Gradimozadar ljeto 2016 broj 8. by GradimoZadar.hr

gradimozadar.hr SPECIJALIZIRANI MAGAZIN ZA GRADNJU, ARHITEKTURU, UREĐENJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST

Broj 8

LJETO 2016.

BESPLATAN PRIMJERAK

GRADIMOZADAR.HR

TISKANO IZDANJE

godina s vama!

PLUTAJUĆI COCTAIL BAR

Intervju, TITO KOSTY Iskorištavanje energije u kućanstvu

386006 9 771849

ISSN 1849-3866

TJEDAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U ZADRU

ZA VAS PIŠU:

MOJ BALKON, VLADIMIR MACAN, BILJANA PAŽIN, FILIP BABIĆ, DALIBOR LUKENDA, ARCHI-LIVING.COM, VJEKOSLAV PAVLAKOVIĆ, NERA NEJAŠMIĆ KOZINA, MARIJA STAGLIČIĆ SUSTAVI GRIJANJA

NAJAVE

DIZAJN RASVJETA NOVITETI ODVODNJA

UREĐENJE

Dostavna vozila

TOP PONUDA

Citan, Vito, Sprinter Servisni paket ExtendPlus za treću godinu

ProtectPlus održavanje vozila prema Vašim potrebama

Mercedes-Benz MobiloVan1

Financijski leasing bez ograničenja kilometara

Ponuda se odnosi na izvedbe furgon, Vito s prednjim pogonom i traje do isteka zaliha.

Ne odgađajte Vaše poslovanje. Odgodite plaćanje. Mercedes-Benz Citan, Vito i Sprinter sada mogu biti vaši uz odlične uvjete Mercedes-Benz Leasinga. Smanjite troškove prilikom nabave vozila na minimum i iskoristite priliku. Učešće kod financijskog leasinga jednako je iznosu PDV-a, uz mogućnost odgode plaćanja učešća do 60 dana. Uz Mercedes-Benz MobiloVan dobivate jamstvo na maksimalno 30 godina koje uključuje besplatnu pomoć na mjestu događaja za sve tehničke kvarove s pokretanjem vozila.

Prosječna kombinirana potrošnja goriva: 4,3 - 9,5 l/100 km, CO₂; 112-234 g/km. Slika vozila je simbolična. Dogovorite probnu vožnju kod svog Mercedes-Benz prodavatelja.

JOLLY AUTOline PSC Split Dugopolje, Put Bana 24 021/59 90 00 www.jolly-autoline.hr

JOLLY AUTOline PSC Zadar Ulica 84. gardijske bojne HV Termiti 22 023/23 31 00 www.jolly-autoline.hr

DANI O

RISA

days o f oris

/ CONCERT LISINSKI REB NSKI, ZAG HALL LISI

15-16/10/1

PEZO VON ELLRICHSHAUS

DINKO PERACˇ ´ IC

PATRIK SCHUMACHER (ZAHA HADID ARCHITECTS)

ˇ N ANA KUCA IÑAQUI CARNICERO

UMBERTO BONOMO NUMEN / FOR

USE

PRODAJA ULAZNICA / TICKET SALES ORIS D.O.O., KRALJA DRŽISLAVA 3, ZAGREB T + 385 1 37 78 177 F + 385 1 37 56 243 E MAJA@ORIS.HR W ORIS.HR ULAZNICA / TICKET 450 KN / 60 E STUDENTSKA ULAZNICA / STUDENT PRICE 250 KN / 35 E

POSEBNI GOSTI / SPECIAL GUESTS

gradimozadar.hr BESPLATAN PRIMJERAK GRADIMO ZADAR MAGAZINA PREUZMITE NA KIOSKU BORELLI 4 (IZMEĐU 4 KANTUNA I ZGRADE SUDA)

Riječ urednika Poštovani čitatelji, već duže vrijeme znamo kako je Zadar ove godine proglašen najboljom turističkom destinacijom. Upravo ova laskava titula navodi naše stručne suradnike na razmišljanje. Tako ćete u kolumni Vladimira Macana i Nere Nejašmić Kozina pročitati kako očuvati tu titulu. Na temu se nadovezuju urbanisti Vjekoslav Pavlaković i Tito Kosty koji u sklopu promišljanja o urbanom identitetu Zadra također smatraju vrlo važnim definirati turističku ponudu Grada.

Impressum: UREDNICI Andrijana i Tomislav Jurin +385 98 1611 115 MARKETING Andrijana Jurin +385 98 565 572 Kristina Brčić SAVJETNIK UREDNIŠTVA Vladimir Macan FOTOGRAFIJE I GRAFIČKA OBRADA Tomislav Jurin STRUČNI SURADNICI Pavle Marušić Vladimir Macan Vjekoslav Pavlaković Arhitektura Plus j.d.o.o. Željka Kolak, krajobrazna arhitektica Hrvatski savjet za zelenu gradnju Dalibor Lukenda Filip Babić, ovlašteni serviser Valentina Ilić, mag. croat. Roko Pešušić, dipl. ing. geod. Filip Juranov, dipl. ing. građ. Marija Stagličić Biljana Pažin www.archi-living.com Nimar arhitektura Nera Nejašmić Kozina NASLOVNA FOTOGRAFIJA Humbert & Poyet Press / Archi-living.com DOBROVOLJNA POMOĆ PRI LEKTORIRANJU Valentina Ilić, mag. prim. croat. DIREKTOR Jadran Jurin IZDAVAČ T&S d.o.o. Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar ADRESA REDAKCIJE gradimozadar.hr Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel. +385 23 321 383 Fax. +385 23 321 383 info@gradimozadar.hr www.gradimozadar.hr ŽIRO RAČUN HR2524020061100040300 NAKLADA 3.000 primjeraka TISAK Tiskara Zelina d.d. K. Krizmanić 1 10380 Sv. I. Zelina www.tiskara-zelina.hr

Povijesne su znamenitosti najvrednija baština svakog mjesta, pa tako i Zadra. Tim povodom gradimozadar.hr magazin donosi reportažu o svim detaljima radova na obnovi i rekonstrukciji znamenitih Vrata Sv. Krševana. Kako je Split u posljednje vrijeme također vrlo značajna turistička destinacija, redakcija magazina posjetila je povijesnu jezgru Grada te otkrila zanimljive interijere čije uređenje potpisuje arhitektonski ured Zarez iz Splita. Budući da se polako bliže hladniji dani, u magazinu pročitajte na koji način uštedjeti energiju u kućanstvu. Tu su također i zanimljivi prilozi naših stalnih suradnika Biljane Pažin, Dalibora Lukende, Filipa Babića, Željke Kolak te portala Archi-living.com. Ukoliko se želite dodatno informirati i educirati, svakako posjetite stručne skupove koji nas očekuju ove jeseni. Tjedan energetske učinkovitosti odvijat će se u Zadru, Dani Orisa u Zagrebu, a očekuje nas i zanimljiv skup u organizaciji Društva krajobraznih arhitekata kojim se želi podići svijest o važnosti dječje igre na javnim prostorima, također u Zagrebu. Želite li iz prve ruke doznati koji su sve noviteti i trendovi u građevini, svakako na vrijeme isplanirajte svoj odlazak na sajam Bau u Munchenu. Ljetni broj magazina gradimozadar.hr stići će na više od 1800 adresa diljem Hrvatske, a svoj besplatan primjerak kao i do sada možete preuzeti na kiosku u Ul. Boreli 4, te u našem uredu na adresi Miroslava Krleže 3c. Čitajte nas i pišite nam! Vaš gradimozadar.hr TOMISLAV JURIN, UREDNIK

Design by VESTIBUL Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača. Kontakti oglašivača, proizvođača i distibutera, njihove adrese te cijene pojedinih artikala važeće su u trenutku odlaska u tisak te za njihovu točnost u trenutku korištenja ne odgovaramo. Sve informacije u ovom broju Gradimo Zadar magazina dane su u dobroj vjeri kao pomoć i informacija čitateljima. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama sugovornika. Redakcija ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa.

OVAKO ĆETE STUPITI U KONTAKT S NAMA Ukoliko se želite oglasiti u gradimozadar.hr magazinu, molimo da nas kontaktirate na telefon ili e-mail +385 98 565 572 | andrijana@gradimozadar.hr Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina na e-mail, molimo da nam pošaljete svoje podatke na: magazin@gradimozadar.hr

PRATITE GRADIMO ZADAR EKIPU... ... na Facebooku, Twitteru, You Tubeu i Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i drugo...

Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina na adresu molimo da nam pošaljete svoje podatke na: Petra Kasandrića 1/A, 23000 Zadar, Hrvatska Predhodna izdanja magazina možete prelistati online putem naše web stranice www.gradimozadar.hr/magazin

ISSN 1849-3866

Ukoliko više ne želite primati magazin gradimozadar.hr, lijepo Vas molimo da nam tu informaciju pošaljete na e-mail magazin@gradimozadar.hr 9 771849

386006

SADRŽAJ Ljeto 2016.

Kolumne & Razgovori

6 9

Obnova vrata Sv. Krševana Najava Tjedan energetske učinkovitosti

Intervju Tito Kosty

Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva Opet novi zakoni

Vladimir Macan European best destination 2016. Zadar

Vjekoslav Pavlaković Urbanistički plan uređenja poluotoka

Nera Nejašmić Kozina T(u/ero)rizam grada

Hrvatski savjet za zelenu gradnju nextbike

Rockwool Dobrodošli u svoj ugodniji i sigurniji dom

Filip Babić Iskorištavanje energije u kućanstvu

Agenti.hr Porez na dohodak od obrta

Razgovor Irena Ćosić

Međunarodni stručni skup Igra u otvorenom prostoru

Uređenje & Opremanje

ACO građevinski elementi d.o.o. Odvodni sustavi u nautičkim marinama

Eurogarden Razmišljate o uređenju okućnice?

Moj balkon Bablje ljeto na vašem balkonu

Izbor za najljepši kafić Ledana Lounge & Bar i Redpoint

Muzej iluzija Sa one strane iluzije

37 40

Dizajn i arhitektura u Splitu

Saniteh Solarni stolić za ugostiteljstvo

44 46

Plutajući Coctail Bar

Imenik Poslovnih subjekata

Hrvatski dizajn namještaja Inovativnost i funkcionalnost

Archi-living.com Mediteranska inspiracija u Kaliforniji

44 35

OBNOVA VRATA SV. KRŠEVANA Investitor: Zadarska županija, projekt Hera Izvođač radova sanacije: Bino commerce d.o.o. Izvođač obnove pročelja: Neir d.o.o. Nadzor radova: D&Z d.o.o. Konzervatorski nadzor: Barbara Peranić, Igor Miletić, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Zadar Kreiranju ovog članka pripomogli su: Barbara Peranić (Ministarstvo kulture) Dragan Gulam (Bino Commerce d.o.o.) Zrinka Bočina (Neir d.o.o.)

Projekt HERA, ukupne vrijednosti 8.842.602,24 EUR, strateški je projekt financiran unutar Programa jadranske prekogranične suradnje, uz stopu sufinanciranja od 85%. Glavni cilj projekta je unutar jadranskog područja razviti zajedničku prekograničnu platformu za upravljanje i promidžbu održivog turizma zasnovanog na zajedničkom kulturnom nasljeđu koji će se ostvariti međusobnom suradnjom čak 19 partnera iz 8 različitih država, pod upravljanjem i odgovornosti nositelja projekta Zadarske županije. Projektom će se definirati metodologija za dostizanje standarda i dodjelu oznake za jadransku destinaciju kulturnog turizma naziva HERA. Izvodivost spomenute metodologije ispitivat će se kroz provedbu pilot projekata na teritorijima projektnih partnera, tj. kreaciju kulturnih ruta koje bi obuhvaćale infrastrukturno obnovljene elemente kulturnog nasljeđa te opremanje centara za posjetitelje. Konkretno, na području Zadarske županije radilo se na elementima gradskih bedema (Prolaz cara Augusta i Vrata sv. Krševana) te opremanju centra za posjetitelje u prostoru Malog arsenala.

roces obnove Vrata sv. Krševana započet je postupkom predčišćenja i saniranja oštećenja. No, nakon izrađenog konzervatorsko-restauratorskog elaborata i statičke analize, utvrđeno je da su glavni uzroci propadanja Vrata sv. Krševana bili stabla, sol i neadekvatno izvedene instalacije odvodnje. Na nogostupu je ustanovljeno više pukotina, a stabla su svojim korijenjem prodirala u strukturu ziđa i nasipa te podizala površinu nogostupa koji je pucao. Metalna ograda bila je ugrađena neposredno uz kameni zabat portala te je hrđala, širila se i otvarala pukotine, dio rubnjaka bio je također oštećen i izmaknut iz svojih ležajeva. Navedena oštećenja predstavljala su otvoren put prodoru oborinskih voda prema nasipu iznad Vrata, što je uzrokovalo pojavu vlažnih mrlja na svodu. Na dijelu luka južnog portala postojale su naslage kalcita, što je dijelom također nastalo kao posljedica prodora oborinskih voda s prometnice.

Faze radova na sanaciji svoda i prometnice

Prva faza radova sastojala se od snimke postojećeg stanja, te projekta rekonstrukcije ceste koji je izradila tvrtka D&Z. Radove je izvodila tvrtka Bino commerce d.o.o. Glavni cilj projekta bio je vodu koja prođe hidroizolaciju te se slijeva ispod ceste svesti u dvije drenažne cijevi koje su bušene do mora. Nakon uklanjanja stabala, iskopa i čišćenja zidova, pristupilo se bušenju dviju rupa od 5.5 m i 3.5 m u koje su postavljene perforirane cijevi. Postavljen je sloj gline u padu koji odvodi vodu prema cijevima. Preko sanirane gornje plohe svoda postavljena je bentonitna hidroizolacija sa zaštitom od jednog sloja čepaste folije. Hidroizolacija, zajedno sa čepastom folijom, podignuta je preko holkera uz iskopane zidove do nivoa nogostupa, izolacijske trake fiksirane su u zidove prema detaljima koje preporuča proizvođač (metalnim trakama), a spoj je zaštićen hidroizolacijom. Iznad hidroizolacije izveden je nasip od zdravog drobljenog materijala u slojevima visine 30 cm, uz vlaženje i nabijanje.

U tom je trenutku ustanovljeno kako će zbog dodatnih slojeva buduća cesta imati veliki nagib, te je sukladno tome donesena odluka Grada Zadra da odvod ceste treba biti adekvatno napravljen. Tako je ovom projektu pridružen sustav odvodnje većeg dijela ceste i kompletno asfaltiranje. Novi trotoari i denivelirani podovi uz sjeverni zabat izvedeni su od betona u sloju debljine 12 cm, na kontaktu trotoara i denivelirane površine uz zabat južnog portala izveden je betonski zid. Od strane konzervatora zadano je da južni portal s ornamentima mora ostati sačuvan. Donja visina pletera morala je biti gornja visina završne podloge. Na ovom je dijelu rađena hidroizolacija koja je zaglađena i izvedena polimercementnom izolacijom. Završni sloj ‘ligadina’ pripremljen je od bijelog cementa i bijele prašine te zaglađen do sjaja. Kako rimsko vapno na suncu i hladnoći dosta radi sa južne je strane iz sigurnosnih razloga korišten Mapei planetop koji je viskozan, te uslijed stezanja i razvlačenja ne puca.

U sljedećoj fazi radova podignuta je postojeća ograda s vrata te je ustanovljeno da je ista očuvana u originalnoj visini. Bilo ju je potrebno pjeskariti i vratiti, a potom je premještena malo iza portala.

Faze radova na sanaciji portala

Na temelju snimaka postojećeg stanja metodom 3D laserskog skeniranja izrađen je elaborat i prijedlog konzervatorsko-restauratorskog zahvata, koje je izradila tvrtka Vektra d.o.o. iz Varaždina u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom, Odjelom za kamen iz Splita. Ovom suvremenom metodom prikupljanja prostornih podataka izrađen je 3D model kojim je sačuvano izvorno stanje u digitalnom obliku. Precizan i mjerljiv 3D model koristio se kao osnova za sve daljnje radove, te za izradu arhitektonskih nacrta postojećeg stanja . Dodatna istraživanja i analize u tijeku radova, kao i same konzervatorsko-restauratorske radove obavila je tvrtka Neir d.o.o iz Splita specijalizirana za istraživanje, analiziranje, dokuLjeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

mentiranje, restauriranje i konzerviranje pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara.

Uzorkovanje, dijagnostička istraživanja i sondiranje svoda i prometnice

Sa površine Vrata sv. Krševana uzeta su dvadeset i tri uzorka kamena, morta i površinski nataloženih onečišćenja, u svrhu utvrđivanja vrste/tipa materijala, sastava, polikromije i eventualne prisutnosti štetnih topivih soli. Rezultati kemijskih analiza ukazali su na nužnost izvršavanja parcijalne desalinizacije sulfata u kamenu, nakon čega bi uslijedila parcijalna konsolidacija i to na mjestima gdje je uočena nestabilna struktura kamena. Mikroskopskim pregledom uzoraka žbuke i morta dobiven je detaljniji uvid u njihov sastav, koji se u kasnijim zahvatima rekonstrukcije što vjernije ponavlja pri izradi novih smjesa.

Faze čišćenja

Čišćenje je započeto pranjem vodom pod kontroliranim pritiskom, nakon čega je utvrđena količina preostalih nečistoća. Viši i niži biološki obraštaji (trave, alge, lišajevi, mahovine) tretirani su biocidnim sredstvom te zatim isprani vodenim mlazom. Uklanjanje biološkog obraštaja omogućilo je lakšu identifikaciju različitih nečistoća te odabir daljnjih metoda čišćenja. Mehaničkim metodama uklanjane su sigaste cjedine, nastale taloženjem kalcifikata, kao i tvrdokorne naslage skrame, čađe i cementa. Deblje naslage su stanjivane uz pomoć klesarskih i pneumatskih dlijeta, skalpela te metodom suhog mikropjeskarenja, dok je posljednja faza čišćenja izvedena uz pomoć lasera. Metoda laserskog čišćenja pogodna je za osjetljive i reljefno obrađene površine kamena jer

uklanja nečistoće ne oštećujući površinski oksalatni sloj. Sve dotrajale ispune šupljina i sljubnica su mehanički uklonjene, uz poseban oprez na reljefno obrađenim dijelovima, kako se ne bi oštetili rubni dijelovi kamene plastike. Unutrašnjost sljubnica je premazana akrilnom emulzijom koja omogućuje bolje prianjanje smjese novog morta. Odabir omjera, veziva i agregata temeljen je na prethodno provedenim probama, te je u skladu s istima odabrana smjesa vapna, turjačkog pijeska i bijelog cementa.

Južni portal

Na vršnoj konstrukciji Vrata sv. Krševana bilo je nužno izvršiti niz zahvata s ciljem sanacije zatečenih oštećenja te sprječavanja degradacije uzrokovane neadekvatnim intervencijama, kao i primjenom nekvalitetnih i nekompatibilnih materijala. Prednja strana konstrukcije, sastavljena od većih kamenih ploča, bila je spojena željeznim klanfama uz stražnju stranu, zidanu priklesanim kamenim blokovima. Željezni elementi nisu pogodni za ugrađivanje u kamene konstrukcije, budući da oksidacijom željezo prelazi u željezni oksid koji može dosegnuti i do sedam puta veći volumen od željeza. Pri tome se ovi elementi deformiraju, bubre i listaju, uzrokujući snažne tlakove u okolnom materijalu i razarajući njegovu strukturu. Iz ovog je razloga korozija spomenutih željeznih elemenata uzrokovala pomicanje kamenih ploča i nastanak pukotina među dijelovima konstrukcije, koji su se već uklanjanjem dotrajalih sljubnica u potpunosti razdvojili. Cementni dio konstrukcije je uklonjen, budući da cement sadrži visoke koncentracije štetnih topivih soli koje prodiru u strukturu kamena, postupno ga oštećujući. Željezne klanfe su zamijenjene klanfama od nehrđajućeg čelika, na način da se u rupe ulijevalo tekuće olovo u kojeg su uranjani vrhovi klanfi. Po opisanim restauratorskim zahvatima dozidan je gornji dio „leđa“ vršne konstrukcije, spojevi sljubnica su ispunjeni, a čitava površina je ožbukana smjesom odgovarajućeg sastava.

Sjeverni portal

Mehaničko čišćenje sljubnica

Mehaničko čišćenje kamenca

Lasersko čišćenje

Spajanje odvojenih fragmenata

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

Na jednak način pristupilo se obnovi sjevernog portala, no tu su se pojavili dodatni problemi statičke prirode, uzrokovani štetnim djelovanjem crnike. Naime, izdanci korijenja crnike prodrli su duboko u unutrašnjost konstrukcije, uništavajući ispunu morta od koje je ostao samo tanki sloj. Ploča lava bila je odvojena od podloge i u opasnosti od pada, te je nakon izvršene video endoskopije utvrđena potreba izrade novog projekta. Dodatni projekt zahtijevao je pažljivo vađenje pojedinačnih kamenih blokova, ispiranje fuga, te injektiranje smjese morta u unutrašnjost zidne strukture. Bočni kameni blokovi su uklonjeni, nakon čega je središnji blok s reljefom lava usidren ugrađivanjem klinova od nehrđajućeg čelika. Šupljina iza njega popunjena je riječnim šljunkom, čija je prednost pred drugim materijalima u tome što u svom sastavu ne sadrži inicijalne soli, dok se injektiranje vršilo kroz cijevi postavljene u rupe probušene u kamenu u fuge. Injektiranje šupljina u zidu vršilo se masom pripremljenom od predgotovljenog morta na bazi hidrauličnog vapna, s dodatkom za kompenziranje skupljanja. Nakon završenog procesa, injektori su uklonjeni sa zida, a uklonjeni kameni blokovi vraćeni su na svoja mjesta. Naposljetku je izvršeno završno fugiranje i uklanjanje nečistoća s površine reljefa, istim slijedom kao na prethodno opisanoj površini vrata. Po završetku kemijskih analiza izvršena je parcijalna desalinizacija sulfata pomoću otopine amonij karbonata, kojem se kao punilo dodala celulozna pulpa. Analizom uzoraka korištene pulpe utvrđeno je da je postupak desalinizacije uspješno proveden, tj. da u uzorcima pulpe, pa tako i kamenu, nema više štetnih koncentracija soli.

Na pojedinim dijelovima reljefno obrađenih površina komadi kamena bili su u tolikoj mjeri destabilizirani da je bilo nužno odvojiti ih, očistiti površine te potom vratiti odlomljeni komad na izvorno mjesto. Manji komadi odlomljenog kamena lijepljeni su dvokomponentnim epoksidnim ljepilom, dok je učvršćivanje većih i težih komada potpomognuto šipkama od karbonskih vlakana. Spojevi fragmenata i podloge zapunjavani su smjesom umjetnog kamena, a nakon potpunog sušenja tonirani su mješavinom pigmenta, vode i akrilne smole. Na manjim površinama reljefno obrađenih dijelova na kojima su prisutna oštećenja u vidu odlomljenih dijelova izvedeni su manji rekonstrukcijski zahvati u umjetnom kamenu. Jednako kao i prilikom ispunjavanja i rekonstruiranja spojeva odlomljenih fragmenata, površine umjetnog kamena modeliralo se obradilo i toniralo kako bi nove površine bile u skladu s izvornim. Na mjestima gdje je bilo potrebno zamijeniti dotrajale klesance koji su izgubili statičku funkciju, korišten je prirodni kamen koji svojim fizikalnim, mehaničkim i vizualnim karakteristikama odgovara okolnom, izvornom kamenu. Mramor upotrijebljen za konstrukciju Vrata sv. Krševana, kojem je nakon zahvata čišćenja vraćena plavičasta boja, revitaliziran je s antičkog slavoluka na kojem se spominje Melija Alijana, koja je na temelju oporuke svog muža, a njemu u čast, dala popločati Emporij. Slavoluk se nalazio na nepoznatoj lokaciji unutar ulice sve do vremena rušenja srednjovjekovnih bedema i gradnje renesansnih. U ovo je doba slavoluk razmontiran, a o porijeklu Ploče sv. Krševana svjedoči antička profilacija sa stražne strane. Svi mramorni dijelovi spomenika tretirani su konsolidantima, tako da ostanu što čvršće vezani uz hidrofobnu zaštitu, čija je uloga sprečavanje prodiranja vode i vlage u unutrašnjost kamena. U donjim zonama Vrata sv. Krševana površine su tretirane antigrafitnom zaštitom koja tankim filmom štiti kamen od onečišćenja sprejevima, markerima itd. U ovom su projektu izvedeni konzervatorsko-restauratorski zahvati čišćenja onečišćenja, saniranja pukotina i oštećenja te završne zaštite kamena, s ciljem što dužeg očuvanja rezultata obnove ovog spomenika.

Najava

26. rujna – 1. listopada 2016. godine

Završni izgled

Organizator: Grad Zadar

TJEDAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U ZADRU

cilju razvijanja svijesti građana o nužnosti učinkovitog korištenja energije kao i promocije korištenja obnovljivih izvora energije, Grad Zadar će u periodu od 26. rujna – 1. listopada 2016. godine organizirati peti po redu Tjedan energetske učinkovitosti. U sklopu Tjedna održat će se niz događanja na kojem će sva zainteresirana javnost moći dobiti korisne informacije o uštedi energije, mogućnostima sufinanciranja energetske obnove, kao i korištenju obnovljivih izvora energije. Tjedan će završiti sa sajmom energetske učinkovitosti i obnovljivih

izvora energije koji će se održati dana 1. listopada 2016. godine, na kojem će se građani moći informirati o dostupnim proizvodima i sustavima za povećanje energetske učinkovitosti i uštedu energije, a EE tim grada Zadra savjetovat će ih o mogućnostima povećanja energetske učinkovitosti i uštede energije. Također, u sklopu sajma energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije održat će se i nagradna igra za građane koji su se prijavili za energetsko savjetovanje u okviru EU projekta FIESTA, a svi zainteresirani građani moći će se informirati o Projektu i prijaviti za energetsko savjetovanje na FIESTA štandu.

Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Intervju:

TITO KOSTY

RAZGOVARALA: Andrijana Jurin, dipl. oec.

otoka veliko ograničenje. Značajni dio njima potrebnih djelatnosti, kao što su obrazovanje i zdravstvo, ne mogu zadovoljiti na svojem otoku pa su ovisni o Zadru ili drugim centrima. Prostor tih otoka i njihovi stanovnici zaslužuju poseban pozor i skrb. Treba sve činiti da se njima unaprijedi komunalna infrastruktura i uspostave djelatnosti koje će omogućiti cjelogodišnje kvalitetne životne uvjete i time spriječiti depopulaciju ovog prostora te održivu budućnost. Koji je glavni problem jadranskih mjesta?

Jadranska naselja žive dva različita ritma života, jedan u ljetnoj turističkoj sezoni, a drugi van te sezone. Ova naselja za njihove stalne stanovnike imaju sasvim različite potrebe od onih kada se u turističkoj sezoni uvećaju, čak i nekoliko

ito Kosty, arhitekt i urbanist, rođen je u Zagrebu 1942. godine. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. U svojem obrazovanju i stručnom radu usmjeren je na urbanizam i prostorno planiranje. Posebno cijeni prostor našeg Jadrana, u čijem planiranju je još uvijek aktivan. Prvi kontakt sa Zadrom doživio je nakon Drugog svjetskog rata, 50ih godina, kada je kao dječak s obitelji bio smješten u hotelu Zagreb. Pamti središte Zadra u ruševinama do razine prvoga kata. U to vrijeme njegov otac, elektroinženjer, radio na elektrifikaciji Zadra te 1964. godine gradi vikendicu u Petrčanima, koju i danas koristi njegov sin. Budući da ste od ranog djetinjstva vezani za Zadar te ste ga čitav radni vijek promatrali i kao urbanist, što biste općenito zaključili na temu razvoja grada Zadra?

Može se reći da je Zadar kao ptica feniks koja se ponovno rađa iz pepela. Ovaj grad je kroz svoju povijest više puta bio uništavan, a uvijek se obnavljao kao još privlačniji grad. Nakon Drugog svjetskog rata brojni cijenjeni moji profesori doprinijeli su obnovi Zadra. Nakon 70-ih obuhvat Grada se zanačajno proširuje. Novi dijelovi Grada razvijaju se na stručno utemeljenim rješenjima, no kasnije neka područja popunjava neprimjerena izgradnja. Tijekom Domovinskog rata Zadar je ponovno ranjeni grad. Srećom, ubrzo se zacijeljuju ratne rane. Nekadašnje vojne zgrade i površine dobivaju nove građevine, Gradu i njegovim građanima potrebne namjene. Značajni dio tih prostora prenamijenjuje se za potrebe studenata, novih stambenih blokova, rekreacije, trgovačkih centara i drugih civilnih namjena. Grad ponovno oživljava. Zahvaljujući njegovom vrijednom povijesnom nasljeđu i novim atraktivnim urbanističko-arhitektonskim intervencijama, koje su djelo zadarskih arhitekata, Zadar je postao značajno mediteransko turističko odredište. Kada ga uspoređujem s ostalim dijelovima Dalmacije, usudio bih se zaključiti da je ovaj grad nadišao potrebnu pozitivnu intelektualnu kritičnu masu. Njegov stručni potencijal integriran s politikom rezultira pozitivnom sinergijom razvidnom u razvitku Grada. Kakva je po Vašem mišljenju budućnost zadarskih otoka?

Ispred Zadra je predivan arhipelag s tri reda otoka. Najbliži su od Grada udaljeni nešto više od 2 milje, a najudaljeniji čak i više od 20 milja. Ove udaljenosti su za stanovnike većine ovih

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

puta. Povećani zahtjevi posebno se odražavaju na komunalnu i ostalu infrastrukturu za koju ta naselja nisu dimenzionirana. Najrazvidniji su problemi u prometu. Prometnice i parkirališta postaju nedovoljni te često nastaje kaos u turističkoj sezoni. Autocesta je Dalmaciju i jadranski prostor potpuno približila kontinentalnim prostorima. Problem je što su Zadar i njemu susjedni dijelovi jadranskog prostora, srećom povremeno, teško dostupni, ovisno o sve učestalijim klimatskim ekstremima. Ovo je posebno neugodno u turističkoj sezoni. Kakvo je Vaše mišljenje o luci Gaženica?

Nova zadarska trajektna luka u Gaženici je fenomenalan iskorak za pomorski promet Zadra. Njezina povezanost s autocestom i željeznicom te blizina Zadra, kao i osposobljenost za prihvat velikih brodova, omogućavaju da ovaj novi lučki terminal unaprijedi ne samo pomorski promet, već i gospodarske djelatnosti šireg prostora. Do sada je izgrađen najskuplji dio, a to je infrastruktura luke. Nedostaju prateći sadržaji, što je manja investicija, a koji će se zasigurno ubrzo realizirati. Izgradnjom Gaženice pojavila se dodatna aritmija u živosti centra Zadra. Ranije su putnici stizali trajektima u samo središte Grada, a roba i ribarski brodovi tik do tamošnje tržnice i ribarnice. Sada je trajektna luka udaljena 4 km od gradskog centra. Zadar bi morao uspostaviti trajnu jeftinu ili besplatnu vezu između Gaženice i centra. Uz to ne vidim bitni razlog da izvan turističke sezone osim putničkih katamarana i neki drugi brodovi i nadalje ne dolaze u luku uz središte Grada. Možete li usporediti turistički razvoj Zagreba sa Zadrom?

Zagreb bilježi veliki porast broja turista. Njihov je dolazak samo manjim dijelom ovisan o godišnjem dobu. U Zadru, kao i u većini Dalmacije, turizam suviše ovisi o ljetnoj sezoni, moru

i suncu. Zadar, kao brojni naši jadranski gradovi, posjeduje izuzetno vrijedno i privlačno te dostupno povijesno nasljeđe, starije od zagrebačkog. Zadar je do sada ove prednosti koristio skoro isključivo u ljetnoj sezoni, a nedovoljno izvan nje. Zbog toga, kada nema turista, Grad gotovo opusti, a hoteli su prazni. Događanja u Zadru treba pojačati i izvan ljetne sezone. Zadar je na putu da boljom promidžbom atraktivnosti privuče više posjetitelja i nakon ljetne sezone. Što ste sve radili što se tiče urbanizma?

U mojem radnom opusu vodio sam izradu više desetaka prostornih i urbanističkih planova na svim prostorima Republike Hrvatske. Neki od njih su Koordinacijski regionalni plan Južni Jadran i Koordinacijski regionalni plan Gornji Jadran. Ove planove financirali su vlada SFRJ i UNDP. Za jadransko područje značajan je i Plan Jadran 3, koji je bio usmjeren na ekološku komponentu razvoja, a moje sudjelovanje bilo je povezano s prostorom istočne obale Istre, tadašnjom općinom Labin. U vrijeme pripreme Univerzijade obnašao sam funkciju gradonačelnika Zagreba. Nakon toga sam u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja bio zadužen za resor prostornog uređenja i zaštite okoliša. Vjerujem da je zaštita okoliša najučinkovitija u fazi planiranja prostora. Kao „Nacionalna žarišna točka“ u Mediteranskom akcijskom planu, sa sjedištem u Ateni (Program UN-a za zaštitu mora), uspio sam zajedno s kolegama iz Regionalnog centra u Splitu da se hrvatska iskustva u integralnom planiranju afirmiraju na međunarodnoj razini. Imao sam priliku voditi pripremu izvješća i sudjelovati u nastupu Republike Hrvatske na UN Konferenciji o okolišu i razvitku 1992. u Rio de Janeiru te na UN Konferenciji o ljudskim naseljima u Istanbulu 1996. godine. Stečena iskustva prenijeli smo na naše gradove i institucije. Molim Vas da nam općenito prikažete Vaše viđenje urbanizma?

Za mene nema razvidnije politike od one u planiranju prostora i urbanizma, kao njegove sastavnice koja se odnosi na naselja. Presudno je važno gdje će se locirati javni i ostali sadržaji te osobito oni gospodarski. Danas su ogromni pritisci, osobito vlasnika zemljišta, da kroz prostorne planove njihovo zemljište postane građevinsko, a investitora da se rješenja prilagode što većem profitu. U planiranju prostora jednaku pozornost treba usmjeriti na zadovoljavanje zajedničkih potreba stanovnika i uvažavanje svega što osigurava kvalitetan razvoj. Realizacija prostornih planova dugovremena je i podložna izmjenama koje utječu na taj postupak. Pri tome se prvenstveno moraju sačuvati prirodne datosti i sve što je preduvjet održivog razvoja. Objasnite nam zašto je održivi razvoj bitan?

Uvjeren sam da jedino što nam može jamčiti kvalitetu života je održivi razvoj. U svakoj sredini mora se uočiti što su njezine datosti, kako vrijedne, tako i one koje prijete opasnostima. Jedna od glavnih opasnosti je ako nenadoknadivo trošimo date nam vrijednosti. Održivi razvoj podrazumijeva i uspješan život koji ne ovisi samo o drugima. Ako ovisimo o drugom, to ne može biti održivost. Primjer glavnog čimbenika održivosti je voda, datost bez koje nema života. Naselja su nastajala, razvijala se i kroz povijest održala ako su imala osiguranu pitku vodu. U novije vrijeme često neodgovorno trošimo ili onečišćujemo naše bogatstvo vodama. Dobar dio naše obale i otoka nekada su bili poznati po

proizvodima korisnim za prehranu i preradu. Mnoge od njih danas sve teže možemo naći, a mogli bi doprinositi tamošnjem gospodarstvu. Moramo biti maksimalno savjesni u očuvanju visoke kvalitete našeg mora jer o njemu ovisi održivost turizma, kao naše bitne gospodarske djelatnosti. Što biste posebno istaknuli kao uspješna, a što manje uspješna rješenja u gradu Zadru kako glede urbanističkog, tako i arhitektonskog rješenja?

Moji zadarski kolege prostorni planeri, arhitekti i urbanisti, u svojim rješenjima otvorili su Grad prema njegovom širem prostoru. On je sada dobro povezan s Gradom i uspješno se razvija. U usporedbi s mnogim prostorima Hrvatske, Zadar može biti jedan od dobrih primjera. Ranije sam spomenuo da su se prije otprilike 45 godina neke kvalitetne gradske površine počele za Zadar neprimjereno izgrađivati. Tu posebno mislim na dio prostora ispod naselja Bili Brig. Mnoge su parcele individualne gradnje tako izgrađene i ograđene da su teško provozne vozilima, a osobito interventnim vozilima. Općenito, dio gradskih ulica ne može zadovoljiti potrebnu protočnost prometa, a posebno su zagušene u turističkoj sezoni. Pozitivni su primjeri prenamjene i preuređenja nekadašnjih vojnih prostora u Zadru. Oni su vrlo brzo planski privedeni Gradu korisnim namjenama. Tu su sada smješteni sadržaji obrazovanja, sporta te novi stambeni blokovi i trgovački centri. Nezaobilazno je spomenuti ostvarenja kolege Nike Bašića, koji je svojim kreativnim rješenjima ostvario spregu urbanizma, arhitekture, umjetnosti i inventivnih novih tehnologija. To su sada dodatne atraktivnosti Zadra. Time je kolega Bašić zaslužio i vrijedna međunarodna priznanja. Koji je Vaš najveći uspjeh u karijeri?

Uspjeh u mojoj profesionalnoj karijeri objektivizirat mogu moji kolege iz struke. Ja sam posebno zadovoljan svojim sudjelovanjem u spomenutim projektima za naš Jadran. Tu sam mnogo naučio. Unutar Projekta Gornji Jadran zadatak mi je bio da za dvije uvale na obali Labinštine u Istri izradimo rješenje za 14.000 turističkih postelja. Kada sam upoznao taj prostor, iznenadio sam se da na istočnoj obali Istre postoje takve predivne neizgrađene površine. Imao sam hrabrosti upravu projekta, koja je bila međunarodna, kao i vodstvu tadašnje općine Labin, argumentirano uvjeriti da se to ne radi. Izrađeno je prostorno rješenje za cijeli obalni prostor Labinštine, a spomenute dvije uvale su sačuvane od gradnje. Ponosan sam da je to rješenje ostalo do danas. Što biste istaknuli kao vrijedan hrvatski projekt urbanog planiranja?

Nadam se da mi neće biti zamjereno da kao vrijedno ostvarenje urbanističkog planiranja povezanog s kvalitetnom arhitekturom istaknem zagrebački krematorij. Lokacija je bila određena u zabačenom prostoru iza zagrebačkog groblja Mirogoj. Bio je veliki otpor dijela javnosti za tu građevinu. Moji kolege arhitekti izradili su takvo rješenje da su zadani im prostor oplemenili, ne samo izvrsnom funkcionalnom organizacijom i kvalitetnom arhitekturom zgrade krematorija, već i primjereno oblikovanim i uređenim okolnim površinama gaja urni i njemu pratećim sadržajima. Usudim se ustvrditi da zagrebački krematorij, uz primjenu europskih iskustava i naših običaja, u vrijeme njegove gradnje gotovo neželjenog sadržaja, može postati primjer kvalitetnog sagledavanja i rješenja gradskog prostora i jedne vrlo zahtjevne funkcije. Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

d.o.o.

Ivano Bazeni

STVORITE OAZU ZA OPUŠTANJE U OKRUŽENJU VLASTITOG DOMA UZ POMOĆ NAŠEG STRUČNOG TIMA! Savršeno mjesto za opuštanje je kućni bazen na kojem ćete provesti nezaboravne trenutke s vašim najmilijima. Kvalitetna bazenska tehnika i oprema, slapovi, protustrujno plivanje i LED rasvjeta učinit će doživljaj na vlastitom bazenu potpunim. Nudimo Vam rješenja za bazene vrhunskih europskih proizvođača. Produljite sezonu svog turističkog objekta i ostvarite još bolju popunjenost. · isplativost investicije ugradnje bazena za 18 mjeseci · produljenje sezone za 3 mjeseca · povećana kategorizacija i zarada

BETONSKI BAZENI · POLIESTERSKI BAZENI · DODATNA OPREMA · WHIRLPOOL SISTEMI IVANO BAZENI D.O.O. | Crno 5, Crno, 23000 Zadar | Mob.:+385 98 947 7340, +385 99 235 05 55 info@ivanobazeni.hr, ivan.ivanovic2@zd.t-com.hr www.ivanobazeni.hr

DANI OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA - OPET NOVI ZAKONI -

AUTOR: Vladimir Macan

organizaciji Hrvatske komore inženjera građevinarstva, a pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja održani su 11. Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva u Opatiji od 9. - 11. lipnja ove godine. Skupu je nazočilo blizu 900 ovlaštenih inženjera građevinarstva iz svih županija Republike Hrvatske. Teme višednevnog skupa bile su praktično gotovo sve iz široke lepeze različitih područja građevinarstva, počevši od iskustva u izmjeni građevinske regulative i prostornog planiranja do svih područja operativnog građevinarstva; počevši od klasične do zelene gradnje, od zidanih do armirano – betonskih konstrukcija, od čeličnih i drvenih do staklenih konstrukcija – sve kroz predavanja, okrugle stolove i seminare.

https://www.facebook.com/ZadarAirport

Ipak, uz navedeno, tu su dominirale i sve aktualnije teme kao što su sigurnost građevinara u slučaju pojave požara, održiva uporaba građevinskih materijala, upravljanje građevinskim projektima, energetska obnova zgrada, procjene vrijednosti nekretnina kao i nezaobilazne teme ovakvih skupova kao što su građevine cestovne, željezničke i energetske infrastrukture. Posebno je potrebito istaknuti predstavljeni novi sustav stručnog usavršavanja iz područja staklenih konstrukcija. Za kolege i čitatelje našeg časopisa ipak izdvajamo da se iz područja građevinske regulative izmjenjuju određene aktivnosti na donošenju novih zakona i to za linijske građevine, legalizaciju infrastrukturnih objekata, te konačno bitno drugačiji pristup o izdavanju građevinske, odnosno uporabne dozvole. Nositelji i autori pojedinih i brojnih tema poznati su i priznati znanstveni istraživači i stručnjaci s više građevinskih fakulteta i visokih učilišta, instituta i srodnih institucija.

https://twitter.com/ZadarAirport

www.zadar-airport.hr

KOLUMNE & Razgovori

Vladimir Macan, kolumna

European best destination 2016. Zadar

rad Zadar je već od ovog proljeća od nadležnih turističkih i putničkih europskih asocijacija proglašen najboljom destinacijom u Europi za 2016. godinu. Priznanje koje je Grad dobio mogli smo samo sanjati, a sada, kada je primio tu laskavu titulu, poslije radovanja na svima je nama zadatak da tu činjenicu kao takvu poštenjem i što duže sačuvamo. Ipak, ne možemo da ne spomenemo koje su to determinante današnjeg Grada na koje su, pored ostalih, i njegovi graditelji ponosni, a građani sretni što žive u jednom takvom gradu. Svakako, da je to grad s veoma dugom postojanošću i poviješću, osuvremenjen aktualnom sadašnjošću, te realno očekivanom budućnošću. Za naše i/ili u ovom slučaju europske i šire prilike, Grad je izvrsno lociran i to u geometrijskoj sredini predivne istočne hrvatske jadranske obale, te kao takav, poglavito s aspekta svih vidova turizma i relevantnih sadržaja, moglo bi se reći da djeluje kao najmanji europski turistički velegrad. U navedenom kontekstu i imenu našeg časopisa, treba istaći da je Zadar u relativno novije vrijeme (osim Domovinskog rata) pogođen osmogodišnjom recesijom, pa je današnja gradogradnja skromnog obima. Zato još uvijek nije realno

ZADARSKI PROIZVOĐAČ PRIKLJUČNIH ENERGETSKIH ORMARA NAMJENJENIH ZA OPSKRBU STRUJOM I VODOM U MARINAMA I AUTO KAMPOVIMA.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

očekivati veći “bum” u gradnji koji bi nas zadovoljio, pa makar to bilo i u turističkoj grani sve više dominantnog turizma kao glavne grane gospodarstva. U tim i takvim okolnostima u svakom pogledu čuvajmo i održavajmo Grad, posebno njegovo kulturološko nasljeđe, gravitirajuće prirodne i druge resurse. Ne bi se trebali previše obazirati na ono što Zadar čini i daje posebno “turistički” izgled, a što nerijetko rezultira kod nužnih pa i poželjnih intervencija pa čak i donekle “kičastih” kao npr. platnenih, naboranih, staklenih i dr. u pravilu privremenih konstrukcija vodeći pritom računa o nužnim gabaritima interventnih službi, te različitom urbanom opremom – sve u okviru nužnog osiguranja stabilnosti i sigurnosti, kako korisnika, tako i prolaznika. Pri realizaciji i osmišljavanju navedenih aktivnosti nastojmo izbjegavati dodatno i nepovoljno opterećivanje nerijetko nepozvane javnosti i/ili nekompetentnih pojedinaca. Umjesto toga usmjerimo se na nove i postojeće gradske urbane sadržaje kao što su parkovi i skverovi, fontane i plaže, trgovi i poljane, neotklonjene ruševine, obnova gradskog, makar sezonskog pomorskog prometa, bolju opremu vizualnih komunikacija i slično. Nama ostalima u takvim okolnostima ne preostaje drugo nego da i dalje pratimo i GRADIMO ZADAR.

Marex-Elektrostroj d.o.o. Franje Krežme 6 HR-23000 ZADAR Tel. +385 23 341016 Fax. +385 23 340157 info@marex-elektrostroj.hr www.marex-elektrostroj.hr

KOLUMNE & Razgovori

Vjekoslav Pavlaković, kolumna

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA POLUOTOKA (povijesne jezgre Grada) OSNOVNI ELEMENTI URBANISTOČKOG PLANA UREĐENJA POLUOTOKA 1. Povijesni aspekti 2. Urbana struktura 3. Arhitektonski razvoj urbanih struktura Uvodno Polazeći od činjenice da je povijesna jezgra Grada, nakon katastrofalnog razaranja u Drugom svjetskom ratu, u preko tri desetljeća doživjela temeljitu obnovu, može se ustvrditi da je Poluotok u osnovnim urbanističkim kriterijima izgrađen. U procesu obnove sačuvana je osnovna urbana matrica Grada. Ona se očituje u uličnoj mreži, strukturama graditeljskih cjelina bloka te jednoga dijela javnih i sakralnih građevina. Na temelju provedenog stanja obnove pokazala se potreba da se izvrši temeljita valorizacija stanja u prostoru. Proces valorizacije sadrži detaljnu inventarizaciju graditeljskog fundusa, kako onoga koji je rekonstruiran i novih struktura koje su nastale u vremenu obnove. Tako je izrađena detaljna analiza stanja u suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture. Pretpostavljam, obzirom na opsežnost, da je do te dokumentacije moguće doći te je iznova proučiti. Istovremeno je provedena i analiza stanja namjene urbanih cjelina. Mislim da je to bio dovoljan izazov za izradu ovoga UPU-a. Sam detaljan plan izrađen je prema zakonskim normativima koji su tada važili. Međutim, na žalost, nije proveden proces donošenja tog plana pa je čitav, ne mali posao, ostao bez rezultata. Ne ulazeći u razloge, ostaje činjenica da ni danas nema relevantnih uvjeta za intervencije u prostoru Poluotoka. Nikada nije donesen dokument koji bi kontinuirano regulirao moguće intervencije u prostoru. Potrebno je ovdje spomenuti da je u kontekstu urbanističkih dokumenata za prostor Poluotoka proveden natječaj iz 50-ih godina, koji je uz niz neprihvatljivih rješenja, ostao kao osnova za rekonstrukciju u tom vremenu. O navedenom planu postoji dokumentacija u gradskom arhivu. Konačno, nije prihvatljiva današnja praksa odlučivanja o parcijalnim intervencijama u prostoru povijesne jezgre Grada, unatoč činjenice da je kao urbana cjelina u statusu zaštićenog prostora. Povijesni aspekti Urbana struktura povijesne jezgre Poluotoka naslijeđena iz ilirskog i rimskog razdoblja detaljno je istražena i dokumentirana pa se o tome ovdje nema potrebe detaljinije osvrtati. Ono što

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

je ostalo kao nepromjenjivo urbano nasljeđe iz prošlosti ulična je mreža karda i dekumanusa koja je kontinuirana do danas. U srednjevjekovnom razdoblju fortifikacijski sustav definitivno je označio perimetralni kontekst povijesne jezgre Grada. Grad je u početku prošlog stoljeća doživio naglašene promjene u perimetralnom prostoru kada su djelomice porušeni dijelovi bedema i izgrađen niz velikih građevina. Tako je na potezu današnje obale Petra Krešimira IV. izgrađeno 18 velikih javnih i stambenih zgrada. Većina tih građevina je u Drugom svjetskom ratu srušena i nakon temeljitog raščišćavanja prostori su ostali neizgrađeni do danas. Kroz proces obnove oni dijelovi prostora koji su, do vremena rušenja, bili u prošlosti izgrađeni, prijedlogom UPU-a zadržani su za daljnju urbanističku analizu. To je prostor cijelog jugozapadnog dijela Obale kralja Krešimira IV. i šireg prostora Foruma. Naime, ovim se planom nije nastojalo nametnuti neko od mogućih rješenja. Čini se da bi najbolje moguće rješenje bilo provedba javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja. To je svakako bolje rješenje od parcijalnih intervencija bez kritičkog konteksta. Urbana struktura Izgradnjom grada Zadra došlo je do određenoga debalansa u procesu zadovoljavanja potreba većeg broja stanovnika. Mnogi javni sadržaji i dalje su ostali na Poluotoku pa je rastom taj prostor postao sve opterećeniji. Dakle, kao krucijalno pitanje nameće se potreba repozicioniranja nekih sadržaja prostora jezgre. Potpuno je jasno da je to proces koji nije moguće riješiti brzo i jednostavno. Tu je u prvom redu potrebno osigurati nove prostorne uvjete na području tzv. Centralne zone koja je prostorno utvrđena kroz GUP Grada. Međutim, ta namjena nije i fizički osigurana i danas se prostori u toj zoni koriste parcijalnim rješenjima koji su u tijeku. Za prostor te Centralne zone izređen je i detaljan plan koji, na žalost, nije zaživio. Danas imamo stanje da su se u tom prostoru dogodili “ad hoc” smješteni sadržaji na temelju parcijalnih interesa investitora. Što je najgore, u toj priči krije se činjenica da se trajno gube prostorne mogućnosti za preseljenje nekih od sadržaja koji nepotrebno opterećuju povijesnu jezgru. S druge strane, očito je da se ne vodi briga o čistoći podizanja karaktera identiteta Zadra kao uređenog grada. Arhitektonsko-funkcionalni razvoj struktura Kontekst obogaćenja prostora povijesne jezgre Grada novim vrijednostima, uz već postojeće, s težnjom da se afirmira kao

rezidencijalni prostor u najboljem smislu, potrebni su sljedeći zahvati u prostoru: • Današnje stanje u kompleksu trgovina je, blago rečeno, kaotično. Sustav ponude mora se poboljšati kako bi bila selektivnija i kvalitetnija, a trgovački prostori na višoj estetskoj razini. Primjerice, glavna gradska ulica, Kalelarga, morala bi u tom smislu predstavljati najveću moguću kvalitetu što danas nije slučaj. • Posebno važnu kategoriju doživljaja Grada predstavlja kompleks natpisa-oglašivača, odnosno svega što to predstavlja. Trebalo bi osmisliti cijeli registar tog sektora i odlukom gradske uprave sankcionirati. • Ima još dosta unutrašnjih prostora blokova koji su neuređeni. • Mnoga pročelja zgrada su u derutnom stanju, naročito ona u unutrašnjim dijelovima. • Kamena opločenja mnogih ulica su neodržavana. Ovdje bih želio posebno naglasiti neke od mogućnosti koje nisu u gradskim programima, ali izazivaju potencijalni interes: 1. Liburnska obala vrlo je frekventna, prvenstveno kao privezište putničkih, ali i turističkih brodova. S druge strane rušenjem bivšeg autobusnog kolodvora i nedavno zgrade “Zaraušek” na cijelom tom prostoru, osim parkirališta i nekoliko neprimjerenih kioska, nema potrebnih sadržaja koji bi obogatili mogućnosti kvalitetnije opskrbe brojnih korisnika tog prostora. U navedenom kontekstu vrijedilo bi osmisliti način korištenja unutrašnjosti bedema, ali i na mjestu gdje je bila zgrada “Zaraušek” izvesti servisni objekt. Dio prizemlja tog objekta mogao bi se i dalje koristiti kao parkiralište, a kat tretirati multifunkcionalnim, arhitektonski prilagođenim i transparentnim u odnosu na bedeme. Krovna platforma mogla bi se povezati s Bedemima zadarskih pobuna, što bi bila dodatna vrijednost u tom prostoru. Isto tako mogao bi se i na prostoru bivšeg autobusnog kolodvo-

ra oganizirati sličan objekt. Mislim da nije potrebno posebno naglasiti u kolikoj bi mjeri te intervencije kvalitetno obogatile cijeli kompleks sjeveroistočnog dijela Poluotoka. Isto tako, svaki zahvat u tom pogledu mora u punoj mjeri valorizirati bedeme kao primarni sadržaj u tom prostoru. 2. Prostor Obale kralja Petra Krešimira IV. u posljednjih 100 godina doživio je najradikalnije urbanističke promjene izazvane “višom silom”. Naime, na tom su mjestu bedemi iz rimskog vremena, koji su krajem 19. stoljeća srušeni i umjesto njih izgrađene su velike građevine stambene i javne namjene (18 palača). U Drugom svjetskom ratu sve su te građevine, osim hotela Zagreb, bile porušene i taj prostor je do danas ostao urbanistički nedefiniran. Zahvaljujući određenom entuzijazmu ljudi iz Nasada, prostor je ambulantno ozelenjen i kroz proteklo vrijeme tu je nastao relevantan zeleni fundus. UPU-om o kojemu je ovdje riječ, čitav prostor zajedno sa širim prostorom foruma ostavljen je nekom budućem vremenu za moguću urbanističku revitalizaciju odnosno moguću izgradnju. Ovdje se radi o vrlo osjetljivom urbano-arhitektonskom izazovu pa se ni do danas nije poduzimalo ništa. Mislim, da bi kroz proces natječaja došlo do prihvatljivog rješenja koje bi, uz sve demokratske oblike prihvaćanja, ostvarilo zadaću ove generacije. Konačno, imajući u vidu činjenicu da u ovom, za građane i druge korisnike prostoru, nema dovoljno uslužnih sadržaja. Trebalo bi napraviti stanovite privremene intervencije kojima bi se ovaj, relativno mrtav prostor oživio. Valjalo bi razmisliti o interpolaciji, modreno interpretiranim objektima u prazne prostore zelenih površina, koje se može koncipirati kao montažne. Međuprostor između kamene rive i zelenih površina, koji je odavno pokriven tucanikom trebalo bi odmah prekriti kvalitetnim podnim elementima na pravi način dizajnirane plohe. Tu bi se moglo dobiti velika površina za štekate i slično.

Čistoća Zadar d.o.o.

Tel: 023 234 800 www.cistoca-zadar.hr

Poštovni sugrađani, kako bismo unaprijedili pravilno odlaganje otpada, uveli smo novitet - mobilno reciklažno dvorište, kontejner od 30 m3 koji sadrži spremnike za sve vrste otpada, uključujući i opasni otpad (lijekovi, baterije, ulja i sl.). Ono će, prema utvrđenom rasporedu, biti postavljano u svim MO na području GZ po tri dana. Lokacije i termine odvoza za mobilno reciklažno dvorište možete vidjeti na našoj web stranici (www.cistoca-zadar. hr/usluge/mobilno-reciklazno-dvoriste), a sve potrebne informacije možete dobiti na brojevima telefona 234-812 ili 234-806.

Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

AUTOR: Nera Nejašmić Kozina, mag. ing. arch. mag. art.

„Turizam je izvedenica od turske riči “tur” — ča znači guzica. A ako se od “stokie” izvodi stočarstvo, od države državljanstvo, to znači da turizam ni turizam. Nego guzičarstvo.“ I. Jakšić Čokrić Puko

Dalmaciji ne postoje četiri godišnja doba. Postoje samo dva: ljeto i zima. Pred kraj zime rade se pripreme za ljeto, a pred kraj ljeta sve se konzervira kako bi bilo spremno za iduće. Tijekom ljeta se Dalmaciji događa famozni turizam, a tijekom zime se od njega oporavlja. Ta nevjerojatna razlika i kontradiktornost življenja u gradovima nešto je mrvicu manja, dok je u otočkim mjestima izuzetno izražena. Narodni izraz „ne sresti niti psa po putu“ zimi poprima svoje pravo značenje. Turizam je pojava koja se u Dalmaciji na (ne)sreću dogodila sama od sebe. Dalmacija ima sunce, plaže, more i stare gradske jezgre. To je oduvijek bilo sasvim dovoljno da nam se ova stara dama već 166 godina neprestano vraća. Za razliku od kontinentalne Hrvatske, Like, Gorskog

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

kotara i Dalmatinske zagore, za prostor uz obalu nije bilo potrebno previše razbijati glavu kako privući goste. Oni su jednostavno dolazili. Međutim, dogodilo se nešto neočekivano. Dogodio se internet! Dogodili su se jumbo jetovi, Low cost airlines, UBER, TripAdvisor, AirBnb, protočnost informacija, travel bloggeri... Trendovi u turizmu počeli su se mijenjati. Sve su popularniji postali tzv. City breaks, tj. kraća putovanja na dostupne destinacije, a razlozi su razvoj tehnologije i transportne infrastrukture. Osim toga, sve većem broju putnika važni su postali utisci ljudi i njihovi komentari koji se najčešće sagledavaju putem interneta. Zbog skraćenja prosječnog boravka putnika na jednom mjestu, kvaliteta usluge i sadržaja postala je izuzetno bitna, ali najvažniji od svega postao je – iskreni doživljaj. Zagreb, primjerice, iz svih tih razloga (i zato što

nema dobitnu kombinaciju: sunce + plaže + more), zadnjih nekoliko godina izuzetno ulaže u gastronomiju i kulturu, Slavonci se trude privući goste u svoja seoska gospodarstva, Zagorci razvijaju zdravstveni turizam, Lika nudi rekreaciju i izvornost, a što je s obalom? Dubrovnik, Korčula, Split, Trogir, Šibenik, Zadar... U svim tim, a i drugim gradovima po obali, situacija je više-manje slična. Zašto je u Dalmaciji potrebno oporavljanje od turizma? Zato što su se stare gradske jezgre pretvorile u kulise, a stanovnici u glumce koji na ljetnoj pozornici intenzivno glume i preznojeni jedva dočekaju spuštanje zavjesa. Konobari, kuhari, spremačice i čistačice glavna su zanimanja, a restorani brze hrane, kafići i suvenirnice čine većinu ponude. Nažalost, ta ponuda je uglavnom slabo raznovrsna, grozno neautentična, nevjerojatno neoriginalna i potpuno neorganizirana. Portali

poput TripAdvisora ili AirBnb-a donekle uspijevaju prisiliti domaćine i ugostitelje kako bi se više trudili i bili kreativniji i samim time konkurentniji, ali napredak je vrlo spor. Atmosfera u Gradu bi se, jednom riječju, mogla opisati kaotičnom, stoga nas ne mora čuditi averzija od posjeta gradskoj jezgri kod brojnih Zadrana. Improvizacija je glavna odlika našeg turizma. Na istom mjestu i u istom trenutku možete vidjeti mađioničara, gudački ansambl, ulične svirače i najrazličitije moguće prodavače i preprodavače. Štekati, od kojih su mnogi već montažni objekti, okupirali su sve trgove i ulice u Gradu. Neki su ostavili prolaz od jednog metra, a drugi nisu niti to. Neuniformirani štandovi koji nude kukuruz, balone i izlete na Kornate niču iz godine u godinu posvuda po Gradu. Neprestano se otvaraju novi restorani spore i brze hrane, a sve u cilju što lakše i brže zarade. Osim toga, mladoj obitelji je nemoguće pronaći povoljan stan za najam na duže vrijeme igdje u Gradu osim na neatraktivnim lokacijama jer se svi stanovi „čuvaju“ za turiste. Svi oni pokušavaju zaraditi koju kunu u ovo teško vrijeme. No je li zaista vrijeme toliko teško pa ne možemo uopće isplanirati taj turizam koji nam se „događa“? Gdje će se vratiti, zašto i na koja zanimanja svi naši studenti? Kažu kako smo u godinama moralne i financijske krize. S obzirom na to, nužni su nam kvalitetni prostori, oni koji nas oplemenjuju, koji su namjenjeni nama – stanovnicima ovoga Grada. Naš okoliš se sve više dehumanizira i komprimira jer sve „prazno“ je navodno neisplativo. Sve, pa tako i prostor, postalo je objektom vulgarne turističke eksploatacije i turističkog „urbicida“ (lat. urbs – grad, occidere – ubiti). Plitvicama i Splitu, iz istih razloga, prijeti skidanje s UNESCO-ve liste svjetske baštine jer ne postoji baš nikakva vizija ni plan razvoja. Ako i postoji, ne provodi se, a turistička politika nam je kratkoročna i neodrživa. Prostorno, objektno i simboličko planiranje kod nas se zasnivaju, naručuju i provode odvojeno (Feđa Vukić), zato i jest stanje u prostoru tako kaotično. Svi prebacuju odgovornost: konzervatori, gradske službe, pa i Grad sam, a vidjeli smo iz brojnih nesretnih događaja zadnjih godinu dana diljem svijeta kako je turizam vrlo nestalna grana gospodarstva i kako mora postati održiv. I sama se osjećam pozvanom reagirati na situaciju u Gradu. Postoje brojni primjeri pozitivne politike planiranja prostora i turizma u našem susjedstvu poput primjerice Ljubljane. Potrebno je učiti

na greškama drugih gradova, neprestano upozoravati, educirati javnost, buditi svijest o zajedničkom javnom prostoru i poticati stanovnike da i sami kritički sagledavaju prostor, ocjenjuju, komentiraju i poštuju. Nužno bi bilo ne isključivati struku iz procesa donošenja odluka o prostoru kako bi se on odgovorno i sustavno planirao!

Stvari se neće popraviti dok ne postanemo svjesni kako je ovaj Grad namijenjen prvenstveno nama i da sami moramo djelovati kako bi nam bilo bolje. „Kad jednoga dana turizam procvijeta i navale Švabe u rekordnom broju cijela će zemlja samo od ljeta živjeti kao bubreg u loju.“ Hladno pivo Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Razgovarala: Kristina Brčić, mag. oec.

Foto: nextbike

Veza između zelene gradnje i alternativnih vrsta prijevoza je izuzetno snažna u svjetlu međunarodnih certifikata za zelenu gradnju, tim povodom redakcija gradimozadar.hr razgovarala je sa predstavnikom Sustava javnih bicikala d.o.o., gospodinom Krešimirom Dvorskim.

svijetu je nextbike prisutan već dugo, kako ste došli na ideju da prije 3 godine sustav javnih bicikala uvedete i u Hrvatsku? Razlog pokretanja sustava bio je želja za realizacijom studentskog projekta koji je Ante Gustin inicirao još krajem 2011. godine, a takav projekt sam i ja prepoznao kao nužan korak za unapređenje javnog prijevoza u Zagrebu. “Bike sharing” tržište van Hrvatske podijeljeno je između nekoliko desetaka providera takve usluge, pri čemu nextbike prednjači jer je geografski najrasprostranjeniji sustav u svijetu. U koliko gradova ste trenutno prisutni u Hrvatskoj te koliko imate registriranih korisnika? Trenutno smo prisutni u 8 gradova u Hrvatskoj, pokrećemo još 4 grada do kraja ove godine, a pokrenuli smo i prvi sustav javnih bicikala u BiH, Sarajevu, u kojemu je samo u prvih tjedan dana registrirano više od 1000 korisnika. Koji je glavni kriterij širenja sustava javnih bicikala u gradove unutar Hrvatske? Veličina grada, turistički potencijal, broj studenata, topografija, klimatske prilike i komunalna infrastruktura. Koje su sve prednosti korištenja sustava javnih bicikala? To je najzeleniji, najzdraviji, najzabavniji i cjenovno najpovoljniji oblik prijevoza pri čemu jednom registri-

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

rani korisnik u Hrvatskoj nextbike bicikle može koristiti u više od 100 gradova od čega će do kraja ove godine biti 12 samo u Hrvatskoj. Koliki problem u hrvatskim gradovima predstavlja nepostojanje adekvatnih biciklističkih staza? To je najčešće postavljano pitanje, a naš je odgovor sljedeći: uvijek potičemo nadležne institucije da izgrade adekvatne staze, no dok ih čekamo, mi radimo svoj posao, širimo mrežu stanica, organiziramo besplatnu školu bicikliranja i apeliramo da tamo gdje nema biciklističkih staza, a sukladno Zakonu o prometu na cestama, biciklisti koriste desnu stranu kolnika i voze uz rub tamo gdje im nije prenelagodno. Dodatna sugestija je korištenje zaštitne kacige. Potiče li dolazak sustava javnih bicikala jedinice lokalne samouprave na izradu biciklističkih staza? Definitvno da i to je već u najavama za sljedeću godinu, koje stižu iz Šibenika, Zagreba, Makarske i drugih krajeva. Smatrate li da je potrebno građane više upoznati s prednostima bicikla kao javnog prijevoza? Mi to radimo svaki dan u suradnji s našim partnerima. Na koji način surađujete s Fondom za zaštitu okoliša? FZOEU raspisuje natječaje za jedinice lokalne samouprave i subvenci-

onira nabavu javnih bicikala, a mi pratimo natječaje i javljamo se na njih. Ne postoji direktna suradnja s Fondom, ali nadamo se da će Fond sufinancirati i projekte privatnih tvrtki poput naše, naročito kad su u pitanju pilot projekti u kojima je gotovo sav teret investicije na leđima privatnih tvrtki. Je li sustav javnih bicikla u potpunosti samoodrživ te koliko pridonosi očuvanju okoliša? Sustav javnih bicikala ima gotovo nultu emisiju CO2. Ekonomski i ekološki dugoročno je održiv. Kakvi su Vaši planovi za daljnje širenje? Ove godine pokrećemo sustave javnih bicikala u Brinju, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom i nadamo se u Vukovaru. Planovi za sljedeću godinu su daljnje širenje mreže na druge gradove u Hrvatskoj i regiji. “Business bike” opcija je dobro prihvaćena od strane tvrtki s kojima imamo poslovni odnos, međutim ima još puno prostora da i druge tvrtke to prepoznaju. • • •

KOLUMNE & Razgovori

bnova zgrade ili obiteljske kuće idealno je vrijeme kada, osim o izgledu, treba razmišljati i o kvaliteti života unutar stambenog prostora. Većina ljudi svjesna je činjenice da izolacija zadržava toplinu unutar doma tijekom zimskih mjeseci. Međutim, pravi odabir izolacijskog materijala može poboljšati životne uvjete i na brojne druge načine - smanjujući razinu buke u životnom prostoru, održavajući stabilnu temperaturu u svakoj prostoriji, pritom smanjujući račune za grijanje i hlađenje, ali i doprinoseći očuvanju okoliša i sigurnosti ukućana.

IZOLIRAJTE SVOJ DOM ZA MAKSIMALNU UDOBNOST Mnogi od nas pretpostavljaju da su kuća ili zgrada u kojoj žive dovoljno izolirani, ali računi za grijanje i hlađenje nepotrebno su visoki. Za učinkovite rezultate barem bi zidovi i potkrovlje trebali biti adekvatno izolirani. Kako biste ostvarili maksimalne koristi, potrebno je konzultirati se sa stručnjacima (arhitekti, građevinari, proizvođači izolacijskih materijala) koji će Vas savjetovati koje je proizvode i debljinu izolacije potrebno odabrati kako bi Vaše potkrovlje, pod i zidovi bili kvalitetno izolirani. Primjerice, možete saznati

je li najpotrebnije na Vašoj nekretnini izolirati fasadu ili podebljati izolaciju u potkrovlju. Potom, ovisno o području primjene, možete sami ugraditi izolacijski materijal ili pronaći profesionalca koji će to odraditi za Vas. Znamo da toplina ide prema gore – zato je dobar početak izolirati krov ili potkrovlje. Za krov ROCKWOOL ima više proizvoda. Najprodavaniji je naš višenamjenski proizvod Multirock koji je odličan za izolaciju potkrovlja i kosog krova uz malu investiciju. Može se koristiti kao izolacija poda u potkrovlju koje nije za stanovanje ili za izolaciju kosog krova između greda. Potrebno je naglasiti važnost pravilne ugradnje – bitno je staviti parnu branu na toplu stranu izolacije, tako da unutarnja topla vlaga ne može prolaziti kroz izolacijski materijal, kako ne bi došlo do kondenzacije na hladnoj strani. ROCKWOOL izolacija od kamene vune pruža opipljive koristi – od sigurnih i tiših domova do dugotrajno nižih troškova za energiju. Prednosti ROCKWOOL kamene vune omogućuju zaštitu ljudi od požara i buke, dugotrajnu učinkovitost te zaštitu okoliša od utjecaja zgrada. Sve ove karakteristike podjednako su važne kao i toplinska izolacija koja se podrazumijeva.

URADI SAM – IZOLACIJA KOSOG KROVA IZMEĐU GREDA Izolacija krova između greda je tradicionalni način ugradnje toplinske izolacije. Ovakav način izolacije posebno je učinkovit u obiteljskim kućama u kojima se najveći dio toplinske energije gubi upravo kroz loše izoliran krov, a potkrovlje se koristi za stanovanje. Zvučna i toplinska izolacija omogućava bolju iskoristivost te topliji i ugodniji prostor. Ne gubi se dodatni prostor budući da kamenu vunu postavljamo između greda u potkrovlju. Uz to, značajno se poboljšava energetska učinkovitost, odnosno toplinska i zvučna izolacija potkrovlja. Za kvalitetno izoliranje kosog krova između greda ROCKWOOL preporučuje Multirock i Airrock LD, ND i HD izolacijske ploče odličnih karakteristika za protupožarnu, zvučnu i toplinsku zaštitu.

URADI SAM VIDEO UPUTE Skenirajte QR kod i na linku pogledajte video upute “Kako možete izolirati svoje potkrovlje”

UŠTEDITE NOVAC I ENERGIJU Ulaganje u Vaš dom sada ima više smisla nego ikada prije. Osim što zadržava toplinu unutar prostorija u zimskom periodu, izolacija od kamene vune održava ugodnu temperaturu i tijekom ljetnih vrućina. Energetski obnovljen dom tako će trošiti manje energije za grijanje i hlađenje, a povećava i prodajnu vrijednost Vaše nekretnine.

Pogledajte kako sami možete izolirati svoje potkrovlje:

Izmjerite udaljenost između greda. Dobivenim mjerama dodajte 5-10 mm i označite ih na ploči kamene vune. Prilikom rezanja koristite rukavice i pilu duljine oko 15 cm.

Ugurajte izrezane ploče kamene vune u prostor između greda. Ploče kamene vune trebaju biti iste debljine kao i grede.

Drvene letvice pričvrstite okomito na grede, koristeći pritom vijke i odvijač.

Za dodatne savjete stojimo na raspolaganju: ROCKWOOL ADRIATIC d.o.o. Besplatni info-telefon: 0 800 333 332 | E-mail: info@rockwool.hr www.rockwool.hr

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

Između drvenih Plastičnom letvica postavite 5. folijom drugi sloj kamene vune, prekrijte kamenu vunu okomito u odnosu koristeći spajalicu. Ova na prvi. Ukoliko je folija štiti od vlage. potrebno, pričvrstite ploče kamene vune na drvene letvice.

Učvrstite 7. Postavite gipsanotraku na kartonske ploče koristeći spojeve gipsanih ploča. pritom vijke i odvijač. Specijalnom masom prijeđite spojeve u širini dvije trake. Nakon sušenja, možete obojiti zidove koristeći valjak.

Iskorištavanje energije u kućanstvu

PIŠE: Filip Babić

FOTO: Babić d.o.o.

obzirom da smo do sada obradili aktualne teme, a za pisanje o sezoni grijanja možda je prerano, napisati ću par stvari koje najčešće izazivaju nedoumicu kod novih, ali i starih korisnika grijanja. U zadnje vrijeme marketinški pristup grijanju sve više zbunjuje ljude čineći ih naznalicama koji zaboravljaju osnove fizike iz srednje škole. Početak priče može krenuti u ljetno doba jer je tada kuća zagrijana (pa i pregrijana) na određenu temperaturu. Recimo da je to 26°C. Zamislite da imate idealno izoliranu kuću, iz koje toplina nigdje ne bježi. U toj bi kući uvijek bilo 26°C. Na žalost, svaki objekt ipak nosi određene gubitke topline, koji prolaze kroz materijale (zid, vrata, prozor, krov ili pod), preko prozračivanja, gubici koje stvara sam uređaj i sl. Često se događa da se energetski obnove fasada, prozori i vrata, a da se pritom potrošnja ne spusti na očekivanu razinu. Korisnici tada smatraju kako je problem u regulaciji rada uređaja za grijanje što je čest slučaj, no taj utjecaj donosi gubitak od svega 5% (može biti i nešto više ukoliko je sistem vrlo zapušten). Gubitak preko poda, odnosno stropa, ono je što čini glavni problem kod izoliranih, kao i neizoliranih objekata. Gotovo ni jedan objekt nema riješenu izolaciju međukatne konstrukcije i tu nastaje problem. Ukoliko se na katu iznad nalazi negrijani prostor, a površina stropa je otprilike velika kao i fasada, toplina se diže prema gore (zbog čega je bitno izolirati strop), grije strop, koji prenosi toplinu u gornji prostor i uzrokuje pojavu velikih gubitaka topline. Još ako niti sam krov nije izoliran, gubi se velika količina energije. Ukoliko vaš objekt čine dva kata, a vi živite u prizemlju, te gornji katovi, koje ne grijete nisu izolirani, potrošnja će biti puno veća nego da grijete kompletno izolirano prizemlje. Ako je riječ o tavanu, dovoljno je izolirati pod po cijeloj površini i već tada ćete puno uštedjeti. Ukoliko je u pitanju stambeni kat s gotovim podovima, onda će biti potrebno staviti izolaciju na plafon donjeg kata. Osim gubitaka energije, postoje i određeni dobici, kao što je sunčevo zračenje kroz stakla, boravak više ljudi u kući te razni uređaji (hladnjak, štednjak i sl.). Svi gubitci na jednom objektu su stalni, odnosno, varijabilnih gubitaka je relativno malo. Projektant uzima u obzir sve ove gubitke, ali i neke dobitke kako bi izračunao energetsku bilancu objekta. Gubitak objekta je konstantan i može se proračunati. Potrebno je uložiti točno onoliko energije koliko je objekt izgubio kako bi se održala jednaka temperatura. Ukoliko smanjimo ulaganje, temperatura počinje padati. Ukoliko povećamo unos toplinske energije, temperatura raste. Bez obzira na vrstu energenta i sistem grijanja, količina potrebne energije uvijek je ista te se ona izražava u kWh (kilovat satima) i upravo toliko kWh je potrebno uložiti za održavanje ravnoteže. S obzirom da sve vrste goriva imaju svoju vrijednost, relativno je lako uspoređivati potrošnju te predvidjeti trošak koji vas očekuje kroz godinu. 1kW el. energije je 1 kW, litra loživog ulja ima 10 kW, 1 kg peleta ima oko 5 kW, 1 m3 zemnog plina ima oko 9,3 kW

(podatak za Zadar) itd. Direktnom usporedbom možemo doći do podataka da je jedna litra loživog ulja isto što i 2 kg peleta, 10 kW el. energije ili 1,1 m3 zemnog plina. Kao i obično, nije to baš tako jednostavno jer se struja iskoristi sa skoro 100% pa je uloženo jednako dobiveno, novi kotlovi na lož ulje imaju iskoristivost od oko 90% (kondezacijski i do 97%), plin u kondezacijskim kotlovima se iskoristi sa oko 97%, a pelet je na granici od 80-85% iskoristivosti (što se odnosi na peći na drva s plamenikom za pelet koje se kod nas najčešće koriste). Uz sve to potrebno je uzeti u obzir i zaostalu toplinu u kotlu (zagrijanu vodu i „željezo“ ) za koju se potroši gorivo za zagrijavanje, a onda se po gašenju sistema hladi. Uz to, kod peleta postoji problem same kvalitete (prašina, prljavština, izlomljeni sitni komadi) te pelet koji nije potrošen povuče vlagu i slično. Tako da nije uvijek 5+5=10 kao što se često prezentira. Za kraj slijedi objašnjenje (bez obrazlaganja samog principa rada) kako toplinska pumpa troši 1 kW, a daje 3,4 ili 5kW. Toplinska pumpa troši struju za pokretanje kompresora koji sabija plin, a ne za direktno grijanje. Energija se dobiva na način da plin koji cirkulira kroz isparivač „skuplja“ toplinu iz zraka (zemlje ili vode). Tu toplinu predaje preko izmjenjivača na vodu s kojom se dalje grije objekt. Dobivena energija je zbir potrošene el. energije i topline dobivene iz okoliša. Na taj način za pokrivanje istog gubitka objekta potrebno je 3-5 puta manje uložene energije uz jednak način zagrijavanja. Prema našem iskustvu, svakih tri do pet godina prezentira se poneki „novi“ sistem grijanja sa nekim drugim energentom, no gledajući period od 10-15 godina, svi se energenti cjenovno izjednače pa je potrošnja gotovo ista bez obzira koji ste energent koristili (osim za toplinske pumpe). Cijene energenata su poznate pa probajte sami izračunati. BABIĆ d.o.o. Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar Tel: +385-23-313131 Fax: +385-23-311367 Mob: +385-91-3147670 E-mail: info@babic.hr Web: www.babic.hr

www.babic.hr

Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Put Bokanjca 42a, Zadar Tel: +385 (0)23 230 117 Fax: +385 (0)23 234 074 Mob: +385 (0)99 2174 201 fenestra.zadar@zd.t-com.hr

PVC Vrata PVC Prozori PVC Klizne stijene PVC Harmo stijene Bluegreen pasivni prozori PVC i ALU Rolete PVC i ALU Grilje Komarnici Sobna Vrata

www.troha-dil.hr

KA S R O Z O R P SVA A N A J N E Š E RJ ! U T S E J M M JEDNO

Osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj.

BLUEGREENLINE Prozorski sistem za pasivne i niskoenergetske kuće

www.troha-dil.hr

Porez na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenim djelatnostima po osnovi otuđenja nekretnina PIŠE: Dalibor Lukenda

rvatski porezni sustav predvidio je oporezivanje prometa nekretnina po nekoliko različitih zakonskih osnova, pa je otuđitelju i stjecatelju nekretnina dobro znati kakvim se vrstama poreza i kada može oporezovati promet nekretnina. U ovom broju magazina ukratko prezentiramo porez na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenim djelatnostima po osnovi otuđenja nekretnina. Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima, u smislu Zakona o porezu na dohodak, smatra se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri istovrsne nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona. Znači, prodaja prve tri istovrsne nekretnine u razdoblju unutar pet godina je neoporeziva, ali kada se proda četvrta istovrsna nekretnina unutar razdoblja pet godina od stjecanja, predmet oporezivanja nije samo posljednja nekretnina, već su oporezive sve četiri nekretnine. Razdoblje od pet godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugog ugovora, odnosno isprave o stjecanju vlasništva. Ako je za neku od nekretnina već utvrđen porez na dohodak po osnovi otuđenja nekretnine (prije proteka tri godine od nabave), to se uzima u obzir prilikom određivanja visine poreza, ali se i ta nekretnina broji u ukupan broj otuđenih nekretnina. Porez se plaća prema stopi od 25 % i to samo na zaradu, tj. na

prihod koji predstavlja razliku u cijeni između primitaka utvrđenih prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koja se otuđuju i nabavnih vrijednosti uvećanih za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda uz priznate troškove ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave, bez prava na umanjenje porezne osnovice za osobni odbitak. Na porez se plaća i prirez. Obveznik plaćanja poreza je otuđitelj nekretnina. Ne podliježe porezu, tj. ne broji se u tri ili više nekretnina ako: • je nekretnina služila za stanovanje obvezniku ili uzdržvanim članovima njegove uže obitelji • je otuđenje obavljeno među bračnim drugovima i srodnicima u prvoj liniji i drugim članovima uže obitelji • je otuđenje obavljeno među razvedenima bračnim drugovima i u neposrednoj je vezi s razvodom braka • je otuđenje u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem nekretnina, • je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno tri godine od dana nabave • se nekretnine izvlašćuje na temelju posebnog zakona • se otuđuju zemljišta s pojedinačnom površinom do 250 m², ukupno do 1000 m² Savjetujemo izbjegavanje neoporezivog darovanja nekretnina prema djeci i supružniku (“prvi korak”) te njihovu daljnju prodaju (“drugi korak”) jer postoji izvjesna mogućnost da Porezna uprava predmetne promete nekretnina okarakterizira kao prividni pravni posao kojim izbjegavate platiti porez.

MAGNOLIJA d.o.o. BAZENI I BAZENSKA TEHNIKA

Magnolija d.o.o. bazeni i bazenska tehnika Ured Pula , Bunarska cesta 87 +385 52 535 027 / +385 98 430 942 mail: magnolija@pu.t-com.hr www.bazeni-magnolija.com Ured Zadar Dr. Franje Tuđmana 46 +385 99 264 3438

Ugradnjom bazena kvalitetno iskoristite svoje dvorište • Svakom klijentu pristupamo individualno kako bi izgradili i opremili bazen prema Vašim željama i potrebama • Proizvodi poznatih svjetskih proizvođača: DLW delifol, Ezzari, Astralpool, Zodiac–PSA, DEL, te ostalih renomiranih proizvođača • Osigurana opskrba sredstava za kemijski tretman bazenske vode • Zadovoljan klijent naš je cilj

Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Zračna luka Zadar Provjerili smo koji su građevinski radovi rađeni na uređenju Zračne luke Zadar 2016. godine AUTOR: Vladimir Macan

Vladimir Macan: Što ste radili, obnavljali ili rekonstruirali prije sezone u tehničkoprometnom smislu u zračnoj luci? Irena Ćosić: Prije sezone 2016. godine na Zračnoj luci Zadar izvršeno je pojačano održavanje: • Sanacija kritičnih površina staze za vožnju (SV) „G“ i glavne stajanke, druga faza jer je stanje postojeće kolničke konstrukcije staze za vožnju „G“ i dijela glavne stajanke na parkirnim površinama većih zrakoplova bilo u vrlo lošem stanju i praktički nije bilo moguće osigurati njihovu uborabljivost za daljnje odvijanje zračnog prometa. • Sanacije kritičnih površina USS-a 14-32 ukupne širine 30 m koja se morala izvesti radi kritičnog stanja kolničke konstrukcije USS-a 14-32, povećanja prometa većih zrakoplova Airbus 319-320 (ACN 40) i B 737 (ACN 37) čime je došlo do većih oštećenja i pojave vrlo gustih mrežnih pukotina širine do cca 30 mm. Svake godine su se sanirale nove pukotine, međutim pukotine su postale toliko guste da se praktički nije

mogla izvesti potpuna sanacija u zonama dodira (TDZ) te osigurati sigurno odvijanje prometa. Zbog vrlo gustih mrežnih pukotina gornji slojevi asfalta su se drobili i predstavljali veliku opasnost za oštećenje zrakoplova. Zbog stanja kolničke konstrukcije, Agencija za civilno zrakoplovstvo zabranila je uporabu USS 14-32 nakon 31. 12. 2015. Potrebno je napomenuti da je asfaltna kolnička konstrukciju na USS-u 14-32 stara više od 40 godina. Vladimir Macan: Je li to glavna pista? Jeste li obnavljali rolne površine? Irena Ćosić: Uzletno - sletna staza (USS) 14-32 glavna je pista duljine 2500 m i širine 45 m na čijoj je kritičnoj površini 15 m obostrano od osi, odnosno, ukupne širine 30 m, izvršena zamjena habajućeg sloja debljine 50 mm. Postojeći asfaltni sloj izrezan je na debljinu 50 mm i na njegovo mjesto ugrađen je novi habajući sloj asfaltbetona AC 16 surf PmB 45/80-65 AG3 M1 debljine 50 mm. Ovakva djelomična sanacija je privremeno rješenje do konačne rekonstrukcije kolničke konstrukcije USS-a 14-32. Staza za vožnju „G“ (SV-rulne staze) koja spaja glavnu stajanku i USS 14-32 kao i dio glavne stajanke, sanirane su izvedbom nove kolničke konstrukcije na kritičnim površinama u dvije faze. Još je potrebno izvesti treću fazu u kojoj bi se sanirale preostale površine, što je planirano nakon završetka sezone 2016. godine.

Put groblja 1, Biograd n/m, tel: +385 23 638 211

Vladimir Macan: Tko je bio izvođač radova? Irena Ćosić: Izvođač radova na sanaciji USS 14-32 bila je tvrtka COLAS Hrvatska d.d., a na sanaciji kritičnih površina staze za vožnju (SV) „G“ i glavne stajanke, 2. faza tvrtka Possehl d.o.o. i COLAS Hrvatska d.d. Vladimir Macan: Kolika je ukupna vrijednost projekta? Irena Ćosić: Vrijednost radova na sanaciji USS 14-32 je 9.356.172,26 kn bez PDV-a. Vrijednost radova na sanaciji kritičnih površina staze za vožnju (SV) „G“ i glavne stajanke 2 faza je 4.349.415,00 kn bez PDV-a. Vladimir Macan: Što ste ovom obnovom postigli? Irena Ćosić: Sve zračne luke, a tako i Zračna luka Zadar moraju se stalno održavati i sanirati sva nastala oštećenja prema Pravilniku o održavanju i pregledanju aerodroma te mjerama potrebnim za njegovu sigurnu uporabu (NN 65/05) jer će u protivnom Agencija za civilno zrakoplovstvo zatvoriti zračnu luku i narediti potrebnu sanaciju (pojačano održavanje). Dakle, postigli smo sigurno odvijanje zračnog prometa u vrlo teškim uvjetima rada na način da smo sanirali najkritičnije dijelove operativnih površina, a za normalno i sigurno odvijanje prometa u budućem periodu potrebno je izvesti potpunu rekonstrukciju USS-a 14-32, staze za vožnju i stajanke sukladno važećim propisima.

MRAMOR GRANIT KAMEN

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

Međunarodni stručni skup „Igra u otvorenom prostoru“, 11.10.2016., Hotel International, Zagreb

današnjem urbaniziranom, ubrzanom svijetu fokusiranom na razvoj visokotehnoloških društava, jedan od ključnih elemenata za uspjeh je kvalitetno ulaganje u našu budućnost - u našu djecu. Jedan od najbitnijih čimbenika razvoja djeteta u zdravu, kreativnu i uspješnu osobu je - IGRA. Prostor predviđen za kvalitetnu dječju igru danas nestaje u jeku urbanizacije, a zamjenjuju ga virtualni i umjetni prostori za igru. Kako bi podigli svijest o problemu i educirali zainteresiranu stručnu javnost o principima i trendovima, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata organizira međunarodni stručni skup pod nazivom „Igra u otvorenom prostoru” kojim će se sveobuhvatno obraditi problematika igre djece u otvorenim prostorima formalnim i neformalnim dječjim igralištima. Koji su to trendovi u planiranju i oblikovanju prostora za igru?

Primjena recikliranih materijala u uređenju igrališta kao nužnost ili trend? Kako možemo planirati i dizajnirati sigurna dječja igrališta? Kako mi kao stručnjaci možemo odgovoriti na pitanje sigurnosti prostora za dječju igru? Koji su to novi europski standardi i zakonska regulativa? Kakve su sprave budućnosti u prostorima za dječju igru, i što možemo ponuditi djeci s poteškoćama u razvoju? To su samo neka od pitanja kojima ćemo se baviti i na koja ćemo u sklopu ovog skupa dati odgovor. S tim u vidu skup okuplja krajobrazne arhitekte, dizajnere, planere, sociologe, pedagoge, psihologe i predstavnike relevantnih institucija odgovornih za planiranje i izgradnju prostora za djecu. Ključni govornici skupa će predstaviti “igru” u različitim aspektima svog stručnog djelovanja, a očekuju se renomirani predavači iz Danske i Njemačke te iz Slovenije i Srbije. Skup se organizira pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske,

Grada Zagreba, Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Pozivamo sve zainteresirane da dođu na ovaj skup. Prijave će biti otvorene u rujnu 2016. na www.hdka.hr. Pozivamo i sve potencijalne sponzore da daju potporu ovom skupu posvećenom djeci i dječjoj igri te da se jave na službene kontakte Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata. Bit će nam izuzetna čast da se predstavite i budete dio ovog važnog događaja. • • •

Kontakt za medije i pitanja: hdka@hdka.hr www.hdka.hr Telefon: uz prethodni upit na mail prema dogovoru.

Hausbau magazin sve o gradenju, uredenju i opremanju doma

Potražite novi Hausbau na svim kioscima ili ga narucite na pretplata@idejezamene.com ili telefon 01/33 57 221

www.hausbau.hr

GODINA

S VAMA

N A J A V A

ACO odvodni sustavi u nautièkim marinama Nautièke marine, kao graðevinski objekti, nose sa sobom niz specifiènosti i posebnih zahtjeva koje treba ispuniti kako bi se osigurala funkcionalnost i trajnost takvog objekta. Ovo posebno vrijedi i za odvodnju. Sva površinska odvodnja mora osigurati plitku dubinu ugradnje kako instalacija ne bi završila ispod razine mora ili ako govorimo o snažnom utjecaju posolice i zapljuskivanja mora koji izazivaju ubrzanu koroziju na metalnim materijalima.

U “špici” sezone, kroz sanitarne prostore u javnim tuševima prolazi velika kolièina ljudi s razlièitim navikama provoðenja osobne higijene koji sustav odvodnje tuševa i ostalih sanitarnih prostora stavljaju pred ultimativni test otpornosti na zaèepljenje.

bilo da govorimo o servisnom platou gdje postoji rizik od pojave otrovnog sedimenta ili imamo pralište brodova na kojem nastaje otpadna voda iz koje treba izdvojiti teške metale i biološki teret oneèišæenja sustavima za kemijsko-fizikalni tretman otpadnih voda.

U servisnom dijelu marine obavljaju se razne vrste popravaka na brodovima koje stvaraju razlièite tipove otpada koje treba ukloniti iz vode, bilo da govorimo prostoru gdje se kreæu motorna vozila ili obavljaju servisi brodskih motora pa nam trebaju separatori lakih tekuæina,

ACO u svom bogatom programu rješenja za odvodnju ima prikladan proizvod za svaki od ovih problema, što pokazuje i niz referenci.

MARINA DALMACIJA, BIBINJE-SUKOŠAN Najveæa marina na Jadranu opremljena je ACO Multiline kanalima za odvodnju s velikih platoa servisnih zona, rješenjima za proèišæavanje otpadnih voda, separatorima lakih tekuæina na svakom od 22 podmorska ispusta, sustavom za sedimentaciju teških metala sa servisnih platoa te ureðajima za proèišæavanje otpadnih voda s prališta brodova.

SCT - MARINA I SERVISNI CENTAR, TROGIR Monolitni kanali ACO Monoblock RD150V zbog svoje robusnosti prepoznati su kao idealno rješenje za odvodnju velikih slivnih površina servisnih zona i zona za suhi vez, dok se za odvodnju pješaèkih zona kod uslužnih objekata, gdje je vizualni dojam primarni faktor izvrsno uklopio kanal s rasporom ACO Brickslot N100. ACO TopTek poklopci za biranu završnu ispunu osiguravaju da se raster kamenog oploèenja korištenog na obalnom zidu ne remeti limenim kanalizacijskim poklopcima upotpunjavajuæi isti taj efekt koji se veæ postigao primjenom kanala s rasporom i time zadržavajuæi èistoæu linija i boja zadanih od strane arhitekta. Armiranobetonski separatori bili su jedini logièan izbor za tretman kako oborinskih zauljenih voda, tako i zamašæenih kuhinjskih voda, jer je bilo nemoguæe izbjeæi situaciju da bar jedan dio separatora ne bude ugraðen ispod morske razine gdje bi upotreba bilo kojeg drugog materijala izazvala rizike za trajnost ili sigurnost samog separatora.

MARINA MANDALINA, ŠIBENIK Raširenost marine na dugi obalni pojas uvjetovala je primjenu odvodnog sustava Qmax kanalima s rasporom koji su osigurali plitku odvodnju oborinskih voda, dok je ugradnja ACO prepumpnih betonskih okana u more za prepumpavanje sanitarnih otpadnih voda bila brza i jednostavna. S internih prometnica prikupljena oborinska voda proèišæavat æe se pomoæu ACO Oleopator-Bypas-C separatora smještenih duž obalnog pojasa.

www.facebook.hr/ACO.hr

MARINA KORNATI, BIOGRAD NA MORU U cilju dostizanja sve viših ekoloških kriterija i zadržavanja pozicije jedne od ekološki najosvještenijih nautièkih marina na Jadranu, uprava Marine Kornati odluèila se u nabavku sustava za tretman tehnoloških otpadnih voda nastalih od pranja brodova. Voda nastala skidanjem zaštitnog antivegetativnog premaza pranjem visokotlaènim peraèima zasiæena je teškim metalima (cink i bakar), suspendiranim tvarima te pokazateljima biološkog oneèišæenja (BPK5 i KPK) koji višestruko premašuju dozvoljene vrijednosti. Dok je za obalnu liniju odabrana linijska odvodnja ACO Multiline kanala, montaža flotacijkog sustava ACO AtM B 600 obavljena je u sklopu sveobuhvatne rekonstrukcije samog prališta brodova, koje je ukljuèivalo izgradnju vjetrobrana za spreèavanje širenja vodene prašine nastale tijekom pranja brodova visokotlaènim peraèima.

ACO-ov ureðaj za kemijsko-fizikalni tretman tehnoloških voda ACO AtM B 600 koji radi na principu flotacije te filtracije otpadne vode nudi automatizirano rješenje za potpun tretman otpadne vode, te je jedini ponuðaè koji je investitoru dao garanciju da æe otpadna voda nakon tretmana udovoljavati svim traženim parametrima iz njegove vodopravne dozvole.

ACO PROIZVODI UGRAÐENI U MARINE:

ACO Drain® Multiline

ACO BRICKSLOT

ACO Monoblock

kanali s pokrovnom rešetkom

kanali s rasporom

kanali od polimerbetona

ACO Box 125

ACO Qmax®

ACO TopTek

kanal od nehrðajuæeg èelika

sustav linijske odvodnje

poklopci za biranu završnu obradu

MARINA HRAMINA, MURTER ACO-ov prijedlog rješenja za sanitarne prostore sastojao se od modularnog sustava kanala iz nehrðajuæeg èelika ACO Box i vizualno atraktivnim Heelguard pokrovnim rešetkama koje svojom vrhunskom završnom obradom osiguravaju sigurnu podlogu za bose noge tijekom tuširanja i dostatnu upojnost. Kanali su standardno isporuèeni sa slivnicima s izvadivim sifonom koji spreèavaju širenje neugodnih mirisa iz odvodnih cijevi natrag u prostor i svojim jednostavnim vaðenjem osiguravaju i jednostavno èišæenje. Najveæi problem koji se do sada javljao u prostorima za tuširanje u marini bio je sakupljanje vlasi kose nakon tuširanja u odvodnim elementima, a samim time i èesto zaèepljenje odvoda. Kao rješenje ovog problema ACO je ponudio po mjeri izraðene, posebno prilagoðene rešetke (sita) iznad sifona koje zadržavaju vlasi da ne proðu u sifon, gdje najèešæe zapnu i izazovu zaèepljenje. Pored uèinkovite odvodnje, nastao je problem kako vizualno uklopiti poklopce instalacijakih okana u samom prostoru sanitarnog èvora. Poklopci moraju sprijeèiti širenje neugodnih mirisa iz okna u sam prostor i uklopiti se u završnu obradu poda, za koju je odabrana visokokvalitetna keramika. Ponuðeni su ACO TopTek poklopci za biranu završnu ispunu iz aluminija. Trostrukom gumenom brtvom ovi poklopci osiguravaju dugotrajnu plinotjesnost, a svojim decentnim dizajnom postaju neprimjetni na podu prostora u kojeg se ugraðuju.

ACO Lipumax C-FST

ACO Oleopator C-FST

ureðaj za kemijsko-fizikalni tretman

separator masnoæa

separator lakih tekuæina

ACO Powerlift PSD 2200

ACO Oleopator-Bypass-C-FST

precrpna stanica

bypasni separator lakih tekuæina

www.aco.hr

ACO AtM-F-800

Razmišljate li o uređenju okućnice? Želite li poboljšati izgled postojećeg vrta?

eć 11 godina tvrtka Eurogarden potpisuje uređenja brojnih privatnih i javnih zelenih površina. Samim time svojim istančanim dizajnom danas smo jedno od vodećih imena za rješenja u vrtnoj arhitekturi. Najponosniji smo na uređenje Poljane Ivana Pavla II. na Poluotoku i sportske dvorane „Krešimir Ćosić“ u Zadru. Uređivali smo još i Muzej stakla na Muraju, Kazalište lutaka Zadar, Turisthotel, Jedriličarski klub “Uskok“ Zadar, Falkensteiner hotels and Resorts Borik. Dugačka je referentna lista klijenata koji koriste naše usluge. Kod nas možete zatražiti usluge projektiranja, izvođenja, uređenja i održavanja okoliša. Također vršimo usluge izrade idejnog rješenja okoliša, uređenje interijera, orezivanje i rušenje stabala, zaštitu biljnog materijala, sve pripremne i zemljane radove. Uz stručne savjete inženjera i nadzor pri izvedbi svakog projekta nastojimo svaki vrt učiniti kreativnim, funkcionalnim i ugodnim za boravak. Svaki projekt predstavlja nam izazov, a rado ćemo se pozabaviti i uređenjem malih balkona i terasa i samim time pridonijeti kvalitetnijem načinu života. Garantiramo kvalitetu i brzinu usluge, a pri sadnji koristimo isključivo visokokvalitetni sadni materijal, na zadovoljstvo dosadašnjih i budućih klijenata. Za kompletno uređenje Vašeg vrta tu je i novootvoreni vrtni centar Eurogarden, smješten u Briševu nedaleko od Zadra. U ponudi ćete pronaći velik izbor drveća, voćaka, palmi, sadnica za živice, trajnica, penjačica, sezonskog cvijeća, supstrata, gnojiva, riječni oblutak. U našoj ponudi potražite usluge prodaje i postavljanja travnatog busena – gotove tepih trave i Rain Bird sutava za navodnjavanje. Od nedavno smo pokrenuli i vlastitu proizvodnju mediteranskog bilja. EUROGARDEN Samostalne Satnije Briševo 169 23000 Zadar tel: +385 (0)23 367 982 mob: +385 (0)98 331 285 info@eurogarden.hr vrtnicentar@eurogarden.hr

NOVOOTVORENI VRTNI CENTAR EUROGARDEN

www.eurogarden.hr

USLUGE PROJEKTIRANJA, IZVOĐENJA, UREĐENJA I ODRŽAVANJA OKOLIŠA

Bablje ljeto na vašem balkonu PIŠE: Željka Kolak, krajobrazna arhitektica, autorica bloga Moj balkon

jeto je na izmaku, bar kalendarski, ali toplo vrijeme još će se dugo zadržati u priobalju. Popularno ‘bablje ljeto’ u Dalmaciji zna potrajati i do prosinca, što znači i povoljne uvjete za naše biljke. Podsjetite se kako produžiti sezonu cvatućem bilju i pripremiti ga za zimske dane. Ljetnice koje ste redovito prihranjivali tijekom proteklih mjeseci sada dobro očistite od ocvalog cvijeća i preraslih stabljika. Prikratite ih, dodajte im svježeg supstrata i dobro prihranite. Na taj ćete ih način potaknuti na još jednu obilatu cvatnju. Ukrasnom grmlju priuštite kasno ljetno orezivanje. Skratite ga sa svih strana, ne samo odozgo, već orežite i pokrajnje izdanke. Također, dodajte malo svježeg supstrata i dobro okopajte biljke, razrahlite supstrat i bogato prihranite. Rezultat će biti popunjavanje svih ‘rupa’ i gušći habitus grmlja prije faze mirovanja. Krase li vaš balkon ili terasu agrumi, još uvijek možete utjecati na što kvalitetnije plodove. Pod pretpostavkom da ste ih prihranjivali redovito, čak jedanput tjedno organskim gnojivom, isto nastavite sve do sazrijevanja ploda. Zalijevajte ih svakodnevno, uz puno sunca i vode, i uz spomenutu prihranu, plodovi će biti sočni i slatki te će se dugo održati na granama. Moći ćete ubirati plodove tijekom cijele zime!

Za male prostore balkona i terasa naročito je popularan kumkvat, biljka koja potječe iz Kine, a u Dalmaciji se udomaćila u 19. stoljeću. Biljka je vrlo dekorativna, a prava vrijednost ovog agruma su njegovi atraktivni maleni plodovi koji su bogata riznica vitamina, minerala i fitonutrijenata koji štite organizam od negativnog djelovanja slobodnih radikala. Plod izgledom podsjeća na minijaturne naranče, ali za razliku od naranče i ostalih citrusa, jede se cijeli, s korom. Plodovi dozrijevaju krajem jeseni i početkom zime, a na stablu se mogu zadržati mjesecima, pod uvjetom da se temperatura ne spusti

ispod -3°C. Što je toplija klima, to su njegovi plodovi ukusniji i sočniji. Agrume i ostalo plodonosno voće i povrće prekrijte mrežicama, kako vam kukci i ptičice ne bi pokvarili veselje i pobrali plodove brže od vas. Dotrajale tegle koje su izgubile boju od sunca i soli zamijenite šarenim novim, drvenom namještaju i škurama podarite ruku ili dvije zaštitnog laka i pritegnite tende i ostale tipove zasjena. Pripremite se za nešto jače prodore vjetra i posolice, za škurije bure od onih ljetnih, i nastavite uživati u produženom ljetu!

www.mojbalkon.com

Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

U OVOM BROJU PREDSTAVLJAMO DVA MJESTA KOJA SE IZDVAJAJU OD DRUGIH TE IMAJU ONO NEŠTO ZBOG ČEGA ZASLUŽUJU NAŠU I VAŠU POZORNOST. SAZNAJTE ZAŠTO SMO U IZBOR ZA NAJLJEPŠI KAFIĆ OVAJ PUT NOMINIRALI LEDANA LOUNGE & BAR I REDPOINT.

Ledana Lounge & Bar Ledana Lounge & Bar smješten je u povijesnoj jezgri Zadra, u prostoru nekadašnje ledane po kojoj je i dobila ime. Izgrađena u 19. stoljeću, ledana je služila za pohranu leda donesenog s Velebita i jedina je takva sačuvana do danas u Hrvatskoj. Ledom su se služili imućniji stanovnici Grada, ali i gradske kavane za rashlađivanje napitaka i prvih sladoleda. Terasa ovog bara prirodno je smještena unutar Perivoja

kraljice Jelene, koji je bio prvi perivoj javnog karaktera u Hrvatskoj, a Zadar ga je dobio u doba romantizma dok je još bio grad-tvrđava. Punih četrdeset godina predstavljao je neku vrstu balkona jer se iz njega pružao pogled na more i okoliš. Služio je kao šetalište i okupljalište. Spoj povijesne vrijednosti i suvremenih trendova dizajna rezultirao je prostorom koji ne narušava ljepotu parka, već ga razvija

Redpoint Pronašli smo kafić smješten u sklopu centra za pranje automobila u Zadru. U ovom slučaju nije riječ o tek običnom kafiću koji bi zadovoljio potrebu korisnika za kavom dok čeka svoj red za pranje, već se radi o pomno uređenom objektu koji također obogaćuje ponudu grada Zadra mjestom za poslovni sastanak, druženje s prijateljima ili obiteljski odlazak na kolače. Iz navedenih razloga redakcija gradimozadar.hr magazina svrstala ga je u izbor za najljepši kafić. Kompletan objekt projektirala je tvrtrka Aces d.o.o., prostor kafića arhitektonski ured Arhitekt 3, a vlasnica Sanja Zorić uređivala je interijer. Vlasnica se vodila idejom da uredi mjesto susreta, a kako čitavim kompleksom dominira crvena boja, obje su komponente objedinjene nazivom kafića Redpoint. Posjetitelji ovog kafića jednako će uživati sjedeći na grijanoj terasi kao i u unutarnjem prostoru ili na vanjskom dijelu, a uz sve to vlasnica se pobrinula da osmisli dodatan sadržaj i za djecu.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

i stavlja u funkciju opuštanja i gradske promenade. Uz osvjetljenje i krajobraznu arhitekturu, ovaj prostor jednako oduševljava po danu i noći. Zahvaljujući koncertima, tematskim zabavama, brojnim gostovanjima i manifestacijama, Ledana bar može se pohvaliti bogatim kulturnozabavnim programom, koji ga, uz ugodan ambijent u prekrasnom okruženju perivoja, čini atraktivnom destinacijom u Gradu.

AUTOR: Andrijana Jurin, dipl. oec.

Od ovog ljeta Zadar je postao bogatiji za još jedan muzej, nakon zagrebačkog uspjeha svoja vrata na adresi Poljana Zemaljskog odbora otvara Muzej iluzija.

ako je zagrebački muzej unutar tek godinu dana postao najpoznatiji u metropoli, kao savršeno mjesto za širenje uspješne priče odabran je Zadar. Zadarski muzej veličine 300 m2 veći je od zagrebačkog, te su mu eksponati izmijenjeni, a dodano je i nešto novih. Koncept je takav da posjetitelje poziva na zabavu i interakciju uz što više slikanja i dijeljenja po društvenim mrežama. Iluzija stolice primjerice pretvara nekoliko drvenih stalaka u vizualnu iluziju stolice, koja je vidljiva upravo kad zauzmete traženi kadar za fotografiju. Da je u ovom muzeju svašta moguće, dokazuje mogućnost stajanja na plafonu dnevne sobe, a to se naravno također postiže iluzijom. Glavna atrakcija zadarskog muzeja je “Vorteks tunel”. Direktor Roko Živković oduvijek je bio zaljubljenik u mozgalice te ga je fascinirao način na koji one funkcioniraju.

Nakon dugogodišnjih putovanja po svijetu odlučio je zajedno sa svojim timom osmisliti koncept muzeja kakav ne postoji nigdje u svijetu. Nakon dvije godine proučavanja i istraživanja, krenuli su u realizaciju. Prvi korak bio je pronaći adekvatan prostor te arhitekta i majstore koji mogu sve to izvesti. Koncept Muzeja iluzija nastaje pod autorskim potpisom Juraja Kralja, a pri osmišljavanju zadarske inačice uključen je arhitekt Sven Franc koji radi na novim eksponatima. Budući da se većina eksponata ne može pronaći u slobodnoj prodaji, tim arhitekata i dizajnera mora samostalno osmišljavati kompletnu priču. Dragan Vejnović određuje dizajn prostora, logo i boje. U jednom trenutku na cijelom projektu radi i do 50 ljudi, od onih koji se bave promocijom, do različitih vrsta majstora. Zanimljivo je primjerice kada majstor dobije zadatak da zida zid pod kosinom, on ne shvaća što se dešava sve do trenutka

kad počne osjećati vrtoglavicu, što naravno znači da je posao napravljen baš kako treba. Zagrebački muzej zapošljava dvadesetero ljudi, a zadarski desetero. Muzej iluzija kao koncept predstavlja igranje s arhitekturom i s različitim optičkim iluzijama. Općenito je riječ o igranju s prostorom. Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

eurotrade 9o

• kamini i peći • pločice • kuhinje • opremanje kupaonica • kuhinje Euromobil • sjedeće garniture Désirée divani

Eurotrade 90 d.o.o. I. Meštrovića 12A, 23000 Zadar Tel. 023 337 207 Fax. 023 337 208 info.eurotrade90@gmail.com www.eurotrade90.hr

SOBNA VRATA

FIRMA LA VERE PORTE IN LEGNO MASSICCIO

ZASTUPSTVO I DISTRIBUCIJA

Omiljeni brand od sada i u Vašoj blizini KLJUČ ZADAR Sestrunjska 8, 23000 ZADAR Tel: 023 300 530 E-mail: kljuc.zadar@inet.hr www.kljuc.hr

new generation doors

Dizajn i arhitektura u srcu Splita Autor: Andrijana Jurin, dipl. oec.

Centar Splita u posljednjih je nekoliko godina postao bogatiji brojnim mjestima koja otkrivaju potpuno nove gastro užitke u idiličnoj atmosferi vrhunski uređenih interijera, odišući poviješću stare gradske jezgre. Arhitektonski ured Zarez iz Splita na nekoliko je lokacija u samoj povijesnoj jezgri udahnuo novi život starim gradskim prostorima. Riječ je o restoranima Zinfandel, Brasserie on 7, Bokeria, i Kitchen 5. Uz moderno uređenje interijera tragovi prošlosti naviru iz svakog kutka ovih lokala. Svaki od njih čini zasebnu cjelinu koja odiše osobnošću, a kao autorski pečat ostavljena je komunikacija kuhinje i dijela za objed uz posebno dizajniran šank i detalje te autentično rasvjetno tijelo kao središnji dio svakog objekta. • • •

ZINFANDEL Godine 2012. mladi je australski dvojac došao s idejom kako bi dizajnirali restoran i vinski bar u povijesnoj jezgri Splita. U to je vrijeme Split postajao moderna turistička destinacija, a većina sadržaja smještenih u centru bili su kafići i tradicionalne konobe. Klijenti su zatražili da se dizajnira prostor koji nije nijedno od toga, te gdje će gosti uživati u vinima iz svih krajeva Hrvatske kombinirajući ih s jelima koja se sljubljuju s vinskom kartom.

Proces dizajniranja Lokacija, tlocrt, budžet i povijesna baština pred ovaj su projekt stavili brojne izazove koje je pritom trebalo savladati. Klijenti su poticali na razmišljanje van okvira kako bi se postigao maksimalan učinak uz ograničena novčana sredstva. S jedne strane nastojalo se iskoristiti sve one datosti koje je sam prostor pružao. Nakon što su izvađeni postojeći zidni i stropni slojevi gipsanih ploča, otkriveno je ono što je predhodni vlasnik želio skriti. Otkriveni su pomalo iskrivljeni zidovi od kamena i cigle i raznih drugih materijala koji su nastajali kroz povijest. Očistivši sve što se moglo očistiti te obojavši ono što se nije dalo očistiti, postignut je topao ugođaj uz tamne tonove interijera. Daljnja rješenja uključivala su zadržavanje zateče-

ne podne površine kako bi ostalo dovoljno sredstava za ostale radove. Rasvjetna tijela izrađena su od čeličnih cijevi za vodu te sastavljena od jeftinih stolnih lampi. Stražnji dio za objed ima dva nivoa te je smješten duboko unutra bez ijednog prozora. Ovaj dio prostora posjeduje stropnu instalaciju napravljenu od 600 praznih vinskih boca koje su postavljene pomno isplaniranim rasporedom visina kako bi se naglasio volumen prostora. Zid od cigle također je izložen i očišćen, a uz njega je smještena klupa s visokim naslonom kako bi prikrila dijelove zida koji su bili previše oštećeni. Jedna od glavnih intervencija bila je odluka da se makne stari PVC izlog te da se fasada uvuče unutra. Postavljanjem vrata od čeličnih profila i stakla, čitava je fasada otvorena pogledima s ulice. Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

BRASSERIE ON 7 Cilj projekta bio je kreirati nove ugostiteljsko - gastronomske sadržaje na splitskoj rivi. Riva je mjesto velike koncentracije prolaznika, a ponuda je netom bila vrlo skromna u gastronomskom smislu. Želja klijenta bila je urediti restoran s vrhunski opremljenom kuhinjom i proizvodnjom tjestenina, nudeći pritom kvalitetna jela i deserte. Dizajniranje Više od polovice interijera zauzimaju kuhinja, skladište i tehnički prostori, ostavljajući prednji i vanjski dio za goste. Sjeverni zid obučen je zakrivljenom oblogom sa žljebovima kako bi kreirao prelaz između kuhinjskog dijela i dijela za goste, formirajući pritom šank i pogled prema kuhinjskom prostoru. Jedino je strop predstavljao dio lokala koji prijašnjim intervencijama nije bio oštećen. Na tom prostoru su originalne

drvene grede ostavljene vidljivima, te su obojane kako bi se bolje uklopile u svijetle tonove interijera. S obzirom da je prostor dubok te osvijetljen jedino s prednje fasade, korištene su svijetle boje kako bi doprinijele prozračnosti i ukupnoj prosvijetljenosti prostora te se bolje povezale s “bjelilom” Rive. Rasvjetljavanju prostora također je pomoglo postavljanje velikog ogledala na prednji bočni zid te se na taj način vizualno proširio ulazni dio prostora.

KITCHEN 5 Želja klijenta bila je urediti restoran u simbiozi s pripadajućim hotelom, smještenim unutar povijesne građevine s pogledom na glavnu splitsku piazzu. S obzirom da je riječ o zaštićenoj kulturnoj baštini, značajniji građevinski zahvati nisu bili dopušteni, a malen prostor i ograničeni rokovi predstavljali su dodatan izazov. Proces dizajniranja U prostor od 60 m2 bilo je potrebno smjestiti sve elemente, od stolova za objed, kuhinje, mjesta za pripremu hrane, skladišta, do sanitarnih čvorova. Prostor ima tri ulaza: ulaz s ulične strane, ulaz prema stražnjoj terasi te vrata koja povezuju restoran i zajedničke prostorije zgrade hotela. Organizacija prostora je trebala otvoriti komunikacijske rute te istovremeno iznaći dovoljno mjesta za ostatak programa. Uljana hrastovina, tamno sivo željezo i zlatni elementi korišteni su pri uređe-

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

nju interijera. Mjesto za pripremu i čuvanje hrane smješteno je u galerijskom stražnjem dijelu te prikriveno visećom čeličnom konstrukcijom izrađenom po mjeri, koja ujedno uspostavlja komunikaciju s prednjim dijelom za objedovanje. Namještaj je dizajniran tako da se smješta unutar zadanih zidnih niša kako bi se postigla maksimalna iskorištenost ostatka prostora. Detalj koji krasi ovaj interijer je zlatni luster nastao rezanjem OSB ploče uz pomoć CNC stroja.

Luster velikih dimenzija dizajniran je kako bi se uklopio u visoki prednji dio, te je pozicioniran na visinu koja ga čini vidljivim iznutra i izvana. Dodatnu ambijentalnu rasvjetu stvaraju LED lampice skrivene iza pločica od bijelog onyxa na bočnim zidovima s unutarnje strane panela. Sva unutarnja rasvjeta može se prigušiti, uključujući i zidna rasvjetna tijela koja omogućuju balansiranje svijetlosti tijekom cijelog dana, s obzirom na južnu orijentiranost fasade.

BOKERIA Restoran Bokeria smješten je u povijesnom centru Splita unutar zgrade koja je bila poznata željezarija sagrađena 1927. godine. Zatečeno stanje donijelo je visoki strop, a na gornjem katu galerijski prostor vizualno povezan s atrijem (gdje su vlasnici i privrednici sklapali dogovore), te nekoliko širokih otvora na uglovima obje fasade. Upravo su ovi elementi bili ono što je trebalo maksimizirati kako bi se Split obogatio novim sadržajima koji pružaju gastronomsko iskustvo u ugodnom ambijentu, koji odiše svjetlošću, prozračnošću, mediteranskom tradicijom istovremeno zamagljujući granice između unutarnjeg i vanjskog dijela. Klijenti su dizajnerski vrlo osviješteni, te su zatražili da projekt reflektira moderne trendove u dizajnu, istovremeno poštujući povijesnu vrijednost lokacije. Ukratko, bilo je potrebno urediti restoran koji će ujedno odisati toplinom i dobrodošlicom, kako prema stranim, tako i domaćim gostima pozivajući ih da uđu ondje gdje će se osjećati udobno neovisno o tome jesu li došli sami, u paru, s obitelji ili u većoj grupi.

Izazovi dizajna Lokacija, tlocrt i povijesno naslijeđe donose splet jedinstvenih izazova koje je potrebno razraditi. Povijest Istovremeno predstvaljajući bonus i izazov, rad u povijesnom centru donosi također i brojne restrikcije. Svaki najmanji zahvat koji se tiče vanjskog dijela mora biti odobren od strane konzervatora. Posebno kritična točka uređenja bio je zahtjev da se interijer otvori prema ulici. Kada je klijent preuzeo objekt, gotovo svi ulični otvori predstavljali su izlog od fiksnog stakla (s obzirom da je prijašnja namjena prostora bila trgovina), a jedan od prvih zadataka bio je po mjeri dizajnirati četverokrilna vrata sa drvenim okvirima za sve pripadajuće otvore koji će biti sklopivi na unutrašnju debljinu zida. Odvojeno od dogovora s konzervatorima, ova su vrata zahtijevala visoku razinu stručnosti majstora, kao i vrhunsku kvalitetu materijala s obzirom na velike proporcije. Zaboravljena povijest Svi sudionici ovog projekta složili su se oko toga da “Bokeria” treba odisati poviješću i uspostaviti poveznicu s originalnom namjenom željezarije. Glavni problem predstavljala je činjenica da je od trenutka izgradnje mjesto preživjelo svjetski rat, nekoliko režima te u nedavnoj prošlosti seriju okupaci-

ja, progresivno izbrisavši sve tragove originalnog interijera. Pretražujući arhivu gradskih fotografija, nije se uspio rasvijetliti izgled interijera. Srećom, nekoliko umirovljenih privrednika bili su u mogućnosti verbalno predočiti originalni izgled prostora, koji je bio zadržan sve do kasnih 70-ih godina. Bar je pozicioniran u izvorni položaj dućana koji je bio postavljen oko četiri glavna stupa na otvorenom prizemlju te osvježen drvenim ormarićima s mnoštvom ladica koje su podsjećale na police dućana i služile za čuvanje različitih vrsta čavla, vijaka, matica i spojeva koji su se ovdje nekoć prodavali. Još neki detalji koji udahnjuju povijesnu ostavštvinu jesu pet metara dugačak visoki stol načinjen od željeza i drva koji podsjeća na radni stol, emajlirano posuđe koje se koristi umjesto umivaonika, metalne stolice, te centralno rasvjetno tijelo sačinjeno od željeznih lanaca smješteno na duplu visinu prostora atrija. Balans Studio Anagrama razvio je moderan vizualni identitet, a odabrane boje prenose svježinu i svjetlost prostoru. Naglasak na rozoj, svjetlo plavoj i svjetlo sivoj temelji se na baznoj paleti osnovnih materijala željezarije (drvo, čelik, metalni lanci i zidovi poslužili su kao grafička podloga restorana). Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

Inovativnost i funkcionalnost kao glavna odlika noviteta hrvatskog dizajna namještaja Autor: Ivona Vukić, mag. oec. • • •

Moderan dizajn u kategoriji praktičnog, funkcionalnog i inovativnog postao je potreba koju dizajneri prepoznaju i u skladu s njom razvijaju nove proizvode. Strast za kreiranjem kvalitetnog namještaja koji obogaćuje svakodnevni život može se osjetiti u svakom dizajnerskom proizvodu, no inovacija i znanje utkano u proizvod ono su što ga razlikuje od ostalih. Čime su inspirirani hrvatski dizajneri i koliko ulažu u inovativnost i tehnologiju imali smo priliku saznati na 3. Tjednu dizajna, održanom ovog proljeća u Zagrebu. Istražili smo koje su mogućnosti koje pružaju hrvatske proizvodne kompanije i za Vas izdvojili ono što nam je najviše privuklo pažnju.

prostoria

Nastala kroz želju da se ljubav prema estetici pretoči u predmet koji promatrača neće ostaviti ravnodušnim, prostoria je na tržištu prepoznata kao brend u čije je proizvode utkano znanje, iskustvo i ogroman entuzijazam i ljubav. Uvijek vjerna misiji stvaranja inovativnih, kvalitetnih i funkcionalnih proizvoda, prostoria je u istom tonu predstavila i dva noviteta: Convert modularnu sofu i Rhomb stolicu. U već bogatoj kolekciji tapeciranog namještaja, Convert se ističe svojom jednostavnošću. Minimalizam je značajka Converta koju će promatrač prvo zapaziti, no on je u ravnopravnom odnosu s funkcionalnošću sofe. Inovativan sklad u omjerima modula pruža nebrojene mogućnosti svakom korisniku pri odabiru kompozicije i njezinih funkcija. Nakon brojnih nagrada koje je osvojila za svoje ojastučene proizvode, prostoria se suočila i s drvom kao najcjenjenijim i najzahtjevnijim materijalom u proizvodnji namještaja. U suradnji s dizajnerom Simonom Morasijem Piperčićem, nastala je stolica Rhomb u cjelosti izrađena od masiva slavonskog hrasta. Iz prostorie poručuju da je Rhomb jedan od prvih proizvoda nastao iz fokusa na drvo te da su u pripremi nove kolekcije inspirirane drvom koje se razvijaju usporedno s dogradnjom tvornice novim postrojenjem stolarije, sušare i pilane.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

Convert je modularan sistem za sjedenje koji nudi razne mogućnosti slaganja kompozicija u prostoru, a fleksibilan je i unutar svoje strukture pa se može modificirati tokom vremena. Izmjenom pozicija sjedećih modula, fiksnih naslona ili onih s mehanizmom te platoa za odlaganje, dobivaju se razne uporabne situacije predviđene za domaćinstva i javne prostore. U osnovi, oblikovno diskretan sistem kroz dispoziciju strukturalnih elemenata, odabir materijala i nekoliko vrsta jastuka mijenja karakter i funkciju, ovisno o želji korisnika. Rhomb je široka, udobna i čvrsta stolica s rukonaslonima, iz vedena ko m b i n a c i j o m najsuvremenijih tehnologija za obradu drva i sofisticiranog ručnog rada. Karakter stolice definiran je kroz romboidni presjek koji se rotira i mijenja oblik, ovisno o funkciji unutar krivulje koja objedinjuje naslon i rukonaslon. Odabirom nekoliko vrsta, boja i obrade drva, stolica mijenja karakter i lako se prilagođava raznim uporabnim situacijama rezidencijalnih i javnih prostora.

Rustica Moderna

Svi proizvodi tvrtke Rustica Moderna izrađeni su od masiva, furniranih ploča i MDF-a u kombinaciji sa željezom, tkaninama i ilustracijama. Vitrina Haringa nema klasično postolje, već klupicu koja se može izvući kada se vrata otvore za 270 stupnjeva, čime se dobiva radni stol, dvije ladice plus dvije police. Fronte i leđa su furnirane hrastom koji je slagan u riblju kost. Komodu Eclecticu krasi dizajn inspiriran BauHaus periodom. Korpus komode rezan je pod 45 stupnjeva, klizne fronte su ilustrirane, a fronte ladica ručno metalizirane. Forma je radni stol pri čijem se dizajnu nastojalo ukloniti sve suvišne detalje kako bi ga se prilagodilo uredima i prostorijama s više stolova. Ono što ga čini posebnim je zanimljiva forma njegovih nogara.

Luminis Lamps

Luminis Lamps brend nastao je iz želje tvrtke Luminis kako bi udovoljila specifičnim zahtjevima korisnika i pokrenula vlastitu proizvodnju dekorativnih svjetiljki koje će odlikovati jednostavnost, bezvremenost i prilagodljivost svakom prostoru. Dolaze u dvije linije, u različitim bojama i dužinama, s LED izvorom svjetla. Linija 25 bazira se na tubularnim svjetiljkama promjera 25 mm u sljedećim izvedbama: ugradna, poluugradna, nadgradna, viseća i stajaća. Liniju 55 čine tubularne svjetiljke promjera 55 mm u nadgradnoj ili visećoj varijanti. Iznimna prilagodljivost koja im omogućava korištenje zasebno ili u višestrukoj instalaciji, čini ih idealnim rasvjetnim tijelima za različite interijere, od ureda, ugostiteljsko-turističkih objekata do privatnih prostora.

Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

Petraform - Kamen Centar

Petraform, rezultat suradnje dizajnera Zorana Šunjića i tvrtke Kamen Centar prvi je domaći brend nastao sinergijom dizajna i visoke tehnologije obrade prirodnog kamena te tehnologije glodanja na CNC stroju iz kamenih blokova. Takav pristup rezultirao je visokokvalitetnim dekorativnim kamenim oblogama i dekorativnim zidovima od kamena. Reljefni zid inspiriran je životom i djelom Zahe Hadid. Dolazi u nekoliko varijanti i prilagođava se svakom prostoru, a njegova ljepota najbolje dolazi do izražaja pod različitim kutevima osvjetljenja. Osim reljefnog zida, Petraform u ponudi ima i module za pregrađivanje prostora čija je svrha omogućiti interakciju između prostora na način da ih odvoje i spoje. Pažljivim odabirom prirodne boje kamena u kombinaciji s dekorativnim kamenim oblogama, mogu se postići zapanjujući efekti u unutrašnjim prostorima. Budući da je Petraformov proizvod primarno dekorativnih namjena, voli biti izložen pogledu i adekvatnom osvjetljenju te predstavlja dodanu vrijednost prostoru u koji se ugrađuje. Idealan je za hotele, restorane, recepcije, vile, ali i privatne prostore.

Lumidream

Pravo osvježenje na hrvatskoj dizajnerskoj sceni predstavlja mlada tvrtka Lumidream koja se istaknula dizajniranjem inovativnih proizvoda koji se ponašaju drugačije prema uobičajenom razumijevanju interijera. Njihov višenamjenski dekorativni panel Brighter inspiriran je tradicionalnim japanskim pregradama Shoji, a ono što ga razlikuje od njemu sličnih panela su drveni okvir, laminirani rižin papir i magneti koji mu omogućuju spajanje s drugim panelima. Od Lumidreama smo saznali kako ih vodi inspiracija ljepote prirode i snage tradicije zbog čega uvijek biraju najkvalitetnije dostupne materijale. Od drva koriste bijeli grab i pareni bagrem iz Hrvatske, a laminirani papiri specijalno za njih kroje se u Japanu. Kvalitetne komponente čine kvalitetan proizvod, a Brighter je prije svega antialergijski, ugodan na dodir te daje mekano prozračno osvjetljenje. Osim za prozore, može poslužiti i kao viseća sobna ili samostojeća pregrada. Velika mu je prednost što ne zahtijeva bušenje zidova ni slične fizičke intervencije, već se postavlja vrlo jednostavno, pomoću magneta. Zahvaljući kvaliteti i izvanrednom dizajnu, Brighter se izdvaja od standardnih zavjesa i panela i predstavlja inovaciju ne samo na regionalnom, već i na svjetskom tržištu.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

Pozicioniranjem prvog solarnog stolića za ugostiteljstvo na zadarskoj Kalelargi, tvrtka Saniteh nastavila je s uvođenjem pametnih energetski učinkovitih rješenja u ugostiteljskoj djelatnosti.

ostavljanje solarnih stolića nova je dodatna vrijednost koju uz već dobro poznata “Dyson Airblade high tech” sušila za ruke Caffe bar Forum od sada nudi svojim gostima. Solarni stolić novi je proizvod koji se po prvi puta pojavljuje na hrvatskom tržištu, a namijenjen je profesionalnoj upotrebi u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, gdje raste potreba da se gostima omogući siguran i efikasan način punjenja svih vrsta mobilnih uređaja. Radi se o fotonaponskom stolu, odnosno samostalnoj stanici za punjenje pametnih telefona, tableta, prijenosnih računala i drugih prijenosnih uređaja, koja se sastoji od fotonaponskih panela na stolu, ventilacijskog kruga, baze i punjača. Nagib stola je prilagodljiv, što omogućuje brže punjenje baterije budući da je usmjeren prema položaju Sunca, a podeševanje se može regulirati kroz četiri pozicije u rasponima od po 15 stupnjeva (od 0 do 60). Za odlaganje nakon korište-

Foto: Luka Gerlanc

nja, stolić se može nagnuti 90 stupnjeva, te tako zauzima minimalan prostor. Sunčeva svjetlost napuni baterije stolića u samo četiri sata, a tako napunjen stolić može poslužiti za punjenje 25 pametnih telefona ili ostalih uređaja. Dolazi u dimenziji 60×60 centimetara, montira se na postolje visine od 75 do 113 centimetara te se može postaviti u vrtove, na terase, balkone, što ga čini prikladnim ne samo za hotele i ugostiteljstvo, već i za apartmane, pansione i vile, a posebno je interesantan za kongresne centre. Ploča stola je temperirano staklo s fotonaponskim panelom koji se sastoji od 36 fotonaponskih ćelija koje osiguravaju 45 W snage za stol dimenzija 60x60 cm. Tijelo stola je vodootporna drvena šperploča, stranice stola pvc obujmica za fiksiranje i zaštitu od vode, donji poklopac perforirana metalna ploča koja zatvara kućište procesora i baterije. Baterija je litijum –ionska 14,4 volta kapaciteta 10.400 mAh, PCB procesor: multifunkcionalni (regulacija punjenja, kontrola izlazne snage i indikator napunjenosti), priključak za

napajanje 220AC/18V DC 3, 5 A za punjenje solarnog panela nakon dužeg ne izlaganja Suncu. Izlazni priključci: 19V 3, 5A muški priključak za PC, jedan 14,5V 3, 5A ženski priključak za MAC, te dva 5V 2A USB priključka za pametne telefone i ostale prijenosne uređaje. Rashladni sustav sastoji se od dva ventilatora kontrolirana termostatskim prekidačem. Tvrtka Turisthotel d.d. Zadar je među prvima uvela Dyson Airblade sustave sušenja ruku koja se koriste u Turističkom kompleksu Zaton i Caffe baru Forum. Uvođenjem solarnog stola dodatno su definirali usmjerenost tvrtke ka održivom razvoju, očuvanju okoliša i ekologiji. • • •

Shopping centar Prečko Slavenskog 1 HR - 10 110 ZAGREB T +385 1 38 18 140 F +385 1 38 17 241 M +385 99 3818 139 saniteh@saniteh.com www.sol-nrg.com Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

PLUTAJUĆI COCTAIL BAR

Prema istraživanju Međunarodne skupine za razvoj klime očekuje se da će globalna razina mora porasti do 90 cm tijekom 21. stoljeća. Upravo zbog tih klimatskih promjena, rastuće razine mora i čestih promjena u vodostajima rijeka, arhitekti i dizajneri diljem svijeta već godinama razvijaju zadivljujuće koncepte plutajućih objekata na moru i rijekama, od jednostavnih plutajućih objekata pa sve do čitavih privatnih otoka i plutajućih gradova. Prošle godine za završni rad dizajnera interijera predala sam projekt Cocktail bara na plutajućem pontonu. Iako je zadatak bio više baziran na uređenju nego na samoj konstrukciji, moram priznati da me jako zainteresirala izrada jednog takvog objekta.

zrada plutajućeg pontona predstavlja izazov iz više razloga. Osim prikupljanja informacija o konstrukciji, bilo je potrebno istražiti i materijale koji se koriste za takve vrste objekata. Potrebni su materijali visoke kvalitete, velike čvrstoće, toplinske stabilnosti i kemijske otpornosti s obzirom na izloženost utjecaju mora, sunca, vjetra i valova. Osim materijala, potrebna su i rješenja za nesmetan rad ugostiteljskog objekta. Kompletna opskrba električnom energijom i toplom vodom predviđena je postavljanjem solarnog sistema na krovne površine objekta. Oprema potrebna za rad solarnog sistema smještena je u predviđeni prostor u sklopu skladišta pontona.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

Plutajući ponton projektiran je tako da svojim oblikom i sadržajem ima mogućnost mijenjanja i prilagođavanja različitim lokacijama. Petnaest planiranih vezova plus 3 za dostavu i osoblje također daju mogućnost jednostavne i nesmetane cirkulacije gostiju Cocktail baru. Prilikom stvaranja koncepta Cocktail bara zamisao je bila stvoriti malu oazu na moru za sve one koji uživaju u ljetu, krstarenju, izazovima i pronalaženju zanimljivih destinacija. Tako je nastao koncept objekta koji sam podijelila u dvije cjeline. Cilj je bio stvoriti moderan prostor, ugodnog i opuštajućeg ambijenta. Objekt na otvorenom bilo je potrebno pregraditi, pri čemu sam koristila dekora-

tivne panele izrađene od mljevene ljuske badema i smole, kojima su obloženi zatvoreni sadržaji. Na sjevernoj strani upotrijebljeni su kao dekorativna ograda. Izgled panela uz igru svjetla asocira na namreškane morske valove. Taj efekt dolazi do izražaja pod noćnom rasvjetom. Prva cjelina sastoji se od male oaze za odmor i opuštanje u sjeni palmi i bambusa. Tu su udobne bijele fotelje od ratana i klupe s mekanim jastucima, prilagođene prostoru te izrađene po mjeri. Pod terase popločan je lomljenim kamenom koji prostoru daje dodatnu svježinu i dojam male oaze, dok je ostatak pontona obložen dekingom. Mali, plu-

Autor: Biljana Pažin

tajući, skriveni pontoni napravljeni su za uživanje u romantičnim ljetnim večerima. Do njih se dolazi s veza koji se nalazi neposredno kraj šanka, tako da osoblje može jednostavno i nesmetano posluživati i taj “romantični” dio. U centralnom dijelu Cocktail bara nalazi se bina ispred koje je smješten plitki bazen s barskim stolicama. Dno bazena zatvoreno je kaljenim staklom, dok u bazenu cirkulira morska voda. Druga cjelina namijenjena je aktivnijim gostima željnim zabave i morskih aktivnosti te je odvojena pokretnim mostom. Tu se nalazi teren za odbojku na pijesku do kojeg je u moru ograđeni dio s plutajućim golovima za vaterpolo. Na

prednjem dijelu pontona smještene su daske za jedrenje. S druge strane terena odbojke na pijesku nalaze se udobne ležaljke za sunčanje. Prostor je planiran za 40-ak gostiju, a za potrebe većih noćnih zabava, teren za odbojku na pijesku može se prenamijeniti u plesni podij okružen visokim barskim stolovima. Ovo je jedna od zamisli u moru neograničenih mogućnosti, a činjenica je da je ovakva gradnja jednostavnija i jeftinija od klasične. Većina materijala koji su korišteni za opremanje pontona su, uz visoku kvalitetu izrađeni od prirodnih materijala. Jedan od njih su dekorativni paneli Duralmond.

Duralmond panel je kompozitni materijal koji se dobiva mješavinom prirodne i sintetičke smole, izmrvljenih ljuski badema i drugih aditiva. Može biti ukalupljen u bilo koji oblik ili teksturu, čime predstavlja jedinstveni materijal za dekorativne površine. Biorazgradiv, može se reciklirati, lagan, vodootporan, pruža dobru akustiku i otpornost na vatru. Idealno je rješenje za dekoracije u interijeru i eksterijeru. Za više informacija... DIZAJN I UREĐENJE INTERIJERA Dobrilina 1a, Split Mob: +385 91 4691 789 dizajn.biljana@gmail.com Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Mediteranska inspiracija u Kaliforniji AUTOR & FOTO: Taylor & Taylor Press / Design Seuss / Archi-living.com

Dobrodošli na arhitektonski i dizajnerski portal www.archi-living.com! Očekuju vas dizajnerski trendovi i novosti “sa stilom” - iz cijelog svijeta.

Archi-living.com

rhitektu Williamu Tayloru ovo je raskošno imanje predstavljalo veličanstvenu priliku za razmišljanje izvan okvira. Bilo je potrebno projektirati hacijendu smještenu u tropskom području na 8000 m2 zemljišta koja leži uz samo jezero južnog dijela grada Coral Gabel. Raskošna hacijenda dizajnirana u španjolskom stilu uvelike je inspirirana arhitekturom slavnih kalifornijskih arhitekata Georga Washingtona Smitha i Wallacea Neffa. Jednostavni gipsani detalji, ručno izrađeni crijepovi, uporaba neobrađenog koraljnog kamena i višestruki vrtovi, pozivali su na stvaranje bezvremenske mediteranske kuće smještene u tropima. Natkrivena vanjska dnevna soba ili tzv. “floridska soba” postala je središnjim dijelom ove kuće koja se prostire na 1000 m2 te ima 16 soba. Svaka je soba unikatna, no dizajn tvori jedinstvenu cjelinu kroz čitavu strukturu. Prostirući se na dva kata, rezidencija pozdravlja posjetitelje mediteranskim stilom prilagođenim za sadnju tropskih palmi. Detalji poput držača, kolumna, balastura stvaraju osjećaj arhitektonske autentičnosti. Ornamentalno kovano željezo smješteno u eksterijeru proteže se i kroz unutarašnji dio kuće, osobito po stepeništu. Kremasto-zlatni jeruzalemski kamen tvori uzorak šahovnice u foajeu. Formalno, dnevni boravak tvori dvije priče, onu sa galerijom trubadura, te brodskim prozorima, stvarajući novi prostor za druženje. Taj je prostor inspiriran 12 m dugačkom sobom koju je izgradio vlasnikov djed u Arkanasu. Kamin od koraljne stijene inspiriran je sličnim kaminom koji krasi hotelsku sobu Al Caponea u baltimorskom hotelu. Tonovi tangerine i avokada koji su korišteni pri uređenju, nagoviještaju ljepotu obližnjeg tropskog voća. Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZGRADA AUSTROUGARSKE BANKE

KNJIGA:

Graditeljstvo Zadra Od klasicizma do secesije Autor: Marija Stagličić

cijena: 90 kn Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije

A TAV DOS N + 90 K RINA TA POŠ

Marija Stagličić Marija Stagličić isbn 978-953-6106-97-4 90,00 kn

ečki arhitekt Rudolf Melichar bio je jedan od istaknutih učenika secesijske škole Otta Wagnera u razdoblju od 1896. do 1899. godine. Projekt za zgradu austrougarske banke (danas sjedište Fine) napravio je upravo R. Melichar 1909. godine. To je jedan od rijetkih primjera čiste secesijske arhitekture u Zadru, a realiziralo ga je bečko građevinsko poduzeće „Union“. Trezore i kase napravila je poznata bečka tvrtka „Wertheim“. Zanimljivo je da je veliki dio drvenog namještaja ovoga, tada vrhunskog dizajna, napravljen u zadarskoj Obrtnoj školi. U isto vrijeme podignuta je i Narodna banka, koju je projektirao tršćanski arhitekt Giorgio Polli 1908. godine u neorenesansnom stilu. Početkom 20. stoljeća u Zadru su se miješali historijski stilovi i secesija. To je bilo vrijeme kada se dovršavala velika preobrazba Zadra iz barokne utvrde u moderni grad temeljena na idejama historicističke arhitekture i urbanizma.

PRIPREMILA: Marija Stagličić

Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije

KNJIGA SE MOŽE KUPITI U: - SVEUČILIŠNOJ KNJIŽARI „CITADELA“ U ZADRU, UL. R. BOŠKOVIĆA 5 - INSTITUTU ZA POVIJEST UMJETNOSTI U ZAGREBU U VUKOVARSKOJ 68.

O ovoj preobrazbi se govori u knjizi Marije Stagličić, Graditeljstvo Zadra, od klasicizma do secesije, Zagreb, 2013. Knjiga je opremljena brojnim nacrtima, fotografijama u boji i kartom grada. Može se kupiti u Sveučilišnoj knjižari „Citadela“ u Zadru, Ul. R. Boškovića 5 i u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, Vukovarska 68. Narudžbu online možete napraviti na linku www.ipu.hr/carts/view.

Vašim hotelskim, ugostiteljskim ili privatnim objektima nudimo kompletno rješenje od ideje do završnog detalja opremanja.

IMENIK •ACO GRAĐEVINSKI ELEMENTI D.O.O. SAKUPLJANJE, ODVODNJA I TRETMAN OTPADNIH VODA Radnička cesta 177 10000 Zagreb Tel: +385 1 2700 140 Fax: +385 1 2700 141 aco@aco.hr www.aco.hr •A PLUS D STUDIO J.D.O.O. PROJEKTIRANJE, DIZAJN INTERIJERA I NADZOR Stjepana Radića 20, 23000 Zadar

Mob : +385 98 530 2675 aplusd_studio@hotmail.com

•ARCHI-LIVING.com ARHITEKTONSKI I DIZAJNERSKI PORTAL •ARHITEKTONSKA RADIONICA MARUŠIĆ D.O.O. PROJEKTNI URED Stjepana Radića 2 F 23000 Zadar Tel: +385 23 311 727 Fax: +385 23 305 586 Mob: +385 98 330 177 pero.marusic@zd.t-com.hr •ARHITEKTURA PLUS J.D.O.O. PROJEKTIRANJE I DIZAJN INTERIJERA Velebitska ulica 14, 23000 Zadar Tel: +385 23 701 453 Mob: +385 91 795 2349 arhitektura.plus.studio@gmail.com

www.arhitekturaplus.hr •BABIĆ D.O.O. TOPLINSKA TEHNIKA Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar Tel: +385 23 313 131 Fax: +385 23 311367 Mob: +385-91 3147670 info@babic.hr www.babic.hr •BAU ARTIS J.D.O.O. GRADNJA STAMBENIH I NESTAMBENIH ZGRADA Don Ive Prodana 9 23000 Zadar Tel: +385 95 363 0565 Mob: +385 95 596 1046 bauartis@gmail.com

•BELIMPEX d.o.o. TRGOVINA I USLUGE A. Štrbana 18 10000 Zagreb +385 1 363 8363 office@belimpex.hr www.bwlimpex.hr •CENTROMETAL D.O.O. TEHNIKA GRIJANJA Glavna 12 40306 Macinec Tel: +385 40 372 600 Fax: +385 40 372 611 komercijala@centrometal.hr www.centrometal.hr •CONTURA LIGNOR D.O.O. SVE OD DRVETA Kralja Zvonimira 35 34310 Pleternica Tel: +385 34 251 051 contura@contura.hr •EUROGARDEN UREĐENJE I ODRŽAVANJE KRAJOLIKA Samostalne Satnije 169, Biševo 23000 Zadar +385 23 367 982 +385 98 331 285 info@eurogarden.hr vrtnicentar@eurogarden.hr www.eurogarden.hr •ČIRJAK D.O.O. PROIZVODNJA BETONA, GRADNJA APARTMANA Bukovačka 25 23210 Biograd na Moru Tel: +385 23 386 010 mile@cirjak.hr www.cirjak.hr

•ELOS D.O.O. RASVJETA Stjepana Radića 10 21210 Solin Tel: +385 21 260 656 Fax: +385 21 261 222 info@elos-split.hr www.elos-split.hr •EUROTRADE 90 D.O.O. SALON NAMJEŠTAJA I. Meštrovića 12A, 23000 Zadar

Tel. +385 23 337 207 Fax. +385 23 337 208 info.eurotrade90@gmail.com

www.eurotrade90.hr •FENESTRA ZADAR D.O.O. TROHA-DIL STOLARIJA Put Bokanjca 42a 23000 Zadar Tel: +385 23 230 117 Fax: +385 23 234 074 Mob: +385 99 2174 201 www.troha-dil.hr info@troha-dil.hr •GROHE ADRIA d.o.o. Štefanovečka 10 10000 Zagreb •HÖRMANN HRVATSKA Nova cesta 50, 10000 Zagreb Tel: +385 1 3689 800 Fax: +385 1 3091 125 mail@hormann.hr www.hormann.hr •HRVATSKO DRUŠTVO KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA Meksička 1, 10000 Zagreb hdka@hdka.hr www.hdka.hr

•ČISTOĆA ZADAR D.O.O. KOMUNALNE USLUGE Stjepana Radića 33 23000 Zadar Tel: +385 23 234 800 Fax: +385 23 231 831 info@cistoca-zadar.hr www.cistoca-zadar.hr

•HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Ulica grada Vukovara 271, 10000 Zagreb Tel: +385 1 5508 420 Fax: +385 1 5508 424 www.hkig.hr

•DIZAJN I UREĐENJE UNTERIJERA Dobrilina 1a 21000 Split Mob: +385 91 469 17 89 dizajn.biljana@gmail.com

•HRVATSKI SAVJET ZA ZELENU GRADNJU Ulica grada Vukovara 274/5 10000 Zagreb Tel: +385 1 4886 296 info@gbccroatia.org www.gbccroatia.org

•IN MEDIA RES KOMUNIKACIJE d.o.o. Domobranska 21 10000 Zagreb +385 1 466 81 71 •IVANO BAZENI D.O.O. BAZENI I BAZENSKA TEHNIKA

Crno 5, Crno 23000 Zadar Mob: +385 98 947 7340 Mob: +385 99 235 05 55 info@ivanobazeni.hr ivan.ivanovic2@zd.t-com.hr www.ivanobazeni.hr •JOLLY AUTOline OVLAŠTENI MERCEDESBENZ PARTNER PSC Zadar Ulica 84. gardijske bojne HV Termiti 22, Zadar +385 23 23 31 00 PSC Split Put Bana 24, Dugopolje +385(0)21 59 90 00 www.jolly-autoline.hr •JURCON PROJEKT D.O.O. PROJEKTIRANJE I GRADITELJSTVO Gotalovečka 4a 10000 Zagreb tel: +385 1 557 11 08 •KAMEN CENTAR d.o.o. Ante Starčevića 85 44253 Mošćenica •KLJUČ ZADAR Sestrunjska 8 23000 Zadar +385(0)23 300 530 kljuc.zadar@inet.hr www.kljuc.hr •LUKA GERLANC FOTOGRAF +385 98 8932 12 lgerlanc@gmail.com •LEONARDO KOVANE OGRADE Miroslava Krleže 5a 23000 Zadar Tel: +385 23 331 073 Mob: +385 98 331 203 leonardozadar@gmail.com www.leonardo.com.hr

Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

IMENIK •LEPAR STUDIO J.D.O.O. PROJEKTNI URED Architecture & Landscape Architecture Velebitska 8, 23000 Zadar Tel:+385 23 501 111 Mob: +385 95 518 1523 info@leparstudio.hr •LUMIDREAM DEKORATIVNI PANELI Kutinska 12 10000 Zagreb www.lumidream.com •LUMINIS D.O.O. RASVJETA Školjić 13 51000 Rijeka www.luminis.hr •MAGNOLIJA D.O.O. BAZENI I BAZENSKA TEHNIKA URED PULA Bunarska cesta 87 Tel: +385 52 535 027 Mob: +385 98 430 942 magnolija@pu.t-com.hr www.bazeni-magnolija.com URED ZADAR Dr. Franje Tuđmana 46 +385 99 264 3438 •MAREX-ELEKTROSTROJ PROIZVODI OD INOXA Franje Krežme 6 23000 Zadar Tel. +385 23 341016 Fax. +385 23 340157 info@marex-elektrostroj.hr www.marex-elektrostroj.hr •MARKVINIA KLESARIJA Put groblja 1 23210 Biograd n/m Tel: +385 23 638 211 info@markvinija.hr www.markvinija.hr •MILIMETAR D.O.O. ZA GEODEZIJU, ARHITEKTURU I GRAĐEVINU Obala kneza Branimira 24

23000 Zadar

Mob: +385 98 388 188 Mob: +385 91 4623 657 milimetar.zd@gmail.com www.milimetar.eu

•MOJ BALKON www.mojbalkon.hr •MUZEJ ANTIČKOG STAKLA Poljana Zemaljskog odbora 1 23000 Zadar Tel: +385 23 363 831 Fax: +385 23 363 834 info@mas-zadar.hr www.mas-zadar.hr •NIMAR ARHITEKTURA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE, PROJEKTIRANJE, ETAŽIRANJE Tel: +385 91 454 54 57 marija@nimar-arhitektura.com www.nimar-arhitektura.com

•ORIS D.O.O. MAGAZIN Prilaz Gjure Deželića 61 10 000 Zagreb, Tel: +385 1 3778 177 Fax: +385 1 3756 243 oris@oris.hr www.oris.hr •PINLAB ARHITEKTURA I DIZAJN mob: +385 98 940 2210 pinlab@pinlab.hr www.pinlab.hr •PITURA SOBOSLIKARSKO-LIČILAČKI OBRT Katarine Zrinske 1b 23000 Zadar Tel: +385 91 4750 926 info@pitura.hr www.pitura.hr •PRIMAT RD D.O.O. NAMJEŠTAJ Zastavice 11, 10251 Zagreb Hrvatski Leskovac Tel: +385 1 65 93 444 Fax: +385 1 65 93 490 www.primat-rd.hr •PRIMA ROYAL USLUGE ČIŠĆENJA I ODRŽAVANJA Sv. Kuzme i Damjana 13 23275 Ugljan Mob: +385 91 594 05 02 www.primaroyal-ciscenje.hr

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2016.

•PRGGIN D.O.O. RASVJETA Ul. Grada Wirgesa 10 10430 Samobor Tel: +385 1 3325 789 Tel: +385 1 3360 123 Frankopanska 20 Tel: +385 1 4846 121 prggin@prggin.hr www.prggin.hr •PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE Trg hrvatskog sokola 4 43000 Bjelovar Tel: +385 43 243 400 projekt@bj.t-com.hr •PROSTORIA NAMJEŠTAJ Pustodol Začretski 19G 49223 Sv. Križ Začretje •ROBERT BOSCH D.O.O. TOPLINSKA TEHNIKA Bosch Servisni centar Ulica kneza Branimira 22, pp 139 10040 Zagreb - Dubrava Tel: +385 1 295 80 71 www.bosch.hr •ROCKWOOL ADRIATIC D.O.O. PROIZVOĐAČ IZOLACIJSKOG MATERIJALA Poduzetnička zona Pićan Jug 130 Zajci, Potpićan Tel: +385 1 6052 149 Fax: +385 1 6052 151 info@rockwool.hr www.rockwool.hr •RUSTICA MODERNA IZRADA NAMJEŠTAJA Kninski trg 6 10000 Zagreb •SANITEH SANITARNA OPREMA SHOPPING CENTAR PREČKO

Slavenskog 1 10110 Zagreb Tel: +385 1 3818 139 Fax: +385 1 3817 241 Mob: +385 95 3818 139 saniteh@saniteh.com www.sol-nrg.hr

•SOLAR SISTEM D.O.O. SOLARNO GRIJANJE Hrvatskog sabora 176 Škabrnja 23223 Tel: +385 23 637 141 Mob: +385 91 637 1244 solarsistem3 @gmail.com www.solar-sistem.hr •ŠIMETO D.O.O. KLESARIJA OBRADA KAMENA PO MJERI Franke Lisice 81 23000 Zadar Tel: +385 23 340 684 Mob: +385 91 205 0746 simeto.doo@zd.t-com.hr www.simeto-zadar.hr •TEGULA CENTAR D.O.O. PRODAJA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA Put Nina 252 23000 Zadar Tel: +385 23 300 640 Fax: +385 23 300 641 Mob: +385 91 323 5488 Mob: +385 91 323 5441 info@tegula.hr www.tegula-centar.com •TJEDAN DIZAJNA Scuderia Zagreb Ilica 80 10000 Zagreb •UKRAS SOBOSLIKARSKO LIČILAČKI OBRT Kralja Krešimira IV 23205 Bibinje Tel: +385 23 261 554 Mob: +385 98 272 019 ukras.bibinje@gmail.com •ZAREZ D.O.O. PROJEKTIRANJE I DIZAJN INTERIJERA Kruševića Gumno 19 21000 Split mob: +385 91 4323 002 franz@z-r-z.com www.z-r-z.com •ZRAČNA LUKA ZADAR www.zadar-airport.hr

KLESARIJA OBRADA KAMENA PO MJERI

Šimeto d.o.o. tel: 023/ 340 684 Franka Lisice 81 fax: 023/ 342 622 23000 ZADAR mob: 091/ 205 0746 e-mail: simeto.doo@zd.t-com.hr

- izrada i montaža klupica za prozore - izrada i montaža pragova - izrada i montaža stepenica - izrada i montaža grobnica - izrada i montaža radnih površina kuhinje - izrada i montaža fasade od kamena

LEPAR STUDIO j.d.o.o. PROJEKTNI URED

Architecture & Landscape Architecture

PROIZVODNJA, TRANSPORT I UGRADNJA SVIH VRSTA BETONA

Velebitska 8, 23000 Zadar Tel:+385 23 501 111 Mob: +385 95 518 1523 info@leparstudio.hr www.leparstudio.hr

...kreativna umjetnost projektiranja

Bukovačka 25, 23210 Biograd n/M Telefon: 023/386-010 Fax: 023/386-011 info@cirjak.hr www.cirjak.hr

Prodaja stanova: +385 91 30 50 747 stanovi@cirjak.hr

091 4750 926 Katarine Zrinske 1b, 23000 Zadar info@pitura.hr www.pitura.hr

Višegodišnje iskustvo i primjena modernih tehnologija u geodetskoj izmjeri svih vrsta terena te izradi svih vrsta geodetskih elaborata, podloga, iskolčenja zahtjevnih i manje zahtjevnih građevina, fotogrametriji i geoinformatici. DJELATNOSTI Katastar nekretnina i katastar zemljišta Inžinjerska geodezija Geoinformatika Legalizacija nezakonito izgrađenih objekata

MILIMETAR d.o.o. Obala kneza Branimira 24, 23000 Zadar tel. +385 (0) 23 779 159 mob: 098 388 188, 091 4623 657 E-mail:milimetar.zd@gmail.com www.milimetar.eu

Ljeto 2016. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje