Gzd magazin - zima 2017-2018 by GradimoZadar.hr

gradimozadar.hr

g zd

ZA VAS PIŠU: MOJ BALKON, VLADIMIR MACAN, FILIP BABIĆ, TANJA HERR, NIKŠA BILIĆ, BILJANA PAŽIN

SPECIJALIZIRANI MAGAZIN ZA GRADNJU, ARHITEKTURU, UREĐENJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST Broj 12

ZIMA 2017./2018.

BESPLATAN PRIMJERAK

KAKO PRAVILNO OBNOVITI FASADU NA ZGRADAMA? DANAŠNJE GRIJANJE DRUGA JE PRIČA RAZGOVOR O ARHITEKTURI I URBANIZMU

386006 9 771849

ISSN 1849-3866

godine s vama!

SUSTAVI GRIJANJA

NAJAVE

DIZAJN

KOLUMNE

NOVITETI ODVODNJA

UREĐENJE

A S VA

d.o.o.

Ivano Bazeni

Obratite nam se s povjerenjem kako bismo već sutra izgradili Vaš bazen iz snova!

Vaš najbolji izbor! Desetogodišnje iskustvo u realizaciji projekata bazena na privatnim objektima, hotelima i kampovima uz visoki standard izrade, izdvajaju tvrtku Ivano bazeni kao najboljeg partnera u izvedbi željenog projekta. Na jednom mjestu zatražite kompletnu uslugu: od planiranja, izgradnje, opremanja do održavanja i servisiranja bazena. Potražite betonske bazene s keramičkom i folijskom završnom oblogom, poliesterske bazene, ali i inovativna bazenska rješenja uz velik izbor dodatne opreme! Rezultat - jedinstveni bazeni vrhunske kvalitete!

IVANO BAZENI D.O.O. | Crno 5, Crno, 23000 Zadar | Mob.:+385 98 947 7340 | Mob.:+385 99 235 05 55 info@ivanobazeni.hr | www.ivanobazeni.hr www.ivanobazeni.hr

VELUX sustavi za odimljavanje na ravnom krovu

VELUX CSP sustavi za odimljavanje na ravnom krovu dim. 120 x 120 cm

STUDIO UP, Hotel Amarin, Rovinj

VELUX Hrvatska d.o.o., A.V. Holjevca 40, 10010 Zagreb, bespl. tel. 0800 600 400 www.velux.hr, velux-hr@velux.com 11.12.2017. ® 2017 VELUX GROUP © VELUX IME I LOGO SU ZAŠTIĆENE ROBNE MARKE

gradimozadar.hr

g zd

Besplatan primjerak gzd magazina preuzmite na kiosku Borelli 4 (između 4 kantuna i Zgrade suda)

Riječ urednika Poštovani čitatelji,

Impressum:

zaključujemo ovu 2017. godinu ukupno dvanaestim izdanjem gzd magazina, koji za vas izlazi već gotovo četiri godine.

GLAVNI UREDNIK Tomislav Jurin, dipl. ing. građ. +385 98 1611 115 UREDNIK Nenad Vertovšek, doc. dr. sc.

S terena saznajemo kako potražnja za građevinskim materijalima u 2017. raste, a s njima paralelno raste i potražnja za radovima, dok se kao rezultat nedostatka radne snage javlja problem predugog čekanja investitora na ispunjavanje ponuda. Na našem se području tako odaziv svodi na eventualno jedan odgovor od pet zahtjeva za ponudu.

MARKETING Andrijana Jurin, dipl. oec. +385 98 565 572 SAVJETNIK UREDNIŠTVA Vladimir Macan, dipl. ing. građ. FOTOGRAFIJE I GRAFIČKA OBRADA Tomislav Jurin STRUČNI SURADNICI Pavle Marušić Vladimir Macan Vjekoslav Pavlaković Željka Kolak, krajobrazna arhitektica Hrvatski savjet za zelenu gradnju Dalibor Lukenda Filip Babić, ovlašteni serviser Valentina Ilić, mag. phil. croat. Biljana Pažin, diz. int. Nera Nejašmić Kozina, mag. ing. arch. mag. art. Duje Šegvić, dipl. ing. arh. Svjetlana Grgić, dipl. ing. arh. Nikša Bilić, dipl. ing. arh. Bojan Milovanović, doc. dr. sc. NASLOVNA FOTOGRAFIJA OFIS winter cabin Kanin Janez Martinčić DOBROVOLJNA POMOĆ PRI LEKTORIRANJU Valentina Ilić, mag. phil. croat. DIREKTOR Jadran Jurin IZDAVAČ T&S d.o.o. Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar ADRESA REDAKCIJE gradimozadar.hr Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel. +385 23 321 383 Fax. +385 23 321 383 info@gradimozadar.hr www.gradimozadar.hr ŽIRO RAČUN HR2524020061100040300 NAKLADA 3.000 primjeraka

Kao portal i magazin već nekoliko godina pratimo projekt Croskills koji bi u skoroj budućnosti trebao pomoći rješavanju ovog problema tako što će na tržište pustiti novu radnu snagu, koja će posjedovati certifikat kao potvrdu njihova znanja. Istovremeno, Europa već sada određuje kako od 1.1.2018. sve javne građevine moramo projektirati po nZEB principu, što znači da će građevine u budućnosti zakonski morati značajno smanjiti emisije CO2, te biti i energetski učinkovitije. Kako bismo bili u toku s tržišnim potrebama, u magazinu donosimo sadržaj koji se nadovezuje na temu energetske učinkovitosti, kako napisima stručne javnosti poput docenta Bojana Milovanovića, izjavama osoba iz ministarstva, poput Ines Androić Brajčić ili stručnog pristupa temi energetske obnove, Nikše Bilića. Za učinkovitost projekata predlažemo vam također materijale; od sustava grijanja, odvodnje i izolacijskih materijala, do energetski učinkovitih vrata i prozora. Pritom pratimo i umjetnost stvaralaštva kroz razgovore sa zanimljivim imenima s polja arhitekture, konstrukcija i strojarstva. Kao završni finiš tu je dizajn, kako onaj vanjskog prozora, s prijedlozima za uređenje krajobraza, bazena i obloga, tako i unutarnji s izborom dizajnerskih vrata i namještaja, uz informacije o građevinskim tvrtkama! Za kraj, svoj stručnoj javnosti u 2018. mogu samo poželjeti puno izazovnih projekata, educiranih klijenata i radnika, te vrhunski opremljenih prostora. Dok vama poštovani investitori i političari mogu poželjeti uspjeh u realizacijama tekućih i budućih projekata! Redakcija gzd-a svim čitateljima želi blagoslovljen Božić i uspješnu 2018. godinu! Čitajte nas i pišite nam!

TISAK Tiskara Zelina d.d. K. Krizmanić 1, 10380 Sv. I. Zelina www.tiskara-zelina.hr Design by VESTIBUL Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača.

Kontakti oglašivača, proizvođača i distibutera, njihove adrese te cijene pojedinih artikala važeće su u trenutku odlaska u tisak te za njihovu točnost u trenutku korištenja ne odgovaramo. Sve informacije u ovom broju gradimozadar.hr magazina dane su u dobroj vjeri kao pomoć i informacija čitateljima. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama sugovornika. Redakcija ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa. ISSN 1849-3866

TOMISLAV JURIN, UREDNIK

Redovito pratite gzd magazin, te smatrate kako i vaš projekt zaslužuje našu i pozornost naših čitatelja? Svakako nam se javite s vašim prijedlozima, a uredništvo magazina će ih razmotriti, te odabrane teme uvrstiti u neko od idućih izdanja.

OVAKO ĆETE STUPITI U KONTAKT S NAMA Ukoliko se želite oglasiti u gradimozadar.hr magazinu, molimo da nas kontaktirate na telefon ili e-mail +385 98 565 572 | andrijana@gradimozadar.hr

PRATITE GRADIMOZADAR.HR EKIPU... ... na Facebooku, Twitteru, YouTubeu i Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i drugo...

Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina, molimo da nam pošaljete svoje podatke na: magazin@gradimozadar.hr Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina na adresu molimo da nam pošaljete svoje podatke na: Petra Kasandrića 1/A, 23000 Zadar, Hrvatska

9 771849

386006

Predhodna izdanja magazina možete prelistati online putem naše web stranice www.gradimozadar.hr/magazin

SADRŽAJ Zima 2017./2018.

Kolumne & Razgovori

Intervju Špela Videčnik

Intervju Branislav Škoro

Razgovor s dobitnicima nagrade ARTUR 2017

Razgovor Krešimir Damjanović

Vladimir Macan Je li skromnost slabost?

Razgovor o arhitekturi i urbanizmu Hrvoje Njirić

Referenca SAINT-GOBAIN RIGIPS

Intervju Božidar Longin, župan Zadarske županije

36 31

Uređenje & Opremanje

ACO građevinski elementi d.o.o. Očuvanje i upravljanje oborinskim vodama

Hörmann EUROPA promocija Promotivne cijene garažnih i ulaznih vrata

Fibran - Energetska učinkovitost na djelu Primjer dječjeg vrtića Klošar Ivanić

Timski rad Garancija boljeg projekta

K-design Unutarnja vrata i dizajn interijera

gzd specijal INFO Ambienta, ARTUR i REXPO

Filip Babić Današnje grijanje druga je priča

Zelena zona

YTONG POROBETON D.O.O. Mineralna izolacijska ploča MULTIPOR

Moj balkon Ukrašeni balkoni i toplina doma!

Razgovor s povodom Carlo Battisti

CROSKILLS Uz realizaciju projekta Fit-to-nZeB

Suvremeni trendovi Zeleni vertikalni zidovi

Nikša Bilić Kako pravilno obnoviti fasadu na zgradama?

ROCKWOOL Uštede i udobnost stanovanja

Razgovor Ines Androić Brajčić

EKO D.O.O. Radovi počinju sljedeće godine

Ljetna škola Izdvajamo nekoliko najzanimljivijih projekata

22 14

KOLUMNE & Razgovori

S uglednom slovenskom arhitekticom ukratko: Špela Videčnik, dipl. ing. arh.

Inspiracija dolazi od prirode, ima i intuicije! Autor: gzd Foto: Tomaž Gregorić, Janez Martinčić

Na Danima Orisa, koji su se održavali 14. i 15. listopadu u Zagrebu, redakcija gzd magazina iskoristila je priliku za razgovor sa Špelom Videčnik, jednom od gostujućih predavača. Tko Vam je uzor u arhitekturi? ‐‐ Jože Plečnik, kao predstavnik slovenske arhitekture koji je na svojstven način ostavio svoj identitet u arhitekturi. Zaha Hadid kao žena u arhitekturi. ‐‐ Rem Koolhaas kao suvremeni arhitekt koji ima na mene najviše utjecaja podjednako u arhitekturi teorije i arhitekturi vizije kao vizionar. Koliko ste i koje sve nagrade osvojili kao ured? ‐‐ Toga je zaista mnogo, ipak bih istaknula Nominacije za Mies van der Rohe prize, http://www.european-grandprix.com/ kojeg nam je predao Jean Nouvel i Young architects of the year 2001. u Londonu. Koliko već postoji Vaš ured? ‐‐ Rok Oman i ja već smo se kao studenti sreli i počeli surađivati na fakultetu da bi se onda posljednjih godina fakulteta, to su bile godine 1997. i 1998., prijavili na više natječaja. Pobijedili smo na tri važna natječaja, te ujedno počeli ozbiljno surađivati, a kao Ofis smo započeli raditi 1998. godine. Koja je bila Vaša vizija arhitekture od samog početka? ‐‐ Vizija je da svaka narudžba, svaki kontekst, svaka situacija, ima svoj vlastiti identitet. Unutar ograničenja koji imaju ili zbog narudžbe ili ekonomskih ili drugih faktora nastojimo naći jezik arhitekture, specifičan samo za tu arhitekturu. Vizija je napraviti nešto drugo i novo, možda baš nešto što još nitko drugi nije napravio… Rekli ste kako birate one projekte kojima možete izraziti nešto novo. Zanima me kako pronalazite takve projekte, odnosno investitore?

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

Špela Videčnik

Rok Oman

‐‐ I mi se pitamo kako naći takve investitore, jer nije baš lako. No, nekako, investitori nalaze i nas ili mi pronalazimo projekte poput malih sheltera, koje radimo sasvim bez investitora, tako da možemo raditi ono što nas zadovoljava. Znači, radite i arhitekturu po vlastitoj želji, a potom nalazite investitore. Otkud takav entuzijazam? ‐‐ Upravo se u tome nalazi neki adrenalin koji nas gura da još radimo arhitekturu. Tražiti ono što je drugačije, što nas interesira i pravi nas znatiželjnima. U Hrvatskoj je čest slučaj da se ne realiziraju projekti dobiveni javnim natječajem. Zanima me kakva je situacija kod Vas i jesu li se svi Vaši projekti ujedno i realizirali? ‐‐ Naši projekti dobiveni natječajem bili su uglavnom realizirani, doduše s malo ograničenja, ali baš onakvi kakvi su bili na natječaju i pobjedili. Nisu se puno promijenili radi nekakvih zahtjeva investitora. U Sloveniji se također često događa da neki javni natječaji nakon što pobijede, ne budu realizirani. Mi smo imali sreću da, kad smo dobili neki natječaj, u 75 posto slučajeva to smo i izgradili. Koji je omjer tih natječaja u Vašem uredu? ‐‐ Jedna je trećina javnih natječaja, druga su pozivni, ostalo se dogodilo nekako drugačije. Putem javnih natječaja pobijedili smo za projekt Muzeja Grada Ljubljana, Stadiona Ljudski vrt u Mariboru i tri višestambena objekta Koseški bajer. Koliko ste već takvih javnih projekata napravili? ‐‐ Zapravo, zadnjih godina najviše radimo baš pozivne natječaje. Tada znaš da se klijentu sviđa kako razmišljaš i što radiš, pa zbog toga dolazi do poziva. Također imaš malo više šanse uspjeti na natječaju… Šaljete li njima portfolio, pa Vas odaberu ili…? ‐‐ Zavisi prema slučaju, recimo, kod natječaja za Pariz gdje smo radili Housung, dobili smo njihov mail s pozivom za pristup natječaju, potom im šaljemo portfolio pa nas oni prema tome

izaberu. Nekad i mi pratimo tendere na koje se javljamo s portfoliom. ‐‐ To traži jako puno angažmana, pošalješ deset puta portfolio, a samo jednom dobiješ natječaj. Važno je znati tko je naručitelj, te zašto je pozvao određenog arhitekta. Tako arhitekt može i pretpostaviti što bi se sviđalo naručitelju što nije slučaj kod anonimnih projekata, gdje je teško i žiriju odabrati rad, a arhitektu je potrebno puno ulaganja, energije, novca. Na kraju nikad ne znaš razmišljaš li uopće u smjeru u kojem će se i ideja svidjeti žiriju. Zar se ne bi trebalo voditi za onim u što vjerujete da je dobra arhitektura? ‐‐ Slažem se, svi mi arhitekti imamo u sebi taj osjećaj da znamo što je dobro za kontekst projekta, to je jednostavno dio našeg posla. Istakli ste i kako na jednak način pristupate uređenju interijera kao i javnim natječajima. Možete li za naše čitatelje malo detaljnije opisati Vaš osobni pristup projektiranju? ‐‐ Uvijek se najprije sagleda čitav kontest. Je li u njemu interijer, zgrada na nekom terenu, kakva je situacija, kakva su ograničenja situacije, te od toga dobivamo inpute. S druge je strane, onda budget, pa tek onda sve sklopimo skupa. Radimo tlocrte u 2D ili 3D sketch up programima, aksonometrije, a nekad kombiniramo i s fizičkim 3D modelima. ‐‐ To je onda kombinacija forme terena, programa, funkcionalnosti i povezanosti sklopova kako bi napravili nekakav prostorni odnos. To je onda to… Smatrate li se pritom i dobro organiziranim? ‐‐ Ne bih kazala da smo pametni u smislu procesa, kratkog i jasnog, nego su stvari možda više intuitivne. Ponekad gubimo mnogo vremena kad želimo zaista napraviti bolje. U tom smislu nismo baš ekonomični, ali zato ono što proizlazi nama se sviđa. Nekad rješenje upravo dođe “iz prve”, ali nekad ne dođe.

U projektima dosta pratite prirodu, što Vas u njoj najviše inspirira? ‐‐ Moj partner i ja imamo kućice u prirodi u alpskom svijetu, mnogo vremena provodimo tamo od toga i dolazi inspiracija… Jesu li Vaši projekti u Alpama zapravo odmor u poslu? Kako, primjerice, ispitujete sigurnost građevina u planinama? ‐‐ Ti su projekti nastali u vrijeme najveće krize te smo imali puno manje posla nego obično. Puno smo vremena provodili radeći obične projekte, te smo razmišljali što bi napravili onako za sebe. Tako smo počeli s time i tu su nam stizale donacije materijala - ROCKWOOL iz Hrvatske, Guardian staklo, Rieder fasadne obloge… Radimo s različitim inženjerima za statiku i nadamo se kako je sve korektno izračunato. I nama i njima je izazov napraviti ono što i nije baš jednostavno. Uvijek volite izaći iz komfora uobičajenih projekata i uvijek tražite nešto novo, kako se ipak mirite s onim projektima koji to baš ne iziskuju? ‐‐ Sada, nakon 15 godina rada kad smo u poziciji birati, ne radimo baš sa svim investitorima, poglavito onima kojima su samo važne kvadrature, a nije im važan kasniji utjecaj na susjede i okolinu. Već na početku razrade koncepta gledamo hoćemo li se naći u takvim okolnostima ili ne. Nemamo otvorena vrata baš za svakoga. Kako vidite svoju ulogu u zajednici i na koji način osim arhitekturom djelujete u njoj? ‐‐ U posljednjih šest godina aktivni smo u akademskom svijetu. Vodili smo i neke workshopove u Parizu, oboje već treću godinu predajemo na Harvardu. U tom smislu kad predaješ studentima zaista ono što misliš da znaš. Tamo vodimo jedan glavni projekt gdje studenti izrade projekt semestra. Na Harvardu nije bitno imaš li doktorat, već kakve su ti ukupne reference. Svake godine slijedi novi poziv, te se gleda i kako te kao profesora ocjenjuju studenti, o čemu ovisi daljnji angažman.

ALPINE SHELTER Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

SURADNJA SVIH STRUKA IZUZETNO JE VAŽNA! Branislav Škoro, dipl. ing. građ., dobitnik je nagrade KOLOS za projekt nosive konstrukcije zgrade Muzičke akademije u Zagrebu, koja mu je 2017. dodijeljena na Danima ovlaštenih inženjera građevinarstva u Opatiji. Razgovarao: gzd

Što za Vas znači nagrada KOLOS? Koliko je uspjeh projekta Muzičke akademije bio rezultat timskog rada u projektiranju, izvođenju, nadzoru? Nagrada Kolos je priznanje za izniman doprinos struci, a posebno je važno jer ga dodjeljuje sama struka. Ovako složen projekt teško je realizirati bez dobre suradnje svih sudionika. Za dobar projekt nužna je suradnja svih potrebnih struka kako bi se kasnije kod izvođenja mogući problemi sveli na najmanju moguću mjeru. Obzirom da smo imali ugovoren i projektantski nadzor, bili smo u mogućnosti na vrijeme uočiti probleme i promptno ih rješavati. Suradnja s nadzornim inženjerima iz tvrtke Interkonzalting bila je izuzetno dobra, kao i s inženjerima gradilišta iz tvrtke Nexe-gradnja. Rekli ste kako je ovo bio za Vas najzahtjevniji projekt u karijeri. Koje su pojedinosti iz projekta predstavljale najveći izazov? Realizacija projekta jako je dugo trajala, od idejnog projekta do tehničkog pregleda prošlo je skoro deset godina. S obzirom na namjenu zgrade, projektom je predviđena rekonstrukcija postojeće Fabrisove zgrade i interpolacija novog volumena. Projekt je uključio rekonstrukciju i izvedbu nove zgrade površine oko 11000 m2 na relativno malom prostoru. Građevna jama je dubine oko 11 metara prema razini okolnog terena između tri postojeća objekta. Nova zgrada sadrži tri podruma, instalacijske etaže, prizemlje, sedam katova i strojarnicu. U prizemlju je dvorana dimenzija 16,5 x 23 metra, dok su na drugom katu dvije manje dvorane. Visokostjeni nosači su na rasponu od 17 metara koji preuzimaju vertikalna opterećenja gornjih etaža. Projekt sadrži proširenje građevine u razini instalacijske etaže nasjedanjem na dijafragmu. Navedite nam još neke posebnosti u projektiranju nosivosti konstrukcije objekta Akademije? Koja je funkcija metalne ovojnice zgrade? U prizemlju se nalazi koncertna dvorana, a na drugom katu dvije manje dvorane. Na prvom katu je biblioteka s čitaonicom. Radi uvjeta dobre zvučne izolacije, sva stepeništa su elastično oslonjena na nosivu konstrukciju. Također, sve su prostorije za vježbu

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

posebno izolirane zidovima opeke na elastičnim osloncima odvojenim od glavne nosive konstrukcije. Metalna ovojnica koja se nalazi iznad postojeće zgrade Fabrisa ima ulogu sakrivanja interpolirane građevine u pozadini, višoj prema postojećoj.

I Zadar treba razvojnih projekata! Opišite nam Vašu suradnju s arhitektom i koliko je upućenost arhitekta važna za uspjeh projekta ovakve vrste? Suradnja s arhitektom Milanom Šosteričem bila je iznimno dobra. Radi se o vrhunskom arhitektu, koji osim svoje struke izuzetno poznaje i mogućnosti drugih struka. Ovaj projekt je pokazao koliko je suradnja svih struka važna za postizanje traženih rezultata, ali i potrebu posjedovanja viših razina stručnosti i iskustava. Vaš se projekt vrlo uspješno realizirao, a kako gledate na projekte u manjim gradovima Hrvatske koji se projektiraju, animiraju i svečano otvaraju u posebnim (političkim) uvjetima kao primjerice kazališta, objekti zdravstva i školstva koji se u pravilu grade nekoliko mandata, a ponekad i 30 godina? Jesu li to nove građevine ako se više puta otvaraju, nadograđuju, obnavljaju? Na našem projektu politika nije imala prilike otvarati gradilište više puta, možda jer je bilo više izvora financiranja i građevina se mogla pustiti u uporabu tek kao cjelovita. U konkretnom slučaju prevladavao je ipak interes glazbe. Vezano za nastavak pitanja, odgovornost je na svima nama, sami smo izabrali svoje predstavnike u politici. S Vašeg aspekta, recite nam nešto o velikim inženjerskim građevinama u Zadru i okolici? Kako gledate na “masovna” urušavanja inženjerskih objekata na zadarskom području, počev od manjih mostova, cestovnih i drugih prometnica do velikih stambenih sklopova? Nažalost, nisam dovoljno upoznat s planiranim projektima u Zadru i okolici. Pretpostavljam kako u samom Zadru imate dovoljno kvalitetnih projektanata svih struka i da ste ih u mogućnosti realizirati. Nadam se da će u narednim godinama biti dosta razvojih projekata u Zadru i okolici, pa i u cijeloj Hrvatskoj jer su prijeko potrebni radi razvoja samog kraja gdje se realiziraju i radi revitalizacije ove gospodarske grane koja kao motor vuče mnoge druge za sobom. Razvoj treba prepustiti gospodarstvu, za investiture stvoriti uvjete za sigurna ulaganja. Što se tiče urušavanja, mislim da je ovo što se desilo u zadarskom području ipak rezultat više sile. Slična bi se situacija desila i kod

nekog jačeg potresa. Konkretno, za stambenu zgradu, koja je dobila oštećenja radi uzgona, nije se moglo pretpostaviti njegovo djelovanje u uvjetima gdje uopće nema podzemne vode.

Za nedostatak radnika – dugoročna rješenja! Na hrvatskom tržištu sve je manje svih struktura građevisnkih djelatnika, kako gledate na tu pojavu i postoje li rješenja? Sektor graditeljstva je u proteklih 25 godina izgubio najviše radnika i sada, bez obzira na osjet oporavka, i dalje prijeti kriza propadanja ovog sektora, ponajprije radi nedostatka radne snage. Problem se može kratkoročno riješiti prekvalifikacijom radnika i uvozom radne snage, tome može pridonijeti i rasterećenje poslodavaca smanjenjem poreza kako bi tada i plaće za radnike mogle porasti. No, dugoročno se mora poraditi na motiviranju mladih da se opredijele za ta zanimanja. Građevinska zanimanja su neatraktivna za mlade, poglavito radi niske cijene rada. Dodatno, taj rad zahtijeva i fizičke predispozicije pa je odaziv za tradicionalne građevinske struke poput zidara, tesara, fasadera itd. izuzetno nizak. Po završetku školovanja trebalo bi poraditi na mjerama stimulacije kako mladi ne bi radi boljih zarada ili uvjeta rada posao tražili izvan Hrvatske. Pretpostavljam i kako mladi teško mogu zadovoljiti svoje interese i potrebe na ovako malom tržištu kao što je Hrvatska. Kako gledate na institut nadzornog inženjera koliko mora biti stručan, stalan i odgovoran? Nadzorni inženjer je posebno važna karika u procesu građenja, ali u puno slučajeva postaje i najslabija. Rezultat takvog stanja su niske cijene nadzora i sam odnos investitora prema svim sudionicima u gradnji. Glavni kriterij odabira nadzornog inženjera još je uvijek isključivo najniža cijena koja često ne pokriva stvarne troškove rada što u konačnici rezultira i niskom kvalitetom rada. Dok glavni kriterij za odabir nekog sudionika u građenju bude najniža cijena, tu nema sreće ni za koga.

Prema Zakonu o gradnji nije potreban Izvedbeni projekt (npr. armaturni nacrti). Možete li zamisliti u kakvu se tešku situaciju dovodi nadzorni inženjer? U kojoj se mjeri poštivaju revidenti, osobito u uvjetima koji se naknadno pojave na projektu? Institucija revidenta jako je značajna. U današnjim uvjetima, kada je sve usitnjeno, i ne postoji sustav prijenosa znanja, revident je osoba koja može dati savjet i usmjeriti projektanta. Projekti s kojma se susrećem u svojstvu revidenta različite su ispravnosti, neki odstupaju malo, a neki više prema razini ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. Iz iskustva mogu reći da projekti za koje je kontrola u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost obvezna imaju veću razinu sukladnosti sa uvjetima iz Zakona o gradnji i posebnih propisa, te je i računska točnost proračuna bolja od onih projekata za koje ta kontrola nije obvezna. Svaka izmjena na projektu nakon revizije, koja utječe na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, mora biti obuhvaćena izmjenom i dopunom projekta i novom revizijom. Investitori radi minimalne uštede često ne uključe revidenta u ovoj fazi što se može štetno odraziti na stabilnost građevine. Radovi koji su obilježili karijeru Branislav Škoro istakao je kako je u karijeri imao niz velikih projekata u Zagrebu, izdvojio je - Grand centar (Radnička cesta), SPO (Zagrebačka avenija-Zagrebačka cesta), stambeno-poslovnu zgradu (Banjavčićeva-Heinzelova), Muzej krapinskog neandertalca u Krapini, te West gate u Zaprešiću u suradnji s uredom Kastmannhuber iz Austrije. Revizije: Nova zgrada zagrebačke zračne luke, Zračna luka Dubrovnik, Poslovna zgrada Almerija – Zagreb, te Hotel Antunović – Zagreb

ZGRADA MUZIČKE AKADEMIJE Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Najbolji projekt Arhitekture i turizma

Veseli nas raznolikost projekata na kojima radimo! Na ARTUR konferenciji održanoj nedavno u Zagrebu dodijeljene su dvije nagrade u kategorijama idejni projekti u arhitekturi i turizmu i realizirani projekti u arhitekturi i turizmu kao i dva posebna priznanja u navedenim kategorijama. Nagrada ARTUR 2017. godine u kategoriji idejni projekti u arhitekturi i turizmu pripala je arhitektonskom uredu Skroz d.o.o. za projekt Kampa Punta nova, Povljana na otoku Pagu. Investitor projekta je Nova camping d.o.o. Razgovarali smo s Danielom Škaricom, dipl. ing. arh., jednom od četiri suvlasnika arhitektonskog ureda SKROZ. Autor: gzd

Na prvoj ARTUR konferenciji prije četiri godine upoznali smo se s vašim uredom SKROZ. Već smo tada saznali kako se bavite projektiranjem kampova. Možete nam ukratko reći odakle usmjerenje na kampove? ‐‐Moglo bi se reći kako se naš rad na kampovima dogodio kao svojevrstan splet sretnih okolnosti. Još 2011. započeli smo suradnju s tvrtkom Effectus iz Zadra koja se bavi camping menadžmentom. Za njih smo inicijalno izradili nekoliko manjih idejnih studija kampova, gdje smo se upoznali sa cijelom tematikom. Posebno nam je zanimljiv spoj urbanizma, krajobraza i arhitekture, karakterističan za ovu tipologiju. Nakon toga se suradnja nastavila i krenulo je nekoliko rekonstrukcija starih kampova iz 70-ih. Upiti za kampove počeli su dolaziti i s drugih strana, pa tako danas radimo i s nizom drugih investitora - hotelske kuće, lokalne zajednice, privatni investitori... Kampovi svakako predstavljaju bitan dio našeg područja djelovanja i interesa, no bavimo se svim sferama arhitektonskog projektiranja i upravo je raznolikost zadataka na kojima radimo ono što nas iznimno veseli. Na taj smo način u mogućnosti konstantno učiti kroz prihvaćanje novih izazova.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

Foto: FILIP RUŠČIĆ & SKROZ

Povod našem razgovoru je nagrada ARTUR koju ste osvojili za projekt kamp Punta nova u 2017. godini. Ovo je vaš prvi ARTUR, no imate li i drugih nagrada, i ako imate, koje su to? ‐‐Da, ovo nam je prvi ARTUR u kategoriji projekta, no nadamo se ne i zadnji (smijeh). I prije ove nagrade osvajali smo nagrade i priznanja na nizu javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja. Najveći broj priznanja dobili smo za projekt Gradske knjižnice u Labinu, koji smo radili u suradnji s kolegama Presečanom i Gamulinom. Za ovaj nam je projekt 2014. godine dodijeljena nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata “Bernardo Bernardi” za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja. Navedeni je projekt dobio i nagradu “Vladimir Nazor” koju dodijeljuje Ministarstvo kulture za najbolje umjetničko ostvarenje u Hrvatskoj 2013. godine na području arhitekture i urbanizma, tu je i “Icograda Excellence Award” iz područja dizajna te brojne međunarodne nominacije za nagrade - Mies Van der Rohe, Piranesi. Što se tiče nagrađenog kampa na Pagu, možete nam opisati koje su specifičnosti i posebnosti ovog projekta i u kojoj je fazi? ‐‐Posebnost ovog projekta je svakako njegova interesantna

lokacija jer je smješten na specifičnom pošumljenom dijelu otoka Paga koji je inače poznat po „mjesečevoj površini“, stoga je kamp Punta nova već i samim svojim smještajem automatski prepoznatljiv. Svakako je zanimljivo i mjerilo projekta, s obzirom da je smješten na oko 30 hektara rta Rastovac, gdje sam obuhvat budućeg kampa zauzima oko 220 tisuća četvornih metara, a osim smještajnih jedinica uključuje i 22 građevine različite namjene. Ovo je prvi projekt kampa velikog mjerila u Hrvatskoj koji nije rekonstrukcija postojećeg kampa nego se stvara u potpunosti nova turistička destinacija. Projekt također obuhvaća sve prisutnije “zelene tehnologije” unutar svog programa. Projekt je trenutno u fazi ishođenja građevinske dozvole. …također nas zanima koje sve struke iz vašeg ureda kao i suradnici sudjeluju u kreiranju kampova? ‐‐Uz arhitekte ovdje su najčešće standardni suradnici: projektant konstrukcija, projektanti električnih instalacija, projektanti vode i odvodnje, projektanti termotehničkih instalacija, te krajobrazni arhitekti. Nadalje, kod zahtjevnijih projekata uključuju se i projektanti bazenske tehnike, geomehanike, navodnjavanja, konzultanti s područja zaštite okoliša, stručnjaci za biološku obradu vode i podmorski ispust i slično. Ova nagrada je ujedno i potvrda značajnog rada i iskustva. Kao ured iza sebe imate već petnaestak referentnih kampova. Možete li nam pobliže reći koje su posebnosti projektiranja ove vrste? ‐‐Dosad smo radili na 15-ak različitih projekata kampova, od kojih su većina idejne studije i idejni projekti te su najčešće u pitanju bile rekonstrukcije starih kampova. Izvedena su zasad tri, i to različitog mjerila. Ono što je zanimljivo kod projektiranja kampova je to što su ovo prvenstveno “mali urbanizmi”. Rad na ovakvom tipu projekta uključuje planiranje i organizaciju vanjskih površina i terena, površina smještajnih jedinica, zona kretanja, rekreacije i slično, kao i projektiranje samih građevina unutar kampa koje služe kao popratni sadržaji bez kojih kamp ne bi mogao funkcionirati. Proces je zbog toga i vrlo kompleksan jer uključuje timove raznih projektanata. Posebno je zanimljivo što je vanjski prostor jednako važan - ako ne i važniji - od onog unutarnjeg. Naše će čitatelje zanimati i što je sve potrebno kako bi se dobio jedan kamp koji zadovoljava potrebe današnjeg sve zahtjevnijeg tržišta? ‐‐Današnji korisnici kampova daleko su zahtjevniji nego prije. Želja za odmorom u prirodi je i dalje naglašena, no unutar prirodnih datosti potrebno je stvoriti i određeni komfor za

Zadarski proizvođač priključnih energetskih ormara namjenjenih za opskrbu strujom i vodom u marinama i auto kampovima.

kvalitetan odmor prema zahtjevima suvremenog čovjeka. Ljudi koji nisu korisnici kampova najčešće ih percipiraju kao prostore bez dovoljno kvalitetnih sadržaja i komfora (u odnosu na npr. hotelski smještaj), što je danas daleko od istine, s obzirom na ogroman pomak po pitanju usluge i sadržaja koje suvremeni kampovi nude. Današnji kampovi više kategorije imaju Wi-Fi; kamping parcele su kvalitetno uređene hortikulturom s vodom i odvodnjom na većini smještajnih jedinica. Kampovi nude i smještaj u mobilnim kućicama s privatnim terasama, koje su u potpunosti opremljene svim sadržajima - nešto poput apartmana, samo u mini verziji. Od dodatnih sadržaja, tu su i usluge ugostiteljstva, prodajnih i obaveznih rekreacijskih sadržaja. Ukratko, s jedne se strane traži viša razina opremljenosti, ali s druge strane i više „divljine“, više netaknute prirode, manje „vojnički“ parceliranog prostora ... Primjerice “Glamping”, koji je neka vrsta „glamuroznog“ kampiranja, zapravo je manje invazivan za prirodno okruženje. Koliko je minimalno kvadrata/hektara zemljišta dovoljno za izgradnju kampa te kakve su mikro lokacije tržišno prihvatljive? ‐‐Postoje različite tipologije kampova. Ako govorimo o malim kampovima, oni podrazumijevaju maksimalno 70 smještajnih jedinica, odnosno oko 200 osoba. Zahtijevani minimum za izgradnju kampa je 10 do 20 osnovnih smještajnih jedinica, pri čemu su to najčešće kampovi smješteni unutar domaćinstava ili seoskog gospodarstva. Minimalna ukupna kvadratura kampa najčešće nije ničim propisana, ali ovisi o tipologiji kampa i najčešće veličini smještajne jedinice te zahtijevanim popratnim sadržajima. Ovakvi manji kampovi su uglavnom tematski definirani (dječji, sportski, agroturizmi i sl.). Što se tiče mikro lokacija, tržišno zasad još uvijek najbolje prolaze kampovi smješteni u blizini mora ili nekakve prepoznatljive turističke atrakcije. S kojim se problemima susrećete u projektiranju, a kasnije i izvedbi kampova? ‐‐Bez obzira radi li se o širenju postojećeg kampa ili gradnji novoga, najčešći problem kod projektiranja je rješavanje vlasničkih pitanja zemljišta. Zatim, problem predstavljaju i neusklađenost gruntovnice i katastra, pitanje koncesije plaža i slično. Ovakve su situacije jako česte, produžuju procedure ishođenja dozvola uvođenjem koraka ishođenja lokacijske dozvole i najčešće zahtijevaju dugotrajnu pripremu i istraživanje mogućnosti lokacije prije ulaženja u sam proces ishođenja bilo kakvih dozvola. Često se izrade projekti koji onda čekaju i po godinu, dvije razrješenje osnovnih vlasničkih pitanja, dobivanje suglasnosti i slično…

Marex-Elektrostroj d.o.o. Franje Krežme 6 HR-23000 ZADAR Tel. +385 23 341016 Fax. +385 23 340157 info@marex-elektrostroj.hr www.marex-elektrostroj.hr

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

MLADI DOLAZE: KREŠIMIR DAMJANOVIĆ, DOBITNIK SHINKENCHIKU NAGRADE ZA ARHITEKTE MLADE GENERACIJE Razgovarao: gzd Foto: Damil Kalogjera

je to i kolaž elemenata arhitekture i kolaž povijesnih referenci. Primjerice, križ može imati simboličku ulogu, ali i ulogu formiranja prostora. Kako je riječ o konceptualnom natječaju, poanta je na ideji, ne razradi svega do kraja. Brojevi iza godine označavaju broj migranata koji je prošao uz granicu. Što za Tebe znači osvojena nagrada “Shinkenchiku” i što je bilo ključno za osvajanje nagrade? Znači mi neizmjerno mnogo jer znam kako je prošlo 33 godine nakon pobjede Hrvata na tom natječaju i znam kako puno arhitekata koji su radili taj natječaj kasnije postaju poznati arhitekti ili su već bili poznati kao sudionici i žiratori u natječaju. Časopis A+U je među pet najvažnijih časopisa za arhitekturu u svijetu. Za nagradu su bile presudne godine čitanja knjiga i proučavanja arhitekture. Sam rad izradio sam vrlo brzo, u roku dva mjeseca, ali tomu je predhodilo puno čitanja knjiga iz arhitekture i umjetnosti što je sublimirano u ovom radu. Kako je iskustvo projektiranja kod arhitekta Nikole Bašića utjecalo na ovaj rezultat? On mi je prenio važnost toga koliko je vlastita kultura bitna. Nije konkretno njegovo potezanje linija utjecalo na način kojim ću ih ja potezati. Više mi je pomogao na filozofskoj razini, naglašavajuči lokalne vrijednosti arhitekture, što i mislim kako je neizmjerno važno. Danas je većina arhitekture potpuno mediokritetna, nije loša, ali nije ni dobra, jer nastaje nekritičkim kopiranjem fotografija iz cijelog svijeta. Dobar primjer je modernistička zgrada Alfreda Albinija na zadarskoj kalelargi uz HNK, koja ima istovremeno sva modernistička obilježja, ali i lokalna, kao npr. kosi krov, kupu kanalicu… Ova zgrada dokazuje kako se kroz suvremena sredstva mogu afirmirati autentične, lokalne osobine. Koliko se već godina baviš arhitekturom? Dobio si i Grb Grada Zadra, koliko Ti to priznanje znači? Upisao sam fakultet 2005. godine, završio 2013., nakon čega sam se zaposlio kod arhitekta Bašića. Priznanje mi znači također vrlo mnogo, jer je Grad Zadar prepoznao i cijeni moj rad i rezultate. Također mi je čast i s kim sam dobio to priznanje, primjerice Marko Mišulić, osnivač Rentlia, mlad i ambiciozan puduzetnik koji samo gleda naprijed, ili Nela Šarić, operna pjevačica. Koja je Tvoja poruka mladima, mladim arhitektima…? Kada otvoriš bilo koji arhitektonski portal, to je kao da si odsječen od događanja u svijetu. To su web site-ovi blagostanja i mira, ispada kako arhitektura uopće nije dio toga. Meni to iskreno smeta. Zašto mi arhitekti uopće ne koristimo vlastiti medij kako bi osvijestili akutne probleme u društvu? Tih problema je milijun… arhitekti kao i svi drugi često samo rade narudžbene projekte, ne preispitujući moralnu ili etičku pozadinu toga što rade. Poanta svake discipline, poglavito umjetničke, je širiti svoje granice i osvješćivati probleme društva. Prije sto godina ovaj rad ne bi uopće bio moguć jer ne bi imao smisla, a danas je to aktualna tema! Što nakon ove nagrade? Namjeravam još sigurno ostati u tvrtki gdje radim jer mi je dobro i projekti su mi zanimljivi, ali na neki način moram također iskoristiti i ovo što mi se dogodilo. Postoje dvije opcije - ili započeti studij ili nastaviti vlastitu praksu. Go Hasegawa je na Danima Orisa rekao kako se nada mojem skorom otvaranju ureda. Svjestan sam kako ovdje arhitekti uzimaju projekte samo kako bi im tvrtka opstala, a onda su nesretni i s projektima i svađanjem s investitorima. To se pretvara u kolotečinu iz koje se teško može izaći. Treba se postaviti tako da ti se “dogodi sloboda” u odabiru svog smjera, a ja želim raditi nekonvencionalne projekte koji će imati veze s arhitekturom kao disciplinom i pritom vidjeti nove potencijale arhitekture kroz svoje radove.

Moraš preispitivati moral i etiku onog što radiš!

a natječaju koji raspisuje kultni japanski arhitektonski časopis “A+U” dodjeljuje se nagrada inovativnim projektima na temelju prosudbe jednog žiratora,. Nakon sedam godina pauze, japanska je nagrada ponovno pokrenuta 2017., a Go Hasegawa, jedan od najzanimljivijih japanskih arhitekata mlađe generacije donio je odluku o pobjedničkom radu. Tema natječaja bila je “Kuća dimenzija”, a Krešimir Damjanović je svojim projektom “Kuća kolaž” najbolje odgovorio na zadanu temu baveći se propitivanjem dimenzija u odnosu prema različitim kulturama, vremenu i ljudima. Inače nagradnom natječaju Shinkenchiku, Krešimir je pristupio i prije sedam godina. Možeš li nam ukratko opisati svoj rad? Tema mojeg rada bila je “Kuća dimenzija”. Zadatak je bio kroz dimenzije arhitekture afirmirati kulturološke osobine određenih naroda ili življenja. Koristeći elemente arhitekture koji su već poznati u počecima arhitekture - greda, stup, opna, zid, vrt... htio sam izaći iz okvira shvaćanja arhitekture samo kao prostora za život. Svoj sam rad stavio na državnu granicu, koja predstavlja i sama taj opći pojam granice, a veže se na migrantsku krizu. Pitanje je i - zašto to radim, jer granica uvijek predstavlja sudar najmanje dvaju kultura, pa onda kroz elemente arhitekture odgovaram na potrebe tih dviju kultura tako što ih potičem na druženje kroz stvoreni “comunity space”. Na pojedinim mjestima može biti kuhinja, dnevni boravak, tuševi… kad se stupovi nalaze ispod grede, imaju i statičku ulogu da ju nose. Funkcija odgovara potrebama tih kultura kroz promjenu dimenzija. Sve te forme su reference na određene radove iz povijesti arhitekture. Kako, recimo, Tarantino snima filmove - svaka se scena iz nekog filma afirmira prema nekom režiseru iz povijesti filma, dok istovremeno možete gledati čitav film kao jedno odlično filmsko djelo. Moj se rad zove i “Kuća kolaž” jer

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

Vladimir Macan, kolumna

Reagiranja: Dokle će Dugi otok biti bez vode?

Je li skromnost slabost?

ovoriti, pisati ili komentirati općenito o infrastrukturi vrlo je široka tema, a poglavito o infrastrukturi najbrojnijeg iz skupine naših otoka. Vjerovali ili ne, danas, u 21. stoljeću, deset naselja na 113 četvorih kilometara površine Dugog otoka nema vodoopskrbni javni sustav kao što to imaju gotovo svi jadranski naseljeni otoci! Nažalost, moram priznati kako je vaš izvjestitelj ovaj problem iznosio na velikim stručnim skupovima još prije više desetaka godina, a od tada do danas su samo dva najbliža “gradska” otoka (Ugljan i Pašman) spojena na regionalni vodovod sjeverne Dalmacije. Kada će i hoće li nadležni ove probleme konačno početi rješavati, pitanje je svih pitanja. Navedenom treba pridodati i posebno značenje vodoopskrbe za razvitak turizma kao realne pomoćne grane za, općenito,

opstanak života na otocima. U kontekstu navedenog, kako tumačiti nedostatak primarnog infrastrukturnog sadržaja? Svakako ne u neangažiranju i zainteresiranosti žitelja ovog graničnog i značajnog otoka Zadarske županije. Svjedoci smo dnevnih upozorenja (demografi, lokalna zajednica i Otočni Sabor) o rapidnom padu broja stanovnika, poglavito mlađe populacije. Stoga i prozivam sve mjerodavne da konačno nešto konkretno poduzmu i uključe projekt navedenog i ostalih otoka u realizaciju uz korištenje fondova koji nam stoje na raspolaganju. Valja zapamtiti kako takvih prigoda neće biti u nedogled. Stanovništvo ovih otoka je pravo bogatstvo grada Zadra, Zadarske županije i Hrvatske koji su svojom skromnošću zaslužili mnogo više no što pokazuje bilo kakva statistika.

KAMEN BENKOVAC Karinska cesta 20

23 420 Benkovac Tel: +385 23 684-190 benkovac@kamen-benkovac.hr www.kamen-benkovac.hr

Kameni elementi

gazišta, čela, klupice, kape, ovratnici, šembrane, kameni oluci, rigoli, kocke, te kameni stolovi i klupice

Ben®

karakterističan po masivnosti, dugotrajnosti i mediteranskom ugođaju

Salič®

lomljena ploča benkovački pločasti kamen bez dodatnih obrada

Antico Salič®

je obrađeni Salič® koji ostavlja dojam istrošenosti i starine

Kamen Benkovac sa vama od 1995. godine, obratite nam se s povjerenjem. Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Razgovori o arhitekturi i urbanizmu: prof. Hrvoje Njirić, dipl. ing. arh.

Bezvremenost u arhitekturi je dizajn bez pomodnosti! Autor: gzd

Foto: DOMAGOJ BLAŽEVIĆ

Povod ovom razgovoru je i pobjeda na idejnom natječaju za zadarsku Gradsku tržnicu Zadar, što Vas je navelo prijaviti se na natječaj? ‐‐ To pitanje seže u moje studentske dane, u 1983. godinu kad smo dvoje mojih kolega i ja sudjelovali u natječaju za veliku gradsku sportsku dvoranu u Zadru i naš je rad kao mladenački bio zapažen, te kao takav bio veliki poticaj za nas. Moja relacija prema Zadru je teško objašnjiva, nemam rodbinu niti sam sentimentalno vezan za ovaj grad, već naprosto postoji poštovanje prema toj kulturi i svim mogućim civilizacijskim utjecajima koji su ovdje djelovali, te želja da se u jednom takvom kontekstu ispitaju mogućnosti suvremene arhitekture. To traje do današnjih dana... ‐‐ Ne radi se samo o Tržnici, već o dijalogu s baštinom u širem smislu riječi. To je jedan od razloga zašto smo pristup Konzumu s bedema i one supstandardne građevine koje se tamo nalaze uklonili i postavili novo stubište koje je pandan penjanju na bedem koje već postoji malo niže prema sjeveroistoku. Taj prostor vapi za rekonstrukcijom. Ujedno smo na novi način artikulirali crkvu Sv. Šime i tako dalje… Sve su to bile radnje kako bismo stvorili nove „rubne uvjete“ i kvalitetan okvir za te dvije građevine.

Koji su glavni arhitektonski, urbani i funkcionalni elementi ovog projekta? ‐‐ Natječaj je bio i urbanistički, a mnogi koji su se „bavili samo kućom“ zapostavili su ovaj neizostavni dio projekta. I svoje studente učim da gotovo svaki zadatak treba sagledati i s gradograđevnog aspekta, jer uvijek objekt utječe na svoje okruženje i obratno. Smatrali smo kako je bitno riješiti taj urbanistički dio, da dolazak s jugoistoka ljevkastim trgom logično vodi prema vratima u Bedemu. Tu su i adekvatne artikulacije cvjetne tržnice i ruba palače Passini. Sama tržnica je predstavljena kao niz

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

Hrvoje Njirić rođen je 1960. u Zagrebu. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1986. Gostujući kritičar na HAB Weimar, ETSAB Barcelona, TU Wien, AA School of Architecture London, ETH Zürich, Strathclyde University Glasgow, Politecnico di Milano i Southeast University Nanjing. Gostujući profesor u Grazu (1998), Ljubljani (2000 i 2010), Ferrari (2000), Aarhusu (2005), Trstu (2006), Madridu (2008-18), Calgaryju (2009), Torontu (2012-13), Bostonu (2014), Virginiji (2016), Pamploni (2017) i Beču (2018). Redovni profesor na TU Graz (2000-05), a od 2007. na FGAG Split. Vodi ured njiric+ arhitekti u Zagrebu. Značajnije realizacije: Baumaxx Hypermarket, Maribor, (s H. Njirić), 1999.; McDonald’s Drive-In, Maribor, (s H. Njirić), 2000; Gračani Housing, Zagreb 2006; Rural Mat, Zagreb 2007 i vrtić MB, Zagreb 2007. Dobitnik više domaćih i nekoliko međunarodnih nagrada na natječajima, strukovnih nagrada „Viktor Kovačić“, „Drago Galić“, Grand Prix 38. i 41. Zagrebačkog salona, itd.

bezvremenskog stupovlja koje „razgovara“ s antikom, sa srednjovjekovljem, pa i talijanskim racionalizmom. To stupovlje bi željelo biti dio tog scenarija i protijeka vremena, da čovjek, kad ga pogleda nakon deset godina, ne može uopće ocijeniti stoji li tu par dana ili stoljeća. To je ideja bezvremenosti, odnosno oblikovanja lišenog bilo kakve pomodnosti. Zato su i tende „dodane“ na osnovnu strukturu, to je artikulacija za 21. stoljeće. Napravili smo skicu po kojoj će možda u 23. stoljeću ostati ta kolonada, a tende biti zamijenjene nekim novim visokotehnološkim napravama. Govorimo o ideji arhitekture koja ne staje okamenjena u jednom vremenu, već evoluira. Zašto, recimo, tende, a ne možda čvrsti krov? ‐‐ Osjećam se na neki način Dalmatincem i Splićaninom jer već desetak godina, predajem u Splitu, pa sam dobro upoznao tu sredinu. Iako sam i „purger“, čini mi se da imam taj senzibilitet za ocjenu što je mediteransko ili nije, čak možda koji put i bolji od onih „fetivih“. Tržnica sa svim svojim bojama, koloritom i suncem, ako treba i kišom…sve je to dio jednog mediteranskog scenarija koje ne trpi nekakvu „halu“ poput one za klizanje na Forumu. To je pitanje fleksibilnosti i ugode, posebno u ljetnim mjesecima ili na proljeće, da ljudi na otvorenom trguju i posluju. Postoje i senzori koji signaliziraju prejaki vjetar ili dolazak kiše… Dio javnosti pitao se hoće li tende biti funkcionalne, kako inače reagirate na kritike i kako one utječu na Vaš rad, jesu li konstruktivne ili najčešće provokacije? ‐‐ Ova naša djelatnost je javna, svakodnevno smo izloženi kritikama svake vrste, konstruktivne ili kao plod drugih motivacija. Nastojim većinu kritika sasvim ozbiljno shvatiti i na njih se argumentirano osvrnuti. Ovdje takvo reagiranje nije baš bilo potrebno, jer je natječaj kategorija promišljanja koja ne ide do izvedbenog detalja, pa se tek u izradi dokumentacije za dozvolu rješavaju sve tehničke pojedinosti. Živimo u 21.stoljeću, u zemlji gdje je nautika svakodnevno prisutna, postoje sofisticirana high-tech rješenja i za te tende, samoperivost s nano-premazima kako prašina ili čađa ne bi ostajala nego klizila, što daje tu magičnu, čipkastu pojavnost samoj građevini... ‐‐ Nadalje, ako pogledate cijelu površinu tržnice, ona je po obodu otvorena (kao i u svakom drugom natječajnom rješenju), pa će rubna zona uvijek biti mokra, a tek manji središnji dio potpuno suh. Ne možemo zatvoriti bočne strane „ceradom“, ali ako se u pitanje dovede provedba projekta i to se od nas bude tražilo, mi ćemo i to optimirati. Odvodnju smo riješili već u natječaju, na način da se voda ulijeva u jednu točku i odvodi kroz stupove. Tende buče i huče, mogli bismo ih napraviti i tihim, ali poetika tog napinjanja i zvuk krovnog platna je nešto mediteransko... Sudjelovali ste i na Holcim natječaju za održivost, jesu li elementi održivosti uvršteni i u projekt Tržnice Zadar?

‐‐ Kolege su mi rekle kako to i nije naročito važno za taj projekt, ali kad već govorimo o high-tech platnima i materijalima, tzv. membranskim konstrukcijama, danas postoje fotovoltaičke ćelije koje djeluju pod utjecajem sunca, mogu se ušiti u platno i narolati na cilindar, a kad ih sunce obasja, proizvode električnu energiju. Svaki stup je instaliran utičnicama za struju, Wi-Fi, za grijanje, s background glazbom... Oni su multifunkcionalni i trebaju prodavaču pružiti sav mogući komfor koji ovakva „open-air“ tržnica može. Krov bi bio taj element održivosti i generiranja energije. Ona se potom može uskladištiti da se barem iskoristiti za noćnu rasvjetu. Struje zapravo i ne treba puno, osim za grijalice zimi. To stupovlje trebalo bi pružiti neku ugodu otvorene tržnice 21. stoljeća. Inače smo jako skloni propitkivanju održivosti u arhitekturi. Kampus Borongaj projektirali smo na taj način, pa nas je Holcim prepoznao kao „ambasadore“ njihovog načina promišljanja. Koliko već dugo vodite svoj ured, koji je omjer poslova dobivenih putem natječaja ili onih u privatnom angažmanu? ‐‐ Ured postoji od sredine 90-ih godina, nekad se zvao njiric+njiric gdje sam radio sa svojom bivšom partnericom, od 2001. samo njiric+. Radimo dosta natječaja, ali od toga postoji tek nekoliko realizacija. To je, nažalost, i neka karma, ne naša specifična - već svakog arhitekta, da se natječaji ne realiziraju. Žao mi je da je Kampus Borongaj jedan od takvih. Radije sudjelujemo na javnim natječajima, ali u nemogućnosti njihove realizacije, prihvaćamo i privatne narudžbe. S manjim privatnim poslovima smo imali uspjeha i stručnih pohvala, no javna sfera je ipak meritorno mjesto za prosudbu rada, čime se izravno pridonosi i javnom interesu.

Vi ste i sveučilišni profesor, kakve su moguće prednosti takvog obuhvatnog angažmana i koliko je zahtjevno uskladiti sve te obveze? ‐‐ Vrlo je zahtjevno jer, osim Splita gdje sam redoviti profesor, trenutno imam i profesuru u španjolskoj Pamploni, a naročito je nezgodno kad imam akademski angažman u Americi. Ići tamo i natrag svaki drugi tjedan, pa se vraćati u ured, pa u Split…to je naporno, ali ujedno daje čovjeku dodatni korektiv i ne dozvoljava opuštanje. Cijelo vrijeme se radi na sebi i ideje provjerava u radu sa studentima na svim tim akademskim platformama. To je korisno i dobro. Prepoznao sam Split kao sredinu koja me je prihvatila, imam moralnu i stručnu obvezu da to nastavim dok će me to veseliti i koliko god dugo ću moći. Dobitnik ste brojnih nagrada, koja je najdraža, možda je teško to izdvojiti? ‐‐ Meni te nagrade praktički ne znače toliko koliko saznanje da je neki moj klijent zadovoljan, kao kupac na tržnici, posjetilac muzeja ili knjižnice, stanar... To je puno važnije za arhitekta - zadovoljstvo obavljenim poslom, da kuća ne curi, da se neće Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

srušiti ni zapaliti i da sve funkcionira. Naš poziv vidim više obvezujućim i u socijalnom smislu, a manje kao platformu za samopromociju. Na koncu i ta tržnica će najmanje biti „Njirićeva tržnica“. Nije mi drago da se kroz novine apostrofira uglavnom mene, a ne ured koji stoji iza tog uspjeha. Što biste, na temelju iskustva, poručili mladim naraštajima arhitekata, kako graditi svoju karijeru i ući u svijet izvrsnosti? ‐‐ Danas sam imao na prvoj godini predavanje i rekao đacima samo se oboružajte znanjem, svakodnevno ulažite u sticanje novih spoznaja! Moj pokojni profesor Magaš, autor splitskog stadiona, rekao je da je talent „laka i točna primjena znanja“. Internet i druge inačice pružaju dovoljno resursa da se opskrbimo znanjem. To nije pitanje novca za kupnju skupe ili nedostupne knjige, danas se pregledom interneta može naći gotovo sve. Tako se stvara baza iz koje se mentalnim procesom izlučuju ti elementi nataloženi u podsvijesti, te proizvode novu kvalitetu. Treba puno i fanatizma, odricanja i rada na generiranju tog znanja, ali tada će rezultati sigurno doći. Što je najnovije s projektom Tržnice: Projektanti su optimisti! ‐‐ Nastojimo se približiti Gradu u stavovima u pogledu izvedbe tržnice. Postoji bojazan da naše rješenje oko vodonepropusnosti nije u potpunosti shvaćeno. Konzultirali smo razne stručnjake za tende i natkrivanja radi garancije da će objekt zaista imati tu funkciju. Međutim, to je i dalje nadstrešnica, a ne zatvorena kuća, kako je uostalom i u natječaju bilo postavljeno. Još uvijek nemamo ugovor, a time niti mogućnost da Grad uvjerimo kako će krov biti nepropusan. Predstavnici Grada, gospoda Kasap i Segarić nam u tome uvelike pomažu. ‐‐ Druga bitna stvar koja pridonosi pozitivnom ozračju je dogovor s konzervatorima. Većina njihovih kritika vezana je uz susjedni čvrsti objekt koji bi trebao biti neka sljedeća faza. Za zelenu tržnicu smo u tom razgovoru (gdje je bio prisutan i moj kolega Nikola Radeljković, autor interijerskog dijela) s pročelnikom Konzervatorskog odjela u Zadru, g. Igorom Miletićem i njegovim kolegom, g. Nenadom Rimanićem postigli visoku razinu razumijevanja i zacrtali buduću suradnju.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

O projektu Sveučilišnog Kampusa: Otvoreni smo za nastavak razgovora ‐‐ Želimo biti afirmativni za sve zadarske teme, a knjižnica je nesumnjivo jedna od njih. Pozitivni smo i očekujemo da Grad prepozna te vrijednosti i konačno ugovorimo posao. Znači li to da se tamo i dalje planira otvoriti sveučilišna knjižnica? ‐‐ Naša urbanistička ideja realizirana je u velikoj mjeri kako smo je i zamislili u okviru Urbanističkog plana uređenja (UPU). S bivšim rektorom Uglešićem imali smo dobar kontakt, ali dolaskom nove uprave, taj je razgovor prestao iz meni nepoznatih razloga. U Kampusu je planirana knjižnica, nekoliko fakulteta, dio za studentski dom i depandanse, menza i kulturni centar, te Sveučilišni Centar za inovativne tehnologije. Sve smo podržali da se konačno počne realizirati, ali… ‐‐ Voljeli bismo te razgovore opet aktualizirati, otvoreni smo za svaki vid suradnje i vjerujemo kako bi knjižnica puno značila za kulturu Zadra, To je jedina sveučilišna knjižnica takvog tipa i profila, osim zagrebačke.

SAINT-GOBAIN RIGIPS Centralna zgrada terminala luke Gaženica - referentni objekt ugradnje sustava Rigips

psežne radove na gradnji zgrade terminala tlocrtne bruto površine od 24.537 m2, prateće infrastrukture, parkirališta i uređenja okoliša na ukupnoj površini od oko 18.000 m2, izvođač će izvesti za ukupnu cijenu od 24.705.552,57 eura bez obračunatog PDV-a. Na objektu Centralne zgrade terminala ugrađeni su sustavi Rigips, proizvodi Grupacije Saint-Gobain, koji se sastoje od pregradnih vatrozaštitnih i zvučno izolacijskih zidova velikih visina, te spuštenih stropova. U mokrim čvorovima ugrađeni su sustavi visoke otpornosti na vlagu. Radi se o zahtjevnom projektu u kojem su došli do izražaja atestirani Rigips sustavi, kako bi omogućili učinkovito rješenje projektnih zadataka. Zgrada terminala će u konačnici vizualno dominirati prostorom putničke luke, te tako s mora jasno svjedočiti o sigurnosti, kvaliteti i iznimnom urbanističkom zahvatu kakav zasigurno predstavlja cjelina Nove putničke luke.

Foto: Lučka uprava Zadar

GRUPACIJA SAINT-GOBAIN Saint-Gobain djeluje na globalnim tržištima još od davne 1665. godine i jedna je od najstarijih tvrtki u svijetu. Danas se nalazi među 100 najboljih svjetskih industrijskih grupacija zahvaljujući svom iskustvu i sposobnosti da konstantno razvija inovacije kao svjetski predvodnik na tržištu održivog stanovanja i gradnje. Saint-Gobain dizajnira, proizvodi i distribuira građevinske materijale pružajući inovativna rješenja za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Zahvaljujući svojim materijalima, nudi sveobuhvatna rješenja za kvalitetu te učinkovitu i održivu stambenu ugodnost za ljude diljem svijeta. Nadalje, Saint-Gobain Grupa također proizvodi staklo za građevinsku i automobilsku industriju, inteligentne sustave grijanja, vodovodne sustave, akustičke sustave i solarna rješenja. Saint-Gobain u Hrvatskoj distribuira proizvode za održivo stanovanje sljedećih brandova: Ecophon, Glass, Isover, Rigips i Weber.

Projekt: Nova luka Gaženica Naziv građevine: Centralna zgrada terminala Investitor: Lučka uprava Zadar Datum početka izgradnje: 1.9.2016. Glavni izvođač: STRABAG Projektant: IGH d.d.

Zahvaljujemo investitoru - Lučkoj upravi Zadar na ustupljenim fotografijama i informacijama o projektu. Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Intervju o razvojnim potencijalima zadarske regije i realizaciji graditeljskih i prostornih rješenja : Božidar Longin, župan Zadarske županije

Crno, razvoj poljoprivrede… Kruzeri su, primjerice, samo jedan segment koji će doprinijeti razvoju turizma, pogotovo kada Gaženica uskoro postane matična luka nekoj od velikih stranih kompanija. Realizacijom navedenih aktivnosti očekuju se višestruki pozitivni učinci za čitavu Županiju. Putnički promet tek je jedna faza Gaženice, druga faza je stavljanje u punu funkciju teretne luke i Ro-Ro terminala. Usporedno s time, izgradit će se ribarska luka u Gaženici. Ostvarenjem svega navedenog, Zadar postaje nezaobilaznim tranzitnim središtem putničkog i teretnog prometa ovog dijela Europe.

Od Ancone do Gaženice!

Želim privlačnu regiju snažnog gospodarstva! RAZGOVARAO: Nenad Vertovšek

Možete li izdvojiti nekoliko najvažnijih projekata, odnosno graditeljskih i infrastrukturnih zahvata u Zadarskoj županiji koji su započeti u ovoj godini ili su u završnoj fazi realizacije? Prema svim dosadašnjim pokazateljima jasno je kako je pred Zadarskom županijom novi razvojni uzlet. Bilježimo kontinuirani porast broja turističkih noćenja, ali i kvalitetu ukupnog turističkog proizvoda, koji se postupno izgrađuje i nadopunjuje turizmom u zaleđu i udaljenim krajevima Županije. Također, naša Županija je poznata kao vodeća u djelatnostima ribarstva i marikulture s preko 50% ulova i 70% uzgoja ribe. Sve to nije došlo samo od sebe. Sve ostvarene aktivnosti, bilo da se radi o financijskoj podršci, administrativnim naporima, materijalnoj i stručnoj pomoći, bile su u skladu sa županijskim temeljnim strateškim odrednicama. Što se infrastrukture tiče, jedan od najznačajnijih projekata za Zadarsku županiju zgrada je putničkog terminala u Gaženici koja je u završnoj fazi izgradnje. Zadovoljan sam i što je konačno završena zgrada Poliklinike, te smo krenuli s njezinim opremanjem. Rujanska poplava nas je privremeno zaustavila, ali do kraja ove godine planiramo useliti opremu vrijednu 25 milijuna kuna te određene odjele sukladno planu useljenja kojeg je izradila Opća bolnica Zadar. Dosta se radi i na cestovnoj infrastrukturi, posebno na području grada Zadra, dok se po županijskim prometnicama i nerazvrstanim cestama u najvećoj mjeri saniraju štete koje je uzrokovala poplava. Što će konačno značiti za razvoj zadarske regije dovršetak projekta Gaženice kao jednog od ključnih projekata koji obuhvaća putničku i teretnu luku, Ro-Ro terminal i ribarski centar? Gaženica je projekt koji je bio san mnogih generacija Zadrana. Osvrnemo li se unatrag, vidjet ćemo da je Zadar uvijek u povijesti bio sjecište putova od istoka prema zapadu, od Baltika prema srednjoj Italiji. Dovoljno je imati na umu povijesnu dimenziju i pokušati to na najbolji način preslikati u budućnost. Gaženica će se desetljećima nadograđivati i pokretati sve za sobom, spomenimo samo Zračnu luku, Gospodarsku zonu

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

Svojedobno ste naglasili i potrebu obnove trajektne linije Zadar – Ancona. Koliko je to blizu stvarnog pomaka? Veza s Anconom strateški nam je važna i vjerujem kako će se razvojem luke Gaženica pokazati potreba za cjelogodišnjom vezom, jer će budućem koncesionaru biti u interesu značajno povećanje putničkog prometa. Trajektna linija između Zadra i Ancone je desetljećima bila glavna putnička pomorska veza između Hrvatske i Italije, budući da je plovidba do Zadra osjetno, oko 40 milja, kraća nego do Splita. Također postoji interes za uspostavom linija i prema drugim talijanskim gradovima, primjerice Veneciji. Kada spominjemo Gaženicu, onda je nezaobilazna tema budući ribarski centar. Intenzivno radimo na rješavanju problema nedostatka ribarske infrastrukture, i to konkretno kroz projekte izgradnje ribarskih luka (Gaženica, Velika Lamjana, Biograd), kao i izgradnje iskrcajnih mjesta. Za obje vrste aktivnosti postoje jasni izvori financiranja kroz EU fondove koje namjeravamo koristiti, a sredstva za izradu projektnih dokumentacija smo već osigurali. Kada se to realizira, mogu slobodno reći da takvog ribarskog centra neće biti na obje strane Jadrana. Koji su konkretni koraci u konačnoj realizaciji Centra za gospodarenje otpadom Županije? Do 2020. godine želimo potpuno osuvremeniti i uskladiti s EU standardima sustav zbrinjavanja otpada. Zbog toga, u županijske strateške projekte spada Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim vrijedan 388 milijuna kuna. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije sastoji se od tri međusobno povezana projekta, a koji se odnose na izgradnju i upravljanje Centrom za gospodarenje otpadom Biljane Donje, izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada te sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada u Županiji. Ovim centrom rješava se pitanje najvećeg županijskog odlagališta u Diklu, te se istodobno osigurava zbrinjavanje otpada cijele Zadarske županije sukladno najstrožim EU standardima. U posljednja tri mjeseca odrađen je značajan posao vezan uz Projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje. Svakako je najvažniji korak pokretanje otvorenog postupka javne nabave velike vrijednosti za projektiranje i izvođenje radova na izgradnji Centra. Rok za dostavu ponuda je 29. prosinca ove godine. Kako planirate uravnotežiti realizaciju planova u zaleđu prema obalnom i otočkom dijelu? Što je s otocima, pogotovo s vodoopskrbom prema udaljenijim otocima? Cilj nam je ravnomjeran razvoj Zadarske županije i zato sam od prvog dana mandata ostvario dobru suradnju s općinskim načelnicima i gradonačelnicima. Želimo što više biti na terenu kako bi se bolje upoznali s izazovima s kojima se suočavaju naše jedinice lokalne samouprave. Otoci imaju svoje specifičnosti i zato ćemo posebnu pozornost posvetiti razvoju sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda te sustavu gospodarenja otpadom na otocima. Svaki naš otok mora imati pitku

vodu i riješenu odvodnju, jer ne možemo govoriti o ozbiljnom turizmu bez infrastrukture. Veseli me što se na tome sustavno radi, pa će primjerice otok Ugljan riješiti odvodnju projektom Aglomeracija Preko - Kali, a otok Pašman biogradskom Aglomeracijom. U najvećoj mjeri izgradnja odvodnje financirat će se sredstvima iz europskih fondova i to nam mora biti prioritet.

Nove brodske linije Prometnice diljem Županije ljeti trpe intenzivan promet. Treba li provesti mjere rasterećenja prometnica? Hoće li se uvesti brodska linija Zadar-Petrčane-Vir? Zadarska županija je u partnerstvu sa Gradom Zadrom započela projekt „Izrada prometnog master plana funkcionalne regije Sjeverna Dalmacija”, za koji su bespovratna sredstva osigurana kroz operativni program „Konkurentnost i kohezija”. Izrada ovog Plana će osigurati prihvatljivost planiranih zahvata, kao i njihovu prikladnost za sufinanciranje od strane nacionalnih ili europskih fondova. Što se tiče pomorskog prijevoza, u planu za sljedeću godinu je izrada studije opravdanosti uvođenja županijskih linija u pomorskom prijevozu, na temelju koje bi se utvrdile potrebe i predložile linije. Nakon izrade ovog dokumenta bit ćemo u prilici govoriti o konkretnim linijama kojima možemo poboljšati pomorsku povezanost. Jesu li kineski ulagači realni budući partneri, u kojim projektima i razmjerima? S ciljem poticanja pozitivne poslovne klime, Zadarska županija otvorena je za investitore koji na transparentan način žele širiti svoje investicije i ulagati u razvojne projekte na našem području, jer je upravo razvoj gospodarstva i moderne infrastrukture jamac kvalitetnom življenju na ovim prostorima. Nedavno nas je posjetio veleposlanik NR Kine, Nj.E. Hu Zhaoming sa suradnicima kako bi unaprijedio suradnju između Hrvatske i Kine, u kojoj vidi veliki potencijal. Istaknuo je kako potiču kineske turiste da posjete Zadar i Zadarsku županiju, a poduzetnike da ulažu u infrastrukturu i turizam ove regije. Što se tiče trgovine, Kina je postala najveće potrošačko društvo u svijetu. Kinezi su zainteresirani za ulaganja u zdravstveni turizam, lučku, zračnu, pomorsku i željezničku infrastrukturu, trgovinu te u znanstveno-kulturnom dijelu za razmjenu studenata.

Obećanja za sanaciju šteta Zadarsku županiju su u ovoj godini pogodile jake elementarne nepogode, u vrlo kratkom razdoblju dogodila se suša, katastrofalni požari i na kraju nezabilježene poplave. Kako se ubuduće pripremiti za ovakve nepogode i umanjiti štete koje uzrokuju? Štete su bile ogromne, dobar dio infrastrukture smo sanirali, ono najnužnije kako bi se život mogao odvijati. Sada moramo napraviti korak dalje. Uz bolnicu i polikliniku, cestovnu infrastrukturu i škole, jedan od prioriteta svakako je sanacija bujičnjaka i plaža te priprema za iduću turističku sezonu. U suradnji s Hrvatskim vodama nastojat će se urediti postojeći, ali i izgraditi novi odvodni kanali kako bismo spriječili mogućnost ponavljanja ovakve elementarne nepogode. Klimatske promjene su sve izraženije pa moramo biti pripravni za izvanredne okolnosti. Iz tog smo razloga i unutar Županije napravili određene preustroje po upravnim odjelima, pa smo primjerice, civilnu zaštitu, vatrogastvo, razminiranje te službu zaštite i spašavanja objedinili pod Upravni odjel za zaštitu okoliša, koji je već godinama aktivno uključen u zaštitu prirode i okoliša općenito. Nakon nezabilježenih poplava i višemilijunskih šteta razgovarali ste u Zagrebu s premijerom Plenkovićem i njegovim ministrima, te predstavnicima resornih institucija. U Zagreb ste poveli čak 20-ak

gradonačelnika i načelnika općina pogođenih poplavama što je imalo dodatnu težinu. Što je dogovoreno i kako inače ocjenjujete suradnju s Vladom Republike Hrvatske? Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem iskazala je veliku brigu za Zadarsku županiju. To su pokazali i dolaskom gotovo svih članova istog dana kada nas je pogodila velika poplava, a posjetili su nas i dvadesetak dana ranije kada nas je zadesio najteži požarni dan u povijesti naše Županije, kada je u jednom danu planulo 32 požara. Svjesni smo da ne možemo sami sanirati sve štete i logično je da tražimo pomoć države. Dobili smo konkretna obećanja resornih ministarstava koja će nam financijski pomoći u sanaciji šteta od poplava. Koje su najčešće poruke i sugestije žitelja zadarskom županu, a što biste Vi njima poručili? Svakodnevno komuniciram s građanima, čak i putem društvenih mreža (Facebook, Twitter, Instagram) i nastojim poslušati njihove sugestije. Županiju moramo voditi odgovorno. Svim projektima koji su u pripremi i završnoj fazi realizacije otvorit će se velik broj radnih mjesta i zbog toga moramo raditi na obrazovanju kadrova. U nadolazećem razdoblju radit ćemo na jačanju strukovnog obrazovanja u strateškim djelatnostima, jer smo svjesni činjenice da potražnja za određenim zanimanjima uvelike premašuje njihovu ponudu. Zbog toga ćemo već od 2018. godine učenicima koji upišu deficitarno zanimanje u potpunosti pokriti troškove školovanja uključujući troškove prijevoza, smještaja i nastavnih materijala. Želim da Zadarska županija u narednom razdoblju, zajedno sa svojim ustanovama, funkcionira kao jedna velika tvrtka, te da se objedine neki značajniji poslovi kako bi se uštedjelo, ali i kako bi rad bio efikasniji. Primjerice, potrebno je dovršiti i dopuniti registar nekretnina u vlasništvu svih županijskih ustanova. Upravo je novi Upravni odjel za javnu nabavu i upravljanje imovinom, između ostalog, ustrojen s ciljem rješavanja imovinsko-pravnih pitanja. S ministrom državne imovine, Goranom Marićem već sam održao nekoliko sastanaka na temu nekretnina koje su trenutno u vlasništvu RH, poput napuštenih zgrada u bivšoj vojarni Stjepan Radić, a koje želimo iskoristiti za urede županijskih ustanova. Smatram kako nije primjereno plaćati velike iznose za najam prostora u kojima su smještene županijske ustanove, a svjedoci smo velikog broja nekretnina u državnom vlasništvu na našem području koje su neiskorištene i propadaju. Moramo maksimalno uštedjeti na određenim stavkama, te ušteđena sredstva uložiti u razvojne projekte.

Zadarska regija – privlačna za useljavanje! Kako vidite budućnost Zadarske županije u idućih pet do deset godina? Moja želja i vizija je da Zadarska županija postane privlačna i gospodarski konkurentna regija uravnoteženog i održivog razvoja, prepoznatljive kulturne i prirodne baštine te visoke kvalitete života. U budućnosti želimo snažno gospodarstvo, razvijenu i modernu infrastrukturu u funkciji udobnosti i sigurnosti naših građana. Želimo županiju koja je stvorila sve preduvjete za kvalitetan život svih svojih građana. S tim ciljem već od nove 2018. godine pokrenut ćemo konkretne mjere poticanja demografske obnove povećanjem rodiljskih naknada na tisuću kuna za prvo i drugo novorođeno dijete, te pet tisuća kuna za treće i svako sljedeće novorođeno dijete. Svakako ćemo nastaviti stvarati sve preduvjete kako bi roditelji te djece imali posao i egzistenciju, jer svjesni smo kako same porodiljske naknade ne mogu biti dovoljne. Želimo biti županija u koju se useljava, a ne iz koje se iseljava. Čvrsto sam uvjeren da će to tako i biti! Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

Očuvanje i upravljanje oborinskim vodama

Ruralne zone i gradske prometnice Pojaèana urbanizacija i negativan utjecaj klimatskih promjena koje rezultiraju oborinama velikog intenziteta zahtijeva od projektanta, urbanista i lokalne uprave odgovoran pristup u promišljanju upravljanja oborinskom odvodnjom i pronalaženje racionalnih rješenja u izgradnji nove, kao i održavanju postojeæe infrastrukture. Na taj naèin ACO postaje Vaš partner u planiranju, izgradnji i održavanju sustava odvodnje i cestovne infrastrukture vodeæi pritom raèuna o temeljnim funkcijama koje moderni odvodni sustavi moraju ispunjavati: oèuvanje zdravlja i sigurnosti ljudi i njihove imovine, zaštitu okoliša i održivost. Iz toga proizlazi nova sintagma “održivog sustava površinske odvodnje” koja podrazumijeva uvažavanje svih zahtjeva kako bi se dobio odvodni sustav koji je financijski racionalan, funkcionalno pouzdan i koji unosi ravnotežu u prirodan ciklus kruženja vode, vraæanjem oborinske vode u tlo na mjestu njena nastanka. Osnovni preduvjet za svaku efikasnu odvodnju temelji se na što bržem prikupljanju oborinske vode s prometnih i parkirnih površina, korištenjem onih proizvoda koji jamèe siguran promet vozila i visoku trajnost uz minimalne troškove održavanja.

ACO proizvodi kanale za linijsku odvodnju oborinskih voda tipa Multiline s rešetkom i tipa Monoblock s otvorima u obliku rešetke u monolitnom tijelu. Za boènu odvodnju uz rub prometnica razvijen je rubnjak s integriranom odvodnjom KerbDrain. Odvodni kanali proizvode se od polimerbetona kojim se postiže velika èvrstoæa, odlièna hidraulièna

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

svojstva i otpornost na mraz i agresivne medije. U programu slivnika za cestovnu odvodnju nudimo Combipoint PP cestovne slivnike nove generacije. Modularna tijela od PP-a s moguænošæu prilagoðavanja oblika i funkcije uz osiguranu vodonepropusnost i zajamèenu nosivost slivnih rešetki. Inovativna rješenja osiguravaju brzu ugradnju

i izuzetnu trajnost i u ekstremnim uvjetima korištenja. Posebnu pažnju prilikom izgradnje i obnove prometnica treba posvetiti odabiru pristupnih poklopaca revizijskih okana (popularno „šahta“), koji moraju zadovoljiti velika dinamièka optereæenja i funkcionalnost, a da pritom ne bude ugrožena sigurnost prometa. ACO proizvodi CityTop P Bituplan poklopce koji se utiskuju izravno u vreli habajuæi asfaltni sloj prometnice. Ugradnjom ovakvog tipa poklopca trajno osiguravamo jednaku razinu poklopca i

završne asfaltne obloge, minimalnu buku prilikom prelaza vozila uz izuzetnu stabilnost i dugovjeènost proizvoda. Suvremeno projektiranje sustava odvodnje temelji se na novim principima zbrinjavanja oborinske vode direktno u tlo na mjestu njenog prikupljanja. ACO Stormbrixx je jedinstven, patentiran sustav blokova za infiltraciju (upojni bunar) ili retenciju (zadržavanje) oborinskih voda namijenjen za primjenu u svim graðevinskim zahvatima kao samostalno rješenje ili kao dio lanca održivog sustava površinske odvodnje.

www.aco.hr

UREĐENJE & Opremanje

Hörmann Europa promocija Za vlasnike kuća na mediteranu vrijeme renoviranja traje cijelu godinu. Ako zaokupljeni uređenjem okućnica primjetite kako vam stara garažna i ulazna vrata više ne odgovaraju, Hörmann misli na vas!

Promotivne cijene za visokokvalitetna garažna i ulazna vrata

ove godine, njemački proizvođač Hörmann je do 1. ožujka 2018. pripremio ponudu garažnih i ulaznih vrata visoke kvalitete po posebnim promotivnim cijenama.

Prilika je to za svakoga - garažna vrata Hörmann RenoMatic 2017 po promotivnoj cijeni od 4.499 kn, prvi puta u pet različitih boja-dekora. Za komforniji prolaz vrata je dodatno moguće opremiti i ProMatic pogonom s vrhunskom BiSecur bežičnom tehnologijom. U ponudi su i ulazna vrata Thermo65 dostupna po posebnoj cijeni od 9.999 kn. Ova vrhunska čelično-aluminijska ulazna vrata debljine 65 mm moguće je dobiti u tri boje i tri dekora, u veličini

po želji i s protuprovalnom zaštitom RC 2 klase. Za ulazna vrata za stanove tu su Thermo46 vrata sa višestrukim protuprovalnim zaključavanjem, toplinskom izolacijom U-1,2W/(m2/K) od 5.999 kn. Za zahtjevnije, Hörmann je pripremio ThermoSafe ulazna vrata za još veću sigurnost. Ova aluminijska vrata opremljena su sigurnosnom opremom RC 3 klase sa zaključavanjem u pet točaka i vrlo dobrom toplinskom izolacijom u vrijednosti do 0,8W / (m2/K).

Hörmann isporučuje aluminijska vrata ThermoSafe i ThermoCarbon standardno s RC 3 sigurnosnom opremom. Ako se ipak u vrata, iako je to vrlo malo vjerojatno, pogođeni korisnici dobivaju nova ulazna vrata od Hörmanna

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

Uz vrata i sigurnosno obećanje! Uz energetsku učinkovitost, zaštita od provale igra važnu ulogu u odabiru ulaznih vrata. Hörmann nudi aluminijska vrata, ThermoSafe i ThermoCarbon, standardno sa sigurnosnom opremom RC 3. Osim toga, proizvođač daje svojim klijentima desetogodišnje sigurnosno obećanje, odnosno garanciju u slučaju provale. U zadnjih nekoliko godina Europa bilježi jak porast provala. Porast provala od 10 posto u odnosu na prošlu godinu u Njemačkoj, kao i u ostalim zemljama EU kod vlasnika i investitora izaziva potrebu za još većom zaštitom i garancijom sigurnosti. Hörmann nudi sve motive aluminijskih vrata ThermoSafe i ThermoCarbon u standardu s RC 3 sigurnosnom izvedbom bez optičke razlike na samom krilu vrata. Sa RC 3 certificiranom zaštitom vrata nije moguće provaliti unutar pet minuta, s uobičajenim alatima kao što su odvijač, metalne poluge, klinovi i pajseri. Uz navedeno, Hörmann svojim klijentima nudi i sigurnosno obećanje - u

10 godina dogodi provala kroz ulazna

slučaju provale, kroz Hörmann ThermoSafe ili ThermoCarbon karbonsko-aluminijska vrata s minimalno RC 3 klasom sigurnosti, klijent dobiva nova ulazna vrata od Hörmanna.

POZORNOST: OVO OBEĆANJE VRIJEDI DESET GODINA OD DATUMA RAČUNA!

SPECIJALNA PONUDA: RENOMATIC 2017 – 30 POSTO UŠTEDA! Ako ste se odlučili uskoro graditi ili renovirati do 1. ožujka 2018., također možete dobro uštedjeti. Kupovinom Hörmann garažnih ili kućnih vrata sada štedite do 30%. Jesu li moja garažna vrata i dalje sigurna? – pita se uvijek onaj tko posjeduje garažna vrata, a sigurnost djece ili unučadi mu je na posebnom mjestu. Stoga je nužno kod tvrtki specijaliziranih za garažna vrata informirati se o važećim siguronosnim standardima vrata koja trenutno koristite, jer nesreće sa zastarjelim vratima nisu rijetkost. Na web stranicama proizvođača vrata Hörmann - www.hormann. hr/proizvodi/ možete provjeriti koliko su Vaša vrata sigurna. Ukoliko vam vrata ne zadovoljavaju zahtjeve sigurnosti, Hörmann je za vas pripremio RenoMatic 2017 garažna sekcijska vrata s pogonom i daljinskim upravljanjem po posebnoj promotivnoj cijeni. U usporedbi s regularnim cijenama Hörmann automatskih vrata odabirom RenoMatic 2017 ćete uštedjeti do 30 posto.

Za one koji traže ulazna vrata za stan ili kuću, Hörmann EuropaPromocija također nudi dobre vijesti. Tu su Hörmann ThermoCarbon ulazna vrata standardno opremljena RC3 protuprovalnom zaštitom. Ovu razinu sigurnosti za aluminijska vrata, prema proizvođaču, trenutno nudi samo Hörmann. Hörmann ulazna vrata također nude vrlo dobru toplinsku izolaciju i dostupna su u sedam boja i dvanaest različitih motiva. Dodatne bočne elemente, nadsvjetla, automatsko zaključavanje moguće je posebno naručiti.

UREĐENJE & Opremanje

ENERGETSKA UČINKOVITOST NA DJELU: PRIMJER DJEČJEG VRTIĆA KLOŠTAR IVANIĆ

Kada je gradnja za budućnost stvarni izbor Autor: Tanja Herr, dipl. ing. arh.

Danas se, više nego ikad, na svakom koraku mogu čuti parole na temu „energetski učinkovito“, „gradimo danas“, a mislimo na sutra i slično, no malo je onih koji to stvarno i provedu u djelo. Dogradnja i proširenje kapaciteta dječjeg vrtića „Proljeće“ u Kloštar Ivaniću primjer je uspješne suradnje Grada, odnosno vrtića, kao investitora, projektanata i izvođača, koji su, u skladu s potrebama, izveli proširenje vrtićkog kapaciteta i dogradnju dvorane za tjelesni odgoj. Mnogi vrtići nemaju niti dovoljno djece, a kamoli potrebu za dvostrukim proširenjem kapaciteta - nemaju ni multifunkcionalnu dvoranu koja bi im služila za tjelesni odgoj.

ječji vrtić „Proljeće“ iz Kloštar Ivanića brine o odgoju podmlatka u zaista ekološki osviještene male ljude, što potvrđuje i ovogodišnji certifikat kojeg im je dodijelila Udruga Lijepa naša koja prati rad svojih članica te izdaje certifikat svake dvije godine. Nakon šest godina u članstvu od zelenog i plavog statusa, ove su se godine okitili brončanim statusom, što potvrđuje kako i veliki i mali savjesno skrbe za okoliš i rade na osvještavanju lokalne zajednice o važnosti suživota s prirodom. Vrtić su predstavili Grozdana Jakovljević, ravnateljica i predsjednica Eko odbora, Minja Jelić, odgajateljica i eko koordinatorica vrtića, Mara Jakopović, „kuma“ vrtića i Željko Filipović, načelnik Općine Kloštar Ivanić koji u svakoj prilici velikodušno podržava njihove aktivnosti. Svako doba nosi nova saznanja i mijenja stare navike, a sve u cilju graditi najbolje što zna i može. Projektanti IKONART KONSTRUKCIJE iz Lučkog, u projektnom su rješenju predvidjeli izvedbu temeljne ploče ispod cijele površine dograđenog dijela. Plitko temeljena dogradnja u projektu je predvidjela toplinsku izolaciju ispod temeljne ploče, kao dobro im poznato rješenje. Naime, dobro izolirani podovi nisu samo ugodni za boravak, već uvelike smanjuju potrošnju energenata za grijanje. Susret direktora i konstruktera Slavena Imprića, s tehnologijom Seisimik temeljnog jastuka, dogodio se na kongresu građevinara u vrijeme početka gradnje, doslovno „5 do 12“, ali još uvijek dovoljno rano za implementaciju u projektirani sustav. Zainteresirala ga je problematika protupotresne sigurnosti javnih građevina, pogotovo ovako osjetljive namjene kao što je dječji vrtić. Seismic temeljni jastuk je rješenje konstruktivno spojenih slojeva ispod poda jedne građevine. Donosi povećanu sigurnost u slučaju manjih potresa, kako ne bi došlo do lomova vitalnih dijelova građevine kao što su prodori za instalacije i slično. Međusobno slijepljeni slojevi toplinske izolacije FIBRANxps 500-L i FIBRANxps Seismic 500-L, između kojiih se nalazi samoljepiva bitumenska membrana FIBRANhydro, povezani su s betonskom pločom. Beton lijevan in-situ prodire u kanaliće na Seismic ploči i time, uz opterećenje, povezuje sve slojeve u cjelinu bez kliznih ravnina koje u slučaju potresa mogu biti

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

mjesta loma instalacijskih prodora. No potres nitko ne priželjkuje, pa ni onaj najmanji. Seismic temeljni jastuk nudi i druge pogodnosti: ‐‐ trajna zaštita hidroizolacije, u vrijeme ugradnje, kao i eksploatacije za čitavog vijeka građevine ‐‐ toplinska zaštita minimalno 2x60 mm do maksimalno 2x120 mm ‐‐ povećanje tlačne čvrstoće podloge uslijed povezanosti svih slojeva u sendviču i iznimne tlačne čvrstoće XPS. Za Seismic sustav koriste se ploče najmanje tlačne čvrstoće 400 kPa, a po potrebi i do 700 kPa. ‐‐ Uz to je moguće izvoditi građevinu na dobro nabijenoj i poravnanoj posteljici, bez izvedbe podložnog betona, što pojeftinjuje i ubrzava izvedbu. ‐‐ Tanka dvostrano samoljepiva bitumenska membrana FIBRANhydro debljine 1,8 mm polaže se u jednom sloju što omogućava bržu i sigurniju izvedbu, bez upotrebe plamenika koji se koristi za klasičnu ugradnju bitumenskih membrana. ‐‐ Kod dubljeg temeljenja i pritiska podzemne vode, FIBRANhydro se polaže u dva sloja, od kojih je prvi sloj jednostrano samoljepiv FIBRANhydro T-3sk debljine 3 mm, a drugi FIBRANhydro Seismic T-1,8 sk/sk debljine 1,8 mm. Uz instrukcije Fibranovog stručnjaka na terenu, ekipa tvrtke Kapitel d.o.o. iz Ivanić Grada, na čelu s voditeljem gradilišta Ivicom Franjićem, osposobljena je na ovom objektu za daljnje takve izvedbe. Kroz razgovor na objektu, Siniša Halaš, tehnički voditelj gradnje, rekao nam je kako se nikad ranije nije susreo s ovakvim načinom izvedbe podzemne hidroizolacije. Igrom slučaja, pročitao je stručni članak o potresno sigurnijoj gradnji i zadatak ga je ubrzo zatekao na gradilištu. Premda je izvedbu prekidalo loše vrijeme, zaštitom izvedenih slojeva i čišćenjem prije nastavka radova, nije bilo problema protegnuti izvedbu toplinske i hidroizolacije i kroz nekoliko dana. Ono što svakako olakšava izvedbu sljedećih slojeva je činjenica kako se armaturni koševi za temeljnu ploču mogu postavljati bez straha od oštećenja hidroizolacije jer ju u ovom slučaju štiti 10 cm debeli sloj XPS-a po kojem se može i malo grublje hodati, bez funkcionalnog oštećenja. Manja oštećenja nisu problem, tako je izvedba i u ovoj fazi ubrzano tekla.

SLIKA

Prvi sloj hidroizolacije sa zaštitnom folijom zalijepljen je na podložni FIBRANxps 500-L.

SLIKA

Spoj betonske ploče i Seismic ploče. Lijevani beton popunio je kanaliće na ploči, čime je spoj dvaju elemenata izveden bez klizne ravnine između njih.

2. SLIKA

Polaganje hidroizolacije sa zaštitnom folijom omogućilo je nastavak gradnje nakon kišnog perioda. Postepenim uklanjanjem zaštite s hidroizolacije, ploče velikih formata (600x 2500 mm) postavljaju se tijesno na ljepljivu hidroizolaciju bez upotrebe dodatnih spojnih materijala.

SLIKA

Postavljeni armaturni koševi spremni su za lijevanje betona temeljne ploče, direktno na ploče.

SLIKA

Čvrste i tople XPS ploče velikih formata (2,5 m), u paketima visine 40-ak cm, našli su i svoju privremenu ulogu kao klupe za sjedenje. Tvrtka Kapitel d.o.o. iz Ivanića Grada nije se prvi puta suočila sa zadatkom gradnje dječjeg vrtića. Na njihovoj su listi referenci škole, zdravstvene i druge javne ustanove, stoga je za svaku pohvalu i u svakodnevnom radu na terenu primjena tehnologije za čiju edukaciju ne treba nužno izdvojiti puno vremena. Treba imati samo volje prihvatiti novitete, jasno, uz potvrdu projektanata IKONART KONSTRUKCIJE iz Lučkog, koji se stalno usavršavaju. Citat ekološki orijentiranog barda današnje arhitekture, talijanskog arhitekta Renza Piana „gradimo danas za sutra“ možda zvuči kao fraza. U dječjem vrtiću „Proljeće“ iz Kloštar Ivanića, očito se za budućnost gradi još od malih nogu. Premda toplinska izolacija, u ovom slučaju FIBRANxps, nije jedini element tehničkih rješenja energetski osviještene gradnje, svakako je volumenom i brzinom isplativosti investicije, najučinkovitiji.

Lijevanje betona unutar vertikalnih elemenata od XPS-a dodatno je olakšalo izvedbi oplate temeljne ploče. Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

Primjer Rogoznice: kada se povežu arhitekt i dizajnerica interijera

Timski rad - garancija boljeg projekta! Posebno je zadovoljstvo kada jedan magazin – poput našeg i vašeg gzd magazina – može povezati dvoje svojih suradnika koji poslije toga krenu u svoj zajednički projekt! Dizajnerica interijera Biljana Pažin i arhitekt Duje Šegvić, oboje iz Splita, ujedinili su snage na svom prvom projektu – adaptaciji apartmana za belgijskog investitora, poznatog bivšeg nogometaša Marca Hendrikxa.

akon dugogodišnjeg ljetovanja u Rogoznici, investitor Marc Hendrikx odlučio je kupiti nekretninu u starom, povišenom dijelu grada, s otvorenim pogledom na more. Uređenje prostora veličine 130 kvadrata obuhvatit će veće radove poput rušenja zidova, obzirom da se radi o spajanju dva manja apartmana. Kao rezultat navedene preinake, planirana je cjelina koju će činiti kuhinja, dnevni boravak, dvije spavaće sobe s pripadajućim, luksuzno opremljenim kupaonicama, te još jednom zasebnom kupaonicom.

Lakše ispuniti želje investitora! Duž južne strane apartmana proteže se terasa podijeljena u tri cjeline: sjedeći dio predviđen za opuštanje uz kavu, zatim srednji s velikim stolom za blagovanje, dok je treći dio zamišljen kao mala cvjetna oaza s ležaljkama za sunčanje. Posljednji dio terase ujedno je odvojen i staklenom stjenkom od spavaće sobe u kojoj je predviđena kupaonica s jednim zanimljivim detaljem - staklenim pregradama umjesto čvrstog zida. Sav namještaj bit će izrađen po mjeri pa tako i ormari između dnevnog boravka i kuhinje poviše kojih će se na-

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

laziti klima uređaji kako bi bili što manje upadljivi. Kako bi investitor dobio bolji uvid u izgled budućeg prostora za odmor te troškove njegovog uređenja, dizajnerica Biljana Pažin izradila je katalog uređenja interijera s detaljnim rasporedom namještaja i dekorativnih predmeta po prostorijama. U to spadaju i točni izračuni s pripadajućim cijenama potencijalnih proizvođača, odnosno izvođača radova. • Uvijek je važno s investitorom razgovarati o tome kakvo uređenje želi, koji stil preferira – istakla nam je Biljana Pažin - u ovom slučaju, investitor je htio što jednostavniji stil uređenja. Drugim

riječima, s dosta ravnih linija u svijetlim bojama, zbog čega u prostoru i prevladavaju bijela i bež boja. Također, po njihovoj želji, u kuhinji će zidovi biti obloženi našim domaćim kamenom.

kojima se mijenja organizacija prostora. Takvim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu, kao i druge temeljne uvjete.

ljeto. U međuvremenu, arhitektonsko-dizajnerski dvojac iz Splita, „spojen“ upravo preko gradimozadar.hr-a, nastavlja svoju poslovnu suradnju na nekim novim projektima.

Glavni projekt – neophodan!

• Kod preuređenja stanova koji spadaju u ovu kategoriju, ljudi danas obično nisu ni svjesni kako je glavni projekt u stvari potreban, tj. zakonom obavezan. Isto tako je i obavezna prijava gradilišta, te, sukladno planiranim zahvatima, i osiguranje stručnog nadzora - naglasio je arhitekt Šegvić.

• Suradnja između arhitekta i dizajnera interijera jako je bitna jer se međusobno nadopunjuju u projektiranju i iznalaženju najboljih rješenja. Arhitekti su posebno neophodni kada se radi o većem renoviranju, dok oni sami, s druge strane, potaknuti interesom investitora sve više razmišljaju u smjeru ponude kompletne usluge, odnosno da u svom timu imaju i dizajnera interijera, - naglašava Biljana Pažin.

Prema riječima Duje Šegvića, dipl. ing. arh., važećim je Pravilnikom o jednostavnim i drugim - građevinama i radovima, uz ostalo, regulirana i potreba izrade glavnog projekta za radove na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja novim potrebama prema

Realizacija ove vrijedne i zanimljive investicije u Rogoznici očekuje se iduće

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

KLJUČ ZADAR d.o.o. Sestrunjska 8, 23000 ZADAR +385 23 300 530 kljuc.zadar@inet.hr www.kljuc.hr

Više tisuća različitih kombinacija vrata u potpunom skladu s dizajnerskim ormarima, parketima i zidnim oblogama za uređenje savršenih interijera na jednom mjestu!

adarska tvrtka Ključ Zadar nakon dugogodišnjeg poslovanja s ključevima i bravama, 2014. širi priču i na vrata, otvorivši salon Kdesign, na adresi Sestrunjska 8 u Zadru. Odabirom asortimana svjetski poznatog talijanskog branda Garofoli, salon Kdesign se momentalno izdvojio ponudom jedinstvenih rješenja za opremanje interijera zadovoljivši potrebe tržišta čitave Hrvatske. Vlasnik Oleg Desnica svojim dugogodišnjim iskustvom u prodaji potvrđuje kako nije poanta samo prodati vrata, već ući u priču klijenta, od trenutka prodaje pa sve do ugradnje, a kao rezultat nastaju dizajnerski atraktivni prostori s kojima ćete dugi niz godina biti zadovoljni. Kao glavni lik arhitektonskog projekta, vrata pripovijedaju o stilu i osobitosti svake sredine. Zato su kolekcije unutarnjih vrata osmišljene tako da bi vam podarile ugodnost estetike i funkcionalnosti u najboljoj mogućoj kombinaciji. Četiri različita stila dekliniraju se kroz raznolikost modela, boja i završnih obrada, koji odgovaraju svim potrebama uređenja te pružaju čak i mogućnost sigurnog izbora savršenog tipa otvaranja za svaki prostor: krilna vrata, klizna vrata, vrata u zidu i izvan zida, preklopna vrata, okretno-klizna vrata.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

STAKLA

Grupa Garofoli odlučila je ponuditi svojim kupcima mogućnost da uklope staklo po vlastitom izboru u kolekciju odabranih vrata i da na taj način zadovolje svaku vrstu stila.

PROTUPOŽARNA VRATA

S posebnim naglaskom na sigurnost, protupožarna vrata posebno su pogodna za hotele, rezidencijalne, školske ili poslovne subjekte i institucije. Idealno rješenje za zaštitu u potpunom skladu sa zakonskim propisima.

ORMARI

Sustavi Miria mnogo su više od kolekcije panela za ormare, pravi sustav za projektiranje interijera, kako u kući, tako i u javnim prostorijama.

ZASTUPSTVO I DISTRIBUCIJA

SOBNA VRATA Veliki izbor vrata od povoljnih i kvalitetnih do dizajnerskih.

TVRTKA KLJUČ ZADAR PRATI VAŠE GRADILIŠTE OD TRENUTKA PRODAJE SVE DO UGRADNJE, ŠTO VRIJEDI ZA SVE PROIZVODE IZ ASORTIMANA!

SIGURNOSNA VRATA

Linija blindiranih vrata dodatno unapređuje koncept usklađenosti među brojnim proizvodima asortimana branda Garofoli.

ZIDNI PANELI I PARKETI

Garofoli rješenja, za stvaranje lijepih, funkcionalnih i novih okruženja uz drvo veoma visoke kvalitete u skaldu s vratima i s krilima ormara Miria.

U RAVNINI ZIDA

Danas se „nevidljiva” vrata uklapaju u većinu kolekcija, a dostupna su u više izvedbi: klizna vrata, dvokrilna pa i nakrivljena za ambijente ispod stropova. Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

Kvaliteta i razvoj najvažniji kriteriji! Autor: gradimozadar.hr

RATTAN SEDIA STOLIĆ VID

KUHINJA CVITA

SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC

gzd specijal INFO: Kao medijski pokrovitelj Ambiente, ARTUR-a i REXPO-a, donosimo presjek najvažnijih nagrada i priznanja dodijeljenih na navedenim skupovima. 1. NAGRADA MOBIL OPTIMUM 2017. GODINE Uspješan projekt ocjenjivanja, kojemu je cilj podizanje kvalitete proizvoda, razvoj novih proizvoda i povećanje konkurentnosti na tržištu. Priznanje Mobil optimum dodjeljuje se u sklopu sajma Ambienta proizvođačima s najviše ocjenjenim proizvodima i autorima projekata za pojedinačne proizvode i garniture. Oznaka kvalitete Mobil optimum poznato je prestižno priznanje koje potvrđuje najvišu kvalitetu proizvoda i najbolja je preporuka kupcima. Odluku o dodjeli ove nagrade donijeli su prof. dr. sc. Ivica Grbac kao predsjednik žirija te članovi prof. dr. sc. Andrija Bogner, doc. dr. sc. Ivica Župčić, doc. dr. sc. Danijela Domljan i mag. sc. Dragutin Maras. Dobitnici zlatne plakete Mobil optimum za 2017.: • Spin Valis iz Požege za uspješan razvoj i kvalitetu klupskog stolića VID, čiji dizajn potpisuje Stipo Jelušić, mag. ing. el. • PRIMA namještaj d.o.o., Zagreb, za uspješan razvoj i kvalitetu kuhinje po mjeri CVITA dizajnerice Tee Tadej, mag. dizajna • Proizvođač i potpisnik dizajna BJELIN d.o.o. iz Ogulina dobitnik je zlatne plakete za inovativno rješenje i kvalitetu troslojnih podnih obloga. • Proizvođač RATTAN SEDIA d.o.o. Zagreb dobitnik je zlatne plakete za uspješnu primjenu inovativnog materijala u asortimanu naslonjača, s razvojnim timom RATTAN SEDIA. U sklopu sajma Ambienta dodijeljene su također srebrna i brončana plaketa te priznanje Mobil optimum, zatim priznanja Dizajn plus i novinarski izbor za najbolji dizajn. 2. NAGRADA ARTUR - na konferenciji održanoj 14.11. u Zagrebu dodijeljene su dvije nagrade u kategorijama “idejni projekti u arhitekturi i turizmu” i “realizirani projekti u arhitekturi i turizmu” kao i dva posebna priznanja u tim kategorijama.

INFOBIP VODNJAN

• Nagrada ARTUR 2017. u kategoriji “idejni projekti u arhitekturi i turizmu” dodijeljena je za KAMP PUNTA NOVA POVLJANA na otoku Pagu, autorski rad ured SKROZ d.o.o. • Nagrada ARTUR 2017. za realizaciju arhitekture u turizmu dodijeljena je javnoj USTANOVI AQUATIKA za SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC, autori: GRAD KARLOVAC, STUDIO 3LHD d.o.o. za projekt arhitekture. 3. REXPO NAGRADE

TARČIN FOREST RESORT & SPA MGallery

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

• Najbolja nova investicija u 2017. godini po ocjeni REXPO sajma je IT tvrtka Infobip iz Vodnjana. • REXPO najbolji novi hotel u 2017. prema ocjeni REXPO sajma je TARČIN FOREST RESORT & SPA MGallery by Sofitel Sarajevo.

eurotrade 9o

• KAMINI I PEĆI • PLOČICE • RASVJETA • OPREMANJE KUPAONICA • SJEDEĆE GARNITURE DOIMO SALOTTI

Eurotrade 90 d.o.o. I. Meštrovića 12A, 23000 Zadar Tel. 023 337 207 Fax. 023 337 208 info.eurotrade90@gmail.com www.eurotrade90.hr

U smislu štedljivog grijanja i hlađenja istinski prirodni talent: Vitocal 242-S i Vitosol 200-FM Štedljivo, inovativno, učinkovito kompaktna split toplinska crpka zrak/voda Vitocal 242-S s integriranom solarnom funkcijom visoki komfor tople vode zahvaljujući integriranom spremniku od 220 litara u pogonu se povoljno koristi energija iz okolnog zraka split toplinska crpka radi u području snage od 4,5 do 15,5 kW reverzibilni način rada za grijanje i hlađenje prostora Vitosol 200-FM inovativni vrhunski solarni kolektori jedinstveni na tržištu s automatskom zaštitom od pregrijavanja

Viessmann d.o.o. Hrvatska · 10000 Zagreb · Telefon +385 1 6593 650

www.viessmann.hr

Vaš stručni partner za Viessmann tehniku grijanja: BABIĆ d.o.o. Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar tel. 023 31 31 31 info@babic.hr www.babic.hr

210x285_Vitocal242-S_Vitosol_03-2015.indd 1

4.4.2016 9:34:07

SVE „TAJNE“ PODNOG GRIJANJA

Današnje grijanje druga je priča! Piše: FILIP BABIĆ

ugo je godina podno grijanje pružalo negativan dojam. Uzrok toga bile su instalacije obično rađene prije četrdesetak godina kad je temperatura kotla bila viša od 70°C, regulacije slabe i neprecizne. Instalacija u podu izvodila se bakrenim cijevima koje se nisu dale savijati (a bile su i skupe). Posljedica takve ugradnje bila je visoka temperatura poda (na pojedinim mjestima i preko 45-50°), obzirom na malu dužinu cijevi relativno mala ukupna snaga sistema, rezultat toga niska temperatura u objektu (razlog je bila i loša izolacija). Ljudi su imali probleme s hodanjem po tako toplim zonama, a kuća je bila hladna, uz pucanje pločica i dizanje prašine. Često se misli kako je i danas tako. No, obzirom na sustav građenja i izolaciju objekta, trenutno nema boljeg sustava grijanja od podnog. Suvremene karakteristike podnog grijanja su pravilan raspored topline (noge tople, glava hladna), niža temperatura poda i jednaka temperatura cijele prostorije bez ružnih cijevi, radijatora i slično. Sustav se sastoji od izolacijske podloge, cijevi, dilatacijskih traka, razdjelnog ormarića s razdjelnikom i sabirnikom, te regulacije. Izolacijska podloga može biti od 1 cm debljine pa do deset čak i dvanaest centimetara. Obično se koristi podloga od 17 mm zbog visine poda koja može biti ravna s mrežom (obično za dvorane), može se hvatati plastičnim obujmicama, uz varijantu i s čičak trakom. Češće se koristi podloga s čepovima koji drže cijev na mjestu i po kojoj se može hodati bez straha da će se cijev pomaknuti. Uz rub prostorije i prema svim tvrdim vertikalama postavlja se traka za dilataciju koja odvaja od zidova kasnije izlivenu betonsku ploču koja se širi zbog utjecaja topline. Cijevi se postavljaju po principu jedna topla jedna hladna cijev (kako bi se ujednačila temperatura poda) i to gušće uz vanjske zidove i vanjske otvore, a rjeđe prema sredini. To se uglavnom radi prema nekom mini projektu koji je u skladu s namjenom i vrstom prostorije. Na pripremljenu instalaciju izlijeva se beton koji u sebi ima aditive za izlučivanje zraka iz betona, te vlakna za čvrstoću podloge. Debljina takve betonske ploče mora biti minimalno 45 mm iznad cijevi i to iz dva razloga. Prvi je čvrstoća same ploče i njezina stabilnost, a drugi je pravilan raspored topline iz cijevi prema vrhu podloge. Najbolja kombinacija s podnim grijanjem je toplinska pumpa koja se može spojiti na bilo koju drugu vrstu grijanja. Temperatura vode koja ide prema cijevima kreće se između 30 i 45 °C, a sama temperatura poda između 24 i 28 °C, osim u kupaonici gdje može biti nešto toplije. Tako se čini kako je pod hladan, međutim to je dovoljno da kvalitetno zagrije Vašu kuću ili stan.

Zbog niže temperature nema podizanja prašine niti problema s venama. Podno grijanje ne treba nikakve dodatne sustave jer ima dovoljno snage. Jednom zagrijani objekt ima minimalne oscilacije temperature u prostoriji. Regulacija se odvija preko automatike koja mjeri vanjsku temperaturu i mijenja polaznu temperaturu vode u ovisnosti o vanjskoj. Što je vani toplije, manje grije i obrnuto. Uz to se regulira protok vode kroz svaku prostoriju posebno, jer nam ne treba ista temperatura u kupaonici i u sobi. Ovim se sistemom objekt također može hladiti, na način da pušta hladniju vodu u sistem (ne prehladnu kako ne bi došlo do kondenzacije poda). No, iako su ljudi zadovoljni takvim sistemom, osobno ga ne volim, jer smatram kako je prirodnije grijati odozdo prema gore, a hladiti odozgo prema dolje. Takvo je i prirodno strujanje zraka što treba poštivati. Kao završni sloj poda najčešće se stavljaju pločice ili kamen, a može i parket, laminat, tepisoni i slično - danas su gotovo sve podloge prilagođene ovom sistemu grijanja. BABIĆ d.o.o. Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar Tel: +385-23-313131 Fax: +385-23-311367 Mob: +385-91-3147670 E-mail: info@babic.hr Web: www.babic.hr

www.babic.hr

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Proizvod s kojim se YTONG ponosi vrhunske kvalitete mineralnih izolacijskih ploča MULTIPOR. Autor: YTONG POROBETON D.O.O.

Multipor je posebno prilagođen i za renoviranje starih kuća, i onih koje su kulturno-povijesni spomenici gdje se posebna pozornost mora pridavati termoizolaciji i zaštiti od vlage - potpuno bez organskog sadržaja, ne sadrži nikakva vlakna niti opasne i toksične supstance, zbog čega i jest u cijelosti kompatibilan s obnovom starih zgrada.

almatinski se gradovi s pravom ponose svojom bogatom poviješću. Međutim, bogata povijest jest i breme naslijeđa, osobito onima koji su imali sreću dobiti u vlasništvo kuću proglašenu kulturno-povijesnim spomenikom jer uz taj status idu i posebni zahtjevi prilikom renoviranja. Bez renoviranja stare kuće ne može se očekivati ugodan i kvalitetan, energetski prihvatljiv život unutar nje, niti sudjelovati potpuno u očuvanju kulturne baštine. Srećom, danas postoje odlični, suvremeni materijali vrlo pogodni i primjenjivi upravo prilikom obnove starih zgrada, osobito kada je riječ o termoizolaciji.

mogu pojaviti. Taj materijal, doslovce, omogućava zidovima da „dišu“. Kako je većina starih objekata u Dalmaciji građena od kamena s drvenim konstrukcijama, daskama i gredama između katova, Multipor se idealno poklapa s takvom vrstom konstrukcije i predstavlja jedino rješenje za takve vrste objekata.

Jedan od njih je Multipor, mineralna termoizolacijska ploča, proizvedena u XELLI, s ciljem bolje toplinske zaštite građevina. Sastav Multipora posve je prirodan. U njemu su samo vapno, pijesak, cement i voda. Glavne prednosti Multipora u odnosu na slične materijale koji se koriste prilikom obnove starih objekata su sljedeće: • on je u potpunosti mineralan proizvod, nema organskog sadržaja i ne sadrži nikakva vlakna • nema opasnih niti toksičnih supstanci, stoga i jest 100 posto kompatibilan sa starim zgradama Najveća prednost - paropropusnost i mogućnost regulacije vlage u objektu! Kod starih zgrada najčešće se radi o vlazi s unutrašnje, ali i s vanjske strane, koja nastaje uslijed temperaturnih promjena. Zbog svog sastava, Multipor omogućava regulaciju čestica vlage i vode koje se

zala stanovitu otpornost na pokrete tla određene lokacije. Takva se unutrašnja izolacija, prije svega, postavlja zbog termičke, odnosno energetske sanacije. Ako se, pak, Multipor koristi za restauraciju starih objekata kao izolacija s vanjske strane objekta, onda se ipak mora voditi računa o otpornosti na potrese. U tom slučaju treba postaviti tiple u svaku pojedinačnu ploču. Vodeći se dugogodišnjim iskustvima u radu s Multiporom u Njemačkoj, prof. dr. Holger Griebel, internacionalni voditelj za razvoj i primjenu proizvoda XELLA INTERNATIONAL ističe kako ovaj proizvod u Njemačkoj i ostatku EU ima sva moguća tehnička dopuštenja. Osim toga, zasluženo je dobio velik broj nagrada za energetsku sanaciju starih objekata za koje je i korišten Multipor. Prvi objekt obnovljen na ovaj način, u mjestu Finsterwald, obnovljen je još za

Multipor, seizmologija i ekstremni klimatski uvjeti Prilikom upotrebe materijala za unutrašnju izolaciju objekata kulturno-povijesne baštine nije potrebno voditi toliko računa o otpornosti na potres, jer je građevina, sama po sebi, već do sada poka-

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

vrijeme nekadašnje Istočne Njemačke. Nakon 15 godina korištenja tog objekta, znanstvenici s Univerziteta u Dresdenu skinuli su izolaciju kako bi ustanovili stanje konstrukcije. Pokus je pokazao sljedeće - u konstrukciji nisu pronađena nikakva oštećenja u vezi s vlagom, čime je potvrđeno kako uz pomoć Multipora objekt i nakon toliko vremena zadržava svoja svojstva.

Potvrđena kvaliteta za izolaciju i sanaciju! Multipor se posebno koristi i za unutrašnju izolaciju, vanjsku izolaciju i izolaciju plafona. Službeni podatci od agencija koje prate tržište pokazuju

kako je Multipor, u segmentu unutarnje izolacije starih objekata, lider po količini prodanog i ugrađenog materijala u Njemačkoj. Prva demit fasada napravljena je s Multiporom još prije 20 godina. Recentna ispitivanja te fasade potvrdila su sve karakteristike Multipora kao trajnog izolacijskog materijala. Otvaranje pitanja o zaštiti kulturnog naslijeđa od izuzetnog je značaja za podizanje svijesti, razmjenu iskustava i pokretanje konkretnih aktivnosti u cilju očuvanja dalmatinskih kulturno-povijesnih spomenika i zgrada, osobito kada su u pitanju privatne inicijative. Stoga, prije nego krenete u obnovu stare zgrade ili svoj dom jednostavno želite postaviti u viši energetski razred, raspitajte se o mogućnostima. A mi doista znamo kako se na Multipor u potpunosti možete osloniti!

Uređeni balkoni i blagdanski ugođaj

Ukrašeni balkoni i toplina doma! Autor: ŽELJKA KOLAK, krajobrazna arhitektica, vlasnica tvrtke Moj balkon

Blagdani mogu biti lijepi, kako na balkonima tako i u toplini Vašeg doma. Blagdansko će bilje biti prikladan ukras balkonima, ali će pridonijeti i toplini stana ili obiteljske kuće.

ok su snijeg i led privilegija kontinentalnih krajeva, gdje će na balkonu prezimiti tek pokoja biljka, što će poput ukrasa na boru proviriti ispod snježnog pokrivača, u krajevima pored mora blagdanski ugođaj balkonu mogu dati konifere, božikovina, erika i vrijesak. Dok će imela poslužiti kao ukras ispod kojeg će se skupljati poljupci i okićene stajati jela ili smreka. I blagdani su baš tu, na balkonu! Božikovina je biljka za vanjski prostor pa će tako biti idealan ukras na blagdanskom balkonu. U prodaji ćete ju pronaći u malim dekorativnim posudama, pa ukoliko odaberete takvu najbolje ju je držati kao ukras na balkonu te ju s vremenom presaditi u veću posudu uz izmjenu supstrata. Tamno zeleni listovi i jarko crvene bobice pravi su podsjetnik kako je Božić sa svim svojim radostima pred vratima. Smreka ili jela u posudi odličan su izbor za svaki balkon jer će se uz dodatak ukrasa i lampica pretvoriti u raskošno blagdansko drvce. Nemojte čekati vrijeme tik pred Božić, kako bi ih okitili već potražite drvce željene veličine u rasadniku ili vrtnom centru i pustite duh blagdana na balkon što prije! Nešto manji, no neodoljivi ukras na balkonu su konifere. Posadite ih u posude različitih veličina i razmjestiti ih na balkonu te ih ukrasite lampicama. Vrijesak i erika omiljeni su ukras kontinentalnih balkona jer hrabro odolijevaju i niskim temperaturama, a uživat će i na balkonima u blizini mora. U vrtnim centrima možete ih pronaći u različitim bojama, a svakako najpopularnije su one u nijansama ljubičaste. Prilikom odabira bilja za balkon, svakako potražite i sitne ukrase, a pritom pripazite da budu od materijala koji mogu biti na otvorenom te će odoljeti kiši, vjetru i posolici.

Pitate li nas, lampica nikad dosta pa njima ukrasite ogradu, omotajte ih oko posuda s biljem ili njima napunite prazne staklenke i smjestite ih u jedan kut balkona. I ne zaboravite imelu, pronaći ćete ju u šetnji ili na tržnici. Postavite ju iznad balkonskih vrata ili od nje napravite kuglu koja će visjeti na balkonu kao ukras ispod kojeg ćete krasti poljupce članova obitelji i prijatelja koji će vas posjećivati tijekom blagdana <3 A što odabrati za unutrašnjost doma? Božićna zvijezda naći će se u gotovo svakom domu u vrijeme blagdana. Kako bi potrajala što duže idealno je držati ju na temperaturi od 18 do 20 stupnjeva Celzijusa. Držite li ju u stanu najbolje mjesto je prozorska daska ili prostorija gdje temperatura nije visoka, a imate li duple prozore to će biti idealno mjesto za božićnu zvijezdu. Supstrat uvijek mora biti lagano

vlažan, a ovu je biljku poželjno zalijevati tako da vodu stavimo u tanjurić i pustimo ju da upije vodu. Svakako izbjegavajte zalijevanje odozgo jer je biljka tada podložnija razvoju bolesti. Uz božićnu zvijezdu raskošni ukras blagdana u stanu je božićni kaktus. On intenzivno cvate tijekom blagdana te ga je u tom periodu potrebno češće prihranjivati jer cvatnja iscrpljuje biljku. Božićni kaktus voli svijetla mjesta pa je za njega mjesto uz prozor najbolja pozicija. Ocvale cvjetove potrebno je ukloniti, a biljku je najbolje zalijevati tako da se supstrat namoči odozdo.

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZELENA ZONA

RAZGOVOR S POVODOM: CARLO BATTISTI, MEĐUNARODNI STRUČNJAK ZA REKONSTRUKCIJU ZAŠTIĆENIH ZGRADA I ZELENU GRADNJU

RAZLIKE U ZELENOJ GRADNJI ITALIJE I HRVATSKE Glavni govornik Konferencije o rekonstrukciji zaštićenih zgrada prema načelima zelene gradnje, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, bio je Carlo Battisti, ugledni stručnjak, inženjer i ovjereni voditelj projekata s certifikatom Međunarodne udruge za upravljanje projektima (IPMA). Član je Odbora za zelenu gradnju Italije, a sudjeluje u implementaciji protokola za certifikaciju povijesnih zgrada. Razgovarao: gzd Foto: Ivo Corrà | IDM Südtirol / Alto Adige

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

rema njegovom dvadesetogodišnjem iskustvu, konačna funkcija i namjena koju želimo dati povijesnoj zgradi ima veliku važnost i može djelovati kao poslovni pokretač koji može privući privatne i javne izvore sredstava. Očekivati samo velike uštede energije u povijesnoj zgradi jest pogrešna strategija. Značaj zgrade u njezinoj vlastitoj povijesnoj vrijednosti povećava njezin ugled i vrijednost na tržištu nekretnina. Transparentan i tehnički korektan dijalog među konzervatorima i dizajnerima/vlasnicima može dovesti do prihvatljivih rješenja – zanimljiv je primjer Ca’ Foscare, sjedišta Sveučilišta u Veneciji, gotičkoj palači izgrađenoj 1453. godine s pogledom na Veliki kanal koja je trenutno najstarija zgrada na svijetu koja ima LEED certifikat i koja je pretekla Empire State Building. gzd: Sve je češće u Hrvatskoj preuređivanje povijesnih zgrada u stanove i turističke apartmane. Što savjetujete svima koji se spremaju na takav obnoviteljski zahvat? Battisti: Pohvalno je što ljudi sve više razmišljaju o obnovi svojih zgrada, tim više ako postoji konsenzus svih stanara u zgradi oko njezine obnove jer se tako mogu ostvariti i veće uštede energije. To bi lokalna i nacionalna politika trebala poticati. Primjerice, kada bi se uz pomoć arhitektonske struke, građevinskih tvrtki i Vijeća suvlasnika u zgradama, osmislio niz uputa kako provoditi radove na takvoj vrsti građevina, u kojima bi naglasak bio na udruživanju i suradnji s ciljem postizanja boljih rezultata u ekonomičnoj energetskoj obnovi. gzd: Čini se kako je u Italiji, kao i u Hrvatskoj, uobičajeno da se svi stanari često ne slažu oko načina i provođenja obnove što stvara dodatne zapreke stvarnoj obnovi?

Battisti: Da, obično se radi o stanarima lošijeg socijalnog statusa ili starije životne dobi. U tom slučaju treba pronaći rješenje na razini grada, određenoj metodologiji ili u dogovoru s bankama kroz posebne programe financijske potpore. Sve ovisi o ukupnom broju zgrada i stanova koji se obnavljaju, odnosno o veličini rekonstrukcijskog zahvata. Pravi učinak na tržištu će izostati ako svako zasebno ide u radove, jer nije isto ako se vi obratite određenom proizvođaču i zatražite postavljanje izolacije na 200 ili 20 tisuća metara kvadratnih fasade. Kao primjer uspješne suradnje o kakvoj pričam navest ću svoj Bolzano gdje je uz pomoć sredstava iz EU fondova na razini grada oformljen tim

od petnaestak stručnjaka koji su za 20 različitih zgrada, u kojima živi oko 700 obitelji, napravili studije izvodljivosti s različitim troškovnicima obnove. Potom su ih predstavili stanarima zgrada, a posebno je zanimljivo što se problemu renovacije pristupilo interdisciplinarno. U savjetodavnom tijelu nisu bili uključeni samo građevinski inženjeri i arhitekti, već i financijski i ekonomski stručnjaci, odvjetnici te posebni posrednik u dijalogu s Vijećima suvlasnika. gzd: Postoje li u Italiji slični programi sufinanciranja kao aktualna obnova fasada u Hrvatskoj? Primjerice, zamjena klasičnih prozora s velikim energetskim gubicima, čest je problem na našim povijesnim zgradama. Kako građane potaknuti na obnovu takvih građevina? Battisti: U Italiji nemamo posebne programe sufinanciranja obnove fasada. Nešto postoji na međunarodnoj razini, ali radi se o ukupnom poboljšanju energetske učinkovitosti. Banke nude financijske programe s fokusom na obnovljive izvore energije. Problem je, međutim, što jedan bankarski službenik često, s financijske strane, ne razumije pravu korist koju želite ostvariti svojim projektom. Najviše ih zanima vremenski rok za povrat uloženog. Nadalje, Ministarstvo ekonomskog razvoja i Nacionalna agencija za energiju već dugi niz godina osiguravaju novac za zamjenu klasičnih prozora onim energetski učinkovitijim, iznos potpore je i do 65 posto. Prošlo ljeto pojavio se i zanimljiv poziv mladima koji se žele uključiti u revitalizaciju napuštenih povijesnih zgrada. Ideja je bila osmisliti način na koji bi se zapušteni prostori ponovno stavili u funkciju, primjerice preuređenjem u restorane i slično. gzd: U Hrvatskoj ima dosta povijesnih građevina na prekrasnim lokacijama gdje su obično smještene javne uprave, a uvjeti za rad su loši zbog znatnih troškova održavanja takvih prostora. Kroz obnovu se može povećati njihova energetska učinkovitost, možda i prenamjenom u lijepe hotele, muzeje... Battisti: Najvažnije je jasno definirati što želite s tim objektom u budućnosti, odnosno odrediti njegovu buduću poslovnu namjenu, pronaći subjekte zainteresirane za uključivanje u projekt obnove, te osigurati novac za provedbu rekonstrukcije u skladu s pravilima konzervatorske struke i principima održivosti. Kao primjer uspješne ekonomske prenamjene povijesne građevine ponovno ću spomenuti Bolzano. Tamošnja gradska vlast uložila je u transformaciju stare tvornice aluminija 100 milijuna eura vrijedan projekt poslovnog inkubatora koji se proteže na 12 hektara i u kojem su sada smještene stotine istraživača i tvrtki za inovacije.

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZELENA ZONA

Uz realizaciju projekta Fit-to-nZEB

ZA KONTINUIRANU IZOBRAZBU O ENERGETSKOJ OBNOVI! Piše: BOJAN MILOVANOVIĆ, doc. dr. sc.

Nažalost, vezano uz izobrazbu u energetskoj obnovi, što je cilj ovog projekta, moglo bi se reći kako određene aktivnosti provodi Hrvatska komora arhitekata, dok Hrvatska komora inženjera građevinarstva ne provodi gotovo nikakve konkretne aktivnosti koje bi, osim teorijskih znanja, rezultirale i praktičnim znanjima potrebnima za gradnju ili obnovu do razine zgrada gotovo nulte energije (nZEB). Hrvatska komora inženjera strojarstva ima isto slabe aktivnosti vezane za projektiranje i gradnju po nZEB standardima, a koje se odnose na radionice u sklopu europskih projekata s tek nekoliko desetaka polaznika te predavanja na teorijskoj razini. Zbog toga je sve zapravo stvar entuzijasta koji pojedinačno prate trendove. Problem je što na fakultetima također nemamo spremne programe izobrazbe i nemamo oformljene kolegije putem kojih će se studenti educirati ako žele biti specijalisti za zgrade gotovo nulte energije. Potrebni su kolegiji putem kojih će studenti dobiti interdisciplinarni pristup, dobiti potrebna znanja iz arhitekture, građevine, strojarstva… Trenutno se na

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

pojedinim fakultetima održavaju kolegiji iz pojedinih područja koja su bitna, ali osobno smatram da je potreban cjeloviti pristup problematici, pa možda i interdisciplinarni studij. Osobno sam angažiran za problematiku sa stajališta profesionalca u području, ali i pedagoga, tako da pratim smjer u kojem se razvijaju politike Europske Unije, a time i svih država članica. Propisi su sve stroži, a najave sljedećih koraka su takve da nas zasigurno još čeka veća potreba za povezivanjem struka, obrazovanjem postojećih profesionalaca (inženjera, arhitekata, ali i radnika). Potrebna je i prilagodba kurikuluma na fakultetskoj razini te onih za obrtnička zanimanja vezanih na energetsku učinkovitost u zgradarstvu kako bi mladi profesionalci bili spremni za izazove na tržištu. Projekt Fit-to-nZEB je usmjeren na obnovu postojećih zgrada – stručnjaci, ali i sve više laika vide kako postoji problem, s obzirom na građevinsku štetu koja se javlja uslijed lošeg izvođenja radova, neadekvatnog nadzora nad izvođenjem, a ponekad i loših projekata, naravno čast izuzetcima kojih također ima i koje treba ovim putem pohvaliti za njihov rad. Često projekti na papiru prikazuju idealiziranu situaciju, ali ono što se u stvarnosti dobije nije u skladu s projektom, što nikako nije zadovoljavajuće. U svakom slučaju, ljudi trenutno nemaju dovoljno informacija što trebaju dobiti prilikom obnove zgrade. Ni Europa nije zadovoljna energetskom obnovom, pretpostavka je kako se obnavlja svega 0,4-1,2 posto zgrada godišnje. Europa želi više, želi informirati ljude, trendovi su okrenuti pametnim zgradama i kućama, točnije odgovarajućoj zaštiti potrošača i građana. Primjerice, zašto se recimo brinemo koliko nam troši auto, je li to pet ili šest litara benzina, dok automobil košta između 10 i 20 tisuća eura. No, nitko ne brine o tome kako se olako troši 50 ili 100 litara nafte u kući čija je vrijednost i preko 200 tisuća eura. Dodatan problem o kojem se malo ili ništa govori je problem povećane relativne vlažnosti zraka u zgradama koje su prošle kroz energetsku obnovu, a u kojima je uz isti način korištenja povećan rizik od građevinske štete u obliku pojave gljivica ili u krajnjem slučaju podizanja parketa, a uzrok je jednostavan, nedostatak ventilacije, najbolje s rekuperacijom topline. U Hrvatskoj je pokrenuta izobrazba građevinskih radnika prema programu Croskills kroz koji je prošlo više od 300 građevinskih radnika. Ovi radnici dobili su informacije o tome kako graditi energetski učinkovite zgrade i priliku praktičnog rada s najnovijim tehnologijama i sustavima. Vezano uz projekt Fit-to-nZEB, “priča” Croskills se nastavlja i širi, osim radnika, i na inženjere i arhitekte. Pokušat ćemo osigurati i ostvariti izobrazbu određenog broja ljudi, pri čemu imamo između 150 i 200 ljudi koje možemo besplatno obrazovati u sklopu projekta. Projekt traje dvije godine, a program izobrazbe će trajati do 40 sati. Trenutno je projekt u fazi kad s ostalim partnerima dogovaramo koja su to ključna područja koja treba program sadržavati i na koji bi se način program izvodio. Ne želimo biti teoretičari, već i praktičari. Dakle, bilo bi dobro da možda i arhitekt ili inženjer dođe na obuku te sam ugradi izolaciju ili prozor, ugradi proboj, riješi neki detalj te dobije praktično znanje kako bi u svojim budućim projektima bili svjesni cjelokupne problematike. Iz tog će nam razloga trebati malo više nego jednodnevni tečaj. Za radnike se program Croskills nastavlja i svi zainteresirani se mogu prijaviti za izobrazbu u ovlaštene trening centre, dok za inženjere i arhitekte tek započinje. Edukacije u sklopu projekta Fit-to-nZEB ćemo provesti do kraja sljedeće godine, nakon čega će se nastaviti edukacija koju će biti potrebno plaćati. Što se tiče Croskills-a, trenutno je riječ o osposobljavanju koje je priznalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kroz Pravilnik o sustavu izobrazbe i certificiranja građevinskih radnika, koji ugrađuju dijelove zgrade, koji utječu na energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Pravilnik je stupio na snagu u srpnju

ove godine. Želja je da ga prizna i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kroz pravilnike o neformalnom i informalnom učenju, što ukratko znači priznavanje znanja i vještina usvojenih u svim razdobljima čovjekova života i u svim životnim okolnostima. Fit-to-nZEB će nadograditi program Croskills jer sve zgrade javne namjene koje se projektiraju nakon 1. siječnja 2018. moraju biti projektirane kao zgrade gotovo nulte energije (nZEB). Privatni projekti ulaze u istu obvezu nakon 1. siječnja 2020. Nadalje, u gradnji zgrada javne namjene nakon 1. siječnja 2019. Obvezno sve trebaju biti građene kao zgrade gotovo nulte energije (nZEB), dok će za sve ostale zgrade ova obveza nastupiti nakon 1. siječnja 2021. godine. Ne treba zaboraviti niti na energetske obnove niti druge rekonstrukcije za koje su navedeni datumi jednaki u slučaju rekonstrukcije koja obuhvaća više od 75 posto ovojnice grijanog dijela zgrade, odnosno više od 25 posto grijanog dijela zgrade ukoliko je to gospodarski isplativo, odnosno tehnički ili funkcionalno izvedivo. Kompleksnost problema kod rekonstrukcija i energetskih obnova do razine zgrade gotovo nulte energije je velika, a kriteriji koje je potrebno zadovoljiti su vrlo strogi, iako nešto blaži nego kod novogradnji. Još nešto valja naglasiti - općenito je rekonstrukcija redo-

vito veći izazov u graditeljstvu prema novogradnji. Projekt Fit-to-nZEB orijentirao se na rekonstrukciju zbog toga što je potrebno energetski obnoviti velik dio postojećih zgrada, dok se u relativnom omjeru godišnje sagradi mali postotak novih zgrada. Dodatni razlog zašto smo se fokusirali na rekonstrukcije jest što postoje dodatni aspekti kod rekonstrukcija (poput zaštićenih spomenika kulture, rješavanja toplinskih mostova postojeće konstrukcije…) koji se jednostavno ne pojavljuju kod novogradnje, gdje se unaprijed može olakšati situacija pametnim pristupom. Dakle, fokus na rekonstrukciju ne isključuje nove zgrade, ali, da smo se fokusirali na nove zgrade, time bismo eliminirali pojedina problematična područja koja su specifična za rekonstrukcije i energetske obnove. Što se tiče besplatne izobrazbe u sklopu projekta Croskills, ona je završila krajem kolovoza ove godine. Zainteresirani se mogu javiti u trening centre čiji su kontakti objavljeni na www. croskills.hr (u registru ovlaštenih trening centara - ovisno o zanimanju). Što se tiče izobrazbe kroz Fit-to-nZEB, projekt je u ranoj fazi gdje još usklađujemo ishode učenja i kompetencije u svim zemljama sudionicama projekta. Želimo uskladiti izobrazbu u više zemalja EU - u skladu s jednim od osnovnih postulata EU o slobodnom prometu roba i usluga.

SUVREMENI TRENDOVI:

Autor: SVJETLANA GRGIĆ, dipl. ing. arh.

rirodni zeleni vertikalni zidovi su dizajnirani, patentirani i proizvedeni u Danskoj 2014. godine. Organski zeleni vertikalni zidovi u suvremenim interijerima kreativan su trend i potreba u vremenu viskog onečišćenja zraka. Visoko modulirani održivi sustavi, biološki dizajnirani biljnim pokrovom, selektiranih ukrasnih vrsta, predstavljaju inovativne, ekološke i napredne sustave održive gradnje i realizaciju koncepta zdrave zgrade, za razliku od koje poništavaju učinak tzv. SBS sindroma. Pojam i doživljaj SBS (sick building syndrome) povezuje se s osjećajem nelagode, umora, glavobolje, vrtoglavice i mučnine, sve vezano uz boravak u zgradama. Sustav je dizajniran kao prirodni klimatizacijski uređaj koji štedi resurse pročišćavanjem i vlaženjem, povećava kakvoću zraka u zatvorenim prostorima, te otklanja umor, stres, lošu koncentraciju i zdravstvene tegobe. Dizajneri i arhitekti sada nude svojim klijentima zelene vertikalne zidove i vertikalne vrtne dizajne naglašavajući i ističući sljedeće prednosti:

• Produktivnost: Brojne studije povezuju prisutnost bujnog zelenila u uredskom okruženju s poboljšanjem tjelesnog i mentalnog zdravlja, što rezultira višom produktivnošću. • Estetska poboljšanja: Stvaraju dodatnu estetsku vrijednost i pomažu u predstavljanju inovativnih atraktivnih strukturnih elemenata u prostoru povezujući ih s eco-pristupom. • Smanjenje troškova energije: Inkorporiranjem vertikalnih zelenih zidova u prostor štedi se dragocjena energija koju koriste standardni klimatizacijski uređaji. • Poboljšanje kvalitete unutarnjeg zraka: Zeleni zidovi filtriraju putem bio-filtracije brojne toksične supstance poput formaldehida, trikloretilena, benzena, ksilena, amoniaka i dr. • Stvaranje barijere za akustično zagađenje: Zeleni vertikalni vrtovi djeluju kao prirodna akustično-apsorbirajuća barijera, koja snižava nivo buke u prostorima. Temeljem provedenih određenih istraživanja, biljke koje imaju sposobnost najvišeg stupnja filtriranja toksičnih sup-

stanci su sljedeće: Anthurium andraeanum, Dracaena fragrans, Hedera helix, Sansevieria trifasciata, Dracaena marginata, Spathiphyllum, Chrysanthemum morifolium. Projektiranje, ugradnja i održavanje zelenih vertikalnih bio-zidova uključuje multidisciplinarni pristup stručnih osoba iz polja arhitekture, dizajna, botanike i građevinskog inženjeringa. Foto: THOMPSON RIVERS UNIVERSITY KAMLOOPS BC CANADA

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZELENA ZONA

Kako pravilno obnoviti fasadu na zgradama? Trend energetske učinkovitosti prisutan je u građevinskoj industriji već dugi niz desetljeća, u svijetu i kod nas, ali u zadnjih nekoliko godina doživio je izuzetan uzlet. Unatoč mnogim dostupnim informacijama, u Hrvatskoj još uvijek izaziva velike nedoumice i mnoga pitanja kod mnogih ljudi, pa je unatoč velikom nastojanju svih sudionika ( Ministarstva graditeljstva, županija, gradova, projektanata i izvođača ) na njegovoj implementaciji potrebno još mnogo raditi prije svega i informiranjem javnosti o aspektima te prednostima koje donosi takav način razvijanja prostora i gradnje općenito.

Autor: NIKŠA BILIĆ, dipl. ing. arh.

a bismo malo približili pojam energetske učinkovitosti „laičkim jezikom“, pojasnili razloge njegovog nastanka i pojavljivanje u našoj okolini, vratit ćemo se u ne tako daleku prošlost. O energetskoj učinkovitosti prvi puta se ozbiljnije počelo raspravljati sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća u vrijeme prve velike energetske krize izazvane blokadom Sueskog kanala, manjkom nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Tadašnji nagli porast cijene energenata doveo je stručnjake iz cijelog svijeta pred konkretan problem, a taj je bio ograničena količina energije i njena visoka cijena, pa se intenzivno počelo razmišljati o njenim efikasnijim i učinkovitijim načinima raspolaganja i uštede. Slijedom toga, cijela je građevinska industrija svijeta počela polako prilagođavati objekte i projekte učinkovitijem korištenju energije i projektiranja. Rješenjem situacije na Bliskom istoku, ideja energetske učinkovitosti u graditeljstvu polako je pala u drugi plan. No, svega dvadesetak godina nakon, odnosno početkom 90-ih, ponavlja se problem nafte s Bliskog istoka uzrokovan Zaljevskim ratom pa cijene nafte i energije doživljavaju ponovni rast i ponovo aktiviraju pitanje učinkovitosti. Ovoga puta to je imalo za posljedicu ozbiljnije shvaćanje pitanja i sve veću implementaciju problematike u istraživanja i primjeni krajnjih rezultata u graditeljstvu. Pogotovo je to aktualizirano u Europi koja je uvijek imala ograničene energetske resurse, pa je i poticanje učinkovitosti u Europi uzelo puno više maha u istraživanju i primjeni negoli drugdje u svijetu. To dovodi i do današnjih dana kada je poimanje energenata i kretanje cijena na tržištu energije itekako utjecalo na život svih pa se slijedom istog i kod nas aktualiziralo pitanje energetske učinkovitosti na svim razinama društva. Svakako je na to podosta utjecala i svijest o ekološkoj komponenti i nužnosti smanjenja CO2 otiska, emisije stakleničkih plinova i klimatskih promjena kojima smo svakim danom svjedoci. Eto, i vremenske nepogode koje su zadesile Hrvatsku u zadnje vrijeme najbolji su pokazatelj toga.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

Foto: ROCKWOOL

JAČA SVIJEST O ENERGETSKIM UŠTEDAMA Najočitiji primjeri ENU-a su moderni kućanski aparati visokih energetskih razreda, novije stambene i poslovne zgrade koje su projektirane i građene u skladu s visokim standardima energetske učinkovitosti. No, tu se priča ne zaustavlja. Implementacija kontrole potrošnje energije u zgradama, njihova izolacija, uporaba obnovljivih izvora energije - sve su to oblici kojima se postiže učinkovitije raspolaganje energijom. No ono što trenutno najviše intrigira domaću javnost su obnove starijih zgrada i subvencioniranje obnove istih. U zadnje tri godine raspisano je nekoliko natječaja za subvencioniranje obnove fasada na javnim i privatnim zgradama.

Interes javnosti za to bio je vrlo značajan. No, veliki broj „sanacija“ zgrada koje se obnavljaju nepropisno i neprofesionalno, a čega smo često svjedoci uvijek iznova potiče na ponovno pisanje o energetskoj učinkovitosti na postojećim zgradama. Jer, za svake jače bure, loše izvedene fasade „lete i padaju“ po našim obalnim gradovima, kao što je zadnje dvije godine bio slučaj sa Splitom i Rijekom, gdje je čak u potpunosti i jedna nova zgrada ostala bez dijela termo fasade zbog loše obavljenih radova. Nisu samo u pitanju loše izvedene nove termo fasade i sanacije starih, odnosno postojećih zgrada, nego su još veći problem u potpunosti nelegalne sanacije, odnosno „šminkanje“ fasada.

NE ZABORAVITI TERMOIZOLACIJU! Najčešće zbog neinformiranosti samih suvlasnika višestambenih zgrada, često se preporučuju obnove pročelja zgrada samo u vidu „šminkanja“ fasade, ali bez termo obloge, što je besmisleno, ali i protuzakonito, a o cijeni takve sanacije i njenoj promašenosti ne treba niti govoriti. Dovoljno je naglasiti kako je ukupna razlika između cijene „šminkanja“ fasade i njene prave sanacije oko 60:40 odnosno, da je sami udio termoizolacije kod energetske sanacije objekata tek 40 posto. U tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, poglavlje III. Članak 45, stavak 2., jasno se definira kako zgrade koje obnavljaju više od 25 posto površine jednog pročelja moraju imati projekt energetske obnove ovojnice zgrade, koji ih obavezuje na određene standarde i uvjete prilikom sanacije. Problem nastaje kod neinformiranosti suvlasnika, upravitelja, ali i kod izvođača radova jer nepoznavanje pravilnika i krivo tumačenje neizbježno dovodi do problematičnih situacija i loših „sanacija“. FASADE SANIRATI - NE „ŠMINKATI“ Tzv. „šminkanje“ fasade, odnosno parcijalna sanacija sistemom „mrežica plus ljepilo“ je višestruko nepovoljna što zbog same cijene, loše izolacije, a nemali broj puta i zbog loše izvedbe, pa tako obnovljene fasade i dalje imaju probleme s gljivicama u stanovima i velike toplinske gubitke. Često se takvim sanacijama samo privremeno rješava problem pojave vlage na zidovima, a nakon nekog vremena opet dolazi do značajne degradacije samog objekta. Iz svih navedenih razloga nikako se ne preporučuje, jer je takav oblik sanacije u svakom smislu pogrešan. Naravno, postoje iznimke, odnosno zgrade kod kojih nije moguće provesti potpunu energetsku sanaciju pročelja, često zbog tehničkih karakteristika pročelja (obložene su fasadnim kamenom ili opekom) ili zbog arhitektonsko-oblikovnog rješenja same zgrade. Slično je i kod povijesnih zgrada koje su pod zaštitom kao kulturna baština. I takve se specifične građevine mogu sanirati, ali ne jednako efikasno kao i klasične fasade koje dominiraju našim gradovima, a koje su najčešće izgrađene ili između dva svjetska rata ili nakon Drugog svjetskog rata odnosno u razdoblju između 1945. i 2000. godine. Ukoliko se pristupa sanaciji takvih objekata, treba svakako konzultirati referentne odjele konzervatorskih zavoda Ministarstva kulture, a za sve ostale zgrade koje nisu pod zaštitom treba svakako zatražiti mišljenje struke o sanaciji i nikako se ne upustiti u radove bez jasno definirane projektne dokumentacije i stručnog nadzora. Nažalost, praksa u Hrvatskoj je pokazala nebrojene loše primjere sanacije zbog kojih su pokrenuti bezbrojni skupi sudski postupci radi odšteta stanarima i suvlasnicima, na što valja upozoriti zbog relativno loše informiranosti građana o ovoj temi kao i o metodama sanacije. Suvlasnicima u višestambenim

zgradama valja skrenuti pozornost na bitnost stručnog sagledavanja i pristupa samoj sanaciji zgrade, kao i na potrebu izrade kvalitetnih projekata i troškovnika, koji se mogu prijaviti na natječaje za subvencioniranje obnove.

SUBVENCIJE ZA PROJEKT I SANACIJU Natječaji često pokrivaju izradu projektne dokumentacije s 85 posto i sanaciju s 60 posto. Dakle, ukoliko je projektom predviđena cijena sanacije od primjerice milijun kuna, država kroz natječaje subvencionira 600 tisuća kuna, a 400 tisuća financiraju sami suvlasnici kroz sredstva pričuve, odnosno preko kreditnih linija predviđenih upravo za takve projekte. Ako je projektna dokumentacija subvencionirana u iznosu od 85 posto, te primjerice projekt sanacije košta 30 tisuća kuna, država pokriva 25.500 kuna. PRIPREMITI SE ZA NOVI NATJEČAJ Od iznimne je važnosti na vrijeme donijeti odluku o energetskoj obnovi višestambene zgrade, jer je potrebno prikupiti niz dokumenata i pripremiti projekt za prijavu na natječaj. Sljedeći natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada je predviđen za početak 2019. godine. Obzirom na kompleksnost potrebne dokumentacije i projekt, savjet je svim suvlasnicima u višestambenim zgradama da već sada počnu s pripremama, kako bi u trenutku raspisa natječaja, bez „panike“ predali projektni prijedlog. Potrebno je najprije prikupiti suglasnosti o energetskoj obnovi višestambene zgrade od 51 posto suvlasnika, ishoditi dokumente o legalnosti zgrade (upravni akt kao uporabnu ili građevinsku dozvolu ili akt o ozakonjenju za bespravno sagrađene zgrade), obaviti razgovore i konzultacije s upraviteljskom tvrtkom, prikupiti najmanje tri ponude za projektiranje te odabrati projektanta. Zatim se valja informirati u komercijalnim bankama o uvjetima kreditiranja energetske obnove i krenuti s izradom projekta i energetskog pregleda zgrade. Većina upravitelja na području Zagreba, Rijeke i Splita već sada užurbano priprema dokumentaciju za sljedeći natječaj, poučeni iskustvom sa zadnjeg natječaja početkom 2017. godine. Na taj način po samom raspisu natječaja imat će već pretežno pripremljene projekte i predaja će biti puno lakša zbog stečenog iskustva na prošlim natječajima. Važno je istaknuti kako su pravovremene i konkretne odluke od ključne važnosti zbog kompleksnosti natječaja, jer se sredstva osiguravaju iz kohezijskih fondova EU, pa sve treba biti „čisto“. Iskustva drugih članica EU koje su imale iste natječaje su redom pozitivna. Čitavi kvartovi u mnogim gradovima poput Praga i Varšave, dobili su kompletno novi izgled, a cijene nekretnina u tako obnovljenim objektima u nekim su slučajevima skočile i za više od 20 posto. Mogućnosti u ovom segmentu građevine su velike, ali postoje i veliki rizici, zbog kojih treba prikupiti dovoljno informacija i biti u kontaktu sa stručnjacima u tom području, kako bismo se zaštitili od neželjenih posljedica loših praksa koje su nažalost obilježile zadnjih 25 godina oko građevina u Hrvatskoj i koje su još uvijek jako česta pojava kod nas. Slobodno se može reći kako na gradove, ali i na zgrade svih vrsta, trebamo gledati kao na živa bića i organizme koji imaju svoje sustave ( žile, tkiva, mišiće, probavu), a samim time i potrebe. U ovom slučaju održavanja i „liječenja“ (sanacije), odnosno kako bismo jedan takav organizam zaliječili, potrebno ga je najprije pregledati i odrediti mu pravilnu „terapiju“ kako bi nam što duže „živio“ i služio na sreću i zadovoljstvo svih građana i suvlasnika. Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZELENA ZONA

ENERGETSKA UČINKOVITOST I NISKI TROŠKOVI GRIJANJA I HLAĐENJA

ROCKWOOL KAMENA VUNA

- UŠTEDE I UDOBNOST STANOVANJA!

nogi su se već uvjerili kako je izolacija jednako bitna kako bismo postigli uštedu na troškovima energenata i u toplijim i u hladnijim krajevima. Danas je previše zgrada u lošem stanju. Poboljšanje energetskog standarda zgrada jedan je od glavnih izazova za društvo, svim svojim građanima pružiti uvjete za moderan i zdrav život. Dobro izolirane i iznimno učinkovite zgrade pružaju dobru i zdravu unutrašnju klimu bez propuha i hladnih površina te istovremeno smanjuju energiju potrebnu za grijanje i hlađenje. Diljem Europe troškovi za energiju povećavaju se brže od prihoda kućanstava. Smanjenjem energetskih potreba zgrade smanjuje se i iznos računa za energiju zbog

čega su životni troškovi povoljniji te se na taj način suzbija energetsko siromaštvo. Jedna od uloga izolacije je sprječavanje pojave toplinskih mostova. Ukoliko je teško ugraditi proizvod bez procjepa ili pukotina u završnoj konstrukciji, nije dovoljno da taj proizvod ima samo dobra toplinsko izolacijska svojstva. Kamena vuna ROCKWOOL dobro se prilagođava svakoj podlozi i primjeni. Osim toga, ovi proizvodi mogu se koristiti u ekstremnim uvjetima, jer kamena vuna ROCKWOOL svoja svojstva zadržava i pri iznimno niskim i pri vrlo visokim temperaturama (do 1000°C). Kamena vuna je i u takvim uvjetima dimenzijski stabilan izolacijski materijal otporan na temperaturne promjene, a niska toplinska provodljivost jamči minimalne toplinske gubitke. Deklarirana toplinska provodljivost (λ)

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

ROCK WOOL proizvoda kreće se u rasponu od 0,033-0,040 W/mK.

Izolacija je više od uštede energije Drugim riječima, ukoliko je objekt dobro izoliran, zimi toplina ostaje tamo gdje ju želimo, u unutrašnjosti objekta. Energetske potrebe objekta su stoga znatno niže nego inače jer je temperatura u prostorijama jednakomjerna i ne susrećemo se s neugodnim osjećajem stalno hladnih zidova ili podova. Ljeti ne dolazi do pregrijavanja unutrašnjosti te je potrebno manje rashlađivanja za postizanje ugodne temperature u prostoru. Pored uštede na troškovima grijanja i hlađenja tako postižemo i izuzetno zdrave i ugodne uvjete stanovanja.

KADA I KOLIKO JE NOVCA NA RASPOLAGANJU? Autor: gzd

energetska obnova sama po sebi isplativa. Umjesto njih prelaziti ćemo na financijske instrumente, grantova ove visine više neće biti. Ovim ulaganjem građani dižu kvalitetu stanovanja i cijene svojih nekretnina. Želimo obnavljati i obiteljske kuće europskim novcem, ali tu su izvjesne zapreke regulative Europske komisije i čekamo da Europski parlament izmijeni uredbe tako da mi možemo otvoriti i te pozive. Koji bi to tada iznos mogao biti, hoće li biti veći? Mogu reći, ali se ipak ograđujem kako bi to mogao biti i „pogled u čarobnu kuglu“…mi ćemo tražiti barem još toliko – 70 milijuna eura. U stvarnosti, to može biti i od nule do 80 ili više

O TOME KOLIKO ĆE SREDSTAVA I KADA BITI NA RASPOLAGANJU ZA ENERGETSKU OBNOVU VIŠESTAMBENIH ZGRADA RAZGOVARALI SMO S INES ANDROIĆ BRAJČIĆ, NAČELNICOM SEKTORA ZA PROGRAME I PROJEKTE EU U MINISTARSTVU GRADITELJSTVA:

to se tiče najnovijeg poziva koji smo objavili, on neće biti otvoren samo tri mjeseca kao prethodni s ograničenim vremenom za pripremu dokumentacije i projekata, već kontinuirano do kraja 2020.godine – znači korisnici javnog sektora moći će planirati i kontinuirano prijavljivati svoje projekte. Predviđeno je 50 milijuna eura, uz mogućnost povećanja ako budemo imali više dobrih projekata. Dosadašnji poziv premašio je naša očekivanja i ugovorili smo svih 75 milijuna eura. Nažalost neki drugi specifični ciljevi ne stoje dobro kao mi i nisu uspjeli čak ni otvoriti svoje pozive ni ugovoriti. Dakle, što se tiče energetske obnove višestambenih zgrada, jedini način za osiguranjem sredstava sad jest da se realociraju neka druga u taj dio za obnovu? Kod ljudi postoji i bojazan…ako bude novaca bit će, primjerice, tek u 2019. Koliko ranije možete najaviti natječaj kako bi se ljudi pripremili za prijavu za ta sredstva? Mi ćemo najaviti praktički čim budemo imali ta sredstva u Hrvatskoj, sad ne možemo jer ni ne znamo kad će i koliko toga biti na raspolaganju, Ne želimo ljude dovoditi u zabludu… ali trebaju biti svjesni kako toga neće biti još puno, osim toga možda još jedan poziv i to je to. U razgovorima s Ministarstvom regionalnog razvoja naglasili smo potrebu da nam se osiguraju dodatna sredstva. Grantovi, odnosno darovnice su bili građanima „ponuda koju ne mogu odbiti“ i radi podizanja svijesti kako je

Ines Androić Brajčić

milijuna eura, ali stav je sadašnje političke garniture u Ministarstvu kako mi to trebamo tražiti, bez obzira na česte promjene ministara, tehničkih ministara, regionalnih. Te stvari Vi dobro poznajete i pratite, cijelo ste vrijeme u Ministarstvu. Da, kolegica iz Ministarstva Irena Križ Šelendić i ja jesmo, ali te stvari i ne ovise toliko o nama i zato smo i oprezne u izjavama, na to vam utječe politika i moguće promjene u konceptima. Je li ponekad problem što se u obnovi ponekad zgrade samo prebojaju… kako stoji u zakonu, smije li se (samo) to? Vidite, u zakonu stoji i kako je vlasnik dužan održavati zgradu, a nama je i teško reći treba li toj zgradi nešto drugo. Takvo što za ovaj poziv nije prihvatljivo, tko se javi na naš natječaj mora dati glavni projekt energetske obnove, mora dokazati 50 posto ušteda, što ne može ni da stavi i toplinsku ovojnicu i prozore. Znači mora biti tu raznih mjera uštede, a te se mjere uštede u novom pozivu neće mijenjati, kriteriji se mogu samo zaoštravati.

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Put Bokanjca 42a, Zadar Tel: +385 (0)23 230 117 Fax: +385 (0)23 234 074 Mob: +385 (0)99 2174 201 fenestra.zadar@zd.t-com.hr

PVC Vrata PVC Prozori PVC Klizne stijene PVC Harmo stijene Bluegreen pasivni prozori PVC i ALU Rolete PVC i ALU Grilje Komarnici Sobna Vrata

www.troha-dil.hr

KA S R O Z O R P SVA A N A J N E Š E RJ ! U T S E J M M JEDNO

Osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj.

BLUEGREENLINE Prozorski sistem za pasivne i niskoenergetske kuće

www.troha-dil.hr

DINO PEROVIĆ, DIREKTOR TVRTKE EKO D.O.O. O PROJEKTU CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM BILJANE DONJE: ZA GOSPODARENJE OTPADOM ZADARSKE ŽUPANIJE

Tvrtka Eko d.o.o. objavila je natječaj za projektiranje i izvođenje radova na izgradnji Centra za gospodarenje otpadom „Biljane Donje“,Europska a riječ je ounija Zajedno do fondova EU jednom od strateških projekata Zadarske županije – Ukupni projekt težak je 377,3 milijuna kuna CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM od čega je preko 70 posto bespovratnih sredstava iz europskog Operativnog programa Konkurentnost Projekt se sufinancira iz OP Konkurentnost i koh i kohezija do 2020. godine.

očetkom listopada tvrtka Eko d.o.o. objavila je natječaj za projektiranje i izvođenje radova na izgradnji Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje, a radovi bi trebali započeti sljedeće godine. Projekt CGO Biljane Donje jedan je od strateških projekata Zadarske županije i njegova realizacija od velike je važnosti za sve njezine stanovnike, kao i one iz južnog dijela Ličko-senjske županije. ‐‐ Ovaj projekt pokrenut je još 2006. godine – istaknuo je Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije - i do danas je odrađen obiman posao: od izrade dokumentacije do dugotrajnih postupaka pribavljanja dozvola te niza provjera i odobrenja nadležnih nacionalnih institucija. Uložili smo maksimalan trud u nastojanju da naš projekt CGO-a ide dalje, ne dopustivši da ga se eventualno zaustavi, jer bi posljedice toga u prvom redu bile negativni učinci u zaštiti okoliša te stanje okoliša Republike Hrvatske u cjelini. Europska komisija još je krajem 2015. godine predstavila paket o kružnom gospodarstvu kojim se u području gospodarenja otpadom uspostavlja ambiciozna dugoročna vizija povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja otpada, te se ujedno predlažu konkretne mjere za uklanjanje prepreka na terenu u pogledu boljega gospodarenja otpadom. Prema tome, važno je da je CGO Biljane Donje u potpunosti usklađen s predviđenim sustavom odvojenoga sakupljanja otpada, kao i sa smjernicama Europske komisije oko načina zbrinjavanja otpada. ‐‐ Gospodarenje otpadom utječe na sve ljude i na naš okoliš te je puno više od komunalne usluge; to je pitanje kvalitete života, higijene, a istovremeno, i velika odgovornost i prilika za racionalno gospodarenje sirovinama i razvijanje industrije. U tom smislu građani Republike Hrvatske, pa tako i žitelji naše županije postupno usvajaju navike pravilnog zbrinjavanja i odvajanja otpada. Otpad proizvodimo svaki dan sve više i više. Moramo početi odgovorno gospodariti otpadom, ako ne želimo da otpad zagospodari nama, odnosno započeti s odvojenim sakupljanjem dijela otpada pogodnog za reciklažu, jer ga do 2020. godine moramo odvojiti 50 posto. Stoga problem moramo rješavati već danas i ujedno težiti ciljevima koje trebamo dostići u budućnosti. Kako bi i najmlađi usvajali potrebna znanja, tvrtka Eko d.o.o. provodi i edukativno-informativne radionice o korisnosti otpada u svim školama Zadarske županije i južnog dijela Ličko-senjske županije-, kazao je Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o.

Foto iz zraka

Lokacija - sadašnje stanje

U Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje na površini od oko 46 hektara prikupljat će se otpad koji je nastao na području Zadarske županije i dijelu Ličko-senjske županije (gradovi Gospić i Novalja, te općine Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac) uključujući: komunalni, neopasni proizvodni i građevni otpad. Manje količine opasnog otpada, izdvojene iz komunalnog otpada, a koje su neizbježni produkt života i rada ljudi, u CGO-u će se privremeno skladištiti i redovno predavati na daljnje postupanje ovlaštenoj i specijaliziranoj tvrtki za prikupljanje i obradu pojedine vrste opasnog otpada. Što se tiče financijske težine, Projekt CGO Biljane Donje vrijedan je 377.326.793,56 kuna, a prema udjelu financiranja najveći dio predstavljaju bespovratna sredstva u maksimalnom iznosu do 266.588.926,19 kuna (oko 70,65 posto) iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Osim toga, nacionalni udio (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) predviđen je u iznosu do 73.005.188,01 kuna (19,35 posto), a lokalni udio (županija, gradovi i općine na području Zadarske i dijela Ličko-senjske županije) čine dodatnih 37.732.679,36 kuna ili 10 posto.

ZA GOSPODARENJE OTPADOM ZADARSKE ŽUPANIJE

Europska unija Zajedno do fondova EU

CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM BILJANE DONJE Projekt se sufinancira iz OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

gradimozadar.hr

g zd

gzd portal i magazin nezaobilazno su mjesto prezentacije sektora građevine, arhitekture, uređenja i energetske učinkovitosti. Osim što svojim klijentima pružamo usluge vizualne i sadržajne izrade oglasa, oglašavanjem kod nas ostvarujete potpuno specijaliziran i usmjeren marketing koji ostaje u dugoročnom vlasništvu tvrtke. Medij smo koji dostiže vrlo ciljanu skupinu, od projektnih ureda, građevinskih tvrtki do brojnih drugih čitatelja diljem Hrvatske, zainteresiranih za teme gzd magazina i portala. To postižemo na način da smo se specijalizirali kroz teme i oglašivače. Veći dio tiraže magazina šaljemo direktno putem Hrvatske pošte, pružajući potpuno besplatno svim zainteresiranim osobama vrijedne i kvalitetne informacije. Magazin se također printa na kvalitetnom papiru (250g korice, 115 g unutarnje stranice). Medijski smo pokrovitelj važnijim udruženjima i udrugama čiji su članovi građevinari, arhitekti, krajobrazni arhitekti i drugi te uvijek rado putem portala pratimo sve njihove vijesti, najave i zbivanja uz mogućnost otvaranja novih pokroviteljstava i partnerstva.

cilja

n i d os e g

es po

it nsive web s

int

n & web izda

etp sa 2 100 pr

lat n

ika

na kl

an sadrž ual aj kt

i az mag

3000 prim j

a ka er

a ad

Sadržajno kroz gzd portal pratimo teme vezane za gradnju, arhitekturu, energetsku obnovu, uređenje i opremanje. Kroz gzd magazin pomno biramo teme koje nastaju u suradnji sa različitim stručnim sugovornicima.

Povjerenje je temelj na kojem gradimo naše odnose, ukažite nam i Vi svoje i dozvolite da budemo Vaše mjesto susreta! PRATITE GRADIMO ZADAR EKIPU... ... na Facebooku, Twitteru, You Tubeu i Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i drugo...

Gradimo Zadar Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel: +385 98 565 572 Fax: +385 23 321 383 info@gradimozadar.hr www.gradimozadar.hr

Ljetna škola NAKON ODRŽANE IZLOŽBE I PREZENTACIJE PUBLIKACIJE LJETNE ŠKOLE, U SURADNJI S ARHITEKTONSKIM FAKULTETOM SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, IZDVAJAMO NEKOLIKO NAJZANIMLJIVIJIH PROJEKATA.

GAME OF VAROS

Lokacija: Sirac / Sred Varoši Iva Erić (Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) Andrea Majić (Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) Katarina Predovan (Kultura i turizam, Sveučilište u Zadru)

edna od prvih misli vodilja uz priču ovoga projekta jest rečenica iz jednog zadarskog lista: “Život na Poluotoku više nije privilegij!”, gdje autor opisuje recentna društvena kretanja i ne krasi epitetima, već upravo suprotno, kritizira i govori o metastaziranju pojedinih djelatnosti koje narušavaju duh grada. Istražujući pritom i povijest same Varoši na zadarskom Poluotoku, pažnju su nam privukle stare dalmatinske zaboravljene igre koje su se nekoć na tom području odvijale, te smo kroz lajtmotiv igre kao aktivnosti koja privlači sve dobi (s naglaskom Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZELENA ZONA

na najmlađe i najstarije pripadnike populacije), odlučile vratiti taj stari duh grada koji se izgubio u jazu modernizacije i otuđenosti koju ona donosi. Ciljani korisnici, osim lokalnih stanovnika, također bi bili i turisti koji bi na taj način mogli okusiti ono što je život u Varoši nekada bio. S lokacije smo izbacili jedan dio parkirališnih mjesta, te smo parter podijelili na zone u kojima bi se odvijala različita igra (boćanje, šah, briškula, trešeta, revanje...). Također smo aktivirale i drugu dimenziju, dodavši iznad konope s kojih bi visjela roba, bilje ili neki drugi osobni predmeti kao svojevrsna reminiscencija na ono što je već postojeće i tradicija u Varoši. Oni bi funkcionirali kao svojevrsna “mreža sjećanja”, gdje bi svatko imao priliku postaviti nešto svoje, uspomenu koja ga veže na samu Varoš ili nešto drugo. Gusta mreža konopa pritom može imati, osim estetske, i funkcionalnu ulogu jer ispunjava ulogu petog pročelja, pružajući zaštitu od sunca, padalina ili buke. Uz projekt uređenja lokacije, u skladu s trenutnim stremljenjima i vremenima, ponudile smo i ideju izrade mobilne aplikacije „Game of Varoš“, preko koje bi se korisnik mogao natjecati i pratiti rang liste pojedine igre. Uz svaku igru postojao bi i pripadajući viseći box sa svim pripadnim rekvizitima i pravilima igre. Naglasak je bio na stvaranju novog mikro ambijenta minimalnim zadiranjem u prostor te prikazom postojećih vrijednosti prostora i kulture kroz neku novu prizmu.

ARBANAŠKO ČUDO

Lokacija: Trg Gospe Loretske Katarina Kokić (Kultura i turizam, Sveučilište u Zadru) Tea Tomkić (Arhitektura i urbanizam, Sveučilište u Zagrebu) Iva Brzoja (Sociologija, etnologija i antropologija, Sveučilište u Zadru) Luka Krstulović (Arhitektura i urbanizam, Sveučilište u Zagrebu)

nalizom zadane lokacije utvrđeni su glavni problemi središta Arbanasa: gust promet i parkiranje koje se odvija preko trga – on gubi karakter javnog prostora te postaje raskrižjem, neomeđenost fizičkog prostora trga, neiskorištenost kvalitetnog zelenila na zapadu, te kao glavni problem - nedostatak poveznice s obalom, zbog poprečne orijentacije zgrada osnovne škole i samostana. Građani također navode nedostatak sadržaja, uređenja prostora te nepovoljan odnos kolnog i pješačkog prometa. Kroz provedene intervjue, kako s lokalnim stanovništvom, tako i turistima, doznajemo kako je prostor nekoć bio ozelenjen i prepoznat kao mjesto zadržavanja, a ne isključivo tranzita što je on danas. Jedino 10. svibnja na Dan Gospe Loretske, kada se organizira procesija kroz mjesto, a na samom trgu su organizirani tržnica i prostor za koncerte. Osim gubitka identiteta javnog prostora i njegove karakteristike kao mjesta okupljanja, trg nosi još jedan veliki problem

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

s obzirom na neposrednu blizinu osnovne škole i nekoliko vrtića – sigurnost pješaka, prije svega djece. Postojeća minimalna urbana oprema nije iskoristiva jer primjerice automobile parkiraju na nekoliko centimetara od klupa, koje su ionako, osim funkcije lišene pogleda, ali i hladovine. Predloženo je slojevito urbanističko rješenje, koje se temelji na konceptu uspostavljanja glavnog pješačkog koridora preko trga koji se denivelacijom između paviljona škole probija prema obali, povezujući trg i obalnu šetnicu Karmu. Uz pješački koridor predviđa se obogaćenje postojećih, kao i uvođenje novih javnih sadržaja - dućana, pošte, nove ambulante i vrtića, te središnje tržnice s društvenim sadržajima, kafićem i vidikovcem na krovu. Umetanjem zgrade tržnice fragmentiran je predimenzionirani trg, te su stvorene dvije manje prostorne cjeline humanijeg mjerila koje postaju jasno omeđene okolnom izgradnjom te prostor više ne „curi“. Rješenje uključuje i novu prometnu regulaciju, te nekoliko sekundarnih parkirališta koja rasterećuju trg od prometa u mirovanju. Također, na zapadnom dijelu trga, neiskorišteno zelenilo pretvara se u javni park koji se povezuje s prostorom školskog igrališta i dječjeg vrtića te predstavlja dodatno mjesto za igru. Denivelacija šetnice uz postojeće paviljone škole stvorila bi nove scenarije i prostorne odnose, koji bi pridonijeli identitetu središta naselja i koheziji njegove zajednice.

PORTA CONTRADA

Lokacija: Trg svetog Šime i Tadije (Bokanjac) Lana Dunda (Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) Ela Ptiček (Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) Mario Marasović (Povijest i geografija, Sveučilište u Zadru)

ogata tradicija i povijest zmijara koji su nekada živjeli u Bokanjcu stoji zatrpana u ruševnim dvorovima Kontrade. Rušenjem kulturnog doma i zabranom lova na zmije uništava se duh ovog mjesta i polako odumire njegov društveni život. Duboko u povijesti ostale su neiscrpne priče i legende junaka ovoga kraja. Kao što je nekada izvorište vode potaknulo razvoj Bokanjca tako će i ova tradicija, jednom izvučena s „dna bunara“, ponovo oživiti Boku. Porta Contrada uvodi nas u nepoznati svijet i priča priču svojih stanovnika – od poznatih vinara Bokanjačkog blata, preko žena Latta sve do najpoznatijih zmijara. Svaki dvor, svaka obitelj sastavan je dio ove povijesti i obogaćuje ovo mjesto. S najviše točke brda, ulice Kontrade, spuštalo bi se kroz dvorove u smjeru mora. Prolaskom kroz uske ulice nizali bi se turistički sadržaji u svrhu upoznavanja tradicije. Svaki dio dvora koji je nekada služio za život, danas bi dobio novo značenje i na jednak način

kao nekada oživio ovaj prostor. Ovdje bi se održavale projekcije, izložbe, edukacije o bokanjačkim zmijarima, vinarima, Latama, boćaricama…Tradicija će oživjeti sadašnjost i postati njezinim sastavnim dijelom. Nedostatak zajedništva i društvenog života najbolje se očituje u nepostojanju zajedničkog glavnog gradskog trga. On je danas samo prolazan prostor zapunjen parkiranim automobilima. Najviša točka ovog kraja ima potencijal teatra s kulisama Zadarskog mora i Bokanjačkog blata omeđenog Velebitom. On će postati glavni dvor, zajedničko mjesto okupljanja i centar društvenog života. Stara ruševna kuća na samom ulazu idealna je za udomljavanje novih kulturnih sadržaja i začetak vračanja istih u centar Bokanjca. Reminiscencija na povijesnu veličinu Bokanjca kao izvorišta vode čita se u oblikovanju kružnog teatra. Krug simbolizira bunar koji se povremeno zapunjava vodom. Oblikovni elementi prostora pričaju bogatu tradiciju. Upuštanjem kruga dobiva se novo mjesto okupljanja – tradicija tržnice, povijesnih manifestacija ili jednostavno mjesto susreta stanovnika. Središtem trga prolazi prometnica koja ga dijeli na dva dijela, ali ne ograničava korištenje trga kao integralnog prostora. Drugi dio trga novi su sadržaji i njegovo proširenje – vidikovac i terasa kafića kako bi se uživalo u prizorima Velebita, snažnom kontrastu mirnom Zadarskom moru.

RE - BLOK

Lokacija: Prostor između ulice Petra Svačića i Zrinsko – Frankopanske ulice Hana Dašić (Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) Jelena Burnić (Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) Vlatka Košta (Kultura i turizam, Sveučilište u Zadru)

lok kao urbana struktura svojim stanarima nudi osjećaj intime i zaštite u svojoj unutrašnjosti. U gradu Zadru danas je takvih skrovitih prostora vrlo malo – veći dio Poluotoka podređen je komercijalnim i turističkim sadržajima, a postoji tendencija vraćanja javnih prostora stanovnicima Grada. Blok između Ulice Petra Svačića i Zrinsko – Frankopanske ulice, svojim dimenzijama dominira gradskim prostorom, no njegova

unutrašnjost nimalo ne doprinosi kvaliteti života stanara. Inicijalno nepromišljenim zauzimanjem prostora ilegalno izgrađenim garažama i spremištima, unutrašnjost bloka danas je neugledna, nepregledna i neprivlačna. Izostanak brige o urednosti i higijeni dovela je do stvaranja prostora koji u stanarima bloka budi nelagodu, a prostorni potencijal ostaje neiskorišten. Novim uređenjem bloka koriste se njegovi naizgled negativni sadržaji – garaže i spremišta – kao elementi stvaranja manjih prostora različitog karaktera novom organizacijom i reinterpretacijom. Parkiranje je dozvoljeno isključivo stanarima, a riješeno je poluukopanom garažom iznad koje se nalazi plato. Na njemu su u nekoliko nivoa organizirani rekreacijski sadržaji namijenjeni socijalizaciji različitih generacija stanovnika ovog kvarta. Košarkaško igralište, dječje sprave i zog za balote postaju nova mjesta okupljanja i druženja, u intimnom ambijentu kakav blok osigurava. Plato svojom pozicijom i različitim pristupnim komunikacijama (tribina, stubište, tobogan, rampa) stvara nekoliko odvojenih mikro- ambijenata u prostoru. Sadnjom visokog zelenila osigurala bi se vizualna barijera između novih sadržaja i stanova orijentiranih prema dvorištu. Drugi važan element rješenja su spremišta stanara. Obilaskom terena prepoznata je pozitivna navika stanara da svoja spremišta koriste na aktivan način kroz kontakt s vanjskim prostorom. Tako je zamišljena situacija gdje spremišta postaju manji samostalni objekti različitih veličina koje stanari koriste po vlastitom interesu – manje radionice, spremišta maslinovog ulja ili vina, prostori za vježbanje, slikanje ili kao klasično spremište. Stanari, prema željama, u zajam uzimaju 1, 2 ili više modularnih elemenata dimenzija 1.5 x 1.5m, koji predstavljaju jednu skladišnu jedinicu. Njihovim se različitim spajanjem i organizacijom stvara nekoliko scenariji korištenja – klasično organizirana spremišta, sajmovi, izložbe. Stvara se intiman ambijent kroz koji stanari međusobno dijele interese, a svatko dobiva mogućnost vlastitog načina korištenja privatnog prostora unutrašnjeg dvorišta. Potencijal unutrašnjosti bloka afirmiran je ravnotežom između potreba stanara i racionalnom dispozicijom osnovnih elemenata. Rješenje ne zaobilazi nužne nusprodukte stanovanja u bloku, već ih koristi kako bi uspostavio nova mjesta druženja i održivo korištenje prostora.

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

https://www.facebook.com/ZadarAirport

https://twitter.com/ZadarAirport

www.zadar-airport.hr

PRO DESIGN j.d.o.o. za projektiranje i nadzor JOSIP ZRILIĆ mag.ing.el., ovlašteni inženjer elektrotehnike

PRO DESIGN j.d.o.o. za projektiranje i nadzor Kneza Novaka Krbavskog 64, 23000 Zadar OIB: 10959706185 mob: 091/484-27-11 e-mail: j.zrilic2407@gmail.com

Put groblja 1, Biograd n/m, tel: +385 23 638 211

MRAMOR GRANIT KAMEN

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2017./2018.

Vrtline bb, 23000 Zadar Mob: +385 99 3333-884 Email: rasadnik-geront.hr Web: rasadnik-geront.hr

Hortikultura - uzgoj i prodaja biljaka Krajobrazna arhitektura - projektiranje Uređenje i održavanje vrtova Navodnjavanje - projektiranje, izrada i održavanje

PROIZVODNJA, TRANSPORT I UGRADNJA SVIH VRSTA BETONA

Bukovačka 25, 23210 Biograd n/M Telefon: 023/386-010 Fax: 023/386-011 info@cirjak.hr www.cirjak.hr

Prodaja stanova: +385 91 30 50 747 stanovi@cirjak.hr

091 4750 926 Katarine Zrinske 1b, 23000 Zadar info@pitura.hr www.pitura.hr

www.sun-adria.hr Sun Adria d.o.o. Bartola Kašića 18, 51000 Rijeka +385 (0)51 626-00 info@sun-adria.hr

Zima 2017./2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje