Gradimozadar jesen 2017 broj 11

gradimozadar.hr

g zd

SPECIJALIZIRANI MAGAZIN ZA GRADNJU, ARHITEKTURU, UREĐENJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST Broj 11

Jesen 2017.

BESPLATAN PRIMJERAK

Pavle Marušić

3

Projekte i vizije uskladiti s ljudima i prostorom

ZA VAS PIŠU:

Razgovor s projektantom Fun parka Mirnovec

godine s vama!

MOJ BALKON, Vladimir Macan, Filip Babić, Vjekoslav Pavlaković, Marija Stagličić, Edo Šegvić, Pavle Marušić, Tanja Herr

386006 9 771849

ISSN 1849-3866

Toplinska pumpa cjelovito rješenje

sustavi GRIJANJA

Najave

Dizajn

KOLUMNE

NOVITETI

ODVODNJA

UREĐENJE

d.o.o.

Ivano Bazeni

Stvorite oazu za opuštanje u okruženju vlastitog doma uz pomoć našeg stručnog tima!

Savršeno mjesto za opuštanje je kućni bazen na kojem ćete provesti nezaboravne trenutke s vašim najmilijima.

Kvalitetna bazenska tehnika i oprema, slapovi, protustrujno plivanje i LED rasvjeta učinit će doživljaj na vlastitom bazenu potpunim. Nudimo Vam rješenja za bazene vrhunskih europskih proizvođača.

Produljite sezonu svog turističkog objekta i ostvarite još bolju popunjenost. · isplativost investicije ugradnje bazena za 18 mjeseci · produljenje sezone za 3 mjeseca · povećana kategorizacija i zarada

in

a!

d

m

go

10 a s va

BETONSKI BAZENI · POLIESTERSKI BAZENI · DODATNA OPREMA · WHIRLPOOL SISTEMI IVANO BAZENI D.O.O. | Crno 5, Crno, 23000 Zadar | Mob.:+385 98 947 7340, +385 99 235 05 55 info@ivanobazeni.hr, www.ivanobazeni.hr

www.knaufinsulation.hr

NE GORI! Kamena vuna Knauf Insulation je razreda reakcije na požar A1, što znači da je materijal u potpunosti negoriv i ne doprinosi razvoju požara.

Fasadna izolacijska ploča Knauf Insulation FKD-S / FKD-N Thermal

CONFESSION SHOW MY MAGICROOM

PLAY DRESSING

MY BATHROOM Postoje mala čuda koja se događaju oko tebe baš sada.

Pametne, intuitivne školjke, poznate po kultnom dizajnu i automatskim funkcijama, prilagođavaju se tvojem prostoru, koji postaje jedinstven baš poput tebe. Sada tvoja kupaonica može svakoga oduševiti svojim tehnološkim rješenjima.

InWash Alba WC školjka

hr.roca.com

gradimozadar.hr Besplatan primjerak gzd magazina preuzmite na kiosku Borelli 4 (između 4 kantuna i Zgrade suda)

Riječ urednika

Impressum:

Poštovani čitatelji,

GLAVNI UREDNIK Tomislav Jurin, dipl. ing. građ. +385 98 1611 115

već smo četvrtu godinu ovdje radi Vas i neumorno tražimo uvijek nove i svježe teme, ali i one već postojeće kojima zatim pristupamo na svoj način.

UREDNIK Nenad Vertovšek, doc. dr. sc.

MARKETING Andrijana Jurin, dipl. oec. +385 98 565 572 SAVJETNIK UREDNIŠTVA Vladimir Macan FOTOGRAFIJE I GRAFIČKA OBRADA Tomislav Jurin STRUČNI SURADNICI Pavle Marušić Vladimir Macan Vjekoslav Pavlaković Arhitektura Plus j.d.o.o. Željka Kolak, krajobrazna arhitektica Hrvatski savjet za zelenu gradnju Dalibor Lukenda Filip Babić, ovlašteni serviser Valentina Ilić, mag. phil. croat.

Roko Pešušić, dipl. ing. geod.

Filip Juranov, dipl. ing. građ.

Marija Stagličić Biljana Pažin, diz. int.

Nera Nejašmić Kozina, mag. ing. arch. mag. art.

Duje Šegvić, dipl. ing. arh.

Zrinka Gržan mag. ing. arh.

NASLOVNA FOTOGRAFIJA Okrezna apartman Sopot, Poljska – projekt studija Raca Arhitekti – krevet Kubic24, Désirée divani, Gruppo Euromobil; zastupnik Eurotrade 90 DOBROVOLJNA POMOĆ PRI LEKTORIRANJU Valentina Ilić, mag. phil. croat.

DIREKTOR Jadran Jurin IZDAVAČ T&S d.o.o.

Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar ADRESA REDAKCIJE gradimozadar.hr Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel. +385 23 321 383 Fax. +385 23 321 383 info@gradimozadar.hr www.gradimozadar.hr

U novom smo izdanju nakon duljeg izbivanja susreli našeg suradnika Pavla Marušića i porazgovarali o značenju arhitekture i njenom utjecaju na okolinu i ljude. Njegov nekadašnji kolega i naš suradnik Vjekoslav Pavlaković u ovom se broju osvrnuo na javne natječaje koji predugo stoje u ladicama, zapitavši se koji je smisao objave istih kad u dogledno vrijeme neće biti realizacije?

Kad je riječ o javnim natječajima, svjetli primjeri također zaslužuju našu pažnju, a posebne zasluge u ovom broju idu kanalu sv. Ante, na čijoj je lokaciji smještena tvrđava sv. Nikole, koja je u srpnju upisana na listu UNESCO-a. Čestitamo Šibeniku, koji ovime dobiva već drugu UNESCO oznaku, a čestitkama pridružujemo i naš Zadar čije zidine su također nosioci UNESCO oznake.

Da je gradimozadar.hr portal i gzd magazin stalno prisutan, dokazuje i posjet Opatiji, koji ni ove godine nismo izostavili. Tako smo već četvrtu godinu prisustvovali Danima hrvatske komore inženjera građevinarstva. Možda ću biti pristran zbog struke kojoj i sam pripadam, no riječ je o doista vrhunski izrežiranom okupljanju, na kojem je obuhvaćeno sve ono što struku treba zanimati; od izvanrednih predavača, raznovrsnosti tema, konstruktivnih rasprava pa sve do izvrsne zabave i vrhunske hrane.

Još je mnogo zanimljivih razgovora i tema obrađeno u broju koji je pred Vama, a budući da se naše uredništvo potrudilo izvuči najbitnije od svega, nadam se da ćete uživati u čitanju, te sačuvati gzd magazin na polici Vašeg ureda. Čitajte nas i pišite nam!

ŽIRO RAČUN HR2524020061100040300

TOMISLAV JURIN, UREDNIK

NAKLADA 3.000 primjeraka TISAK Tiskara Zelina d.d.

K. Krizmanić 1, 10380 Sv. I. Zelina www.tiskara-zelina.hr Design by VESTIBUL Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača.

Kontakti oglašivača, proizvođača i distibutera, njihove adrese te cijene pojedinih artikala važeće su u trenutku odlaska u tisak te za njihovu točnost u trenutku korištenja ne odgovaramo.

Sve informacije u ovom broju gradimozadar.hr magazina dane su u dobroj vjeri kao pomoć i informacija čitateljima.

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama sugovornika.

Redakcija ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa.

ISSN 1849-3866

Redovito pratite gzd magazin, te smatrate kako i vaš projekt zaslužuje našu i pozornost naših čitatelja? Svakako nam se javite s vašim prijedlozima, a uredništvo magazina će ih razmotriti, te odabrane teme uvrstiti u neko od idućih izdanja.

OVAKO ĆETE STUPITI U KONTAKT S NAMA Ukoliko se želite oglasiti u gradimozadar.hr magazinu, molimo da nas kontaktirate na telefon ili e-mail +385 98 565 572 | andrijana@gradimozadar.hr

PRATITE GRADIMOZADAR.HR EKIPU... ... na Facebooku, Twitteru, YouTubeu i Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i drugo...

Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina, molimo da nam pošaljete svoje podatke na: magazin@gradimozadar.hr Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina na adresu molimo da nam pošaljete svoje podatke na: Petra Kasandrića 1/A, 23000 Zadar, Hrvatska Predhodna izdanja magazina možete prelistati online putem naše web stranice www.gradimozadar.hr/magazin

Ukoliko više ne želite primati gzd magazin, lijepo Vas molimo da nam tu informaciju pošaljete na e-mail magazin@gradimozadar.hr 9 771849

386006

SADRŽAJ Jesen 2017.

Kolumne & Razgovori

8

27

Intervju Anita Babačić Ajduk

10

Intervju Marijan Skazlić

12

Razgovor Franco Barazzoni

13

Izvještaj 12. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva

14

Vjekoslav Pavlaković Deset godina nadanja?!

16

Olivio Meštrović Uporno probijanje tunela kao hrvatskog brenda

18

Opatija Zatražene hitne i efikasne mjere

19

Vladimir Macan Zadar i Šibenik na UNESCO-voj listi

20

Pavle Marušić Projekte i vizije uskladiti s ljudima i prostorom

42

Zelena zona

22

Razgovor s povodom Snježana Turalija

24

Fibran Mediteranska moderna staklena arhitektura

27

ROCKWOOL Dobrodošli u svoj ugodniji i sigurniji dom

28

Moj balkon Spremni za večernja druženja

31

Filip Babić Toplinska pumpa - cjelovito rješenje

34

32

Uređenje & Opremanje

32

ACO građevinski elementi d.o.o.

Kompletna rješenja za odvodnju

34

Edo Šegvić Spomenik i posveta bračkom kamenu

37

Knjiga Marije Stagličić Graditeljstvo Zadra, od klasicizma do secesije

38

Razgovor s arhitekticom Vjera Bakić

40

YTONG Obiteljska kuća od Ytonga

41

Riječ investitora Očekujemo jačanje tržišta nekretnina

42

Eurotrade 90 Renoviranje potkrovnog apartmana

43

Roca IN-WASH

44

Projekt FIESTA Ostvarene značajne energetske uštede

45

Abeceda zaštite Plan izvođenja radova

40 38

KOLUMNE & Razgovori

Anita Babačić AJDUK,

ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko kninske županije o šibenskom kanalu sv. Ante i tvrđavi sv. Nikole te upisu na Listu svjetske baštine UNESCO-a

ZA OVAKVE PROJEKTE BITAN JE JAKI TIM! Razgovarao: gradimozadar.hr

gzd: Kada je započela turistička valorizacija kanala sv. Ante?

Počele su neke ideje još 2007., ali je 2010. raspisan javni natječaj kojeg je dobio Nikola Bašić i to je bio temelj za pristup maksimalnog očuvanja prostora, recikliranja zgrada bez nove gradnje, pravog vrednovanja ovog prostora kroz šetnicu koja će povezati atrakcije u samom kanalu sv. Ante. Tvrđava sv. Nikole i koridor od kanala sv. Ante, sve je ušlo u zonu svjetske baštine, jer oni više ne gledaju to kao kulturni spomenik, nego se vrednuje i očuvanost krajobraza i socioekonomski aspekt okoliša.

Vezano uz prostorni razvoj, još 2010. od UNDP-a dobili smo prve novce za projektnu dokumentaciju. Nikola Bašić nam je to radio, htjeli smo prostorno-programsku studiju vezanu uz razvoj šireg područja, obzirom da smo mi s Rive do samog kanala za 5-10 minuta, s brodom možeš dalje do sv. Nikole. Tako da je sad Šetnica i cijelo ovo područje od značajnog krajobraza zaštićeno primjenom Zakona o zaštiti prirode, a onda smo nominirali i sv. Nikolu. gzd: Kako je pokrenuta „priča” s UNESCOM? Što se tiče UNESCO-a, bile su četiri lokacije u Hrvatskoj, nažalost, prošle su samo dvije. Blisko smo surađivali s Ministarstvom kulture, bez njih i gospodina Miljenka Domijana ,glavnog koordinatora ne bi to tako išlo – oni su odradili veći dio posla, mi smo bili svojevrsni servis informacija. Gospodin Joško Ćuzel, iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku, pisao je stručni dio aplikacije, mi smo sudjelovali u izradi menadžment plana i okolne zone. UNESCO zahtijeva promatrati spomenik u širem kontekstu, dakle u blizini UNESCO spomenika nisu dozvoljene bilo kakve gradnje koje bi narušile vizuru, zato se zahtijevalo da cijeli kanal uđe u tu zaštitnu zonu. gzd: Kakva je uloga tadašnje i sadašnje javne ustanove kojoj ste ravnateljica?

8

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

Kao javnoj ustanovi nama je djelatnost zaštita prirodne baštine, ali i kulturne na županijskoj razini. Tu smo spojili prirodnu i kulturnu baštinu u jednu priču i sad smo aplicirali za sljedeću fazu, ne mirujemo jer to područje ima potencijal naročito nakon što smo dobili UNESCO. Primjerice, svi sadržaji vezani uz posjet tvrđave bili bi u okviru stare vojarne, posjetiteljski centar za prezentaciju informativni punkt, mali bar i gastro prezentacijski centar koji bi pričao priču o ušću Krke gdje je i ulazak rijeke u more, razvijena akvakultura, te prezentacija i degustacija školjaka, te bi surađivali i s lokalnim poduzetnicima. Htjeli smo da prostor ostane javan i pristupačan u funkciji razvoja Grada i Županije, da ne bude ograđen žicom ili pod agresivnom gradnjom u privatnim rukama. Tu su i zaštićene vrste bilja, fenomen miješanja slatke i slane vode.

gzd: Što zahtijeva tzv. druga faza i obnova tvrđave sv. Nikole?

Druga i najzahtjevnija faza je potpuna obnova tvrđave sv.

Nikole, u jednoj zgradi imali bi suvenirnicu i prostor za prezentaciju. U samoj tvrđavi nema sadržaja, glavna prezentacija je u vojarni da ne narušavamo spomenik ni u kojem smislu. U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU aplicirali smo za projektnu dokumentaciju jer se tu planiraju opsežni radovi, od 2,5 milijuna kuna. Nadamo se da ćemo na jesen potpisati ugovor za projektnu dokumentaciju za tvrđavu, odnosno konzervatorske i restauratorske elaborate u arheološkim istraživanjima. Konzultirat ćemo struku, moramo dobit odobrenje i od UNESCO-a. gzd: Što UNESCO znači za tvrđavu sv. Nikole?

UNESCO markica je izrazito jak brend u svijetu marketinga.

Obzirom da je nominacija išla s tri strane, imamo obavezu zajedničkog marketinga i razmjene iskustava s ostalim partnerima, usvajanje novih znanja, idemo u zajedničku aplikaciju, suradnju i komunikaciju. Ovdje je učinjeno i puno tzv. predfaza obzirom na veliku potporu i sredstva koje je Županija nama dala. Ako nam se odobre sredstva EU, imat ćemo povrat svih uloženih sredstva od 1. siječnja 2014. do sada. gzd: Tvrđava je sada zatvorena, vjerojatno zbog očuvanja prije konačnog uređenja?

Zbog sigurnosnog stanja bili smo prisiljeni tvrđavu zatvoriti za posjećivanje, znatiželja turista je mnogo veća, ali podijelili smo priču u dva dijela – prvi je osposobiti za posjet, a drugi je kompletna sanacija. Na ovom dijelu poslova imamo izrazitu suradnju s Hrvatskim restauratorskim zavodom. Kada osposobimo prvu fazu za posjet, paralelno možemo raditi i dijelove obnove. gzd: Kako ste uspjeli očuvati ovaj prostor?

Naišli smo na razumijevanje osnivača i Zavoda za prostorno

planiranje, stvorila se jedna grupa ljudi i Nikola Bašić s nama u timu. Prvenstveno smo ugradili sve mjere za očuvanje u prostorni plan. Nismo protiv privatnih investicija, ali ipak moramo ovakve lokacije ostaviti za javnost kako bi zajednici i građanima donijeli mnogo više koristi, ovo smo u studiji nazvali „dnevni boravak Šibenčana“. Nije to samo dovesti bager i prokopati stazu, sjećam se natječaja, Nikola Bašić je jedini doveo cijeli svoj ured ovdje, bili su dva dana, pogledali svaku škrapu i ćuku, rekao je „pa niste vi ovdje zamislili neku bezazlenu stazu…“ Imali smo svijest o vrijednosti staze, ali onda smo dobili i cijeli širi koncept i veze s Gradom, tu smo skupa stvarali priču…Stvarat ćemo je i ubuduće - uspostavit će se brodska veza koja će goste iz Grada voziti za Sv. Nikolu, te će se regulirati pomorski promet oko Sv. Nikole u svrhu posjećivanja i značajnog krajobraza. Imat ćemo jednu manju dvoranu kad dođe neki razred za predavanje, školu u prirodi. gzd: Kakve su daljnje obaveze?

Sada traže katastarske podloge za praćenje stanja na terenu od proglašenja, radi lakše kontrole ako bude nekih promjena.

Do kraja 2019. trebamo dostaviti menadžment plan, dosad su sa stanjem spomenika bili izrazito zadovoljni, a očuvanost i sva restauracija i konzerviranje su dobrodošle aktivnosti, naravno ništa nećemo raditi bez njihove suglasnosti. Ono što je bitno, naša glavna zadaća nije i ne smije biti puka zarada. gzd: Kako to UNESCO zapravo štiti? Štiti normama, valorizacija područja je poželjna, ali ne i zarađivanje na štetu kulturnog i prirodnog dobra. To mora biti i nekakav održivi razvoj, znači posjećivanje, promocija i edukacija u prihvatljivim okvirima. Već smo i prije dokumentacijom i prostornim planovima određivali daljnje korake, pa je i turistička valorizacija kanala sv. Ante utrla put prema sljedećim fazama.

To je proces koji jednostavno traje i mnogo je aktivnosti u tome, kad imate tri države kao partnere aplikacije i evaluacije. Prošle smo godine u rujnu ugostili stručnu organizaciju i evaluatore

UNESCO-a, tu je sada novi status i novi zadatci, „ljestvica je više postavljena“. Jako sam ponosna što Šibenik ima dva UNESCO lokaliteta, mislim da je ovaj grad bio i nepravedno zapostavljen, a ima, kao i Županija što pokazati. Sada je naš zadatak na tome i dalje intenzivno raditi… gzd: Razmišljate li možda još neke objekte ili dijelove u Županiji prijaviti za UNESCO? Zasad su NP Kornati i Telašćica još na „listi čekanja“. Prvo morate biti na listi i zatim ući u krug ocjenjivanja. Sad je i na našem Ministarstvu da dalje to potiče. Treba prvo prepoznati stvarno vrijedne lokacije uz procjenu eminentnih nezavisnih stručnjaka, jer imate i neke aplikacije koje, kad ih se pogleda sa svjetske razine, ipak nisu toliko jedinstvene. Ima dosta objekata koji su vrijedni što se tiče hrvatske nacionalne baštine, ali na svjetskoj razini takvih već ima i u drugim zemljama.

Pa i Krka, to je pitanje je li njen fenomen dovoljan za listu, ali to je na ministarstvima da prepoznaju i prezentiraju svjetsku vrijednost lokacije, ali i izlobiraju jer tu imate 160 zemalja, koje se natječu za istu stvar. Na vama je onda da to stvarno stručno procijenite i obrazložite. No, i kasnije, bitno je imati složan tim – tu ističem šibenskog župana Gorana Pauka, Sanju Travicu Matešić, pročelnicu Upravnog odjela za prostorno planiranje i komunalne poslove (ona je moja resorna pročelnica), Damira Lučeva, ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje, te dr. sc. Jadranku Fržop, pročelnicu ureda za pomorstvo i promet. Treba pametno upravljati ovim prostorom jer dok ne počnemo zara-

đivati Županija će nas podržati, kako je i velik dio onog što smo napravili stiglo iz EU fondova, tih novaca jednostavno nema u županijskom proračunu. gzd: Uključuje li se i Društvo arhitekata iz Šibenika?

Imamo dobru suradnju i s mladim arhitektima, organizirali su ovdje predavanje. Oni su nam i „držali leđa“ kad je bilo napada da se ovdje gradi. Bitno je stvoriti jednu pozitivnu klimu, onda je sve lakše. Kanal sv. Ante funkcionira za događanja tijekom ljeta. Koncept upravljanja Tvrđavom uspostavljen je na način da se spomenik maksimalno očuva, a da se popratne sadržaje smjesti u okolnu buffer zonu. Bilo je tu svojedobno puno komentara i sukoba interesa, ali je UNESCO potvrda kako smo bili na dobrom putu. Ovo najprije nije nekima bilo zanimljivo.

Kada sam prvi put u upravu donijela projekt šetnice, to im je bilo dobro, nešto kao put vina, put sira, nisu imali predodžbu koje će to prostore otvoriti. gzd: Je li to zapravo bila Vaša ideja?

Zapravo početna i jest, ali sam imala prijatelja arhitekta Popovića, pa su se javili i drugi kao Berlengi, Bašić. Na početku smo htjeli najprije šetnicu, ali s vremenom i nama su se otvorili vidici.

Prva je ideja bila i otočić. Moja je želja bila da to bude šetnica radi zaštite kanala, ali cijelog. Ne volim samo sebe isticati, bila sam samo inicijator, jedan čovjek ne može ništa sam.

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

9

KOLUMNE & Razgovori

Intervju: prof. dr. sc. Marijan Skazlić

Moramo stalno istraživati nove mogućnosti materijala!

T

Razgovarao: Vladimir Macan

ijekom održavanja prve međunarodne konferencije „Građevinski materijali za održivu budućnost“ u organizaciji Zavoda za materijale Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a čiji je domaćin bio Grad Zadar, iskoristili smo prigodu – kao medijski pokrovitelji skupa - za razgovor s prof. dr. sc. Marijanom Skazlićem, dipl. ing. građ. Ovaj rođeni Zadranin bio je prva generacija učenika prirodoslovno-matematičkog smjera Gimnazije Franje Petrića po čijem završetku 1992. upisuje Građevinski fakultet u Zagrebu. Nakon diplome jedno je vrijeme radio u struci, a zatim se vratio na Građevinski fakultet gdje je magistrirao 2003.,a doktorirao 2005. godine. Danas u zvanju redovnog profesora drži šest predmeta na preddiplomskom i diplomskom studiju.

Osim toga, uvijek stoji na raspolaganje svom gradu, tako drži predavanja na sveučilišnom studiju Podvodnih znanosti i tehnologija kao nositelj kolegija Podvodno inženjerstvo. U fokus njegovog rada pripadaju građevinski materijali, tehnologija betona, trajnost sanacija konstrukcija, interakcija između materijala, tehnologija i konstrukcija.

Razgovor s prof. dr. sc. Marijanom Skazlićem je i svojevrsni nastavak izvještaja s konferencije CoMS 2017., posebno jer je to bila prva konferencija o održivosti građevinskih materijala u našoj zemlji, a okupila je znanstvenike i istraživače iz skoro 45 zemalja svijeta, ukupno preko 200 sudionika.

V.M.: Očekuje li se na našem tržištu veće korištenje održivih građevinskih materijala?

Tržište građevinskih materijala i građevinska praksa konstantno uvode nove, bolje, inovativnije materijale i proizvode, tako da možemo očekivati kako će neki od recikliranih materijala sasvim sigurno ući u primjenu, ali je teško reći u kojem vremenu. Dobar dio tehnologije materijala o kojima se na konferenciji pričalo je već u upotrebi, odnosno postoji zakonska regulativa za njihovu primjenu, ili će to biti u narednom razdoblju. O nekim se materijalima tek priča u znanstvenim krugovima. Treba istaknuti kako svakoj primjeni novih građevinskih materijala i tehnologija u praksi, u struci, prethodi znanstveno istraživanje tih materijala i njihovih svojstava. Zbog toga je važno istaknuti povezanost industrije sa znanstveno-istraživačkim ustanovama kao što je naš Građevinski fakultet. Nakon tih početnih istraživanja, građevinska industrija, tj. projektanti, nadzori, izvođači radova, investitori mogu krenuti u primjenu održivih materijala.

10

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

Nije beznačajno istaknuti i važnost zakonske regulative koja se donosi na državnoj razini. Primjerice, dok se ne donese zakonska regulativa koja omogućuje primjenu recikliranih građevinskih materijala, do tada oni neće ući u veću priču.

Primjena ovisi o investitorima i projektima V.M.: Hrvatska je mala, ali lijepa zemlja u kojoj je graditeljstvo toliko kulturološki zanimljivo, te je vjerojatno problem kako u uvjetima održive gradnje zamijeniti tradicijske materijale?

Teško je komparirati tradicionalne materijale i neke reciklirane. Svaka sfera primjene građevinskih materijala ima svoje objekte na koje se odnosi. Mislim kako mi dostatno koristimo te tradicionalne materijale. Kad će u koju primjenu pojedini materijali ići, prvenstveno ovisi o zahtjevima investitora i o projektnom rješenju. Sasvim sigurno ima prostora i za tradicionalne materijale i za reciklirane, čak unutar istog objekta.

V.M.: Kako gledate na Zadar u kontekstu primjene suvremenih materijala?

Opet naglašavam, primjena suvremenih materijala prvenstveno ovisi o projektantima koji svoje zamisli pretaču u projekte. Vrijedi istaknuti našeg poznatog projektanta Nikolu Bašića koji u svojim projektima spaja i tradicionalne i suvremene materijale. Potreban je što veći broj projektanata sličnih gospodinu Bašiću, koji imaju stručnost, autoritativnosti i iskustvo, ponekad i hrabrost u primjeni novih građevinskih materijala.

Jednostavno, izrada takvih projektnih rješenja podiže razinu kvalitete izvedenih i saniranih objekata i u konačnici podiže razinu same struke.

V.M.: Postoji li mogućnost šire primjene novih građevinskih materijala kod građevina u agresivnim sredinama kakva je, primjerice, morska obala?

Ima sasvim dovoljno prostora za primjenu novih građevinskih materijala i tehnologija za objekte u agresivnim uvjetima okoliša. Primjena novih građevinskih materijala uvjetuje nove tehnologije, njihove primjene i konstrukcije u kojima će se oni primijeniti. Konkretno, kod primjene u agresivnim uvjetima okoliša morske obale za konstrukcijske materijale prvenstveno se primjenjuje beton ili čelik. Na Građevinskom fakultetu upravo su u tijeku istraživanja kako dobiti što trajniji beton u takvim uvjetima. Pod trajnim betonom podrazumijeva se beton

koji će u toj konstrukciji biti trajan 50 ili 100 godina bez potrebe za sanacijama. To je moguće i konstantno se vrše istraživanja i primjene takvih materijala.

V.M.: Smatrate li potrebnim barem kod skupih građevina raditi projekt „izbor građevinskih materijala“, budući da su se, nažalost, na nekim eksponiranim, važnim javnim objektima kompromitirali ugrađeni materijali i to napose arhitektonski, a o čemu je već bila riječ u našem magazinu?

Kada se projektira neka građevinska konstrukcija ili objekt i vrši izbor građevinskog materijala, tada je potrebno sagledati sve aspekte tog građevinskog materijala, dakle i tehničke i ekonomske. To znači da taj građevinski materijal mora biti optimalan za ugradnju u objekt, optimalan za održavanje u samom objektu i optimalan u slučajevima pojačanog održavanja ili sanacija. Ne smije se birati građevinski materijal koji je najjeftiniji ili gledati samo jedan aspekt njegove primjene. Kod biranja građevinskog materijala gleda se cijeli životni vijek konstrukcije i koji je materijal optimalan u tom pogledu.

se grade novi objekti, rekonstruiraju stari, koji služi ljudima za poboljšanje njihovog svakodnevnog života. Dakle, beton je nešto pozitivno, što dolazi do ljudi u svakodnevnom korištenju, a ne nešto negativno. Ako govorimo o betonizaciji obale, onda možemo reći kako su i Morske orgulje betonizacija obale, a to je izvanredan objekt. Ili imamo, recimo, primjer uvale Lone u Rovinju; izvanredan objekt izveden od bijelog betona. Tko može reći kako je to betonizacija obale? To su izvanredne izvedbe dijelova obale s betonom primjerenih svojstava.

Beton ne zastarijeva…

V.M.: Hoće li i do kada beton, u širem kontekstu ove riječi, ostati dominantan građevinski materijal, barem kada su u pitanju nosive inženjerske konstrukcije?

Beton je danas najkorišteniji građevinski materijal i vjerojatno će to ostati u idućih nekoliko desetaka godina. Na sadašnjem stupnju brzine tehnološkog razvoja ne možemo govoriti o dužem razdoblju. Vi danas imate konstrukcije gdje se koristi i čelik i zidana konstrukcija i drugi materijali, no međutim, opet kažem, najkorišteniji je beton. Danas se zapravo događa nešto drugo beton se koristi u područjima gdje se do sada nije koristio: za vidljive arhitektonske elemente fasade, za izradu namještaja...

Rezultat je to veće zainteresiranosti arhitekata, dizajnera pa i pojedinih građevinara za same mogućnosti betona. Rezultat je to i različitih istraživanja betona koja vode novim primjenama tog građevinskog materijala.

V.M.: Kada će sofisticirana primjena suvremenih građevinskih materijala rezultirati da zgrada isporučena investitoru dobije garanciju kvalitete od nekih, recimo, sedam godina, kao što je primjerice slučaj kupnje osobnog automobila?

Mislim kako je to već danas moguće. Ukoliko investitor želi takav objekt i projektant mu ga projektira, a izvođač primjereno izvede, ti će uvjeti biti zadovoljeni. Danas u građevinskoj praksi imamo takve slučajeve. Problem je kada ljudi koji nisu građevinske struke pronalaze pojedine probleme iz konteksta i onda ih krivo prikazuju. Možemo biti ponosni s našim građevinskim objektima koji su izvedeni i koji se izvode.

V.M.: Smeta li vam nerijetko korišten pojam „betonizacija obale“ koji najčešće spominju i oni što očito nedovoljno poznaju građevinske materijale, posebno u kontekstu (ne)primjene postojeće građevinske regulative?

Ako pričamo o građevinskim materijalima, betonu, građevinskim konstrukcijama, objektima, vrlo je važno da onaj tko o tome piše, komentira, bude mjerodavna osoba, da bude građevinske struke, da ima dovoljno iskustva i znanja o tome.

Tako i u slučaju tog parametra betonizacije. Tim se pojmom beton na neki način degradira, ispada kako je beton taj materijal koji degradira obalu i tako dalje. Međutim, tu bih radije istaknuo jednu drugu stvar - beton je građevinski materijal kojim

V.M.: Od kojih će građevinskih materijala biti izgrađena Vaša kuća za odmor ili slično, ako je budete gradili, bilo neposredno uz more ili na kontinentalnoj periferiji grada?

Moja će kuća biti izvedena u kombinaciji tradicionalnih materijala, ako govorimo o konstruktivnim beton plus opeka, dakle zidana konstrukcija. Ovdje moram istaknuti razliku. Naime, mi nemamo novih konstruktivnih materijala. Istraživanja koja se vrše, vrše se s ciljem poboljšanja pojedinih svojstava dosadašnjih materijala: betona, čelika... No, ako govorimo o nekim materijalima koji nisu konstruktivni, koji su izolacijski, završni, to je jedno područje gdje postoji veliki broj novih materijala, a posebno je tu naglasak na polimerima.

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

11

KOLUMNE & Razgovori

Razgovor s vlasnikom tvrtke BAUSAA Baustudio koja je bila zadužena za projektiranje Fun parka Mirnovec u Biogradu FrancoM BarazzoniJEM Razgovarala: Andrijana Jurin Foto: gradimozadar.hr

B

iogradski Fun park Mirnovec kao prvi tematsko-zabavni park u našoj zemlji za djecu i odrasle građen je po uzoru na poznate svjetske centre adrenalinske zabave. Ovo najveće ulaganje u industriju zabave u Hrvatskoj vrijedno 15 milijuna eura prostire se na 45 tisuća metara četvornih, a dizajnirao ga je talijanski arhitekt Franco Barazzoni, jedan od najboljih i najpoznatijih arhitekata za zabavne parkove u svijetu. U Fun parku Mirnovec u Biogradu radi 120 ljudi, od toga 20 stalno, a ostala radna mjesta popunjavaju studenti i sezonski radnici. Park je sa svojih 30-ak atrakcija podijeljen u tri cjeline - Divlji zapad, Svemir i Gusarski grad, svaka cjelina kombinacija je atrakcija i igara sa sadržajima namijenjenima djeci, odraslijima i čitavim obiteljima.

A.J.: Htjeli bismo Vas pitati, kao vlasnika tvrtke, koja je bila zadužena za projektiranje Fun parka Mirnovec, koliko ljudi okupljate i koje su to različite profesije potrebne kako bi nastao jedan takav sveobuhvatan projekt kao što je Fun park?

U našoj je tvrtki osam zaposlenika uglavnom arhitekata, te po jedan inženjer, kreativni inženjer, te dizajner. To je uglavnom sastav zaposlenika i mnogih drugih internacionalnih kompanija specijaliziranih za parkove. Kako je naša kompanija specijalizirana za dizajn tematskih parkova, upravo je to područje s kojim se bavimo. Počevši sa studijom izvodljivosti, ekonomskom analizom, preliminarnim dizajnom kao finalnim prijedlogom koji

12

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

ponudimo klijentu, nakon kojeg slijedi finalni dizajn. Također radimo i superviziju projekta, pružajući tako kompletnu uslugu.

Donosimo precizno sve odluke vezane za park, kao i to koje će vožnje biti zastupljene u parku. Naime, svaka država ima svoje zahtjeve. Dizajniramo urbani plan, zgradu, lokaciju vožnje, jedino su same vožnje isključivo zadatak proizvođača!

Možda neki američki projektni uredi uključuju više ljudi, ali za zahtjeve naših klijenata, ovaj se broj ljudi pokazuje dovoljnim.

A.J: Vaša je tvrtka svjetski ugledna i specijalizirana za ovaj segment usluga. Kako ste se odlučili baviti upravo ovim područjem?

Jednostavno, otvorila se takva prilika, u mom je gradu, Reggio Emilia, koji ima dugogodišnju tradiciju, prije 50-60 godina jedna kompanija počela graditi sprave za vožnju. Ja sam se tu kao student priključio najprije kako bi zaradio novac, no potom sam se zapravo i zaljubio u ovaj posao koji danas radim ponajviše iz ljubavi.

A.J: Koliko ste parkova diljem svijeta projektirali? Koji je pritom bio najveći, te koji je predstavljao najveći izazov?

Projektirali smo preko 50 parkova diljem svijeta. Najveći među njima su Gorki park u Kharakovu u Ukrajni i Alhokairland u Riyadu u Saudijskoj Arabiji. Svaki projekt, moram reći, za nas predstavlja izazov.

A.J.: Koje vrste atrakcija investitori najviše vole?

U Rusiji više vole ekstremne vožnje, dok, recimo, na Bliskom istoku preferiraju više obiteljske sadržaje gdje će se zabaviti čitava obitelj. U Europi najviše vole kombinirani sadržaj, pa smo tako i park u Hrvatskoj razdvojili na dio s ekstremnim, te onaj s obiteljskim sadržajem.

A.J: Kako se, najkraće rečeno, garantira sigurnost Parka?

Mi dizajniramo park po UNI EN 13814 normama, a proizvođači se također drže tih normi. Tako da je slijedom europskih normi koje su na snazi posljednjih nekoliko godina, također određena i garantirana sigurnost parkova. Čak sedam kompanija testira sigurnost parka. Kada se park treba otvoriti, ponovno se provjerava funkcionira li sve ispravno i park se tek tada otvara za javnost.

A.J: Kako odabirete materijale za gradnju parka?

Materijali nisu obični materijali, već su vrlo specijalizirani.

Uobičajeno koristimo cement, stakleno vlakno, poliestiren i sl..

A.J: Koja je Vaša najdraža atrakcija? Uživate li u vožnjama?

Ja dizajniram kompletan zabavni park, dok atrakcije dizajniraju proizvođači. Osobno najviše volim vožnje poput one brodom ili vozilom koje imitiraju putovanje kroz različite tematske sadržaje. No, u osnovi sam vrlo miran, te nisam ljubitelj ekstremnih vožnji. Ne uživam previše u njima, volim sve atrakcije, ali ne i njihovo korištenje.

Održani 12. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva

I

Autor: Vladimir Macan

ove, kao i dosadašnjih jedanaest godina od 8. do 10. lipnja, održani su dvanaesti Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva u Opatiji, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, te medijskim pokroviteljima časopisa Građevinar i našeg portala/magazina gradimozadar.hr uz nazočnost više od 900 sudionika.

Raznolike i aktualne teme pokrivale su područja svih vrsta građevinskih konstrukcija i materijala, prometnica, hidrotehnike, geomehanike, organizacije i tehnologije građenja, građevinske regulative i drugo.

Treba dodati da je ovom prilikom predstavljena i “Strategija razvoja hrvatskog graditeljstva”, dokument koji u nekoliko godina predviđa perspektivu i budućnost za 6000 ovlaštenih inženjera Komore.

Uz navedeno, valja spomenuti i aktualne teme kao što su primarna energija kod projektiranja i certificiranja zgrada,

održavanje postojećih građevina, procjene vrijednosti nekretnina.

Posebno je održan seminar o djelu nedavno preminulih prof. dr. sc. Jure Radića i prof. dr. sc. Nenada Bićanića, te njihovom radu kao znanstvenika kako u svojoj domovini tako i u svijetu, ova su dva seminara bila izrazito posjećena.

Uz dosta različitih aktivnosti, prigodom ovakvog okupljanja posebnu pažnju izazvala je dodjela nagrada Kolos za 2017. godinu te naši najzaslužniji kolege.

KOLOS - Nagradu za životno djelo u građevinarstvu dobili su dr. sc. Ante Mihanović, dipl. ing. građ, Miljenko Srkoč, dipl. ing. građ.

Nagrade za izuzetna dostignuća u struci u kategoriji geotehnika - za Projekt sanacije više klizišta u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske dobio je dr. sc. Božo Soldo, dipl. ing. građ. U kategoriji konstrukcije - za Projekt nosive konstrukcije zgrade Muzičke akademije u Zagrebu dobio je Branislav Škoro, dipl. ing. građ. U kategoriji hidro-

tehnike - za Projekt izgradnje dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ - Bosutskog polja dr. sc. Neven Kuspilić, dipl. ing. građ., Krešimir Galić, dipl. ing. građ. i Berislav Brkić, dipl. ing. kult. tehn.

U kategoriji pomorske građevine - za Projekt vanjskih vezovi u gradskoj luci Split nagradu su primili Stjepan Petrović, dipl. ing. građ., Boško Kozina, dipl. ing. građ. te mr. sc. Željan Pernat, dipl. ing. građ.

Za Stručni nazor građenja novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu nagrađeni su Goran Krstić, dipl. ing. građ., Zoran Matijašić, dipl. ing. građ., Nenad Kireta, dipl. ing. građ.

U kategoriji vođenja građenja za vođenje građenja Tvrđave Veliki Kaštio - Ston nagrađen je Dragan Čoro, dipl. ing. građ. Za vođenje građenja zgrade GF Osijek Mirjana Glavaš, ing. građ.,za vođenje građenja na izvođenju dijafragme na projektu New Assiut Barrage And Hydropower Plant u Egiptu Bruno Škacan, dipl. ing. građ.

Charles Perkins Center , Australia | francis-jones morehen thorp, Photo © Keira Yang Zhang

WWW.MYARCHICAD.COM

jmtstudio.com |

ISPROBAJTE BESPLATNO NA

KOLUMNE & Razgovori

Vjekoslav Pavlaković, kolumna

DESET GODINA NADANJA?!

Svaka generacija ima privilegiju ostaviti svoj pečat u vremenu i prostoru kao svoje neotuđivo pravo! - osvrt na javni i pozivni urbanističko - arhitektonski natječaj prostora Ravnica i dijela kontaktnog urbanog okruženja

G

rad Zadar je još 2007. godine donio odluku o raspisivanju natječaja za urbanističko-arhitektonsko uređenje šireg prostora Ravnica.

Područje obuhvata natječaja jest prostor dna uvale Jazine, kompleks platoa Ravnica, te dio južnog obalnog poteza Foše do Fontane. Zbog potrebe da se na temelju široke stručne ankete dođe do optimalnog rješenja uređenja navedenog prostora, inicijativa Grada bila je hvalevrijedna.

Međutim, kako je prošlo deset godina, a do danas se nije u ovom prostoru dogodila niti jedna investicija koja bi se temeljila na rezultatu prihvaćenog rješenja, moguće je postaviti pitanje o potencijalnim reperkusijama koje iz toga proizlaze.

Potrebno je naglasiti i kako se u pravilu natječaji ove vrste raspisuju u vremenskim dimenzijama kraćeg trajanja, odnosno kada se stvore realne materijalne – i ne samo materijalne - mogućnosti realizacije.

S druge strane, tako velika vremenska distanca može u znatnoj mjeri relativizirati raniji koncept, jer kroz tako dugo razdoblje otvore se nove vizure, tehnološki aspekti otvaraju nove mogućnosti, filozofija uređenja prostora se mijenja, dolaze nove generacije koje postavljaju svoja pravila itd. Čitav natječajni program odavao je velike ambicije kako se na jednom važnom gradskom prostoru realiziraju kapitalni zahvati koji će obilježiti našu generaciju. S takvim ambicijama su, vjerujemo, participirali raspisivači natječaja kao i svi natjecatelji, a što se može iščitavati iz ponuđenih rješenja. Kamo l’ sreće da se to dogodi!

U vezi s tim, citiram i uglednu povjesničarku umjetnosti Snješku Knežević koja je u jednom svom razgovoru, u kontekstu aktualnih zbivanja u prostorima naših gradova, rekla:

Urbanistička struka je marginalizirana, a bitne odluke donose neobrazovani i nemjerodavni politički silnici ili grupe. No, u Hrvatskoj postoje arhitekti i urbanisti visoke razine znanja i svijesti, ali ih se ne poziva na djelo, a i zakon ih je gurnuo u stranu. Danas nema avangardista poput Loosa, Berhensa, Le Corbusiera i drugih, ali ima arhitekata koje neki uzimaju kao uzor. Većina je u službi velikog umreženog kapitala i globalne kulture.

14

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

Ovdje treba stati i promišljati o daljnjim efikasnim koracima u kojima ne bi smjelo biti dilentatizma i krivih odluka. Pokušavamo vjerovati kako Zadar neće bolovati sindromom o kojemu govori S. Knežević.

Odustajanje od izvornog koncepta?

No, svjedoci smo kako se na istom prostoru obuhvata događaju dnevne intervencije koje su u apsolutnoj suprotnosti s postavkama usvojenoga rješenja, a što u najboljem slučaju odgađa njegovu realizaciju na neodređeno vrijeme.

U većini slučajeva takve intervencije rezultiraju djelomičnim, čak i definitivnim odustajanjem izvornog koncepta uređenja prostora. Naravno, takav bi scenarij bio apsolutno neprihvatljiv i kontraproduktivan, ali, nažalost, takvih scenarija u našoj praksi ima na pretek!

Imajući na umu sve dobre namjere Grada da se jedan vrlo važan gradski prostor dovede u red, ostaje bojazan kako će programirani novi sadržaji ipak ostati san za neka buduća bolja vremena. Bila bi neoprostiva šteta da naša generacija ne doživi npr. restituciju kanala Jazine – Kolovare u svojoj humaniziranoj i urbano-aplikativnoj funkciji našemu vremenu. Nažalost, kako danas stoje stvari, teško je biti optimist! Evo, dopuštamo stanovito pravo i da budemo demantirani!

U želji, obzirom na gotovo cijelo desetljeće koje je prošlo donošenjem plana, te se javnost podsjeti i informira, potrebno je ponoviti osnovne postavke planiranog zahvata: 1. Natječaj je raspisan kao opći, javni anketni, ali i pozvani.

Tako su pozvana četiri autora (tri iz Zadra i jedan iz Splita), a svi zainteresirani autori natjecali su se slobodno. Rezultati su objavljeni u svibnju 2008. godine i dostupni su javnosti. Na kraju je 13 radova konkuriralo za odabir.

2. Sintagma anketnog natječaja pretpostavlja kako će se pojaviti kvalitetna rješenja kao osnova za izradu daljnje provedbene urbanističko-arhitektonske dokumentacije iz koje će se provoditi realizacija zahvata u prostoru. Prema dostupnim informacijama, proces izrade ove dokumentacije je u tijeku.

3. Osnovne premise koje se mogu isčitati kao zajedničke, ali nisu eksplicitno propisane jer se radilo o anketnom karakteru natječaja, mogu se ovako postaviti: ‐‐ potrebno je predvidjeti mogućnost restitucije nekadašnjeg kanala Jazine-Kolovare koji je tijekom povijesti bio dio fortifikacijskog sustava Grada. Danas će kanal, pored komunalnog aspekta, predstavljati i reminiscenciju povijesne strukture važno mjesto okupljanja. Kanal će istovremeno sadržavati i važnu funkciju u recirkulaciji vodene mase iz Zadarskog kanala prema uvali Jazine. Prema nekim istraživanjima, ovaj proces bi u znatnoj mjeri osigurao čistoću morske mase u Jazinama. ‐‐ zasnovati garažni prostor koji bi trebao djelomice supstituirati promet u mirovanju u povijesnoj jezgri Grada. U tom pogledu cijeli plato Ravnica pruža velike mogućnosti i realizacije nekoliko podzemnih etaža. Naglasak je u koncepciji postepenog pretvaranja Poluotoka u dominantno pješačku zonu. ‐‐ planirati sadržaje javnog interesa koje Grad nema, kao primjerice koncertna višenamjenska dvorana, i u tom smislu obogatiti kontaktni prostor između povijesne jezgre Grada i ostalog dijela Zadra. Ravnice su u širem kontekstu gradske urbane strukture i bez svake sumnje, izrazito urbano važan prostor za cijeli Grad. Temeljem ove činjenice bilo

‐‐ usvojeni prijedlog je čitav prostor radikalno priredio za inkorporaciju mnogih važnih sadržaja koji pripadaju funkcioniranju fizičkog centra Grada. Predloženi javni sadržaji u ovom prostoru na vanjskom rubu povijesne jezgre afirmiraju potrebu preraspodjele funkcija, koje su do sada gotovo u pravilu bile u gradskoj jezgri. Na taj se način Poluotok rasterećuje, istovremeno i obogaćuje dio urbanog prostora tzv. „velikog Zadra”. ‐‐ temeljna komponenta koncepta je uspostava horizontalne komunikacije dvaju prostornih identiteta: povijesne gradske jezgre i novog korpusa centralnih funkcija. U ovako postavljenoj organizaciji posebno se nameće pitanje funkcioniranja prostora Perivoja V. Nazora i lučice Foša s kopnenim vratima, kao važne poveznice navedenih prostornih cjelina.

Stoga će u daljnjim fazama razrade urbanističke osnove trebati ovom problemu posvetiti posebnu pažnju. ‐‐ u kontekstu pročišćenja prostora stvoreni su kvalitetni uvjeti za organizaciju vanjskih prostora kao mjesta okupljanja i boravljenja, što afirmira i kanal kao dio važnog javnog prostora. Ovdje treba posebno naglasiti element otvorenog prostora okupljanja oplemenjenog nizom pratećih sadržaja. ‐‐ sintetizirajući kompleks prometa u kretanju, u mirovanju i pješačkih tokova, postavljena je zanimljiva pješačka komunikacija prema jezgri. Na ovaj način uspostavlja se integritet

je za očekivati da se širi prostor Ravnica sagleda u cjelini, odnosno Jazinama do Kolovara, što je raspisom natječaja i predviđeno. ‐‐ potrebno je osigurati jasno i funkcionalno prometno rješenje koje će omogućiti efikasnu komunikaciju s povijesnom jezgrom Poluotokom, prvenstveno u području pješačkog kretanja.

dvaju polova ukupnosti prostora Grada, što je od ključne važnosti za kvalitetno funkcioniranje ovih cjelina. S tim u vezi, kako je naglašeno, Perivoj V. Nazora poprima novo afirmativno značenje. ‐‐ obalni prostor Fošom prema jugu na jugozapadnoj strani zahvata i dno uvale Jazine na sjevernoj strani s Ravnicama predstavljaju zglob koji integrira Grad na Poluotoku i kopneni dio Grada. U ponuđenim natječajnim radovima ima zanimljivih ideja koje bi valjalo, u konačnom urbanističkom prijedlogu, u kritičkoj mjeri akceptirati.

Rasterećenje Poluotoka i komunikacija Odabrani rad prema mišljenju ocjenjivačkog suda je u najvećoj mjeri zadovoljio očekivanja i preporučio kao podlogu za daljnju artikulaciju faza realizacije. To je projekt zadarskog arhitekta Nikole Bašića.

U ovom osvrtu na provedeni natječaj nemamo namjere kritički analizirati odabrane koncepte ponuđenih rješenja. Ocjenjivački sud kao kompetentna institucija odabrala je rad kako je to prethodno rečeno. Radi boljeg pojašnjenja odabranog prijedloga treba naglasiti osnovne premise koje iz njega proizlaze:

U uvodu smo konstatirali kako proteklo vrijeme, deset godina, nije rezultiralo ni provedbenom dokumentacijom, a još manje i realizacijom. To izaziva sumnje no ostaje li ipak nadati se?

Naša se opaska odnosi i na moguće reakcije stručne i druge javnosti na naše izazove. Stoga se nadamo čuti i neku reakciju bilo koje vrste.

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

15

KOLUMNE & Razgovori

Uporno „probijanje“ tunela kao hrvatskog „brenda“!

Olivio Meštrović, dipl. ing. geod. o projektu prometnog povezivanja kopnenog i otočnog dijela Zadarske županije podmorskim tunelskim mostovima, odnosno tunelom Gaženica - otok Ugljan Razgovarao: Nenad Vertovšek

Z

ajedno s tvrtkom Jelić - Inženjering, odnosno Boženkom Jelićem, autorom izvornoga projektnog rješenja mogućnosti povezivanja kopna i otoka tunelskim podmorskim mostovima te predstavnicima Hrvatsko-njemačkog društva Split i klastera za EU aplikacije Društva, Zadarska županija je, prije nešto manje od pet godina pokrenula projekt ocjene mogućnosti i izradu projektnog rješenja prometnog povezivanja kopnenog dijela Zadarske županije i otoka zadarskog arhipelaga podmorskim tunelskim mostovima.

Težište projektnih aktivnosti bilo je povezivanje tunelskim mostom Zadra (Gaženice) s otokom Ugljanom (Pašmanom).

Najprije nas je zanimalo u kojoj se trenutno fazi nalaze projektne aktivnosti, što je dosad izrađeno i dovršeno od dokumentacije, te koliki su izgledi da sam projekt zaživi. Odgovore smo potražili kod jednog od najupućenijih - Olivia Meštrovića, dipl. ing. geod., pročelnika županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove.

16

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

Učinjeno je podosta toga - ističe pročelnik Olivio Meštrović - idejno rješenje prometnog povezivanja otočnog i kopnenog dijela Zadarske županije podmorskim tunelskim mostovima (otoci: Ugljan, Pašman, Iž, Dugi otok, Rivanj, Sestrunj, Molat, Ist), posebno navedenim tunelom od Gaženice do otoka Ugljana s cestovnom infrastrukturom, postojećom i novo planiranom.

Tu je i predinvesticijska studija o isplativosti ulaganja, feasibility studije financijske, društvene, demografske, gospodarske, socijalne i drugih oblika isplativosti ulaganja, kao i idejna rješenja ulaznih portala podmorskog tunela zapadno i južno od luke Gaženice s cestovnom infrastrukturom, te izlaznog portala na rtu Otrić otoka Ugljana.

Imamo Elaborat o prethodnoj ocjeni utjecaja na okoliš, animiranu (video) 3D vizualizaciju tunela s prikazom podmorske montaže tunela i proizvodnje tunelskih elemenata u brodogradilištu, te prezentacijski film o spajanju otoka s kopnom.

NV: Obzirom na značaj i vrijednost projekta bilo je logično u aktivnosti uključiti i EU fondove?

Ovaj Projektni prijedlog uvršten je u županijsku Bazu projektnih prijedloga kao podloge za mogućnost (su)financiranja sredstvima fondova EU, a projekt je prijavljen Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u sklopu Javnog poziva za dostavu projektnih ideja regionalnih razvojnih projekata za Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova EU. Nažalost, projektna ideja nije prošla u treći krug evaluacije, jer odluka o ovakvom tipu projekata (vrijednost: preko 100 milijuna eura) treba biti donesena na višoj razini te se Projekt iznosom tada nije uklopio u Javni poziv.

No, ovu projektnu ideju ipak smo predlagali za tablicu projekata/ideja koju smo zaprimili od Ministarstva gospodarstva još u prosincu 2013. godine i u kojoj su navedeni projekti koje nadležno ministarstvo drži izglednim za realizaciju putem financiranja sredstvima EU. Kako u tablici ovaj projekt ipak nije bio uvršten, ažuriranu tablicu s uvrštenim projektom dostavili smo Ministarstvu i u siječnju 2014. godine.

Metar tunela 45 – 55 tisuća eura – ukupno 225 milijuna eura!

NV: Osim aktivnosti prema fondovima EU, što ste još činili u odnosu na hrvatske institucije, obzirom na uvjerenje kako se radi o projektu od državnog interesa?

Neovisno o procesu uvrštenja, prihvaćanja i potencijalnog osiguranja sredstava fondova EU-a, uvjerenja smo kako ovaj značajni projekt nužno i potrebno treba nastaviti i razvijati vlastitim proračunskim sredstvima te uz potporu nadležnih državnih ministarstava. U više smo navrata i nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ali i drugim ministarstvima u 2014. i 2015. godini uputili zamolbe za prihvaćanjem i utvrđivanjem projektom od interesa za Republiku Hrvatsku, uvrštenjem u projekte i dokumente koji se utvrđuju i donose na državnoj razini, te dobivanjem financijske podrške za realizaciju daljnjih projektnih aktivnosti. Nažalost, na dostavljene zamolbe tada nije bilo nikakvih odgovora.

NV: Kakve su okvirne značajke projekta i njegove komparativne prednosti u odnosu na klasične mostove?

Uvijek ističemo brojne komparativne prednosti, primjerice: promet koji se odvija podmorskim tunelima ne ovisi o vremenskim ili bilo kojim drugim prilikama. Može se nesmetano odvijati 365 dana u godini, troškovi izgradnje također predstavljaju važnu komparativnu prednost, jer cijena izgradnje podmorskog tunela po metru dužnom iznosi oko 45 – 55 tisuća eura što je dva i po puta jeftinije od gradnje mostova. Dužina tunela bila bi 4950 metara, a gornji raspon cijene ovisi i o dubini mora, kvaliteti i nosivosti temeljnog tla, vrsti i debljini i zaštite izolacije kao i o cijeni izrade pogona za proizvodnju tunelskih elemenata. Zasad se vrijednost projekta i izgradnje podmorskog tunelskog mosta procjenjuje na oko 225 milijuna eura.

Vrijeme dovršenja skraćuje se i nadmašuje klasičan način izgradnje jer se paralelno radi na izradi i postavljanju više tunelskih elemenata odjednom, jednostavnije je projektiranje u odnosu na mostove, prednost su izuzetna seizmička otpornost tunela, slobodan plovni kanal, kroz tunelske elemente polažu se i sve ostale infrastrukturne komponente poput vode, struje, plina, čime naši otoci ni po čemu ne bi zaostajali za obalnim dijelom i zasigurno postali jednim od najljepših prostora za življenje.

Sam pogon za proizvodnju tunelskih elemenata bio bi u našim brodogradilištima/lukama, a izgradnjom podmorskih tunela stvaramo mogućnost oživljavanja rada brodogradilišta/luka i otvaranja novih radnih mjesta, radi se o hrvatskom „brendu“.

Uloženo se vraća za sedam godina!

NV: Niste posustali uvjeravati i u zadnje dvije godine o važnosti projekta ne samo za Zadar i Županiju, već i u širem kontekstu?

Najprije bih spomenuo i dvije (pred) investicijske studije koje kažu kako će se, nakon izgradnje podmorskog tunela, od svih planiranih 18 (16 turističkih i dvije poslovne) zona koliko ih ima na otocima Ugljanu i Pašmanu, realizirati 70 posto zona.

Samo iz naplaćenog PDV-a, uložena bi se sredstva mogla vratiti u roku od sedam godina! Usporedba, primjerice, za 72 zone na otocima Braču, Hvaru i Šolti ( 64 turističke + 8 poduzetničkih) pokazala je kako se investicija može vratiti u roku od 10 godina.

Stoga smo nastavili s „guranjem“ projekta i on je u siječnju 2016. godine prijavljen na novi poziv za sufinanciranje iz Europskog fonda za strateška ulaganja te za objavu na Europskom portalu projekata ulaganja. Ponovo smo zamolili nadležne da, u novom sazivu, još jednom ocijene ovaj projekt. Tako je na predstavljanju projekata potencijalno zainteresiranim investitorima koje je organizirano u ožujku 2016. godine u Zadarskoj županiji, na kojem su sudjelovali i prvi potpredsjednik hrvatske Vlade te ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, ipak dana potpora ovom projektu, što je dijelom doprinijelo nastavku započetih aktivnosti.

NV: Koji su najnoviji potezi Županije i kakva su očekivanja?

Osim šire potpore ovom projektu, ističem opet traženje naše Županije za uvrštenje u dokumente koji se donose na državnoj razini, te posredno ili neposredno osiguranje ili pružanje financijske potpore za nastavak aktivnosti na izradi daljnje projektne i druge potrebne dokumentacije.

Sve detaljnije pokazatelje imamo u prethodnim izvješćima o radu, izrađen je i poseban katalog/brošura u analognom i elektronskom obliku, kao optimalna podloga za sva daljnja prezentiranja projekta svim potencijalno zainteresiranim investitorima.

Kad netko s državne razine konačno potvrdi da je projekt dobar, slijedi službeno uvrštenje i dogovor, te uz angažman Hrvatskih cesta i zajedničko financiranje projekta. Sve ćemo aktualizirati na jesen, a naš je cilj dovesti projekt do dozvole, zatim ide natječaj i priprema radova.

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

17

KOLUMNE & Razgovori

Zatražene hitne i efikasne mjere!

Autor & Foto: gradimozadar.hr

U

okviru Dana HKIG-a koji su nedavno organizirani u Opatiji, održana je tzv. panel-tribina „Stanje i perspektive sektora graditeljstva - interventne mjere i izrada strategije razvoja graditeljstva”. Sudionici Panela bili su ugledni stručnjaci, među kojima Zvonimir Sever, predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Katica Prpić, državna tajnica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Igor Čižmek, pomoćnik Ministra graditeljstva i prostornoga uređenja, Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Mirko Habijanec, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu i Ivan Paladina, predsjednik Uprave Instituta IGH i predsjednik Nadzornog odbora Hidroelektre.

Uz navedene bilo je prisutno oko 400 stručnjaka i vodećih ljudi iz sektora graditeljstva, a nakon sadržajne rasprave zaključeno je kako je hrvatski građevinski sektor opterećen nizom problema te je za rješavanje problema neophodno poduzeti hitne mjere. Doneseni su zaključci koji su upućeni predsjedniku Vlade RH i Ministru graditeljstva i prostornog uređenja.

Radi poticanja sektora graditeljstva, istaknuto je neophodno hitno donijeti „Strategiju razvoja graditeljskog sektora 2017-2020”, a pozvano je nadležno ministarstvo i hrvatska vlada na intenziviranje rada na Strategiji kako bi se ona donijela do kraja 2017. Taj dokument osnovni je preduvjet za pokretanje neophodnih ak-

18

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

Opatija: zaključci s panel-tribine „Stanje i perspektive sektora graditeljstva - interventne mjere i izrada strategije razvoja graditeljstva“ tivnosti da se graditeljski sektor konsolidira i krene naprijed – naglašeno je, među ostalim, u zaključcima ovog skupa. Osim toga, u javnoj je nabavi izrazito važno ispravno postaviti kriterije između cijene i kvalitete inženjerskih usluga, što bi na poticaj ministra izradila ekspertna skupina u okviru Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Uvjeti natječaja, rečeno je, moraju maksimalno, koliko to dopuštaju zakonski propisi, poštovati mogućnosti (reference) hrvatskih tvrtki.

Upozoreno je i na nedostatak kvalificiranih radnika građevinskih struka u Hrvatskoj kao posljedica odlaska kvalificiranih radnika iz zemlje i njihovog zapošljavanja u drugim državama Europske unije, neadekvatne politike obrazovanja deficitarnih struka i neadekvatnih plaća u sektoru graditeljstva. Predloženo je, u okviru Kolektivnog ugovora za graditeljstvo povećanje osnovne plaće za 50 posto, koja bi proširenjem primjene kolektivnog ugovora bila obvezatna za sve pravne i

fizičke osobe registrirane za djelatnost graditeljstva u Hrvatskoj, uz veću inspekcijsku kontrolu, izmjene radnih propisa i jaču poreznu politiku radi suzbijanja sive ekonomije.

U međuvremenu, interventnim mjerama povećanja kvota za strane radnike, treba i skratiti postupak izdavanja radnih dozvola, sada od zahtjeva do ishođenja radne dozvole treba više od dva mjeseca.

Primijećeno je i kako tvrtke iz nekih susjednih država EU, koje su dobile posao u Hrvatskoj, za izvršenje tog posla angažirale radnu snagu iz inozemstva izvan EU, najčešće BiH. Ukupan broj radnih dozvola od 2080 u 2017. je nedovoljan i prema potrebama građevinskog sektora u zemlji trenutno nedostaje čak 3000 građevinaca, te se predlaže hitno odobriti dodatnu kvotu za 3000 građevinskih radnika.

U poreznoj politici predlaže se i smanjiti porez na dohodak, budući da visoka stopa ovog poreza predstavlja veliki ograničavajući faktor razvoju izvoznog poslovanja, te druge izmjene oko neoporezivih isplata, te primitka od udjela u dobiti. Što se tiče zadaća države, sudionici panela u Opatiji traže da se kroz gospodarsku diplomaciju promoviraju hrvatske tvrtke i otvore tržišta za izvozno poslovanje. Od HBOR-a se traži osiguranje adekvatnog programa za model financiranja građevinskih poduzeća koji bi pomagao likvidnosti i poboljšao njihovu financijsku poziciju, te efikasne i brze izvozne kredite koji bi se realizirali u značajno većoj mjeri.

Vladimir Macan, kolumna

Zadar i Šibenik na UNESCO-voj listi svjetske baštine

K

ao što je javnosti poznato na početku ovog ljeta, 9. srpnja, UNECO je po prvi put u svoj registar uveo zadarske i šibenske građevine; zidine Zadra i tvrđavu sv. Nikole u Šibenskom kanalu. Ove su građevine godinama predlagane za status kakav su u konačnici i dobile.

Na zadovoljstvo svih građana i šire ovih starih susjednih hrvatskih gradova jadranske Hrvatske i europske regije i njihovih brojnih zagovornika koji su desetljećima isticali i predlagali, istraživali i/ili proučavali, da bi dočekali ovaj dan i jedno veliko priznanje.

Ovdje posebno treba istaći brojne državne institucije i pojedince poput prof. Miljenka Domijana, Akademika Nikole Bašića, mr. sc. Anite Babčić, te Davora Uglešića, dipl. ing. građ., koji su već do sada surađivali, na projektiranju sličnih građevina ovakvog karaktera.

Valja naglasiti kako je ovog ljeta upravo Davor Uglešić bio jedini sudionik iz Hrvatske na međunarodnom savjetovanju o ovakvim građevinama održanom u Bologni, što potvrđuje kako će navedene građevine održati stalni status.

Navedeno veliko međunarodno priznanje je još veća obveza primarno svih relevantnih struktura gradova Zadra i Šibenika i šire države Hrvatske.

Posebnu i naglašenu zadaću imaju sve komunalne i upravne službe posebno vodeći računa kako su na žalost ove vrijedne građevine “napadnute” turističkim i/ili sličnim sadržajima.

Na sreću, i tu imamo donekle određenog iskustva, budući da katedrala sv. Jakova u Šibeniku već duže vrijeme ima navedeni status.

Usporedba s već uvrštenim građevinama na popisu UNESCO-a je samo poticaj, a ne uvijek i uzor jer ima na žalost i negativnih primjera u provedbi statusa koji bi mogli rezultirati skidanjem sa Popisa, na što ukazuje i autoritet naše arheologije, akademik Nenad Cambi iz Splita. U nadi kako će se ovo “promaknuće” pozitivno odraziti ne samo na naše aktualne gradove, već i na sve one druge i potencijalne. Nama ne preostaje ništa drugo već da gradimo gradove uz sve poštovanje onih sadržaja koji pored ostalog determiniraju njihove povijesne, kulturološke, ambijentalne i druge vrijednosti.

bazeni i bazenska tehnika

Magnolija d.o.o. bazeni i bazenska tehnika Ured Pula , Bunarska cesta 87 +385 52 535 027 / +385 98 430 942 mail: magnolija@pu.t-com.hr www.bazeni-magnolija.com Ured Zadar Dr. Franje Tuđmana 46 +385 99 264 3438

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

19

KOLUMNE & Razgovori

O arhitekturi i urbanizmu: Pavle Marušić, ugledni arhitekt

A

Razgovarao: Nenad Vertovšek

rhitektura i njena primjena na terenu, u samom građenju, vrlo je kompleksno područje i nikada nije pitanje samog izgleda nekog arhitektonskog objekta, već i sudjelovanje mnogih drugih struka – statičara i njihovih kalkulacija, instalatera svih vrsta, drugih projektanata, pa sve to treba koordinirati i „upakirati“ u konačnu zgradu, trg ili objekt. Ovo ističem jer se arhitektura često percipira kao stvar ljepote i konačnog dojma, pa su i sami arhitekti u prvom planu, dok se često zaboravlja da su praktički glavni pokretači investitori. Oni često u interesu održivosti projekta ili potrebe za detaljima koji se vide tek na terenu, odnosno i u interesu štednje novca kojeg ulažu, mijenjaju osnovni projekt pa dopune mijenjaju i neke karakteristike prvobitno određenog plana – kazao nam je ugledni arhitekt Pavle Marušić, stručnjak u arhitekturi i urbanizmu u uvodnom dijelu razgovora o arhitektonskim i urbanističkim aspektima gradnje i mijenjanja prostora.

Također, zanimalo nas je razgovor usmjeriti i prema karakteristikama aktualnog trenutka zadarske arhitekture i urbanizma, ako se tako može pojednostavniti ono što se događa „u zadarskom gradskom i širem prostoru“.

Mi smo zapravo izvan tokova glavne matrice doista velikih projekata i teško je ocijeniti što može ispasti i može se događati u uvjetima nestanka domaće građevinske operative i konkurencije s projektima, izvođačima i arhitektima iz unutrašnjosti. Očekivanja od arhitekture ili građevine ovisi i o realnosti projekata, jer, ponavljam, investitor je pokretač transformacije prostora što daje posao arhitektima, građevinarima i raznim projektantima – istakao je Marušić.

N.V.: Svojevrsni raskorak u očekivanjima od projekata i arhitekata, te stvarne mogućnosti i interes onih koji novac ulažu možda su vidljivi kod priprema i provođenja projekata poput Maraska parka ili Gaženice, gdje valja uskladiti interes investitora i javni interes Grada i građana?

Arhitekti imaju mogućnost i odgovornost određivati način rješavanja projektnog ili prostornog rješavanja, ali i optimalno udovoljiti investitorima. No, bitno je i udovoljiti interesima građana kada treba odrediti, ali i mijenjati, primjerice, prilaze do obale ili korištenja plaže, tako da nije lako prognozirati kako će se projekt konačno izgledati, prije postizanja više ili manje kompromisnog rješenja. I primjer Gaženice govori kako vrlo mnogo toga ovisi o tome koliko je novca stvarno na raspolaganju. Ne može se trošiti mnogo više nego je predviđeno, a uvijek

20

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

dolazi i do nekih izmjena koje ponekad izgledaju kao dijelovi novog projekta, ne onog prijašnjeg.

N.V.: Izmjene se događaju i kad investitor nekog projekta traži uštede i jeftiniju gradnju, što također mijenja prvobitno zamišljen plan.

O mnogim stvarima valja razmišljati na početku, poput sigurnosti zgrade ili objekta koji mora zadovoljavati kriterije sigurnosti i zaštite, gdje se može ili ne treba štedjeti. Generalno, zapostavljena je ekonomika građenja, o tome se ne vodi dovoljno računa ni na fakultetu. Arhitekti se obrazuju više kao kreatori lijepih oblika i vodi se više računa o obliku i izgledu konačnog projekta, no valja itekako uskladiti estetske elemente s investitorom koji prostor treba koristiti, u njemu poslovati, živjeti i stanovati. Zato se kaže, malo i u šali, kako projektantima treba ponekad i „brnjica“, da ne „grizu“ više no što treba.

N.V.: Kako ste rekli, arhitektura i građenje, investicije i javni interes, sve se nekako vrti oko prostora i njegovog transformiranja, no ima i tu određenih nesporazuma?

Projektant mora jako voditi računa o ambijentu događanja, što znači štititi interes investitora, izbjegavati nasilje nad prostorom, a oblikovati tako da doprinosi i estetici i funkcionalnosti i kvaliteti života ljudi. Gradnja treba doprinijeti kvaliteti ugođaja i kad gledate neku građevinu, primjerice, dok prelazim preko gradskog mosta, nije mi lako gledati Muzej stakla kako odskače od svega oko njega. Nekakvo silovanje prostora dođe kao i

silovanje čovjeka u prostoru koji to poslije gleda, mora živjeti u tom ili prolaziti preko toga. Arhitektura nije i ne može biti samo stvar ideja i crtanja, već i ozbiljno promišljanje, razmišljanje o više aspekata i donošenje odluka na temelju razuma i iskustva.

To je i želja da se nešto postigne razmišljanjem i o konzekvencama, ne samo o slučajnom ushitu, vjerujući u vlastitu osobnost.

N.V.: U nekakvoj „filozofiji arhitekture i projektiranja“ leži i ispravljanje propusta koji se događaju jer je projektant zamislio kako je nešto dobro „jer sam ja to zamislio“. Je li rješenje u što većoj povezanosti zamisli i ekonomije gradnje?

Arhitekt određuje što će se graditi i bez obzira na uvjete, ovisno o njegovim vizijama, iskustvu i vjeri u vlastite sposobnosti.

No, valja uvijek paziti i na dodatne okolnosti koje mogu mijenjati konačne rezultate, a možda nisu ničija izravna krivnja, već jednostavno okolnosti. Ponovo spominjem investitora koji ima pravo reći kako (ne) želi ovo ili ono. Bilo da je riječ o privatnom vlasniku koji hoće baš takvu kuću, ili o državnom investitoru javnih sadržaja koji treba voditi računa o krajnjim korisnicima, građanima. Ako arhitekti rade neko kazalište, muzej ili sportsku dvoranu, direktor toga ne mora znati detalje, ali onaj koji daje

istraživanjem i razmišljanjem i unošenjem doista nečeg vrlo kvalitetnog. Stoga mislim kako mora postojati veća odgovornost za intervencije u nekom prostoru umjesto puke realizacije vlastite zamisli i ideja. Primjerice, prokopavanje kanala oko Poluotoka kako bi postao otokom ne može imati glavno opravdanje u manjem zagađivanju koje bi stvarale morske struje. Jer, u ratnim uvjetima Jazine su bile vrlo bistre, ali je to uglavnom bio rezultat nerada industrijskih pogona.

N.V.: Kako intervencijama u prostoru zadržati (pa i dovesti) ljude natrag na zadarski Poluotok? Ili je to nemoguća misija arhitekata, građevinara i projektanata?

Način življenja i stvaranja uvjeta u kojima se ljudi guraju u velike trgovačke centre, a stvara nekakav Monte Karlo ili zamišljeni turistički raj za tranzitne goste nije rješenje – samo stvaramo na drugoj strani mrtvilo življenja u preostalih šest mjeseci. To se odražava i na smanjenje kvalitete življenja pa i turističke ponude i ljeti jer se usluge i ambijent ubrzavaju i gube svoj autentični smisao Poluotoka kao srca Grada. Naravno, ne želim ni ja davati paušalne ocjene, jer i tu nam treba studiozan pristup i šira percepcija i razmišljanje o problemu umiranja

novac ima pravo zahtijevati izmjene, uštede pa i pitati građane za neka rješenja, to struka ne može zanemariti.

N.V.: Što je s projektima poput tzv. Dalmapolisa? Mogu li oni funkcionalno povezati tri cjeline na način da se poveže interes ulaganja, građana i dugoročne održivosti?

Pa, možda ovdje Nikola Bašić može biti primjer projektantske „materijalizacije dosjetke“ koja može biti zanimljiva kao zamisao, ali umjesto dosjetke koja je obično kratkog daha, praktična upotreba i funkcionalnost, odnosno stvarna mogućnost realizacije treba biti primarna. Dosjetke postoje i u umjetnosti ili književnosti, ali ovdje možda obezvrjeđuju smisao arhitekture jer nam prije rasprave o (ne)prihvaćanju treba ranije spomenuto ozbiljno i odgovorno razmišljanje i analiza što je moguće, kakve su stvarne posljedice u prostoru…

N.V.: Mislite li kako arhitektura ne bi trebala biti pretežno „brendiranje“ svojeg rada nakon čega je sve dobro što potiče od određene zamisli ili autora?

Ovdje imam jednu asocijaciju uz obnovu Zadra u kojoj su, znamo, sudjelovali svi poznati i najbolji hrvatski arhitekti – Vitić, Šegvić, Albini, Rašica…- svi su oni u tome radili, ali zapravo nisu ostavili neko svoje najbolje djelo, nešto za stvarno pamćenje. Pitanje je zašto nisu možda dovoljno cijenili ovaj prostor misleći kako ne mogu postići ništa za podizanje ugleda i vlastitog statusa arhitekta? Kad to vidim, zaista mislim kako je nedostajalo dublje promišljanje ovog prostora, želje za širim

centralnog dijela Grada. Arhitektura ovo treba analizirati stalno, promišljati i nuditi rješenja za raspravu struke i građana.

N.V.: Ovdje valja spomenuti i koordinaciju onog što zovemo arhitektonski aspekt projektiranja i građenja, te urbanistički aspekt. Što mislite o tome?

Da, najjednostavnije rečeno, arhitektura oblikuje prostor i građevine, pa i više „iznutra“ ili same za sebe, dok urbanizam vodi računa i o međuprostoru objekata, prostorima između zgrada, trgovima i prometnicama. Urbanizam se i često zanemaruje, dok o arhitekturi često ovisi i urbanizam više nego treba kada se ne uzimaju u obzir prava mjerila i proporcije međuprostora.

Prostor između građevina ljudi često koriste i više nego sam taj prostor objekta, njegova ljepota ovisi i o ljepoti ulica, trgova, ne uvijek samo muzeja ili crkava. Trg u Firenci možda je vrjedniji i od objekata, dok usklađeni čine prekrasnu cjelinu.

Trg u Sieni možda je najbolji primjer toga u svjetskim razmjerima. Zato je urbanizam deficitaran i kao struka, kao utjecaj i stvarno sudjelovanje u oblikovanju prostora. S mjerljivim znamo postupati, ali ono fluidno ili senzibilno često ne vidimo i ne prepoznajemo. Glavni trg u Parizu sa slavolukom pobjede zapravo je veliki rotor, ali ga tako više ne vidimo, jer je rađen tako da rješava kvalitetu žive percepcije, oblika i arhitekture, a nadopunjuje ga svaki detalj. Takav trg i prostor u cjelini nisu radili prometnici, već arhitekti i urbanisti sa širim smislom za prostor i ljude.

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

21

ZELENA ZONA

Razgovor s povodom:

Snježana Turalija,

izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju

i naša je misija što više ih upoznati s prednostima koje zelene zgrade donose ljudima u urbanim i ruralnim sredinama. Krajnji je cilj svih nas osnažiti kapacitete u borbi protiv negativnih posljedica klimatskih promjena.

N.V.: Ovo je priznanje zasigurno i potvrda Vašeg dugogodišnjeg rada i aktivnosti. Možete li nam ukratko opisati čime ste se sve bavili u području zelene gradnje zadnjih godina?

Zahvalna sam svim svojim suradnicima u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju, svim članovima našeg Upravnog odbora te cjelokupnom članstvu i svim partnerima s kojima surađujemo dugi niz godina na implementaciji zelene gradnje u Hrvatskoj jer su svojom podrškom i vrijednim inicijativama doprinijeli visoko profesionalnom razvoju naše udruge, što je i mom radu dalo posebno kvalitetu. Korištenje sinergijskog efekta u svakodnevnom poslu i osmišljavanje uvijek novih i zanimljivih projekata u suradnji s članovima i partnerskim organizacijama u kontinuitetu, rezultirali su činjenicom da Hrvatski savjet za zelenu gradnju danas predstavlja simbol kompetentnog i vrijednog partnera u

Razgovarao: Nenad Vertovšek

S

nježana Turalija novi je član Upravnog odbora Svjetskog savjeta za zelenu gradnju, vrlo utjecajne skupine svjetskih lidera i stručnjaka u građevinskoj industriji i zgradarstvu. Kako je istaknuto, izabrana je na temelju njenog istaknutog vodstva i iznimne predanosti u promicanju globalnog pokreta zelene gradnje te posvećenosti za poboljšanje održivosti zgrada, u Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini.

U Hrvatskoj, još od 1998. godine intenzivno radi na izgradnji čvrste mreže svih dionika građevinskog sektora - od urbanista do arhitekata, inženjera elektrotehnike i strojarstva, stručnjaka iz financijskog sektora, certifikatora, državnih i obrazovnih institucija, stručnih komora.

N.V.: Što za Vas znači članstvo u Upravnom odboru Svjetskog savjeta za zelenu gradnju?

Biti članicom Upravnog odbora u Svjetskom savjetu za zelenu gradnju i imati priliku surađivati s najstručnijim ljudima u svijetu iz područja zelene gradnje i održivog razvoja, u ovom je trenutku poslovne karijere velika čast, zadovoljstvo, ali i odgovornost. Svjetski savjet za zelenu gradnju ima ukupno 75 članica diljem Europe i svijeta i predstavljamo ukupno 33.000 institucija, organizacija i tvrtki, slijedom toga važnost i uloga Upravnog odbora izuzetno je velika. U dvogodišnjem mandatu Upravni odbor i njegovih 14 članova pozvani su vrijedno i kompetentno raditi u suradnji sa zaposlenicima Svjetskog savjeta za zelenu gradnju na kvalitativnom i kvantitativnom rastu ove globalne udruge te uključenju što većeg broja zemalja u proces implementacije zelene gradnje na nekretninskim tržištima.Također, imamo priliku kontrolirati stupanj zadovoljstva svih naših članica te unaprjeđivati usluge Svjetskog savjeta za zelenu gradnju. Komunikacija sa svim relevantnim svjetskim dionicima tržišta nekretnina naš je svakodnevni posao i vodi donošenju i provođenju politika ili aktivnosti koje će globalno i nacionalno utjecati na poboljšanje kvalitete zgrada u kojima živimo, radimo, učimo, igramo se, starimo. Zelene zgrade jedan su od čimbenika koji može pozitivno utjecati na dobrobit ljudi

22

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

području zakonske regulative, edukativnih programa, stručnih konzultacija, promocija i sličnih aktivnosti.

Promicanjem novih “green” trendova u graditeljstvu počela sam se baviti još 2011. kao članica Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (HSZG). Od 2012. godine na poziciji izvršne direktorice HSZG-a, istovremeno se educiram o definiciji i pozitivnim učincima zelene gradnje kroz cjelogodišnji edukativni program Green Building Professional, Green Labos interaktivne radionice te edukacijske programe za LEED, BREEAM i DGNB međunarodne certifikate za zelenu gradnju. 2015. sam stekla status DGNB Consultant prema međunarodnim standardima. Od srpnja 2017. članica sam Upravnog odbora Svjetskog savjet za zelenu gradnju. Na radnom mjestu izvršne direktorice bila sam u poziciji upravljati neprofitnom udrugom s više od 115 članova iz javnog, institucionalnog, akademskog i gospodarskog sektora te sa stručnim Upravnim odborom od 11 članova donositi marketinške i poslovne planove za razvoj udruge, koordinirati budget, mentorirati i upravljati kadrovima, komunicirati i stvarati poslovne odnose sa svim dionicima hrvatskog tržišta nekretnina.

U okviru internacionalne mreže Savjeta za zelenu gradnju, vodila sam projekte i komunicirala s više od 75 nacionalnih savjeta za zelenu gradnju diljem svijeta, pri čemu se posebno

ističu US Green Building Council, Kanada, te Poljska, Njemačka, UK, Španjolska, Finska i Francuska. Bila sam zadužena za razvoj specifičnih projekata u području graditeljstva za promociju principa zelene gradnje i održivog razvoja, posebno u kategoriji edukativnih i event programa, te aktivno sudjelujem u planiranju, razvoju, apliciranju i upravljanju projektima sufinanciranim iz domaćih izvora financiranja kao i projektima sufinanciranim iz Europske unije (BUILD UPON, dvogodišnji inovativni projekt iz programa HORIZON 2020 – Hrvatska, Slovenija, Češka, Slovačka, Švedska, Finska, Latvija, Irska, Španjolska, Turska, Italija, Bugarska, Rumunjska).

N.V.: Što će Vaše članstvo u Upravnom odboru značiti i za poticaj zelene gradnje, održivosti zgrada i promicanje svjetskih trendova u Hrvatskoj?

Područje interesa kroz moju poslovnu karijeru obilježeno je razvojem ekonomskih, ekoloških i održivih strategija, te je prožeto razvojem velike poslovne mreže, treninzima mlađe generacije dionika u poslovnom okruženju, implementacijom novih strategija, proizvoda i usluga u kompanijama i institucijama, kombinirajući komunikacijske vještine, brze procese učenja, ambicioznost i predanost zadanim ciljevima, viziji poslovanja i napretka društva u cjelini. Daljnji cilj je pomoći u razvoju urbanih i ruralnih sredina u Hrvatskoj prema principima zelene gradnje i održivog razvoja.

To je upravo segment kojim ću se najviše baviti i u okviru volontiranja u Upravnom odboru Svjetskog savjeta za zelenu gradnju. Naime, mnoge su urbane sredine diljem svijeta u velikim problemima - napučene su stanovništvom i pod velikim emisijama C02, nedovoljno su razvijene, čak su demografski i ekonomski opustošene - pitanje je balansa, odnosno održivog razvoja. Ponekad ljudi koji upravljaju urbanim sredinama nisu

u mogućnosti sami sagledati sveobuhvatnost pojma održivi razvoj, stoga se nadamo kako ćemo kroz rad u upravi Svjetskog savjeta za zelenu gradnju biti u prilici razviti najbolje koncepte i pretočiti ih u primjere dobre prakse kako bi se u što više gradova implementirao koncept kružne ekonomije s fokusom na zeleni urbanizam i zgradarstvo. Tu leži velik potencijal za napredak kako ekonomskih čimbenika, tako i općeg dojma kvalitete življenja u gradovima.

N.V.: Kako gledate na promicanje i poticanje svjetskih trendova u hrvatskim okvirima, regionalnim i lokalnim, te sličnostima i razlikama u aktivnostima oko zelene gradnje državnog, nevladinog i poslovnog sektora?

Slobodno možemo reći kako Hrvatska raspolaže dobrim zakonskim podlogama, znanjem u većini područja koja se vežu uz zelenu gradnju, a također većina proizvoda, tehnologija i usluga, odnosno svjetskih brandova već je prisutna na hrvatskom tržištu. Ali, nedostaje inovacija iz područja zelene ekonomije.

Laganim oporavkom ekonomske situacije u Hrvatskoj te većim povlačenjem novca iz fondova Europske unije možemo znatno jačati svoje kapacitete i uživati u pogledu na sve veći broj “zelenih” projekata oko nas. Ali treba naglasiti kako nam nedostaje i sustavnosti, sistematičnosti vrijednog i predanog učenja i rada.

Velika većina poslovnih subjekata s kojima svakodnevno surađujem žali se na sporost, inertnost ili čak i nezainteresiranost onih koji bi trebali prednjačiti u implementaciji zelene gradnju u Hrvatskoj.

Obzirom da se zelena gradnja smatra holističkom inicijativom, jedna od velikih zadaća u promicanju zelene gradnje u Hrvatskoj jest i promjena svijesti opće i stručne javnosti i njihova prihvaćanja zelene ekonomije i svega što iz nje proizlazi kao najnormalnijeg i opće prihvaćenog koncepta u našoj zemlji.

Dyson Airblade V Higijensko sušilo za ruke sada je 35% tiše.

Dyson Airblade dB

Dyson Airblade Tap

Najbrže i najhigijenskije sušilo za ruke.

Airblade tehnologija u slavini za umivaonik.

Pranje i sušenje ruku iznad umivaonika.

T +385 1 3818 140 • M +385 95 3818 139 • E saniteh@saniteh.com • I www.dyson.hr

Dyson Brand Store • www.saniteh.hr

premium sustavi sušenja ruku

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

23

ZELENA ZONA

Autor: Tanja Herr, dia, tehnički savjetnik tvrtke Fibran Nord

Suptilnost mediteranske moderne staklene arhitekture!

Renzo Piano, arhitekt internacionalne reputacije, autor je arhitektonskog i parkovnog kompleksa grčke fondacije i kulturnog centra Stavros Niarchos (SNFCC). Njegova poruka da gradi za budućnost, odnosi se na tehnologije koje su nam dostupne danas, ali čije se djelovanje odražava na budućnost u širem smislu riječi. Kao potvrda ove ideje je i činjenica kako se njegovo djelo - kompleks kojeg čine povezane građevine opere i nacionalne biblioteke, fondacije Stavros Niarchos - okrunilo platinastim LEED certifikatom.

N

akon pobjede na internacionalnom natječaju 2008. godine, pet godina kasnije, započela je gradnja SNFCC centra, koja je završena u ljeto 2016. Smješten u zaljevu Faliru, na jugu Atene, centar se nalazi na osi, na čijem se drugom kraju uzdiže Akropola. Nova i stara arhitektura stoje u svojevrsnom kontrapunktu, gdje se novo zdanje dvostruko nižom visinom, klanja najznačajnijem povijesnom spomeniku svjetske kulturne i arhitektonske baštine.

U tom kontekstu, gdje se povijest i sadašnjost nalaze na dva kraja imaginarne krivulje, poveznicu s morem čini 400 m dugo, plitko jezero napunjeno morskom vodom, koje se longitudinalno proteže duž cijelog Kulturnog centra.

Kompleks koji se sastoji od građevina Nacionalne biblioteke i Opere, nalazi se unutar parka veličine 210 tisuća četvornih metara, koji se jednim dijelom umjetnom kosinom uspinje do krova biblioteke, gdje postaje ozelenjeni krov, koji se nastavlja iznad Agore, u terasu-vidikovac iznad Opere, 32 metra iznad tla.

Krovni vrt, kao i okolni park, zasađeni

24

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

su autohtonom mediteranskom florom: borovima i maslinama, ali i aromatičnim biljem poput origana, lavande, timijana i ružmarina, te brojnim dekorativnim travama. Sunca u Grčkoj ima u izobilju, ali ne i kiše, stoga se za navodnjavanje parka koristi kišnica.

Energetski iznimno pažljivo projektirana građevina, sastoji se od tri staklena kubusa. Uz već spomenutu Biblioteku i Operu, srednji je kubus prostor za okupljanje i komunikaciju, koji je po tradiciji nazvan jednostavno agora što na grčkom znači trg.

Staklo je, kao svestran i prilagodljiv građevinski materijal, poznat od davnina.

Razvojem novih tehnologija proizvodnje velikih formata, kao i načina pričvršćenja na nosivu konstrukciju, staklo se nametnulo kao imperativ na prestižnim javnim, ali i privatnim građevinama. Pojavom high-tech arhitekture kasnih 70-ih 20. stoljeća, ekspanzija kasnog modernizma traje do danas. Staklene su plohe vremenom dobivale sve veće dimenzije, u sustavima strukturalnih i polustrukturalnih fasada.

U suvremenoj arhitekturi staklo ne pruža samo estetsku, već ima i toplinsku ulogu. Nisko zimsko sunce seže kroz staklo duboko u prostor, čime doprinosi pasivnim energetskim dobitcima zimi. Fotonaponske ćelije mogu se aplicirati direktno na staklene plohe, čime se po potrebi dobiva djelomična zasjena u prostoru i smanjuje transparentnost u npr. zoni parapeta.

Dvostruka ovojnica zgrade, kao što je to na zgradi Opere i Biblioteke u Ateni, do-

prinosi hlađenju osnovne jezgre od betona. Direktna se sunčeva toplina reflektira od staklene površine, dok se, dio topline provedene kroz višeslojno ostakljenje ventilira kroz visoke zračne prostore.

Uz sustave hlađenja i grijanja, u kompleksu je ugrađeno preko 200 tisuća četvornih metara toplinskih izolacija, koje bitno utječu na smanjenu potrošnju energenata za grijanje i hlađenje. Činjenica kako su Fibran toplinske izolacije (XPS i kamena vuna) proizvedene lokalno, čime je smanjen udio transporta u cijeni i energetskom otisku građevnih materijala, također je doprinijela visokoj ocjeni LEED certifikata.

Prisilna ventilacija pokreće se električnom energijom vlastite proizvodnje. Osim praktične koristi, ovo je i kulturna poruka zgrade koja troši energiju od isključivo obnovljivih izvora. Krov veličine 100 x 100 četvornih metara, pokriven foto naponskim ćelijama, proizvodi 2,5 megavata električne energije, koja je dostatna za potrebe cijelog kompleksa. U sjeni tog lebdećeg krova nalazi se šetnica - vidikovac, javno dostupan prostor, te ostakljena čitaonica. Čitav je kompleks i simbolično nazvan svjetionikom. U sprezi kulturne funkcije i cjelokupnog konteksta, ova je građevina

svjetionik u svakom smislu. Građena za budućnost, prema najnovijim standardima energetske, tehnološke, ali i estetske i kulturne graditeljske baštine, poput dragulja sjaji na suncu toplog Mediterana.

“Sve je napravljeno na vrlo mudar, vrlo održiv način”, istaknuo je u jednom od razgovora Renzo Piano s vidljivim ponosom.

Tvrtka Fibran ponosna je na svoj doprinos ovom projektu, ne samo kroz kubike ugrađenog materijala, nego i činjenicu kako toplinske izolacije danas sve više dobivaju na značaju u uštedi toplinske energije. Premda klimatski različite, arhitekture kontinentalnih regija i onih na Mediteranu, imaju zajednički nazivnik - u kvalitetno toplinski izoliranim građevinama omogućiti ugodniji boravak i ljeti i zimi. Pri tome ne štedimo samo u vlastitom džepu, nego se ponašamo i ekološki osviješteno.

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

25

Put Bokanjca 42a, Zadar Tel: +385 (0)23 230 117 Fax: +385 (0)23 234 074 Mob: +385 (0)99 2174 201 fenestra.zadar@zd.t-com.hr

PVC Vrata PVC Prozori PVC Klizne stijene PVC Harmo stijene Bluegreen pasivni prozori PVC i ALU Rolete PVC i ALU Grilje Komarnici Sobna Vrata

www.troha-dil.hr

KA S R O Z O R P SVA A N A J N E Š E RJ !

U T S E J M M JEDNO

Osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj.

BLUEGREENLINE Prozorski sistem za pasivne i niskoenergetske kuće

www.troha-dil.hr

DOBRODOŠLI U SVOJ UGODNIJI I SIGURNIJI DOM - dom u kojem će svi uživati

PREDNOSTI ENERGETSKI UČINKOVITOG DOMA Većina ljudi svjesna je činjenice kako izolacija zadržava toplinu unutar doma tijekom zimskih mjeseci i štiti od vrućine ljeti. Međutim, pravi odabir izolacijskog materijala, osim što pomaže smanjiti račune za grijanje i hlađenje, može poboljšati životne uvjete i na brojne druge načine - smanjujući razinu buke u životnom prostoru, održavajući stabilnu temperaturu u svakoj prostoriji, ali i pridonoseći očuvanju okoliša i sigurnosti ukućana.

Uštedite novac i energiju Ulaganje u vaš dom sada ima više smisla nego ikada prije. ROCKWOOL® izolacija jednokratna je investicija koja vam učinkovito služi kroz cijeli životni vijek građevine. Osim što zadržava toplinu unutar prostorija u zimskom razdoblju, izolacija od kamene vune održava ugodnu temperaturu i tijekom ljetnih vrućina.

Energetski obnovljen dom tako će trošiti manje energije za grijanje i hlađenje, a pritom će vrijednost vaše nekretnine biti veća.

Izolirajte svoj dom za maksimalnu udobnost Mnogi pretpostavljaju kako je kuća ili zgrada u kojoj žive dovoljno izolirana, ali plaćamo li i dalje nepotrebno visoke račune za grijanje i hlađenje? Veliku razliku možemo postići i izolacijom vanjskih zidova i potkrovlja.

Kako biste ostvarili maksimalnu korist, potrebno je posavjetovati se sa stručnjacima – primjerice arhitektima ili građevinarima, proizvođačima izolacijskih materijala, koji će vam predložiti koje proizvode i debljine materijala odabrati kako bi vaše potkrovlje, pod i unutarnji i vanjski zidovi bili kvalitetno izolirani. Primjerice, možete saznati je li na vašoj nekretnini najpotrebnije izolirati fasadu ili podebljati izolaciju u potkrovlju.

Potom, ovisno o području primjene, možete ili sami ugraditi izolacijski materijal ili angažirati profesionalnu tvrtku koja će to odraditi za vas.

Paropropusnost za zdrave uvjete u domu Izoliranjem svog doma pločama kamene vune, vaši zidovi mogu „disati“ jer otvorena struktura materijala omogućava nesmetanu odvodnju viška vodene pare iz zidova i prostora prema van. Time se sprječava kondenzacija i pojava vlage i plijesni te osiguravaju zdraviji uvjeti u vašem domu. Istodobno je kamena vuna vodoodbojna jer je impregnirana po cijeloj svojoj strukturi, tako da neće upijati vodu.

Izolirajte se od neželjene buke Neželjeni zvukovi izvan ili unutar doma mogu nas ometati u učenju, spavanju, hobiju i obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Pravilno postavljanje ROCKWOOL izolacije znatno će umanjiti razinu buke koju uzrokuju glasni susjedi, vodovodne cijevi, dizala, koraci u susjednim prostorijama, promet ili drugi izvori buke.

Dragocjeno vrijeme u slučaju požara Zgrade i kuće obnavljamo ponajprije radi poboljšanja energetskih performansi, ali i zbog estetskog dojma kojeg ostavljaju na nas. No, iznimno je bitno je li izolacija koju koristimo izrađena od gorivih materijala ili ne.

Požari svake godine stvaraju veliku materijalnu i nematerijalnu štetu i značajno pridonose emisijama stakleničkih plinova čime štete ne, samo okolišu, već i cijelom društvu. Zbog toga je bitno prilikom gradnje i obnove zgrada i kuća koristiti negorive materijale. Osim što ne gore, ti materijali djeluju kao barijere usporavajući širenje plamena i dima u građevini.

Zaštita od požara je zaštitni znak svih ROCKWOOL izolacijskih proizvoda. Izolacija od kamene vune ne gori i ne potiče širenje plamena, toksičnih plinova niti gorućih čestica u slučaju požara. Gotovo svi ROCKWOOL izolacijski proizvodi od kamene vune nose oznaku A1, što je najviša razina negorivosti po europskim normama za zaštitu od požara.

Obnova zgrade ili obiteljske kuće idealno je vrijeme kada, osim o izgledu, treba razmišljati i o kvaliteti života unutar stambenog prostora. Uživate li već u prednostima izoliranog doma?

Izolacija od kamene vune Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

27

ZELENA ZONA

Konac ljeta i uređenje balkona

Spremni za jesenja druženja!

Autor: Željka Kolak, krajobrazna arhitektica, vlasnica tvrtke Moj balkon

Kraj ljeta uvijek stigne prebrzo. Tako je barem nama koji se s početkom rujna polaganim, no sigurnim koracima udaljavamo od mora. Na moru pak započinje period koji nosi tople dane i ugodne večeri kao stvorene za uživanje na balkonu.

Z

adnji tjedni ljeta i početak jeseni donosi pad temperatura pa će bilje, baš kao i Vi, uživati. Ako ste početkom proljeća napravili dobar odabir prilikom sadnje te bilju pružili njegu u obliku redovitog zalijevanja i prihrane, Vaš balkon svakako je vrijedan podizanja pogleda i mjesto koje će i tijekom rujna biti centralni dio Vaše nekretnine.

Poželite li zasaditi nešto novo, dobar odabir za rujanske dane bit će bilje koje nas polako uvodi u jesen, no svojim cvjetovima i bojama je još uvijek razigrano poput ljeta. U vrtnim centrima potražite maćuhice, vrijes i aster i njima započnite graditi jesensku priču.

Dah ljeta na balkonu možete „zadržati” i stvaranjem simpatičnih ukrasa koje ste sakupili tijekom toplih mjeseci. Cvjetovi lavande složeni u snopove, uz pokoju naplavinu koju ste pronašli na plaži, odličan su ukras za ljetni kutak u koji će se uklopiti i staklenka ispunjena kamenčićima i školjkama.

Stare drvene škure također će stvoriti odličnu kulisu za kutak na balkonu.

Dovoljno im je promijeniti boju i dodati poneki ukras, te po njima postaviti solarne fenjere. Poigrati se možete i manjim staklenkama koje ćete ukrasiti trakom od čipke i špagom ili tankom ukrasnom trakom. Napunite li ih pijeskom ili krupnom soli i u njih stavite svijeću, imat ćete odličnu rasvjetu za ugodna večernja druženja na balkonu.

Ne zaboravite na plodove jeseni koji će svojim mirisima i okusima upotpuniti uživanje na balkonima i terasama. Jer nakon dugog toplog ljeta dašak svježeg povjetarca baš je ono potrebno i Vama i Vašem balkonu!

www.sun-adria.hr Sun Adria d.o.o.

Bartola Kašića 18, 51000 Rijeka +385 (0)51 626-00 info@sun-adria.hr

28

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

U smislu štedljivog grijanja i hlađenja istinski prirodni talent: Vitocal 242-S i Vitosol 200-FM Štedljivo, inovativno, učinkovito kompaktna split toplinska crpka zrak/voda Vitocal 242-S s integriranom solarnom funkcijom visoki komfor tople vode zahvaljujući integriranom spremniku od 220 litara u pogonu se povoljno koristi energija iz okolnog zraka split toplinska crpka radi u području snage od 4,5 do 15,5 kW reverzibilni način rada za grijanje i hlađenje prostora Vitosol 200-FM inovativni vrhunski solarni kolektori jedinstveni na tržištu s automatskom zaštitom od pregrijavanja

Viessmann d.o.o. Hrvatska · 10000 Zagreb · Telefon +385 1 6593 650

www.viessmann.hr

Vaš stručni partner za Viessmann tehniku grijanja: BABIĆ d.o.o.

Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar tel. 023 31 31 31 info@babic.hr www.babic.hr

210x285_Vitocal242-S_Vitosol_03-2015.indd 1

4.4.2016 9:34:07

Kad imate dilemu - klima vs. toplinska pumpa

Toplinska pumpa - cjelovito rješenje Piše: Filip Babić

N

ekad smo gledali američke filmove i čudili se kako svi imaju sustav hlađenja u svakom stanu i drže sve zatvoreno. Što će im to? Kako netko može živjeti u zatvorenom? Neka „napravi“ malo propuha i eto rješenja. Takvih je komentara bilo bezbroj, ali evo, i kod nas je sada sve sličnija slika.

Gotovo da nema objekta bez hlađenja, pa makar i u jednoj prostoriji. No, potrebom za hlađenjem i grijanjem u više prostorija pojavilo se pitanje - koji sustav odabrati?

Kad imate jednu klimu onda je izbor sustava jednostavan (iako izbor modela baš i nije). Montirate split sustav klime i - to je to. No, kod dvije, tri i više jedinica stvari se kompliciraju, a za cijeli veći objekt ne treba ni govoriti. Taj se problem dodatno pojačao masovnijim ugrađivanjem toplinskih pumpi koje u sebi imaju mogućnost i grijanja i hlađenja.

Opisat ćemo razliku između klimatizacijskog sustava i toplinske pumpe, pa će Vam to možda malo pomoći.

Klima, kako svi nazivamo sustav koji ima mogućnost grijanja i hlađenja sastoji se od vanjske i unutrašnje jedinice. Postoje sustavi koji su integrirani u jedno i nekad su stajali poviše vrata ili su bili ugrađeni u prozor tako da pola jedinice viri vani, a pola je unutar objekta. Danas su to zamijenili prijenosni modeli koji imaju sve u jednom kućištu i nalaze se unutar prostora. Između njih i vanjskog zraka postoji malo šira cijev kroz koju se obavlja izmjena zraka za rad „vanjske jedinice“. To su zapravo pomoćni uređaji.

Klasični split sustavi sastoje se, kako je prije navedeno, od vanjske i unutrašnje jedinice (split:engl.=odvojeno). U vanjskoj se jedinici nalazi kompresor, ventilator, nešto elektronike, plina koji kruži sistemom i isparivača (kod grijanja), odnosno kondenzatora (kod hlađenja). To je isti element, ali ima dvije funkcije koje ovise o tome je li uređaj u režimu hlađenja ili grijanja. Sustav rada opisan je ranije u članku o toplinskim pumpama, pa ne bi previše o tome.

Unutrašnja jedinica koja je obično na zidu (ima ih ugrađenih i u strop, na stropu, na podu i druge varijante) sadrži u sebi ventilator, tu je također isparivač/kondenzator, elektronika te plin.

Kod rada klima uređaja plin (bilo topli ili hladni odnosno ispareni ili ukapljeni) kruži sustavom od dvije cijevi između vanjske i unutrašnje jedinice. Kruženje ide između isparivača i kondenzatora (ili obrnuto kod hlađenja). Unutrašnja jedinica ispuhuje preko isparivača /kondenzatora topli ili hladni zrak u prostor.

Što zapravo želite od sustava?

Toplinska pumpa također se sastoji od vanjske i unutrašnje jedinice. Postoje i modeli u blok izvedbi gdje se sve nalazi vani, ali sustav rada je isti pa ćemo opisati split sustav koji se više rabi.

Vanjska jedinica je skoro ista kao i kod klima uređaja, osim što se radi uglavnom o većim snagama (za cijeli objekt) koje su većih

dimenzija. Sastavni dijelovi su isti, a i princip rada je isti.

Razlika je u unutrašnjoj jedinici. Plin koji kruži između vanjske i unutrašnje jedinice dolazi do izmjenjivača u kojem s jedne strane kruži plin, a sa druge strane voda (ili neki drugi medij).

Za razvod po objektu dalje se koristi voda, a ne plin. To znači kako se toplinska pumpa spaja bez problema na postojeći sustav grijanja ili na radijatorsko grijanje, podno grijanje, ventilo-konvektore i slično.

Znači, bilo koju vrstu grijanja i hlađenja možemo ugraditi ili koristiti s ovim sustavom. Na isti način može se grijati i sanitarnu vodu u bojleru. Toplinske pumpe mogu se ugraditi u novogradnji ili na postojeći stari sustav grijanja. Toplinska pumpa i grije i hladi ( po potrebi) medij koji cirkulira u objektu, te se mogu koristiti i odvojeni sistemi za grijanje i hlađenje, primjerice, podno grijanje, uz hlađenje preko ventilo-konvektora i sličnih kombinacija.

Za vrlo stare i neizolirane zgrade ovo nije najbolje rješenje jer je maksimalna temperatura kod klasičnih toplinskih pumpi 60° C, pa ne mogu pogoniti visoko temperaturne radijatore. Ukoliko je potrebno, može se kombinirati toplinska pumpa s nekim drugim sistemom više polazne temperature. Uz to, sistem se može upariti i sa solarnim sistemom, grijanjem bazena i slično.

Dakle, klima radi samo s plinom između vanjske jedinice i elementa za predaju energije (unutrašnje jedinice), dok toplinska pumpa energiju predaje na vodu koju onda klasično vodimo po kućnim instalacijama za grijanje ili hlađenje. Klima radi samo s ispuhivanjem, dok kod toplinskih pumpi možemo izabrati način predaje energije u prostor.

Generalno gledajući, klimatizacijski sustav je pogodniji kad nam treba rješenje za hlađenje nekog prostora i njegovo povremeno brzo grijanje, dok se toplinske pumpe koriste kao cjelovito, rješenja za grijanje i hlađenje objekata (kao centralno grijanje) te pripremu tople vode.

Ako trebate ohladiti neku prostoriju, klima je bolje rješenje (i jeftinije), dok za grijanje i hlađenje cijelog objekta preporučamo ugradnju toplinske pumpe.

BABIĆ d.o.o.

Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar Tel: +385-23-313131 Fax: +385-23-311367 Mob: +385-91-3147670 E-mail: info@babic.hr Web: www.babic.hr

www.babic.hr

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

31

valamar isabella island resort

Kompletna rješenja za odvodnju terasa, bazena i sunèališta Kao jedan od vodeæih svjetskih proizvoðaèa odvodnih sustava od nehrðajuæeg èelika s više od 40 godina iskustva – itekako smo svjesni koliko važnu ulogu ima odvodnja na vlažnim podruèjima poput bazena, Wellness oaza ili vodenih parkova. Osim kvalitetnog i funkcionalnog sustava odvodnje, snažan naglasak stavljamo na higijenu i sigurnost ljudi, a posebno vodimo raèuna o izgledu proizvoda kako bi se elegantno stopili s ovakvim, atraktivnijim objektima namijenjenim za rekreaciju ili opuštanje.

Najèešæi i najveæi problem javnih i privatnih bazena je loše izvedena odvodnja. Skliske i opasne površine zapravo su neizbježne zbog èestog ulaska i/ili izlaska ljudi iz bazena te je na terase i sunèališta oko bazena neophodno ugraditi kvalitetne i sigurne odvodne sustave.

Prateæi zahtjeve investitora i arhitekata, u ACO-u su uvijek spremni ponuditi jedno od najboljih rješenja obzirom na funkcionalnost i sigurnost prostora i s naglaskom na optimizaciju te minimalni ukupni trošak održavanja.

Veæina njihovih proizvoda razvijena je i dizajnirana na naèin da tvori sinergiju s okolnom površinom, stapajuæi se elegantno i diskretno u završnu oblogu.

ACO nudi inteligentne sustave namijenjene odvodnji vanjskih i unutarnjih površina s kojih je nužno odvoditi vodu u što kraæem vremenu za što veæu sigurnost korisnika.

32

ACO Slot Slot linijski kanali iz nehrðajuæeg èelika* idealno su rješenje za površinsku odvodnju oko bazena, terasa, sanitarnih èvorova, te Wellness i Spa podruèja.

Karakteriziraju ih diskretan i neupadljiv raspor otvora širine 8 mm (Slot 8) ili 20 mm (Slot 20), sadrže prirubnicu za prihvat plitkog hidroizolacijskog premaza, a pad integriran u tijelo kanala omoguæava brže protjecanje vode.

Slot 20 modularni kanali imaju širi raspor otvora kao i zaštitni rub, a njegov modularni koncept dolazi u razlièitih linijskim i kutnim izvedbama.

Idealni kao vodena barijera izmeðu suhih i mokrih podruèja. *kvaliteta AISI 316 nehrðajuæeg èelika - visoko otpornog na koroziju

www.facebook.hr/ACO.hr www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

ACO Multiline

ACO Brickslot

Linijski kanali od polimerbetona ACO Multiline pružaju brojna funkcionalna rješenja za odvodnju terasa zahvaljujuæi najopsežnijem izboru standardnih i dizajnerskih pokrovnih rešetaka od razlièitih materijala – inovativan koncept za potpunu slobodu oblikovanja.

Brickslot je na površini vrlo slièan ACO Slot linijskim kanalima zbog elegantnog sustava s decentnim uskim rasporom koji formira èistu, gotovo nevidljivu liniju na ploèniku.

Osim što pruža moguænost individualnog dizajna raspora ukljuèujuæi i zakrivljenost, Brickslot pokrovni raspori mogu biti od nehrðajuæeg ili pocinèanog èelika, te se u njih može integrirati LED rasvjeta za poseban svjetlosni ugoðaj. Tijelo samog kanala može biti izraðeno od polimerbetona ili kompozita, i ima veæi hidraulièki kapacitet stoga ga preferiramo za ugradnju na terase, uz proèelja i estetski zahtjevnije površine.

ACO TopTek

ACO ShowerDrain

Pristupni TopTek poklopci prilagoðavaju se svakoj vrsti površine bez estetskog narušavanja podne obloge.

Dostupni su u tri materijala otpornih na koroziju, sadrže dvostruku brtvu za vodonepropusnost i plinotijesnost, te se mogu sigurno zakljuèati vijkom.

Idealni su za sunèališta oko bazena jer se zbog moguænosti ispune stapaju sa okolnim podom, te su sigurni za bose noge jer su izvedeni u ravnini poda.

Za unutarnje prostore, primjerice Wellness oaze, unutarnje bazene ili toplice, nudimo ACO ShowerDrain kanalice za odvodnju tuš prostora bez pragova i barijera, razlièitih modela i bogatog izbora pokrovnih rešetki.

www.aco.hr

UREĐENJE & Opremanje

Zamisao i djelo: uređenje Vlačice, dijela obalnog pojasa Grada Supetra

SPOMENIK I POSVETA BRAČKOM KAMENU! 34

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

P

rojekti potrebni za uređenje dijela obalnog pojasa Grada Supetra znanog kao Vlačica, izrađeni su na traženje investitora Lučke uprave Splitsko–dalmatinske županije, a u suradnji sa stručnim službama Grada Supetra 2013. godine.

Objekt je izgrađen 2016. godine. Sama lokacija Vlačica nalazi se zapadno od luke (Porat) i pristaništa Ratac.

Lokacija predstavlja logični nastavak središta Supetra na zapad prema području plaža. Ukupna uređena površina iznosi 4.048,27 m2.

RIJEČ AutorA: arhitekt Edo Šegvić

O stanju prije uređenja Na lokaciji je prije uređenja postojao nedovršeni betonski gat i betonirani obalni pojas cijelom dužinom, izrađen od montažnih betonskih elemenata, neuvjetan za sigurno korištenje. Na sredini prostora postojao je stari, nikad dovršeni gat u ruševnom stanju (zbog nekvalitetne izvedbe i djelovanja mora), koji je iz sigurnosnih razloga trebalo srušiti. Dodatna negativnost je denivelacija između prometnice i donjeg platoa, visinska razlika od oko 70 centimetara.

Vodeći računa o važnosti same lokacije u neposrednoj blizini strogog centra Supetra, a obzirom na tadašnju neupotrebljivost ovog prostora zbog derutnog postojećeg građevinskog stanja, izrađen je projekt drugačijeg, primjerenijeg uređenja dijela obale poznatog kao Vlačica.

Uvažavajući prostorni smještaj lokacije, prostor obuhvata se tretirao kao javni, gradski prostor, u službi građana – pješaka, turista i korisnika nautičkog turizma. Postojeći gat se zamijenio novim i ostao u funkciji sezonskog priveza turističkih brodova, a novouređena obala služi za sezonski privez malih brodica te kao gradska šetnica - riva. Time je prostor Vlačice, osim što je ostao

uređeni pojas uz more u funkciji priveza turističkih brodova i šetnica uz liniju mora, postao i atraktivno mjesto u turističkoj ponudi Grada, s novim ugostiteljskim sadržajem i „štekatima“, javnim sanitarnim čvorom te štandovima za prodaju suvenira.

Novi gat – mul Novi planirani gat (dužine 44 metra) na položaju je starog urušenog mula, položen je okomito na obalnu liniju, blago lučno oblikovan. Uzduž mula postavljen je zaštitni lučno izvijeni zid - parapet (obrada „štokovani“ beton) uzduž kojeg je klupa za sjedenje pokrivena kamenom poklopnicom. Na vrhu mula postavljeno je lučko svjetlo – lanterna, s pogonom na solarnu energiju. Ukupan broj mogućih sezonskih vezova na gatu i uz uređenu obalu je kapaciteta 39 brodica.

Elementi urbanog opremanja gradske šetnice - rive Kod uređenja rive osmišljeni su brojni elementi urbanog opremanja uređene rive, kao što su jarbol za zastave, kameni spomen masiv, oznaka riba na kamenom podu, klupe za sjedenje, „žardinjere“ s autohtonim drvećem i biljem. Čitava podna površina obuhvata obrađena je bijelim bračkim kamenom, odgovarajuće debljine i površinske obrade, što cijelom prostoru daje poseban i dostojanstven ugođaj. Na istočnom početku uređene rive, uz postojeći parapetni zid osmišljen je novi drveni jarbol za zastavu, lokalno - štandarac. Jarbol je montiran na postament od tri polukružna kamena masiva, odnosno stepenice.

Novouređeni dio obale Supetra, dužine oko 200 metara, istočno je prostorno označen ovim jarbolom za zastave, a zapadno kružnim ugostiteljskom objektom, koji je ujedno na početku plaže Vlačica. U središtu ove nove gradske rive osjetila se potreba Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

35

UREĐENJE & Opremanje

postaviti neki prostorni akcent, znak. Za ovaj povlašteni položaj odabrao sam veliki „domaći“ kameni masiv (visine pet metara, težine osam tona) nepravilnog prirodnog oblika. Nakon uporne potrage u kamenolomima Pučišća - Kupinovo, pronašli smo deponiran jedan prikladni monolit, koji je s tri strane još imao prirodnu nedirnutu „koru“. Trebalo je još „samo“ naći tehnička rješenja prijevoza te montažu sa sigurnim sidrenjem za pod.

Nakon početnih upita, što ovaj kamen znači, korisnici su brzo prepoznali kako je ovaj monolit u stvari spomenik legendarnom bračkom kamenu. Inače Grad Supetar dobio je ime po svetom Petru (pietro- latinski stijena).

Jato riba i klupe – ugođaj za oko Posebna atraktivnost uređenja kamene plohe uređene rive je jato riba koje “plivaju“ po šetnici, od kamenog masiva prema moru. To su u kamenim pločama umetnute stilizirane figure jata riba, izrađene od sjajnog nehrđajućeg lima (175 komada). Na uređenoj rivi postavljen je cijeli niz raznih elemenata pogodnih za sjedenje i odmor, zadržavanje i druženja na šetnici. Postavljeno je ukupno čak 28 dizajniranih klupa s naslonom (šentadi).

Napravljene su od bijelog kamena kao nosivog dijela i drvenih profila (tikovina) kao sjedišta i naslona.

Sve klupe su orijentirane prema moru, smještene u hladu tamarisa postojećeg parka, ili novoposađenih stabala duda (muške murve), (10 komada).

Pored klupa osmišljena je postava i kamenih kocaka (41 kom) dimenzija 50x50x50 cm pogodnih za neobavezno sjedenje, sa zaobljenim rubovima, a koje su postavljene u laganom luku na sedam položaja, za neobavezni odmor i druženje grupe ljudi. Život je pokazao kako su ove kocke, uz kameni masiv i prokrom ribice, vrlo atraktivna tema za fotografiranje i obilazak od strane domaćih i gostiju.

Za tradicionalno „sjedenje na zidiću“ uz srednji lučni gat, koji ima povišeni parapet kao zaštitu od sjevernih vjetrova, osmišljena je posebna blago iskrivljena betonska klupa (pokrivena kamenim pločama), dužine 46 metara. Pored toga postolje štandarca - jarbola za zastavu, oblikovano je od lučnih kamenih masiva, pogodih za sjedenje „na tri skale“, kao dominatno mjesto „pod bandiru“ s kojeg je pogled na cijelo područje uređene Vlačice u dužini od 200 metara.

Uz navedene elemente kao i one funkcionalne i praktične, potrebne za normalno funkcioniranje obalnog pojasa, postavljeni su i ormarići za napajanje plovila vodom i strujom (12 komada), protupožarni hidranti (tri komada), koševi za otpatke (sedam komada).

Oblikovanje svih arhitektonskih elementa uređenja partera (smjerovi polaganja kamena, klupa, zaštitni elementi, žardinjere, štandarac...) rezultat je stava autora kako je svako djelo odraz svog vremena. Stoga je sve oblikovano suvremenim izrazom, bez dopadljivih kitnjastih pseudo-stilskih ili turističkih ukrasa.

Razumljivo je kako je cijelo područje osvijetljeno suvremenom javnom rasvjetom, a položaj sezonskog igrališta za vaterpolo i dodatnim reflektorima potrebnim za noćnu igru.

Prodaja suvenira i ugostiteljstvo Uz prometnicu, koja je u turističkoj sezoni isključivo pješačka, prema moru je realizirana „trgovačka“ ulica od dva niza štandova za prodaju suvenira. Ukupni kapacitet je 40 štandova - natkrivenih banaka. Na krajnjem zapadnom dijelu obuhvata ovog projekta, prema plaži, izgrađen je ugostiteljski objekt - caffe bar – slastičarnica - prodaja sladoleda (45 m2), s pripadajućim površinama za vanjsku postavu stolova - štekate (110 m2). Novi

36

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

objekt oblikovan je tlocrtno u obliku kruga sa širokom kružnom konzolom kao nadstrešnicom. U sklopu ovog ugostiteljskog objekta izveden je i javni sanitarni čvor, koji je prilagođen osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Navedimo kako je ovaj projekt u Supetru jedan u nizu koji smo radili za investitora Lučku upravu Splitsko-dalmatinske županije. Po našim projektima izvedeni su uređenja luka i riva: u Starom Gradu, otok Hvar - Lučice i Priko, Rogač na otoku Šolti, Pučišća i Supetar - Vlačice na otoku Braču. Po našim idejnim projektima dobivene su i lokacijske dozvole za proširenja luka i riva u Omišu i Kaštel Starom, koje su između ostalog u zonama zaštite Ministarstva kulture.

Projektiraj me nježno… gzd: Kojim ste se kriterijima i zamislima vodili u projektiranju?

Projektiranje javnih prostora uvijek nosi odgovornost i teret postojećih navika korisnika tih „zajedničkih“, „njihovih“ prostora. Kada se promišlja projekt uređenja nekog obalnog područja, rive, onda se problem usložnjava. Iako je najčešće postojeće stanje loše, derutno i zapušteno, koji put se teško boriti protiv – navika i nostalgije - Evo, na ovome zidiću smo sidili ja i moja cura, odande smo skakali u more, na ono stablo san se penja… Ma, ko to smi prominit, nima on pojma, sve će upropastit…

Stoga prva stavka u dizajn procesu projektiranja javnih prostora treba biti – dobro upoznati postojeće stanje, kronologiju dosadašnje gradnje, navike i običaje mještana, sakupiti što više pisanih i usmenih podataka i sjećanja.

Nakon toga sve informacije dobro prosijati kroz svoje vrijednosne kriterije, sve nepotrebno odbaciti, po mogućnosti iskoristiti ako je nešto zlata ostalo u tom situ…

Sagradi me kvaliTetno… gzd: Kakav je Vaš osobni dojam izvedbe projekta na licu mjesta?

Arhitektova zamisao, prikazana projektom na papiru ili displeju, idealna je imaginacija budućeg izgleda, kao priča o putovanju u neku bolju budućnost. Naravno, bez graditelja, izvođača, majstora, koji će takve zamisli materijalizirati, sav trud je uzaludan.

A najčešće je taj dugoočekivani početak gradnje – traumatičan i šokantan. Zajedno se suočimo s razlikama između snimaka postojećeg stanja i zatečenog na licu mjesta, „kote“ se ne poklapaju, a podzemne instalacije su svugdje, samo ne gdje bi trebale biti.

Kada se početni problemi riješe i odabere moguće rješenje, pogotovo kada se stekne međusobno povjerenje, uvažavanje i poštovanje na relaciji arhitekt – graditelj, a pod dirigentskom palicom iskusnog nadzornog inženjera, građenje počinje biti ono što je bit svake gradnje – svijest o stvaranju nove vrijednosti, osjećaj važnosti, zanosa i veselja.

Svijest kako ste ljudima, onim mještanima koji već danima stoje uz gradilišnu ograde kao gledatelji neke utakmice, napravili nešto kvalitetno, promijenili život na bolje. A kada oni, budući korisnici, počnu komentirati gradnju i detalje izvedbe pridošlim gledateljima u množini, mi smo to napravili, možete bit mirni da je vaš posao i trud imao smisla…

Ceste u Dalmaciji u 19. stoljeću Pripremila: Marija Stagličić

KNJIGA:

Graditeljstvo Zadra Od klasicizma do secesije Autor: Marija Stagličić

cijena: 90 kn

Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije

AVA T S DO N + 90 K RINA TA POŠ

Marija Stagličić Marija Stagličić isbn 978-953-6106-97-4

Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije

90,00 kn

D

iljem Hrvatske danas su razgranate brojne ceste i autoputovi kojima se vrlo brzo može doći u svaki dio naše domovine. Više nije nikakav problem doputovati iz kontinentalnog dijela na jadransku obalu. Prije nepunih 200 godina do Zadra se jako teško stizalo kopnenim putem, a iz Splita su prema Bosni vodili karavanski putovi.

U Dalmaciji se uglavnom prometovalo morem. I u Zadar se lakše dolazilo morem i kroz Lučka vrata ulazilo u grad. Kako je Zadar bio okružen baroknim utvrdama do 1868., putnik koji je stigao kopnom trebao je proći kroz troja nadzorna vrata. Za razliku od Dalmacije, u Hrvatskom primorju se prije razvio cestovni promet koji je spajao kontinentalni dio s morem.

Već u prvoj polovini 18. st. gradi se cesta od Karlovca prema Bakru (cesta zvana Karolina), u drugoj polovini stoljeća od Karlovca prema Senju (nazvana Jozefina). Početkom 19. st., za vrijeme Napoleonovih ratova počele su se graditi nove, tada moderne ceste, prvenstveno za potrebe vojske. Planirana je izgradnja ceste koja bi tekla kopnenim dijelom Dalmacije paralelno s obalom.

Tada je pokrenut i projekt spajanja Zadra s kontinentom, preko Obrovca i Velebita. Za kratko vrijeme koliko je trajala francuska vlast, brojne cestovne trase bile su djelomično izgrađene. Nakon uspostave austrijske uprave dovršena je cesta preko velebitskog prijevoja Mali Alan. U mjestu Podprag i danas stoji klasicistička kapela sv. Frane koju je podigao arhitekt Valentino Presani 1843. godine, u vrijeme dovršetka ove nove i važne prometnice.

Počeci cestovnog prometa koji danas poznajemo, na zadarskom području sežu u prvu polovinu 19. stoljeća. O počecima cestovne izgradnje, kao i o urbanom i arhitektonskom razvoju Zadra možete više pročitati u knjizi Marije Stagličić, Graditeljstvo Zadra, od klasicizma do secesije, Zagreb 2013. Knjiga je opremljena brojnim nacrtima, fotografijama u boji i kartom Grada. Može se kupiti u Sveučilišnoj knjižnici „Citadela“ u Zadru, Ulica R. Boškovića 5 i u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, Vukovarska 68. Narudžbu online možete napraviti na linku www.ipu.hr/carts/view.

KNJIGA SE MOŽE KUPITI U: - SVEUČILIŠNOJ KNJIŽARI „CITADELA“ U ZADRU, UL. R. BOŠKOVIĆA 5 - INSTITUTU ZA POVIJEST UMJETNOSTI U ZAGREBU U VUKOVARSKOJ 68.

KNJIGA SE MOŽE KUPITI I NA WEB SHOPU PUTEM LINKA: www.ipu.hr/carts/view

d aj QR ko ili skenir

www.ipu.hr/carts/view

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

37

UREĐENJE & Opremanje

Razgovor s arhitekticom Vjerom Bakić, projektanticom nagrađenog bazenskog kompleksa Svetice

Arhitektura stvara identitete gradova i zbližava korisnike!

Bazenski kompleks Svetice trajno je obilježio hrvatsku arhitekturu u prošloj godini, te predstavlja značajan doprinos zagrebačkoj sportskoj arhitekturi. Projektantima Vjeri Bakić i Matthiasu Kulstrunku dodijeljena je godišnja nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata „Viktor Kovačić“za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva u 2016. godini, te najviša hrvatska državna nagrada „Vladimir Nazor“ za najbolje umjetničko ostvarenje u području arhitekture i urbanizma u 2016. godini.

Stoga smo na početku razgovora projektanticu Vjeru Bakić zapitali kako pristupa projektiranju ovako važnih projekata koji trebaju pogodovati velikom broju korisnika, određivanjem svih važnih parametara za jednostavnost korištenja poput održavanja temperaturnih razlika, mjesta za publiku…

‐‐ Bazen nas je „naučio”, kako je samo uz poznavanje budućih korisnika i scenarija korištenja, moguće stvoriti bazu za mnoštvo projektantskih odluka. To je zato jer su bazeni u funkcionalnom smislu svijet za sebe. Organizirani poput strojeva s vlastitom mikroklimom, uz striktne aktivnosti korisnika kao što su presvlačenje, tuširanje i plivanje koje su određenije nego kod drugih arhitektonskih tipologija i diktiraju osnovne forme.

Međitim, arhitektura još s Vitruvijem ujedinjuje osim korisnosti (Utilitas), i načela ljepote (Venustas) i čvrstoće (Firmitas) pa funkcionalni parametri nisu dovoljni za stvaranje arhitekture. ‐‐ Nas je na Sveticama prije svega zanimalo kako stvoriti bazensku dvoranu u kojoj će korisnici osjećati blizinu Maksimirske šume i u kojoj će plivanje, inscenirano kao javni događaj, biti dopunjeno aktivnostima te poticajnim mjestima za susret svih korisnika, ne samo kupača. Samo najintimniji prostori garderoba, tuševa i wellnessa ostaju skriveni iza teških betonskih fasada koje ograđuju s istoka i zapada središnji prostor bazenske dvorane, natkriven čeličnom konstrukcijom i otvoren u smjeru sjever- jug prema parku Maksimir. Dvorana na Sveticama osim orijentacijom prema parku Maksimiru i kroz upotrebu lokalnih materijala, kao što su fasade pranog i pjeskarenog betona, govori o pripadnosti Gradu Zagrebu.

Autor: Andrijana Jurin Foto: Marko MihaljeviĆ

A.J.: Što za urbanu kvalitetu Grada znači jedan ovakav prostor? ‐‐ Arhitektura je oduvijek stvarala lica, identitete gradova, ne samo kroz svoju fizičku pojavnost, već prije svega kroz utjecaj

38

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

koji je imala na svakidašnji život ljudi. Bazen Svetice dodatnim je rekreacijskim sadržajima na krovnim terasama proširio osnovni sportski program zatvorenog plivališta, a svojim otvaranjem i vizurama prema Maksimiru postao prepoznatljivo mjesto susreta u Gradu, gdje ljudi rado borave i kada ne idu plivati.

A.J.: Što se tiče materijala, kod ovakvih projekata vrlo je važna kvaliteta i izdržljivost, no oni često nisu i najjeftiniji, kako uspijevate pridobiti investitora “na svoju stranu”? ‐‐ Najjeftiniji je vrlo relativan pojam, odnosi se isključivo na nabavnu cijenu materijala. To je kod bazena na Sveticama svima bilo više-manje jasno, pa je, zahvaljujući i dobroj suradnji s izvoditeljima radova, građevinskim firmama Zagreb-Montažom i Teh-Gradnjom, kod većine važnih stavaka, ugrađen materijal trajne kvalitete i izdržljivosti, kakav je bio i projektiran. Mislim da kod određenih troškovničkih stavki svaki arhitekt treba ostati tvrdoglav, inzistirati na projektiranoj kvaliteti, a prijedloge za poboljšanje staviti pod upitnik.

‐‐ Građevinska industrija nudi obilje rješenja koja sama po sebi nisu niti dobra niti loša. Samo treba odlučiti u kojoj su mjeri prikladna za određeni arhitektonski zadatak te dosljedna njegovoj prostornoj ideji. Na bazenu Svetice ugrađeni materijali su izdržljivi i zato jer su uglavnom neodvojivi dio gradbenih struktura pa osim betona u različitim pojavnostima (pran, brušen i pjeskaren) i čelika, jedino keramičke pločice kao dodani materijal daju karakter interijeru, u kojem kuća pokazuje svoju ogoljelost i graditeljsku logiku.

A.J.: Kada se po prvi put susrećete s projektnim zadatkom, kao i materijalima koje ćete koristiti, kako dolazite do važnih informacija za samo projektiranje, te kojim ste se materijalima ponajviše služili na ovom projektu? ‐‐ Proces projektiranja je uvijek avantura jer kod svakog novog projekta stojite opet na početku i unatoč iskustvu opet se pitate što je to arhitektura. Osim na osnovna znanja koja smo stekli tijekom edukacije u Zagrebu i Zürichu, koja nam omogućuju

snalaženje u literaturi i bezbrojnim tehničkim dokumentacijama, oslanjamo se i na vlastitu intuiciju i radoznalost, gledamo precizno postojeću arhitekturu koja nas zanima. Uživo, iznutra i izvana i u detalju. Na Bazenskom kompleksu Svetice, primjerice, nismo koristili niti jedan materijal koji u takvoj ili sličnoj pojavnosti ne postoji već stotinu godina. Ovješena fasada brušenih betonskih ploča s agregatom dravskog šljunka koja daje osnovni karakter čitavog objekta, pjeskareni betonski zidovi u interijeru, stepenice od kulira samo su neki od spomenutih materijala karakterističnih za Zagreb.

A.J.: Prilikom projektiranja bazenskog kompleksa, kojim ste redom promišljali arhitekturu, dajete li prednost vizualnom dojmu, funkcionalnosti, ili pak tehničkoj izvedbi? ‐‐ Sve što ste spomenuli sastavni je i nerazdvojni dio arhitekture.

Kod bazena smo nastojali sustavno promišljati sve parametre koji utječu na proces projektiranja te prostornu ideju bazena i njezinu materijalizaciju nerazdvojno vezati uz ideju konstrukcije, ideju instalacijskih sustava, tehnoloških rješenja i odnos

prema kontekstu. Bilo nam je izuzetno važno da svi detalji, instalacijski sustavi i konstrukcija koji su u prostorima bazena vrlo prisutni, ostanu podređeni osnovnoj ideji projekta. Zadovoljni smo jer su korisnici prepoznali kvalitete ovog objekta kroz svakodnevne aktivnosti, doživljaje i kretanja kroz njegove prostore. I to je ujedno naša najveća nagrada. Zadovoljni smo i jer nam se, nakon godine korištenja, čini kako bi sve što bismo mogli dodati ili oduzeti bazenu bilo suvišno.

A.J.: Koliko je važan inženjerski pristup te kako ocjenjujete svoju suradnju s inženjerima? ‐‐ Arhitektura je naravno i inženjerska disciplina. Iako na početku nastaje tijekom procesa projektiranja koji je najčešće vrlo osoban, kasnije, u fazi razrade projekta i realizacije zahtijeva veliki broj ljudi različitih talenata i vještina. Dobra suradnja s inženjerima ostalih struka ključna je za krajnji ishod projekta jer samo onaj tko inženjere ostalih struka shvaća ozbiljno, može biti dobar arhitekt.

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

39

UREĐENJE & Opremanje

Obiteljska kuća od Ytonga

Zašto baš takva?

SUSTAV KOJI „PAZI“ NA SVE DETALJE!

Y

tong sustav gradnje cjeloviti je sustav sa svim potrebnim elementima, alatima i načinima izvedbe, doslovno rečeno, od podruma do krova. I najviše dolazi do izražaja upravo kod izgradnje obiteljskih kuća.

Zbog čvrste zidane gradnje to je najbolje rješenje za obiteljsku kuću jer objedinjuje tri osnovne karakteristike i prednosti sustava u odnosu na druge materijale za zidanje na tržištu. Radi se o najbolje postignutoj: 1. energetskoj učinkovitosti 2. protupotresnosti 3. protupožarnosti Ytong za energetski učinkovitu gradnju Danas bi svaka nova kuća trebala biti energetski što manje ovisna, odnosno rastrošna, ali nužno još komforna, ugodna za život, te izgrađena od zdravih, ekoloških građevinskih materijala.

Ytong sustav gradnje osigurava sve navedeno. Bez obzira gradite li prema vlastitom projektu ili ste se odlučili za jedan od pripremljenih projekata za gradnju Ytong sustavom, svi se oni mogu prilagoditi „niskoenergetskim“ ili „pasivnim” zahtjevima i standardima gradnje.

Niskoenergetski standard građevine zahtijeva energetsku potrošnju za zagrijavanje prostora od maksimalno 40 kWh/m2 neto površine stana godišnje. Prosječna obiteljska kuća građena klasičnim materijalima troši gotovo 150 do 250 kWh/m2 godišnje.

Pozornost! - niskoenergetska Ytong kuća može se, uz određene investicije, pretvoriti u tzv. «pasivnu» ili «jednolitarsku» kuću koja troši za grijanje/ hlađenje svega 15 Kwh/m2/godišnje ili 1 litru lož ulja/ m2 godišnje!

Ytong proizvodi su od posve prirodnog materijala.

40

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

Utjecaj porobetona robne marke Ytong, kao građevinskog materijala, je blagotvoran i neškodljiv za okoliš, a objekti građeni Ytong materijalom osiguravaju zdravo stanovanje i to naravno, za neograničen broj godina.

Jer, Ytong se izrađuje isključivo od prirodnih sirovina, a to su: • kremeni pijesak • vapno • cement • voda Četiri osnovne prednosti gradnje s Ytong sustavom: 1. Nije potrebna dodatna toplinska izolacija I bez dodatne toplinske izolacije postižu se velike uštede energije na grijanju i hlađenju kuće, čak 30 do 50 posto, u odnosu na klasično građene kuće kakvih je u Hrvatskoj gotovo 90 posto! Ytong termoblokovi od 30 i 40 cm za vanjske zidove najbolje su moguće rješenje za tzv. energetski štedljivu kuću.

2. Gradnja je izrazito brza Osnovnu konstrukciju kuće (vanjski zidovi, unutarnji zidovi, bijeli strop i bijeli krov) s temeljima je moguće izgraditi u roku od dva do četiri tjedna, a za fazu “ključ u ruke”, potrebno je oko tri mjeseca od početka gradnje. Gradnja Ytong sustavom svakako smanjuje broj potrebnih zidara na gradilištu kao i vrijeme za dovršenje grubih građevinskih radova što za investitora podrazumijeva veliku uštedu.

3. Jednostavna i precizna gradnja Ytong sustav gradnje podrazumijeva kompletan sistem svih potrebnih, velikih elemenata za zidanje od temelja do krova, te za zidanje s minimalnom količinom oplate i betona. Tijekom cijelog vremena gradnje gradilište je čisto i uredno, bez deponija vode, pijeska, miješalice i slično.

4. Cijena gotovog zida Zidanje Ytongom je jeftinije i brže od zidanja klasičnim sustavima. Ovo su najvažniji razlozi za to: • nema postupka žbukanja, već je potrebno samo gletanje • Ytong elementi su lagani, a velikih dimenzija, pa se brže izgradi četvorni metar zida • daleko je jednostavnija, čišća, brža i jeftinija ugradnja svih instalacija • zbog svega navedenog, ujedno je i jeftinije zidanje po četvornom metru gotovog zida Zato što je dostupan u svakoj boljoj trgovini građevinskim materijalom, cjenovno povoljan, iznimno lak za manipulaciju, a ugradnjom jednostavan uz pomoć adekvatnih pomoćnih alata, Ytong je materijal koji omogućava da za pojedine radove u vlastitoj kući budete doista „sam svoj majstor“!

Riječ investitora – GianAndrea Babini, talijanski ulagač na zadarskom području

OČEKUJEMO JAČANJE TRŽIŠTA NEKRETNINA Razgovarao: gradimozadar.hr

gzd: Gospodine Babini, bili ste investitor u Hrvatskoj i gradili stanove u Veruniću na Dugom otoku još 2007. godine, a ove godine ste prodali posljednji stan i zaključili time jedno veliko poslovanje. Kako ste zapravo došli, odnosno odlučili uložiti u Hrvatsku?

Naša tvrtka djeluje uglavnom u Italiji, u našoj regiji Marche i bavi se investicijama u nekretnine. Poznajemo Hrvatsku već najmanje 30 godina, dolazimo svake godine za ljetne praznike i za vikende, mislimo kako je ovo vrlo lijepa zemlja, s prekrasnim otocima i morem, pa smo odlučili potražiti zemljište za izgradnju apartmana za talijanske i inozemne klijente koji također poznaju i vole ta mjesta. Verunić na Dugom otoku bio je tako naša prva

Foto: Babini d.o.o.

investicija u nekretnine u Hrvatskoj, iako poznajemo zemlju već 30 godina i jako je volimo. Što se tiče poslovnih suradnika na početku, mi smo obiteljska tvrtka, tako da zapravo nismo morali birati vanjske suradnike. gzd: Već ste dugo prisutni na ovom području, koje su godine bile po Vašem mišljenju najbolje za ulaganja kao što je Vaše?

Koliko se sjećam, mogu reći kako je najbolje razdoblje za nas bilo između 2000. i 2006. godine, ali nakon krize nekretnina koja je započela 2008. godine sve se promijenilo i tržište nekretnina je pretrpjelo dosta problema… gzd: ...jeste li u svojim poslovnim aktivnostima imali nekih većih problema tijekom cijelog razdoblja?

Općenito se najprije može reći kako je za stranog investitora nekako uvijek teže raditi u stranoj zemlji, to se zapravo i nama dogodilo - imali smo određene probleme, pogotovo zbog teške birokracije i trebalo nam je relativno puno vremena za dobivanje dozvola za gradnju.

Ipak, ovo iskustvo omogućilo mi je upoznati mnogo različitih ljudi, iz Hrvatske i drugih zemalja. Razmjena iskustava, ideja i mišljenja s njima bila mi je možda i najzanimljivija stvar u svemu tome. No, iskreno mislim kako se može vidjeti i da se Hrvatska mijenja. Realno je očekivati kako će nova generacija mladih ljudi u mnogim aspektima olakšati i unaprijediti hrvatski gospodarski razvoj, pa tako i odnose s inozemnim ulagačima. gzd: Kako ocjenjujete poslovnu klimu u Hrvatskoj i položaj talijanskih investitora na hrvatskom tržištu? Ima li bitnih razlika između poduzetnika u Italiji i Hrvatskoj?

Mislim najprije kako je turizam najatraktivniji sektor za ljude koji žele ulagati u Hrvatsku i tu leže brojne mogućnosti. Što se tiče talijanskih investitora, oni se općenito pomalo boje ulagati u Hrvatsku, zbog prošlih loših poslovnih iskustava prvih poduzetnika koji su pokušali raditi u Hrvatskoj. Mislim također kako i još uvijek nije lako raditi u Hrvatskoj, ako nemate lokalne, ozbiljne hrvatske partnere ili suradnike na koje se možete osloniti. Između talijanskih i hrvatskih poduzetnika ne postoje velike razlike, možda samo neke kulturne razlike i drugačiji način razmišljanja i rada, ali i to je zapravo normalno. gzd: Jeste li spremni u idućem razdoblju i više ulagati u Hrvatsku?

Možda u narednim godinama kada se tržište nekretnina ponovno podigne i jače pokrene, kao što se zaista nadam i očekujem, razmotrit ćemo ponovno mogućnosti za daljnja ulaganja u vašu lijepu zemlju.

Kupnja nekretnine -pitanje za odvjetnika:

ŠTO TREBA PROVJERITI ?

U

slučaju kupnje nekretnine – građevine, stana ili kuće, potrebno je, prije svega, provjeriti stanje u zemljišnim knjigama, što je moguće i neposredno prije potpisivanja ugovora jer se stanje može promijeniti u jednom danu.

Osim samog vlasništva, treba u list C zemljišno-knjižnog izvatka vidjeti ima li nekretnina tereta (prava zaloga, plodouživanja i sl.) koji smanjuju vrijednost nekretnine i onemogućuju upotrebu.

Poželjno bi bilo da je prodavatelj već

ishodio i energetski certifikat, ali nije nemoguće napraviti isto i u toku pregovora za kupnju.

Ukoliko kupujete nekretninu od osobe koja je upisana u zemljišnoj knjizi, a znate da je u braku ili imate informaciju da se radi o bračnoj stečevini, obvezno inzistirajte da kupoprodajni ugovor potpiše i bračni drug. Ukoliko kupujete novogradnju koja nije završena, ulazite u veliki rizik od kojeg se gotovo nemoguće u potpunosti zaštititi. No, najvažnije je provjeriti dosadašnji renome investito-

Odgovara odvjetnik: Tadiša Milošević

ra. Nadalje, obzirom da za novac koji dajete ne dobivate odmah i proizvod (pošto građevina nije dovršena), bilo bi preporučljivo od investitora zatražiti zadužnici na iznos koji ste mu predali.

Dakako, treba provjeriti ima li investitor sve potrebne dozvole, gradi li u skladu s građevinskom dozvolom, je li riješeno pitanje pristupnih puteva. Potrebno se konzultirati i s bankom koja kreditira gradnju, jesu li izdali pismo namjere za brisanje hipoteka nakon isplate i je li zemljište na kojem se gradi pod teretom.

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

41

UREĐENJE & Opremanje

Renoviranje potkrovnog apartmana

p

rojekt studia Raca arhitekti započinje modifikacijom i oblikovanjem unutrašnjosti potkrovlja kako bi se stvorio veći prostor u novom apartmanu.

Novouređeni apartman Okrenza Attic smješten u poljskom gradu Sopot, u zgradi sagrađenoj 1970.-ih godina odiše umjerenošću i elegancijom. Predominantan element ovog apartmana je drvo budući da su zidne i podne površine obložene prirodnim uljenim drvenim oblogama.

Kompleksnost geometrije krova s njegovim različitim formama i završecima ovaj izazov čini još značajnijim. Krajnji rezultat su sjajni stropovi i atraktivno drvo, koje pruža jedinstven i originalan zapis.

Namještaj apartmana dolazi u crnim i sivim tonovima, kako bi kreirao snažan kontrast sa svijetlim drvenim omotačem.

Sav namještaj, od stolica, do polica, od stola do ormara izrađenog po mjeri, ton je do tona kako bi se postigao efekt balansa i harmonije.

U prostor između garderobnog ormara smjestio se crni krevet KUBIC 24 Désirée.

Oblik kreiran volumenom kreveta dostiže savršenstvo: donja krila od 24 cm

ističu svoj racionalan, nesputan dizajn.

Krevet nosi potpis dizajnerice Roberta Gobbo i tima tvrtke R&D. Dvostruka funkcija oblikovanja naslonjača je da osim naslona za glavu također služi i kao praktična polica.

Rezultat je funkcionalnost, atraktivnost

i povezanost s ostalim elementima u spavaćoj sobi.

Biti dijelom opreme Okrenza Attic apartmana, još je jedna važna referenca za Désirée, čija je politika stalno nastojati zadovoljiti potrebe suvremenog uređenja prostora.

eurotrade 9o • kamini i peći • pločice • rasvjeta • opremanje kupaonica • kuhinje Euromobil • sjedeće garniture Désirée

Eurotrade 90 d.o.o.

I. Meštrovića 12A, 23000 Zadar Tel. 023 337 207 Fax. 023 337 208 info.eurotrade90@gmail.com www.eurotrade90.hr

In-Wash®.

Pametna sadašnjost posvećena individualizaciji i iskustvu korisnika

S

ve više ljudi cijeni higijensku udobnost i zdravstvene prednosti koje pruža osobna higijena čistom vodom. Zato je Roca predstavila Inspira In-Wash® WC tuš školjku.

In-Wash® je inovativna WC školjka sa tehnologijom za osobnu higijenu koja omogućava čistoću, njegu i udobnost.

Samočišćenje prije i poslije svake upotrebe, kanila koja nudi dvije vrste pranja i omogućava regulaciju kako položaja, tako i pritiska i temperature vode, nudeći iskustvo krojeno po mjeri korisnika. Potpuno čišćenje upotpunjeno je funkcijom sušenja, također s prilagodljivom temperaturom, koja garantira maksimalno poštovanje i ravnotežu u najintimnijem području.

Integrirana upravljačka ploča omogućava kontrolu nad glavnim funkcijama za čišćenje.

Osim toga, tu je i daljinski upravljač s dodatnim značajkama prilagodbe. Položaj, temperatura i intenzitet mlaza vode mogu se podesiti pojedinačno, a sušenje toplim zrakom dodatno će zaštiti vašu kožu.

Dodatne značajke Inspira In-Wash WC školjke uključuju WC dasku i poklopac sa sporospuštajućim sustavom, koja se, zahvaljujući posebnim šarkama, lako uklanja za optimalno čišćenje. LED rasvjeta, uključujući funkciju noćnog svjetla olakšava orijentaciju u mraku, kako se ne biste još više razbudili.

Za više informacija o ovome proizvodu posjetite web stranicu www.hr.roca.com

Katalog najljepših kuca 2017.

Hrvatski projekti i mediteranske kuce energetski plus kuce • moderne i gradske kuce drvene kuce • klasicne kuce • transparentne kuce

Potražite novi Katalog najljepših kuca 2017. na svim kioscima ili ga narucite na pretplata@idejezamene.com ili telefon 01/33 57 221

www.katalog.hausbau.hr Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

43

UREĐENJE & Opremanje

AUTOR: gradimozadar.hr

U

posljednje tri godine provedbom energetskih savjetovanja kućanstava, u okviru EU projekta FIESTA, Grad Zadar ostvario je energetske uštede od 34.415 kWh i smanjenje emisije CO2 za 1.504 kg.

Kako je postignut ovaj rezultat, te o kakvom je Projektu riječ, razgovarali smo s Darkom Kasapom, pročelnikom Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra.

EU projekt FIESTA - Families Intelligent Energy Saving Targeted Action (Promicanje inteligentnih energetskih ušteda u obiteljima) ukupne je vrijednost 2.379.827,00 eura od čega EU sufinanciranje iznosi 1.784.870,00 eura odnosno 75%.

Predviđeni budžet za Grad Zadar iznosi 79.298,00 eura od čega EU sufinanciranje iznosi 59.474,00 eura. Projekt se financira iz programa CIP Intelligent Energy - Europe (CIP IEE).

Koji je glavni cilj Projekta?

Cilj Projekta je ušteda energije u kućanstvima s djecom promjenom njihovog ponašanja na način da učinkovitije koriste svoje sustave grijanja i hlađenja kao i poticanje da koriste one energetski učinkovitije.

Kada je Projekt započeo i koliko će trajati?

Projekt je započeo 1. listopada 2014. godine, a trajat će do 30. rujna 2017. godine, odnosno 36 mjeseci.

Koliko partnera sudjeluje u Projektu?

Konzorcij Projekta sastoji se od 19 partnera iz 5 europskih zemalja (Italija, Španjolska, Hrvatska, Bugarska i Cipar), a koordinator Projekta je Znanstveni park AREA iz Trsta.

Koje su ciljne skupine?

Ciljne skupine Projekta su obitelji s djecom.

Koje projektne aktivnosti je do sada Grad Zadar proveo?

Kako je Projekt pri samom završetku, Grad Zadar je uspješno proveo gotovo sve projektne aktivnosti, pa je tako u okviru Projekta otvoren FIESTA energetski info pult Grada Zadra gdje građani mogu dobiti informacije o mogućnostima energetskih ušteda, sufinanciranja i sve druge potrebne informacije, provedena su energetska savjetovanja za 160 obiteljskih kućanstava,

44

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

2 izvlačenja FIESTA nagradne igre putem koje su građani mogli osvojiti vrlo vrijedne nagrade, zatim 16 radionica za djecu u osnovnim školama, 2 radionice za građane i 1 radionica za instalatere i trgovce energetski učinkovitih sustava, kućanskih uređaja i izolacijskih materijala, osnovana je FIESTA Lokalna potrošačka grupa Zadar putem koje građani mogu kupiti energetski učinkovite sustave, kućanske uređaje, izolacijske materijale i usluge za poticanje mjera energetske učinkovitosti pod povoljnijim uvjetima.

Također u okviru projekta održane su brojne promotivne i edukativne aktivnosti, informiranje sudionika, građana i jedinica lokalne samouprave o Projektu te su izrađeni pripadajući materijali. Projekt je predstavljen na 2 nacionalna događanja te na Europskom tjednu održive energije. FIESTA model preuzeo je kao primjer dobre prakse i Grad Mostar koji je otvorio FIESTA energetski info pult, a očekujemo uključivanje i ostalih jedinica lokalne samouprave.

Na koji način građani mogu ostvariti popuste putem FIESTA Lokalne potrošačke grupe Zadar?

Građani mogu ostvariti popuste na energetski učinkovite sustave, uređaje, izolacijske materijale i usluge putem FIESTA kupona u sljedećim tvrtkama koje čine Lokalnu potrošačku grupu Zadar: AMRITA d.o.o., POLO – COMMERCE d.o.o., ARIJA NOVA d.o.o., GORENJE STUDIO ZADAR - T.O. NIT i Babić d.o.o., a svoje FIESTA kupone za popuste mogu preuzeti na: - Internet stranici Grada Zadra: http://www.grad-zadar.hr/fiesta-996 - Facebook stranici ‘’FIESTA projekt – Zadar’’ - FIESTA energetskom info pultu Grada Zadra, Brne Krnarutića 13, 23 000 Zadar Koji su rezultati Projekta ostvareni za Grad Zadar?

Provedbom FIESTA energetskih savjetovanja ostvareni su sljedeći rezultati za Grad Zadar: • Ušteda električne energije ostvarena promjenom ponašanja: 4.996 kWh • Ušteda goriva ostvarena promjenom ponašanja: 989 kWh • Ušteda električne energije ostvarena

manjim investicijama: 17.434 kWh • Ušteda električne energije ostvarena većim investicijama: 10.996 kWh • Smanjenje emisije CO2: 1.504 kg • Investiranje u uštedu energije (manje investicije): 7.877 eura • Investiranje u uštedu energije (veće investicije): 35.220 eura Navedeni rezultati izračunati su temeljem praćenja potrošnje energije za 40 kućanstava prije i nakon provedenog energetskog savjetovanja.

Provedbom svih projektnih aktivnosti očekuju se sljedeći rezultati za Grad Zadar: • Ušteda energije: 279 MWh/god (početna) • Kumulativna ulaganja u visoko energetski učinkoviti sustav grijanja i hlađenja: 40.000,00 eura • Potaknuta proizvodnja obnovljivih izvora energije: 116 MWh/god • Smanjenje emisije stakleničkih plinova: 87 t CO2 Više o projektu FIESTA može se doznati na: • Internet stranici Grada Zadra: http://www.grad-zadar.hr/fiesta-917 • Internet stranici projekta FIESTA: http://www.fiesta-audit.eu/hr/ • Facebook stranici “FIESTA projekt – Zadar”

Isključiva odgovornost za sadržaj ovog članka je na autorima. Sadržaj članka ne mora nužno odražavati mišljenje Europske unije. Agencija EASME niti Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakav oblik iskorištavanja ovdje sadržanih informacija.

Ključni element

Plan izvođenja radova!

B

Autor: Abeceda Zaštite d.o.o.

riga za zdravlje i sigurnost osoba te briga za okoliš smatraju se sastavnim i osnovnim elementom odgovornog upravljanja i zahtijevaju aktivno razmatranje pitanja vezanih uz zaštitu zdravlja, sigurnost i zaštitu okoliša u poslovanju i svim aktivnostima na gradilištu.

Poslodavac koji obavlja građevinske radove obavezan je prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati obavljanje radova u skladu s posebnim propisima i pravilima zaštite na radu.

Privremena radilišta na kojima se planiraju izvoditi građevinski radovi i prije samog početka izvođenja radova predstavljaju određene izvore opasnosti i štetnosti, kako zbog rada na otvorenom prostoru, tako i zbog naravi posla koja zahtijeva povećanu koncentraciju sredstava za prijevoz i prenošenje tereta, smještaja radnih strojeva i drugo, stoga je potrebno prethodno urediti radilište tako da navedene okolnosti ne ugrožavaju sigurnost radnika u skladu s Planom izvođenja radova.

radova i odrediti rok dovršetka radova.

Planom uređenja privremenog gradilišta i zajedničkog privremenog gradilišta treba osigurati primjenu pravila zaštite na radu od izvođenja pripremnih radova do predaje gotovog objekta investitoru kod izvođenja građevinskih ili montažnih radova.

Budući da poslovi građenja predstavljaju poslove s visokim rizicima, obveza je investitora, vlasnika građevine, koncesionara ili druge osobe za koju se izrađuje glavni projekt, imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.

Koordinatora za zaštitu na radu može se smatrati „nadzornim inženjerom za sigurnost“ na privremenom gradilištu.

Koordinator za zaštitu na radu obvezan je tijekom građenja naročito: ‐‐ koordinirati primjenu općih načela zaštite na radu kod donošenja odluka o rokovima i bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada koje se izvode istodobno ili u slijedu. ‐‐ koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju opća načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova. ‐‐ izraditi ili dati izraditi potrebna usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu.

Prema nepotpunom popisu u Dodatku i Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, N.N., br.

51/08., čl. 103. Zakona o zaštiti na radu71/14., privremena ili pokretna gradilišta označavaju svako gradilište na kojemu se izvode građevinski, odnosno montažni radovi, a to su: ‐‐ iskopavanja ‐‐ zemljani radovi ‐‐ građenje ‐‐ sastavljanje i rastavljanje montažnih dijelova ‐‐ preinaka ili opremanje ‐‐ izmjene ‐‐ obnova ‐‐ popravci ‐‐ uklanjanje s rastavljanjem – demontaža ‐‐ rušenje ‐‐ tekuće održavanje ‐‐ povremeno i periodično održavanje – bojanje i čišćenje ‐‐ odvodnja.

Investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova. Plan izvođenja radova potrebno je izraditi sukladno provedbenim propisima, tj. sadržaj plana izvođenja radova propisan je i mora se poštivati prilikom samog pisanja plana. Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika mora biti unesena u plan izvođenja radova.

Plan izvođenje radova sastavni je dio projektne dokumentacije određene posebnim propisima. Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana dužan je izraditi svoj plan izvođenja

ZAGREB | RIJEKA | SPLIT | OSIJEK | ZADAR | KOPRIVNICA | SISAK

Abeceda Zaštite d.o.o.

Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka Križna cesta 18, 10000 Zagreb Tel: 01 5803 711 | Fax: 01 5803 725 e-mail: zastita@zastita.eu web: www.zastita.eu

Jesen 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

45

https://www.facebook.com/ZadarAirport

https://twitter.com/ZadarAirport

www.zadar-airport.hr

091 4750 926 Katarine Zrinske 1b, 23000 Zadar info@pitura.hr www.pitura.hr

.

Put groblja 1, Biograd n/m, tel: +385 23 638 211

MRAMOR GRANIT KAMEN

stepenice | zidne obloge | radne ploče za kuhinje | nadgrobni spomenici prozorske klupice | uređenje uredskih prostora | tuš kabine | kolone za ograde

46

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Jesen 2017.

LEPAR STUDIO j.d.o.o.

PROJEKTNI URED

Architecture & Landscape Architecture

PROIZVODNJA, TRANSPORT I UGRADNJA SVIH VRSTA BETONA

Velebitska 8, 23000 Zadar Tel:+385 23 501 111 Mob: +385 95 518 1523 info@leparstudio.hr www.leparstudio.hr

...kreativna umjetnost projektiranja

BukovaÄ?ka 25, 23210 Biograd n/M Telefon: 023/386-010 Fax: 023/386-011 info@cirjak.hr www.cirjak.hr

Prodaja stanova: +385 91 30 50 747 stanovi@cirjak.hr