upravljanjem turističkom potražnjom. Planovi održive urbane mobilnosti uvode novi pristup planiranju mobilnosti. Kroz izradu plana poklanja se veća pažnja uključivanju socijalne komponente te dizajniranju prometnih površina za održive oblike kretanja. Ukoliko se turizam smatra komponentom urbane mobilnosti, planovi bi trebali doprinijeti održivim strategijama i mjerama za smanjenje utjecaja turističkih tokova na sustav urbane mobilnosti.

mom, putovanjem korisnika i smanjenjem emisije CO2 za dionike u turizmu i prometu, a sve na putu prema pametnoj i održivoj mobilnosti. Deset smjernica su: 1. Bliska međusektorska suradnja turizma i mobilnosti; 2. Promicanje rješenja mobilnosti kao korist za poboljšanje turističkog proizvoda; 3. Osmisliti turistička iskustva kombinirajući načine održive mobilnosti, npr. biciklizam/hodočašće, hodanje/arhitektura; 4. Omogućiti elektroničke i tiskane informacije o mogućnostima održive mobilnosti; 5. Potaknuti operatere javnog prijevoza na poboljšanje i promicanje svojih ruralnih usluga na turističkom tržištu; 6. Obuka ugostiteljskih djelatnika koji će svojim gostima pružiti prvenstveno održiva rješenja za putovanja; 7. Sinergijsko kombiniranje različitih načina prijevoza npr. na kartici javnog prijevoza nudi se popust za dijeljenje bicikala, na kartici za dijeljenje bicikala popust za iznajmljivanje električnih automobila; 8. Prikupljanje i razmjena podataka između turističkih i prometnih subjekata; 9. Uključivanje nadogradnje održivih načina mobilnosti i infrastrukture u strateško planiranje turističke destinacije;

Sustav dijeljenja električnih automobila u Zagrebu (foto P. Brlek)

Kroz projekt CIVITAS DESTINATIONS, osim pilot projekata u turističkim destinacijama, predloženo je deset smjernica za turizam i mobilnost koje pružaju orijentaciju za poboljšanje upravljanja turiz-

10. Nadogradnja turističkih poduzeća za promicanje zelenih rješenja, uključujući rješenja za održivu mobilnost. Dostupnost turističke destinacije vezana je, prije svega, za glavnu državnu i međudržavnu prometnu infrastrukturu (prometnice i terminale). Sukladno tome, prometno dostupnija destinacija imati će više izgleda za bolje korištenje turističkih kapaciteta i ukupan razvoj

nego ona koja to nije, pod uvjetom da obje imaju približno jednako atraktivne turističke sadržaje. S druge strane, prometna gužva, buka i zagađenje zraka umanjuje turističku atraktivnost destinacije, pa je temeljem nabrojanih smjernica potrebno izraditi sustav koji će funkcionirati na održiv način. Opća pitanja koja se tiču mobilnosti u gradovima s velikim brojem turista: -

ulice i prostori projektirani i izgrađeni prije pojave motornih vozila,

potreba očuvanja spomenika i građevina,

visoki troškovi gradske logistike „posljednje milje“ u zagušenim i/ili pješačkim zonama,

prijevoz koji se bavi turizmom, a ne putovanjem na posao.

Često se u turističkim mjestima tijekom ljeta ne može naći mjesto za parkiranje ili je cijena parkiranja preskupa, prometna i turistička signalizacija na cestama često je neadekvatna i nedovoljna, a pješački i nemotorizirani promet nije riješen na zadovoljavajući način. Planiranjem i provođenjem mjera održive mobilnosti, ovakve je negativne posljedice moguće znatno ublažiti, iako ih je nemoguće potpuno sanirati. Upravljanje prometnim sustavom u turističkoj destinaciji kombinacija je odgovarajućih planskih i operativnih mjera za unaprjeđenje prometa kojim turistička destinacija treba dugoročno osigurati razvojnu i konkurentnu poziciju na turističkom tržištu. Zaključno, odluke o mobilnosti i transportu potrebno je integrirati u planiranje razvoja turizma, ali i u prostorno planiranje. Kako bi bila učinkovita, ova integrirana politika zahtijeva upotrebu odgovarajućih alata za upravljanje i praćenje, odabir održivih mjera i pokazatelje učinka ili zadovoljstva upućene operateST rima i turističkoj potražnji. www.suvremena.hr

turizam

Franšiza u hotelijerstvu u svijetu i Hrvatskoj piše: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg Ekonomski fakultet u Osijeku

rvi hotelski franšizni sistemi pojavili su se u SAD-u tijekom 1960-ih kada se hotelski lanac Holiday Inn počeo širiti korištenjem franšize (Meyer, 2018). U hotelijerstvu, franšizni poslovni model omogućava korištenje cijelog paketa usluga koji se sastoji od svih neophodnih elemenata koji omogućavaju primatelju franšize (vlasniku hotela) kao voditelju hotela, da ima isti izgled i standarde kao i ostali hoteli koje vodi davatelj franšize ili ostali primatelji unutar istog branda. Petrić (2016) navodi kako su gotovo svi najveći međunarodni lanci promijenili svoj poslovni model. Hotelski se lanci danas sve manje bave tradicionalnim hotelskim poslovanjem (izgradnja i vlasništvo hotela), a sve se više bave daljnjim razvojem i jačanjem brenda, marketinga i prodaje. Istovremeno razvijaju poslovni model koji je zasnovan na franšizama odnosno model koji se veže uz smanjenje rizika investiranja te istovremeno povećanje prihoda kroz franšizne pristojbe. Ray, Zang i Qi (2000) zaključuju kako hotelske tvrtke koriste franšizu kao strategiju međunarodnog širenja na nova tržišta i time stvaraju i osnovu za korištenje brojnih prednosti koje imaju davatelji i primatelji franšize. Johnson i Vanetti (2005) navode pet čimbenika koji značajno utječu na povećanje korištenja franšiznog poslovnog modela u cilju internacionalizacije: (i) zasićeno domaće tržište, (ii) 42

Suvremena trgovina 4(46)

konkurencija na domaćem tržištu, (iii) regionalni trgovački sporazumi, (iv) liberalizacija globalnog tržišta i (v) potencijal zemalja u razvoju. Dunning, Pak i Beldona (2007) navode kako američki hotelski lanci koriste franšizni poslovni model za izgradnju svjetski prepoznatljivog brenda te smanjuju potencijalni rizik širenja poslovanja na minimum. Gašević i Stanković (2016) ističu kako primjena franšize u hotelijerstvu donosi brojne prednosti ne samo za primatelje franšize (vlasnike hotela) nego i za samu destinaciju u kojoj se hotel nalazi. Prema podacima Franchise Direct (2021) na top listi 100 najvećih svjetskih franšiznih sistema nalazi se 5 hotelskih franšiza i to: Marriot International (16. mjesto), InterContinetal Hotels and Resorts (25. mjesto), Choice Hotels (35. mjesto), Hilton Hotels and Resorts (88. mjesto). Najveće franšizno tržište su SAD, gdje hoteli u sklopu franšiznih sistema čini gotovo 70% ukupnog broja hotelskih soba (DLA Piper, 2020). Karakteristike ovog tržišta

su jaka prepoznatljivost brenda i regulirano franšizno poslovanje. Nekoliko je razloga za to: duga poslovna tradicija, velik teritorij, infrastruktura te veliko turističko tržište. Tablica 1 pokazuje stanje u tri najveća američka hotelska franšizna lanca. Iako većina velikih hotelskih franšiznih lanaca ima snažno prisustvo u Europi, još uvijek postoji i veliki broj neovisnih i često obiteljskih hotela. Hotelski franšizni sistemi čine samo oko 30% ukupnog broja hotelskih soba u Europi (DLA Piper, 2020). Jedan od glavnih razloga je heterogenost europskog tržišta koje čini brojna pojedinačna tržišta, što znači da određeni brend može biti prepoznatljiv i raširen u Velikoj Britaniji, no neće imati istu prepoznatljivost u Poljskoj ili Francuskoj. Slabija penetracija hotelskih franšiznih lanaca u Europi rezultat je i složenih pravnih propisa koji se tiču franšiznog poslovanja. Petrić (2016) napominje kako se najveći broj hotelskih franšiznih sistema može pronaći u Velikoj Bri-

Tablica 1. Usporedba najvećih hotelskih franšiznih lanaca Broj franšiznih lokacija

Broj soba na franšiznim lokacijama

Marriot International

5.493

837.812

Lanac

Wyndham Hotels and Resorts

8.900

798.000

Hilton Hotels and Resorts

5.702

773.982

InterContinental Hotels Group

5.005

627.348

Izvor: izračun autora prema Hilton Hotels and Resorts, 2021; Wyndham Worldwide Corporation, 2021; Marriott International, 2021; InterContinental Hotels Group, 2021.

taniji, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Francuskoj koje su značajna turistička odredišta, ali i u Poljskoj, Rusiji i Rumunjskoj. Sljedeća slika prikazuje vodeće hotelske franšize u Europi po broju lokacija. Prethodni podaci pokazuju kako i u Europi najveći broj franšiznih hotelskih lanaca dolazi upravo iz Sjedinjenih Američkih Država te manjim dijelom iz Francuske. Franšiza u hotelijerstvu u RH Ulazak hotelskih franšiza na tržište Republike Hrvatske potencijalno je vrlo bitno, budući da turističkim odredištima pruža prepoznatljivost i jamstvo kvalitete – odnosno brendiranje. Kotler (2001:443) navodi kako je marka, odnosno brend, ustvari prodavačevo obećanje da će dosljedno opskrbljivati potrošače specifičnim spletom karakteristika, koristi i usluga. Franšiza predstavlja jamstvo kvalitete koje je ključno u promatranom kontekstu hotelijerstva. Jamstvo kvalitete i sigurnosti važno je i odnosi se na goste s jedne strane, vlasnika s druge i tržište kapitala s treće strane. Možemo zaključiti kako svi uključeni u ovaj proces, brendiranjem hotela dobivaju dodatnu sigurnost. Ne smijemo zanemariti činjenicu kako sama franšiza u hotelijerstvu ne predstavlja isključivo korištenje i izgradnju brenda, već se radi o čitavom sustavu poslovanja – kao što je sustavni prijenos znanja i brige o poslovanju, edukacija zaposlenika, korištenja marketinških i prodajnih kampanja s ciljem otvaranja tržišnih prigoda u području nabave i prodaje itd. Međunarodne hotelske franšize u Hrvatskoj prisutne su u maloj mjeri, te čine oko 20% ukupnih hotelskih kapaciteta (Horwath HTL, 2019). To je znatno manje u usporedbi s europskim hotelskim tržištem (gdje je pod franšiznim modelom poslovanja oko 1/3 hotelskog tržišta), a pogotovo s razvijenim tržištima na drugim kontinen-

Izvor: prilagođeno prema Statista, 2021.

Slika 1. Vodeće hotelske franšize u Europi prema broju lokacija u 2018. Tablica 2. Hotelske franšize u Hrvatskoj Davatelji franšize

Hotelske franšize Park Plaza Histria Pula Park Plaza Arena Pula

Park Plaza Hotels

Park Plaza Verudela Pula Park Plaza Belvedere Medulin

Radisson Blu

Sheraton

Radisson Blu Dubrovnik Radisson Blu Split Sheraton Dubrovnik Sheraton Zagreb

Hilton

Hotel Hilton Imperial Dubrovnik

Double Tree by Hilton

Double Tree by Hilton Zagreb

Westin

Westin Hotel Zagreb

Arcotel

Acotel Allegra Zagreb

Izvor: prilagođeno prema Petrić, 2016

tima (Sjeverna Amerika, Azija) (Čavlek et al., 2011:167). Iako postoji značajan broj hotelskih lanaca i grupacija, franšiza u hotelijerstvu još uvijek nije zaživjela, te je prisutan i veći broj nezavisnih „obiteljskih“ hotela. Postizanje prepoznatljivosti, skretanje pažnje i na kraju stvaranje povjerenja kupaca u turističkom okruženju, izazov je za sve poslovne subjekte, pa tako i za subjekte koji djeluju u obliku franšiznog poslovnog modela. Nužno je istaknuti kako franšizni poslovni modeli u turiz-

mu, u odnosu na „obiteljske“ hotele, daju potrošačima odgovarajuće jamstvo kvalitete i definiraju očekivanja, što je vidljivo kroz tržišno pozicioniranje svakog određenog franšiznog modela. Ulaskom stranih hotelskih franšiznih lanaca na hrvatsko tržište privukli bi se gosti veće potrošačke moći. Ovdje je potrebno istaknuti kako su neke od hrvatskih hotelskih grupacija (Valamar Riviera, Maistra) učinile već značajne pomake u ovom smjeru i bez upotrebe franšiznog poslovnog modela. www.suvremena.hr

turizam slovanja, unaprijed je definirana strategija i dizajn turističkog proizvoda. Dodatne prednosti su i ekonomija obujma (zbog veličine hotelskog franšiznog sistema), financiranje poslovnog poduhvata (banke prepoznaju davatelja franšize) i marketing sistema (davatelj zajedno s primateljima provodi marketinške aktivnosti) (Petrić, 2016). Prema planu razvoja hrvatskog turizma, cilj je razvijati i podizati hotelsku infrastrukturu na četiri, odnosno pet zvjezdica. Hrvatska je karakteristična po vrlo visokom stupnju konsolidacije hotelskog tržišta o čemu svjedoči podatak da 10 najvećih domaćih hotelskoturističkih poduzeća upravljaju s više od 40 posto ukupnih hotelskih soba (Korda, 2017). Faktori koji su utjecali na pozitivne trendove su franšizni model poslovanja koji je unio transparentnost i okvire uspješnog poslovanja i brend, odnosno jamstvo pod kojim poslovni subjekti nastupaju na turističkom tržištu, što je zasigurno smjer koji treba slijediti u budućim investicijskim ciklusima. Prilika za franšizno poslovanje u hotelijerstvu Ipak, važno je istaknuti kako ne postoji univerzalni model koji se može upotrijebiti na sve turiste zbog heterogenosti skupina, no postoje ipak neki čimbenici na koje se može utjecati. Jedan od navedenih čimbenika navodi kako se turisti sve manje oslanjaju na turističke posrednike, odnosno turističke agencije prilikom rezerviranja smještaja i organizacije putovanja, već se unaprijed educiraju o turističkom odredištu koje će posjetiti i oslanjaju na povjerenje drugih gostiju i na taj način formiraju svoja očekivanja. Također, s druge strane činjenica je kako je većina turističkih usluga koje se nude na tržištu, postala međusobno vrlo slična i gosti ih teško razlikuju po kvaliteti, efikasnosti, pouzdanosti 44

Suvremena trgovina 4(46)

ili sigurnosti. Upravo je franšizno poslovanje usmjereno na stvaranje specifičnosti usluge i njene prepoznatljivosti, vezano uz povjerenje, sigurnost i kvalitetu, što kupcima olakšava odabir u odnosu na slične proizvode. Sagledavajući glavni plan i strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske i rezultate poslovanja hotela u Hrvatskoj (posebno uzevši u obzir usporedbu s drugim destinacijama), nameće se zaključak da u ključnim pokazateljima zaostajemo za konkurencijom, zbog čega možemo zaključiti da naši hoteli, između ostalog, moraju početi intenzivno graditi arhitekturu brenda i razvijati strategiju brendiranja (Šustar, 2017). To je moguće kroz ulazak u hotelske franšizne sisteme, jer se time dobiva snaga i prepoznatljivost brenda kao i cijeli poslovni model (knowhow). U kontekstu franšiznog po-

Korištenjem franšiznih modela u razvoju turističkih proizvoda stvara se potpora u svim fazama razvoja poslovanja, posebno u fazi razvoja i upravljanja turističkim proizvodom. Rezultati su stvaranje preduvjeta za razvoj profitabilnih, održivih i uspješnih proizvoda, odnosno stvaranja uspješnog turističkog sektora. S obzirom da se turistička potražnja konstantno mijenja, nužno je definirati suvremene turističke proizvode. Upravo franšizno hotelsko poslovanje omogućuje smanjenje jaza između turističke ponude i potražnje. Povećanje broja franšiznih hotelskih lanaca na hrvatskom tržištu prvenstveno ovisi o ocjeni uvjeta investiranja, kao i potencijalnom interesu svjetskih franšiznih hotelijerskih lanaca za hrvatsko tržište, ali istovremeno i o zainteresiranosti vlasnika hrvatskih hotela za franST šiznim poslovanjem.

Turizam na prekretnici?

Kako prevladati stare boljke piše: Ante Gavranović

Hrvatskom stanovništvu su političke elite omogućile masovno bavljenje turističkim iznajmljivanjem bez realnog oporezivanja i bez zapošljavanja, čime je istisnut interes za inovacijama i razvojem poslova više dodane vrijednosti u drugim djelatnostima. To već duže vrijeme zapravo vuče Hrvatsku unazad umjesto unaprijed na ljestvici razvoja unutar članica EU-a mjerenu BDP-om po stanovniku. Hrvatska mora konačno utvrditi koliki su njeni realni argumenti za turističko poslovanje u dužem razdoblju godine.

tvorimo li novine ili TV ili radijske postaje jednostavno smo zasuti brojkama o dolascima stranih i domaćih turista, a usporedbe sa sezonom 2019. postaju prava noćna mora. Zanosimo se igrom velikih brojeva i gubimo u nekim nerealnim okvirima, a zapostavljamo činjenicu da puka statistika turističke sezone niti rješava problem, niti daje odgovore na mnoga otvorena pitanja i stare boljke koje prate našu turističku politiku. I dok se nacija (i dionici u turističkoj ponudi) s pravom veseli dobrim rezultatima turističke sezone, ne smijemo dopustiti da u trenutnoj euforiji zaboravimo na širu sliku, odnosno na nužnost održivog i odgovornog razvoja turizma. Zahvaljujući investicijama i izgradnji menadžmenta, došlo je do određenog ali ne potrebnog i mogućeg rasta kvalitete. Ostala je sezonske struktura proizvoda, to jest dominacija kupališnog obalnog proizvoda. Hoteli i resorti kao ključni generator dodane vrijednosti još uvijek ne prelaze 14 posto ukupne turi-

stičke ponude. Hrvatska nije razvila turističku infrastrukturu koja bi potakla poslovanje izvan ljetne sezone, budući da se 85 posto noćenja odvija u tri ljetna mjeseca (od lipnja do rujna) uz izražen trend stagnacije. U posljednjih 30 godina nisu građeni novi nego dominantno obnavljani naslijeđeni hoteli i kampovi, a rast novih kapaciteta privatnog smještaja dostigao je gotovo 65 posto ukupne smještajne ponude. Od 1,1 milijun smještajnih kapaciteta 85 posto je usmjereno na poslovanje od 100-tinjak dana. Takav jednosmjerni sirovinski koncept turizma na modelu korištenja plaža i morske obale, koji nije zabilježen u Europi, uvjetovao je nisku produktivnost turističkog gospodarstva. To je sigurno jedna od najvećih boljki s kojom se trajno suočavamo, a ne pronalazimo primjerenu terapiju. Hrvatskom stanovništvu su političke elite omogućile masovno bavljenje turističkim iznajmljivanjem bez realnog oporezivanja i bez zapošljavanja, čime je istisnut interes za inovacijama i razvojem poslova

više dodane vrijednosti u drugim djelatnostima. To već duže vrijeme zapravo vuče Hrvatsku unazad umjesto unaprijed na ljestvici razvoja unutar članica EU-a mjerenu BDP-om po stanovniku. I što je najbitnije, niti političke elite niti običan puk previše ne zabrinjava činjenica da smo gotovo najnerazvijenija zemlja Europske unije i da već više od dvadesetak godina stagniramo na razini BDP per capita od oko 13 tisuća eura. Neprihvatljiv poslovni model turizma Tek je pojavom COVID-a otvorena rasprava te je stvorena prividna suglasnost da nije prihvatljiv poslovni model turizma koji obilježava: tako jak sezonski pritisak na infrastrukturu i prirodna bogatstva, nedovoljan i neadekvatan razvoj nacionalnih ljudskih resursa za turističku industriju (plaće, razvoj karijera, kvantitativni manjak zbog odlaska u inozemstvo), te konačno nekontrolirani razvoj neoporezovanog rentijerstva s negativnim www.suvremena.hr

turizam utjecajem na razvoj vrijednosti i raspolaganja nekretninama na turističkom prostoru Hrvatske. Porezni prihod od jednog zaposlenog u hotelskoj industriji višestruko nadmašuje porezne prihode s naslova iznajmljivanja u privatnom smještaju. Međutim, struktura smještajnih kapaciteta ne omogućava ozbiljnije pomake u stvaranjum nove dodane vrijednosti. Podatci Satelitske bilance turizma ispravljaju netočno navođenje kako prihodi iz turizma u hrvatskom gospodarstvu čine više od 20 posto BDP-a. Istina je bitno drukčija: udio turizma u hrvatskom BDP-u čini 11,4 posto. Turizam je važna komponenta BDP-a, ali ne spašava hrvatsko gospodarstvo što je dosta uvriježeno mišljenje u širim krugovima stanovništva. Perspektiva je u jačanju prerađivačke industrije i realnom jačanju izvoza. Prerađivačka industrija izvezla je u prvih pet mjeseci 2021. roba u vrijednosti od 5,98 milijardi eura s realnom pretpostavkom da će do kraja godine taj iznos u najmanju ruku udvostručiti. Neposredne koristi od jačanja prerađivačke industrije i izvoza mnogostruko povećavaju ukupan doprinos hrvatskom gospodarstvu. Opasnosti od turizma kao monokulture – neko vrijeme je to bila ozbiljna ugroza nacionalnoj ekonomiji – samo je dokaz slabosti ostalih komponenti u stvaranju BDP-a. Vjerujem da ćemo racionalnom ekonomskom politikom i provođenjem Plana oporavka i otpornosti otkloniti do kraja ovu dilemu. Kako bolje iskoristiti izrazite prednosti? Iako bilježimo impresivan dolazak stranih turista i sigurno smo važan čimbenik u turizmu mediteranskih zemalja, podaci vrlo zorno pokazuju da smo (i dalje) gotovo beznačajni čimbenik svjetskih turističkih kretanja. U svjetskom receptivnom turističkom kolaču i u prihodima iz turizma sudjeluje46

Suvremena trgovina 4(46)

mo sa (još uvijek) skromnih 1 posto. Upravo ta činjenica je uporišna točka o kojoj moramo stalno voditi računa: Hrvatska nije global player u turizmu, ne određuje trendove i kretanja, ali može svojom osebujnom ponudom i drugim prednostima dati poseban ‘štih’ svjetskom i europskom turizmu. Možemo sigurno bolje i potpunije iskorištavati svoje izrazite prednosti. I tu je naša najveća šansa. Samo, da bi se takvi rezultati zaista i ostvarili potrebne su mnogobrojne promjene u upravljanju turističkim tokovima. Nažalost, tu tehniku – usprkos mjerama, poticajima, ulaganjima i promociji – nismo do kraja svladali. Ponekad se stječe utisak da turizam upravlja nama, a ne obrnuto… Naglasak na održivosti Iz Instituta za turizam upozoravaju (ne bez razloga) da s obzirom na diskurs koji trenutno dominira u stručnoj javnosti, a koji je ponajviše fokusiran na brojanje dolazaka, noćenja i prometa na autocestama i u kojem nitko više ne spominje održivost, nije nerazumno zaključiti da je pandemija, osim turističkog prometa, također i razinu javne svijesti o važnosti održivog razvoja turizma vratila godinama unazad. Jasno je da turističko gospodarstvo želi što prije nadoknaditi gubitke iz 2020. ali ako budemo fokusirani isključivo na broj noćenja i povratak turističkog prometa na razine iz 2019., financijski gubitak i pad prihoda iz 2020. biti će samo kap u moru ukupne štete koju je C19 pandemija nanijela hrvatskom turizmu. Gubici se – ističu u Institutu - ne smiju nadoknađivati pod svaku cijenu i na način koji je dugoročno štetan za hrvatski turizam i za cijelo društvo. C19 pandemija ne smije biti alibi za devastaciju obale, bespravnu gradnju, nezakonito svojatanje plažnog prostora, nepoštene poslovne prakse, komunalne i prometne probleme i sl.

Metaforički kazano, pandemija je izmješala karte na turističkom tržištu, Hrvatska je u novom dijeljenju dobila poker aseva, a na našem turističkom sektoru leži odgovornost da novu situaciju pretvorimo u konkurentne i dugoročno održive tržišne pozicije i da, kada za pet godina podvučemo crtu i napravimo ukupnu bilancu utjecaja C19 pandemije na naš turizam, možemo s pravom kazati da smo maksimalno iskoristili priliku koja nam se ukazala. Konačno, da li je pandemija za nas prijetnja ili prilika najviše ovisi o nama samima i o našoj sposobnosti da shvatimo da je za Hrvatsku turizam više od broja dolazaka i noćenja pa čak i više od deviznih prihoda od turizma, odnosno da turizam konačno počnemo promišljati sustavno, dugoročno i strateški. „Nakon što turistički sektor u rujnu trijumfalno proglasi pobjedu nad konkurencijom na Mediteranu, bilo bi korisno razmisliti što i kako dalje kada famozni ‘21/’19 indeks konačno bude veći od 100“, upozorava dr. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam. U tom kontekstu su i velika očekivanja od nove Strategija razvoja turizma koja u svom nazivu ima i pridjev „održivi“ i koja će biti ključni dokument za budućnost hrvatskog turizma.

Nužne korekcije uspostavljenog modela razvoja turizma Istaknuti turistički konzultant Miroslav Dragičević još je određeniji. „Da bi bila uspješna ili barem uspješnija u europskoj konkurenciji država, Hrvatska mora posegnuti za nužnim korekcijama povijesno uspostavljenog modela razvoja turizma koji je upravo zbog spomenute sirovinske i rentijerske paradigme na izravan i neizravan način razaran, a što je danas vidljivo na općim indikatorima razvoja ekonomije gdje smo na samom začelju Europe. To ne znači da trebamo destimulirati turizam kao svoju stratešku kartu i suštinsku prednost u odnosima sa zemljama EUa. U tom smislu za očekivati je da će razvoj nove kulture ponašanja naših političkih elita brže nego se mislilo osvijestiti nužnost podizanja turističke isplativosti Hrvatske u odnosima s europskim, ali i globalnim tržištem“.

Odgovor na krizna stanja nakon disruptivnih događaja (primjeri Tunisa, Egipta, Grčke ili Turske zadnjih godina) prije svega je pitanje održivosti turizma. Pitanje tržišne ravnoteže putovanja važan je strateški aspekt upravljanja turizmom, koji se dugoročno ne može razvijati na preraspodjeli temeljem privremenih kriznih stanja; Daljnje učenje i razumijevanje koncepta i ciljeva održivosti, što sadrži promjene obrazaca ponašanja u proizvodnji, potrošnji, upravljanju kapacitetima i zasićenjem destinacija, odgovorima na klimatske promjene, nadolazeće nove tehnologije i napose nove izvore energije; I konačno, promjena ukupne upravljačke paradigme turizma na razini destinacija koja mora biti odgovorna, inkluzivna, međusektorski koordinirana, temeljena na objektiviziranoj statistici i iznad svega pravednoj poreznoj politici.

S kvantitetom rasta dakako dolazi i do diverzifikacije strukture turizma, pa je zemljama ponuđačima turističkih usluga ostavljena mogućnost da se same izbore za svoju poziciju na tržištu u smislu kako količine tako i kvalitete turizma. Općenito se pred globalno upravljanje turizmom postavljaju izazovi prilagodbe ponude prema fenomenologiji rasta i transformacije turističke potražnje. U tom kontekstu se sve više otvaraju pitanja održivosti razvoja turizma na dugi rok, a održivost se sve više ističe kao temeljni cilj nacionalnih turističkih politika. Dragičević naglašava da je to potrebno razmotriti i u skladu s tim i djelovati iz sljedećih razloga:

Sučeljavanje s novim trendovima

Sigurnost u širem smislu, kako zbog terorizma tako i drugih sigurnosnih aspekata povezanih s masovnim kretanjem ljudi, postaje sve važnijom pretpostavkom za održivost turizma na globalnoj sceni; Upravljanje putovanjima na mjestima gužvi (aerodromi, ceste, luke i kolodvori);

•

Prethodna pitanja i izazove kao i recentni utjecaj COVID krize na dugoročnu održivost turizma, Hrvatska mora shvatiti kao racionalnu priliku za promjenu naslijeđenog obrasca razvoja turizma. Krajnji je čas da se djelatno suočimo s jasnim trendovima koji nas na to tjeraju, a mogu se sažeti na sljedeći način: •

•

Masovni turizam s gužvama i sezonskim pritiskom na prostor i infrastrukturu nema više perspektivu nigdje na svijetu (higijensko-zdravstveni aspekt ovog i mnogih potencijalnih virusa u budućnosti). Potražnja za visoko kvalitetnim smještajem (hoteli, vile i luksuzni kamping) kao i destinacijama koje imaju kulturu upravljanja prirodnim i stvorenim okruženjem pokazuje se rezistentnom na djelovanje krize. Kvalitetno, zdravo, očuvano, čisto, uljudno i prilagođeno po-

trebi privatnosti potrošača nešto je što se traži i što će se tražiti sve više. Pretpostavka je, dakle, da je hrvatska vlast konačno sazrela i sposobna napustiti populizam, korupciju, klijentelizam i druge bolesti iz prethodne faze tranzicije i s istinskom analizom naslijeđa osigurati prostor za promjene. To je posebno važno učiniti sada, jer se trenutno u kontekstu zaštite od COVID-a vode neplodne rasprave o ulozi turizma, njegovoj dominaciju u nacionalnom BDP-u, njegovu oporavku, državnoj pomoći i tome slično. A pri tome se ponovno izbjegavaju rasprave o karakteru i tipu turizma koji Hrvatska zbog svojih prednosti i ograničenja mora preferirati. Naime, ovdje je riječ o pukom pitanju i uvjerljivom odgovoru treba li Hrvatskoj na dugi rok turizam kao generator rasta nacionalne ekonomije i aktivan kreator proračunskih prihoda? Takvu raspravu i eventualni dogovor o suglasnosti mora slijediti jasan i nedvosmislen plan razvoja proizvoda u hrvatskom turizmu, jer su zapravo svi problemi i nedostaci izvedeni iz vremenski ograničenog i jednoznačnog turističkog proizvoda na kojim je osnovama došlo do snažnog povećanja sezonske ponude turističkog smještaja. Hrvatska mora konačno utvrditi koliki su njeni realni argumenti za turističko poslovanje u dužem razdoblju godine. Korona je, ističu stručnjaci, iznjedrila dva pozitivna trenda kad je riječ o hrvatskom turizmu. Prvi se odnosi na činjenicu da strani gosti duže borave u našoj zemlji. Drugi ukazuje na promjenu strukture gostiju. Ukratko, dolaze nam gosti većih platežnih mogućnosti, pa će i ukupni prihodi vezani uz turizam biti kvalitetniji. Na tragu takvih trendova treba graditi našu turističku ST budućnost. www.suvremena.hr

Pametna sela za razvoj ruralnih sredina piše: dr. sc. Božica Dunković Osječko-baranjska županija

Uvod Pametna sela (engl. Smart Villages) novi je koncept razvoja europskog ruralnog prostora koji stvara lokalno stanovništvo. Prije svega, riječ je o uvođenju inovacija u digitalizaciju usluga. Razvoj usluga pokreću lokalne inicijative koje traže praktična rješenja za poboljšanje života i rada u svojim sredinama radi povezivanja sa susjednim naseljima i gradovima pronalazeći zajedničke interese i stvarajući partnerstva. Ovaj koncept dio je politike razvoja ruralnog prostora kojim se on izvlači iz komforne zone tradicionalnog razvoja i potiče na podizanje na višu tehnologijsku i tehničku razinu u pogledu energije, telekomunikacija, stambenog prostora, zdravstva, proizvodnje hrane i obrazovanja. Važno je spriječiti zaostajanje ruralnih područja u odnosu na urbane sredine, jer iseljavanje obrazovanog stanovništva iz ruralnih sredina u potrazi za poslom i boljim životom u gradovima ne jenjava. Koncept pametnih sela Koncept pametnih sela trebao bi biti sveobuhvatan, jer na jednom primjeru obuhvaća digital48

Suvremena trgovina 4(46)

nu tehnologiju u poljoprivredi, u drugom uvođenje poboljšanja na planu energetske učinkovitosti, a u trećem podrazumijeva bolju infrastrukturnu povezanost. U Bruxellesu je 2019. godine usuglašen zajednički stav oko toga da su Pametna sela zajednice u ruralnim područjima koje koriste inovativna rješenja za poboljšanje svoje otpornosti, nadograđujući se na lokalne snage i mogućnosti. Oslanjaju se na participativni pristup u razvoju i provedbi svoje strategije za poboljšanje ekonomskih, socijalnih i/ili okolišnih uvjeta, posebno mobiliziranjem rješenja koja nude digitalne tehnologije. Pametna sela imaju koristi od suradnje i povezivanja s drugim zajednicama i akterima u ruralnim i urbanim područjima, te se mogu financirati iz različitih javnih i privatnih izvora. Uvijek treba polaziti od stajališta kako je glavni cilj ruralne politike poboljšati kvalitetu života mještana. Europska mreža za ruralni razvoj (ENRD) je središte koje povezuje dionike ruralnog razvoja diljem Europske unije. Mreža doprinosi učinkovitoj provedbi programa ruralnog razvoja država članica generi-

ranjem i razmjenom znanja, kao i omogućavanjem razmjene informacija i suradnje širom ruralne Europe. Svaka država članica uspostavila je Nacionalnu ruralnu mrežu koja okuplja organizacije i uprave uključene u ruralni razvoj. Na razini EU, ENRD podržava umrežavanje tih nacionalnih mreža, nacionalnih uprava i europskih organizacija. Članovima Nacionalne ruralne mreže šalju se obavijesti o aktualnim natječajima te o izmjeni bitnih propisa za ruralni razvoj. Od koncepta se očekuje poboljšanje ekonomskih i društvenih uvjeta, kao i okoliša, za život u ruralnom prostoru, dok je područje primjene koncepta široko i može se odnositi na zelenu ekonomiju (npr. obnovljive izvore energije i dr.), ruralni turizam, e-trgovinu, poduzetništvo, poljoprivredu, digitalnu tehnologiju, izgradnju infrastrukture, mobilnost, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, sport, ali i neka druga područja. Međutim, kako bi se ciljevi postigli potrebno se educirati o mogućnostima i upoznati relevantne su-

čitav skup računalnih tehnologija zastupljenih u konceptu. Slika 1. Umrežavanje pametnog sela

Izvor: Studija Tehnologija na selu (Tehnički i uslužni aspekti koncepta pametnog sela s mogućnostima primjene u ruralnim područjima Osječko-baranjske županije)

Slika 1. Umrežavanje pametnog sela

potrebnih dolazaka i putovanja u grad kako bi se obavila zdravstvehranomRazlozi i drugim proizvodima može se uspostaviti izravni dolaska u ruralne sredine na usluga.

Tablica 1. Razlozi iseljavanja i vraćanja u ruralnu sredinu

Digitalizacijom trgovine Razlozi odlaska iz ruralnih sredina distribucijski lanac od malih proizvođača ruralne sredine do kupaca. To je posebno važno za • Propadanje radnih mjesta • Digitalnaiz transformacija Digitalni alati i povezivanje usko su povezivanje bioekonomije. • Neadekvatne zdravstvene usluge • Pružanje inovativnih usluga povezani s „pametnim“ konceptom • Depopulacija

• Mogućnost zapošljavanja

Slika 2. Web platforma • Slaba digitalna podrška

• Infrastrukturna povezanost

• Nedostatak društvenih i kulturnih sadržaja

bjekte koji mogu utjecati na podizanje kvalitete života u ruralnim područjima, a time utjecati na smanjenje depopulacije i iseljavanja iz tih područja.

• Ruralno-urbana suradnja

jima se suočava određeno ruralno područje. Uključivanje mještana u sudjelovanje u izražavanju svojih želja, potreba i ideja može koristiti kod donošenja strateških odluka.

i inovacijom. Ne iznenađuje da se digitalna tehnologija široko koristi u razvoju pametnih sela i djeluje kao poluga koja omogućuje pametnim selima da postanu okretnija, bolje iskoriste svoje resurse i poboljšaju privlačnost ruralnih područja i kvalitetu života stanovnika.

Jedna važna inicijativa za zadržavanje ljudi odnosi se na uvođenje Izvor: Studija razvoja kratkog opskrbnog lanca ekoloških proizvoda Osječko-baranjske U Tablici 1. navedeni su razlozi od- Budući da je u ruralnom područ- komunikacijske tehnologije za razžupanije. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek laska iz ruralnih sredina i razlozi ju najveći dio starije stanovništvo, mjenjivanje informacija među mjezbog kojih bi se ljudi naseljavali u potrebno je omogućiti da se uve- štanima sela i onih iz susjednih sela u svrhu razmjene usluga digitalna tehnologija, primjeri- gdje ruralne sredine. Slaba zastupljeNa Slici 2. prikazana je shemadeweb platforme “eceker.hr” proizvođači nude(service isključivo hub). Fizička mjesta za okupljanje ce, za zdravstvenu skrb. U Hrvatnost gospodarskih aktivnosti proizvode, poekološke i tradicionalne koje kupci mogu kupiti online. Takva rješenja su primjer skoj je prisutno e-zdravstvo kroz mještana također mogu aktivno tiskuje mlade. integracije inovacija (e-trgovine) u tradicionalne čime se doprinosi razvoj, gdje mogustvaranju doći e-naručivanje pacijenata, tehnologije e-uput- poduprijeti do izražaja organizacijske sposobpametnog sela u praksi. Zadnjenice, istraživanje provedeno je u 19 zemalja gdje je anketirano oko elektroničko izdavanje recenosti zajednice. alati u kreiranju pata za lijekove što se je olakšalo sta- njihovi prijedlozi i mišljenja kako 3Digitalni 000 stanovnika ruralnih područja kako bi saslušali pametnog sela novnicima pružanje zdravstvene Uz e-zdravstvo, svakako je potrebunaprijediti postojeće stanje. Rezultati otkrivaju kako je „farm shop“ i „wood shop“ u nekim usluge, ali sve to još nije dovoljno. no spomenuti i e-poljoprivredu Od velikog jevrlo značaja prepoznavazemljama popularan način prodaje hrane malih poljoprivrednih proizvođača i proizvoda nje, a zatim usmjeravanje i iskoriš- U ovom području postoji moguć- koja nudi različita rješenja u praod drveta. tavanje resursa ruralne sredine u nost daljnjeg poboljšanja i olak- ćenju, prikupljanju i obradi odrerješavanju ključnih problema s ko- šavanja usluge zdravstva bez ne- đenih agrotehničkih podataka. E-

www.suvremena.hr

praksa i očekivanja poljoprivreda je inovativno rješenje koje može kroz skupljanje podataka osigurati veći prinos, olakšati probijanje ekoloških proizvoda na tržište, donijeti uštedu u komunikaciji ovisno o potrebama i željama.

Bolje korištenje zemljišta

zemljišta. To pokazuje kako je i zaštita zemljišta od požara također vrlo važan sastavni dio koncepta pametnih sela. S druge strane, u tradicionalno hladnijim područjima, klimatsko zatopljenje može doprinijeti ruralnom razvoju širenjem novih mogućnosti za poduzetništvo, veću poljoprivrednu produktivnost, nove poslove i turizam.

Poljoprivredna proizvodnja prihvatljiva za klimu, s niskim emisijama ugljika, održive inovacije i bolja valorizacija regionalnih proizvoda, stvaraju nove niše i mogućnosti za budućnost života u ruralUpotreba digitalnih tehnologija nim sredinama. To su ujedno i tenije jedina značajka pametnih sela, melji bioekonomije. Pametno selo niti su one jedini način za postiza- protežira više ekološke poljoprivrenje razvojnih ciljeva, ali digitalne de i eko-inovaciju u ruralnim poće tehnologije u mnogim slučaje- dručjima, kao i iskorištavanje priZaključak vima biti dio rješenja za postizanje lika za boljim upravljanjem vodaIzvor: Studija na(poplavne selu (Tehnički i uslužni koncepta pametnog Očekuje se da trgovina i e-trgovina sela s ciljeva pametnog sela naTehnologija učinkoviti- ma ravnice, šume za po- aspekti ji način. Namogućnostima Slici 1. može se vidjeti moć pri zadržavanju vode) i očubudu okosnica napretka ruralnih primjene u ruralnim područjima Osječko-baranjske županije) čitav skup računalnih tehnologija vanje više vode za uporabu u ljet- sredina. Prodaja i pružanje usluga zastupljenih u konceptu. nim mjesecima. korištenjem specijaliziranih platDigitalizacijom trgovine hranom i drugim proizvodima može sepromociju uspostaviti izrav formi olakšavaju i ulaDigitalizacijom trgovine hranom i Popularno nazvan proces „dekartržište. U To raduje suposebno objašnje- važno distribucijski lanac malih proizvođača iz ruralne sredinezak donakupaca. drugim proizvodima možeod se uspobonizacije“ u ruralnim sredinama ne neke smjernice koncepta pastaviti izravni distribucijski lanac od zahtijeva mnogo više od prilagopovezivanje bioekonomije. metnih sela koji u Hrvatskoj ulazi malih proizvođača iz ruralne sredi- đavanja poljoprivrede i uvođenja ne do kupaca. To je posebno važ- obnovljivih izvora energije. Kako na mala vrata s nekim jednostavSlika 2. Web platforma no za povezivanje bioekonomije. bi se smanjio pritisak na prostor i nim rješenjima, ali mnogo je mogućnosti za napredak kao što je primjer općina Babina Greda. Uključivanje sela u digitalnu transformaciju vrlo je važan uvjet za integraciju Europe i sprječavanje izolacije ruralnih krajeva. Bolje iskorištenje ekonomskih i društvenih potencijala sela pomoću digitalizacije, Izvor: Studija razvoja kratkog opskrbnog lanca ekoloških proizvoda Osječko-baranjske koja neprestano iziskuje od drušžupanije. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Izvor: Studija razvoja kratkog opskrbnog lanca ekoloških proizvoda Osječko-baranjs tvene zajednice, lokalne samouSlika 2. Web platforma prave i poduzeća uvođenje novih županije. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek inovativnih rješenja, može doveNa Slici 2. prikazana je shema web održale oskudne zemljišne povr- sti do dinamičnijeg razvoja ruralNa Slici 2. prikazana je shema web platforme “eceker.hr” gdje proizvođači nude isključi platforme „eceker.hr“ gdje proizvo- šine, poseže se za mjerama obno- nih prostora.

ekološke i tradicionalne proizvode, koje ikupci mogu kupiti online. Takva rješenja su primj ve napuštenih starih stambenih đači nude isključivo ekološke i traIzvori: objekata u selima i njihovim predicionalne proizvode, koje (e-trgovine) kupci integracije inovacija u tradicionalne tehnologije se na doprinosi 1. Studijačime Tehnologija selu (Tehnič- stvaran mogu kupiti online. Takva su rješe- tvaranjem u energetski neovisne, ki i zemalja uslužni aspekti koncepta pametpametnog sela u praksi. Zadnje istraživanje provedeno je u 19 gdje je anketirano ok nja primjer integracije inovacija (e- čime bi se dao doprinos i cirkularnog sela s mogućnostima primjene u noj ekonomiji i smanjenju stakle3trgovine) 000 stanovnika kako bi se saslušali njihovi prijedlozi i mišljenja kak ruralnim područjima Osječko-baranju tradicionalne ruralnih tehnologi- područja ske županije) Fakultet elektrotehnike, ničkih plinova (GHG emisije). Traže je čime se doprinosi stvaranju paunaprijediti postojeće stanje. Rezultati otkrivaju kako je „farm shop“ i „wood shop“ u neki računarstva i informacijskih tehnolometnog sela u praksi. Zadnje istra- se rješenja u ovome pravcu. gija Osijek zemljama vrlo popularan način prodaje hrane malih poljoprivrednih proizvođača i proizvo živanje provedeno je u 19 zemalja, Požari koji sve više i češće pod utje2. Studija razvoja kratkog opskrbnog od gdjedrveta. je anketirano oko 3.000 sta- cajem klimatskih promjena, visolanca ekoloških proizvoda Osječkonovnika ruralnih područja, kako bi se saslušali njihovi prijedlozi i mišljenja kako unaprijediti postojeće stanje. Rezultati otkrivaju kako je „farm shop“ i „wood shop“ u nekim zemljama vrlo popularan način prodaje hrane malih poljoprivrednih proizvođača i proizvoda od drveta. 50

Suvremena trgovina 4(46)

kih temperatura i sušenja stabala, ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju i imovinu u ruralnim područjima, u nekoliko europskih zemalja, ne samo mediteranskim zemljama, nego i u Finskoj i Švedskoj, uzrokuju preseljenje ljudi iz tih osjetljivih prostora u gradove, jer se ugrožavaju poljoprivredna

baranjske županije. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek 3.

ENRD (2021): Rural Voices: A qualitative analysis of the findings from stakeholder workshops contributing to the long-term vision for rural areas. (Dostupno na: https://enrd.ec.europa. eu/sites/default/files/enrd_publications/rural-voices.pdf, pristupano 7. ST srpnja 2021.)

www.suvremena.hr

potrošači

Opstanak poljoprivrede

Previše kočničara „zelene prekretnice“ piše: Zvjezdana Blažić Savjetnica u području poljoprivrede i prerađivačke industrije

Članice EU-a sporo se dogovaraju, a Hrvatska kasni u strategiji i taktici.

2021. će se odrediti strateški smjer razvoja poljoprivrede i prehrambenoprerađivačke industrije kao i operativni dokumenti kojima će se utvrditi taktika i dinamika trošenja EU sredstava koja dolaze u narednom razdoblju iz više izvora.

la biti donijeta i nova Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2021. do 2027. No, EU sa donošenjem tog najznačajnijeg dokumenta za poljoprivredu, u kojem se utvrđuje politika i proračun za naredno sedmogodišnje razdoblje jako kasni.

Strategija poljoprivrede RH u izradi je od 2018., a u ožujku ove godine je dokument pod nazivom Nacrt strategije poljoprivrede RH do 2030 „Više od farme“ bio na Savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Bez obzira na velik broj primjedbi i prijedloga očekuje se da će se Strategija poljoprivrede naći pred saborskim zastupnicima do kraja ove godine.

Zemlje članice teško se uspijevaju dogovoriti, posebice u području nove zelene politike EU-a, a sada su dodatno zapeli i razgovori između Europskog parlamenta i Europske komisije. Sve to usporava poljoprivredu pred kojom su veliki izazovi i nalazi se na velikoj „zelenoj prekretnici“. Sredstava za poljoprivredu bit će čini se ipak nešto manje, a zahtjevi prema proizvođačima su sve veći i to u smislu zaštite okoliša, zelene transformacije, smanjenja upotrebe pesticida, gnojiva, zaštitnih sredstava. S druge strane očekuje se rast pro-

Na poljoprivredu će posebno utjecati novi smjer u kojem ide EU u okvirima svog Zelenog plana, Strategije „Od polja do stola“ te Strategije bioraznolikosti. Već je treba52

Suvremena trgovina 4(46)

duktivnosti i jačanje konkurentnosti na globalnom tržištu. Niska produktivnost Hrvatski poljoprivredno-prerađivački sektor još uvijek karakterizira vrlo niska produktivnost koja je uvjetovana niskim kapitalnim ulaganjima i izdacima za istraživanja i razvoj, izostankom rješavanja problema konsolidacije poljoprivrednog zemljišta i upravljanja naročito državnim poljoprivrednim zemljištem. Ograničen je obuhvat sustava navodnjavanja, nedostatna primjena suvremene, sve češće digitalne proizvodne prakse kao i poboljšanje modernih tehnologija. Za povećanje produktivnosti, uz uklanjanje navedenih nedostataka nužna je tržišno usmjerena proizvodnja prema proizvodima višeg stupnja obrade i veće dodane vri-

jednosti. Poljoprivredno-prehrambeni sektor u Hrvatskoj ima sve veće izazove u pogledu radne snage, uključujući nisku razinu produktivnosti rada, iseljavanje mladih iz ruralnih područja i njihov odlazak u druge gospodarske djelatnosti te neusklađenost između postojećih i potrebnih vještina. Ruralna tržišta rada karakterizira nedostatak visokokvalificiranih radnika s agronomskim znanjem, uz izrazito lošu dobnu strukturu radne snage. Integracija većeg broja mladih u poljoprivredno-prehrambene lance vrijednosti za sada je nedovoljna, iako se polako prepoznaje, zasad vlada ograničeni interes. Vedrija, ali spora budućnost Prema ranijem dogovoru članica Europske unije iz srpnja 2020., za hrvatsku poljoprivredu će od 2021. do 2027. na raspolaganju biti približno 5 milijardi eura iz proračuna EU-a. Od toga približno 2,5 milijarde za izravna plaćanja te 2,1 milijarda eura za ruralni razvoj. Ovome iznosu treba dodati i oko 200 milijuna eura sredstava za oporavak ruralnog razvoja iz programa za Oporavak gospodarstva EU-a pogođenog posljedicama COVID krize te omotnice za vinarstvo (72,9 milijuna eura) i sredstva za pčelarstvo (13,4 milijuna eura). Najveći dio novca namijenjenog poljoprivredi dolazit će iz fondova Zajedničke poljoprivredne politike, odnosno iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EAFG) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). U 2021. i 2022. godini se predviđaju i znatnija sredstva iz Europskog fonda za oporavak i otpornost (NGEU). Hrvatskoj će sveukupno u idućih deset godina, a u najvećoj mjeri u prvih pet, biti na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura iz europskih sredstava, odnosno 227 milijardi kuna. Udio sredstava za poljoprivredu u ukupnim sredstvima EU koja su namijenjena za Hrvatsku

Tablica. Godišnje alokacije za financiranje hrvatske poljoprivrede iz proračuna EU u razdoblju 2021. – 2027. u milijunima eura

Izvor: Nacrt Strategije poljoprivrede RH do 2030 godine „Više od farme“ str. 52.

u sljedećem višegodišnjem financijskom proračunu je 16,6 posto. Nacionalni plan oporavka i otpornosti NGEU treba pridonijeti da Hrvatska bude konkurentnija, ima povoljnije poslovno okruženje, više proizvodi i izvozi, bude privlačnija za ulaganja te da nositelji gospodarskog rasta budu privatni sektor te mala i srednja poduzeća. Jedna od pet komponenti Plana oporavka i otpornosti, u koju se usmjeravaju najznačajnija sredstava je gospodarstvo u kojem je kao jedna od komponenti navedena i poljoprivreda pod nazivom – jačanje lanca opskrbe hranom za što se usmjerava 988 milijuna kuna. U NPOO na Gospodarstvo, kao najvažniju komponentu, planira se usmjeriti 54 posto svih sredstava, odnosno više od 26 milijardi kuna. Ta će se sredstva podijeliti na šest podkomponenti među kojima je i podkomponenta Jačanje lanca opskrbe hranom za koju se planira usmjeriti 2,0% ukupnih sredstava NPOO za RH. U planu je navedeno da je od posebnog interesa za Hrvatsku osigurati transformaciju poljoprivrede. NPOO je jedinstven jer utvrđuje kratkoročne (2-5 godina) investicijske potrebe i stoga je najbolji pokazatelj ’sljedećih koraka’ i prio-

riteta. Tako se za reforme i investicije unutar podkomponente „Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom“ daje prednost modernizaciji poljoprivrede. Najveći dio sredstava se usmjerava na uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno-tržišnog lanca u sektoru voća i povrća i to 616 milijuna kuna. Slijede investicije u unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju – 263 milijuna kuna, dok bi se na digitalnu transformaciju poljoprivrede potrošilo 77 milijuna kuna. Za unaprjeđenje sustava doniranja hrane namijenjeno je 32 milijuna kuna. Niska vertikalna integracija opskrbnog lanca Promicanje održivih domaćih opskrbnih lanaca u sektoru voća i povrća u središtu je pozornosti Plana oporavka i otpornosti za područje poljoprivrede. Lanac opskrbe hranom u Hrvatskoj trenutačno ima vrlo nisku vertikalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača, prerađivača, distributera i tržišta, tako da većina aktera ima kontrolu samo nad jednom fazom proizvodnje. Ulaganje u infrastrukturu (poput pogona za preradu ili skladištenje) ključno je za osnaživanje poljoprivrednika da zatvore proizvodne cikluse. Ova će mjera uključivati www.suvremena.hr

praksa i očekivanja investicijsku potporu za uspostavljanje odgovarajućih rashladnih komora, skladišnih prostora, pakiranje i označavanje proizvoda. Planom je predviđena izgradnja LDC za minimalno 26.000 tona skladišnih kapaciteta, minimalni prihvatljivi kapacitet je 3.000 tona do najviše 12.000 tona. Važno je da će ta sredstva postati dostupna samo onim proizvođačima koji su povezani s organizacijom proizvođača koja će promovirati suradnju i razmjenu. Ovo je potencijalno obećavajuća mjera ali zahtijeva znatno veće napore svih dionika na udruživanju proizvođača voća i povrća. Taj proces i dalje je vrlo otežan, ne samo zbog upornog odbijanja proizvođača da se udružuju nego i zbog vrlo komplicirane, spore i tvrde administrativne podrške koju proizvođači moraju proći da bi realizirali priznavanje Proizvođačke organizacije, a onda i osigurali sredstva koja su nužna da bi proveli svoje poslovne planove. Ministarstvo poljoprivrede planira utrošiti sredstava za Uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, kako bi povezalo ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava kroz Proizvođačke organizacije. Izgradnjom logističke infrastrukture kroz PO bi se trebalo potaknuti udruživanje, suradnju, razmjenu iskustava i znanja. Da bi to bilo izvedivo potrebno je napraviti daleko snažniji akcijski plan za pokretanje projekta za udruživanje poljoprivrednih proizvođača u PO. Sada samo postupak priznavanja PO, u okviru Ministarstva poljoprivrede traje nekoliko mjeseci pa i do godinu dana. Natječaj za odobravanja sredstava za rad PO iz Programa ruralnog razvoja nije bio raspisan duže od godinu dana, a na njega se prijavilo samo nekoliko PO koje imaju Poslovni plan koji može udovoljiti zahtjevima iz Natječaja. Sve to je za sada nedovolj54

Suvremena trgovina 4(46)

no efikasno da bi ova mjera mogla dati željene rezultate. Poljoprivredno zemljište ključni resurs Još jedan ključ za stvaranje održive poljoprivrede za sljedeću generaciju poljoprivrednika je prevladavanje glavne prepreke – pristupa zemljištu. Postupci komasacije i kontinuirano praćenje poljoprivrednog zemljišta preduvjet su za primjenu suvremene poljoprivredne proizvodnje, izgradnju infrastrukture za navodnjavanje, poboljšanje produktivnosti i konačno povećanje konkurentnosti. Za ovu namjenu je planirano 263 milijuna kuna kojom bi se provela komasacija na 18.000 ha poljoprivrednih površina. Planom je predviđeno i donošenje novog zakona o komasaciji. Komasacija je hrvatskoj poljoprivredi nužna i na to se upozorava već desetljećima. Sve EU zemlje pa i zemlje u okruženju kontinuirano provode komasaciju. Tijekom 2015. donesen je novi Zakon o komasaciji po kojem nije izvršen niti jedan pilot projekt koji je bio predviđen kako bi se utvrdilo na kakve će se prepreke naići u postupku i što u propisima treba mijenjati. Troškovi komasacijskih operacija su vrlo visoki i procjenjuju se na preko 1.500 eura po hektaru za provođenje prioritetnog plana. Komasacijom bi u RH bilo potrebno obuhvatiti gotovo 100.000 ha tako da ukupne troškove procjenjujemo na 150 milijuna eura ili 25 milijuna eura godišnje. S planiranim sredstvima i rokovima uz donošenje novog Zakona o komasaciji, učinak ovih sredstava će biti vrlo ograničen, a veliko je pitanje hoćemo li u zadanom razdoblju ovaj složeni projekt uopće biti u stanju pokrenuti. Digitalna transformacija Za mjeru Digitalne transformacije poljoprivrede predviđena su sred-

stava u iznosu 77 milijuna kuna koja su uglavnom usmjerena prema javnom sektoru. Kao glavne aktivnosti se navode uspostavljanje Jedinica za provedbu i upravljanje projektima digitalne transformacije u Ministarstvu poljoprivrede, izrada Akcijskog plana digitalne transformacije javnih usluga poljoprivredne administracije, uspostavljenje platforme Pametna poljoprivreda: e-Savjetnik, sustav za centralno upravljanje komunikacijom te Nacionalni katalog poljoprivrednih edukacija, uspostavljanje javnog sustava sljedivosti poljoprivrednih proizvoda. Jasno je da za poljoprivredu i proizvodnju te otklanjanje strukturnih nedostataka poljoprivrede, sredstva iz Programa oporavka i otpornosti neće biti odlučujuća i da su mala. Za većinu velikih operacija i ključan investicijski ciklus važna su sredstava EU iz fondova za poljoprivredu koji su vezani uz Zajedničku poljoprivrednu politiku. Sadašnja sredstava iz Plana oporavka, ako sve ostane kako je predloženo, doprinijeti će djelomičnom jačanju konkurentnosti naše poljoprivrede i proizvodnje hrane. No da bi se to ostvarilo potrebna je snažna podrška poljoprivredne administracije ali i drugih ministarstva te JLS/JRS kako bi se ovi vrlo složeni postupci mogli provesti u zadanim rokovima. Naime, puno puta do sada Hrvatska poljoprivreda je imala ambiciozne projekte i planove, ali je sve palo u realizaciji – ili smo se zapetljali u administrativne prepreke ili su sredstva uložena na krivi način, pa smo u konačnici ostali bez stvarnih rezultata. Najbolje se to vidi ako se malo prouči Strategija navodnjavanja koja se provodi dugi niz godina i ne donosi rezultate iako je potrošeno već mnogo novca. Isto tako, što se tiče državne poljoprivredne zemlje i okrupnjavanja dovoljno je reći da smo donijeli 18 zakona, a niti jedST na operacija nije dovršena.

27. Kongres CROMAR-a (Hrvatske udruge za marketing):

Neka maske padnu – novi potrošač u fokusu poslovanja i istraživanja

ako je ranije najavljeno, 27. kongres CROMAR-a (Hrvatske udruge za marketing) odražava se u Osijeku, 22. – 24. 9. 2021. Domaćin skupa je Ekonomski fakultet u Osijeku, a organizatori su, uz Fakultet, CROMAR i HAZU - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. Na skupu će biti prezentirano 27 radova iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske te se očekuje četrdesetak sudionika. Kongres sponzorira časopis Suvremena trgovina, a donira Erste & Steiermarkische banka. S obzirom da se kongres održava svake dvije godine, zanimljivo je razmotriti i pratiti razvoj i fokus znanstvenog interesa u sferi marketinga. Ove godine i sama tema kongresa sugerira da živimo u neobičnim vremenima koja značajno

utječu na tržište i potrošače. Stoga je logično da nekolicina radova analizira utjecaj pandemije Covid-19 na ponašanje potrošača, te aktivnosti pojedinih industrija, primjerice turizma, korištenje medija, kao i karakteristike javne komunikacije u ovom kontekstu. Nadalje, kao i na prošlom kongresu održanom u Zagrebu 2019. godine, nastavlja se trend rasta istraživačkog interesa u području digitalnog marketinga u pojedinim industrijama, iz perspektive ponašanja potrošača kao i analize novih digitalnih tehnologija koje se primijenjuju u marketingu i njihova utjecaja na potrošače. Nekolicina radova posvećena je marketingu usluga – obrazovnih, bankarskih, turističkih i drugih iz

perspektive ponuđača i potrošača. Nadalje, i ove godine zastupljeno je nekoliko radova interdisciplinarne prirode koji povezuju marketing s drugim znanstvenim područjima – psihologijom, sociologijom, semantikom, održivim razvojem, financijama, poduzetništvom i drugima. Osim znanstvenog dijela kongresa, posebna pažnja posvećena je budućim marketingašima, gdje je povjerenstvo odabralo najboje studentske projekte, završne i diplomske radove koji će biti prezentirani na kongresu i nagrađeni posebnim priznanjem. Svi radovi bit će objavljeni u zborniku, a pet najboljih radova u Ekonomskom vjesiku, znanstvenom časopisu Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Osijek, 22. – 24. 9. 2021.

u žarištu

Oporavak potražnje potrošača i trajni učinci COVID-19 priredio: Ante Gavranović

Prema ozbiljnim analizama, pandemijska ponašanja potrošača vjerojatno će se odraziti na šest ključnih aspekata potrošačkog života.

otrošačka potrošnja, glavni izvor ekonomske aktivnosti, srušila se kad je prvi val pandemije zahvatio zemlje početkom 2020. Odjednom su potrošači bili prisiljeni promijeniti ponašanje, tvrtke transformirati poslovne modele, a vlade prilagoditi propise. I kao što je koronavirus na različite načine utjecao na regije i pojedince, i ekonomski utjecaj bio je vrlo neujednačen. Iako postoje razlozi za optimizam u pogledu snažnog oporavka potrošačke potrošnje nakon što se virus COVID-19 suzbije zbog nagomilane potražnje i značajne akumulacije ušteđevine, pandemija će, poput ostalih kriza, ostaviti trajne trago56

Suvremena trgovina 4(46)

ve. Razumijevanje što to znači za ponašanje potrošača i oporavak potrošačke potrošnje – presudan čimbenik za globalni ekonomski oporavak – svakako je u fokusu. y Video Kako je COVID-19 promijenio potražnju potrošača? U našoj analizi ispitujemo potrošačku potrošnju u Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama. Potrošače dijelimo na devet segmenata na temelju dobi i dohotka kako bismo odredili veličinu i oblik oporavka potrošačke potražnje. Zatim, oslanjajući se na dubinsku analizu šest studija slučaja iz sektora koji po-

krivaju gotovo tri četvrtine potrošačke potrošnje i obuhvaćaju širok spektar potrošačkog života, utvrđujemo kako će se razvijati kombinacija potrošačke potražnje i koje će se promjene ponašanja izazvane pandemijom vjerojatno ustaliti. Izuzetna priroda šoka daje razloge za optimizam u oporavku. Za razliku od prethodnih recesija, ova ne uključuje prekomjerni potrošački dug, pucanje mjehurića cijene imovine ili dugoročna kolebanja poslovnog ciklusa. Nagli i duboki pad potrošnje širom Kine, Sjedinjenih Država i zapadne Europe, koji se kretao od 11 do 26 posto u početnim mjesecima pandemije, uglavnom je rezultat smanjenja

osobnih usluga, posebno putovanja, zabave i ugostiteljskih usluga.

Europska makro metodologija

To znači da bi učinkovito uvođenje cjepiva za zaustavljanje pandemije moglo vratiti potražnju potrošača na razinu prije pandemije, potaknuto rastućim povjerenjem potrošača, obuzdanom potražnjom i akumuliranom uštedom. Snažni oporavak potrošnje u Kini, nakon stjecanja kontrole nad virusom COVID-19, još je jedan razlog za optimizam u većini zemalja. No, oporavak će vjerojatno biti neravnomjeran, posebno u Sjedinjenim Državama.

Očekujemo sporiji, ali uravnoteženiji oporavak u Europi, s manje izraženom nejednakošću nego u Sjedinjenim Državama. Kako su kratkoročni programi rada pomogli u zaštiti zaposlenja (iako s kraćim radnim vremenom), veća je šansa da zaposlenici održe posao i izbjegnu pad raspoloživog dohotka 2021. godine. Međutim, postoji neizvjesnost oko toga što bi se moglo dogoditi s radnim mjestima nakon što se povuče državna podrška. Ipak, očekujemo jaču sigurnosnu mrežu (uključujući stabilnije ugovore o radu i opsežniju zaštitu rada) kao i mehanizme za zaštitu segmenata s niskim prihodima koji podržavaju oporavak diskrecijske potrošnje.

Pod pretpostavkom da je pandemija (ipak) stavljena pod kontrolu, očekujemo snažan oporavak u Sjedinjenim Državama, ali nejednak i s varijacijama uzrokovanim prihodovnim i dobnim segmentima. Iako se mnoga kućanstva s višim prihodima financijski pojavljuju uglavnom neozlijeđena, kućanstva s niskim prihodima izgubila su posao ili se suočavaju s neizvjesnošću dohotka, posebno zbog promjena na tržištu rada uzrokovanih digitalizacijom i automatizacijom. Polarizacija potrošnje Kao rezultat toga, polarizacija potrošnje između višeg i nižeg dohotka može se povećati. Očekujemo da će se potrošnja po skupinama sa srednjim i visokim dohotkom vratiti na razinu prije COVID-19 između 2021. i 2022., dok bi potrošnja po skupinama s niskim prihodima mogla pasti ispod razine prije COVID-a nakon što isteknu mjere poticaja. Očekuje se da će se potrošnja pomaknuti prema starijim i bogatijim segmentima, kako zbog rastućeg udjela stanovništva starijeg od 65 godina, tako i zbog sporijeg oporavka nakon pandemije za kohorte s niskim prihodima. Međutim, naglašavamo, to uvelike ovisi o tome koliko se brzo rizici po zdravlje smanjuju cijepljenjem i pružaju li vlade daljnju ekonomsku potporu.

S druge strane, potrošači s visokim dohotkom nisu doživjeli tako velik porast štednje kao u Sjedinjenim Državama, a pad potrošnje bio je ozbiljniji u Europi. Kao rezultat toga, kućanstva s visokim dohotkom možda neće ubrzati svoju potrošnju tako brzo kao u Sjedinjenim Državama, u skladu s prošlim oporavcima, uključujući i onaj nakon velike recesije. Zbog povećane ekonomske nesigurnosti, očekuje se da će stope štednje ostati malo povišene nakon pandemije, što je obrazac uočen nakon prošlih padova. Ali postoje razlike u zemljama: Njemačka, koja je u početku imala najučinkovitiji odgovor na COVID-19 (i zdravstveni i ekonomski) i snažno tržište rada u uslužnom i industrijskom sektoru, može se prvo oporaviti, a slijede Francuska i Velika Britanija. Međutim, Ujedinjeno Kraljevstvo ima priliku otvoriti se prije i brže se oporaviti, čemu je pomogla kampanja cijepljenja, koja je početkom 2021. bila najbrža u Europi. Tri ključna čimbenika Jednom kada se virus stavi pod kontrolu i započne ponovno otva-

ranje, očekujemo tri čimbenika koji će odrediti snagu i održivost oporavka potrošačke potražnje: • spremnost potrošnje u kućanstvima s visokim prihodima, • ograničenja prihoda na kohorte s niskim prihodima i • što će se događati sa štednjom. Ono što kućanstva sa srednjim i visokim dohotkom rade sa svojom akumuliranom ušteđevinom (preko 1,6 trilijuna USD više ušteđevine u Sjedinjenim Državama 2020. i oko 400 milijardi USD u Zapadnoj Europi) nakon pandemije – troše, drže, ulažu ili vraćaju dug – imat će utjecaj na oporavak potrošnje. Ulaganja u nekretnine ili drugu dugoročnu imovinu nemaju velik izravni multiplikacijski učinak, a ukupnoj potrošnji mogu biti potrebne godine za povratak na stare pozicije. Pandemija će ostaviti trajne tragove na ponašanju potrošača Dugogodišnje potrošačke navike – više novca utrošenog na usluge, veće digitalno usvajanje i više vremena i novca provedenog izvan kuće – prekinuti su, ubrzani ili poništeni tijekom pandemije. Da bismo utvrdili hoće li se ponašanja uzrokovana pandemijom vjerojatno zadržati, ispitali smo šest pomaka potrošnje koji pokrivaju širok spektar potrošačkog života i potječu iz sektora koji pokrivaju gotovo tri četvrtine potrošačke potrošnje. To uključuje ubrzanje kupovine enamirnica, nagli pad zabave uživo, pojavu kućnog gniježđenja (tj. trošenja na predmete kao što su kućne teretane, dvorišta i vrtovi i opremu za igre), smanjenje putničkih putovanja zrakoplovom, prelazak na učenje na daljinu i povećanje broja virtualnih zdravstvenih posjeta. Fokusirajući se na razdoblje 2020. do 2024., utvrdili smo hoće li se svako ponašanje iz studije slučawww.suvremena.hr

u žarištu

ja držati našeg uzorka glavnih gospodarstava. Otkrili smo da će se kupovina e-namirnica, virtualne posjete zdravstvenoj zaštiti i gniježđenje kod kuće vjerojatno zadržati, dok će se daljinsko učenje, smanjenje slobodnog zračnog putovanja i smanjenje zabave uživo vjerojatno vratiti bliže pretpandemijskim obrascima. U studijama McKinseya izdvojila su se dva dosljedna uzorka. Prvo, pandemija COVID-19 ubrzala je digitalno usvajanje, posebno u kupnji prehrambenih proizvoda i zdravstvenoj zaštiti, a očekuje se da će se to nastaviti. Drugo, pandemija i zaključavanja preokrenuli su dugogodišnji trend opadanja novca i vremena provedenog kod kuće, što je dovelo do „gniježđenja doma“. Očekujemo da će se ovo ponašanje zadržati, jer će neki dijelovi kućanstava s visokim dohotkom radije raditi od kuće do neke mjere nakon što pandemija i kućanstva s niskim prihodima zadrže jeftine alternative kod kuće, poput digitalne zabave. Istodobno, očekujemo da će se mnoga druga ponašanja koja je pandemija prekinula putovanje zrakoplovom u slobodno vrijeme, osobno obrazovanje i osobna blagovaonica – nastaviti s oporavkom, iako potencijalno s izmjenama iz iskustva pandemije. Potrošnja i održivost u postpandemijskom svijetu Postoje i druge promjene u ponašanju koje nismo pokrivali u našim studijama slučaja: održivost je jedna; drugi je povećani fokus na zdravlju. Mislimo da bi praćenje čimbenika 'ljepljivosti' – ponašanje potrošača, kao i ponude tvrt58

Suvremena trgovina 4(46)

ki i uloga vlade – moglo pomoći u predviđanju prirode dugoročnih promjena u ponašanju koje bismo trebali očekivati. U oba će slučaja, međutim, vjerojatnost da potrošači stvarno podržavaju ove izbore, kritično ovisiti o odabiru proizvoda i cijenama koje tvrtke nude, kao i regulatornim poticajima, kako za tvrtke tako i za pojedince, da pređu na održiviju ili zdraviju robu, usluge i ponašanja. Važno je naglasiti da će djelovanje poduzeća i vlade također velikim dijelom utjecati na određivanje ponašanja potrošača. Istraživanje oporavka potrošačke potražnje Pandemija je pogoršala konkurentni krajolik u mnogim industrijama. Promjena uzoraka potrošnje posebno je dovela do promjena u tržišnom udjelu i otvorila mogućnost novih sudionika. Mnoge su tvrtke prisiljene ubrzati ulaganja u e-trgovinu i proširiti svoje mogućnosti, na primjer u vezi s isporukom robe. Posljedice tih pomaka osjetit će se neko vrijeme i nastavit će oblikovati potrošački izbor dugo nakon što pandemija završi. Temeljno je pitanje hoće li se potrošnja potrošača vratiti nakon pandemije? U drugim primjerima, šire prihvaćanje posla od kuće smanjilo je potražnju za poslovnim zračnim putovanjima, a neke procjene ukazuju da bi pad od 20 ili više posto mogao biti trajan, a to će imati utjecaja na rute i letove dostupne putnicima u slobodno vrijeme. U zabavi, gdje je globalni prihod od blagajni u 2020. godini iznosio samo 20 do 35 posto od 2019., očekujemo trajni pad potražnje za kinima, zbog velike vjerojatnosti trajnog zatvaranja kazališta i prelaska filmskih studija na digitalne kanale. Kao i u prošlim krizama, državni propisi mogu imati značajan utjecaj na snagu i oblik oporavka potrošačke potražnje. Vladini poticaji i financiranje također pomažu u oblikova-

nju ponašanja potrošača. Primjerice, u Francuskoj je vlada 2020. godine uvela program poznat pod nazivom „MaPrimeRenov“, koji je ponudio do 20.000 eura po domaćinstvu za osnovne obnove, potičući gniježđenje domova. Tvrtke i vlade suočit će se s izazovima neravnomjernog oporavka potražnje potrošača i trajnih učinaka pandemije Uzimanje u obzir nejednakog ekonomskog utjecaja i čitavog niza čimbenika, „ljepljivosti“ mogu dovesti do sasvim različitih ishoda između tržišta i kategorija proizvoda, a tvrtke i vlade koje mogu predvidjeti izazove i prilike mogu u velikoj mjeri oblikovati put oporavka, a ne jednostavno čekati da vidimo ishod. Da bi se pripremile, tvrtke bi mogle utvrditi kako će segmentirana stopa oporavka, različiti stupnjevi ljepljivosti ponašanja potrošača uvedeni tijekom COVID-19, te nove inovacije, promjene u poslovnim modelima i preoblikovani konkurentski krajolik utjecati na njihove proizvode i usluge. Vlade će se suočiti s mnogim izazovima – posebno s pronalaženjem prave ravnoteže makroekonomskih politika za potporu oporavku potrošačke potražnje, prilagođavanjem propisa na potrošačkim tržištima kako bi išle u korak s tekućim promjenama i rješavanjem trajnih obilježja pandemije, posebno nejednakosti. Na razini lokalne vlasti u Sjedinjenim Državama i zapadnoj Europi, premještanje pandemije na povećano vrijeme provedeno kod kuće i povećano oslanjanje na e-trgovinu, imat će, među ostalim, implikacije na gradove, države i regije, posebno na održivost komercijalnih okruženja, pružanje javnih usluga poput javnog prijevoza i rastuće siST romaštvo i beskućništvo.

In memoriam Josip Šintić, prof. psih. (1943. - 2021.) je tvrtku STUDIO ŠINTIĆ d.o.o. za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja. Predavao je na FENu na poslijediplomskom studiju iz marketinga, na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Psihologija potrošača), te na brojnim seminarima i stručnim skupovima.

edavno nas je napustio uvaženi marketinški stručnjak i dugogodišnji član Uredništva Suvremene trgovine Josip Šintić, naš Joža. Izgubili smo vrsnog stručnjaka i dragog suradnika, a napose dobrog čovjeka. Rođen je 14. IX. 1943. u Slavonskom Brodu. Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1968., te apsolvirao na postdiplomskom studiju, 1972., a 1978. završio „Međunarodni studij rukovođenja u marketingu“ na Internacionalnom marketinškom institutu (I.M.I.) u Cambridgeu, SAD. Bio je tajnik i potpredsjednik Hrvatskog psihološkog društva, član ESOMAR-a, HOZ-a (Hrvatski oglasni zbor). Od 1970. – 1971. istraživačpropagandist u Agenciji za marketing, Vjesnik, a od 1971. – 1991. voditelj Odjela za istraživanje tržišta marketinške agencije OZEHA, te od 1991.-2000. voditelj ispitivanja javnog mnijenja i strateškog planiranja njegovanja odnosa s javnošću MUP-a RH. 2000. godine osnovao

Kroz cijeli svoj život i poslovnu karijeru osnovni kredo i imperativ mu je bio primjena znanstvenih i stručnih saznanja, osobito psihologije, sociologije i drugih relevantnih znanosti, te primjena rezultata istraživanja provedenih znanstvenom metodologijom, u kreiranju marketinške strategije i oglašivačkih kampanja. Drugim riječima, provođenjem dvosmjernog komuniciranja s potrošačima. U Agenciji za marketing Vjesnik naš Joža je radio na provedbi više istraživanja i testiranja oglasa, a glavni istraživački posao bio je obimnije motivaciono istraživanje tržišta „URADI SAM“. Krajem svibnja 1971. prelazi u OZEHA gdje razvija izuzetnu aktivnost u okviru Marketinškog odjela. Bio je to kreativan timski rad stručnjaka raznih profila: marketinški stručnjak, medija planer, kreativni direktor, art direktor, istraživač (direktor istraživanja). Projektiranju oglasnih kampanja, nakon provedenog brifinga s klijentom, pristupalo se provedbom istraživanja tržišta. Odjel je od 1971. do 1991. realizirao oko 300 istraživačkih projekata, na kojima se temeljilo strateško planiranje tržišnih komunikacija za oglašivače-klijente OZEHA.

Na osnovi provedbe odgovarajućih istraživanja u Ozehi su donošene odluke o PROMOTIVNOJ strategiji oglasne kampanje (“ŠTO REĆI“), o KREATIVNOJ taktici („KAKO REĆI“), a također i o MEDIJSKOJ strategiji („GDJE REĆI“) te „KAKO ČESTO i KADA REĆI“, odnosno koliko intenzivno komunicirati s potencijalnim potrošačima, što je pitanje veličine BUDŽETA („KOLIKO POTROŠTI, tj. ULOŽITI“ u oglasnu kampanju). Daleko najveći broj provedenih istraživanja odnosio se na utvrđivanje PROMOTIVNE STRATEGIJE, provedbom tzv. motivacijskih istraživanja, primjenom osobnih intervjua raznih stupnjeva strukturiranosti, kao i projektivnih psihologijskih tehnika, kojima se utvrđivala motivacija potrošnje određenog proizvoda i utvrđivao imidž postojećih marki proizvoda (brandova). Svrha takvog pristupa bilo je to što se tako može na znanstveni eksperimentalni način dokazati djelotvornost oglašavanja, ali i uspješnost cjelovitog marketinškog pristupa lansiranja na tržište novih marki (brandova). Dobitnik je više priznanja za kreiranje tržišnih komunikacija, kao i priznanja HOZ-a. Autor više od 300 istraživačkih studija, objavljenih stručnih članaka u domaćoj i inozemnoj stručnoj periodici iz područja istraživanja tržišta, mjerenja djelotvornosti promidžbe, marketinga, psihologije potrošača i kreativnosti, kreiranja i testiranja imena brandova te istraživanja javnog mnijenja i povijesti oglašavanja. Počivao u miru!

www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Industrija fleksibilne ambalaže u postpandemijsko doba

Izazov – uspostava adekvatnog stupnja reciklabilnosti piše: Dorijan Naletina, mag. oec.

Uslijed pandemije došlo je do značajnijeg rasta u online naručivanju prehrambenih proizvoda, a što je utjecalo i na porast ambalaže koja se koristi za transport i očuvanje kvalitete istih. Navedene promjene u najvećoj su mjeri utjecale na segment fleksibilne ambalaže koja se osim s izazovima postpandemijskog doba mora nositi i sa zahtjevima glede uspostave većeg stupnja održivosti njenih proizvoda. Uvod Ukoliko se razmatra konkurentnost europskog gospodarstva, treba istaknuti kako središnji položaj zauzima ambalažna industrija obzirom na njenu važnost u razvoju niza drugih sektora (EUR-Lex, 14.07.2015.). Bitan segment industrije ambalaže predstavlja fleksibilna ambalaža. Kako bi očuvala postojeću poziciju, ova industrija svoj budući razvoj treba temeljiti na učinkovitoj uporabi resursa, istraživanju i razvoju te inovacijama, socijalnom dijalogu, brzini prilagodbe i održivosti (European Economic and Social Committee, 10.12.2014.). Upravo atraktivna ambalaža osigurava prepoznatljivost proizvoda (Pavlović, 05.07.2017.), a fleksibilna ambalaža je najvećim dijelom i tražena zbog toga. Industrija fleksibilne ambalaže, čije proizvode koristimo svakodnevno, kontinuirano raste posljednjih godina, jer razvija jedinstvena rješenja. Pristupačnost i 60

Suvremena trgovina 4(46)

prilagodljivost fleksibilne ambalaže osigurala joj je status adekvatne alternative krutoj ambalaži (Funderburk, 11.05.2020.). Zahvaljajući inovacijama, kontinuiranom razvoju tehnologije te vođenju brige o održivosti, fleksibilno pakiranje omogućilo je brojnim proizvodima veću prikladnost i sigurnost koju pružaju potrošačima (Flexible Packaging Association a, N/A). Pandemija uzrokovana koronavirusom značajno je utjecala na sve segmente društva, pa tako nije zaobišla niti industriju ambalaže. Uslijed pandemije došlo je do značajnijeg rasta u online naručivanju prehrambenih proizvoda, a što je utjecalo i na porast ambalaže koja se koristi za transport i očuvanje kvalitete istih (de Oliveria et al, 2021.). Navedene promjene u najvećoj su mjeri utjecale na segment fleksibilne ambalaže koja se osim s izazovima postpandemijskog doba mora nositi i sa zahtjevima glede uspostave većeg stupnja održivosti njenih proizvoda.

Općenito o industriji fleksibilne ambalaže Važnost fleksibilne ambalaže reflektira se kroz činjenicu da ima veliku ulogu prvenstveno u prehrambenoj, kemijskoj, ali i ostalim granama industrije. Uslijed pandemije uzrokovane koronavirusom promjenile su se u velikoj mjeri navike potrošača, što se posljedično odrazilo i na porast potražnje za proizvodima na tržištu fleksibilne ambalaže. Navedeni proizvodi mogu se koristiti umjesto stakla, limenki i tvrde plastike, a potrošačima omogućuju uštedu prostora poravnavanjem te skladištenjem vrećice kada se ona isprazni. Općenito se više favorizira fleksibilna ambalaža nad nefleksibilnom ambalažom, posebice kada je u pitanju pakiranje prehrambenih proizvoda (Funderburk, 11.05.2020.). Tehnologija i inovacije su stvorile fleksibilnu ambalažu te ju i dalje nastavljaju definirati. Tri su ključne karakteristike koje se vežu uz fleksibilnu ambalažu, a to su: zaštita proizvoda,

praktičnost za potrošače i održivost (Flexible Packaging Association a, N/A). Širok je raspon svrha u našim svakodnevnim životima kojima služi ambalažna industrija, a izdvojiti svakako treba (European Economic and Social Committee, 14.07.2015.): • zaštitu (sprječavanje lomova, kvarenja i zagađenja, produljenje roka trajanja) • promicanje (sastojci proizvoda, obilježja, promidžbene poruke i označavanje) • informiranje (prepoznavanje proizvoda, priprema i upotreba, nutricionistički podaci i podaci o skladištenju, upozorenja, informacije za kontaktiranje, upute za otvaranje, gospodarenje nakon uporabe); • pogodnosti (priprema proizvoda, posluživanje, skladištenje i podaci o porcijama) • uporabu (opskrba potrošača, maloprodajne i prijevozne jedinice) • rukovanje (prijevoz od proizvođača do trgovca na malo, izlaganje na mjestu prodaje) • smanjenje otpada (prerada, ponovna uporaba nus proizvoda, energija za skladištenje i prijevoz). Fleksibilna ambalaža se izdvaja još i po tome što ne opterećuje proizvod dodatnom težinom, predstavlja najtanji oblik zaštite proizvoda,

smanjuje prostor za skladištenje, ali i transportne troškove. Razlikuje se jednoslojna fleksibilna ambalaža koja se sastoji od jednog materijala i višeslojna koja je sastavljena od više materijala pogodnih za fleksibilnu ambalažu. U segmentu fleksibilne ambalaže, treba istaknuti još i polietilensku foliju, koja se primjenjuje kod grupnog pakiranja pića, kao i za časopise i novine, u prehrambenoj industriji (Ambipak magazin, 27.04.2021.). Prednost jednoslojne fleksibilne ambalaže ogleda se u činjenici da je proces recikliranja za nju znatno jednostavniji nego za višeslojnu. Tako proces recikliranja višeslojne fleksibilne ambalaže zahtijeva razdvajanje folija, te stoga govorimo o većem broju faza nego što je to slučaj s procesom recikliranja jednoslojne fleksibilne ambalaže (Swinheart, 12.08.2014.). No, prednost višeslojnog fleksibilnog pakiranja je da je laganije i povoljnije za isporuku od ostalih opcija; održava proizvode svježim i zaštićenim, čime se smanjuje kvarenje, a beskonačno se može prilagoditi i u strukturnom i u grafičkom dizajnu (flairpackaging.com). Upravo radi navedenih prednosti posljednjih je godina sve veći broj vlasnika robnih marki prešao na fleksibilno pakiranje (lankerbags.com). Još od 50-ih godina prošlog stoljeća, industrija fleksibilne ambalaže prednjači u važnim trendovima pakiranja, a temelj za to su joj inovacije (Flexible Packaging Association b, N/A). Ono što predstavlja izazov za industriju fleksibilne ambalaže je uspostava adekvatnog stupnja reciklabilnosti. Stoga poduzeća, u svrhu zaštite životne sredine i sa ciljem smanjenja ambalažnog otpada, nastoje inovirati materijale i postići što veći stupanj reciklabilnosti ambalaže koju proizvode. Zbog toga i svjedočimo kako se sve više ističe kako se ova ambalaža može reciklirati i da je usklađena s održivim razvojem (Ambipak magazin, 27.04.2021.).

Izazovi za industriju fleksibilne ambalaže u postpandemijsko doba U prehrambenom sektoru (pekarnice, restorani, supermaketi) značajno je porastao udjel ambalaže na pojedinim tržištima sukladno propisanim mjerama kako bi se proizvod dodatno zaštitio od moguće kontaminacije virusom COVID-19, odnosno spriječio izravni doticaj kupaca s proizvodom. Najveći izazov s kojim su se proizvođači ambalaže suočili jesu: • nestašica sirovina tijekom prve polovice 2021. godine, • značajni porast cijena transporta (kontejnerski transport iz Azije od kuda se nabavlja glavnina sirovina), • kašnjenje isporuka sirovina i robe prema kupcima te nezapamćeni porast cijena svih ključnih sirovina. Tako je većina svjetskih dobavljača sirovina proglašavala višu silu zbog neizvjesnosti kretanja cijena sirovina, te su se cijene u određenom period mijenjale iz tjedna u tjedan. Navedeno je proizvođačima ambalaže znatno otežalo planiranje kao i utjecaj na pravovremene promjene cijena prema kupcima. Još je uvijek neizvjesna situacija oko budućeg kretanja cijena bez obzira što se rast istih u većini slučajeva zaustavio. Prije svega zbog neizvjesnosti po pitanju kontejnerskog transporta koji bilježi nevjerojatno visoke cijene (prije nekih godinu dana cijena 20 stopnog kontejnera iznosila je do cca 1.500 $, dok se sadašnje cijene kreću između 12.500-15.000 $). Stoga su proizvođači fleksibilne ambalaže suočeni sa situacijom da je naručena sirovina spremna za isporuku, međutim ista i po 2-3 mjeseca čeka na raspoloživost kontejnera kako bi se ukrcala i prevezla kontejnerskim brodom. Posljedica neizvjesnosti je nemogućnost predviđanja da li će se od jeseni www.suvremena.hr

praksa i očekivanja situacija stabilizirati ili ćemo imati nove lockdowne i popratne ekonomske šokove. Značajan rast potražnje za prehrambenim proizvodima te higijenskim potrepštinama, postavio je velike izazove pred industriju fleksibilne ambalaže. Posljedično je to utjecalo na proizvođače fleksibilne ambalaže zato što su prehrambene tvrtke, u nastojanju da što prije popune smanjenje zalihe u skladištima i na policama maloprodajnih trgovina, u vrlo kratkom roku naručile velike količine ambalaže koje su im za tu potrebu bile nužne. Za očekivati je kako će težnja za postignućem održivije ambalaže potaknuti novi val investicija u strojni park, jer trenutni strojevi za konfekcioniranje vrećica te pakerice kod proizvođača proizvoda koji se pakiraju u amabalažu, još uvijek nisu prilagođeni za takve nove materijale koji se drugačije ponašaju na stroju. Proizvodnja s tim novim (reciklabilnim) materijalima na postojećim strojevima uzrokuje značajno povećanje škarta čime se u najboljem slučaju poništava pozitivan efekt reciklabilnih materijala. Tako se, primjerice, prilikom proizvodnje ambalaže koja se sastoji od 2 polietilena (ista vrsta materijala), prilikom stajanja na stroju za pakiranje pojavaljuju problemi rastezanja takve kombinacije materijala uslijed viših temperatura na stroju. Zato prilikom ponovog pokretanja stroja nastaje povećani škart dok se uhvati adekvatan korak prlikom proizvodnje te zadovoljavajuća kvaliteta pakiranja. Strojevi koji se razvijaju za takve vrste materijala imaju bolje hlađenje i drugačije ostale tehničko-tehnološke specifikacije. Biti će neophodno u njih investirati zbog čega je neizbježan investicijski val u nove strojeve kako bi se maksimalno iskoristili efekti novih reciklabilnih rješenja prilikom korištenja fleksibilne ambalaže. Bitno je istaknuti i rok trajanja koji je kod novih (reciklabilnih) mate62

Suvremena trgovina 4(46)

rijala sasvim sigurno kraći u odnosu na dosadašnje standardne kombinacije materijala zbog slabije barijere. Zato treba voditi računa da kraći rok trajanja proizvoda (npr. svježih narezaka) dovodi do povećanja drugih troškova koji opet nepovoljno utječu na okoliš, a neki od tih su: • teže planiranje zaliha i u slučaju pogrešnog planiranja realizirani gubici i otpad, • povećani logistički troškovi prilikom prijevoza proizvoda - nešto što se do sada prevozilo jednom, u istom vremenkom periodu, morati će se prevoziti dva ili više puta što za posljedicu ima dodatni trošak prijevoza i CO2 prilikom transporta. Nužno je poticati i financijski podržati investicije u istraživanje i razvoj reciklabilnih proizvoda fleksibilne ambalaže, kako bi se čim prije omogućila bolja svojstva takve ambalaže po pitanju roka trajanja proizvoda, te kako bi se takvi materijali počeli komercijalno proizvoditi i postali dostupniji na tržištu svim proizvođačima fleksibilne ambalaže. Jedino takvim modelom, koji će omogućiti jednake uvjete i dostupnost za cijelu industriju fleksibilne ambalaže, može se stvoriti željeni pozitivni efekt na okoliš. Izvori 1.

Flexible Packaging Association a (N/A). Advantages of Flexible Packaging (online). Dostupno na: https://www.flexpack.org/advantages (23.08.2021.).

Flexible Packaging Association b (N/A). An overview of The Flexible Packaging Industry. Dostupno na: https://www.flexpack.org/industry-overview (23.08.2021.).

FoodScience &amp; Technology. 5.

The Challenge of Recycling Flexible Packaging (online). Dostupno na: http://www.flairpackaging. com/news/Recyclingchallenge (27.08.2021.).

Swinheart, A. (12.08.2014). Is 100% recyclable packaging possible? Dostupno na: https:// w w w.p ack ag ingdige s t .com / flexible-packaging/100-recyclable-flexible-packaging-possible (13.08.2021.).

European Economic and Social Committee (10.12.2014). Industrial changes in the European packaging sector, Brussels: European Economic and Social Committee. Dostupno na:https://www. eesc.europa.eu/hr/our-work/opinions-information-reports/opinions/industrial-changes-european-packaging-sector (19.08.2021.).

European Economic and Social Committee (10.12.2014). Industrial changes in the European packaging sector, Brussels: European Economic and Social Committee. Dostupno na: https://www.eesc. europa.eu/hr/our-work/opinions- information-reports/opinions/industrial-changes-european-packaging-sector (19.08.2021.).

EUR-Lex (14.07.2015). Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Industrijskim promjenama u europskom ambalažnom sektoru” (samoinicijativno mišljenje), Brussels: European Economic and Social Committee. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF /?uri=CELEX:52014IE0574&from= EN (20.08.2021.).

10. Pavlović, G. (05.07.2017). Ambalaža i dizajn – Aktualno: Ambalaža dizajnira tržište, Jatrgovac. Dostupno na: https://jatrgovac.com/ ambalazaidizajnaktualnoambalazadizajniratrziste/(29.07.2021.).

http://hr.lankerbags.com/news/ flexible-packaging-29228667.html (07.08.2021.).

11. Funderburk, J. (11.05.2020.). The importance of Flexible Pckaging (online). Dostupno na: https:// www.packagingstrategies.com/ articles/95511-the-importance-offlexible-packaging (23.08.2021.).

de Oliveira, W. Q., de Azeredo, H. M. C., Neri-Numa, I. A., Pastore, G. M. (2021). Foodpackaging wastes amid the COVID-19 pandemic: Trends and challenges. Trends in

12. Ambipak magazin (27.04.2021). Fleksibilna ambalaža. Dostupno na: https://ambalazaipakovanje. com/znacaj-fleksibilne-ambalaze/ ST (21.08.2021.).

PRVA

A D E J SR1 U MJESECU

R karticu!

Uz PEVEX PARTNE

10% Minimalno

popusta na sve redovne cijene za PEVEX PARTNER kupce! Pevex poklanja dodatnih 5% popusta na sve standardne uvjete za PEVEX PARTNER kupce! Novi PEVEX PARTNER uvjeti vrijede do kraja 2021. godine.

Pravila PEVEX PARTNER programa provjerite na pevex.hr/partner-kartica

praksa i očekivanja

Kako svladati višekanalni lanac opskrbe? Tvrtke potrošačkih proizvoda i maloprodaje koje žele skočiti u brzu traku moderne kupovine, morat će preispitati svoje poslovanje kako bi savladale sedam gradivnih elemenata učinkovitog višekanalnog opskrbnog lanca.

išekanalna kupovina postala je nova norma za gotovo sve potrošačke proizvode i vjerojatno će tako ostati i u doglednoj budućnosti. Putem višekanalne kupnje potrošači mogu kupovati putem više prodajnih kanala – na mreži putem prijenosnog računala ili telefona, u fizičkim trgovinama od opeke do žbuke ili u veleprodajnim trgovinama – dok imaju koristi od besprijekornog, cjelovitog korisničkog iskustva. Ova nova norma ima važne implikacije na tvrtke koje se bave proizvodima široke potrošnje, kao što su maloprodaje, trgovine mješo64

Suvremena trgovina 4(46)

vitom robom i trgovine robom široke potrošnje. Kako bi preživjele, ove tvrtke moraju prihvatiti izazov pružanja izvrsnog korisničkog iskustva kroz prodajne kanale i u skladu s tim oblikovati svoje opskrbne lance. Međutim, lanci opskrbe većine poduzeća prethodili su višekanalnom modelu, pa slaganje novih zahtjeva na naslijeđenim sustvima može biti teško. Organizacije moraju poduzeti šire transformacije kako bi ispunile rastuća očekivanja potrošača u korisničkom iskustvu, individualizaciji i brzini isporuke, a da pritom drže troškove dostave pod kontrolom.˝Iskustvo u radu s tr-

govinama za široku potrošnju i trgovinama na malo u različitim kategorijama, uključujući namirnice, sugerira da bi se organizacije koje žele savladati izvrsnost višekanalnog opskrbnog lanca trebale usredotočiti na sedam ključnih gradivnih elemenata. Izazov je značajan, ali tvrtke potrošačkih proizvoda koje učinkovito reagiraju na promjenjivo tržišno okruženje, imaju priliku steći prednost u odnosu na svoje kolege. Igrači koji ne naprave ovaj pomak borit će se da ostanu konkurentni. E-trgovina je doživjela procvat i prije pandemije, a kriza COVID-19 povećala je tempo rasta. Taj pomak

ne znači nužno i kraj trgovina 'ciglama i žbukama'. Tvrtke potrošačkih proizvoda koje razmišljaju o budućnosti, koriste svoje trgovine kako bi educirale potrošače o ponudi proizvoda, ojačali pozicioniranje svojih marki i podržali prodaju e-trgovine. Većina tvrtki morat će iz temelja promijeniti svoje opskrbne lance kako bi postigle izvrsnost u višekanalnosti, ali trud će se isplatiti. Prvi i najvažniji gradivni element je strategija opskrbnog lanca usmjerena na kupca. Ovaj blok slijede tri strateška elementa lanca opskrbe - mreža i ekosustav budućnosti, operativni model te digitalizacija i automatizacija procesa kao i tri ključna procesa opskrbnog lanca - planiranje i protok informacija, višekanalno ispunjavanje operacija i ispunjavanje više kanala transporta. Tvrtke potrošačkih proizvoda koje žele savladati višekanalnu izvrsnost trebale bi si postaviti neka ključna pitanja. Strategija lanca opskrbe usmjerena na potrošača Biti uistinu usmjeren na potrošača - zadovoljiti potrebe kupaca na svim kanalima i utemeljiti sve odluke u dubokom razumijevanju potrošača – široko je rasprostranjen cilj, ali ga je teško postići. Uobičajene zamke uključuju neuspjeh u slušanju potrošača i jedinstveni lanac opskrbe, koji dovodi do nedostatka diferencijacije usluga i posljedično do većih troškova. Prvo, tvrtke moraju biti potpuno jasne o tome kojim segmentima potrošača namjeravaju služiti. Većina tvrtki, razumljivo, želi pružiti izvrsnu uslugu svim potencijalnim potrošačima, ali su resursi ograničeni; zato moraju odlučiti koji su potrošački segmenti najvažniji kako bi mogli usredotočiti svoje resurse na najvažnije ciljeve. Nakon što su identificirali svoje ciljne

segmente (idealno kroz međufunkcionalno donošenje odluka), višekanalni igrači moraju smisliti što isporučiti svakom od ovih segmenata. Ova će odluka, pak, odrediti koliko im je segmenata opskrbnog lanca potrebno. Ekosistem mreže i lanca opskrbe budućnosti Prelazak na višekanalni program prisiljava tvrtke potrošačkih proizvoda na preispitivanje ekosustava lanca opskrbe u kojem djeluju. Igrači moraju odabrati pravu kombinaciju distribucijskih centara, novih tipova čvorova i partnera za isporuku njihove aspiracije prema potrošačkim uslugama unutar svakog kanala. Ekosustav opskrbnog lanca trebao bi biti suradnja koja uključuje sve dionike, od dobavljača do potrošača. Tvrtke su u mogućnosti ispuniti stalno promjenjive zahtjeve potrošača ako se informacije dijele po cijelom lancu vrijednosti i ako se sva umrežena imovina i sposobnosti u potpunosti iskoriste. Suradnja je također veliki pokretač inovacija. Na primjer, očekivanja potrošača primorala su tvrtke potrošačkih proizvoda da pređu s jednostavnog slanja proizvoda iz skladišta ili distribucijskog centra na inovativnije mogućnosti, poput isporuke izravno iz proizvodnih pogona ili trgovina. Još jedan primjer inovacije koju vode partneri u maloprodaji je „dijeljenje zaliha“, koji su pokrenuli Adidas i Zalando, europska platforma za e-trgovinu. Dvije su tvrtke usvojile model partnerstva koji uključuje zajednički skup proizvoda; ako određeni proizvod tvrtke Adidas nije dostupan u Zalandu, potrošač se automatski preusmjerava na web mjesto Adidas. Alternativno, Zalando može isporučiti proizvode naručene na web stranici Adidas kako bi se skratilo vrijeme isporuke.

Planiranje i protok informacija Prelazak na višekanalni sustav uključuje povećanje operativne složenosti; te operacije uključuju više kanala prodaje, više mrežnih čvorova i decentralizirani inventar. U međuvremenu, kupci očekuju da će moći pristupiti pravim proizvodima na pravim mjestima i u stvarnom vremenu. Stoga višekanalne operacije zahtijevaju pažljivo planiranje, što zahtijeva značajne promjene u tri ključna elementa: • Predviđanje treba vršiti prema tržištu i grupi proizvoda, a zatim raščlaniti na razini kanala. Ukupna prognoza, na primjer, predviđala bi ukupnu količinu sportske obuće koja će se prodavati u Londonu. Taj bi se ukupni broj zatim razvrstao u sportsku obuću koju tvrtka očekuje da će prodavati u trgovinama, putem e-trgovine i drugim kanalima. Konačno, prognoza mora uzeti u obzir višekanalne učinke, poput kanibalizacije među kanalima; na primjer, kupci koji imaju veliko iskustvo u e-trgovini mogu prestati kupovati artikle u trgovinama. • Inventar ne smije biti posvećen jednom kanalu; tvrtke bi trebale imati višekanalne bazene inventara. Algoritmi - koji bi trebali uzeti u obzir faktore kao što su potražnja za predviđenim, točnost prošlih predviđanja, vrijeme isporuke i pouzdanost vremena izvođenja - trebali bi definirati optimalne razine zaliha na svakom čvoru u opskrbnom lancu, uključujući u DC-ima i trgovinama te s partnerima. Tada bi trebalo aktivno upravljati razinama zaliha kako bi se povećala dostupnost među kanalima i optimizirao protok novca. Potrošači bi trebali imati uvid u inventar u stvarnom vremenu, a narudžbe se trebaju učinkovito ispunjavati kroz stalno optimiziranu raspodjelu po svim kanalima i lokacijama. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja ne postoji jedinstveni pristup davanju prioriteta. Međutim, pristup „puzi, hodaj, trči“ može biti učinkovit način da se krene, a zatim i dovrši višekanalno putovanje

• Protok informacija trebao bi biti besprijekoran među funkcijama, kanalima i sustavima. Igrači koji teže doista višekanalnom opskrbnom lancu moraju u potpunosti digitalizirati procese i alate za višekanalno planiranje, ali mogu izabrati hoće li to započeti na jednom kanalu ili će istovremeno digitalizirati i preći na višekanalni lanac opskrbe. Digitalizacija i automatizacija procesa Tehnologija i učinkovite strategije podataka i analize koje uključuju prave partnere, ključni su pokretači višekanalnog lanca opskrbe. Dionici moraju osigurati potreban softver i alate za prikupljanje potrebnih podataka i, što je najvažnije, da ih dobro iskoriste. Rastuća očekivanja potrošača tjeraju tvrtke na digitalizaciju i automatizaciju. Potražnja za isporukom istog ili sljedećeg dana raste, na primjer, kada se u isto vrijeme narudžbe povećavaju i u količini i u složenosti. Kako bi ispunile ta očekivanja, organizacijama su potrebni procesi upravljanja narudžbama s visokim stupnjem automatizacije i digitalizacije kroz prikupljanje narudžbi i nabavku. Digitalizacija i automatizacija također su potrebni kako bi se omogućila potrebna trenutna ažuriranja statusa narudžbe. 66

Suvremena trgovina 4(46)

Rastuća očekivanja potrošača tjeraju tvrtke u digitalizaciju i automatizaciju Besprijekorna integracija sustava i alata za planiranje preko kanala, također je ključna, kako za ispunjenje očekivanja potrošača, tako i za olakšavanje upravljanja i donošenja odluka. Za potrošače je višekanalna integracija sustava ključna za pružanje informacija u stvarnom vremenu o dostupnosti proizvoda i rokovima isporuke. Za tvrtke, učinkovito međukanalno odlučivanje zahtijeva integraciju alata za planiranje sa mogućnostima simulacije u stvarnom vremenu, posebno u situacijama oskudice. Provedba strategija digitalizacije i automatizacije mora biti cjelovita. Odvojeno vođene inicijative često čine manje od zbroja njihovih dijelova i nisu dovoljne za pružanje potrebne promjene koraka u uslugama za korisnike. No, jednako je važno zapamtiti da jednostavno dodavanje pametne analitike i automatizacije neće biti dovoljno – potpuno redizajniran operativni model neophodan je za provođenje ovih promjena i postizanje višekanalne izvrsnosti. Započinjanje višekanalnog putovanja Ovladavanje višekanalnim sustavom kako bi postao najbolji igrač u klasi, očito je značajan pothvat i

Cilj nadobudnih višekanalnih igrača – onih u fazi „puzanja“ na putovanju – trebao bi biti usklađivanje osnova. Iznad svega, ključno je definirati ponudu konkurentnih usluga u vezi s višekanalnim putovanjem; tvrtke moraju biti jasne o ključnim pitanjima, kao što su koje usluge ponuditi i njihovim ključnim faktorima razlikovanja. Nakon što igrači savladaju osnove, trebali bi se preusmjeriti na usvajanje najboljih praksi višekanalnih sustava, a zatim – na kraju – na razvoj osebujnih višekanalnih ponuda. Na kraju ovog procesa, operativni model će neometano raditi na usklađivanju poticaja i ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) kako bi se pobijedila konkurencija. Ovaj pristup osigurava da su različiti kanali komplementarni, što je pokretačko načelo višekanalnosti. Tvrtke potrošačkih proizvoda koje žele definirati polazište za svoju višekanalnu transformaciju trebat će strukturiranu procjenu zrelosti za svaki od sedam gradivnih blokova. Ova će procjena također biti od pomoći u definiranju mape puta i razvoju inicijativa koje se bave područjima s potencijalom dodavanja najveće vrijednosti. Posljednji korak prije implementacije mape puta je razvoj učinkovitog modela upravljanja i snažne priče o promjenama. Tvrtke koje žele pružiti sjajno potrošačko iskustvo kroz više prodajnih kanala morat će sveobuhvatno preispitati mnoge svoje tradicionalne pristupe lancu opskrbe, osobito u doba gospodarske nesigurnosti. Izazov je velik, ali i prilika - tvrtke koje dobiju sedam gradivnih elemenata višekanalnog prava povećat će svoju bazu potrošača i izgraditi uvjerljivu, dugoročnu konkurentsku prednost. Prema studiji Kinsey & Company priredio A.G.

Nikole Tesle 18, Križevci (sjedište tvrtke)

Tvrtka KTC posluje na hrvatskom tržištu 29 godina. U sastavu tvrtke posluje 27 supermarketa i niz specijaliziranih prodavaonica, 21 poljoljekarne, 14 benzinskih postaja, 20 restorana i niz specijaliziran ugostiteljskih objekata. Na Jadranu posluju dva hotela u Baškoj Vodi, jedan u Makarskoj, te apartmani na Rabu.

TRGOVAČKA MREŽA

POLJOLJEKARNE

BENZINSKE POSTAJE

UGOSTITELJSTVO

TURIZAM

praksa i očekivanja

Društveno odgovorno poslovanje za vrijeme COVID-19 – maloprodajna poduzeća piše: Ružica Stanić, mag. oec. Ekonomski fakultet u Osijeku

ešto više od godinu dana gospodarstvo cijelog svijeta se još uvijek svakodnevno susreće s izazovima pandemije uzrokovane virusom Covid-19. U Republici Hrvatskoj se od samog početka na prvo mjesto stavilo zdravlje svakog pojedinca, te su sukladno tome i prema preporukama nadležnih tijela, mnoge organizacije prilagodile svoj način poslovanja. Mnoge djelatnosti poput ugostiteljstva, kulturnih, uslužnih i određenih prodajnih djelatnosti, sportskih i rekreacijskih centara od početka krize suočile su se s padom prometa zbog ograničavanja rada ili pak privremene obustave rada. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku najveći pad prometa u Hrvatskoj tijekom ožujka prošle godine zabilježen je u sektoru trgovine na malo i to najviše u prodaji tekstila, odjeće i obuće, ponajprije zbog otežanog protoka robe i manjka zaliha radi obustave ili smanjene proizvodnje. Ove godine, unatoč daljnjem prisustvu epidemije, blaže mjere su, kao što je vidljivo, ipak rezultirale značajnim rastom prometa. U proljetnim mjesecima prošle godine u Hrvatskoj su trgovine i trgovački centri, kao i mnoge druge djelatnosti zbog epidemiološke si68

Suvremena trgovina 4(46)

tuacije bili i privremeno zatvoreni. No kako bi se što bolje prilagodile novonastaloj situaciji, mnoge trgovačke djelatnosti s većim brojem zaposlenika usvojile su rad u smjenama po timovima, trgovine su primjenjivale skraćeno radno vrijeme i koristile su pauze za dezinfekciju prostora, a sve u svrhu smanjenja širenja zaraze i očuvanja zdravlja svojih djelatnika. Upravo naglasak na brigu za zdravlje i sigurnost svojih zaposlenika, ali i očuvanje i održivosti njihovih radnih mjesta, kao i održavanje razina plaće i motivacije zaposlenika u vrijeme krize nastale zbog koronavirusa bilo je u središtu poslovanja onih organizacija koje posluju na društveno odgovoran način. Takve organizacije u svoje poslovanje integriraju područja koja su usmjerena na zadovoljstvo i sigurnost djelatnika na radnom mjestu, rad na njihovom osobnom i profesionalnom razvoju, one potiču osnaživanje djelatnika, te su orijentirane na učinkovito korištenje resursa i energije. Osim toga, jednako važan aspekt kojim se bave je briga za zajednicu i društvo u kojoj djeluju, gdje preuzimaju socijalnu odgovornost i pomažu doprinijeti poboljšanju lokalne sredine. Velike korporacije svjesne su kako je njihov način rada pod povećalom medija i okoline, te im je svaka-

ko važno da budu prepoznati kao dobar poslovni primjer u okolini u kojoj djeluju. Kroz primjenu takvog načina rada organizacije stječu lojalne kupce koji prepoznaju i cijene organizacijske vrijednosti, te upravo to omogućuje organizacijama prepoznatljivost i pozicioniranje na lokalnom i globalnom tržištu. Za vrijeme covid krize mnoga društveno odgovorna poduzeća vođena filantropijom, usmjerila su svoje akcije u vidu organiziranja raznih humanitarnih pomoći i donacija kako bi pomogle lokalnim zajednicama, te su na taj način doprinijeli smanjenju negativnog utjecaja pandemije na društvo u cjelini. Takve organizacije su svjesne kako svojom veličinom mogu utjecati na društvo u kojemu djeluju i doprinijeti njegovom poboljšanju.

Izvor: Državni zavod za statistiku, trgovina na malo u 2021. (ožujak)

Slika 1. Nominalne stope promjene maloprodaje po trgovačkim strukama u ožujku 2021.

U Hrvatskoj su se od početka pandemije mnoga poduzeća iz različitih sektora uključila u razne projekte kako bi pomogla drugim organizacijama kojima je to bilo najpotrebnije. Iako su u samim početcima nastajanja krize bila najviše pogođena, mnoga poduzeća koja se bave prodajom tekstila pomogla su u sprječavanju širenja zaraze sa bolesti Covid-19. Tako je na primjer krajem ožujka prošle godine Calzedonia Croatia d.o.o. prenamijenila neka od svojih postrojenja te kupila dodatne strojeve kako bi pomogla u izradi medicinskih maski i zaštitnih odijela na području Hrvatske. Također, u istom tom razdoblju varaždinska tvrtka Varteks donirala je oko 70.000 zaštitnih maski iz vlastite proizvodnje Stožeru civilne zaštite i Ministarstvu unutarnjih poslova. Kao i mnoge druge kompanije koje su u suradnji sa Crvenim križem organizirale razne akcije za prikupljanje sredstava najpotrebitijima, Decathlon je organizirao humanitarni sportski izazov. Prikupljena sredstva bila su namijenjena za kupnju namirnica

i lijekova za građane slabijeg imovinskog stanja, te starijima i nemoćnima. Spomenuta sportska kompanija je i prije nastanka pandemije bila uključena u brojne projekte, te je već od ranije prepoznata kao društveno odgovorno poduzeće koje svojim radom doprinosi poboljšanju zajednice u kojoj djeluje. Tako je početkom 2020. godine Decathlon započeo sa projektom „Novi proizvod - vrećice za kupovinu“ u suradnji sa tvrtkom iz Čakovca Humana Nova koja zapošljava osobe sa invaliditetom. Suradnja se zasniva na tome da iz Decathlonovih poslovnica šalje otpisani i oštećeni materijal u Humana Novu kojega oni dalje prerađuju te od njega šivaju nove vrećice za kupovinu. Iste te vrećice je moguće pronaći na policama u pojedinim Decathlon poslovnicama na području Hrvatske, a prihod od prodaje ide u humanitarne svrhe. Jedan od najpoznatijih projekata je bio onaj pod nazivom „Zapošljavanje osoba s invaliditetom“ čija je svrha bila omogućiti rad i zaposliti osobe s Down sindromom. Također, neki zaposlenici

su položili tečaj znakovnog jezika kako bi bili spremni prilikom zapošljavanja osoba koje imaju poteškoće sa sluhom. U poslovnicama u Zagrebu postoje i osobni asistenti koji osobama s posebnim potrebama nude pomoć pri kupovini. Decathlon također tijekom godine izdvaja značajna novčana sredstva u vidu sponzorstava i donacija kako bi potpomogao i podržao rad mnogih udruga i organizacija. Može se reći kako je društveno odgovorno poslovanje danas postalo sve češća praksa mnogih organizacija, koje nisu orijentirane samo na profit i zaradu nego u svoju misiju i viziju ugrađuju komponente društvene odgovornosti. Od početka pandemije u Hrvatskoj mnoga poduzeća unatoč padu prometa pokazala su socijalnu osjetljivost i solidarnost, te izdvajaju značajna sredstva kako bi pomogli najpotrebitijima, ali i suzbili daljnje širenje zaraze. Literatura 1. https://www.dzs.hr/Hrv/Covid-19/ ST trgovina_3_21.html www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Navike plaćanja u Hrvatskoj pod utjecajem pandemije korona virusa piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

Potrošači su uslijed ograničenja kretanja i rada pojedinih djelatnosti potrebe za smanjenjem fizičkog kontakta uz promijenjene navike potrošnje reagirali i kroz povećanje upotrebe platnih kartica u odnosu na gotov novac, povećanjem udjela beskontaktnih plaćanja platnim karticama, povećanjem on-line kupovine i „prisilnom“ štednjom.

odina i pol suživota s pandemijom koronavirusa iz temelja je izmijenila navike ponašanja kod većine potrošača i uglavnom ograničila potrošnju u odnosu na pred pandemijsko razdoblje. Podaci Državnog Zavoda za statistiku ukazuju da je promet u trgovini na malo u 2020. godini pao za 5,8% u odnosu na 2019. godinu. Poboljšanje epidemiološke situacije i popuštanja mjera dovelo je do oporavka gospodarskih aktivnosti. U skladu s tim su i kretanja prometa u trgovini na malo tijekom 2021. godine, koji od veljače bilježi rast. Oporavak trgovine na malo i nakon (van očekivanja) dobre turističke sezone u 2021. (op.a. u usporedbi s 2020. g.) još uvijek je pod utjecajem niske prošlogodišnje baze. Analiza HNB-ova i Ipsosova agregatnog indeksa pouzdanja potrošača ukazuje na kontinuirani rast istog posljednjih godina, no izbijanjem pandemije koronavirusa u ožujku 2020. (op.a. 11. ožujka 2020. WHO je proglasila svjetsku pandemiju koronavirusa) došlo je do snažnog i naglog pogoršanja. Najveći negativni rekordi u sva tri indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježeni su u travnju 2020. godine, kada smo svjedočili prvom valu pandemije i svjetskom lockdownu. Ipak, poboljšanjem epidemiološke situacije u zemlji, popuštanjem ograničenja/ mjera, iako i dalje negativni, agregatni indeksi pouzdanja potrošača pokazuju pozitivne trendove, pa možemo zaključiti da su u uskoj ovisnosti o ekonomskoj 70

Suvremena trgovina 4(46)

i epidemiološkoj situaciji u zemlji/okruženju/svijetu. U ovom članku analizirat će se promijenjene navike ponašanja vezane za plaćanja pod utjecajem pandemije, kao i uočeni trendovi. Promijenjene navike potrošača vezane za plaćanje posljednjih godina, napose u pandemijsko vrijeme, odnose na ove glavne pokazatelje: povećanje upotrebe platnih kartica u odnosu na gotov novac, povećanje udjela beskontaktnih plaćanja, povećanje online trgovine i rast štednje. Prema podacima Hrvatske narodne banke iz statistike platnog prometa, u Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2020. ukupno evidentirano 8.780.256 izdanih platnih kartica. Od ukupnog broja platnih kartica, 6.924.530 su bile debitne kartice (79%), a njih 1.855.726 kreditne kartice (21%). Iz navedenih podataka proizlazi da prosječan građanin u Hrvatskoj ima u novčaniku 2,06 platnih kartica.

Grafički prikaz 1.: Tipovi platnih kartica izdanih u RH Tipovi platnih kartica izdanih u RH

ja (82,9 milijuna transakcija) s ukupnom vrijednošću od 20.622,8 milijuna kuna ili 29,5%. Prosječna vrijednost nacionalne transakcije debitnim karticama izdanim u RH u 2020. godini je iznosila 166 kuna, a kreditnim karticama 249 kuna.

Kreditne kartice; 21% Debitne kartice Debitne kartice; 79%

Kreditne kartice

Tabelarni prikaz broj 1. Prosječna vrijednost nacionalne transakcije debitnim i kreditnim karticama izdanim u RH u 2020. godini

Prosječna vrijednost nacionalne transakcije Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa Izvor: Statistika platnog prometa 2020., HNB; Grafički debitnim karticama 2020.,Bezgotovinske HNB; Grafički platne prikaz:transakcije; Autorica članka prikaz: Autorica članka Prosječna vrijednost nacionalne transakcije TRANSAKCIJA Grafički prikaz 1. Tipovi BROJ platnih kartica izdanih u RH kreditnim karticama Kreditne platne kartice

166 kuna 249 kuna

Debitne platne kartice

Debitnim karticama izdanim u RH, prema podacima HNB-a, izvršeno je 78,2% transakcija Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa (296,9 mil) ukupne vrijednosti 49.326,4 milijuna kuna ili 70,5%. Ostatak transakcija platnim 2020., HNB; Tabelarni prikaz: Autorica članka BROJ TRANSAKCIJA karticama izdanim u RH izvršen je kreditnim karticama Kreditne platne i to 21,8% transakcija (82,9 milijuna platne kartice Debitnemilijuna platne transakcija) s ukupnomKreditne vrijednošću od 20.622,8 kuna ili 29,5%. kartice; 21,8%kartice Kreditne platne

Kad je riječ o platnim karticama, valja spomenuti i

trend rasta kartice; 21,8% platnih kartica u ukupnom Grafički prikaz 2.: Udio debitnih i kreditnih broju uporabe beskontaktnih platnih kartica. platne transakcija platnimDebitne karticama izdanima u RH Nevezano za pandemiju, velikim djelom pod utjecakartice; 78,2%

jem razvoja tehnologije i funkcionalnosti, posljednjih godina u kartičnom svijetu raste udio beskontaktnih platnih kartica. Tako podaci HNB-a na dan 31. prosinca 2020., ukazuju da je od ukupnog broja platnih kartica na tržištu njih 55% bilo beskontaktno. Pod utjecaIzvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa 2020., Grafičkia s ciljem smanjenja fizičkog kontakjem HNB; pandemije, Izvor: Bezgotovinske platnetransakcije; transakcije; Statistika prometa 2020., HNB; Grafički prikaz: Autorica članka platne Izvor: Bezgotovinske Statistikaplatnog platnog prometa ta, Hrvatska narodna banka je u travnju 2020. godiprikaz: Autorica članka 2020., HNB; Grafički prikaz: Autorica članka ne izdala preporuku povećanja maksimalnog iznosa Grafički prikaz 2. Udio debitnih i kreditnih platnih kartica u sa 100 transakcija kuna na beskontaktne platne transakcije bez Grafički prikaz 3.: Udio debitnih ii kreditnih platnih kartica u vrijednosti Grafički prikaz 3.: Udio debitnih kreditnih platnih kartica u uvrijednosti transakcija ukupnom broju transakcija platnim karticama izdanima RH uporabe PIN-a na 250 kuna, što je i danas na snazi u platnim karticama izdanima u uRH platnim karticama izdanima RH maloprodajnom plaćanju. Debitne platne kartice; 78,2%

U direktnu vezu s pandemijom možemo dovesti i povećanje štednje kućanstava tijekom 2020. godine što Kreditne platne kartice Debitne platne kartice Kreditne platne kartice Debitne platne kartice pokazuju podaci HNB-a. Riječ je o takozvanoj „prisilnoj“ štednji koja u načelu nema veze s kretanjima i Kreditne platne trendovima te razlozima štednje prije pandemije. kartice; 29,5% Kreditne platne Debitne platne Rezultat rasta štednje u pandemiji veže se uz nemokartice; 29,5% kartice; 70,5% gućnost potrošnje povezane uz različita ograničenja Debitne platne kartice; 70,5% s kojima smo bili i jesmo suočeni, a slijedom potrebe za očuvanjem dobre epidemiološke situacije u zemlji, te rasta nestabilnosti u smislu sigurnosti posla i stabilnosti Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa 2020., HNB; Grafički dohotka. Prema podacima EUROSTAT-a i prikaz: Autorica članka izračunu HNB-a, stopa štednje u Hrvatskoj se 2020. Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa godine povećala za 4,5% u odnosu na 2019., i dose2020., HNB; Grafičkiplatne prikaz:transakcije; Autorica članka Izvor: Bezgotovinske Statistika platnog prometa 2020., HNB; Grafički gnula 14,4%. Analiza je, osim rasta, pokazala i osciprikaz:Prosječna Autoricavrijednost članka nacionalne transakcije debitnim karticama izdanim u RH u 2020. godini Grafički prikaz 3. Udio debitnih i kreditnih platnih kartica lacije stope štednje tijekom 2020. Godine, pa se bije iznosila 166 kuna, a kreditnim karticama 249 kuna. u vrijednosti transakcija platnim karticama izdanima u RH lježi rast štednje u drugom tromjesečju 2020. u jeku prvog vala pandemije i povećanja gospodarske neProsječna vrijednost nacionalne transakcije debitnim karticama izdanim u u 2020. Tabelarni prikaz broj 1.: Prosječna vrijednost nacionalne transakcije RH debitnim i godini izvjesnosti i smanjenja iste pod utjecajem pandemije iznosila 166 kuna, a kreditnim 249 kuna. kreditnim karticama izdanim karticama u RH u 2020. godini Debitnim karticama izdanim u RH, prema podaci- je. Podaci pokazuju da je znatan dio štednje usmjema HNB-a, izvršeno je 78,2% transakcija (296,9 mil) ren na bankovne depozite i to uglavnom depozite na Tabelarni broj 1.:49.326,4 Prosječna vrijednost nacionalne debitnim računima, i ukupneprikaz vrijednosti milijuna kuna ili 70,5%.transakcije transakcijskim kao i da bi višak štednje mokreditnim karticama izdanim u RH u 2020. godini Ostatak transakcija platnim karticama izdanim u RH gao biti ponajviše koncentriran u višim dohodovnim izvršen je kreditnim karticama i to 21,8% transakci- skupinama stanovništva. VRIJEDNOST TRANSAKCIJE

VRIJEDNOST TRANSAKCIJE

www.suvremena.hr

praksa i očekivanja Zaključno

Iako se već posljednjih godina bilježi trend rasta online trgovine, upravo je pandemija zbog niza ograničenja doprinijela njenom daljnjem (ubrzanom) rastu. U 2020. godini čak 73% korisnika interneta na razini EU kupovalo je on-line kanalom i to najčešće oni u dobi od 25 do 54 godine (njih 79%), pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je 80% stanovnika u dobi od 16 do 74 godine koristilo internet, a od toga je njih 55% kupovalo u 2020. godini on-line kanalom. Upravo je trgovina internetom ili poštom, prema podacima Državnog Zavoda za statistiku u RH, jedna od rijetkih trgovačkih struka koja bilježi rast u 2020. godini i to na razini od 12,6%, a u kojoj je plaćanje po prirodi kupnje uglavnom bezgotovinsko.

Suvremena trgovina 4(46)

Analizirajući navike plaćanja u Hrvatskoj, valja istaknuti da baš kao što je pandemija utjecala na gotovo sve segmente gospodarskog i društvenog života, tako je bilo i u segmentu plaćanja. Potrošači su uslijed ograničenja kretanja i rada pojedinih djelatnosti (pogotovo u vrijeme apsolutnog lockdowna), potrebe za smanjenjem fizičkog kontakta uz promijenjene navike potrošnje (prvotni rast potražnje za esencijalnim proizvodima) reagirali i kroz povećanje upotrebe platnih kartica u odnosu na gotov novac, povećanjem udjela beskontaktnih plaćanja platnim karticama, povećanjem on-line kupovine i (prisilnom) štednjom. Zbog izrazite nepredvidivosti i neizvjesnosti razvoja pandemije koronavirusa u makroekonomskim prognozama prisutna je disperzija gospodarskih kretanja. No, ostaje činjenica da su agregatni pokazatelji pouzdanja potrošača u uskoj korelaciji s ekonomskim kretanjima, kao i s epidemiološkom situacijom u zemlji napose u okruženju i ostatku svijeta. Na svakom je pojedincu da odgovornim ponašanjem doprinese kraju pandemije i suživotu s virusom, jer život kao i gospodarstvo mora ići dalje. Zato ST budimo odgovorni!

TAUMEDIA d.o.o. | 091 4812 680 | info@taumedia.hr

11. 11.MEĐUNARODNA MEĐUNARODNAKONFERENCIJA KONFERENCIJA O O UČENJU UČENJU ZA ZA PODUZETNIŠTVO – ICEL PODUZETNIŠTVO – ICEL Poduzetništvo Poduzetništvoza zaodrživu održivu budućnost budućnost

Europska Europskaposlovna poslovna škola škola Zagreb Zagreb organizira organizira i i poziva poziva Vas Vas na na 11. 11. Međunarodnu Međunarodnu konferenciju o učenju za poduzetništvo – ICEL koja će se održati 4. konferenciju o učenju za poduzetništvo – ICEL koja će se održati 4. studenog studenog 2021. 2021. godine u Zagrebu. Glavna je tema 11. Međunarodne konferencije o učenju godine u Zagrebu. Glavna je tema 11. Međunarodne konferencije o učenju za za poduzetništvo poduzetništvoPoduzetništvo Poduzetništvoza zaodrživu održivubudućnost. budućnost. Svrha SvrhaICEL ICEL11 11konferencije konferencijejejeokupiti okupitistudente, studente, znanstvenike znanstvenike ii praktičare praktičare zainteresirane zainteresirane zazarad, rad,istraživanje istraživanjei ipromišljanje promišljanje poduzetništva, poduzetništva, dok dok je je glavni glavni cilj cilj svim svim sudionicima sudionicima omogućiti da kroz međusobnu interakciju i umrežavanje identificiraju i omogućiti da kroz međusobnu interakciju i umrežavanje identificiraju i razmijene razmijene praktična praktičnai znanstveno i znanstvenodokazana dokazanarješenja rješenjakoja kojapodržavaju podržavajupoduzetništvo. poduzetništvo.

Krozatraktivne atraktivnepanele paneleizlagača izlagačai istručnjaka stručnjakaiziz ovog ovog područja područja svi svi sudionici sudionici imaju imaju priliku priliku Kroz čutinovosti novostii zanimljivosti i zanimljivostivezane vezaneuz uznove noveposlovne poslovnemodele modele uu poduzetništvu. poduzetništvu. Svi Svi radovi radovi s s čuti konferencije bit će objavljeni u znanstveno-stručnom časopisu Obrazovanje za konferencije bit će objavljeni u znanstveno-stručnom časopisu Obrazovanje za poduzetništvo- -E4E. E4E. poduzetništvo Konferencijimožete možeteprisustvovati prisustvovatiuz uzprethodnu prethodnunajavu najavuna: na: info@icelconf.eu. info@icelconf.eu. Konferenciji više informacija informacija o o ICEL ICEL konferenciji konferenciji molimo molimo pogledati pogledati na na mrežnoj mrežnoj stranici stranici ZaZa više http://www.icelconf.eu ili nas kontaktirati na info@icelconf.eu http://www.icelconf.eu ili nas kontaktirati na info@icelconf.eu

potrošači

Burza vrijednosnih papira – od Van der Beurze-a do Robinhooda piše: Ivana Prezzi, dipl. oec.

urza je stalna „tržnica“ gdje se po strogo određenim pravilima kupuju i prodaju vrijednosni papiri. Datira iz 1672. godine kada je prvi put utemeljena u Amsterdamu. Međutim, priča kaže da svoje korijene vuče još iz ranog srednjeg vijeka kao mjesto sastajanja trgovaca. U sjevernim zemljama mjesta njihovog sastajanja bile su upravo ribarnice, a predmet trgovanja riba, vjerojatno zbog velikih količina i brzih absorpcija na tržištu, što su dvije glavne odlike predmeta poslovanja suvremenih burzi danas. Iako su počeci bur74

Suvremena trgovina 4(46)

zovnih poslovanja začeti već tada, ime burza potječe iz nešto kasnijeg razdoblja, od belgijske obitelji Van der Beurze čiji obiteljski grb u svojoj cjelini sadržava dva kožna svežnja (lat.bursa). Masovne emigracije u „novi“ svijet otvaraju vrata prekooceanskom trgovanju pa je tako i burza preselila na novo tlo i smjestila se u stoljeće najjačem svjetskom burzovnom centru Wall Streetu u New Yorku. Danas su uz Wall Street (N.Y.S.E.) najveći burzovni centri svjetskih razmjera: londonska burza, hongkonška burza, burza u Mumbaiju i najmlađa, ali ne i najmanja burza u Shanghaiu.

Kada se ulagač ili dioničar odluči na kupnju ili prodaju dionice, obveznice, blagajničkog zapisa, depozitnog certifikata, komercijalnog zapisa ili drugog vrijednosnog papira, obraća se članu burze. Član burze je burzovna posrednička kuća ili banka koja ima svoje posrednike odnosno brokere. Broker nije zadužen za izravnu kupnju dionica, već je njegova uloga posrednička, dok ulogu izravne kupnje ima druga burzovna osoba - dealer. Brokeri su posrednici između dealera i javnosti i zarađuju naplaćujući tzv. mešetarinu svojim strankama, dok dealer ima svoj račun te zarađuje

na razlici kupovne i prodajne cijene. Dealeri koji čekaju porast cijena nazivaju se bikovima (eng. bulls) dok oni koji čekaju pad cijena nazivamo medvjedima (eng. bears). Što je burza? Harvardski profesor, legendarni ekonomist J.K. Galbraith ju je opisao: „Stock market is but a mirror which provides an image of the underlying or fundamental economic situation.“, što bi značilo da burza nije ništa drugo, već zrcalo što daje sliku naglašene ili fundamentalne ekonomske situacije neke zemlje, tržišta ili regije. Od 1672. godine pa do danas burza prolazi kroz zlatna kao i kroz tamna razdoblja ekonomskog odraza. Povijest pamti listopad 1929. kao jednu od najpotresnijih burzovnih kriza, poznatu pod nazivom „The great crash“. Naime, dvadesetih godina prošlog stoljeća burza proživljava svoje zlatno doba. Svi su kupovali i prodavali dionice. Kupnjom dionica, njihova vrijednost raste. Vrijednost raste zbog veće potražnje, ali ne i zbog povećanja dobiti tvrtke odnosno dividendi. To stanje rastućeg tržišta ili „bull market“ zavaralo je i najimućnije ulagaće popup J.D. Rockffellera te se poznatog „crnog petka“ u listopadu 1929. odjednom pretvorilo u padajuće tržište odnosno „bear market“ da bi 1933. došlo do potpunog financijskog sloma kada su vrijednosti dionica najpoznatijih tvrtki bile ravne nuli. Slična se situacija događa i pedesetak godina kasnije. Imajući na umu, da za razliku od onih koji kockaju ili kartaju, na burzi nitko ne gubi onoliko koliko netko zarađuje, mnogi su se igrali tržištem, mešetarili i riskirali. Nakon 7 godina sreće onih koji su osamdesetih godina prošlog stoljeća uložili novac i zaradili mnogo, slijedio je „Black Monday“ 1987. godine kada je vrijednost tržišta pala za 22% u samo nekoliko sati.

Nakon sloma burze 1987, na globalnu ekonomsku scenu vraća se neoliberalizam kako bi se izbjeglo ponavljanje ekonomskih neuspjeha ranih 1930-ih. Neoliberalizam je sa sobom donio niz reformi koje su trebale potaknuti gospodarstvo, što se u početku događalo, ali se ubrzo razotkrivaju kao loše kratkoročne mjere. Tako, da bi potaknuo gospodarski rast, guverner američke središnje banke (The Federal Reserve System-FED) 2000. godine provodi monetarnu politiku smanjenja kamatnih stopa. Na taj način dolazi do ekspanzije „drugorazrednih kredita“, odnosno, novac se posuđuje osobama upitnog boniteta. Kako je novac lako dostupan, raste tržište nekretninama, povećava se potražnja za kreditima pa 2004. godine FED podiže kamatne stope, a zajmoprimci ih više nisu u mogučnosti vraćati. Istovremeno, odobravajući kredite, banke povećavaju količinu elektronskog novca i nerealno „bildaju“ cijene nekretnina. Svemu doprinose i privatne rejting agencije Standard&Poor’s, Moody’s i Finch koje su se zbog svog privatnog karaktera olako dogovarale s bankama pri ocjenjivanju „sumnjivih“ financijskih derivata odnosno oklada na cijenu dionice, najvećom AAA ocjenom, da bi ih 2007. svrstale na „junk“ razinu. Već popularni izraz „napuhani mjehur“ je upravo te 2007. godine puknuo i uzrokovao „pad burze“ te je uslijedila nova svjetska financijska kriza. Poslovanje burze odvija se u glavnoj dvorani koja se na engleskom naziva Pit ili Ring, a na francuskom Parquet. Da bi vrijednosni papiri mogli kotirati na burzi, moraju zadovoljavati strogo određene kriterije. Primarno su kriteriji postavljeni upravo zato da se na burzu ne bi „provukle“ dionice nepostojećih ili prezaduženih tvrtki. Norme su postrožene još nakon prvog burzovnog sloma 1929. godine, pa je za vrijeme Roosweltove administracije 1934. osnovan SEC

(Securities and Exchange Commission), nezavisna vladina organizacija koja provodi zakone protiv tržišnih manipulacija. Svaka burza ima svoje organe upravljanja, direktora i upravni odbor te nad njenim poslovanjem postoji veća ili manja konrola državnog organa. Jedan od najvažnijih čimbenika burzovog poslovanja je objavljivanje tečaja. Tečajevi su pokazatelji stanja i kretanja u gospodarstvu, te svakodnevno informiraju o cijenama vrijednosnih papira. U SADu najznačajni je Dow-Jonesov index (DJI30) koji pokazuje prosječni tečaj svih reprezentativnih efekata najutjecajnijih tvrtki. Ostali burzovni idexi u SAD-u su SP500, NQ100. Burzovni index Europe poznat je kao Euro Stoxx 50, a satoji se od 50 kompanija koje imaju najveću tržišnu kapitalizaciju unutar eurozone. Poznati su i njemački DAX30, britanski FTSE 100 dok se burzovni index Japana naziva Nikkei 225, šangajski CSI 300, a hrvatski CROBEX (Zagrebačke burze) itd. Čitavo stoljeće stručnjaci proučavaju burzovna poslovanja tragajući za formulama kako zaraditi novac. Tipično pravilo glasi: „Kupuj na glasine, prodaj na vijesti!“ ili „Kupuj skupo, prodaj još skuplje!“ itd. Jedan od poznatih američkih analitičara 20. st., Alfred Cowles, došao je do zaključka da će, gledajući dugoročno, veću zaradu postići onaj čiji se porfelj sastoji od kombinacije dionica različitih tvrtki. Također navodi da je za odabir dionica portfelja najbolje primjeniti Dartboard teoriju po kojoj se najbolje prolazi kada se zatvorenih očiju, www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

prstom odabiru dionice Wall Street Journala. Brokeri, s druge strane, savjetuju špekuliranja odnosno poslovanje brze i lake zarade klađenjem. Obogatiti se u kratkom roku, ali i izgubiti sve. Na burzi je najvažnije biti sretnik i reagirati na vrijeme. Statistike pokazuju, da ako je pronađena nafta u zaljevu Aljaske i ako je taj događaj objavljen u 11 sati i 30 minuta, zaradu ostvaruju samo oni koji dionice tvrtke pronalazača kupe u roku od 30 sekundi nakon što je informacija postala javna (Paul A. Samuelson, Ekonomja, McGrawHill 19. izdanje). Dobit se ne može ostvariti temeljem „starih“ informacija. Cijene odgovaraju informacijama, iznenađenjima. Kretanje cijena na burzi Samuelson objašnjava bacanjem novčića: „Kretanje cijena na burzi može se prikazati grafikonom čiju sliku dobijemo kada bacamo novčić 100 puta. Glavu označimo sa +1, a pismo sa -1, a rezultat svakog pojedinog bacanja zabilježimo na grafikonu. Krivulja toga grafikona odgovarala bi promjenjivim i hirovitim fluktuacijama cijena na burzi.“ Hedging (hedge-eng. živica) je svojevrsna zaštita zamišljena kao nadoknada potencijalnih gubitaka ili dobitaka koji mogu nastati ulaganjem. U vanjskoj trgovini, primjerice, hedging predstavlja specifičan posao u kojem se pokrivaju rizici skoka ili pada cijene ugovorene robe ili vrijednosti ugovorene devize plaćanja. Na primjer, izvoznik je ugovorio plaćanje u USD te prodaje robu s rokom isporuke od 76

Suvremena trgovina 4(46)

90 dana. Kako bi se osigurao od tečajnog rizika, izvoznik uzima kredit u USD čime promptno osigurava sredstva u protuvrijednosti dolara na dan potpisivanja ugovora, a kredit vraća nakon 90 dana pri isporuci robe. Na sličan način, hedging se koristi kao instrument osiguranja od mnogih vrsta financijskih ulaganja poput dionica, fondova koji trguju na burzi, terminskih ugovora, opcija i sl.

GameStop je lanac trgovina videoigrama čija se budućnost dala naslutiti pojavom online igara. Hedge fondovi su se odlučili kladiti na propast GameStopa posudivši od brokera njihove dionice. Prodali su ih za jednu cijenu u očekivanju dubokog pada vrijednosti GameStop dionice kroz nekoliko dana kada bi je ponovno otkupili, ali ovaj put uz nižu cijenu, vratili brokeru te lako i brzo zaradili. Short sell-anje im nije pošlo za rukom. Naime, društvena mreža Reddit koja okuplja ljude istih interesa, ali obrazovanijih od prosjeka s ulagačkim sposobnostima, pokvarila je planove hedge fondova.

Hedge fond kao suvremeni investicijski fond osigurava apsolutno povećanje povrata što su odavno shvatili burzovni moćnici koji njime upravljaju. Godinama omogućavaju brzu zaradu svojim ulagačima. Burzovni dileri - bulls čekaju da cijena dionica naraste kako bi je prodali za više novaca što u suštini znači dugoročno ulaganje i samim time sporiji način zarade. S druge strane dileri medvjedi (bears) čekaju da cijena dionicama padne kako bi je kupili.

Korisnici Reddita već su koristili besplatne usluge online brokera Robinhood kad su prozreli namjere hedge fondova za brzom zaradom. Uslijedio je takozvani „shortsqueeze“ odnosno korisnici Reddita su se udružili, kao u nekakvom buntu i započeli s kupnjom što većeg broja dionica GameStopa. To je dovelo do rasta vrijednosti dionica, a ne očekivanog pada. Cijena se udesetostručila, a moćni hedge fondovi izgubili su okladu. Veselje zbog pobjede „malih“ nad „velikima“ nije dugo trajalo, u sve se upleo SEC i počele su pravne bitke hedge fondova i Robinhooda. Ipak, mnogi iz Redditovog društva su zaradili, mnogi pohlepni burzovni moćinici izgubili, a još jedna povijesna lekcija burze naučena.

Dolazimo do bruzovnog termina „short sell“. Sofisticirano burzovno poslovanje omogućava nam da posudimo dionicu od brokera, prodamo je za npr. 100 dolara, a zatim čekamo da joj cijena padne za nekoliko dana pa je ponovno kupimo za recimo 70 dolara. Vratimo je brokeru i u svega nekoliko dana zaradimo 30 dolara. U burzovnom se svijetu ova transakcija naziva „short sell“. Hedge fondovi predviđaju pad cijena dionice neke tvrtke, „short sell“-aju i na taj način brzo zarađuju. Zanimljiv je aktualni primjer tvrtke GameStop.

Slijedi li nova financijska kriza ili će uplitanja vlada uvijek nositi ravnotežu? Samuelson: „...tržište onda ne bi više bilo uzbudljiva igra. Kao kod kartanja: cilj je ostvariti što veću dobit. Kada bi se igralo na način da svaki igrač razmišlja o ravnoteži svoje i protivničke dobiti, to jednostavno ne bi bilo moguće. Ravnoteža dolazi prirodno, proizlazi od kompetitivnosti. Neki su ljudi pametniji, neki brži, neki imaju više novca, a neki jednostavno sreću i hrabrost. ...Tako su karakter i sklonost glavni elementi usST postave ravnoteže.“

Novi TEB-ov portal! https://porezi.teb.hr

POREZI – sve na jednom mjestu

besplatno

PROČIŠĆENI TEKSTOVI ZAKONA

PROČIŠĆENI TEKSTOVI PROVEDBENIH PROPISA

pretplata

MIŠLJENJA POREZNE UPRAVE

TEB-ovi STRUČNI ČLANCI I TEKSTOVI

porezne zakone koji su vam nužni u svakodnevnom poslovanju, s poveznicama na provedbene propise, mišljenja Porezne uprave i stručne članke i tekstove. Nazovite 01 4571 640 za podršku Proučite relevantne

ili pošaljite svoj upit na porezi@teb.hr.

Nazavidan položaj trogodišnjeg strukovnog obrazovanja piše: Velimir Ćurčija, dipl. oec. ravnatelj Komercijalno-trgovačke škole Split

Prodavači moraju biti široko obrazovani. Da bi stekli sve potrebne kompetencije trebali bi se obrazovati u školi koja ima upravo tako usmjeren i koncipiran program, a to je obrazovni program prodavač.

vjedoci smo da iz godine u godinu učenici nakon završetka osnovne škole iskazuju jako mali interes za upis u trogodišnja strukovna zanimanja. Sve je manje učenika u spomenutim zanimanjima, tako da se u pojedinim školama u Hrvatskoj zbog nedostatka učenika gase obrazovanja za pojedina trogodišnja strukovna zanimanja.

vač i konobar, najveća je fluktuacija zapošljavanja, a ipak se škole koje obrazuju učenike za ta zanimanja nalaze tako reći pred zatvaranjem.

Što se događa? Zašto učenici gube interes za zanimanje, iako je na burzi rada interes za takva zanimanja relativno velik. U nekim zanimanjima, kao primjerice proda-

b) obrazovni programi traju 3 godine, pa je vertikalna prohodnost za nastavak školovanja kao i polaganje Državne mature otežano

Suvremena trgovina 4(46)

Koji su uzroci da se sve manje učenika upisuje u neka obrazovna trogodišnja zanimanja (posebno prodavač i konobar)? a) sve manji broj djece

c) obrazovanje za neka zanimanja (prodavač) Zakon stavlja u neravnopravan položaj s obrazovanjem za ostala zanimanja, - članak broj 15 Zakona o trgovini koji glasi: „Osobe koje su zaposlene u trgovačkom društvu ili obrtu registriranom za obavljanje djelatnosti trgovine na radnom mjestu prodavača ili trgovačkog poslovođe, moraju imati najmanje završeno srednje obrazovanje u trogodišnjem trajanju“. To znači da u trgovini, na radnom mjestu prodavač, može raditi oso-

ba koja je završila bilo koju srednju školu, bilo koji fakultet. I zaista tako i jest. Kao prodavači rade osobe sa završenim svim srednjim školama, ili sa završenim svim fakultetima, svih profila. Gore navedeno potiče budućeg srednjoškolca da razmišlja na sljedeći način: „Ja ću upisati obrazovanje za bilo koje zanimanje, osim za prodavača. Ako se ne uspijem zaposliti u odabranom zanimanju, uvijek se mogu zaposliti kao prodavač“. Škole koje obrazuju učenike za zanimanje prodavač ostaju bez učenuika. Sve takve škole su u jako nezavidnoj situaciji u cijeloj Hrvatskoj (Osijek, Rijeka, Dubrovnik, Zagreb, Varaždin, Valpovo, Velika Gorica, Bjelovar...). Nekoliko škola u Hrvatskoj već zadnje dvije godine ne uspijeva upisati učenike u obrazovni program prodavač (Dubrovnik, Imotski, Omiš...), a ostale škole mogu očekivati, prema trendu upisa, da će se i kod njih ugasiti obrazovni programi u zanimanju prodavač. Da bi zanimanju prodavač (kao i ostalim trogodišnjim zanimanjima) vratili ulogu i značaj koji mu i pripada, a samim time i potaknuli učenike da upisuju obrazovni program za to zanimanje, bilo bi potrebno razmotriti već navedene tri točke (a, b i c) i pokušati ih riješiti. Točka a): svi smo u državi svjesni demografskog problema, pa i ako potaknemo porast nataliteta, to će ići sporo i trajat će dugo; Točka b): možda obrazovne programe iz trogodišnjeg prestrukturirati u četverogodišnje obrazovanje; Točka c): za rješenje problema u obrazovanju za zanimanje prodavač - mislim da bi najlakše bilo riješiti „problem“ pod ovom točkom, što bi značilo promijeniti članak broj 15 iz Zakona o trgovini. To bi potaknulo mnoštvo učenika da se upiše u obrazovni program za zanimanje prodavač jer bi diploma o završenom obrazovanju za

to zanimanje bila obvezna. Djelatnicima koji već rade kao prodavači, a nisu završili srednju strukovnu školu za podavača, trebalo bi omogućiti mogućnost prekvalifikacije kroz programe obrazovanja odraslih. Jedno konkretno i značajno zanimanje, kao što je prodavač, relativizirano je i minorizirano do te mjere da se daje mogućnost skoro svima koji to požele da rade kao prodavači. Zanimanje prodavač kao i obrazovanje za to zanimanje omalovaženo je, diskriminirano i stavljeno u neravnopravan položaj s obrazovanjem za ostala zanimanja. Može li se po tom modelu relativizirati značaj i složenost većine ostalih zanimanja? Tko je prodavač? Koje su njegove kompetencije? Prodavač je osoba koja svojim izgledom, verbalnom i neverbalnom komunikacijom utječe na kupca. Prodavač pomaže kupcu da kupi robu i to upravo onu koja će zadovoljiti kupčeve potrebe. Na osnovu prodavačevih sposobnosti, znanja i vještina kupac stvara dojam o prodavaču, o prodavaonici u kojoj prodavač radi, o gradu u kojem se nalazi prodavaonica. Hrvatska je turistička zemlja u kojoj kupuju milijuni turista. Osobe s kojima turisti najčešće dolaze u neposredni kontakt su upravo prodavači. Na osnovu neposrednog kontakta s prodavačima turisti formiraju prve i najupečatljivije dojmove o nekoj prodavaonici, pa mogli bismo reći i o nekom mjestu, gradu pa čak i državi. Upravo zbog dojma kojeg će ostaviti na kupce, pa i na turiste, prodavači moraju imati visoke kompetencije. Moraju dobro komunicirati, dobro poznavati jezike (kako hrvatski tako i nekoliko stranih jezika), moraju dobro poznavati robu da bi kupcima bili savjetnici i pomagači pri odabiru robe, moraju poznavati kulturnu baštinu jer su i promotori svoga kraja i domovi-

ne, moraju dobro poznavati psihologiju kupaca, informatiku, matematiku. Dakle, moraju biti široko obrazovani. Da bi stekli sve te potrebne kompetencije mislim da bi se trebali obrazovati u školi koja ima upravo tako usmjeren i koncipiran program, a to je obrazovni program prodavač. Trgovina kao grana gospodarstva ima nemjerljiv značaj u razvoju i stvaranju bogatstva jednog društva. O trgovini kao grani gospodarstva, načinima rada u trgovini, kompetencijama trgovaca odnosno prodavača napisano je mnoštvo knjiga i naučnih radova, a sve s ciljem njenog unaprjeđenja. Spomenimo samo slavnog Benedikta Kotruljevića (Dubrovnik oko 1416. - 1469.). Hrvatski trgovac, ekonomist, diplomat i humanist koji je već tada uočio važnost dobrih kompetencija za trgovce te ih je obradio 1458. u knjizi Knjiga o umijeću trgovanja. Trgovačka poduzeća dolaze sve više do stajališta da je formalno obrazovan prodavač, najkvalitetniji prodavač. Trgovačka poduzeća traže sve više učenika za trgovačku praksu s namjerom da i sami sudjeluju u procesu njihova obučavanja te da ih na kraju prime u stalan radni odnos. Međutim, učenika za obavljanje stručne prakse je malo ili nimalo. Ista ili slična situacija je s obrazovanjem za ostala trogodišnja zanimanja Ako stanje ostane kao što je sada, doći ćemo do apsurdne situacije. Škole koje provode trogodišnje obrazovanje za strukovna zanimanja ostat će bez učenika, poduzeća će ostati bez kvalitetnih i kvalificiranih djelatnika pa će biti primorana uvoziti radnu snagu ili zapošljavati djelatnike koji se nisu obrazovali za dotični posao i onda će morati osnivati u svojoj tvrtci timove za trening i obuku djelatnika koji nemaju potrebita znanja za ta zanimanja, a na tržištu rada će potražnja za takvim djelatnicima i dalje rasti. Želimo li to zaista? www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Sektoru mljekarstva 20 milijuna kuna

pomoći u koronakrizi

inistarstvo poljoprivrede je u ponedjeljak i utorak, 6. i 7. rujna 2021. godine, uputilo u postupak elektronskog savjetovanja s javnošću tri programa iz sektora mljekarstva koja se odnose na potporu primarnim proizvođačima mlijeka zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19, uređenje sabirališta mlijeka te sufinanciranje troškova malim mljekarama za sabiranje mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost programa iznosi 20 milijuna kuna, a sredstva su osigurana iz Državnog proračuna. Poteškoće u plasiranju proizvoda primarnih poljoprivrednih proizvođača putem tradicionalnih kanala prodaje, te posljedične promjene navika potrošača u koronakrizi dovele su do gubitka dijela tržišta, a nepovoljni trendovi u kretanju cijena stočne hrane i pad cijene mlijeka doveli su do značajnog naru80

Suvremena trgovina 4(46)

šavanja održivosti primarnih poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji mlijeka. U cilju sprječavanja pada proizvodnje mlijeka i gašenja proizvodnje na hrvatskim farmama, kreiran je Program potpore primarnim proizvođačima mlijeka zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19, za što je osigurano 15 milijuna kuna. Uz to, provedbom Programa potpore malim mljekarama za sufinanciranje troškova sabiranja mlijeka proizvedenog u RH u vrijednosti 3 milijuna kuna zadržala bi se postojeća razina otkupa, proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te očuvala proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima suočenima s problemima u poslovanju uzrokovanima mjerama za suzbijanje pandemije COVID-19 i značajnim povećanjem troškova sabiranja i transporta sirovog mlijeka od isporučitelja do objekata za

preradu. Potpora će se proporcionalno rasporediti prihvatljivim korisnicima (mikro, mala i srednja poduzeća koja posluju u odobrenim objektima za preradu mlijeka) koji su otkupili mlijeko proizvedeno na području RH, u iznosu do 0,10 kn po kilogramu otkupljenog mlijeka. Također, Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka u vrijednosti dva milijuna kuna nastoji osigurati opstanak što većeg broja sabirališta mlijeka te tako utjecati na opstanak proizvodnje mlijeka na malim gospodarstvima u ruralnim područjima. Prihvatljive aktivnosti sufinanciranja u okviru Programa su uređenje i/ili opremanje sabirališta mlijeka u cilju prilagodbe zahtjevima propisa o hrani životinjskog podrijetla uključujući kupnju kontejnera s infrastrukturom, uvođenje infrastrukture, građevinski radovi, kupnja laktofriza te projektna doST kumentacija za sabiralište.

POTRAŽITE

NOVE KOLEKCIJE U TRGOVINAMA I NA www.brandsandtrends.hr

incoterms

Ključne promjene u INCOTERMS® 2020 na izdanje INCOTERMS® 2010 pišu: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg, Ekonomski fakultet u Osijeku Marijana Drenić, Carinska uprava Osijek, Carinarnica Osijek

ljučne promjene INCOTERMS® 2020 na izdanje INCOTERMS® 2010, mogu se sažeti u nekoliko ključnih promjena. Prva ključna promjena, a možda i najvažnija, odnosi se na uvođenje novog pravila DPU (engl. Delivered at Place Unloaded) - prodano na mjesto istovareno... (imenovano mjesto odredišta). Uvođenjem pravila DPU ukinuto je pravilo DAT. Novim pravilom DPU, omogućena je isporuka robe na imenovanom mjestu, dok je po pravilu DAT isporuka robe bila „terminal“. Pravilom DPU omogućeno je da odredište isporuke može biti bilo koje dogovoreno mjesto, a ne samo terminal, što je po pravilu DAT bilo obvezno. Pravilo DPU obvezuje prodavatelja da preda robu kupcu kada je istovari s prijevoznog sredstva i stavi je na raspolaganje kupcu na dogovorenom mjestu. Druga ključna promjena u INCOTERMS® 2020 u odnosu na INCOTERMS® 2010 odnosi se na uporabu pravila FCA (engl. Main carriage unpaid) Free Carrier - Franko prijevoznik… imenovano mjesto u pomorskom prijevozu. Promjena u INCOTERMS® 2020 omogućila je da kupac ima pravo zatraži izdavanje teretnog lista (onboard) od brodskog prijevoznika za kontejner i robu prilikom utovara na brod. Brodski prijevoznik je u obvezi izdati teretni list kupcu. Potreba za izdavanjem teretnog lista ispostavila se iz razloga što 82

Suvremena trgovina 4(46)

su brodski prijevoznici uglavnom izbjegavali izdati tovarni list (eng. on board) kada su roba i kontejner utovarili na brod, a pogotovo ako je roba isporučena posredničkim prijevozima (npr. kamionom), umjesto izravnim prijevozom od prodavatelja. Treća ključna izmjena dogodila se na pravilima CIF i CIP, a odnosi se na različite razine osiguranja. Pravila CIF i CIP su jedina pravila koja od prodavatelja zahtijevaju kupnju osiguranja u ime kupca. U odnosu na pravila INCOTERMS® 2010, osiguravajuće pokriće za CIF I CIP pravila bila je potrebna klauzula C Instituta Cargo. Prema novim INCOTERMS® 2020, pravilo CIP zahtijeva osiguranje u skladu s klauzulom Instituta Cargo A, a bila je potrebna klauzula Institut Cargo C, dok je za pravilo CIF osiguranje ostalo u skladu s klauzulom Instituta Cargo C. Četvrta ključna promjena koja se dogodila u INCOTERMS® 2020 u odnosu na INCOTERMS® 2010 je ta da su ažurirani troškovi i propisi, odnosno da su troškovi sada regulirani pod odsjecima A9/B9 svakog pravila. Njihovom regulacijom je omogućeno da prodavatelj i kupac na jednom mjestu mogu naći sve troškove za koje su odgovorni po uporabi svakog INCOTERMS® pravilima. Peta ključna izmjena je povećanje sigurnosti u prijevozu robe (obavezno se provjerava i vrši /screening/ kontejnera). U točkama A 4

i A7 INCOTERMS® 2020 objašnjeno je pitanje sigurnosti, te odgovornosti u smislu pribavljanja odgovarajuće dokumentacije i plaćanja potrebnih troškova za obavljene provjere. Šesta i posljednja ključna izmjena, odnosi se na poslužitelje prijevoza. Naime, u INCOTERMS® 2010 smatralo se da će sav prijevoz između kupca i prodavatelja obavljati treća osoba, odnosno prijevoznik. Revidiranjem INCOTERMS® 2020 omogućeno je korištenje vlastitih prijevoznih sredstava za isporuku robe, pa tako neki kupci i prodavatelji koriste vlastiti prijevoz uključujući kamione ili zrakoplove. Ukoliko kupac koristi vlastito prijevozno sredstvo za isporuku robe, primjenom pravila FCA u B4 odredbi navodi se da kupac o svom trošku ugovara ili organizira prijevoz robe od imenovanog mjesta predaje, osim kada je ugovor o prijevozu sklopio prodavatelj u skladu s odredbom A4 gdje se upućuje na korištenje vlastitog prijevoza. Upotreba vlastitog prijevoza omogućena je kupcu prema pravilu FCA, a može se upotrebljavati i primjeri pravila DAP, DPU i DDP. (HGK, 2019) Prema vrstama prijevoza u tablicama 3. do 14. dan je prikaz ključnih izmjena INCOTERMS® 2020 u odnosu na INCOTERMS® 2010. U tablicama je dana usporedba ključnih izmjena na način da su opisane i prikazane promjene koje su se do-

Tablica 1. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 – grupa E Primjena u svim vrstama prijevoza

PRVA SKUPINA GRUPA E EXW

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Bez obveze

Bez obaveze

Obveza izvoznog carinjenja

Kupac

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Dogovoreno mjesto isporuke ili skladište prodavatelja

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Dogovoreno mjesto isporuke ili skladište prodavatelja

Tablica 2. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 – grupa F Primjena u svim vrstama prijevoza

DRUGA SKUPINA GRUPA F FCA

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Bez obveze

Bez obaveze

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Mjesto isporuke predaja robe prvom prijevozniku

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Dogovoreno mjesto isporuke

godile u primjeni pojedinog INCOTERMS® pravila. Provedena je analiza prema obvezama osiguranja, obvezama izvoznog i uvoznog carinjenja robe, točke prijelaza rizika i točke prijelaza troška prijevoza koje nastaju između kupca i prodavatelja primjenom pojedinog pravila. U daljnjem tekstu dan je opis i analiza po INCOTERMS® pravilima. Pravilo: EXW – (engl. Ex Works) ex- radovi – franko tvornica … imenovano mjesto (tablica 1) Značajnih promjena u primjeni novog pravila po INCOTERMS® 2020 odnosu na INCOTERMS® 2010 nije bilo. Prodavatelj i kupac i dalje nemaju obvezu osiguranja. Kupac mora obaviti sve carinske izvozne i uvozne formalnosti nad robom. Točka prijelaza rizika s prodavatelja na kupca nastaje u trenutku kada je roba kupcu stavljena na raspolaganje u prostorijama (skladištu, u tvornici prodavatelja), ali ne i kada je utovarena. Troškove prijevoza plaća kupac od trenutka isporuke robe na dogovorenom mjestu ili skladištu prodavatelja ili tvornici. Obveze proda-

vatelja primjenom ovog pravila su minimalne. Pravilo: FCA – (engl. Main carriage unpaid) Free Carrier – Franko prijevoznik… imenovano mjesto (tablica 2) Ovo pravilo dobilo je dodatak u INCOTERMS® 2020 u odnosu na izdanje INCOTERMS® 2010. Dodatak je omogućio da prodavatelj ili kupac mogu koristiti vlastita prijevozna sredstva za prikupljanje robe, uključujući prijevoz robe kamionom ili zrakoplovom. Druga promjena po ovom pravilu odnosi se na prijevoz robe brodom. Kod brodskog prijevoza uglavnom se upotrebljava pravilo FOB pri čemu prodavatelj snosi značajni rizik. Rizik se odnosi na robu koja se prevozi kontejnerom. Naime, kada kontejner stigne s robom u luku odredišta, prodavatelj često puta gubi kontrolu nad kontejnerom. Primjenom FOB pravila, prodavatelj je odgovoran za robu sve dok se kontejner s robom ne tovari na brod, pri čemu se prodavatelj često izlaže riziku i trošku. Stoga je u INCOTERMS® 2020 donesen dodatak koji daje

mogućnost upotrebe pravila FCA u pomorskom prometu, čijom primjenom u takvim slučajevima upućuje kupca da od prijevoznika (brodara) zahtijeva izdavanje prijevoznog dokumenta brodsku teretnicu (engl. on board) u kojoj je prijevoznik dužan izdati teretnicu kada je roba utovarena na brod. Osim navedenih promjena, primjenom ovog pravila obveze osiguranja, obveze izvoznog/uvoznog carinjenja robe, te točke rizika i točke prijelaza troškova prijevoza ostale su iste u odnosu na izdanje INCOTERMS® 2010. Pravilo: CPT – (engl. Carriage Paid To) Vozarina plaćena do … imenovano mjesto (tablica 3) Značajnih promjena u primjeni novog pravila po INCOTERMS® 2020 u odnosu na izdanje INCOTERMS® 2010 nije bilo. Prodavatelj i kupac i dalje nemaju obvezu osiguranja. Prodavatelj mora obaviti sve carinske izvozne formalnosti, dok sve uvozne formalnosti mora obaviti kupca. Točka prijelaza rizika s prodavatelja na kupca nastaje u trenutku kada je roba predana prvom www.suvremena.hr

incoterms Tablica 3. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 – grupa C Primjena u svim vrstama prijevoza

TREĆA SKUPINA GRUPA C CPT

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Bez obveze

Bez obaveze

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Dogovoreno mjesto isporuke, predaja robe prvom prijevozniku

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Dogovoreno mjesto isporuke

Tablica 4. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 – grupa C Primjena u svim vrstama prijevoza

TREĆA SKUPINA GRUPA C CIP

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Prodavatelj

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Dogovoreno mjesto isporuke predaja robe prvom prijevozniku

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Dogovoreno mjesto isporuke

prijevozniku, ako prodavatelj ugovor i plaća prijevoz do dogovorenog mjesta isporuke. Ukoliko se za prijevoz robe od mjesta odredišta upotrebljava više uzastopnih prijevoznika, rizici prelaze kada je roba predana prvom prijevozniku. Točka prijelaza troška prijevoza s prodavatelja na kupca nastaje kada je roba predana prijevozniku u mjestu otpreme, odnosno na dogovorenom mjestu isporuke. Pravilo: CIP – (engl. Carriage and Insurance Paid to) Vozarina i osiguranje plaćena do... imenovano mjesto odredišta (tablica 4) Promjena u primjeni ovog pravila odnosi se na primjenu klauzule osiguranja. Kod ovog pravila prodavatelj dostavlja robu prijevozniku i on plaća prijevoz i osiguranje do dogovorenog mjesta isporuke. Prema INCOTERMS® 2010 pravilima, prodavatelj je u obvezi ishoditi osiguranje za kupca koje odgovara institutskoj klauzuli za teret C ili sličnoj, dok je prema INCOTERMS® 2020 klauzula osiguranja povećana sa C na A. Klauzula osi84

Suvremena trgovina 4(46)

guranja A jedna je od najraširenijih pomorskih osiguranja i zato treba biti spreman platiti visoku premiju da bi se dobilo šire pokriće. Osim navedenih promjena, obveza osiguranja pada na teret prodavatelja kako je bilo u izdanju INCOTERMS® 2010, obveza izvoznog carinjenja i dalje ostaje na prodavatelju, dok obveza uvoznog carinjenja pada na teret kupca, a točka prijelaza rizika s prodavatelja na kupca dogovoreno mjesto isporuke predaje robe prvom prijevozniku. Pravilo DAP – (eng. Delivered at Place or Delivery duty paid) Prodano na mjesto... (imenovano mjesto odredišta) (tablica 5) Značajnih promjena u primjeni novog pravila po INCOTERMS® 2020 na izdanje INCOTERMS® 2010 nije bilo. Prodavatelj i kupac nemaju obvezu sklapanja ugovora o osiguranja. Obveza izvoznog carinjenja je na prodavatelju, dok je obveza uvoznog carinjenja ostala na kupcu. Prodavatelj i dalje plaća sve troškove koji se odnose na robu do trenutka njene predaje prije-

vozniku na dogovorenom mjestu otpreme. Prodavatelj plaća i troškove utovara robe na prijevozno sredstvo. Točka prijelaza rizika s prodavatelja na kupca je trenutak kada je roba spremna za istovar i stavljena na raspolaganje kupcu na dogovorenom mjestu isporuke koje može biti npr.: terminal, luka i dr. Primjenom ovog pravila podjela troška i prijenos rizika se poklapaju. Pravilo DPU – (engl. Delivered at Place Unloaded) Prodano na mjesto istovareno... (imenovano mjesto odredišta) (tablica 6) Glavna i značajna promjena koja se dogodila je uvođenje novog pravila DPU. Pravilo DPU – predano na mjesto istovareno … (imenovano mjesto odredišta), zamijenilo je dosadašnje pravilo DAT kojemu je mjesto isporuke bilo obvezno isporučeno na terminal. U pravilu DAT, obveze prodavatelja prestaju kada se ne istovarena roba stavi na raspolaganje kupcu na imenovanom terminalu, dok uvođenjem novog pravila DPU obveze prodavatelja

Tablica 5. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 - grupa D Primjena u svim vrstama prijevoza

ČETVRTA SKUPINA GRUPA D DAP

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Bez obveze

Bez obaveze

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Dogovoreno mjesto isporuke, terminal/luka-mjesto (roba spremna za istovar)

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Dogovoreno mjesto isporuke, terminal/luka-mjesto (roba spremna za istovar)

Tablica 6. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 -grupa D Primjena u svim vrstama prijevoza

ČETVRTA SKUPINA GRUPA D DPU

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Bez obaveze

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Dogovoreno mjesto isporuke

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Dogovoreno mjesto isporuke

Tablica 7. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 Primjena u svim vrstama prijevoza

ČETVRTA SKUPINA GRUPA D DDP

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Bez obveze

Bez obaveze

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Prodavatelj

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Dogovoreno mjesto odredišta (roba spremna za istovar)

Dogovoreno mjesto odredišta

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Dogovoreno mjesto odredišta (roba spremna za istovar)

Dogovoreno mjesto odredišta

Izvor: izrada autora

prestaju kada se istovarena roba stavi na raspolaganje kupcu na dogovorenom mjestu istovara. Uvođenjem novog pravila DPU omogućeno je da odredište, odnosno dogovoreno mjesto isporuke može biti bilo koje mjesto isporuke, a ne samo terminal kako je bilo obvezno prema pravilu DAT. Pravilom DPU prodavatelj je u obvezi platiti troškove izvoznog carinjenja, a kupac plaća troškove uvoznog carinjenja. Prodavatelj ugovara prijevoz i plaća troškove prijevoza do imenovanog mjesta isporuke, kao i troškove istovara na dogovorenom mjestu odredišta. Točka prijelaza rizika s prodavatelja na kupca nastaje na dogovorenom mje-

stu isporuke kada je roba istovarena. Ukoliko se primjenjuje ovo pravilo, vrlo je bitno odrediti mjesto gdje će roba biti istovarena, jer o tome ovisi plaćanje na uvoz robe. Pravilo: DDP (eng. Delivered Duty paid) prodano ocarinjeno (tablica 7) Značajnih promjena u primjeni pravila DDP po INCOTERMS® 2020 na izdanje INCOTERMS® 2010 nije bilo. Najveća obveza prodavatelja ostaje po ovom pravilu. Prodavateljeva obveze prestaju kada je roba stavljena kupcu na raspolaganje nakon obavljenih uvoznih carinwww.suvremena.hr

incoterms Tablica 8. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 Primjena samo za prijevoz morem i unutarnjim vodama

DRUGA SKUPINA GRUPA F FAS

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS ® 2020

Obveza osiguranja

Bez obveze

Bez obaveze

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Luka utovara

Luka utovara uz bok broda

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Luka utovara

Luka utovara Uz bok broda

Tablica 9. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 Primjena samo za prijevoz morem i unutarnjim vodama

DRUGA SKUPINA GRUPA F FOB

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Bez obveze

Bez obaveze

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Isporuka na palubi broda

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Luka odredišta

skih formalnosti na dolaznom prijevoznom sredstvu i kada je roba spremna za istovar na dogovorenom mjestu odredišta. Prodavatelj ugovara prijevoz i plaća troškove robe do dogovorenog mjesta odredišta. Prodavatelj i kupac nemaju obvezu sklapanja ugovora o osiguranju. Točka prijelaza troška prijevoza s prodavatelja na kupca, nastaje kada prodavatelj isporučio robu kupcu na dogovorenom mjestu odredišta. Pravilo FAS – (engl. Free Alongside Ship – Franko uz bok broda ... (imenovana luka otpreme) besplatan uz brod (nazvana luka ukrcaja) (tablica 8) Značajnih promjena u primjeni pravila FAS po INCOTERMS® 2020 na izdanje INCOTERMS® 2010 nije bilo. Prodavatelj i kupac nemaju obvezu sklopiti ugovor o osiguranju. Obveze izvoznog carinjenja padaju na teret prodavatelja, dok obveze uvoznog carinjenja padaju na teret kupca. Rizik gubitka ili oštećenja nad robom prelazi s prodavatelja na kupca kada je roba stavlje86

Suvremena trgovina 4(46)

na uz bok broda, tog trenutka kupac snosi sve troškove nad robom. Ovo pravilo se u praksi uglavnom upotrebljava za prijevoz rasutog tereta ili tereta velike mase i ne bi ga se trebalo upotrebljavati u intermodalnom prijevozu kontejnera morem ili unutarnjim polovnim putem. U tom slučaju bolje je razmotriti upotrebu pravila FCA. Pravilo FOB – (engl. Free On Board) – Franko brod.... (imenovana luka otpreme) (tablica 9) Promjena u primjeni pravila FOB (Tablica 11.) po INCOTERMS® 2020 na izdanje INCOTERMS® 2010 upućuju na uporabu pravila FCA ukoliko se radi o intermodalnom pomorskom prijevozu kontejnera. Ukoliko se radi o pomorskom intermodalnom prijevozu kontejnera, pravilo FOB ne bi se trebao upotrijebiti, već upotrijebiti pravilo FCA. Osim navedene promjene po ovom pravilu nije bilo značajnih promjena i dalje prodavatelj nema obvezu sklapanja ugovora o osiguranju, obveza izvoznog ca-

rinjenja pada na teret prodavatelja, dok obveza uvoznog carinjenja pada na teret kupca. Točka prijelaza rizika za gubitak ili oštećenje robe prelazi s prodavatelja na kupca u trenutku ukrcaja cjelokupne robe na palubu broda. Točka prijelaza troška prijevoza s prodavatelja na kupca nastaje kada prodavatelj dopremi robu do luke utovara i istovara robu na brod, pri čemu troškovi utovara na brod padaju na teret prodavatelja. Pravilo: CFR – (engl. Cost and Freight ) – trošak i vozarina... (imenovana luka odredišta) (tablica 10) Značajnih promjena u primjeni pravila CFR po INCOTERMS® 2020 na izdanje INCOTERMS® 2010 nije bilo. Ukoliko se ovo pravilo upotrebljava za više od jednog načina prijevoza što je i uobičajeno, jer se roba primjenom ovog pravila uglavnom predaje kontejnerskom prijevozniku na terminalu, umjesto primjene pravila CFR u ovakvim slučajevima bilo bi prikladnije primijeniti pravilo CPT. Primjenom pravila

Tablica 10. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 Primjena samo za prijevoz morem i unutarnjim vodama

TREĆA SKUPINA GRUPA C CFR

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Bez obveze

Bez obaveze

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Isporuka na palubi broda

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Luka odredišta

Izvor: izrada autora

Tablica 11. Ključne izmjene po INCOTERMS® 2020 pravilima na izdanje INCOTERMS® 2010 Primjena samo za prijevoz morem i unutarnjim vodama

TREĆA SKUPINA GRUPA C CIF

INCOTERMS® 2010

INCOTERMS® 2020

Obveza osiguranja

Prodavatelj

Obveza izvoznog carinjenja

Prodavatelj

Obveza uvoznog carinjenja

Kupac

Točka prijelaza rizika prodavatelj/ kupac

Isporuka na palubi brod

Isporuka na palubi broda

Točka prijelaza troška prijevoza prodavatelj/kupac

Luka odredišta

Izvor: izrada autora

dudaraju se mjesto i vrijeme prijelaza troška i rizika. Pravilo CIF – (engl. Cost Insurance and Freight) - Trošak, osiguranje i vozarina .... (imenovana luka odredište) (tablica 11)

CFR prodavatelj nema obvezu sklapanja ugovor o osiguranju. Prodavateljeva obveza je plaćanje izvoznog carinjenja, dok je kupčeva obveza plaćanja uvoznog carinjenja. Prodavatelj ima obvezu ugovaranja prijevoza i plaćanja svih troškova prijevoza do naznačene luke odredišta. Točka rizika gubitka ili oštećenja robe s prodavatelja na kupca nastaje kada prodavatelj ukrca robu na plovilo, odnosno kada je izvršena isporuka na palubi broda. Primjenom pravila grupe C ne po-

Promjena u primjeni pravila CIF odnosi se na primjenu klauzule osiguranja koja je kod pravila CIF ostala ista obavezna primjena „Institut teretne klauzule C“, dok je za pravilo CIP propisana primjena „Instituta teretne klauzule sa C na A“. To znači da je prodavatelj u obvezi sklopiti ugovor o osiguranju s klauzulom C (minimalno pokriće). Pravilom CIF prodavatelj predaje robu kupcu kada je roba ukrcana na plovilo. Ukoliko se ovo pravilo upotrebljava za više od jednog načina prijevoza što je i uobičajeno, jer se roba primjenom ovog pravila uglavnom predaje kontejnerskom prijevozniku na terminalu, umjesto primjene pravila CIF bilo bi prikladnije primijeniti pravilo CIP. Primje-

nom pravila CIF obveze izvoznog carinjenja padaju na teret prodavatelja, dok obveze uvoznog carinjenja padaju na teret kupca. Točka prijenosa rizika s prodavatelja na kupca nastaje u trenutku završetka ukrcaja na brod. Točku rizika kao i kod pravila CFR ne smatra se trenutkom kada je roba stigla na mjesto odredišta, već kada je predana prijevozniku. U tom slučaju, prijelaz rizika i raspodjela troškova s prodavatelja na kupca ne odvija u isto vrijeme i na istom mjestu. Usporedbom i analizom pravila INCOTERMS® 2020 na izdanje INCOTERMS® 2010 može se zaključiti da u obvezama osiguranja, uvoznog i izvoznog carinjenja robe, točke prijelaza rizika s prodavatelja na kupca i obrnuto, te točke prijelaza prijevoza s prodavatelja na kupca i obrnuto nije bilo značajnih promjena koje bi utjecale na cijenu robe, osim kod primjene pravila CIP gdje se je povećala razina osiguranja, a koje povećanje bi moglo dovesti do povećaST nja troškova. www.suvremena.hr

Uspjeh se može mjeriti, analizirati i ocjenjivati piše: mr. sc. Branko Pavlović

Tvrtke se moraju fokusirati na poslovanje u skladu s krizom – budimo generali novih pobjeda (IV-dio) „Uspješne tvrtke trebale bi težiti da budu sjajno mjesto za sjajne ljude koji rade sjajan posao“ Marilyn Carlson

a, budimo REALNI, igrajmo svoju igru ako želimo ploviti po ovim silama i haridbama našeg vremena. U životu, kako nas samih tako i tvrtki, imamo samo dvije mogućnosti – pronalaziti izgovo-

re ili činiti promjene. Jasno je koja nas opcija vodi ostvarivanju snova (poručuje Christina De Busk). Stoga je važno znati tko smo, tko je i što je tvrtka, kako bi našli odgovore na pitanja. Što je svrha tvrtke? Po čemu želimo da pamte tvrtku? Zašto postoji tvrtka? Da li je tvrtka izvrsna i koliko? Kako je razviti, ako se uopće može razviti? U tom svjetlu traženja odgovora može se reći da izvr-

Pokretači 50% 

Politke i strategije 8% Partnerstva i resursi 9% 

Izvor: Nikola Nikšić, CMC Konter d.o.o., 2021.

Shema 1.

Suvremena trgovina 4(46)

Uspješnost kao i izvrsnost može se analizirati i ocjenjivati na razini tvrtke ili parcijalno na izdvojenim organizacijskim područjima (proPokazatelji 50% 

Djelatnici (ljudski potencijali) 9% Vodstvo 10%

snost nije neki urođeni gen koji je povlastica rijetkih. Upravo suprotno, izvrsnost je sinergija prakse, navika i ponašanja, koja se može naučiti, razviti i poboljšavati. Česte primjedbe onih koji traže izgovore, da se izvrsnost ne može postizati i mjeriti je netočna.

Rezultati djelatnika 9% Procesi 14%

Rezultati tržišnih partnera (kupaca...) 20% Rezultati društveno odgovornog poslovanja 6%

Inovacije, učenje i kompetencije 

Ključni pokazatelji uspješnosti 15%

Temeljni EFQM koncept sastavljen je od devet ključnih čindbenika -područja izvrsnosti, koja se mjere i čijim se razvojem upravlja, od kojih pet predstavlja ono što tvrtka provodi (pokretači, udio u ocjenjivanju 50%), a četiri ono što postiže (rezultati ili pokazatelji, udio u ocjenjivanju 50%) Devet ključnih čindbenika ove metode su: 1. IZVRSNO VODSTVO (leadership) što podrazumijeva da lideri uspješno razvijaju misiju, viziju, vrijednosti i etiku; da lideri osiguravaju da se sustav menadžmenta kontinuirano razvija provodi i unapređuje; da lideri intenzivno surađuju s kupcima, drugim partnerima i predstavnicima društvene zajednice; da lideri jačaju kulturu izvrsnosti zajedno sa svim zaposlenicima u tvrtki; da lideri identificiraju i potiču promjene kojima se uklanjaju smetnje i uvode unapređenja. 2. IZVRSNE POSLOVNE POLITIKE I STRATEGIJE podrazumijevaju: da se temelje na sadašnjim i budućim ekonomski razumnim potrebama i očekivanjima te mogućnostima dionika; da se temelje na relevantnim informacijama i šireg i užeg vanjskog i internog okruženja; da se kontinuirano analiziraju, revidiraju, razvijaju i osuvremenjuju.

KAKO IZVRSNOŠĆU STVORITI KONKURENTSKU PREDNOST Ponuda konkurenata

NE OPONAŠATI, PROMATRATI

Temelji

Prednost konkurencije



PRERASPOREDITI RESURSE



daja, nabava, logistika, financije, marketing, digitalizacija, ljudski resursi…) koristeći neke od poznatih modela. Jedan od modela, koji se često primjenjuje u EU, kreirao je The European Foundation for Quality Managment (organizacija koju je 1988. osnovalo 14 uspješnih velikih tvrtki s ciljem da time potaknu da u svjetskom gospodarstvu poraste broj izvrsnih tvrtki) EFQM koncept. A na našem prostoru u svom radu najviše proučava i procjenjuje te provodi ovu metodu Nikola Nikšić - CMC Konter d.o.o.

PRILIKE

Ponuda poduzeća

Potrebe kupaca Konkurenatska prednost

Izvor: M. Nikšić, CMC Konter d.o.o., 2021.

Shema 2. Kako izvrsnošću stvoriti konkurentsku prednost

3. IZVRSNI SUSTAVI UPRAVLJANJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA I NJIHOVIM RAZVOJEM podrazumijeva: da su planirani, upravljani i unapređivani u skladu sa strategijom i potrebama njezine uspješne provedbe; da su znanja i sposobnosti ljudi identificirani, kontinuirano se evaluiraju i sustavno unapređuju; da su ljudi uključeni, poticani i osposobljeni za preuzimanje odgovornosti i akcije; da je interna komunikacija razvijena, da se njome sustavno upravlja i razvija; da se ljudi nagrađuju i dobivaju priznanja primjenom načela opće pravednosti, da se vodi briga o njihovoj sigurnosti i zdravlju. 4. IZVRSNO UPRAVLJANJE PARTNERSTVIMA I RESURSIMA podrazumijeva: da su odnosi s ključnim eksternim partnerima planirani i realizirani u skladu sa strategijom; da se financijskim resursima koristi u uravnoteženom stvaranju kratkoročnih probitaka i dugoročno održivog stabilnog i sigurnog poslovanja; da se dugotrajnom materijalnom i

nematerijalnom imovinom koristi u svrhu optimalnih ekonomskih efekata uvažavajući najbolje prakse na području brige o okolišu; da se tehnologijom i digitalizacijom procesa upravlja i razvija u smislu najbolje iskoristivosti i primjene adekvatnih naprednih koncepata i rješenja. 5. IZVRSNOST PROCESA podrazumijeva: da su sistematično dizajnirani, da se implementiraju i primjenjuju adekvatni modeli za upravljanje kvalitetom; da se procesi unapređuju korištenjem inovacija koje su ekonomski opravdane, te predstavljaju i stvaraju dodanu vrijednost za dionike; da su proizvodi i usluge dizajnirani i razvijani na temelju potreba, očekivanja i potencijala tržišta; da se proizvodi i usluge proizvode, isporučuju i održavaju u skladu s preuzetim obvezama i najboljim praksama; da su veze s tržištem (kupcima i drugim tržišnim sudionicima) razvijene i kontinuirano se unapređuju na temelju sustavnog prikupljanja, analiziranja i razumijevanja informacija. www.suvremena.hr

digitalna ekonomija

6. IZVRSNOST REZULTATA OSTVARENIH S TRŽIŠNIM PARTNERIMA podrazumijeva: da se stvarno mjeri njihovo zadovoljstvo; da se stvarno mjeri njihova lojalnost; da se uvažavaju opravdani prigovori i reklamacije tržišnih partnera; da se prihvaćaju ekonomski razumne sugestije i prijedlozi tržišnih partnera. 7. IZVRSNOST REZULTATA OSTVARENIH NA PODRUČJU LJUDSKIH POTENCIJALA podrazumijeva: da se mjeri percepcija zaposlenika prema organizaciji i rezultatima; da se mjeri razina općeg zadovoljstva i motiviranosti uposlenika; da se mjeri kvaliteta interne komunikacije, timskog rada i organizacijskog učenja. 8. IZVRSNOST NA PODRUČJU DOPa podrazumijeva: da se mjeri percepcija društvene zajednice o odgovornom ponašanju i poslovanju tvrtke; da se procjenjuje razina uključenosti tvrtke u aktivnosti društvene zajednice; da se mjeri utjecaj tvrtke na okoliš i ekologiju; da se razmatraju i uvažavaju primjedbe i prijedlozi društvene zajednice vezani uz aktivnost tvrtke. 9. IZVRSNOST NA PODRUČJU KLJUČNIH POKAZATELJA USPJEŠNOSTI podrazumijeva: da tvrtka sustavno mjeri svoje rezultate 90

Suvremena trgovina 4(46)

primjereno ključnim elementima poslovnih politika, strategija i operativnih planova; da se rezultati mjere razumijevajući što su pokretači uspjeha u ostvarenju ciljeva, a što pokazatelji uspješnog ostvarenja ciljeva; da se uravnoteženo mjeri poslovna izvrsnost (da se rade prave stvari) i operativna izvrsnost (da se radi na pravi način); da se rezultati mjere uravnoteženo informacijskim i financijskim pokazateljima. Biti svoj u svijetu koji nas neprestano tjera da budemo nešto drugo, najveće je postignuće (R. W. Emerson), pa tako i tvrtke moraju biti svoje, kako bi uspješno plovile. Pri komercijalizaciji svrhe postojanja i poslovanja (misija i vizija) temeljnih vrijednosti tvrtke predvođene formalnim i neformalnim liderima u namjeri da uspiju i opstanu na tržištu pod utjecajem raznih okolnosti, ponekad se pretjerano usredotočuje na kratkoročne probitke, zanemarujući dugoročnu stabilnost i sigurnost. U takvoj situaciji dolazi do izrazažaja sva dubina i težina, (ne)sklad i snaga veza između tvrtke i svih dionika. Princip prosocijalnosti svih dionika je jedan od onih kojim se modelira i interpretira održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje na

temelju općih naćela slobode, zajedništva, jednakosti i solidarnosti. Inzistira se da se provjerava i osigurava da tvrtka skladno udovoljava interesima vlasnika, upravljača, djelatnika, kupaca i dobavljača, investitora i društvene zajednice. Osim dobiti namjenjene vlasnicima i menadžerskih plaća i nagrada, koje su uglavnom vezane uz kratkoročne financijske ciljeve (prihod i dobit), iznimno je važno znati da li je tvrtka djelovala i u korist ostalih zainteresiranih a to su: plaće zaposlenicima koje mogu zadovoljiti socijalne potrebe, porezi i druga davanja potrebna za funkcioniranje društva u cjelini, zadovoljavanje potreba kupaca, podmirenje obveza prema dobavljačima i kreditorima, primjeren povrat na uloženo investitorima. Njegovanjem takvog sklada na principima prosocijalnosti, prihod, profit i novac jasno se pozicioniraju kao pogonsko gorivo, a ne svrha tvrtke. Tvrtka se umjesto ‘pravljenja novca’ titulira kao ‘djeljenje kruha’. U skladu s time, moguće je odabirom, umrežavanjem i dodjeljivanjem težinskih udjela i referentnih vrijednosti financijskih pokazatelja te promatranjem njihovih trendova u odnosu na postavljene referentne vrijednosti, kreirati model koji indicira razinu izvrsnosti svake pojedine tvrtkine aktivnosti. Naravno, dodatno vodeći računa o specifičnostima koje proizlaze iz njihovih temeljnih djelatnosti i veličina. Koliko je moguće, a moguće je prosocijalnim principima da se tome dodaju dostupne informacije koje ukazuju na razinu razvijenosti i vrijednosti intelektualnog kapitala, toliko će indicija izvrsnosti biti vrednija i manje podložna pogrešci. Naime, zaposlenici, ukoliko nisu sprječavani, idu u susret izazovima. Dr. sc. Isak Adizes: „Ukoliko nisu sprječavani, ljudi idu u susret izazovima, a okruženje u kojem funkcioniraju čini da njihove skrivene moST gućnosti rastu ili nestaju.“

www.suvremena.hr

Štetni učinci nepoštivanja vladavine prava Drugo izvješće Europske komisije o vladavini prava, objavljeno krajem srpnja, potvrđuje zabrinutost zbog razvoja u pojedinim zemljama članicama. Prvenstvo europskog prava, neovisnost sudstva i sloboda medije se sve više ugrožavaju. „Prednost EU prava je naš zajednički temelj i ako ga se napada, onda imamo problem“, rekao je povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders.

eneralni direktor EuroCommerce-a Christian Verschueren naglasio je važnost pravila i vrijednosti EU-a koje se poštuju u svim državama članicama za europsko gospodarstvo: „Sva se društva oslanjaju na to da se zakon primjenjuje jednako i pošteno, a poslovanje može ispravno funkcionirati samo u predvidljivom i učinkovitom pravnom okviru. Uklanjajući ovaj kamen temeljac na kojem se grade jedinstveno tržište i europske institucije, zemlje potkopavaju samu osnovu EU. Oni također - kratkovidno - ometaju sposobnost poduzeća, poput maloprodaje i veleprodaje, da ulažu, otvaraju radna mjesta i posluju kako bi služili potrošačima. Zato snažno podržavamo povjerenika Reyndersa u osiguravanju da Europa i njeni građani mogu očekivati da svi poštuju sustav utemeljen na pravilima koji je EU uspostavila, te pozivamo Komisiju da poduzme hitne mjere potrebne za provedbu tih pravila.“ 92 Suvremena trgovina 4(46)

Verschueren dodaje: „Naš je sektor izravno osjetio štetne učinke nepoštivanja vladavine prava, osobito, ali ne isključivo, u srednjoj i istočnoj Europi. Trgovci na veliko i maloprodaja u tim zemljama suočavaju se s proizvoljnim administrativnim i zakonodavnim mjerama, često dekretom zaobilazeći normalne parlamentarne procedure, bez odgovarajućeg pristupa nacionalnim donositeljima odluka, a često i pravosudnim sustavima koji ne mogu učinkovito i neovisno funkcionirati kako bi pružili odgovarajuću nadoknadu. Vidimo da neke vlade donose mjere koje očito krše pravo EU-a ili ne poštuju nacionalnu sudsku praksu - te zanemaruju ili nastoje ušutkati kritike tijekom procesa donošenja odluka. Drugi koriste provedbu zakonodavstva EU-a kako bi dodali mjere nespojive s tim zakonodavstvom i općenito sa pravom EU-a. Stoga pozivamo: • da Komisija koristi sve raspoložive instrumente za brzo djelovanje protiv kršenja

vladavine prava, uključujući i uvjetovanje financiranja EU-a njegovim poštivanjem; • Povjerenstvo da od sljedeće godine nadalje poslovnu perspektivu učini sastavnim dijelom ili posebnim poglavljem godišnjeg izvješća o vladavini prava; • države članice da poštuju vladavinu prava i da se suzdrže od protekcionističkih i diskriminatornih mjera prema poduzećima iz EU-a koji djeluju na njihovom teritoriju; • Europski parlament nastaviti s izvrsnim radom u održavanju pritiska na sve institucije EU-a i nacionalne institucije radi obnove i održavanja vladavine prava u cijelom EU-u. Doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova Trgovci na veliko i diljem Europe već naporno rade na doprinosu smanjenju emisije stakleničkih plinova. Generalni direktor Euro-

Naše su tvrtke također bile proaktivne u postavljanju jasnih ciljeva kako postati ugljično neutralne, te prijeći na održivi promet i povećanje energetske učinkovitosti. Instaliraju novu rashladnu opremu, punionice na parkiralištima supermarketa i koriste više obnovljive energije. Kontinuirano poboljšavaju ekološke performanse i vode ekološki dizajn svojih proizvoda. Ovaj angažman također se ogleda u potpisivanju Kodeksa ponašanja EU-a o odgovornom poslovanju s hranom i marketinškim praksama, te u potpori tvrtkama koje se obvezuju na zelena obećanja EUa. Mnoge druge inicijative trgovaca na veliko i veleprodaje istaknute su na web stranici #sustainablecommerce, pokazujući kako je sektor prednjačio u tome da svojim poslovanjem doprinose održivoj budućnosti Europe. „Paket mjera Fit for 55 vidimo kao važan sljedeći korak u ostvarivanju tog cilja“, ističu u EuroCommercu.

Christian Verschueren Commerce-a Christian Verschueren ističe: „Naš je sektor već dugi niz godina aktivan u nastojanju da smanji svoj utjecaj na okoliš, promičući održivost u svom opskrbnom lancu, vlastitom poslovanju i s kupcima. Stoga podržavamo Komisijin paket Fit for 55 kao konkretan niz mjera za ispunjenje cilja Zelenog dogovora o smanjenju emisija stakleničkih plinova u EU za 55 posto do 2030. Međutim, dijelimo zabrinutost drugih sektora u vezi s mehanizmom prilagod-

be granice ugljika koja treba biti osmišljena tako da bude u skladu s pravilima WTO-a i izbjegava nova područja spora s trgovinskim partnerima”. Kodeks o odgovornom ponašanju Trgovci na veliko pokazali su da ozbiljno shvaćaju održivost i klimatske promjene, postavljajući jasne i mjerljive ciljeve kako bi smanjili utjecaj svog poslovanja i proizvoda koje prodaju.

S tim u vezi, europski lanci opskrbe složeni su i globalni, a smanjenje emisije CO2 trebao bi biti globalni napor. Paket Fit for 55 važan je za jačanje vodeće uloge EU-a u globalnoj suradnji radi postizanja ciljeva Pariškog sporazuma. Takva suradnja trebala bi biti ključna riječ za Europu, a mi i brojni drugi sektori tražit ćemo uvjerenje da naši trgovinski partneri mogu smatrati da je dizajn mehanizma za prilagođavanje granice ugljika (CBAM) i njegova konačna primjena razmjerna, poštena i u skladu s obvezama WTO-a. Također se mora izbjeći teret za uvoznike iz EU-a koji se ne primjenjuje na proizvođače iz EU-a. Željni smo surađivati s Komisijom kako bismo pokušali postići ovu ravnotežu i izbjeći nova područja spora u globalnoj trgovini, koja se tek sada počinje oporavljati nakon pandemije i protekcionističke politike koju su usvojili neki od najvažnijih svjetskih aktera. ST www.suvremena.hr 93

marketing i pr

Uspješno upravljanje prodajom (3)

Promjene koje su izazvale zaokret u trgovanju i prodaji piše: Zvonko Pavlek

Trgovački predstavnici ili putnici? Tema o uspješnom upravljanju prodajom nastavlja se promjenama koje su u odnosu na raniji period izazvale zaokret na tržištu, odnosno u trgovini i u međusobnim odnosima dobavljača i trgovine. Sadržajno značajna promjena nastala je u transformaciji trgovačkog putnika u trgovačke predstavnike. Izraz predstavnik je u nas vjerojatno prva uvela Podravka, dok je u većini drugih poduzeća do pred dvadesetak godina prevladavao naziv - trgovački putnik, koji je u žargonu ostao još i danas. Naziv putnik došao je zbog toga, jer su ti ljudi stalno na terenu, a ako su tereni veliki, oni zaista stalno putu94

Suvremena trgovina 4(46)

ju. Zadaci putnika su uglavnom bili prodaja i prodaja… Čim je prodaja veća, veća je i provizija. No, klasični putnik izumire ne samo u funkcionalnom smislu, već i u psihološkom, sudbinskom. Drama Artura Millera „Smrt trgovačkog putnika“ nas upozorava da u životu nije važno samo prodati i prodati, jer poslije svega nastaje životna praznina. Zato je za te ljude važan osjećaj pripadnosti, kako bi se u životu osjećali korisnim, cijenjenim. Trgovački predstavnik u engleskoj varijanti je sales reprensentative, u njemačkoj Aussendienstmitarbeiter (suradnik u vanjskoj službi prodaje), u Italiji rappresentante di commercio, u Francuskoj attaché commercial itd. Predstavnik je šire od same prodaje. On je „vizit kar-

ta“ firme koju zastupa, a ujedno je i savjetnik koji ne nagovara kupca samo na kupnju, već radi u zajedničkom interesu jednih i drugih („win-win“). Klasični trgovački putnik polako nestaje i to zbog nove strukture poslovanja i poslovnih odnosa. Stupanj razvoja koji je trgovina postigla danas, promjene koje su nastale u trgovanju su vrlo dinamične, odvijaju se i dalje, pa će stalno dolaziti i nove. Već i današnja razina razvitka trgovine, u mnogome se razlikuje od načina poslovanja od pred dvadesetak godina. Najeklatantnija su dva slučaja – category management (CM) i digitalizacija. Tome se podređuje način djelovanja trgovačkih predstavnika koji su se našli u vrtlogu

otvorenih informacija i objektivizaciji kriterija u kojima je predstavnik partner trgovini. Digitalizacija Suočavamo se s velikim porastom online naručivanja roba, što je novi izazov i za trgovinu i za dobavljače. Prema istraživanjima Eurostata, u Europi u tome predvode skandinavske zemlje, u kojima je još 2019. godine 80% stanovništva kupovalo online. Hrvatska je bila na oko 45%. Međutim, zbog korone taj udio značajno raste, ali ako se gleda na vrstu roba, onda u širokoj potrošnji, u svakodnevnim potrebama, ipak prodajno mjesto ostaje glavno mjesto nabavki. No, i tu nastaju velike promjene. Glavni „krivac“ je tehnološki i informatički boom koji dovodi do brzog prilagođavanja potrošačima, povećanja efikasnosti u poslovanju. Uvodi se kompjutorsko naručivanje, plaćanje, kupovanje uz „kompjutorskog savjetnika“, automatske vage i blagajne, elektronski displeji za cijene, ekrani za informacije i oglašavanje na zahtjev potrošača. Pod utjecajem mjerljivih kriterija raste profesionalizam. Sve se podređuje objektivnim kriterijima, pa otpada princip „nagovaranja“ trgovine na kupnju. Javlja se selekcija dobavljača i SKU na temelju struk-

ture potrošača, obrtaja po prodajnoj površini i doprinosa profitu. U tom sklopu posebno category management (CM) dobiva na važnosti, jer trgovci i proizvođači raspolažu sa sve više podataka. CM se temelji na zajedničkoj suradnji, dovodi pregovore na višu, sofisticiraniju razinu, drukčiju od one na kojoj se odigravaju pogodbe i žustre svađe o cijenama i marži. Studira se efikasnost mikrolokacija polica, veća ili manja učinkovitost kupnje (ulaz, police uza zid, u sredini, blagajna, strana koju prati oko, izbočene i čeone strane), učinkovitost donjih, srednjih i viših polica, utjecaj broja „facinga“ (lice proizvoda na polici) na prodaju, utjecaj sredstava za unaprjeđenje prodaje, utjecaj načina izlaganja. Rade se programi za optimiziranje regala koji se bave strukturom asortimana, učinkovitim slaganjem robe, optičkim oblikovanjem polica, pazi se da se polica ravnomjerno prazni, tj. da ne dođe do „out-of-stock“ ili „prebukiranja“ police. Područje category managementa izazvalo je najveće promjene u zadnjih dvadesetak godina. Najdalje su u tome otišli veliki lanci, a mali to prate koliko im treba i koliko mogu. Uglavnom – category management je glavni „krivac“ što je prodaja postala objektivizirana, što sve manje utjecaj ima nagova-

ranje na kupnju, pa i „podmazivanje“ dobavljača. Principi category managementa (CM) U centru zajedničkog interesa trgovine i dobavljača je potrošač, što jednoj i drugoj strani pomaže u ostvarivanju boljih rezultata. CM je solucija koja nosi „win-win-win“ rezultate, što znači dobit za sva tri sudionika – proizvođača, trgovca i potrošača. Kategorija se definira sa stajališta potrošača/kupca – prema tome kako je on naziva, koji benefit i soluciju mu nudi (npr. sredstva za čišćenje lica, njegu djeteta, za kućne ljubimce, bezalkoholna pića, topli napitci…), što znači da kategorija predstavlja proizvode grupirane tako da odražavaju potrebe potrošača. Kako se određuje kategorija? Za kategoriju se uzima u obzir ime koje odražava korist („benefit“) ili rješenje (soluciju) za potrošača. Registrira se kako potrošač/kupac kupuje kategoriju, a nakon toga se u praksi definiraju marke proizvoda i jedinično pakiranje proizvoda ili SKU (kratica od „stock-keeping unit“). Može se ići na detaljniju strukturu određivanja kategorije, segmenata i supsegmenata. Primjerice, u segmentu hrana supsegmenti su suha, tekuća, duboko zamrznuta, ekološka i dr. U definiciji kategorije nema univerzalnog pravila prema kojem bi se moglo shematski uvrštavati pojedine proizvode. Većinom se u velikim trgovačkim lancima orijentiraju prema potrebama kupca u smislu namjene, tj. zadovoljavanja tih potreba u stanovanju, odijevanju, prehrani, njezi, hobijima itd., pa se prema tome vrši oblikovanje kategorija. Evo dva primjera: • Carrefour je još 1998. startao u samoposluživanjima s kategorijama orijentiranim prema tewww.suvremena.hr

marketing i pr

mama: dom, kultura i komunikacija, slobodno vrijeme i opuštanje, tijelo i zdravlje, te sezona • Dm - drogerie markt ima šest glavnih kategorija: ljepota, zdravlje, bebe, domaćinstvo, životinje i foto, koje se opet dijele na supkategorije Uloga kategorije Uloga određuje stratešku važnost kategorije za prodavaonicu i njezin rang u prioritizaciji. Rang ovisi o važnosti kategorije za ciljnu grupu kupaca. Uloge se određuju prema značenju kategorije na četiri područja: destinacija, rutina, povremena te priručna kupnja. Destinacija označava primarnog opskrbljivača kategorije prepoznatljivog po pružanju superiorne vrijednosti ciljnoj grupi potrošača kvalitetom usluge, proizvoda, asortimana i cijena, kao i po tehničkoj opremljenosti. To su specijalizirane prodavaonice u kojima kupac očekuje da će tu dobiti potpunu i pouzdanu informaciju, izbor i uslugu. Rutina znači preferiranog opskrbljivača koji podmiruje rutinirane potrebe, vodi konzistentnu politiku asortimana i konkurentnu po96

Suvremena trgovina 4(46)

nudu. Tipični primjer su veliki lanci Konzum, Spar i drugi gdje se rutinski kupuju živežne namirnice i kućne potrepštine, pa će se nakon toga kupiti njega, suđe itd. Prigodna, sezonska ili povremena kupnja odražava imidž ponude roba koju se isplati kupovati u određeno vrijeme. Priručna kupnja u prodavaonici „iza ugla“, „u susjedstvu“. To su omanje prodavaonice u koje se navraća kad u kućanstvu ponestane neke robe kao što su kruh i mlijeko, a usput se kupi i nešto drugo. Ponuđač vodi brigu o tome kako opskrbljuje mjesta prema ulozi kategorije. Npr. u Superkonzumu ili Intersparu će nastojati da mu bude zastupljen kompletan asortiman, a u prodavaonici „iza ugla“ dati će savjet da se opskrbi samo sa četvrtinom od toga i to samo onim proizvodima koji se kupuju najčešće. Klasifikacija uloge kategorije ne odnosi se samo na vrstu prodavaonice, već se klasificira i unutar nje. Npr. kod dm-a su u nekim zemljama zastupljene četiri uloge kategorije: 1. „The best consumer value“ je kategorija koja se profilira tako da nadmašuje konkurenciju.

2. „Consumer value“ kategorija se odnosi na rutinsku kupnju. 3. „Nice to find“ kategorija se odnosi na dodatne artikle u prodavaonici. 4. „Special offer“ su sezonski ili prigodni proizvodi. Analiza kategorije Analiza daje odgovore na to što se dogodilo, što se događa i što bi se moglo dogoditi. U praksi to znači prikupljanje informacija, analiza, identifikacija prilika i mogućnosti, te troškovne implikacije. U toj se fazi dolazi do spoznaje o segmentima potrošača, o tipičnom profilu kupca, o njegovim primanjima, porodičnom stanju, učestalosti kupnje, senzitivnosti na cijene i dr. Zatim se identificira i ciljanu grupu – njezine navike, životni stil, motive kupnje, gdje i u kakvim prodavaonicama kupuje. Analiza je važna podloga za merchandising i space management, politiku proizvoda i promocije. Tako je npr. udio na tržištu važan element pri dodjeli mjesta izlaganja i pri donošenju odluke o udjelu pojedinih marki na polici i SKU. Odgovori na to zašto i kako se kupu-

je, važni su za lokaciju kategorije unutar prodavaonice, a znati tko su kupci važno je za određivanje visine smještaja na polici i, konačno, motivi potrošnje također su važni za promociju. Npr. proizvod koji kupuju djeca stavlja se u visinu njihovih očiju. Čokolada za kuhanje nije impulzivni proizvod već ga se kupuje s namjerom, pa se može staviti na donju policu.

Pojedinom se SKU-u daje toliko mjesta koliko on ima prometa u odnosu na druge. To dovodi do toga da se broj jedinica s manjim prometom smanjuje na polici, čime se još više ugrožava njegova prodaja, pa je to razlog selekcije marki i SKU. Planiranje merchandisinga (taktika kategorije)

Voćni sokovi u većim pakiranjima obiteljski su proizvod pa će biti potrebno da se na taj prostor privuče pozornost onih koji kupuju za čitavu obitelj.

Merchandising u okviru CM-a dobiva novu temeljnu ulogu: pravi proizvod (rang) na pravom mjestu („hot“), s pravom cijenom (adekvatno ciljanoj grupi) u pravoj količini („visibility“) u pravo vrijeme (sezona).

Strateška uloga kategorije

Planiranje merchandisinga je taktika kategorije koja obuhvaća:

Analiza mora dati odgovore na to koju ulogu može imati kategorija kako bi se odredila njezina važnost kod izlaganja na police.

• Planiranje asortimana unutar kategorije znači optimalni izbor proizvoda i marki, koje će donijeti maksimalni profit.

• Nositelj prometa: povećava broj kupaca, podiže prodaju i tržišni udjel na temelju proizvodnih cijena, promociju ili su to visoko frekventni proizvodi u potrošnji.

• Planiranje prostora i police (space management) znači oblikovanje planograma koji pokazuje gdje kategorija mora biti smještena u prodavaonici.

• Zaštita teritorija: štiti prodaju i tržišni udjel od agresivnih konkurenata, a to su proizvodi koje se kupuju često, imaju nižu cijenu, visok volumen. • „Cash“ generator: povećava „cash flow“, a to su proizvodi visokog obrtaja, proizvodi namijenjeni za sezonu ili proizvodi u promociji. • Imidž generator: proizvodi visoke kvalitete, premijskih cijena, podižu imidž • Profit generator: podiže profit i doprinosi pokrića u kategoriji putem visoke marže. • Izazivači: stvaraju posebne impulse putem atraktivnog izlaganja, promocije, odgovaraju na izazove životnog stila ili ga kreiraju i potiču.

• Planiranje promocija znači podizanje stupnja lojalnosti potrošača, poticaj potencijalnim kupcima, stvaranje percepcije „value for many“. • Planiranje cijene prema ciljnoj grupi potrošača, poslovnom cilju, sezoni. Za potrebe CM-a u space managementu najrašireniji su softverski modeli poznati pod nazivom Apolo i ACNielsen’s Spaceman. Podaci agencija koje se bave tzv. panelom trgovina (npr. Nielsen) osiguravaju podlogu za softver. Npr. trgovina će težiti da od dvadesetak ponuđača marki odabere četiri prve, vodeći računa o visoko pozicioniranim markama i cjenovno orijentiranim potrošačima. U praksi se događa da trgovina izbacuje po desetak proizvođača kozmetike, pa ostavlja samo one s premijskom markom i

jednog s nižom cijenom. Na sličnim se principima odabiru proizvodi i SKU unutar marke, što dovodi do restrikcija SKU, asortimana, ali do porasta prodaje, jer izostaje asortiman koji ima slab obrtaj. Prodajna mjesta su stalno u centru oglašavanja i promocija s ciljem podizanja razine prodaje marke i čitave kategorije, doprinosa profitu, imidžu, stjecanja novih potrošača, unaprjeđenja kategorije i dr. Najveći se učinak postiže u slučajevima kad su promocije neke prodavaonice usklađene s nacionalnim akcijama. Novi se proizvodi ne mogu zamisliti bez promocije. Efikasno uvođenje novih proizvoda zahtjeva ranije testiranje kao dokaz za budući uspjeh, te efikasnu promociju za koju se mora garantirati da će postići ciljeve, budući da se za to na prodajnom mjestu na raspolaganje stavljaju vremenski, prostorni, ljudski i financijski resursi. Razmještaj roba po policama Mjerenjima o kretanju i ponašanju kupaca došlo se do spoznaje o „vrućim“ dijelovima u prodajnom prostoru i slabije prodajnim zonama. Vrući dijelovi su: • Površine s desne strane toka kretanja kupca • U visini oka • Dijelovi gondola koji strše • Pravci kretanja uz zidove • Uz blagajne • Čeoni dijelovi gondola • Dijelovi koji vode prema cilju kupovine (kruh, meso, mlijeko i sl.). Slabije aktivne prodajne zone su: • Police na lijevoj strani • Ulazi u samoposlugu • Donji dijelovi polica • Pravci kretanja po sredini. www.suvremena.hr

marketing i pr tegoriji mogu biti još objektivniji, jer se trude kako ne bi i oni izgubili danu šansu. CM pomaže trgovini da kupnja više ne ovisi o slučajnosti, već o faktorima koji se mogu definirati na temelju analize i strategije kategorije. Etablira se vlastita pozicija, distinkcija i imidž putem adekvatne ponude, merchandisinga, lojalnosti potrošača i dr., čime se stječu nove konkurentske prednosti.

Na glavne pravce kretanja postavljaju se proizvodi impulzivne kupnje na kojima se zadržava manje vremena, a u sredini i manje atraktivnim pravcima pak teški proizvodi, te proizvodi koji se kupuju namjerno. Na dnu prodavaonice u zoni glavnih pravaca nalaze se mamci kao što je kruh i meso. Trgovci na čeone dijelove rado stavljaju proizvode koji su u promociji, jer to mogu dopunski naplaćivati od proizvođača. Kako riješiti slučaj kad bi svi željeli da im proizvod i marka budu u visini oka? Za tu soluciju postoji okomito izlaganje, jer se zna da kad se potrošač zaustavi pred policom, marka na njega ostavlja poseban dojam, pa se onda zaustavi i bira. Tako proizvode koji su od posebnog interesu u strateškoj ulozi kategorije stavljamo u visinu oka, a proizvode koji se kupuju s namjerom u viši ili donji dio police (kabasta roba, prašak za pecivo, čokolada za kuhanje, pića u velikom pakiranju i sl.). Proizvodi koje pak uzimaju djeca stavljaju se u visinu njihovih očiju (npr. čokolade manjeg formata, manja pakiranja sokova i sl.). Evaluacija rezultata treba odgovoriti na pitanja koja se odnose na postavljene ciljeve kao što su volumen, profit, ROI, utjecaj cijena, oglašavanje, promocije, izlaganja, provedbe akcija, reagiranje konku98

Suvremena trgovina 4(46)

rencije, zatim postiže li se optimalizacija police s miksom proizvoda, brojem facinga, prazni li se polica ravnomjerno (kako ne bi došlo do premalog ili prevelikog popunjavanja - out-of-stocka ili overstocka). Implikacije CM-a za proizvođače i trgovinu CM timski okuplja ljude iz marketinga i operativne prodaje. Prodajna sila mijenja navike, jer se pristup trgovini ne zasniva samo na cijeni i marži, nego i na idejama, podacima, promocijama koje su ciljane, prilagođene kupcu i prodajnome mjestu. Proizvođač, dobavljač postaje partner trgovini, ne vodi brigu samo o marki već i o kategoriji. Oni koji dobivaju titulu „kapetan kategorije“, stječu povjerenje, jer mogu kupca savjetovati o tome kako efikasnije poslovati, pružaju mu pomoć u razvoju i sustavu logistike, skladištenju, slaganju robe na prodajnom mjestu, promocijama, daju mu informacije o potrošaču i dr. „Kapetan kategorije“, je izabrani dobavljač koji predstavlja cijelu kategoriju kod kupca te mora biti objektivan i realan. Kapetan kategorije je selekcionirani dobavljač izabran od strane trgovine. Obično je to lider u svojoj kategoriji, ali suvremena praksa pokazuje da kad prvi izgubi povjerenje i drugi u ka-

Definiranjem vlastite uloge u kategoriji ne ostavlja se kupce praznih ruku kada izlaze iz prodavaonice, jer tu nalaze točno ono što traže i što zadovoljava njihove potrebe, želje, zanimanje. Time se smanjuju troškovi i maksimira se prihod police. Mijenja se organizacija trgovine prema kojoj jedni kupuju, a drugi odgovaraju za prodajno mjesto. Sve se više susreću objedinjene nabava i marketing. Program je holistički, pokriva nabavu, skladištenje, punjenje police (planogrami se rade grafički ili fotografijama), cijene, promociju i kontrolu. Što donosi udruženi posao? Zajednički nazivnici te suradnje su sljedeći: • Sjedinjuje se strategija kategorije proizvođača i trgovca, reduciraju se tenzije u međusobnim odnosima što rezultira konzistentnom porukom potrošaču. • Partnerstvo znači veliko međusobno povjerenje. • Međusobni odnosi moraju biti dugoročni i mora se biti spreman na međusobnu razmjenu informacija koje su ponekad osjetljive naravi. • U konačnici – kupac/potrošač je pokazatelj učinka. Ovime smo ušli u područje koje se danas posebno studira, sistematizira i oblikuje, a to je shopper marketing, što je tema u jednom od sliST jedećih nastavaka.

marketing i pr

Prioritet održivosti u sektoru potrošača I potrošači i tvrtke postaju sve više zainteresirani za donošenje odluka usmjerenih na održivost, ali kako to učiniti nije uvijek jasno. Obraćaju li potrošači uistinu više pažnje na održivost – ili samo govore da jesu? Što tvrtke čine kako bi osigurale da njihovo poslovanje bude održivo i isplativo?

industriji maloprodaje i robe široke potrošnje postoji nekoliko refrena koje često čujete o održivosti, a među njima postoji određena napetost. Ono što čujete je da održivost postaje sve važnija za sve dionike, uključujući potro100

Suvremena trgovina 4(46)

šače, regulatore i tvrtke. No, drugi je refren da ljudi nisu toliko spremni platiti održive proizvode i usluge. Postoji jaz u stavu i ponašanju: ono što ljudi kažu da su spremni učiniti razlikuje se od onoga što su zapravo spremni učiniti.

Davanje prioriteta održivosti u sektoru potrošača Održivost je danas vrlo važna komponenta u potrošačkom sektoru. Neki kažu da održivost postaje sve važnija i da je pandemija ljude dodatno zabrinula za održivost. No,

čuju se i suprotna mišljenja: da je unatoč mnogim pričama briga o održivosti utihnula i da sada zaostaje za drugim pitanjima. Struja koja zagovara jačanje pojma održivosti smatra da ova tema nikada nije bila toliko akutna kao što je sada. Nije se očekivalo da će pandemija COVID-19 ojačati te trendove među potrošačima. Ono što se vidi iz istraživanja potrošača (provedeno u više od 27 zemalja) jest da je važnost održivosti, okoliša, ESG-a [okoliša, društvenog i upravljanja], sigurnosti, prirodnih proizvoda, lokalnih izvora, etičkih izvora itd. stvarno pojačana. To vrijedi ne samo u Europi, već i u cijelom svijetu. Vidimo da spremnost da se više plaća za održive proizvode raste u svim geografskim područjima. Strukturno vidimo i veću regulaciju okoliša. Na primjer, više od 70 zemalja pokrenulo je zakonodavstvo za plastiku. Već smo spomenuli da ima i suprotstavljenih mišljenja. Tijekom pandemije mnogi rukovoditelji i glavni dužnosnici za održivost pitali su: „Je li ovo kraj trenda održivosti? Jesu li higijena, sigurnost proizvoda i dostupnost proizvoda sada glavni prioriteti za maloprodaju, a posebno za namirnice? Uklanja li ovo pitanje održivosti?“ Jasan odgovor je ne. Upravo je suprotno: pandemija zapravo stvara zamah. Na primjer, kupci namirnica diljem Europe spremni su platiti više za održive proizvode. Također, jedan od četiri potrošača kaže da se planiraju više usredotočiti na pitanja zaštite okoliša i da će više pažnje posvetiti društvenim aspektima u svom ponašanju pri kupnji. Trendovi koji će definirati 2021. i dalje: Nakon šest mjeseci Spremnost potrošača da se kreću prema održivim proizvodima definitivno je najjača snaga na djelu, a to će biti glavni pokretač promje-

na, ali naravno vidimo i da postoje regulatorni aspekti koji su na snazi i koji ubrzavaju te procese. Na primjer, 65 posto globalnog BDPa sada je pod obvezom neto - nula 2050. godine - to znači da je 65 posto svjetskog gospodarstva opredijeljeno da postane neutralno prema ugljičnom dioksidu. To potpuno mijenja poslovni ambijent. Stoga smo prilično uvjereni da će trend iz temelja promijeniti način na koji razmišljamo o potrošnji. Potrošači brinu o održivosti u svim kategorijama proizvoda. Vidimo to napose kad je riječ u hrani, naravno. Kategorija broj jedan je povrće, kao i različite vrste svježih proizvoda - voće, meso, riba, mliječni proizvodi itd. Predanost i konfuzija Važno je spomenuti i generacijsku komponentu. Mnogo je napisano i rečeno o mlađim demografskim skupinama, posebno generaciji Z, koja je svjesna održivosti kada su u pitanju njihove odluke o kupnji. Pitanje je koje se nameće: postoje li posebne kategorije proizvoda, atributi ili aspekti održivosti za koje se čini da su generaciji Z ili potrošačima najvažniji, bez obzira na demografsku pripadnost? Važnost održivosti raste u svim demografskim kategorijama i u grupama kupaca. Istina je da to postaje sve važnije pitanje. Svježe kategorije prioritet su broj jedan za mnoge potrošače. U neprehrambenim kategorijama vidimo da se, na primjer, žene mnogo usredotočuju na održivost kada su u pitanju kozmetika i njega kože. Ovdje govorimo o različitim atributi-

ma održivosti, bilo da se radi o mikroplastici, bilo o veganskim proizvodima. Široka je to tema. To nisu samo klimatske promjene; potrošačima su važni i društveni aspekti, kao i način poslovanja tvrtki. Ova vrsta svijesti i transparentnosti kupaca prije svega je vrlo dobar razvoj za nas kao društvo. Drugo, povećava lojalnost i zadovoljstvo kupaca za tvrtke. Ipak, postoji komplikacija, a to je nedostatak definicije „održivih proizvoda“. To otežava uključivanje potrošača. Znate li koliko ekoloških i održivih oznaka danas postoji? Više od 463, u 199 zemalja i 25 sektora. Dakle, to je vrlo složen krajolik. Imamo mnogo izazova u vezi s označavanjem. Za načela lokalnog, organskog, smanjenja otpada, sezonskih i tako dalje, ne postoji globalno standardizirano označavanje i zato vidimo ove velike razlike. To može dovesti do skepticizma. Također smo pitali potrošače o tome što misle da je pravičan prikaz načina na koji su proizvodi - prehrambeni i neprehrambeni - proizvedeni, i vidimo određeni skepticizam, pri čemu potrošači postavljaju pitanja poput: Je li proizvod doista lokalno uzgojen? Je li izvor održivog izvora? Nije GMO? Je li organsko? Je li reciklirano ili se može reciklirati? Koristi li doista minimalno pakiranje? Imamo upravo veliku potražnju za takvim proizvodima. Ipak, u isto vrijeme, sa stajališta ponude, postoji dosta zabune. Trebat će uložiti još mnogo truda i jasnih razgraničenja da bi se zaista implementirala održivost kao važan element budućega poslovanja. (A.G.) www.suvremena.hr

101

nove knjige

prof. dr. sc. Esad Prohić: Zaštita okoliša i održivo gospodarenje otpadom od prioriteta ali istovremeJedni no i izazova s kojom se Europska Unija danas, ali i u godinama koje slijede, suočava je zaštita okoliša i s njom usko povezano održivo gospodarenje otpadom.

Slijedom toga EU u svojem izvješću „Sustainable waste management in a circular economy - A Policy Brief from the Policy Learning Platform on Environment and resource efficiency Interreg Europe - European Union / European Regional Development Fund Brussels March 2020.“ u završnom poglavlju „Recommendation“ („Preporuke“) iznosi da „Recentni paket koncepta Kružnog gospodarstva i s time povezano zakonodavstvo u sektoru otpada predstavlja, ne samo porast ambicija za snažnije održivo gospodarenje otpadom, već paket sadrži i obveze i ciljeve kojim se prekida sa starom praksom stutus quo te se uvode stvarne promjene u sustavu. To će, prema autorima izvješća, zahtijevati dodatne resurse: znanje, ljudske resurse i financiranje“. Ovakav pristup koji nesumnjivo traži i nove kadrove obrazovane za te izazove, ne može se uspješno implementirati bez odgovarajaćeg udžbenika za obrazovanje na novim zadanim principima zaštite okoliša i održivog gospodarenja otpadom. Slijedom takvog pristupa u nakladi Europske poslovne škole Zagreb, i autorstvu prof.dr.sc. Esada Prohića, vanjskog suradnika Škole, izrađen je udžbenik i priručnik u obrazovanju pod naslovom „Zaštita okoliša i održivo gospodarenje otpadom“. Udžbenik na 254 stranice podijeljen u 12 poglavlja kako slijedi: „Pojmovnik“; „Osnove koncepta kružnog gospodarstva“; „Potrebe Europskih zemalja za kritičnim sirovinama“; „Principi procjene i upravljanja rizikom“; „Osnovni principi zaštite okoliša“; „Povijest svjetskog okoliša“; „Me-

102

Suvremena trgovina 4(46)

đunarodnopravni aspekti zaštite Međunarodni ugovori posvećeni zaštiti okoliša“; „Povijest akcijskih programa Europske unije u području zaštite i upravljanja okolišem – EU Environment Action Programmes“; „Zagađivanje zraka“; „Integralno upravljanje okolišem“; „Održivo gospodarenje otpadom“; te Popisom literature i čak 25 priloga, razmatra najveći dio problema zaštite okoliša i održivog gospodarenja otpadom usklađenog s najnovijim zakonodavstvom Europske Unije. Udžbenik afirmira novu strategiju Europske Unije okrenutu konceptu kružnog gospodarstva, definiranju otpada ne samo kao neželjenog dijela sustava proizvodnje, već i kao mogućeg sekundarnog izvora vrijednih sirovina od koji se mnogi nalaze i na Listi kritičnih sirovina EU-a pa se time ukazuje i na mogućnost smanjenja ovisnosti istih od uvoza. Posebno se, u tom dijelu, obrađuju primjeri otpada iz električnog i elektronskog otpada i otpada u proizvodnji i konzumaciji hrane kao potencijalnog izvora novostvorenih vrijednosti. Također se promovira i koncept integralnog upravljanja okolišem čime se okoliš promatra u svojoj cjelokupnosti uzajamnog djelovanja svih faktora koji definiraju okoliš i utjecaje na isti. Posebno želimo u ovom prikazu ukazati i na čak 25 priloga, kataloga otpada te svih onih potrebitih obrazaca koje proizvođači otpada moraju, poštujući zakonsku proceduru, redoviti ispunjavati. Udžbenik u ovodnom dijelu, gdje se obraća nositeljima odluka u kompanijama, iznosi osnovnu ideju prema kojoj se zaštita na radu, zaštita okoliša i održivo i savjesno gospodarenjem otpadom definiraju kao nedjeljivi dijelovi cjeline odgovornog upravljanja kompanijom, koji uz

poštovanje zakonskih odredbi pozicionira kompaniju na tržištu kao odgovornu kompaniju koja poštivanjem i usvajanjem najnovijih znanja iz područja zaštite na radu, zaštite okoliša i održivog gospodarenja otpadom, povećava i vrijednost svojeg proizvoda na tržištu. Upravo je menadžmentu takvih kompanija i zaposlenicima kao i korisnicima njihovih usluga i servisa, ali i svima koji se u svojim svakodnevnim aktivnostima susreću s tim problemima i namijenjen ovaj, po sadržaju i konceptu, jedinstveni udžbenik na hrvatskom tržištu. Udžbenik je i grafički vrlo dobro pripremljen, pa ovdje zahvaljujemo i svima onima koji su sudjelovali u grafičkoj pripremi teksta, ali i 17 slika u tekstu. Uvjereni smo da će svi kojima ovaj udžbenik dođe u ruke naći barem neki dio kojim će dopuniti svoja znanja o ovoj vrlo važnoj problematici našeg svakodnevnog življenja i okruženja, te ga kao takvog toplo preporučujemo. I naravno, pozivamo sve one koje se žele dodatno obrazovati u području kojim se bavi ovaj udžbenikpriručnik da se upišu u program u Europskoj poslovnoj školi za koji je ST ovaj udžbenik i izrađen.

prof. dr. sc. Ivana Barković Bojanić: Strategic Approach to Aging Population: Experiences and Challenges

rednička knjiga „Strategic Approach to Aging Population: Experiences and Challenges“ u izdanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku bavi se starenjem stanovništva kao velikim demografskim, ali i društvenim izazovom. Nakon prošlogodišnjeg izdanja „The Aging Society: Rethinking and Redesigning the Retirement (2020)“ ovo je zapravo druga knjiga u nizu s istim područjem istraživanja u kojoj su urednici Ivana Barković Bojanić i Aleksandar Erceg pozvali autore iz različitih znanstvenih područja da doprinesu znanstvenom promišljanju i istraživanju percepcija i očekivanja ljudi vezanih uz neizbježni proces starenja, kao i istraživanju dalekosežnih utjecaja ovog biološkog procesa na gospodarstvo i društvo. Sam naziv knjige „Strategic Approach to Aging Population: Experiences and Challenges“ naglašava potrebu da se demografske promjene koje se odvijaju u cijelom svijetu trebaju shvatiti ozbiljno i njima pravilno upravljati u smislu teorijske izgradnje, empirijske provjere a sve s ciljem formuliranja strategija i drugih politika kojima bi se starenju stanovništva pristupilo proaktivno i inovativno, minimizirajući prijetnje i maksimizirajući prilike koje treća životna dob donosi gospodarstvu i društvu. Aktualnost tematike ove knjige potvrđuju i razni međunarodni statistički podaci. Ljudi diljem svijeta žive dulje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (2018.), svjetsko stanovništvo starije od 60 godina doseći će 22% do 2050. godine, što će iznositi 2 milijarde ljudi,

što je značajno povećanje s 900 milijuna u 2015. Broj starijih osoba nadmašuje djecu mlađu od pet godina. Tempo starenja stanovništva brži je nego prije, prisiljavajući sve zemlje da se suoče s izazovima koje starost nosi, od zdravstvenih pitanja do pitanja ljudskih prava, od kojih svaki zahtijeva odgovarajući odgovor politike. Kako društva stare zbog povećane dugovječnosti i poboljšanog zdravlja, stariji se ljudi mijenjaju u smislu očekivanja koja imaju u vezi sa životom u dobi za umirovljenje. Postoje mnogi inspirirajući primjeri starijih osoba koje se žele baviti novim aktivnostima, poput obrazovanja ili se pak žele baviti nekom novom karijerom koja odgovara njihovoj ranije zanemarenoj strasti ili jednostavno žele nastaviti biti produktivan član obitelji ili zajednice. Danas nije iznenađenje vidjeti kako neke starije osobe ne prelaze izravno iz zaposlenja u mirovinu nego se samozapošljavaju. Dakle, može se zaključiti da su starije osobe prilično heterogene, što otežava pitanje starenje kada je riječ o znanstvenim istraživanjima, ali i raznim strategijama i politikama. No, upravo zato starenje (p)ostaje neiscrpan predmet istraživanja za ekonomiste i druge (srodne) znanosti što dokazuje i činjenica da poglavlja u ovoj knjizi potpisuje 38 autora iz različitih znanstvenih područja - ekonomije, prava, komunikologije, medicine, građevinarstva itd. koji dolaze iz Hrvatske i inozemstva, a svi oni raspravljaju o novim stvarnostima starenja u

gospodarskom i društvenom kontekstu. Različiti tematski fokus i različiti istraživači, ujedinjeni pod zajedničkim naslovom uređene knjige, najbolji su dokaz da je starenje znanstvena zagonetka koja ostavlja otvorena vrata za znanstvena istraživanja koja će biti najuspješnija ako nisu ograničena na jedno polje, već su orijentirana prema kombiniranju ideja i tema na multidisciplinaran način. Urednici i autori nadaju se da će u godinama koje dolaze neki – ako ne svi – znanstveno verificirani zaključci ponuđeni u ovoj knjizi pronaći svoj praktični oblik u strateškim planovima, razvojnim programima i javnim politikama, kojima se stvaraju uvjeti da stariji ljudi žive dulje, zdravije i bolje, koji dozvoljavaju ljudima da stare s osobnim dostojanstvom i društvenim poštovanjem tijekom rada i života u zajednicama koje starije stanovnike ST tretiraju s respektom. www.suvremena.hr

103

nove knjige

Igor Pavela: Izvrsnost kao standard u ugostiteljskom poslovanju

aterija predstavljena u knjizi četirima poglavljima i 24-ma potpoglavljima iskusnim ugostiteljima će pomoći u unaprjeđenju vlastitog poslovanja, a nedovoljno iskusnim u postavljanju optimalnog koncepta poslovanja. U prvom poglavlju dane su specifičnosti ugostiteljske djelatnosti i poveznice ugostiteljstva kao sastavnice destinacijske ponude te sastavnice implementacije standarda kvalitete u formalne ugostiteljske procedure. Drugo poglavlje odnosi se na upravljanje osobljem u ugostiteljstvu. Na temelju vlastitih iskustava i aktualne literature, autor je predstavio kriterije za zapošljavanje uz temeljnu klasifikaciju radnih mjesta i definirane standarde kvalitete. U poglavlju se obrađuje i motivacija zaposlenika s praktičnim smjernicama kako se ona uspješno prakticira. U mnoštvu primjera iz dugogodišnje međunarodne prakse autora, vlasnik malog lokala s tek nekoliko zaposlenih pronaći će ideje kako unaprijediti poslovanje. Ovo poglavlje završava predstavljanjem Pravila kuće i kodeksa ponašanja osoblja prema kojima svaki ugostitelj može oblikovati svoje pravilnike sukladno sa svojim potrebama i vizijom svoga lokala. U trećem poglavlju, prvi put u znanstvenoj knjizi iz ugostiteljstva u 15 potpoglavlja, detaljno se argumentiraju razlozi koji neke ugostitelje čine uspješnima, a druge neuspješnima. Upućuje se na problem zone komfora zaposlenika i vlasnika lokala, što je prvi korak u transformaciji lokala, koji dobro posluje, u osrednji i neprepoznatljiv subjekt. Opisane su dvojbe povezane s etičkim standardima u ugostiteljskom poslovanju. Nedovolj104

Suvremena trgovina 4(46)

na povezanost poslovnih operacija jedna je od rak-rana u poduzetničkom poslovanju, pa je autor problematici vertikalne i horizontalne komunikacije u ugostiteljskim operacijama posvetio jedno potpoglavlje. Autor ističe važnost autoriteta u upravljanju zaposlenicima, discipline i samokontrole osoblja. U nastavku suprotstavlja prednosti i mogućnosti multitaskinga improvizacijama koje su još uvijek uobičajene i učestale u ugostiteljstvu. Objašnjavaju se posljedice intruzivnosti usluga u ugostiteljsku i daju upute kako izbjeći loš dojam kod gosta. Praktičnim primjerima predstavljeni su obrasci jačanja intenzivnosti ugostiteljske usluge i stvaranja dojma da je gost uvijek u pravu. Središnji dio ovoga temeljnog poglavlja knjige zaključuju potpoglavlja u kojima se predstavlja uloga marketinškoga informacijskog sustava u ugostiteljskom poslovanju te pristupi osmišljavanju i uvođenju novih ugostiteljskih operacija u praksi. U završnom dijelu trećeg poglavlja opisani su načini prilagođivanja ugostiteljskih operacija ciljanim segmentima gostiju te načini otklanjanja uočenih nedostataka ugostiteljskih operacija. Poglavlje zaključuje materija koja se odnosi na proaktivno upravljanje osobljem, informatičke aplikacije i njihovu ulogu u ugostiteljskim operacijama. Na kraju se ističe važnost povezivanja analitičkih evidencija s kreativnošću u cilju održavanja visoke razine konkurentnosti ugostiteljskog subjekta. U zaključnom poglavlju dodatno su naglašene najvažnije znanstvene i praktične činjenice koje značajno doprinose uspješnosti poslovanja lokala, održavanju njegove konkurentnosti i stjecanju lojalnih gostiju.

Bilješka o autoru: Igor Pavela svojim je autoriziranim priručnikom o upravljanju ugostiteljskim poslovanjem inicirao nastanak ove znanstvene knjige. Aktivno se bavi ugostiteljstvom više od deset godina. Trenutačno je profesionalno angažiran kao menadžer Masline Resort, najluksuznijeg hrvatskog hotela kategorije 5 zvjezdica. Prethodno je godinama bio angažiran kao ugostiteljski menadžer na jednoj od najvećih američkih cruise kompanija. U takvim je profesionalnim angažmanima upravljao timovima od stotinjak i više zaposlenika pokrivajući kompletno ugostiteljsko poslovanje više od 20 različitih barova. U ugostiteljskoj praksi je stjecao iskustvo na svim djelatnim pozicijama, od operativnih do strateških u vrhovnom menadžmentu. Blisko je surađivao i učio od vrhovnih menadžera i predsjednika uprava velikih internacionalnih turističkih i ugostiteljskih kompanija. Često svojim edukativnim materijalima, znanjem i iskustvom obučava prilagođenim programom osoblje i menadžment ugostiteljskih objekata postižući izvrsnost kao standard. Ključne riječi: ugostiteljstvo, izvrsnost, kvaliteta, poslovanje, upravljanje E-mail: ipavela01@gmail.com ST

Neven Šerić, Anđela Jakšić Stojanović, Alen Jerkunica: Upravljanje marketingom hotela Kroz sedam poglavlja autori predstavljaju suvremene marketinške alate i odabrane poslovne politike i marketinške strategije koje u hotelskom poslovanju doprinose rastu godišnje popunjenosti i otklanjanju različitih problema. Predstavljeni marketinški koncepti argumentirani su iskustvima dobre prakse.

njiga Upravljanje marketingom hotela predstavlja praktičnu i teorijsku nadogradnju knjige Istraživanje tržišta za turističke subjekte (Šerić, Jurišić) objavljene 2014. godine. O marketingu u ugostiteljstvu, što je širi pojam od marketinga hotelijerstva, u svijetu je do danas objavljeno samo jedno djelo - Nykiel, R.A. (1983), Marketing in the Hospitality Industry. To djelo s teorijskog aspekta obrađuje marketing u ugostiteljstvu, za razliku od ove knjige u kojoj je predstavljen suvremeni koncept upravljanja integriranim hotelskim proizvodom temeljem višegodišnjih istraživanja autora, njihove poslovne prakse i poslovne prakse odabranih hotelskih subjekata s čijim upravljačkim strukturama autori imaju stalne kontakte. U knjizi se kroz sedam poglavlja predstavljaju suvremeni marketinški alati i odabrane poslovne politike i marketinške strategije koje u hotelskom poslovanju doprinose rastu godišnje popunjenosti i otklanjanju različitih problema. Predstavljeni marketinški koncepti argumentirani su iskustvima dobre prakse, te dopunjeni smjernicama za osmišljavanje i primjenu konkretnih praktičnih rješenja u upravljanju integriranim hotelskim proizvodom. U knjizi su predstavljene i odabrane cjenovne strategije i politike ci-

jena kombiniranjem kojih je moguće povećati godišnju popunjenost receptivnog subjekta i vidljivost na Internetu, slijedom čega će knjiga biti korisna i malim iznajmljivačima. Autori su analizirali marketinšku praksu današnjih hotelskih lidera, te su na temelju njihovih poslovnih iskustava predstavili konkretne smjernice za primjenu suvremenih marketinških alata u hotelskom poslovanju. Predstavljeni marketinški alati za hotelsko poslovanje, kao i smjernice i sugestije, najviše će koristiti malim i srednjim hotelskim subjektima koji rijetko prakticiraju konkretnu marketinšku koncepciju u svom poslovanju. Materija predstavljena u knjizi je posebno vrijedna za male obiteljske hotele, no iskoristiva je za unapređenje svih marketinških aktivnosti u hotelskom poslovanju neovisno o kategoriji i smještajnom kapacitetu. Knjiga će biti korisna i hotelskom vrhovnom menadžmentu. Knjiga je praktična za cjeloživotno obrazovanje odraslih i specijalističke edukacije zaposlenika u hotelijerstvu.

Predstavlja korisno štivo svima koji se bave nekom turističkom djelatnošću. Praktična je za turističke djelatnike kao sredstvo samoedukacije ukoliko nemaju vremena za pohađanje organiziranih edukacija o marketingu u turizmu. Materija je u knjizi izložena na logičan i razumljiv način što djelo čini iskoristivom literaturom za kolegije na visokoškolskim institucijama u programima u sklopu kojih se obrađuje marketing u turizmu ST i hotelijerstvu. www.suvremena.hr

105

Poslujte u sadašnjosti i digitalizirajte svoje poslovne procese Pojednostavite i ubrzajte poslovanje koristeći Finine e-usluge: e-potpis, e-Račun, e-Arhiv, Validator i digitalizaciju dokumentacije.

KLIKNITE SA SVOJOM BANKOM Koristite brojne inovativne funkcionalnosti PBZ DIGITALNOG BANKARSTVA: #withCASH podizanje gotovine bez kartice, #withPAY plaćanje kontaktima iz mobilnog uređaja, #withSAVE štednja manjih iznosa i #withSIGN napredni elektronički potpis.

BRINEMO O SVEMU ŠTO VAM ZNAČI www.pbz.hr Ovaj oglas informativnog je karaktera i nije obvezujući za PBZ.

Suvremena trgovina 4 2021

Articles inside

Nove knjige

Prioritet održivosti u sektoru potrošača A.G

Uspješno upravljanje prodajom (3) Zvonko Pavlek

Nazavidan položaj trogodišnjeg strukovnog obrazovanja Velimir Ćurčija, dipl.oec

EuroCommerce - Štetni učinci nepoštivanja vladavine prava

Navike plaćanja u Hrvatskoj pod utjecajem pandemije korona virusa Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec

Burza vrijednosnih papira – od Van der Beurze-a do Robinhooda Ivana Prezzi, dipl.oec

maloprodajna poduzeća Ružica Stanić, mag.oec

Kako svladati višekanalni lanac opskrbe? A.G

Izazov – uspostava adekvatnog stupnja reciklabilnosti Dorijan Naletina, mag.oec

In memoriam: Josip Šintić

Poljoprivreda - Previše kočničara „zelene prekretnice“ Zvjezdana Blažić

U žarištu: Oporavak potražnje potrošača i trajni učinci COVID-19 A.G

Pametna sela za razvoj ruralnih sredina dr.sc. Božica Dunković

Post-covid trendovi u medicinskom turizmu Leila Krešić-Jurić

Održiva mobilnost u turističkim destinacijama Matija Kovačić, mag.ing.traff

Turizam - Kako prevladati stare boljke Ante Gavranović

Zdravstveni turizam - Prilika za cjelogodišnji turizam Marcel Medak

Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam Andrea Zavorović

PLACE2GO, naša strana priče Damjana Domanovac

Digitalizacija kao novi pokretač Leila Krešić-Jurić

Kako se promijenio naš putnik? Natalia Krešić Lončar

Uspjeh je rezultat dobrih priprema i odgovornog pristupa Ivana Kolar

Digitalizacija - Odgovor na sve izazove Damir Knežević, Sanja Mihaljević

Turizam budućnosti je održivi turizam Uredništvo

E-mail kao moćni saveznik u realizaciji direktnih rezervacija Martina Šepić

Turizam u doba COVIDA – održivost i nova budućnost Ivana Kolar