Izazov – uspostava adekvatnog stupnja reciklabilnosti Dorijan Naletina, mag.oec

piše: Dorijan Naletina, mag. oec.

Uslijed pandemije došlo je do značajnijeg rasta u online naručivanju prehrambenih proizvoda, a što je utjecalo i na porast ambalaže koja se koristi za transport i očuvanje kvalitete istih. Navedene promjene u najvećoj su mjeri utjecale na segment fleksibilne ambalaže koja se osim s izazovima postpandemijskog doba mora nositi i sa zahtjevima glede uspostave većeg stupnja održivosti njenih proizvoda.

Uvod

Ukoliko se razmatra konkurentnost europskog gospodarstva, treba istaknuti kako središnji položaj zauzima ambalažna industrija obzirom na njenu važnost u razvoju niza drugih sektora (EUR-Lex, 14.07.2015.).

Bitan segment industrije ambalaže predstavlja fleksibilna ambalaža. Kako bi očuvala postojeću poziciju, ova industrija svoj budući razvoj treba temeljiti na učinkovitoj uporabi resursa, istraživanju i razvoju te inovacijama, socijalnom dijalogu, brzini prilagodbe i održivosti (European Economic and Social Committee, 10.12.2014.). Upravo atraktivna ambalaža osigurava prepoznatljivost proizvoda (Pavlović, 05.07.2017.), a fleksibilna ambalaža je najvećim dijelom i tražena zbog toga. Industrija fleksibilne ambalaže, čije proizvode koristimo svakodnevno, kontinuirano raste posljednjih godina, jer razvija jedinstvena rješenja. Pristupačnost i prilagodljivost fleksibilne ambalaže osigurala joj je status adekvatne alternative krutoj ambalaži (Funderburk, 11.05.2020.). Zahvaljajući inovacijama, kontinuiranom razvoju tehnologije te vođenju brige o održivosti, fleksibilno pakiranje omogućilo je brojnim proizvodima veću prikladnost i sigurnost koju pružaju potrošačima (Flexible Packaging Association a, N/A). Pandemija uzrokovana koronavirusom značajno je utjecala na sve segmente društva, pa tako nije zaobišla niti industriju ambalaže. Uslijed pandemije došlo je do značajnijeg rasta u online naručivanju prehrambenih proizvoda, a što je utjecalo i na porast ambalaže koja se koristi za transport i očuvanje kvalitete istih (de Oliveria et al, 2021.). Navedene promjene u najvećoj su mjeri utjecale na segment fleksibilne ambalaže koja se osim s izazovima postpandemijskog doba mora nositi i sa zahtjevima glede uspostave većeg stupnja održivosti njenih proizvoda. Općenito o industriji fleksibilne ambalaže

Važnost fleksibilne ambalaže reflektira se kroz činjenicu da ima veliku ulogu prvenstveno u prehrambenoj, kemijskoj, ali i ostalim granama industrije. Uslijed pandemije uzrokovane koronavirusom promjenile su se u velikoj mjeri navike potrošača, što se posljedično odrazilo i na porast potražnje za proizvodima na tržištu fleksibilne ambalaže. Navedeni proizvodi mogu se koristiti umjesto stakla, limenki i tvrde plastike, a potrošačima omogućuju uštedu prostora poravnavanjem te skladištenjem vrećice kada se ona isprazni. Općenito se više favorizira fleksibilna ambalaža nad nefleksibilnom ambalažom, posebice kada je u pitanju pakiranje prehrambenih proizvoda (Funderburk, 11.05.2020.). Tehnologija i inovacije su stvorile fleksibilnu ambalažu te ju i dalje nastavljaju definirati. Tri su ključne karakteristike koje se vežu uz fleksibilnu ambalažu, a to su: zaštita proizvoda,

praktičnost za potrošače i održivost (Flexible Packaging Association a, N/A). Širok je raspon svrha u našim svakodnevnim životima kojima služi ambalažna industrija, a izdvojiti svakako treba (European Economic and Social Committee, 14.07.2015.):

• zaštitu (sprječavanje lomova, kvarenja i zagađenja, produljenje roka trajanja) • promicanje (sastojci proizvoda, obilježja, promidžbene poruke i označavanje) • informiranje (prepoznavanje proizvoda, priprema i upotreba, nutricionistički podaci i podaci o skladištenju, upozorenja, informacije za kontaktiranje, upute za otvaranje, gospodarenje nakon uporabe); • pogodnosti (priprema proizvoda, posluživanje, skladištenje i podaci o porcijama) • uporabu (opskrba potrošača, maloprodajne i prijevozne jedinice)

• rukovanje (prijevoz od proizvođača do trgovca na malo, izlaganje na mjestu prodaje) • smanjenje otpada (prerada, ponovna uporaba nus proizvoda, energija za skladištenje i prijevoz).

Fleksibilna ambalaža se izdvaja još i po tome što ne opterećuje proizvod dodatnom težinom, predstavlja najtanji oblik zaštite proizvoda, smanjuje prostor za skladištenje, ali i transportne troškove. Razlikuje se jednoslojna fleksibilna ambalaža koja se sastoji od jednog materijala i višeslojna koja je sastavljena od više materijala pogodnih za fleksibilnu ambalažu. U segmentu fleksibilne ambalaže, treba istaknuti još i polietilensku foliju, koja se primjenjuje kod grupnog pakiranja pića, kao i za časopise i novine, u prehrambenoj industriji (Ambipak magazin, 27.04.2021.). Prednost jednoslojne fleksibilne ambalaže ogleda se u činjenici da je proces recikliranja za nju znatno jednostavniji nego za višeslojnu. Tako proces recikliranja višeslojne fleksibilne ambalaže zahtijeva razdvajanje folija, te stoga govorimo o većem broju faza nego što je to slučaj s procesom recikliranja jednoslojne fleksibilne ambalaže (Swinheart, 12.08.2014.). No, prednost višeslojnog fleksibilnog pakiranja je da je laganije i povoljnije za isporuku od ostalih opcija; održava proizvode svježim i zaštićenim, čime se smanjuje kvarenje, a beskonačno se može prilagoditi i u strukturnom i u grafičkom dizajnu (flairpackaging.com). Upravo radi navedenih prednosti posljednjih je godina sve veći broj vlasnika robnih marki prešao na fleksibilno pakiranje (lankerbags.com). Još od 50-ih godina prošlog stoljeća, industrija fleksibilne ambalaže prednjači u važnim trendovima pakiranja, a temelj za to su joj inovacije (Flexible Packaging Association b, N/A). Ono što predstavlja izazov za industriju fleksibilne ambalaže je uspostava adekvatnog stupnja reciklabilnosti. Stoga poduzeća, u svrhu zaštite životne sredine i sa ciljem smanjenja ambalažnog otpada, nastoje inovirati materijale i postići što veći stupanj reciklabilnosti ambalaže koju proizvode. Zbog toga i svjedočimo kako se sve više ističe kako se ova ambalaža može reciklirati i da je usklađena s održivim razvojem (Ambipak magazin, 27.04.2021.). Izazovi za industriju fleksibilne ambalaže u postpandemijsko doba U prehrambenom sektoru (pekarnice, restorani, supermaketi) značajno je porastao udjel ambalaže na pojedinim tržištima sukladno propisanim mjerama kako bi se proizvod dodatno zaštitio od moguće kontaminacije virusom COVID-19, odnosno spriječio izravni doticaj kupaca s proizvodom. Najveći izazov s kojim su se proizvođači ambalaže suočili jesu: • nestašica sirovina tijekom prve polovice 2021. godine, • značajni porast cijena transporta (kontejnerski transport iz Azije od kuda se nabavlja glavnina sirovina),

• kašnjenje isporuka sirovina i robe prema kupcima te nezapamćeni porast cijena svih ključnih sirovina.

Tako je većina svjetskih dobavljača sirovina proglašavala višu silu zbog neizvjesnosti kretanja cijena sirovina, te su se cijene u određenom period mijenjale iz tjedna u tjedan. Navedeno je proizvođačima ambalaže znatno otežalo planiranje kao i utjecaj na pravovremene promjene cijena prema kupcima. Još je uvijek neizvjesna situacija oko budućeg kretanja cijena bez obzira što se rast istih u većini slučajeva zaustavio. Prije svega zbog neizvjesnosti po pitanju kontejnerskog transporta koji bilježi nevjerojatno visoke cijene (prije nekih godinu dana cijena 20 stopnog kontejnera iznosila je do cca 1.500 $, dok se sadašnje cijene kreću između 12.500-15.000 $). Stoga su proizvođači fleksibilne ambalaže suočeni sa situacijom da je naručena sirovina spremna za isporuku, međutim ista i po 2-3 mjeseca čeka na raspoloživost kontejnera kako bi se ukrcala i prevezla kontejnerskim brodom. Posljedica neizvjesnosti je nemogućnost predviđanja da li će se od jeseni

situacija stabilizirati ili ćemo imati nove lockdowne i popratne ekonomske šokove.

Značajan rast potražnje za prehrambenim proizvodima te higijenskim potrepštinama, postavio je velike izazove pred industriju fleksibilne ambalaže. Posljedično je to utjecalo na proizvođače fleksibilne ambalaže zato što su prehrambene tvrtke, u nastojanju da što prije popune smanjenje zalihe u skladištima i na policama maloprodajnih trgovina, u vrlo kratkom roku naručile velike količine ambalaže koje su im za tu potrebu bile nužne. Za očekivati je kako će težnja za postignućem održivije ambalaže potaknuti novi val investicija u strojni park, jer trenutni strojevi za konfekcioniranje vrećica te pakerice kod proizvođača proizvoda koji se pakiraju u amabalažu, još uvijek nisu prilagođeni za takve nove materijale koji se drugačije ponašaju na stroju. Proizvodnja s tim novim (reciklabilnim) materijalima na postojećim strojevima uzrokuje značajno povećanje škarta čime se u najboljem slučaju poništava pozitivan efekt reciklabilnih materijala. Tako se, primjerice, prilikom proizvodnje ambalaže koja se sastoji od 2 polietilena (ista vrsta materijala), prilikom stajanja na stroju za pakiranje pojavaljuju problemi rastezanja takve kombinacije materijala uslijed viših temperatura na stroju. Zato prilikom ponovog pokretanja stroja nastaje povećani škart dok se uhvati adekvatan korak prlikom proizvodnje te zadovoljavajuća kvaliteta pakiranja. Strojevi koji se razvijaju za takve vrste materijala imaju bolje hlađenje i drugačije ostale tehničko-tehnološke specifikacije. Biti će neophodno u njih investirati zbog čega je neizbježan investicijski val u nove strojeve kako bi se maksimalno iskoristili efekti novih reciklabilnih rješenja prilikom korištenja fleksibilne ambalaže. Bitno je istaknuti i rok trajanja koji je kod novih (reciklabilnih) materijala sasvim sigurno kraći u odnosu na dosadašnje standardne kombinacije materijala zbog slabije barijere. Zato treba voditi računa da kraći rok trajanja proizvoda (npr. svježih narezaka) dovodi do povećanja drugih troškova koji opet nepovoljno utječu na okoliš, a neki od tih su:

• teže planiranje zaliha i u slučaju pogrešnog planiranja realizirani gubici i otpad, • povećani logistički troškovi prilikom prijevoza proizvoda - nešto što se do sada prevozilo jednom, u istom vremenkom periodu, morati će se prevoziti dva ili više puta što za posljedicu ima dodatni trošak prijevoza i CO2 prilikom transporta. Nužno je poticati i financijski podržati investicije u istraživanje i razvoj reciklabilnih proizvoda fleksibilne ambalaže, kako bi se čim prije omogućila bolja svojstva takve ambalaže po pitanju roka trajanja proizvoda, te kako bi se takvi materijali počeli komercijalno proizvoditi i postali dostupniji na tržištu svim proizvođačima fleksibilne ambalaže. Jedino takvim modelom, koji će omogućiti jednake uvjete i dostupnost za cijelu industriju fleksibilne ambalaže, može se stvoriti željeni pozitivni efekt na okoliš.

1. Flexible Packaging Association a (N/A). Advantages of Flexible Packaging (online). Dostupno na: https://www.flexpack.org/advantages (23.08.2021.). 2. Flexible Packaging Association b (N/A). An overview of The Flexible Packaging Industry. Dostupno na: https://www.flexpack.org/industry-overview (23.08.2021.). 3. http://hr.lankerbags.com/news/ flexible-packaging-29228667.html (07.08.2021.). 4. de Oliveira, W. Q., de Azeredo, H. M. C., Neri-Numa, I. A., Pastore, G. M. (2021). Foodpackaging wastes amid the COVID-19 pandemic: Trends and challenges. Trends in FoodScience & Technology. 5. The Challenge of Recycling Flexible Packaging (online). Dostupno na: http://www.flairpackaging. com/news/Recyclingchallenge (27.08.2021.). 6. Swinheart, A. (12.08.2014). Is 100% recyclable packaging possible? Dostupno na: https:// www.packagingdigest.com/ flexible-packaging/100-recyclable-flexible-packaging-possible (13.08.2021.). 7. European Economic and Social Committee (10.12.2014). Industrial changes in the European packaging sector, Brussels: European Economic and Social Committee. Dostupno na:https://www. eesc.europa.eu/hr/our-work/opinions-information-reports/opinions/industrial-changes-european-packaging-sector (19.08.2021.). 8. European Economic and Social Committee (10.12.2014). Industrial changes in the European packaging sector, Brussels: European Economic and Social Committee. Dostupno na: https://www.eesc. europa.eu/hr/our-work/opinions- information-reports/opinions/industrial-changes-european-packaging-sector (19.08.2021.). 9. EUR-Lex (14.07.2015). Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Industrijskim promjenama u europskom ambalažnom sektoru” (samoinicijativno mišljenje), Brussels: European Economic and Social Committee. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF /?uri=CELEX:52014IE0574&from= EN (20.08.2021.). 10. Pavlović, G. (05.07.2017). Ambalaža i dizajn – Aktualno: Ambalaža dizajnira tržište, Jatrgovac. Dostupno na: https://jatrgovac.com/ ambalazaidizajnaktualnoambalazadizajniratrziste/(29.07.2021.). 11. Funderburk, J. (11.05.2020.). The importance of Flexible Pckaging (online). Dostupno na: https:// www.packagingstrategies.com/ articles/95511-the-importance-offlexible-packaging (23.08.2021.). 12. Ambipak magazin (27.04.2021). Fleksibilna ambalaža. Dostupno na: https://ambalazaipakovanje. com/znacaj-fleksibilne-ambalaze/ (21.08.2021.). ST