Gradimozadar proljeće 2017 broj 10 by GradimoZadar.hr

gradimozadar.hr

g zd

SPECIJALIZIRANI MAGAZIN ZA GRADNJU, ARHITEKTURU, UREĐENJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST Broj 10

PROLJEĆE 2017.

BESPLATAN PRIMJERAK

godine s vama!

ZA VAS PIŠU:

www.aco.hr

386006 9 771849

ISSN 1849-3866

MOJ BALKON, Vladimir Macan, Filip Babić, Vjekoslav Pavlaković, Nera Nejašmić Kozina, Marija Stagličić, Duje Šegvić, Zrinka Gržan, Danica Maričić

www.facebook.hr/ACO.hr

sustavi GRIJANJA

Najave

Dizajn

KOLUMNE

NOVITETI

ODVODNJA

UREĐENJE

d.o.o.

Ivano Bazeni

Stvorite oazu za opuštanje u okruženju vlastitog doma uz pomoć našeg stručnog tima! Savršeno mjesto za opuštanje je kućni bazen na kojem ćete provesti nezaboravne trenutke s vašim najmilijima. Kvalitetna bazenska tehnika i oprema, slapovi, protustrujno plivanje i LED rasvjeta učinit će doživljaj na vlastitom bazenu potpunim. Nudimo Vam rješenja za bazene vrhunskih europskih proizvođača. Produljite sezonu svog turističkog objekta i ostvarite još bolju popunjenost. · isplativost investicije ugradnje bazena za 18 mjeseci · produljenje sezone za 3 mjeseca · povećana kategorizacija i zarada

BETONSKI BAZENI · POLIESTERSKI BAZENI · DODATNA OPREMA · WHIRLPOOL SISTEMI IVANO BAZENI D.O.O. | Crno 5, Crno, 23000 Zadar | Mob.:+385 98 947 7340, +385 99 235 05 55 info@ivanobazeni.hr, ivan.ivanovic2@zd.t-com.hr www.ivanobazeni.hr

gradimozadar.hr Besplatan primjerak GradimoZadar.HR magazina preuzmite na kiosku Borelli 4 (između 4 kantuna i Zgrade suda)

Riječ urednika

Impressum:

Poštovani čitatelji,

GLAVNI UREDNIK Tomislav Jurin +385 98 1611 115

na skromnih dvadesetak stranica vaš je stručni gradimozadar.hr magazin, prije tri godine, tiskan po prvi put. Danas, više no duplo veći, donosi pregršt raznolikog sadržaja, namijenjenog svoj stručnoj i šire zainteresiranoj javnosti, a izmijenili smo mu i naziv u GZD. To smo učinili kako bi svi naši suradnici, ali i čitatelji shvatili da naše djelovanje osim Zadra zahvaća mnoga druga mjesta diljem domovine i šire.

UREDNIK Nenad Vertovšek MARKETING Andrijana Jurin +385 98 565 572 SAVJETNIK UREDNIŠTVA Vladimir Macan FOTOGRAFIJE I GRAFIČKA OBRADA Tomislav Jurin STRUČNI SURADNICI Pavle Marušić Vladimir Macan Vjekoslav Pavlaković Arhitektura Plus j.d.o.o. Željka Kolak, krajobrazna arhitektica Hrvatski savjet za zelenu gradnju Dalibor Lukenda Filip Babić, ovlašteni serviser Valentina Ilić, mag. phil. croat. Roko Pešušić, dipl. ing. geod. Filip Juranov, dipl. ing. građ. Marija Stagličić Biljana Pažin, diz. int. Nera Nejašmić Kozina, mag. ing. arch. mag. art. Duje Šegvić, dipl. ing. arh. Nataša Rožić Mikolašević, dipl. novin. Zrinka Gržan mag. ing. arh. NASLOVNA FOTOGRAFIJA Vila Zatoglav DOBROVOLJNA POMOĆ PRI LEKTORIRANJU Valentina Ilić, mag. phil. croat. DIREKTOR Jadran Jurin IZDAVAČ T&S d.o.o. Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar ADRESA REDAKCIJE gradimozadar.hr Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel. +385 23 321 383 Fax. +385 23 321 383 info@gradimozadar.hr www.gradimozadar.hr

Nadali smo se od početka da će nam se u kreiranju sadržaja pridružiti što veći broj stručnih suradnika, te uspjeli ostvariti taj cilj. Danas je to također magazin Vladimira Macana, Pavla Marušića, Vjekoslava Pavlakovića, Arhitekture plus, Željke Kolak, Nere Nejašmić Kozina, Duje Šegvića, Zrinke Gržan, Filipa Babića, Biljane Pažin, Danice Maričić, Marije Stagličić ali i svih drugih povremenih i stalnih suradnika. Tako su se i u ovom broju naši postojeći i novi suradnici pobrinuli da vas zainteresiraju sebi svojstvenim temama. Osim toga, redakcija magazina pobrinula se kako bi vam predstavila razmišljanja stručnjaka za beton Seferovića i akademika Bašića, a razgovarali su i sa 3LHD-om, predstavnikom ministarstva graditeljstva kao i gradonačelnikom Kalmetom. Kao vrlo aktualna tema obrađen je primjer realizacije energetske obnove zgrade u Đakovačkoj 7 u Splitu. Kako volimo biti viđeni i prisutni kod stručne javnosti, ponosni smo na jedno medijsko pokroviteljstvo, a to je ono stručnog skupa za građevinske materijale održanog u travnju, u zadarskom hotelu Kolovare. Ovaj je skup interesantan jer je održan po prvi puta i to vidite baš u Zadru, a mi ćemo vam pobliže predstaviti o čemu je bilo riječi te u idućim izdanjima donositi i preostale zanimljivosti s održanog skupa. Nadamo se kako će ovaj broj privući vašu pažnju te da ćete izdvojiti svoje dragocijeno vrijeme za čitanje vama zanimljivih tema. Čitajte nas i pišite nam!

ŽIRO RAČUN HR2524020061100040300 NAKLADA 3.000 primjeraka TISAK Tiskara Zelina d.d. K. Krizmanić 1, 10380 Sv. I. Zelina www.tiskara-zelina.hr

TOMISLAV JURIN, UREDNIK

Design by VESTIBUL Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača. Kontakti oglašivača, proizvođača i distibutera, njihove adrese te cijene pojedinih artikala važeće su u trenutku odlaska u tisak te za njihovu točnost u trenutku korištenja ne odgovaramo. Sve informacije u ovom broju gradimozadar.hr magazina dane su u dobroj vjeri kao pomoć i informacija čitateljima. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama sugovornika. Redakcija ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa.

ISSN 1849-3866

OVAKO ĆETE STUPITI U KONTAKT S NAMA Ukoliko se želite oglasiti u gradimozadar.hr magazinu, molimo da nas kontaktirate na telefon ili e-mail +385 98 565 572 | andrijana@gradimozadar.hr

PRATITE GRADIMOZADAR.HR EKIPU... ... na Facebooku, Twitteru, YouTubeu i Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i drugo...

Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina, molimo da nam pošaljete svoje podatke na: magazin@gradimozadar.hr Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina na adresu molimo da nam pošaljete svoje podatke na: Petra Kasandrića 1/A, 23000 Zadar, Hrvatska Predhodna izdanja magazina možete prelistati online putem naše web stranice www.gradimozadar.hr/magazin

Ukoliko više ne želite primati magazin gradimozadar.hr, lijepo Vas molimo da nam tu informaciju pošaljete na e-mail magazin@gradimozadar.hr 9 771849

386006

SADRŽAJ Proljeće 2017.

Kolumne & Razgovori

Intervju Enes Seferović

Vladimir Macan Ideja Dalmapolisa

Abeceda zaštite Što moraju znati investitor i izvođač

Vjekoslav Pavlaković Aspekti prometa na prostoru Poluotoka

Nera Nejašmić Kozina T(u/ero)rizam grada

Zrinka Gržan Sve dimenzije prostora i arhitektura

A+award arhitektonska priznanja U kategoriji arhitektura i krajobraz

Nikola Bašić Ljude i prostor stalno zanemarujemo!

Razgovor s povodom Božidar Kalmeta, gradonačelnik Grada Zadra

Zelena zona

Filip Babić, putopis ISH sajam u Frankfurtu

YTONG Zašto graditi i projektirati s YTONG-om

CoMS - konferencija o održivim materijalima Budućnost (i) iz otpada!

skyTech Provjereni izbor za toplinsku sanaciju

Moj balkon Otvorite vrata stanova i apartmana

nextbike Pametni gradovi ulažu u održivo!

Primjer energetske obnove zgrade Koliko smo doista svjesni mogućih ušteda

Energetska obnova Odgovor je za budućnost!

Konačno podvožnjak Ispod prilaza Aerodromu Zadar

Uređenje & Opremanje

Biser iz Zatoglava, Rogoznica Vila Zatoglav

ACO građevinski elementi d.o.o. Kompletna rješenja za uređenje okućnice

Dašak prošlih vremena Ribarska kućica

Salone del Mobile.Milano Provjerite najnovije trendove

Roca Kolekcija INSPIRA

Knjiga Marije Stagličić Graditeljstvo Zadra, od klasicizma do secesije

14 24

KOLUMNE & Razgovori

VRIJEME BETONA (JOŠ) NIJE PROŠLO!

Intervju sa stručnjakom

Enesom Seferovićem

RAZGOVARAO: Vladimir Macan

eton nije još dostigao vrhunac. Stalno se istražuju nove vrste i nove karakteristike betona. Primjerice, za vrijeme moje jednogodišnje specijalizacije u Institutu za ceste i mostove u Parizu saznao sam kako je u Francuskoj izrađeno na tisuće doktorskih disertacija na području betona! Za beton se mogu koristiti reciklirani građevinski materijali među kojima su stari beton, opeka, razni drugi građevinski materijali. Zemlje poput Danske, Nizozemske i Belgije recikliraju više od 80 % građevinskog otpada, a najveći razlog nekorištenja dekorativnih reljefnih betona je u prvom redu cijena i nepoznavanje tehnologije betona od strane projektanata. V.M.: Gospodine Seferoviću, priznati ste praktičar, stručnjak i istraživač u graditeljstvu u području tehnologije betona. Recite nam najprije što Vas je navelo da izaberete takav poziv i životno opredjeljenje?

Još u srednjoj školi, gimnaziji koju sam pohađao u Čapljini, razmišljao sam o građevinskom studiju, a posebno kad smo kao srednjoškolci obilazili Tvornicu za proizvodnju betonskih prefabrikata u Čapljini građevinske firme „Neretva“. Posebno su me oduševljavali betonski objekti, koje sam promatrao putujući vlakom od Čapljine prema Sarajevu, kao i vijadukti, mostovi, tuneli, nadvožnjaci, podvožnjaci… Sve navedeno bilo je povod, da, nakon završetka srednje škole, upišem Građevinski fakultet u Zagrebu, gdje sam uspješno diplomirao, postao i magistar građevinskih znanosti, te proveo jednogodišnju specijalizaciju u Francuskoj, točnije u Parizu. V.M.: Gdje ste i kako započeli svoju karijeru?

Karijeru sam započeo u građevinskoj firmi „Vladimir Gortan“ u Zagrebu, gdje sam proveo godinu dana na izgradnji glavnog kanalizacijskog kolektora za Grad Zagreb, nakon toga sam se zaposlio u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH) gdje sam radio do umirovljenja. U mirovini sam, ugovorom vezan za laboratorij koji se bavi sa ispitivanjem građevinskih materijala CSS u Zagrebu. V.M.: Na kojim ste velikim projektima vodili kvalitetu ugrađivanih betona?

Od mnogobrojnih građevinskih objekata na kojima sam ra-

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

dio u svojstvu tehnološkog i financijskog nadzora, mogu navesti sljedeće: Izgradnja luke „Bar“ u Crnoj gori, temeljenje Benoto sistemom, izgradnja žitnih silosa u Sloveniji metodom klizne oplate, te izgradnja svih betonskih objekata na području sjeveroistočne Slovenije (na području Lendave, Murske Sobote i Ptuja za građevinske firme Gradis-niskogradnja, Gradbenik-Lendava, Pomurje Murska Sobota i druge). Posebno mogu istaknuti izgradnju sistema opskrbe pitke vode grada Alžira, protoka šest kubičnih metara u sekundi, što je svojedobno bio najveći sistem za opskrbu pitke vode u svijetu. Na tom sustavu izazov su bili objekti poput nasute brane za akumulaciju vode, postrojenja za pročišćavanje pitke vode, zatim betonski cjevovod dužine 200 kilometara, s pritiskom od 5-35 bara i polumjerom cijevi od 50 do 200 cm, kao i čelični cjevovod dužine 20 kilometara. Treba navesti i kako su se navedene betonske cijevi proizvodile u tvornici betonskih cijevi koja se nalazila na površini od čak 125 tisuća četvornih metara, tu su bili i rezervoari kapaciteta po 50 tisuća kubičnih metara.

Ništa manja zadaća bila je i izgradnja sistema za eksploataciju fosfatne rude u Maroku, u što je spadao, pored ostalih, i trakasti transporter kapaciteta 2.500 tona na sat, a ruda se transportirala na udaljenost od 25 kilometara. Osim toga, od poznatijih projekata, tu su i izgradnja betonskog Masleničkog mosta i Krčkog mosta, izgradnja tunela Sveti Rok, obnova starog Masleničkog mosta, mnogobrojni objekti na dionicama autoceste Zagreb-Ploče, te objekti na određenim dionicama autoceste koridorom Vc u Bosni i Hercegovini gdje je najznačajniji od objekata bio most koji je građen po sistemu naguravanja. Tu sam sudjelovao kao glavni nadzorni inženjer za osiguranje kvalitete radova. V.M.: U tunelu Sveti Rok po prvi je puta ugrađen mikroarmirani beton na čijem ste razvoju Vi osobno radili, možete li nam reći nešto više o kvaliteti i namjeni ove vrste betona?

Za vrijeme izgradnje tunela Sveti Rok po prvi puta su se u Hrvatskoj vršila opsežna istraživanja mikroarmiranog mlaznog betona armiranog s čeličnim vlaknima, dok se isti u svijetu koristi već više desetaka godina. Prednosti njegove primjene u odnosu na mlazni beton armiran armaturnom mrežom jesu manji trošak mlaznog betona, manji trošak rada zbog nekorištenja armature, povećana sigurnost rada, višestruke uštede na vremenu ugradnje, te lakša organizacija rada. Na tunelu Sveti Rok rađeni su rigoli, a potom je mikroarmirani mlazni beton primijenjen na svim sljedećim tunelima autoceste A1 sve do Ploča. V.M.: Smatrate li kako je suvremeni beton u primjeni i praksi dostigao svoj vrhunac? Zašto se, primjerice, zanema-

ruje čelik kod mostogradnje?

Beton nije još dostigao vrhunac. Stalno se istražuju nove vrste i nove karakteristike betona. Primjerice, za vrijeme moje jednogodišnje specijalizacije u Institutu za ceste i mostove u Parizu, saznao sam kako je u Francuskoj izrađeno na tisuće doktorskih disertacija na području betona! Ne zanemaruje se čelik jer je proizvodnja čelika kod nas nedovoljna, te smo većim dijelom ovisni o uvozu. U zadnje vrijeme u izgradnji mostova imamo kombinaciju čelika i betona. Obično je donji ustroj od betona, a gornji od čelika, kako bi se zadovoljili i projektanti i proizvođači betona i čelika. Pored toga, čelične konstrukcije potrebno je češće površinski zaštićivati, dok se betonske konstrukcije puno rjeđe saniraju, ako se izvode po novim propisima sa zaštitnim slojevima od najmanje pet centimetara. V.M.: Recite nam nešto o primjeni betona u sve aktualnijoj i budućoj gradnji zelenih, ekološki prihvatljivih i “pametnih” gradnji zgrada?

Teško je zamijeniti beton s drugim materijalima. To je moguće, ali samo djelomično. Kod nosivih konstrukcija, posebno u stambenoj izgradnji, obavezno je prisutan beton kao građevinski materijal, ispuna je obično opečni materijal. Koriste se i čelične konstrukcije, ali rjeđe zbog češćeg i težeg održavanja. Primjerice, Eiffelov toranj u Parizu se premazuje, odnosno zaštićuje bojom počevši od podnožja prema vrhu. Kada se bojanje do vrha završi, počinje se ponovo nanošenje zaštitne boje od podnožja, a radovi na zaštiti traju oko sedam godina. Eto, to je čelik. V.M.: Očekuje li se upotreba novih sirovinskih materijala za beton i u konačnoj izgradnji centra za otpad u Hrvatskoj?

Za beton se mogu koristiti reciklirani građevinski materijali među kojima su stari beton, opeka, razni drugi građevinski materijali. Time se postiže smanjenje broja deponija i novih eksploatacija. U tom slučaju, pozitivan je utjecaj na ekologiju i smanjenje troškova proizvodnje betona. Države članice EU poput Danske, Nizozemske i Belgije recikliraju više od 80 posto građevinskog otpada što je dobar primjer i za ostale zemlje. Primjena proizvoda dobivenih nakon reciklaže građevinskog otpada najbolji je način za spriječavanje formiranja velikih deponija čvrstog otpada nastalog najvećim dijelom rušenjem i rekonstrukcijom građevina. Sav građevinski otpad se obrađuje, deponiranje postaje ekonomski neisplativo i potiče se upotreba recikliranog agregata. Svi trebamo početi razmišljati o smislu održive gradnje u cilju ljepšeg okoliša koji nas okružuje i u kojem živimo.

zaštitni slojevi između površine betona i armature. Primjerice, na Masleničkom mostu zaštitni sloj je bio 5 centimetara, a zaštitni sloj temelja upornjaka, koji je direktno u kontaktu s agresivnom sredinom (morem) dvostruko veći. Pored toga, kvaliteta svježeg betona mora biti ujednačene kvalitete, visoke gustoće i vodonepropusnosti. To se postiže kvalitetnom recepturom i ugradnjom betona u konstruktivne elemente, bitna je upotreba kvalitetnog i odgovarajućeg cementa, odgovarajućeg agregata i adekvatnog aditiva. U tom slučaju dugotrajnost betonskih konstrukcija građenih uz more biti će osigurana. Treba napomenuti kako veliku ulogu u svemu igra tehnološki nadzor koji u svakom trenutku mora biti prisutan na mjestu proizvodnje i mjestu ugradnje svježeg betona u elemente konstrukcije objekta, kao i kontrola kvalitete svježeg i očvrslog betona.

V.M.: Postoji li kod nas uopće kultura korištenja betona kao građevinskog materijala vis-a-vis otrcanog i ružnog urbano-prostornog izraza “betonizacija obale”?

V.M.: Zašto designeri i/ili arhitekti malo ili nimalo koriste dekorativne, reljefne i slične, betone, posebno kod javnih objekata?

“Betonizacija obale“je, čini se, neminovna, nemamo drugog rješenja. Međutim, naši prostorni planovi imaju nedostataka i gradi se bez reda. Primjerice, otok Vir, pa i na ostalim otocima i obalama zgrade su izgrađene bez ikakvog reda. Osim toga, građevinske inspekcije kod nas jako loše rade. Najprije se preko nekakve veze izgradi objekt, tada dođe inspekcija i, kao, podnese prijavu kada je već sve kasno. V.M.: Kakva je budućnost velikih betonskih i armirano-betonskih građevina uz more, odnosno iznad mora, mostova i slično, budući se nalaze u izrazito tzv. agresivnom području - sredini prema utjecaju mora i klime?

Već sam naveo, sve ovisi o kvaliteti gradnje. Tu su najbitniji

Najveći razlog nekorištenja dekorativnih, reljefnih betona u prvom je redu cijena i nepoznavanje tehnologije betona od strane projektanata koji u većini slučajeva nemaju praktično znanje. V.M.: Recite nam za kraj, je li, i u kojoj mjeri zastupljena bilo koja vrsta betona u Vašoj vikend kući?

Na mojoj vikendici, za konstruktivne elemente, međukatne betonske ploče, betonske stupove i betonske grede, koristio sam, većinom, betone razreda čvrstoće C30/37. Navest ću pune tehničke karakteristike: gdje je 30 čvrstoća N/mm2 na tlak nakon 28 dana starosti betona na valjcima promjera 15 cm i visine 30 cm, a 37 je čvrstoća N/mm2 nakon 28 dana starosti betona na kocki 15x15 cm. Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Vladimir Macan, kolumna

Ideja Dalmapolisa je izvan ovog vremena?

rijeme u kojem živimo, naša sadašnjost i budućnost, traže postavljanje pitanja i traženje odgovora u svezi ključnih tema, kao što je i projekt Dalmapolisa autora Nikole Bašića. Ova je tema zainteresirala širu stručnu i pučku javnost jer postavlja značajna pitanja o tome gdje i kako interpolirati ključne točke poveznica između tri gradska središta sjeverne do južne Dalmacije – Zadra, Šibenika i Splita. Akademik Nikola Bašić ova je svoja razmišljanja iznio najprije na t-portalu. O toj je temi objavljen i tekst na portalu gradimozadar.hr. Danas, kada svaka zajednica kao veća društveno politička zajednica, eksplicite vodi svoju razvojnu i drugu politiku, teško je “usaditi” u glave, uglavnom političkih moćnika, razmišljanja o kojima javno govori akademik Nikola Bašić. Najprije trebamo biti svjesni kako se događaju čudne stvari u prostorima ovih gradova, lociranih uz more, kao, primjerice, veoma otvoren i velik pristup tvrđavama grada

Šibenika i slično. Tu je i pozitivan iskorak ili razmišljanja vezana uz grad Split - što, kako i gdje locirati otpad, do Zadra koji razmišlja u okviru novih projekata o vrhunskom turizmu, pomorskom gospodarstvu, te o prometnoj (ne)povezanosti. U širem kontekstu, ova razmišljanja bi trebalo možda (ali ne administrativno) inicirati i institucionalizirati, kako bi ova ideja dobila “pravo građanstva” na široj razini. Sadržaji koje nude ovi gradovi su toliko kompatibilni da jedan drugoga samo nadopunjuju i to Pagom do Makarske, odnosno Silbom i Kornatima do Plitvičkih jezera, Biokova i Kupresa. Pozivam i druge poštovane čitatelje da ovim razmišljanjima dodaju i vlastita promišljanja, te primjerima, prijedlozima i sugestijama obogate moguću raspravu na našem portalu/ magazinu. Tako bi ovoj širokoj i zanimljivoj temi svi mogli dati dodatan impuls kako bi olakšali da navedena ideja i što prije zaživi.

MAGNOLIJA d.o.o. bazeni i bazenska tehnika

Magnolija d.o.o. bazeni i bazenska tehnika Ured Pula , Bunarska cesta 87 +385 52 535 027 / +385 98 430 942 mail: magnolija@pu.t-com.hr www.bazeni-magnolija.com Ured Zadar Dr. Franje Tuđmana 46 +385 99 264 3438

Ugradnjom bazena kvalitetno iskoristite svoje dvorište • Svakom klijentu pristupamo individualno kako bi izgradili i opremili bazen prema Vašim željama i potrebama • Proizvodi poznatih svjetskih proizvođača: DLW delifol, Ezzari, Astralpool, Zodiac–PSA, DEL, te ostalih renomiranih proizvođača • Osigurana opskrba sredstava za kemijski tretman bazenske vode • Zadovoljan klijent naš je cilj

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

Što moraju znati investitor(i) i izvođač(i)?

Republici Hrvatskoj primjenjuju se propisi iz zaštite na radu koji reguliraju mjere zaštite na radu općenito i oni vrijede za sve poslodavce. Međutim, na temelju općih propisa, donose se i detaljniji provedbeni propisi koji se odnose na određene djelatnosti i vrste poslova koje poslodavci obavljaju i za što posjeduju važeće rješenje izdano od strane ovlaštene ustanove za registriranje djelatnosti. Zakoni i pravilnici koji obrađuju područje radilišta kao posebno označeno mjesto rada su : • Zakon o gradnji NN br.153/13., • Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14.,154/14., • Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima NN br. 51/08., • Pravilnik o sadržaju Plana uređenja privremenih i zajedničkih privremenih radilišta NN br. 45/84., čl. 103. Zakona o zaštiti na radu-71/14.

Kratki pojmovnik Za bolje razumijevanje teksta definirat ćemo bitne pojmove koji se pojavljuju u zakonodavstvu te imaju jasno definirane obaveze i odgovornosti u organizaciji zaštite na radu na radilištima. Prema Zakonu o zaštiti na radu radilište je privremeno ili pokretno mjesto rada, kao što je gradilište, šumarsko radilište, mjesto gradnje broda, te mjesta na kojima se obavljaju privremeni radovi na održavanju, rušenju i popravcima, poljoprivredni radovi i radovi na istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina. U Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima definirani su i sljedeći pojmovi: Investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime izvode radovi;

AUTOR: Abeceda Zaštite d.o.o.

Izvođač je poslodavac (pravna odnosno fizička osoba) koja izvodi pojedine radove na gradilištu u ime investitora. Privremena ili pokretna gradilišta (nastavno: gradilišta) označavaju svako gradilište na kojemu se izvode građevinski odnosno montažni radovi čiji je nepotpuni popis naveden u Dodatku I koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a DODATAK I – daje nepotpuni popis radova koji se obavljaju na gradilištima i to su: iskopavanja; zemljani radovi; građenje; sastavljanje i rastavljanje montažnih dijelova; preinaka ili opremanje; izmjene; obnova; popravci; uklanjanje s rastavljanjem – demontaža; rušenje; tekuće održavanje; povremeno i periodično održavanje – bojanje i čišćenje; odvodnja. Koje su obaveze Investitora? Investitor je osoba koja ulaže određena sredstva u projektiranje i gradnju građevina te se prema njegovim idejama odlučuje o oblikovnim, tehničkim i tehnološkim rješenjima građevina. Dakle, investitor je prvi od dionika sustava zaštite na radu kada se radi o projektiranju, izgradnji i korištenju građevina namijenjenih za rad. Zbog toga je obavezan primjenjivati opća načela prevencije i pravila zaštite na radu u svim fazama projektiranja i pripreme projekta. Pored navedenog, investitor je dužan osigurati, u skladu s posebnim propisom, izradu elaborata zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene pravila zaštite na radu pri korištenju građevina namijenjenih za rad. Posebni propis je Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (N.N., br. 51/08.) u kojem se u članku 10 navodi da je koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta dužan, među ostalim, izraditi Elaborat zaštite na radu. Budući da poslovi građenja predstavljaju poslove s visokim rizicima, obaveza je investitora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača. Investitor je obavezan najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu gradilišta na kojem će

radove izvoditi dva ili više izvođača tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada u skladu s provedbenim propisom. Koje su obaveze Izvođača? Izvođač (poslodavac) koji obavlja građevinske radove obavezan je prije početka radova na privremenom zajedničkom radilištu urediti radilište i osigurati obavljanje radova u skladu s posebnim propisima i pravilima zaštite na radu. Stoga je potrebno prethodno urediti radilište tako da navedene okolnosti ne ugrožavaju sigurnost radnika u skladu s Planom izvođenja radova. Obavezan je najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova na privremenom radilištu na kojem će radovi trajati dulje od pet dana, dostaviti obavijest tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada. Obavijest mora sadržavati podatke o točnoj lokaciji radilišta, vrsti radova, broju radnika, ovlaštenicima poslodavca za primjenu pravila zaštite na radu i predvidivom roku u kojem će se obavljati radovi. Ukoliko na privremenom radilištu građevinske radove obavlja samo jedan izvođač, onda on nema obavezu izrade Plana izvođenja radova, nego samo šalje obavijest tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada. Koje su sankcije ukoliko se ne izvrše propisane obaveze? U čl. 96. i 97. Zakona o zaštiti na radu propisane su novčane kazne u iznosu od 30 tisuća kuna za investitora i izvođača, a za počinjeni prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 4.900 kuna poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. Sankcije se odnose na neizvršenje obaveza u smislu izrade elaborata zaštite na radu, plana izvođenja radova i prijavu radilišta. Abeceda Zaštite d.o.o. Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka Križna cesta 18, 10000 Zagreb Tel: 01 5803 711 | Fax: 01 5803 725 e-mail: zastita@zastita.eu web: www.zastita.eu Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Vjekoslav Pavlaković, kolumna

Potencijalni kulturološki sadržaji u prostoru Grada Za realizaciju programa novih kulturoloških sadržaja - oplemenjenih postojećih prostora - kao reprezentativnih elemenata kulturne i povijesne jezgre Zadra, potrebna je sveopća podrška svih relevantnih nositelja političkog i duhovnog potencijala Grada.

ovom napisu bavit ćemo se iznalaženjem potencijalnih kulturoloških i društveno korisnih sadržaja koji bi u dodatnoj mjeri oplemenili život Grada Zadra. Vrijedno je pokušati iznaći sadržaje koji imaju čvrste korijene u njegovoj povijesnoj strukturi. Takvih sadržaja nemamo ili su nedovoljno artikulirani i dostatno prezentirani. Kao važnu komponentu povezanosti s Gradom, ističemo iznalaženje onih lokaliteta koji su fizički povezani s povijesnom jezgrom, odnosno i nalaze se u samoj gradskoj jezgri. S druge strane, mogući novi kulturološki sadržaji u svakom slučaju su i reprezentativni dijelovi interesa javnosti, pa je s tog aspekta potrebno osigurati adekvatan prostor za njihovu vrhunsku prezentaciju. Konačno, ovi sadržaji, svojim značajem sigurno će i oplemeniti prostor u kojemu će se dogoditi i događati. Za realizaciju programa potencijalnih kulturoloških (čitaj novih) sadržaja potrebna je sveopća podrška svih relevantnih nositelja političkog i duhovnog potencijala Grada. U tom smislu za očekivati je da će prijedlozi za realizaciju potencijalnih novih sadržaja doći do odgovornih struktura Grada i izazvati pozitivnu reakciju. Minimum onoga što mi možemo jest nuditi moguća rješenja i očekivati kako će se ipak ostvariti sretan ishod. Ne idealizirajući potencijalne mogućnosti nekog sadržaja, između ostaloga, potrebna je i velika ko-

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

ličina entuzijazma najšireg kruga mogućih sudionika u cijelom tom procesu. Vrlo često se dogodi kako se za neki poduhvat stvore nepredviđene sretne okolnosti koje i naizgled teško ostvarivu ideju učine stvarnom. Upravo je to ono čemu težimo u našim nastojanjima! U konkretnim primjerima koje ovdje nastojimo afirmirati, usudim se razmišljati i o izvaninstitucionalnom angažmanu mogućih partnera koji bi prihvatili predloženi program kao vlastiti. Muzej stakla kao izvrstan primjer Prema tome, tragajući za vrijednostima koje će obogatiti kulturni i opći život građana i njegovih posjetitelja, nastojimo pronaći i ponuditi potencijalne sadržaje i mjesta u tom kompleksu. U tom kontekstu treba istaknuti dobre programe koji su već uspješno realizirani, kao, primjerice, Muzej antičkog stakla, kao hvalevrijedan primjer obogaćenja životnih i drugih vrijednosti i nadgradnje opće ponude Grada. Naravno, ima ih još! Prema tome, gradeći program na dobrom primjeru Muzeja antičkog stakla kao sjajnu ideju obogaćenja kulturološkog, ali i turističkog potencijala Grada, razmišljanja u tom pravcu otvaraju, kako smo već naveli, i druge mogućnosti. Kako staklo u najširem smislu ima jake korijene u povijesnom kontinuitetu Grada, postoje i drugi sadržaji koji će, bez sumnje, oplemeniti život Zadra, a duboko

su usađeni u njegovu povijesnu strukturu. Na prvom mjestu treba istaknuti zadarsku pomorsku tradiciju. Pomorstvo je u povijesti Grada imalo vrlo značajnu ulogu i činilo je za Zadar važnu gospodarsku vrijednost. U Gradu se nalazi Pomorska škola koja u svojem tradicijskom kontinuitetu školuje uspješne pomorce. Tu je i sjedište Tankerske plovidbe, jedne od naznačajnijih kompanija u Hrvatskoj. Samo ove činjenice daju dovoljno elemenata za realizaciu “mjesta memorije”. Druga je važna grana ribarstvo koje je tradicionalno obogaćivalo ukupnu gospodarsku gradsku strukturu. I kod ove gospodarske grane ima mnogo argumenata za trajno obilježavanje. Slijedom naznačenih okolnosti, nameće se logičan zaključak kako je potrebno takvim vrijednostima osigurati i dostojnu prezentaciju i to kroz prezentaciju memorije u izlaganju kontinuiteta razvoja određene djelatnosti. Dakle, u konkretnim primjerima nameće se potreba osnutka: 1. Muzeja pomorstva 2. Muzeja ribarstva - (ihtiološki) muzej - i akvarij Muzej pomorstva Ne umanjujući činjenicu postojećega, ideja ovog muzeja mora obuhvatiti širi kontekst ove ljudske djelatnosti, što pretpostavlja ozbiljniji i sveobuhvatniji pristup. U organizacijskom smislu, muzej bi trebao prezentirati najširi spektar pomor-

ske djelatnosti povijesnog konteksta i suvremenih oblika funkcioniranja. Muzej bi trebao sadržavati i aspekt edukacije kroz oblike predavanja okruglih stolova i slično. Imajući u vidu činjenicu kako se radi o vrlo kompleksnoj ljudskoj djelatnosti koja zadire u vrlo širok kontekst različitih aktivnosti, bit će potrebno izraditi iscrpan program. Najpovoljnija mikrolokacija za izgradnju Muzeja pomorstva je u užem prostoru današnje Pomorske škole, odnosno u dvorišnom prostoru škole koji je danas loše iskorišten. Prostor u podzemnom i nadzemnom dijelu, između bedema i zgrade škole, danas se neadekvatno koristi, a moguće ga je sjajno upotrijebiti za navedenu namjenu. (Ova lokacija na perimetralnom prostoru gradske jezgre korespondira s pješačkom šetnicom o kojoj je već bilo riječi u napisu iz prethodnog broja). Na taj bi se način mogao osigurati pristup pješačkoj šetnici s gradskih bedema i zapadne strane. Ostvarenjem ove ideje oživio bi se prostor koji je danas u najboljem slučaju nepristupačan i neiskorišten, a može se reći da je i degradiran u odnosu na potencijalne prostorne vrijednosti lokaliteta. Organizaciju muzejskog prostora u funkcionalnom, a posebno i arhitektonskom aspektu treba postaviti prema suvremenim dosezima, vrhunskim za tu vrstu sadržaja. Prema gruboj procjeni, na ovom prostoru moguće je osigurati deset tisuća četvornih metara površine.

Muzej ribarstva ihtiološki muzej – akvarij Zadar u svojoj povijesti do danas ima vrlo čvrste veze s ribarstvom kao važnom gospodarskom komponentom. Ističemo činjenicu kako su, primjerice, Kali jedno najjače ribarsko mjesto na cijeloj obali, kako je u luci Gaženica izgrađena kvalitetna ribarska luka, te se tamo nalazi i centar za trasfer tune za inozemstvo što otvara logičnu potrebu dostojne prezentacije ove važne djelatnosti. Na temelju ovih činjenica pokušavamo predložiti osnutak i uređenje akvarija za prezentaciju riblje faune svih jadranskih i drugih vrsta, kao i načina razvoja ribarstva. Nadalje, pitanje je i kako dostojno prezentirati podzemne prostore u dijelu Perivoja kraljice Jelene Madijevke koji su bili u fortifikacijskom sustavu. Danas se dijelovi tih prostora koriste kao skladišta Čistoće i Nasada. Nema nikakve sumnje kako je način korištenja tih prostora neprimjeren i da oni, u samom perimetru povijesne jezgre Grada, zaslužuju kvalitetnije korištenje. Postojeći prostori u razini Trga Petra Zoranića, kao i prostori u višim razinama, a koji su bili u obrambenoj funkciji Grada, otvaraju izvanredne mogućnosti. Primjerice, vertikalnim povezivanjem prizemne razine s Perivojem moguće je realizirati vrlo zanimljivu strukturu muzeja. Prema procjeni, ovdje je moguće osigurati možda i više od pet tisuća četvornih metara prostora u tri razine. Zaključujemo s ponovljenom konstatacijom kako se bilo koja dobra ideja ne može ostvariti bez sudjelovanja širokog broja sudionika. U tom pogledu kadri smo povjerovati kako će se ipak stvoriti kritična masa u javnosti za pokretanje ostvarenja ovih, po našem mišljenju, vrijednih i izuzetno važnih sadržaja za Grad Zadar!

Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

â&#x20AC;&#x17E;Gradovi su, kao snovi, sastavljeni od Ĺželja i strahova, premda je nit njihova govora tajna, pravila su im besmislena, a svaka stvar skriva neku drugu.â&#x20AC;&#x153; Italo Calvino

T(u/ero)rizam grada

Gdje su Krše i Kate? AUTOR: Nera Nejašmić Kozina, mag. ing. arch. mag. art.

reće turistička sezona. Na svakom se koraku čuje zvuk usisavača. Podižu se rolete. Štekati polagano opet osvajaju trgove. Ogroman kruzer usidrio se uz Morske orgulje, grupe turista razvrstanih po nacionalnosti sa slušalicama u ušima, posljednjim krikom turističke mode, marširaju preko Pozdrava suncu prema Forumu. Žure razgledati Grad, našu 3D slagalicu sastavljenu od krhotina antike, renesanse, Sanmichelia, Mlečana, Turaka, Austrije, Italije, Rašice, Milića... A što mogu oni u tom jednom danu osjetiti, doživjeti i spoznati o gradu kojeg su posjetili? Već se gotovo punih pet godina krećem ulicama Zadra, a još se uvijek iznenađujem otkrivanjem novih dijelova, ulica i dvorišta. Poseban su mi gušt upravo zadarski dvôri i dvorišta! Svako priča svoju priču. One su najrazličitijih mjerila. Šarmantni intimni dvor na Poluotoku kojeg ne možete nikako primijetiti iz ulice, već se morate zavući kroz uski portun i onda – iznenađenje! Prostor koji je potpuno stao u vremenu! Nema kafića, restorana, štandova, trgovina...- samo život. Ili bolje rečeno, uvučeni ste u gotovo kontemplativan smirujući prostor koji ne pripada današnjici. Oaza usred grada. Tamo je Krše zaljubljeno gledao u metar udaljenu ponistru svoje suside Kate. Tamo je teta Ana znala točno kad bi se barba Stipe vratio iz ribolova jer bi joj u prolazu uvijek pokucao na vrata, a vječito se ljutila na staru Maru što uzima njezinu robu s tiramola! Dakle, dok stojite tamo u dvoru, možete zamisliti kadrove i ljude koji su u njemu dijelili dobre i loše trenutke, koji su dijelili prostor.

Sljedeći dvor je veći i prostraniji. Vidi se kako su ovi s lijeve strane imali više novca – veliki je balkon na kući s prekrasnim bravarskim detaljima. Ovi desno nemaju toliko novca, ali imaju mali vrt uz ulaz u kojem se svašta može naći. Taj dvor mogu zamisliti krcatim djece koja se ne brinu ni zbog kakvog prometa, a cijeli prostor je njihovo veliko igralište. U svakom slučaju, Krše više ne stanuje u onom dvoru. Ne stanuje ni Kate. Stara Mara je umrla, a njezin sin je odselio u Arbanase. Iznajmljuje stan ljeti turistima. Stanovi su zimi većinom pusti, a dvori su zapušteni jer su se ljudi koji su u njima živjeli uglavnom odselili. Oni koji su ostali, ne mogu se dogovoriti međusobno oko održavanja jer ih je premalo ili su jednostavno prestari za ikakve dogovore… I izvan Poluotoka možete pronaći uzbudljive dvorišne prostore. Zgrade su iz 70-ih godina, istrošenih fasada, okružuju dvorište koje nije više tako intimno i malo, ali je također šarmantno. I ovdje se roba suši na tiramolima, imaju i zajednički vrt u kojem, najvjerojatnije starija, ekscentrična susjeda iz prizemlja sadi cvijeće. Jedno takvo je skriveno malo iznad mosta na Branimiru, jedno je u blizini Male pošte, jedno nasuprot Glavne pošte, a jedno formiraju žute kuće tzv. Case Popolare na putu prema Trgovinskom centru. Jedno je, s parkom u sredini, na Voštarnici ispred zgrade u kojoj živim. Na tim prostorima ljudi žive, zgrade su uglavnom pune, ali stanari su zaboravili kako imaju dvorišta! Sva su se redom pretvorila u parkirališta, automobili su nam zauzeli svaki slobodni neograđeni prostor Grada. Dvorišta izvan Poluotoka su izgubila značenje, a ona na Poluotoku - ljude.

Osim toga, ne postoji nikakav način, uz sva mozganja, rupe u zakonu i sive zone, na koji bi arhitekt danas projektirao jedan dvor. Planovi mu to ne dopuštaju. Razmaci moraju biti šest metara, a ako su manji, kuća ne smije imati prozore. Skrivamo se iza ogradnih zidova, bježimo što dalje od susjeda, zaboravili smo dijeliti prostore, a ono zbog čega turisti zbilja dolaze u Zadar, Split, Šibenik i njima slične gradove, upravo je kultura zajedničkog življenja u životnim i inspirativnim kalama, trgovima, dvorima. Divimo se primjerima drugih država u kojima stanari u dvorištima uređuju zajedničke vrtove i sade povrće, Zagrepčani već tri godine u božićno vrijeme organiziraju kulturne programe u dvorištima gornjogradskih palača, a dalmatinski gradovi baštine stoljeća takvog života i kulture! Dakle, sve nam je pred nosom. Uz više volje nas građana, discipline korištenja dostupnih javnih garaža, manjih cijena gradskih parkirališta za stanare, senzibiliteta prema zajedničkom, uz regulaciju količine turističkih najmova, više kreativnosti i slobode u dugoročnom prostornom planiranju i Ravnice kao terminal koji bi oslobodio Poluotok stacionarnog prometa , možda bi se i ljudi vratili u dvore, a automobili oslobodili dvorišta. Što bi turist mogao u jednom danu osjetiti, doživjeti i spoznati u gradu? Mogao bi se zavući u jedan dvor. Mogli bismo mu ispričati priču o onima koji su tamo stanovali. Ali još bolje bi bilo kada bi neki novi Krše i Kate u tim dvorima opet živjeli, neka nova djeca se u njima igrala, a neki novi mladi ljudi u njima radili.

Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Sve dimenzije prostora i arhitektura

ri su dimenzije prostora koje su očite, čovjek koji stoji na zemlji vučen gravitacijom, doživljava jednu dimenziju visine, lijevo i desno prostor ide u širinu, a ono što je ispred ili iza seže u dubinu (odnosno duljinu). Prestaje li tu priča o dimenzionalnosti prostora, posebno ona vezana uz arhitekturu i prostor? Kao što je u suvremenoj fizici vrijeme mjerljiva supstanca, tj. bitna odrednica prostorno-vremenskog kontinuuma, vrijeme (koje ovako postaje četvrta dimenzija), neodvojiva je dimenzija prostora koji je predmet i arhitektonske struke. Svi materijali koji čine prostor, organski i anorganski, nedvojbeno se mijenjaju pod utjecajem vremena. Nisu to samo biološki procesi propadanja materijala, već i društveni procesi koji se odvijaju, primjerice, na gradskim trgovima, javnim prostorima, i u našim kućama. Prostor „pamti“ procese, događaje, u njegove zidove urezuju se ogrebotine, blijede boje, raste bilje, mijenja se na njemu i u njemu pokretni namještaj, kao i ljudi /stanovnici.

Autor: Zrinka Gržan, mag. ing. arh.

Upravo u procesu arhitektonskog projektiranja, arhitekt barata elementima koji pripadaju trima prostornim dimenzijama (volumeni, materijali, boje, suodnosi volumena, kombinacije struktura i materijala...), kao i vremenskoj dimenziji (efekti koji se pojavljuju tijekom vremena). Arhitekt tako stvara u složenoj međuigri elemenata kompleksnu priču koja je konačan proizvod i koji nazivamo arhitekturom, bio to trg, trgovački centar, obiteljska kuća, javna zgrada i slično. Arhitektura, kao proizvod složene, ali uvijek jedinstvene međuigre elemenata, dobiva određeni karakter, poprima svoju jedinstvenu osobnost. Upravo je ta osobnost peta dimenzija prostora. Nastaje kao proizvod složenih suodnosa prvih četiriju dimenzija, u tom smislu prve četiri dimenzije podređene su navedenoj petoj dimenziji. Arhitektura postaje sada “otvorena” za korisnike prostora, a to smo mi, ljudi. Peta dimenzija, odnosno karakter ili osobnost arhitekture, vezana je za naš doživljaj, osjećaje vezane uz prostor, ugođaj

Idejna arhitektonsko - urbanistička i krajobrazna studija uređenja obale Spile i obale Punte u Ninu AUTORICE: Zrinka Gržan mag. ing. arh. i urb. i Ivana Kurta mag. ing. prosp. arch. INVESTITOR: Turistička zajednica grada Nina Karakter: prirodnost, divljina, umjerenost, sloboda, nesputanost, lokalnost…

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

prostora, procese koje prostor izaziva u nama i asocijacije vezane uz njega, te sugestije koje nam on daje. Ova dimenzija nije univerzalna /objektivna, vezana je za pojedince, državljane, pripadnike određene kulture, svjetonazora... To je dimenzija vezana uz čovjekovu biologiju, psihologiju i sociologiju. Zapitajmo se – kada, poput arhitekata, projektiramo prostor, ili poput investitora naručujemo projekte, jesmo li uvijek svjesni pete prostorne dimezije? Možda želimo crvenu ili žutu kuću, no koliko će karakteru kuće značiti crvena boja? Moramo uzeti u obzir složenost svih elemenata kojima baratamo i njihove suodnose, pažljivo ih kombinirati, vođeni idejom, odnosno vizijom konačnog karaktera kuće kojeg želimo postići. Zamišljanjem opisujemo konačan karakter prostora (eng. envision - u slobodnom prijevodu “zamišljati vizualizirajući”). Na taj ćemo način pridodat arhitekturi jedno bitno značenje - izvan onog očitog, izvan kombinacije materijala i pukog odnosa volumena ili rasporeda namjena.

Posebno zanimljiva, možda često zanemarena, upravo je vremenska dimenzija prostora, koja je manje opipljiva i manje očita, no za konačnu pojavnost arhitekture veoma bitna, pogotovo ako stremimo da arhitektura koju stvaramo nadilazi okvire vremenskog trenutka u kojemu smo se zatekli. Upravljajući vremenskom dimenzijom, sposobni smo prizivati prošlost, kao i ukazivati na budućnost. Gledajući u prošlost, referiramo se na određene arhitekte iz povijesti ili na povijesne arhitektonske elemente, pridodajući našim građevinama tako određena značenja, simbolike, prizivajući sjećanja, ili ukazujući na povijesne situacije ili događaje. Odabirom materijala, oblika, možemo gledati i u budućnost, zamišljajući prostore u kojima će se odvijati neki procesi ili radnje koje ne pripadaju još uvijek našem vremenu, ali će pripadati vremenu koje dolazi zahvaljujući pravcu u kojem je već krenuo razvoj tehnologije. Možda će u našim budućim kućama biti normalno da imamo sobu za virtualnu realnost, pa će je neki entuzijasti već sada predvidjeti.

Vizualizacija za natječajni rad za gradsku tržnicu u Zadru / trg nad tržnicom Karakter: spokoj, igra, mir, sigurnost, sloboda…

Ulazni portal za Marinu Dalmaciju, Bibinje - Sukošan / fotomontaža Karakter i simbolika: snaga, monumentalnost, asocijacija na trijumfalni luk, grandioznost, moć…

Soba za virtualnu realnost (možda neizostavni dio obiteljske kuće budućnosti)

Vremenska dimenzija prostora toliko je uzbudljiva pa se probajmo zapitati hoće li naše kuće u budućnosti imati uopće klasičnu tradicionalnu podjelu prostora prema namjeni? Kako kvadrat stana postaje sve dragocjeniji, već sada za male prostore postoje brojna kreativna rješenja kako ih učiniti višefunkcionalnima. Soba može biti i radna i spavaća soba i garderoba, a sve u otprilike četiri kvadrata. Koji su to uopće faktori koji utječu na to smatramo li neku prostoriju spavaćom sobom, a drugu kuhinjom? Određuje li to osnovni namještaj koji se nalazi u prostoriji, u ovom slučaju kuhinjski elementi ili krevet, ili je to karakter prostorije, određen dimenzijom, bojom ili količinom svjetla? Pošto već danas koristimo multifunkcionalni namještaj, a tehničke nam mogućnosti omogućuju da, bez obzira na prirodnu orjentaciju prostorije, umjetno

upravljamo količinom svjetla, temperaturom, bojama (a možda i dimenzijama) prostorije, sve sobe će, možda samo sa par naredbi poslanih s našeg pametnog telefona, moći promijeniti i prilagoditi svoju namjenu, ovisno o potrebi. Možda će nam u budućim kućama biti dovoljna samo jedna multifunkcionalna prostorija. Hoće li “statički” (nepomični) fizički prostor u smislu arhitekture sa svojim fiksnim dimenzijama, samim time ograničen kako bi na sebe primio dinamične promjene sve dinamičnijeg vremena u kojem živimo u vrlo dalekoj budućnosti u potpunosti nestati? Možda će prostor biti sveden na potpuno nefizičku dimenziju, na projekciju u supernaočalama za virtualnu realnost koje ćemo samo nataknuti na oči? Ni stvarnost kakvu poznajemo neće više imati ograničenja ni u obliku gravitacije, ni u mogućnostima materijala, u oblicima, bojama, kao ni fizičkog mjesta u kojem se nalazimo. Jedina prava granica bit će granica dosega ljudske mašte. Zasigurno, arhitektura kakvom je sada poznajemo, s prostorom određenim fizičkim granicama kakvog arhitektura podrazumijeva, u najmanju ruku izazvana

“Virtuspehere” - simulator virtualne realnosti / Prestanak postojanja prostora kakvim ga poznamo? Produkt razvijan od strane tvrtke Virtusphere, Inc. za sada korišten u svrhe virtualne zabave

je pojavom virtualnog prostora. Postojanjem tzv. virtualnih svjetova, koje možemo iskusiti za sada najviše u idustriji zabave u računalnim igrama, pojavila se nova vrsta arhitekata koja “gradi” virtualne prostore, u kojima vrijede potpuno drugačiji “zakoni fizike”. Već sada imamo vrlo uvjerljive simulatore virtualne realnosti, no ona prava prekretnica tek se treba dogoditi. Idustrija zabave u korak je s razvojem tehnologije, granica je tu već jako visoko postavljena... Može li arhitektura pratiti korak? Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori Pošto su naši čitatelji arhitekti, dizajneri, inženjeri, ali i distributeri različitih materijala za gradnju, zanimat će ih postoji li prostor za ostvarivanje suradnje s Vašim uredom, te koji su kriteriji po kojima birate suradnike?

3LHD uvijek je otvoren za suradnju. Neki od najbitnijih kriterija pri odabiru svakako su profesionalnost, stručnost i reference, ali također se cijene kreativnost i spremnost na eksperiment i razvijanje novih rješenja i odgovora na izazove koje pred nas postavljaju projekti. Kroz kontinuirani rad i rast ureda u posljednjih dvadesetak godina 3LHD je razvio metodologije rada kroz koje arhitektonski ured postaje platforma za koordiniranu produkciju i razmjenu znanja. Molim Vas da nam navedete na čemu sve trenutno radite, te imate li već u planu koje biste projekte eventualno mogli prijaviti na neke buduće nagradne natječaje?

Trenutno radimo na nekoliko domaćih i međunarodnih projekata različitih tipologija, u gradnji je Hotel LN Garden Resort (Guangzhou, Kina), a planirano otvorenje je u kolovozu

RAZGOVARALA: Andrijana Jurin FOTO: Jure Živković, Bojan Mrđenović

ovodom osvajanja A+award, priznanja arhitektonskog portala Architizer, za projekt Karlovačkog slatkovodnog akvarija u kategoriji arhitektura i krajobraz, razgovarali smo s arhitektom Sašom Begovićom iz nagrađenog arhitektonskog ureda 3LHD Za projekt Karlovačkog slatkovodnog akvarija osvojili ste A+ Award od žirija i publike, iza tog projekta stoji određeni trud i određeni broj ljudi koji su sudjelovali u projektiranju. Koje su neke pozitivne i možda neke negativne (ako uopće postoje) strane ovakvih priznanja?

Nagrade za projekte uvijek smatramo velikim priznanjem koje ima samo pozitivne strane. Projektom Karlovačkog slatkovodnog akvarija osvojili smo priznanje stručnog žirija i nagradu publike u istoj kategoriji, što je izniman uspjeh. Kao i na svakom našem projektu, na akvariju smo surađivali s velikim brojem stručnih suradnika različitih profila (inženjera, biologa, veterinara, dizajnera…) koji su također zaslužni za ovo priznanje i ovim im se putem svima zahvaljujemo. Pozitivna strana je i upoznavanje javnosti s našim radom kroz sam proces glasovanja, ali i predstavljanje pobjedničkih projekata na Internetu i u brojnim publikacijama. Ovo je ujedno prilika da nam u kratkim crtama opišete Vaš ured i radnu atmosferu. Koliki je broj zaposlenika, kako upravljate Vašim timom, te koliko godina već poslujete?

3LHD arhitektonski je ured osnovan 1994. god. Od tada pa sve do danas u svome radu neprekidno istražujemo nove mogućnosti interakcije i integracije arhitekture, društva i pojedinca. Studio ima suvremen pristup arhitekturi, a svako se pitanje rješava kroz suradnju, znanje i iskustvo zaposlenih te suradnju s brojnim stručnjacima iz drugih struka. Na isti način organiziran je i ured i svakodnevno poslovanje. Svakom se projektu posvećuje jednaka pažnja, neovisno o veličini ili tipologiji. Projektanti su organizirani u timove koje koordinira i vodi projektant voditelj i partner zadužen za projekt. Kroz kreativne i operativne sastanke te blisku suradnju s vanjskim suradnicima, projekti se razvijaju od konceptualnih rješenja do posljednjeg detalja u projektnoj dokumentaciji. Trenutno u 3LHDu radi 30ak arhitekata.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

2017., interijer Hotela Dolder (Zürich, Švicarska) projektiramo u suradnji sa švicarskim kolegama, u lipnju 2016. godine pobijedili smo na međunarodnom natječaju za novi Hotel Belvedere u Dubrovniku te radimo na idejnom projektu. Od aktivnih gradilišta možemo istaknuti još Hotel Park u Rovinju, Sportsko rekreativni centar u Đurđevcu, Zeleni Paviljon, restoran u Zagrebu, aparthotel One Suite Hotel u Srebrenom te stambeni blok Bužanova u Zagrebu. Planove za prijave na natječaje poput Architizerovog još nemamo, ali se nadamo da će i neki od nabrojanih projekata biti nagrađeni u budućnosti.

Od srca Vam čestitamo na osvojenoj nagradi te se veselimo Vašim budućim projektima!

Puno hvala! I još jednom zahvaljujemo svima koji su glasali za nas i tako nam osigurali A+Popular Choice Award!

NOVO U PONUDI! - kuhinje Euromobil - sjedeće garniture Désirée

eurotrade 9o kamini i peći ♦ pločice ♦ kuhinje ♦ opremanje kupaonica ♦ sjedeće garniture ♦ kuhinje Euromobil ♦ sjedeće garniture Désirée Eurotrade 90 d.o.o. | I. Meštrovića 12A, 23000 Zadar | Tel. 023 337 207 | Fax. 023 337 208 | info.eurotrade90@gmail.com | www.eurotrade90.hr

Charles Perkins Center , Australia | francis-jones morehen thorp, Photo © Keira Yang Zhang

WWW.MYARCHICAD.COM

jmtstudio.com |

ISPROBAJTE BESPLATNO NA

KOLUMNE & Razgovori

Akademik Nikola Bašić o svojim projektima i vizijama:

AUTOR: Nenad Vertovšek

svim razgovorima koje je vodio o svojim temeljnim projektnim vizijama i kriterijima, pa i onom u zadarskoj knjižari Verbum, ugledni arhitekt i akademik oštro kritizira „prostituciju“ u kojoj investitorima prodajemo naše najatraktivnije dijelove prostora te prirodnih i kulturnih vrednota.

‐‐Ljudi su najvrjednija „supstanca“ naše zemlje, a prostor je odmah sljedeći po vrijednosti. Treba nam svijesti i volje da korist od prostora i građenja u njemu ide zajednici, međutim, da bi udovoljili nekakvoj ekskluzivnosti u turističkom razvoju stvaramo, na volju investitora, nekakve oaze isključivosti. U njima promoviramo nekakve nestvarne paralelne živote za goste, sive zone događanja, koje ne odgovaraju našim izvornim životima, običajima i autentičnom prostoru i življenju! – istakao je, među ostalim, ugledni arhitekt i akademik Nikola Bašić na svojedobnom druženju s građanima u okviru Večeri u zadarskoj knjižari Verbum, tradiciji u kojoj se razgovara s poznatim i priznatim stručnjacima i kreativcima iz raznih područja bliskim književnosti, umjetnosti i kulturi.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

Građevinska i arhitektonska pitanja i dileme gotovo su uvijek – poruka je akademika Bašića - vezana i uz jedno od ključnih razvojnih oblasti u Hrvatskoj – turizam, turističku arhitekturu, građenje i korištenje prostora u cilju razvoja turističke djelatnosti. Prema riječima Nikole Bašića, problem je što se interesima, pa i hirovima investitora, previše izlazi u susret, bez odgovarajuće i pravodobne zaštite prostornih i prirodnih vrijednosti priobalja, ali i unutrašnjosti Hrvatske. U tome je Nikola Bašić (i) vrlo izravan, on puko prodavanje prostora i vrhunskih lokacija za novac, gotovo i bez ikakvih uvjeta i ograničenja u njihovoj destrukciji i preoblikovanju, naprosto i zove (arhitektonskom i građevinskom) prostitucijom! Nije zagovaratelj takve tržišne prostitucije, (pro)davanja za (jeftini) novac i kada je puka zarada praktički jedini i glavni razlog intervencija u prostoru i turističkim lokalitetima, glavna motivacija za rješenja u arhitekturi i podloga za projekte.

Ne ekskluzivizmu koji nameće surogate života ‐‐Smatram upitnim i obrazloženja da se takvim načinom naša zemlja višestruko promovira – mislim da se u nekim slučajevima kao što je Dubrovnik i nemamo više što puno dodatno promovirati u turističkoj djelatnosti, jer su naše vrline i prednosti dobro poznate. Nažalost, ne njegujemo izvorno i postojeće, tradicionalno nasljeđe, već gradimo i razvijamo nekakve surogate, stvaramo arhitekturu poput lažne scene za lažne događaje. Takva je promocija upitna, ona promovira samo nekakav nepripadajući glamour i luksuz. U arhitekturi i građenju onda namećemo i ono što nam ne pripada, to je svojevrsni „demokratizirani luksuz“, ali sve manje je naša bogata i pitoreskna Hrvatska – sažima Bašić svoje neslaganje s kopiranjem svjetskih pomodnih trendova u turizmu, odnosno građevinarstvu i arhitekturi. Napominje i zanemarivanje konstatacija kako su nam ovakav prostor i zemlja, „bogom dani“, da s njima pažljivo gospodarimo i plodouživamo, ali ne uspijevamo vidjeti ni ljepotu „hrvatskog buketa“, odnosno buketa cvjetova ili regija koji na tako malom prostoru razvijaju toliko različitih vrijednosti od prostora do kulture, navika i običaja. Ta nas raznolikost čini izuzetnim europskim „parkom“, a takav park traži izuzetnu brigu i nadahnutost vezane i uz arhitekturu i građenje. Kada govori o svojim značajni(ji)m projektima, Bašić ističe kako mu je ipak najdraži projekt vezan uz posjet Svetog Oca Zadru koji ga je najviše motivirao i emocionalno vezao. Od ostalih projekata, uz neizbježne Morske orgulje i Pozdrav suncu, za njega je važan projekt Putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženica za kojeg je naglasio kako je „spašen od megalomanskih apetita“, što ističe potrebu da se i arhitekt „pobuni“ protiv politiziranosti i interesnih napada na vlastitu izvornu zamisao. Prema njegovom mišljenju, prošla je vlast minorizirala izvorno zamišljene projektne vizije, a on sam sveden na „kolateralnu žrtvu političkih obračuna“. Ipak su, kazuje Bašić, stvari krenule nabolje, zahvaljujući i podršci gradonačelnika Kalmete, premda su neke zamisli nepovratno izgubljene, poput preinaka u kojima više nema mjesta za veliko parkiralište ispod terminala u kojem bi se mogla ostavljati vozila, a do površine bi putnike vodili eskalatori i liftovi. Time bi se dobilo na prostoru iznad, ali je radi parkirališta nestao, čini se, i dio projekta velike zgrade budućeg poslovnog centra, što je ugrozilo i povećanje vrijednosti tog prostora. Ujedno, naglasio je Bašić, i sama zgrada gubi dodatnu projektnu vrijednost i kvalitetu izgubivši i karakteristiku održivog projekta. Tome treba pridodati i ideju da cijeli krov površine od kojih deset tisuća četvornih metara bude prekriven foto naponskim ćelijama, što bi predstavljalo i najveću solarnu energanu u Hrvatskoj.

Usklađivanje osobitosti Zadra, Šibenika i Splita Projekt tzv. Tripolisa, odnosno povezivanja infrastrukture i funkcionalnosti urbanih cjelina Zadra, Šibenika i Splita u tzv. Dalmapolis nije utopijski čvrst, ističe Nikola Bašić, smatrajući kako ne ugrožava ničiju autonomiju, bez obzira na određena neslaganja koje ponekad „iskre“ između ovih gradova. Projekt

Dalmapolisa upravo bi trebao usklađivati razvojne interese i ublažavati sve moguće nedoumice jer inzistira na komplementarnosti tri urbana sistema. Življenje se, moglo bi se reći, tako usklađuje i kroz projekte kao što su Vrata Zadra, Šibenska okomica i Splitski razvoj, donosi i ravnotežu u urbani prostor cijele Hrvatske jer donekle decentralizira monopol Zagreba i pripadajućeg okružja, te promovira dalmatinske i obalne gradove i njihov razvoj. Kod Zadra 2, ulaza prema Šibeniku i Dugopolju, autocesta se bliži urbanim središtima na svega 30-ak kilometara, se stvara ujedno i jedan jedinstven i cjelovitiji prostor od Trogira do Omiša, a tri grada praktički se dotiču na rubovima. To nije nikakva konkurencija ili konfrontacija, već balans razvojne dinamike unutrašnjosti i priobalja Hrvatske. Pritom se, ističe arhitekt-akademik, ne stvara neki novi grad, već se poštuju tri osobnosti i posebnosti, ali se intervenira i na jednoj „višoj“ razini – spajaju i usklađuju dva hrvatska identiteta, kontinentalni i mediteranski.

‐‐Prve reakcije u sva tri grada su pozitivne, no i na svojevrsnom početku, jer se radi o projektnim procesima u kojima se odgovorni u gradovima i zainteresirani građani trebaju i upoznati s prijedlozima i mogućim vizijama, a bitno je dakle spojiti i interese političara i konzervatora, od prometa do kulturnih efekata. Pozitivnu podršku u početku imamo od šibenskog gradonačelnika, s druge strane ističem da su u Zadru „obranjene“ Ravnice, gdje želimo predložiti i jednu drevnu, ali pomalo zaboravljenu sliku Grada Zadra kao otoka, a sadašnji Poluotok i jest onaj „kameni brod“ iz poznatih metafora. Ravnice i prostor Relje sada dolaze u središte urbane pozornosti i time im se višestruko povećava urbana i kulturna vrijednost –, govori Nikola Bašić.

Održati razvojne mogućnosti u ravnoteži U planu je i tzv. projekt „Arhipelogos“ u kojem se kroz aktiviranje prostora vojarni na otocima izravno razvijaju vrijednosti i potencijali zadarskog Sveučilišta, spremnost i sposobnost da Grad Zadar podigne razvojnu razinu i dinamiku obrazovanja i građenja na dio zadarskih otoka. Uz spremnost države da prepusti dosadašnje vojarne i slične objekte znanstvenim i stručnim perspektivama, dolazi se do onog što Bašić naziva „rekvalificiranjem“ slike i vrijednosti nekadašnjeg Zadra. Nikola Bašić tako povezuje namjere projekata koji razvojem, inovacijama i kreativnijim pristupom zapravo ruše i neke druge socijalne, materijalne ili čak i psihološke barijere, jer smatra kako je, zbog budućnosti i novih generacija, nužno mijenjati neke dijelove uhodanog mentaliteta, posebno u turizmu koji zapravo „pretvara sve nas u sitne rentijere koji zaboravljaju raditi i učiti.“ Dalmatinska priča, po njegovim riječima, tu je i kontinentalna, jer pretvara sve veći broj ljudi u kuhare, konobare, sobarice, a u potrazi za jeftinom radnom snagom „potrošena“ je i Slavonija, a ljudi iz svih regija odlaze van. Turistički razvoj, ukazuje Bašić, valja biti uklopljen u zajednicu više nego dosad i više nego ikad – na svim razinama, pa i lokalnim detaljima poput šibenskog hotela čiji je krovni dio pretvoren u dio gradske šetnice, što otvara sasvim nove prostorne i običajne kontekste. Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KOLUMNE & Razgovori

Razgovor s povodom: Božidar Kalmeta, gradonačelnik Grada Zadra

Budućnost Zadra i dalje su novi građevinski i arhitektonski projekti! RAZGOVARAO: Nenad Vertovšek

Zadarski građevinski „trenutak“ u punom je jeku, a vrijednost javnih i privatnih investicija je oko milijardu i pol kuna! – Luka Gaženica povijesni je projekt i to višenamjenski – Vizija Poluotoka kao pješačke zone i dalje je aktualna, vrlo je važna i obnova Providurove palače i bedema zadarskih pobuna – Rekonstrukcijom Bulevara ljetne gužve i prometni čepovi odlaze u povijest – U Zadar i dalje dolaze studirati i živjeti mladi ljudi i ne trebamo strahovati kako novih ideja i projekata neće biti i u budućnosti. 20

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

Poštovani gradonačelniče, Grad Zadar doživljava svojevrsnu građevinsku obnovu, u tijeku je niz radova, odnosno realizacija velikih i značajnih projekata. Kako biste sada, pri kraju Vašeg mandata, ocijenili građevinski odnosno razvojni trenutak Zadra? Razvoj je dinamička kategorija i kad je riječ o gradu poput Zadra, ona je konstantna i funkcionalno se prilagođava potrebama življenja građana u modernom dobu. Zadar se neprestano gradi i razvija i to je vidljivo u svim segmentima. Sretan sam što smo uspjeli izgraditi modernu prometnu infrastrukturu bez koje nema gospodarskog napretka. Zadar je sjajno prometno povezan s ostatkom države i svijeta, autocestom, brzom cestom, Zračnom lukom, a puno smo napravili i još radimo na modernizaciji gradskih prometnica i čvorišta, te u konačnici težimo Inteligentnom prometnom sustavu. Paralelno gradimo sustav odvodnje i sekundarne kanalizacijske mreže i vjerujem da će do 2020. godine Zadar biti grad bez ijedne crne jame, što je važno za život naših građana. Gradi se novi Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim te deponij u Diklu odlazi u povijest. Grade se novi luksuzni turistički kapaciteti, stanovi, obnavljamo sportske terene, završili smo obnovu Kneževe palače, zadarskog kulturnog središta koje ima i znakovitu ulogu u turizmu. Uređujemo javne površine, trgove, u planu je gradnja novih škola, dakle, zadarski građevinski trenutak je u punom jeku u svim segmentima i u ovom trenutku, što javnih, što privatnih investicija imamo u vrijednosti oko milijardu i pol kuna. Evo, mogu najaviti skori početak obnove Providurove palače i bedema jer smo iz EU programa „Konkurentnost i kohezija“ upravo dobili oko 56 milijuna kuna za te projekte. Ono što me također raduje jest i skori potpuni završetak Luke Gaženica. Zajedno s Božidarom Longinom, predsjednikom Upravnog vijeća zadarske Lučke uprave, ocijenili ste nedavno projekt Gaženica „povijesnim projektom“, od kojeg doista ovise buduće razvojne vizije Zadra. Što taj projekt donosi Gradu i Zadranima, počevši od buduće luke za najveće kruzere, pa do teretne luke i ribarskog centra? Luka Gaženica jest povijesni projekt koji nije moja izmišljotina. Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća postojala je u Zadru ideja o gradnji takve luke. Ja sam samo, sa suradnicima, imao jasnu viziju i hrabrost da taj projekt bude i ostvaren. Naravno, trebalo je prvo izgraditi prometnu infrastrukturu, što smo i učinili. Zašto je matična luka tzv. home port za kruzere? Pa zato jer u matičnoj luci kruzeri obavljaju sve poslove, primjerice obnovu zaliha hrane i pića, goriva i niz drugih stvari, a to znači posao za naše ljude. Naravno, i nova radna mjesta u samoj luci, ali zapošljavanje u ovom projektu trebamo gledati mnogo šire s obzirom na njezinu ulogu. Važno je da je Luka Gaženica višenamjenska pa se ne ograničava samo na jednu djelatnost, a time se otvaraju i mnogo šire mogućnosti rada. Kakva je vizija Vas i suradnika oko budućnosti samog Grada i njegovog centra Poluotoka? Što mislite o postojećem sadržaju Poluotoka (pekarnama, bankama), te da li je Grad u vrijeme Vašeg mandata promišljao o planskom najmu poslovnih prostora i o zadržavanju stanovnika na ovim prostorima, uvođenju restrikcija tj. limitiranju prodaje istih stranim državljanima? U predstojećem razdoblju, u prvom redu, trebamo riješiti problem parkiranja i dostave na Poluotoku s obzirom na to kako je u planu da Poluotok postane pješačka zona. Što se tiče komercijalnih sadržaja, Grad Zadar na Poluotoku ima jako malo poslovnih prostora u vlasništvu, a kako je privatno vlasništvo neotuđivo, nismo u poziciji nešto zabranjivati jer to ne bi bilo u skladu sa zakonima. Naime, radi se o tržišnom poslovanju i ono što se prodaje i za čim postoji interes, to se i otvara. Ipak, ne bih stalno ponavljao floskulu o pizza cut-ovima, sladoledu i pekarnicama jer i sami znate da se posljednjih nekoliko godina

npr. otvorilo dosta restorana, što je znak kako se ponuda mijenja nabolje. Ono što je činjenica jest da Zadru nedostaje hotelskih kapaciteta. Zato je dobro što se gradi hotel Hyatt koji će svakako privući određenu kategoriju gostiju i neke nove investicije. Želim reći kako ništa ne treba gledati jednostrano, to je jedan uzročno-posljedični krug na kojem i dalje trebamo raditi da bude što kvalitetniji i bolji. Mi želimo turizam cijelu godinu i da nismo na krivom putu govori činjenica kako se sezona svake godine produžuje. Što se tiče limitiranja prodaje poslovnih prostora stranim državljanima, to jednostavno nije moguće. Prvo zato što se radi o privatnom vlasništvu građana, a drugo jer je Hrvatska članica Europske unije, pa bi takav potez bio u potpunoj suprotnosti zakonskoj regulativi. Što za Zadar znači rekonstrukcija Bulevara i pristupa prema moru, a što projekti poput Novog groblja na crnom ili Arhipelogosa, projekta obnove napuštenih otočnih zgrada koji se planira zajedno sa zadarskim Sveučilištem? Rekonstrukcija Bulevara znači bolju protočnost vozila, veću prometnu sigurnost i uklanjanje tzv. prometnih čepova, pogotovo u sezoni. Da ponovim, rekonstrukcijom Bulevara će se izgraditi četvero tračna cesta sve do Ravnica, a rekonstrukcija ide dalje sve do vrha Poluotoka, obalom kralja Tomislava i Liburnskom obalom. Tamo će se rekonstruirati postojeća cesta, koja će biti četverotračna sve do zgrade tzv. Peglice. Uredit će se obalni zid, nogostupi i javna rasvjeta. Bulevar će također dobiti nove nogostupe, javnu rasvjetu te vertikalnu i horizontalnu signalizaciju koja će se podesiti tako da dobijemo „zeleni val“. Kako smo već izmjestili trajekte u Luku Gaženica, s ovom rekonstrukcijom, one ogromne ljetne gužve i prometni čepovi odlaze u povijest. Projektom Arhipelogos otoci bi dobili dodanu vrijednost u smislu obnove i stavljanja u funkciju nekadašnjih vojnih objekata koji sada zjape prazni i neuređeni, a Sveučilište mogućnost za dodatni napredak i razvoj, što je važno i za Grad s obzirom da želimo da mladi ostaju ovdje i svojim akademskim znanjima i sposobnostima nastave razvijati ovo područje. Vjerujem kako će se ubrzo iznaći financijske mogućnosti kojima će se ovaj vrijedan projekt ostvariti. Hoće li Zadar i dalje privlačiti nove stanovnike i hoće li biti mjesto za nove ideje, projekte i vizije? Vjerujem da hoće jer se radi o gradu koji je na odličnoj zemljopisnoj poziciji i ima velike mogućnosti širenja. Ono što me posebno raduje je to što u Zadar dolaze mladi ljudi, neki studirati, a neki započeti život, tako da ne trebamo strahovati kako novih ideja i projekata neće biti i u budućnosti. Čitate li gradimozadar.hr magazin? Zanima nas da li i kako utječu na Vas prijedlozi i ideje naših suradnika? Poput primjerice prijedloga uređenja gradskih zidina, prijedloga nove regulacije prometa, problema raznolikosti „štekata“, praznih gradskih izloga zimi...? Ono što sam vidio želim pohvaliti jer Zadar treba i specijalizirane portale odnosno magazine, a kako ste vi posvećeni građenju, to je dobar znak da u Zadru itekako ima takvih tema za obradu. Prijedlozi za unaprjeđenje kvalitete života u gradu su uvijek dobrodošli i nikad nisam odbio razmotriti nijednu ideju. Da je tome tako, svjedoči i činjenica da smo donijeli odluku o izjednačavanju ugostiteljskog mobilijara u staroj gradskoj jezgri i to je bio početak stvaranja njezinog novog vizualnog identiteta. Izvan sezone smanjujemo cijenu najma obrtnicima za poslovne prostore u vlasništvu Grada jer želimo da rade tijekom cijele godine. Već sam rekao kako smo upravo dobili europska sredstva za uređenje Bedema, dakle, slušamo sve konstruktivne prijedloge, ali od ideje do realizacije ipak treba proći neko vrijeme jer sve to zahtijeva određene financije i ispunjavanje zakonskih procedura. Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Kratki putopis Filipa Babića sa svjetskog ISH sajma u Frankfurtu

U znaku dvije stvari;

digitalizacije i dizajna!

AUTOR: Filip Babić

Što se grijanja tiče, tvrtka Viessmann obilježila je cijelo stoljeće rada, a „kormilo“ preuzima četvrti u generaciji, mladi Maximilian Viessmann - digitalizacija je preuzela svaki segment sistema, svi uređaji su pripremljeni za spajanje na Internet i nadzor (pomoću mobitela ili računala odakle god poželite) centralne energane, ali i upravljanje svakom prostorijom i grijaćim tijelom posebno - podno grijanje, radijator, ventilokonvektor. Dizajn je oplemenio opremu, upravljački su ekrani u boji, uz razne oblike i boje radijatora, kao i plinski kotlovi koji se dizajnom uklapaju i u stambeni prostor zbog smanjenja buke, te lakšeg uklapanja u okoliš.

voga puta napisat ću par riječi o tehnologijama koje su predstavljene na najvećem svjetskom sajmu HVAC tehnologije (heating, ventilation and air conditioning) te sanitarne opreme i instalacija ISH u Frankfurtu. Naravno, sajam površine zatvorenog prostora od 260 tisuća četvornim metara koji je bio ispunjen do zadnjeg metra s 2600 izlagača i 40 do 50 tisuća posjetitelja dnevno, centralni je događaj za bilo koga koji se bavi nekom od navedenih djelatnosti. Prilika je to susresti kolege i prijatelje, sadašnje i bivše suradnike, te se upoznati s novim trendovima i novostima. Međutim, može se i pratiti kako neke stvari koje su bile hit prijašnjih godina, polako - nestaju…

Nova generacija Viessmann-a Cijeli sajam je doista bio u znaku dvije stvari - digitalizacije i dizajna. Posebno u sektoru grijanja zbog kojeg je i naša firma išla na sajam. Središnji dio bilo je svakako obilježavanje 100 godina tvrtke Viessmann te prepuštanje vođenja firme četvrtoj generaciji nasljednika - mladom Maximilianu Viessmannu. Treba reći, taj „prijenos vlasti“ nije mogao doći u boljem trenutku, jer su mlade snage koje su preuzele vodstvo ipak djeca digitalnog doba, što je i misao vodilja nove generacije uređaja. Moram biti iskren i reći kako velikih noviteta tehničke naravi nije bilo nego se postojeća oprema zapravo dovela do savršenstva. U prvom redu, već prije spomenuta digitalizacija je dostigla razinu koji dotiče svaki segment sistema. Svi uređaji pripremljeni su za spajanje na Internet, te na neku vrstu centralnog nadzora koji prati sam rad glavnog uređaja odnosno energane, ali i upravljanje svakom prostorijom posebno, svakim grijaćim tijelom posebno (bez obzira je li to podno grijanje, radijator, ventilokonvektor i slično). Nadzire se pomoću mobitela ili računala odakle god poželite…Svi novi uređaji inače podržavaju takvu tehnologiju, ali se kod kupnje i ugradnje opreme mora pravodobno razmišljati o tome. Drugi dio je svakako dizajn. Razvio se radi što ljepšeg izgleda opreme (upravljački ekrani u boji, razni oblici i boje radijatora, plinski kotlovi koji se dizajnom uklapaju i u stambeni prostor), ali i zbog smanjenja buke, te lakšeg uklapanja u okoliš.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

Toplinske pumpe kao trend Toplinske pumpe bile su dio svakog štanda. Trendovi se temelje na većoj iskoristivosti sistema, ali i na smanjenju buke. Sada su uređaji srednjeg cjenovnog razreda već na razini svega 35 decibela (na 3 metra udaljenosti) u punoj snazi, što praktički znači da ga ni ne čujete. Naravno, ima to i lošu stranu – vanjske su se jedinice ipak malo povećale kako bi se buka smanjila. Bez obzira na to, sve toplinske pumpe su ono što se do sada dokazalo, ali i u budućnosti se očito treba računati na njih. Zanimljiv je bio sektor plinskih kondenzacijskih kotlova (drugi se i ne smiju više koristiti) te solar. Također, kotlovi na loživo ulje bili su izloženi samo kao uređaji veće snage (iako se trend loživog ulja polako vraća). Kod plamenika (uglavnom industrijske namjene) od noviteta mogu izdvojiti recirkulaciju zraka iz komore za sagorijevanje natrag na usisnu stranu plamenika, čime se smanjuju emisije štetnih plinova u atmosferu. Za divno čudo, to je napravljeno na inzistiranje Kine gdje su uveli zakone o emisijama strožije nego europske. Mislim kako mi je to bilo najveće iznenađenje, jer Kina do sada nije nekako marila za okoliš. Ostale stvari poput multiflam plamenika, frekventne regulacije i slično bile su već viđene stvari. Drvo, sječka i pelet su nekako ostali na margini sajma. Možda dvadesetak izlagača izložilo je svoju opremu, ali na istom su štandu imali izložene toplinske pumpe (primjerice KWB koji se bavi samo „drvom“), zatim kombinacije toplinske pumpe i peći na pelete u jednom kućištu i peć na pelete s ugrađenim spremnikom za toplu vodu spojenim na solarni sistem.

Kamini prednjače dizajnom i – cijenom! Za razliku od tih centralnih sistema na biomasu, ponuda kamina i peći na drva bila je vrlo velika i široka. Možda se nisu prezentirali prvenstveno kao sistemi za grijanje, već kao jedan lijep, ali i koristan detalj u kući ili vikendici koji su očito u trendu.

Zbog toga je i dizajn istih bio očaravajući, ali i – cijena! Solar je bio dio koji se podrazumijeva, ali najčešće u kombinaciji s nekim drugim sistemom. Ukratko, trend su toplinske pumpe i centralni nadzor sistema upravljan preko Interneta, te naglasak na dizajn u svakom segmentu opreme. Moram spomenuti i tradicionalni Hrvatski štand na kojem su izlagale tvrtke Termostroj, Centrometal i Lipovica, koji se pokazao kao pun pogodak. Sanitarije i vodovodne instalacije obišao sam samo paušalno, ali se odmah moglo primijetiti kako su izlagači sve adute bacili uglavnom na velike i komforne tuševe s raznom veličinom mlaza (od slapa do „igle“), kuhinjskim armaturama u svim mogućim bojama. Posebnosti za istaknuti bile su slavine iz kojih izlazi vrela voda (grijana u samoj slavini) za čaj(!), i kao atrakcija (iako je to viđeno i na prošlom sajmu) slavina koja „pretvara“ običnu vodu u hladnu gaziranu vodu. Bilo je tu i bezbroj varijacija kada, tuševa i umivaonika, vodokotlića bez tipki (upravljanje dodirom) i još podosta stvari koje bi svatko poželio u svojoj kući. U svakom slučaju, vrijedi savjet da, ukoliko možete, obavezno odete bar jednom na ISH. Bit ćete sigurno oduševljeni savršenom njemačkom organizacijom prijevoza do sajma i i natrag, mnoštvom ljudi iz cijelog svijeta, te ogromnim brojem izlagača koji izlažu ali daruju i dijele sve što možete zamisliti. Dijele se bomboni, lopte, kape, ruksaci, kutije za alat, razni alati, a tu su i brojne nagradne igre koje uključuju i razna vozila. No, treba računati i kako vam za obilazak samo navedenog sektora grijanja treba oko dva dana, a za cijeli sajam (i ako nećete gledati sve detaljno) barem tri do četiri dana. Noge će vam „otpasti“, ali vam neće biti žao. BABIĆ d.o.o. Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar Tel: +385-23-313131 Fax: +385-23-311367 Mob: +385-91-3147670 E-mail: info@babic.hr Web: www.babic.hr

www.babic.hr

Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZELENA ZONA

Zašto projektirati i graditi s RAZGOVARAO: gradimozadar.hr FOTO: INNVIVO d.o.o.

Razgovor s Vedranom Ćulibrkom Vedran Ćulibrk vlasnik je projektnog ureda Innvivo d.o.o. koji je projektirao brojne interesantne objekte za gradnju YTONG-om, a povod razgovoru je objekt Vila Summer dreams u Murteru GZD: Koliko dugo posluje Vaš ured Innvivo, te kako i kada je započela Vaša suradnja s Ytong-om? Ured, odnosno tvrtka Innvivo d.o.o. mlada je projektantska kuća. Kao takva započela je sa radom početkom 2013. g. Od samih početaka našeg rada, zahvaljujući stručnoj podršci zaposlenih u tvrtci Ytong i odličnim performansama samog proizvoda, opredijelili smo se da upravo Ytong bude naš siguran partner u projektima na kojima radimo. Pored toga bitno je naglasiti da smo zaokružili zajedno sa suradnicima više od desetljeća radnog iskustva na projektiranju i vođenju projekata, od onih jednostavnijih pa do recimo projektiranja javnih prostora ili trgovačkih centara itd. GZD: Imate mnogo interesantnih projekata, a vidimo da ste radili dosta idejnih riješenja za javne prostore. Interesira me koji su Vam projekti draži? Svi projekti su mi podjednako dragi, svaki projekt je novi izazov u koji svi zajedno ulazimo svaki put puni volje i želje za stvaranjem novih vrijednosti. Pristup

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

projektiranju je svaki puta drugačiji, s mnogo unaprijed postavljenih parametara koji su nam zadani, ali koje si u tom procesu stvaranja i sami zadajemo jer arhitektura, osim funkcionalnih, mora odgovarati i na mnoga druga pitanja. GZD: Kad je u pitanju projektiranje kuća, koliko je zahtjevno projektirati za gradnju YTONG-om, te koja je prednost ovog materijala? Mislim da je projektiranje kuća sustavom YTONG jednako zahtjevno kao i drugim materijalima na tržištu, ali njego-

ve prednosti dovoljan su razlog da upravo Ytong bude naš najčešći i najbolji izbor. Naravno, prije svega treba dobro upoznati njegove karakteristike i mogućnosti. Prednost je svakako njegova bolja energetska učinkovitost, znači bolji je toplinski izolator za razliku od tradicionalnih materijala, ima bolja protupožarna svojstva, brzo se gradi i jednostavnije se obrađuje jer je lagan te ostaje manje građevinskog otpada. Uz to gradi se od prirodnih materijala, a to je vjerujem svima nama izuzetno bitno.

GZD: Kakve ste sve objekte do sada izvodili YTONG-om, te kolika je fleksibilnost u projektiranju kad znate s kojim materijalom će se graditi? Koliko dobro poznajete ovaj materijal i njegove karakteristike? Kad je Ytong u pitanju, ograničenja ne postoje, bilo da su u pitanju stambeni, poslovni ili industrijski objekti. Uglavnom, do sada smo projektirali stambene zgrade, odnosno većinom su to obiteljske kuće. Sudeći po odgovoru na prethodno pitanje, mislim da cijeli moj tim od projektanata do izvođača dobro poznaje karakteristike materijala i gradnje sustavom YTONG. GZD: Naši su čitatelji i brojni projektanti. Što biste im poručili, koliko se potrebno educirati prije uvođenja određenog materijala/ proizvoda u projekte? Svjedočimo čestim naknadnim izmjenama u izvođenju zbog nepoznavanja materije pri projektiranju. Možete li nam otvoreno reći jeste li i sami imali takvih teškoća te na koje sve načine dolazite do potrebnih informacija o materijalima za ugradnju? Edukacija je bitna na svim područjima ljudskog djelovanja pa tako i u ovoj vrsti posla kojim se bavimo. Odlučili smo da nam Ytong bude partner u poslu, upravo zbog njihove stručne pomoći i podrške, bilo da je u pitanju edukacija o samom materijalu i ugradnji ili njegova sistemska

primjena s kojom brzo i lako dolazimo do brojnih kvalitetnih i stručnih rješenja. Naravno da smo i mi imali određenih poteškoća, ali mišljenja sam da se uz kvalitetnu suradnju i komunikaciju svih sudionika u građenju one mogu izbjeći ili svesti na minimum. Do potrebnih informacija o materijalima za građenje dolazimo na određenim organiziranim predavanjima, seminarima, prezentacijama, a naravno da je tu neizostavan internet i tiskovine. GZD: Povod ovom razgovoru je projekt vile “Summer dreams” u Murteru te nas konkretno zanima zašto ste za ovaj projekt odabrali YTONG i koje su specifičnosti u projektiranju ovog objekta? U odluci oko izgradnje vile „Summer dreams“ kao uostalom i u projektiranju i izvođenju još nekih objekata takve vrste na otoku Murteru (Art gallery i Sailors delight) odlučujuću riječ imao je investitor u suradnji sa projektnim timom i g. Draganom Bašićem. Od samog početka znali smo da će vila biti izgrađena od Ytong blokova jer smo željeli da na jednom mjestu objedinimo sve prednosti koje sam materijal pruža sa zahtjevnim i modernim projektom koji je za nas predstavljao izazov. Vila “Summer dreams” nalazi se u Murteru, mirnom dalmatinskom mjestu s prekrasnim pogledom na more i otoke.

Sastoji se od tri prostrana apartmana koji udovoljavaju svim kriterijima uživanja u odmoru i mirisima Mediterana. Dok sjedite na jednoj od terasa ili uz bazen, možete osjetiti miris lavande i drugih mediteranskih biljaka koje imaju poseban miris u ovom dijelu Dalmacije. Uz to građena je u potpunosti „eco friendly“ materijalima što boravak u objektu čini još ugodnijim. GZD: Primijetili smo da ste projektirali jedan interesantan objekat, a to je kuća u obliku broda. Možete li nam reći nekoliko informacija i o ovom projektu? Ovaj projekt je još uvijek u fazi realizacije pa Vam na žalost ne mogu ništa konkretnije reći osim da će zgrade (naime radi se o dvije građevine) biti stambene namjene i da će se graditi u mjestu Murter, naselju „Luke“.

Društvo arhitekata Zadra u suradnji s Gradom Zadrom i udrugom Eko-Zadar

Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZELENA ZONA

CoMS - prva međunarodna konferencija o održivim građevinskim materijalima

Autor: Nataša Rožić Mikolašević FOTO: Filip Brala

2017

U uvjetima brzorastuće svjetske populacije i potrebe njezinog stambenog zbrinjavanja te sve većih pritisaka na okoliš, nužno je unaprijediti građevinsku industriju u okolišno održivu. To znači da građevine moraju biti projektirane, izvedene i uklonjene tako da se osigura održiva uporaba prirodnih resursa i smanji emisija stakleničkih plinova. Aktualna istraživanja iz područja održive gradnje stoga su vezana uz razvoj ekološki prihvatljivih građevinskih materijala i suvremenih metoda njihova ispitivanja. Najnovija dostignuća predstavljena su kroz 141 znanstveni rad na prvoj međunarodnoj konferenciji Građevinski materijali za održivu budućnost, održanoj od 19. do 21. travnja u Zadru u organizaciji Zavoda za materijale Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Konferencija je održana u partnerstvu s najvećim istraživačkim institutom u Europi - Saveznim institutom za istraživanje i kontrolu materijala u Berlinu, Fakultetom tehničkih znanosti u Novom Sadu i slovenskim Zavodom za graditeljstvo, koji za tri godine preuzima domaćinstvo konferencije.

Kako otpadu dati novu namjenu?

Konferencija je okupila više od 200 znanstvenih i stručnih sudionika iz cijelog svijeta, među kojima su bila i vodeća imena iz područja istraživanja inovativnih građevinskih materijala poput professor emerita Dubravke Bjegović s Građevinskog fakulteta u Zagrebu i profesorice Karen Scrivener sa švicarskog Saveznog instituta za tehnologiju te profesora Paula Monteira sa Sveučilišta Berkeley i Orala Buyukozturka s MIT-a.

nekog materijala. To je vrlo važna tema jer se danas radi na tome da se ne stvara novi otpad, već da otpadni građevinski materijal posluži kao rezervoar za nove materijale i da on kao komponenta ne šteti svojstvima krajnjeg proizvoda. Primjera radi, na našem fakultetu je pri završetku projekt koji istražuje kako iskoristiti otpadne automobilske gume u dobivanju betona s nekim drugim, poboljšanim svojstvima za održivu namjenu. Drugi projekt koji radimo je mogućnost upotrebe pepela iz bioelektrana u betonu i dobivanje novih proizvoda od njega-, objasnila je predstojnica Zavoda i organizacijskog odbora konferencije Ivana Banjad Pečur.

se određeni udio portlandskog cementnog klinkera zamijenjuje recikliranim građevinskim otpadom i nusproduktima iz drugih industrija. U predstavljenim znanstvenim radovima ispitivana su mehanička i trajnosna svojstva cementa s dodacima drvenog pepela, keramičkog otpada, konoplje, stakla. Naravno, mogućnost proizvodnje takvih mješavina ovisi o dostupnosti alternativnih materijala u okruženju, kao i o tome koliko su uopće istraženi njihovi potencijali u proizvodnji održivih betona, o čemu je govorila i professor emerita Dubravka Bjegović.

Potencijali u okruženju

‐‐ Teme konferencija uvijek su nekako vezane uz projektiranje u građevinarstvu i do sada u Hrvatskoj nije bilo jedne koja bi se bavila građevinskim materijalima. Smatrali smo da njima treba dati veći značaj jer zapravo sve što se izvodi u građevinarstvu, izvodi se od

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

Proizvodnja betona kao materijala koji se najviše upotrebljava u svijetu nakon vode, ima veliki utjecaj na okoliš; od prekomjerne eksploatacije prirodnih resursa, problema zbrinjavanja industrijskog otpada do velike potrošnje energije i značajne emisije ugljičnog dioksida koju generira proizvodnja njegovog glavnog sastojka – cementa. Kao ekološko rješenje navodi se upotreba miješanih cementa u kojima

Tako u regiji još uvijek nije dovoljno iskorišten potencijal letećeg pepela iz termoelektrana kao što je to slučaj drugdje u svijetu. S obzirom na drvnu industriju u Strizivojni, u Hrvatskoj postoji mogućnost primjene pepela iz drvne biomase, a kako

su mnoge hrvatske planine i otoci građeni od vapnenca, ne treba zanemariti i njegovu primjenu u dobivanju betona s poboljšanim svojstvima. U BiH bi se pak mogle osigurati značajne količine silicijske prašine, koja se zbog svoje sposobnosti povećanja trajnosti i čvrstoće betona koristi diljem svijeta. Spomenuta je i zgura čijom je upotrebom beton postojaniji i otporniji na agresivne medije, no u Hrvatskoj je problem gašenje željezara pa se postavlja pitanje dostupnosti. Bjegović je također istakla potrebu istraživanja drugih vrsta zgure, te potencijala iz mulja otpadnih voda. ‐‐ Pitanje je hoćemo li na sve ove materijale gledati kao na otpad koji je sve teže zbrinuti ili ćemo od njih proizvesti vrijednu sirovinu-, kazala je Bjegović

Praktična i isplativa rješenja

Prema mišljenju prof. Mirjane Malešev s Fakulteta tehničkih znanosti u Novom Sadu, leteći pepeli i pepeli nastali sagorijevanjem biomase imaju najveći potencijal za upotrebu u našoj regiji. ‐‐ Kako je Kina preuzela vodstvo u proizvodnji čelika, na našem su se području počele gasiti ljevaonce. Naša u Srbiji je na rubu preživljavanja, a u Hrvatskoj, koliko sam čula, više nema nijedne. Tako da nam preostaje iskoristiti ono što postoji; to su naše žitnice i termoelektrane, kojih nažalost još uvijek ima i bit će ih zato što ugljena ima dovoljno-, kazala je prof. Malešev.

Stanje u susjedstvu

Ugledna znanstvenica Karen Scrivener naglasila je da će cementi na bazi portlandskog cementnog klinkera nastaviti dominirati u građevini zbog svoje dostupnosti i pouzdanosti tržišta u njegovu kvalitetu. Dugoročno gledano, zamjena klinkera je najuspješnija strategija smanjenja emisije ugljičnog dioksida, a Scrivener vidi rješenje u primjeni materijala kao što je cement baziran na smjesi vapnenca i kalcinirane gline, a koji je uspješno primjenjen u Indiji i na Kubi. Sva rješenja, naglasila je, moraju biti praktična, jednostavna za primjenu i ekonomski isplativa. dr. sc. Dubravka Bjegović, professor emerita ‐‐ Upotrebom alternativnih materijala možemo doprinijeti razvoju primjene održivog betona u EU i susjedstvu, no to nije lako jer se prvo kroz zajedničke napore istraživačkih centara, industrije i mjerodavnih državnih tijela trebaju usvojiti standardi projektiranja na temelju zahtjevanih performansi materijala. prof. dr. sc. Ivana Banjad Pečur: ‐‐ Naš je zadatak vidjeti kakve performanse novog materijala možemo postići kako bi on bio zadovoljavajuć kroz dugi period godina, odnosno kako bi se osigurala njegova trajnost.“

Hrvatska i Slovenija su na otprilike istom nivou po pitanju održivog razvoja, komentirao je Zdenko Gradič, predstavnik građevinske tvrtke TKK koja se, između ostalog, bavi proizvodnjom aditiva za betone. ‐‐ Kupci se još uvijek radije drže tradicije, ali mi im moramo znati dokazati da je pravi trend održivi razvoj i čisti zrak, te da je to pravac u kojem idemo-, rekao je Gradič. Zastarjelo zakonodavstvo još uvijek koči ozbiljniju primjenu koncepta održivog razvoja u Srbiji. ‐‐ Razni instituti, fakulteti, čak i neke veće tvrtke koje imaju svoje laboratorije, pokušavali su napraviti betone s dodacima koji zamijenjuju određenu količinu cementa. Pokušavali smo uglavnom s nekim recikliranim agregatima i otpadima poput elektrofilterskog pepela čije zbrinjavanje predstavlja veliki problem, zatim s raznim brašnima, donekle s polipropilenskim vlaknima ili onim čeličnim za mikroarmiranje. U dijelu koji se tiče energetske efikasnosti, certifikata, idemo u korak s europskim propisima, ali ne i u onom koji se odnosi na upotrebu ekoloških materijala-, kazala je Marija Gojkov Milić iz beogradske agencije QC Consulting and Engineering.

Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Put Bokanjca 42a, Zadar Tel: +385 (0)23 230 117 Fax: +385 (0)23 234 074 Mob: +385 (0)99 2174 201 fenestra.zadar@zd.t-com.hr

PVC Vrata PVC Prozori PVC Klizne stijene PVC Harmo stijene Bluegreen pasivni prozori PVC i ALU Rolete PVC i ALU Grilje Komarnici Sobna Vrata

www.troha-dil.hr

KA S R O Z O R P SVA A N A J N E Š E RJ ! U T S E J M M JEDNO

Osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj.

BLUEGREENLINE Prozorski sistem za pasivne i niskoenergetske kuće

www.troha-dil.hr

U tijeku radova

Provjereni izbor za toplinsku sanaciju – skyTech Poslije

Piše:

Izolacijski sistem, skyTech folija, debljine 1cm zamijenjuje 24 cm kamene vune i štedi minimalno 50% energije za grijanje, a prema iskustvima investitora, hlađenje ljeti gotovo da nije potrebno.

azgovarali smo sa zadovoljnom investitoricom koja je pri adaptaciji stana u potkrovlju koristila skyTech izolacijsku foliju. Poznata glumica, Kostadinka Velkovska ugostila nas je u svom živopisnom potkrovnom stanu u kojem je skyTech izolacija postavljana s unutarnje strane potkrovlja, na kojem su se mijenjali i krovni prozori.

Kakvo je bilo stanje prije sanacije, kakve probleme ste imali u potkrovnom dijelu stana? Stan sam uređivala 80-ih godina. U potkrovnom dijelu bila je klasična izolacija, a krovni prozori su bili iz tog vremena. S vremenom su prozori počeli prokišnjavati. U više navrata majstori su dolazili i pokušavali sanirati, ali bez uspjeha. Osim prokišnjavanja, kroz prozore je konstantno puhalo. Kako se radi o pet krovnih prozora u cijelom stanu, to se znatno osjetilo i postajalo sve većim problemom. Kod velikih kiša zatvoreni prozori toliko su propuštali da sam morala stavljati lavore po sobama.

Ozaljska ulica 93, 10000 Zagreb Tel.:+385 1 65 36 093 Mob.:+385 98 258 427 www.winco-tech.com www.polo-commerce.hr e-mail:novi-krovovi@ri.t-com.hr

Kakvi su Vam bili računi za grijanje zimi i hlađenje ljeti? Grijanje je etažno plinsko, a za hlađenje imam klima-uređaj. Računi su bili jako veliki, samo zimi račun za grijanje iznosio je oko 1500 kn. Kod renovacije ste koristili skyTech izolacijski sustav. Koja su vidljiva poboljšanja nakon izvršenih radova sanacije? S novim krovnim prozorima i skyTech izolacijom situacija je puno bolja. Radi se o kvalitetnim materijalima. Izolacija skyTech postavljena je s untarnje strane. Svi radovi kod adaptacije izvedeni su vrlo stručno, tako da više nema puhanja i propuštanja kao prije, također, manje se čuje buka izvana, a ono što je najvažnije računi za grijanje su neusporedivo manji, pali su na trećinu prijašnjih iznosa računa. Izolacija je debljine svega 1 cm, tako da nisam izgubila na prostoru. Kako ste zadovoljni s brzinom i kvalitetom izvođenja radova tvrtke Polo-Commerce? Kod sanacije je skinut sav materijal, do crijepa i betonskih greda. Imam već dosta iskustva s majstorima, ali ovo je prvi put da je došao ozbiljan tim na vrijeme i da su odradili sve u roku i kako treba. Nisam mogla vjerovati da je to moguće. S majstorima tvrtke Polo-Commerce izuzetno sam zadovoljna. Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZELENA ZONA

Otvorite vrata stanova i apartmana i uživajte u proljeću! AUTOR: Željka Kolak, krajobrazna arhitektica, vlasnica tvrtke Moj balkon

roljeće je vrijeme kada otvaramo vrata stanova i apartmana, a balkoni i terase postaju produženi dnevni boravci na kojima uživamo sve do kasne jeseni. S početkom najraskošnijeg godišnjeg doba rasadnici su puni bilja, izbor je velik i svatko može pronaći nešto za sebe. Prilikom izbora ono na što treba pripaziti je orijentacija balkona s obzirom na stranu svijeta i prema tome odabrati bilje za sjenu ili pak ono koje podnosi duže periode sunca. Pravilan odabir i sadnja u kvalitetan supstrat te prihranjivanje garantiraju raskoš na balkonu sve do jeseni.

Prije nego krenete sa sadnjom novog bilja provjerite trajnice koje su prezimile na vašim balkonima i terasama, orežite ih i prihranite, a nakon proljetnica kojima je započela sezona uživanja na otvorenom, sade se ljetnice koje će, brinete li o njima, potrajati sve do kasne jeseni. Kako dani postaju topliji, bilje je potrebno zalijevati svakodnevno, a ljetnice i prihranjivati prilikom zalijevanja kako bi cvale što duže. Prijedlog za proljetnu drugačiju i atraktivnu sadnju:

SUKULENTI – PRIJATELJI VAŠIH BALKONA I TERASA! Biljke koje će ukrasiti balkone i privući poglede svakako su razne penjačice i viseće biljke poput surfinija i pelargonija, no želite li ove sezone uživati u potpuno drugačijem, no jednako atraktivnom pogledu predlažemo sukulente. Raznobojni, raskošni i potpuno drugačiji, sukulenti cvatu tijekom proljeća, ljeta i jeseni, a njihova je velika prednost što ih je potrebno manje zalijevati jer potječu iz Afrike, Srednje i Južne Amerike. Ove trajnice akumuliraju vodu u stabljici ili korijenu na duže vrijeme te su idealan izbor za južne strane koje su duži period dana izložene suncu. Nisu zahtjevne biljke kada je u pitanju sadnja i održavanje, pronaći ćete ih niske ili viseće, a jarke boje njihovih cvjetova svakako su razlog da podignete pogled prema balkonu ili terasi. Što god odabrali, ne zaboravite da je tijekom toplijih mjeseci biljkama potrebno davati više, no ono što će vam vratiti je neprocjenjivo!

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

SU K U LE N TI Nama najpoznatiji sukulenti su Aloe vera i čuvarkuća, obje ljekovite biljke. Sukulenti su inače biljke koje spremaju vodu u svoje sočne listove, mesnate stabljike ili korijen te su se savršeno prilagodili tome da vodu zadrže duže vrijeme. Zbog toga im nije potrebno često zalijevanje, te su odličan izbor za sunčane balkone i terase. Ove biljke će se nakon ljeta i jeseni prilagoditi na unutarnje prostore i uspješno prezimiti u vašem domu ili na stubištu.

www.mojbalkon.hr

Autor: nextbike

Foto: nextbike

Pametni gradovi ulažu u održivo!

A što građani imaju od toga?

laskom u Europsku uniju započele su velike promjene u industriji i javnoj upravi. U sklopu strategije “Europa 2020”. imamo obvezu ostvarivanja uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast. Posljedice takvog razvoja trebale bi biti stabilno oporavljanje gospodarstva i rast zaposlenosti uz razvoj ekološki čiste industrije. Budući da su to slojevite i zahtjevne promjene, nužna je i edukacija svih sudionika u tom procesu. Nažalost, imamo dojam da se najmanje pažnje posvećuje upravo onima koji će najviše osjetiti te učinke, građanima. Filozofija pametnih gradova temelji se na praktičnom i planiranom iskorištavanju gradske infrastrukture za što kvalitetniji život svih građana, a promet tu igra golemu ulogu. Osim očitih ekoloških benefita, fokus je na povoljnijem i bržem gradskom prijevozu kroz kombinirano korištenje cjelokupne prometne mreže, ovisno o trenutačnim potrebama i željama poje-

dinog građana. Tako se potiče suradnja između svih ponuđača gradskog prijevoza, od taksija preko tramvaja do bicikala, dok u nekim europskim gradovima već postoje jedinstveni korisnički računi koji vrijede za sve. Sustav javnih bicikala je integralan dio svakog pravog „pametnog grada“. Uvođenjem sustava javnih bicikala gradovi u regiji pokazuju odlučnu želju za promjenama i razvojem, a tih će gradova do ljeta ove godine u Hrvatskoj biti ukupno 15, a u susjednoj BiH uz postojeći sustav u Sarajevu, u srpnju kreće i Tuzla. Bicikl je prijevozno sredstvo koje ne zagađuje okoliš, odlično djeluje na zdravlje, ide brzinom od 600 kalorija na sat i štedi novac. Godišnja članarina za nextbike sustav je samo 79 kn, što je ukupno 6,5 kn mjesečno –bicikl je jeftiniji od jedne kave! Dobra vijest za sve je ta da jednom registracijom nextbike možete koristiti u više od 120 gradova diljem svijeta.

Kako to izgleda u brojkama? • 17 nextbike gradova u regiji 2017. godine • 20.000 registriranih korisnika • 6.000 registriranih korisnika u BiH • preko 100 tona uštede emisije CO2 • 72 stanice i 400 bicikala Za napredak u svim segmentima prijeko je potreban sustavan rad, planiranje i podrška ovoj filozofiji od strane gradova. Održivi razvoj i korištenje bicikla uz ostala prijevozna sredstva na kratkim gradskim relacijama su svakodnevna pojava u svjetskim metropolama, a mi trebamo raditi što više kako bismo napredovali u tom pogledu – za svoje dobro i dobro planete Zemlje. Što ti možeš učiniti da nam pomogneš? Vrlo je jednostavno: postani nextbike korisnik registracijom na www.nextbike.hr i koristi se najpovoljnijim prijevozom u gradu! Sjedni i vozi!

Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

KLJUÄ&#x152; ZADAR d.o.o. Sestrunjska 8, 23000 ZADAR +385 23 300 530 kljuc.zadar@inet.hr www.kljuc.hr

ZASTUPSTVO I DISTRIBUCIJA

SOBNA VRATA

FIRMA LA VERE PORTE IN LEGNO MASSICCIO

new generation doors

Veliki izbor vrata u novootvorenom salonu u Zadru!

Energetska obnova zgrada - primjer Đakovačka 7 u Splitu

e n e g e t s k a

Koliko smo doista svjesni mogućih ušteda? AUTOR: arhitekt Nikša Bilić, projektant i nadzorni inženjer Izvođač radova: Crivac d.o.o.

Prije dvije godine obratila mi se kolegica radi izrade ponude za projektnu dokumentaciju energetske obnove zgrade, te je naposljetku upravo moja ponuda bila prihvaćena. Tada sam krenuo s projektima energetske obnove. Smatram kako bi moje iskustvo moglo poslužiti kao dobar primjer, sugestija i motivacija da stanari svih zgrada promisle zašto i kako provesti energetsku obnovu svojih zgrada, koja počinje s kvalitetnom obnovom fasade, ali i dodatnim radovima. Ljudima je važno dati prave informacije o obnovi fasade kako bi znali što im je činiti. Nisu sve zgrade spremne na takve investicije. Naprimjer, idućih 10 godina ćete davati za pričuvu onoliko koliko ćete uštedjeti na troškovima struje, a nakon toga ste perioda na čistom dobitku. To je često prva informacija koju ljudi žele znati.

ednom kad se izradi prijedlog projekta, usporedi se postojeće stanje s projektiranim, kako bi se utvrdila razlika te iskalkulirala potrošnja i investicija. Taj odnos je postotak uštede, to je zadnji faktor koji određuje kvalitetu projekta u natječaju - što je veći taj postotak uštede i projekt je bolje rangiran u natječaju. Kad se izrade sve tablice, ono što je najbitnije jest troškovnik koji će točno iskazati koliko će što koštati. Usput rečeno, najjeftiniji projekt koji sam do sada uspio napraviti, predviđao je da po kvadratu zgrade bude 350 kn (što se odnosi na bruto površinu), do nekih skoro 750 kn - što je zgrada manja, to je cijena veća i obratno. Projekt Đakovačke predan je 2015. godine, u 2016. godini odobren im je kredit, te se krenulo s obnovom. Kako sam ujedno dobio zadatak nadzora nad objektom, imao sam izvrsnu priliku kontrolirati sve svoje projektantske značajke, a vidjeti ih primjenjene, značilo je to da mi se otvorila cijela jedna paleta znanja o izolaciji, kako se izvode radovi i na koje detalje treba paziti na zgradi. Pritom je najvažnija bila sinergija i koordinacija s izvođačem. Konstantno smo komunicirali, a mogu reći, moja neka tvrdoglavost i inzistiranje na detaljima, ipak me je dovela do toga da je zgrada izvedena po svim pravilima struke. Pomoglo je i što sam, također, skoro svaki drugi dan bio na gradilištu. Iznos kredita, odnosno procijenjena vrijednost radova bila je milijun kuna, Fond je pokrivao 40 posto opravdanih troškova dakle 300 tisuća kuna davao je Fond, stanari su imali 150 tisuća kuna, a razlika od 500 tisuća kuna nadopunjena je kreditom banke. Savjet koji bi se mogao dati svima koji trebaju kredite kao ovi stanari jest da na banke ovdje treba gledati kao one koje nude proizvod na tržištu, te izabrati onu s najboljom ponudom, postaviti se prema bankama praktički “ako nećeš ti, netko drugi hoće”.

Energetska obnova jest kvalitetna obnova fasade i još… Treba dodati i to kako je oblik njihove zgrade donio značajnu uštedu, kao i činjenicu da u opravdane troškove nisu ušli troškovi bojanja, skidanja i postavljanja klima uređaja kao svih onih elemenata koji pomalo odnesu dio novca. Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

u č i n k o v i t o s t

ZELENA ZONA

e n e g e t s k a u č i n k o v i t o s t

Donedavno su ljudi energetsku obnovu razumjeli najprije samo kao uređenje fasade, dakle, kao da će se fasada malo oprati, staviti ljepilo, prebojati, ali u načelu uglavnom nije bilo razmišljanja o ukupnoj termozaštiti i energetskoj učinkovitosti u pravom smislu te riječi. No, s vremenom se ipak uvidjelo koliki treba biti pravi razmjer potrebnih radova te se mijenjao i dotadašnji pravilnik, koji sada nalaže da, ukoliko obnavljaš više od 25 posto jednog pročelja ili fasade, moraš imati arhitektonski projekt obnove i sanacije, pa se tako sada po zakonu fasadu mora i termoizolirati. Računica je impresivna - na Đakovačkoj je ostvareno oko 82 posto uštede na struji za grijanje. Onaj dio koji se koristio za grijanje/hlađenje prostora, ukoliko je prije iznosio 150 kuna, smanjen je na 40ak kuna potrošnje. Ako se u Đakovačkoj plaćala pričuva 199 kuna, to je povećano na 280 kuna. No, ljudima je najvažnije jasno objasniti uštedu. Također, na zgradi se dogodilo i to da je potrošeno stotinu tisuća kuna više iznenadnih troškova. Nakon inicijalnog pregleda (koji je inače jako bitan kako bi se utvrdilo točno stanje) fasade i cijelog krovnog sustava, to nas je prevarilo. Naime, nije se moglo, kad je zgrada pregledavana, točno znati na što će se “naletjeti”. No, kad su se skinuli svi prvi slojevi i počeli otklanjati dijelovi fasade, shvatilo se kako su oštećenja na zgradi daleko veća nego predviđena. Osim toga, stanari su tražili i dodatno još neke stavke poput bojanja balkona, ograda, vrata, pločica…

Predstavnik stanara ključni dio obnove Kad je jednom zgrada dovoljno termoizolirana, smanjeni su i gubici između grijanog i negrijanog prostora. Već kad je bio postavljen krov na Đakovačku 7, osjetila se i znatna razlika u toplini u cijeloj zgradi. Gubici koji se inače ostvaruju kroz otvore, nisu tako veliki kao oni koji nastaju kroz površine zidova. A krovište je pritom ogroman gubitak. Meni je osobno došao jedan stanar i rekao kako se po prvi puta digao u noći, a da nije morao obući kaput kako bi došao do toaleta. Dodatan konkretan i ljudima opipljivi primjer bio je kako je dobar ambijentalni ugođaj daleko veći u obnovljenoj zgradi nego onoj ranije, neobnovljenoj. I, dakako, ključan element za energetsku obnovu ovdje i inače jest korektan i komunikativan predstavnik stanara, a u sve što se odluči napraviti na zgradi trebaju biti upućeni svi stanari. U svemu tome važna je činjenica kako su se ljudi danas konačno osvijestili kako treba raditi sa strukom. Tako bih htio naglasiti i kako je priprema tople vode stavka o kojoj će stanari Đakovačke morati razmisliti kako bi to prijavili sada na sljedećem natječaju.

Što s toplom vodom, ugradnjom liftova, pristupom za invalidne osobe? Energetska obnova je tako dobar početak saniranja prostora koji svakako treba iskoristiti. Ne samo u vezi fasade, već i kroz pripremu tople vode i ugradnju liftova. Ono što je bitno kod kretanja u sve takve projekte je koordinacija između svih suvlasnika i onog tko predstavlja zgradu, kao i koordinacija između predstavnika stanara, upravitelja, projektanta, nadzornika i izvođača. Kod novih natječaja vrijedi pravilo kako su svi troškovi opravdani. Dosadašnji natječaji bili su lakši za prijaviti, kod novih je to ipak puno kompliciranije. Prije nije postojalo praćenje nakon projekta, kod novih natječaja praćenje traje pet godina.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

Prati se potrošnja, izvještaj o uštedama, tijek novca… U novim se natječajima sufinancira i ugradnja liftova kao i pristup za invalidne osobe. Predmeti subvencija i poticaja na energetsku obnovu su različiti, kao i njihov intenzitet, a to ovisi o tome kakav je natječaj. Sufinanciraju se projektna dokumentacije, obnova odnosno radovi na sanaciji. Bitno je naglasiti da se radi o natječajima. Kvalitetno izrađena projektne dokumentacija samo je jedan od faktora za prolaz na natječaju. Zgrade moraju imati i uredne papire i dokumentaciju. Za kraj bih istaknuo da se tek sada stvara svijest kako stambeni objekt nije nužno samo zadovoljenje osnovnih životnih funkcija, već mora biti i ugodan oku. Ljudi su navikli razmišljati na način „što je iza mojih vrata je moje, a što je izvan toga, okoliš zgrade, o tome neka vodi brigu poduzeće ili gradska vlast“. Međutim, ako ste vlasnik u zgradi, onda ste suvlasnik i stubišta, krova, okoliša zgrade i fasade zgrade, te ako ta zgrada izgleda nakaradno, onda ni vrijednost vašeg stana neće biti onakva kakvu možda želite, odnosno obrnuto, ako je vaša zgrada primjerenog i kvalitetnog izgleda i dobrog energetskog razreda, onda je i cijena vaše nekretnine daleko veća i bolja.

Ugrađeni materijali na fasadi u Đakovačkoj 7

2u1

e n e g e t s k a

ROCKWOOL U projektu energetske obnove zgrade u Đakovačkoj ulici u Splitu, ROCKWOOL je bio uključen kao dobavljač izolacijskog materijala od kamene vune za izradu ETICS fasadnog sustava, a ostale komponente sustava isporučila je tvrtka RÖFIX. Izvođač radova bila je tvrtka CRIVAC d.o.o. iz Solina. ETICS sustav najčešći je izbor projektanata i investitora prilikom izgradnje fasada novih objekata ili energetske obnove postojećih. Ovaj sustav je “povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju”, a naziva se još i kontaktna fasada. Toplinska izolacija zidova s vanjske strane najučinkovitiji je način zaštite zgrade od toplinskih gubitaka. Bitna prednost ovakvog sustava je izolacija zgrade kao cjeline, čime se izbjegavaju pojave toplinskih mostova, temperaturna opterećenja, vremenska oštećenja nosive konstrukcije te kondenzacija vodene pare u nosivoj konstrukciji zida. Postavljanje izolacije sa vanjske strane omogućava zadržavanje topline u zidu čime je stanovanje u objektu ugodnije. Na projektu obnove zgrade u Đakovačkoj ulici ROCKWOOL je isporučivao proizvod Frontrock MAX E ploče od kamene vune u debljini od 10 cm koje su jedinstvene na tržištu jer u jednoj ploči sadrže dvije različite gustoće. Vanjski sloj veće gustoće osigurava bolje mehaničke karakteristike, a unutarnji sloj manje gustoće poboljšava toplinsko-izolacijska svojstva. Ploče od ROCKWOOL kamene vune zadovoljavaju najviši razred zaštite od požara – A1. Dodatno, dimenzijski su stabilne na temperaturne promjene što izravno utječe na dugotrajnost i izgled fasade.

2 2 GUSTOĆE GUSTOĆE U U 1 1 PLOČI PLOČI

u č i n k o v i t o s t

Frontrock MAX E

P R O T U P O Ž A R N A

I Z O L A C I J A

ROCKWOOL ADRIATIC d.o.o. Besplatni info-telefon: 0 800 333 332 info@rockwool.hr www.rockwool.hr viseodkamena.rockwoool.hr

RÖFIX Ugradnja toplinsko-izolacijskih sustava zahtijeva kompatibilne i u sustavu ispitane materijale. Za lijepljenje izolacijskih ploča od mineralne vune korišten je bijeli mort RÖFIX Unistar® LIGHT, koji je u kombinaciji s RÖFIX P50 staklenom mrežicom upotrijebljen i za armiranje fasadne površine, čime je osigurana mehanička otpornost fasade, odnosno njena dugotrajnost. Mort za lijepljenje i armiranje s izvanrednim tehničkim svojstvima jedan je od važnih faktora zaštite pri čestim udarima vjetra (bure) u Dalmaciji, a u kombinaciji s pričvrsnicama RÖFIX STR-8Z 2G koje su ugrađene prema svim pravilima struke, jamči da nema bojazni da će fasada „odletjeti s vihorom“. Prije nanošenja završnog sloja žbuke, bitna je njena prethodna obrada predpremazom, a korišten je RÖFIX predpremaz PREMIUM, radi izbjegavanja mogućeg problema iscvjetavanja vapna iz podloge, te isto tako i smanjenja rizika pojave algi i gljivica na fasadi iz okoline. RÖFIX predpremaz PREMIUM dubinski djeluje u podlogu, regulira vodoupojnost sustava i omogućava ravnomjernu preraspodjelu završnog sloja. Njegova ugradnja ujedno jamči ujednačenost boje na fasadi. Za završni sloj investitori su odabrali mineralnu RÖFIX silikatnu strukturnu završnu žbuku granulacije 1,5 mm koju obilježava dobra paropropusnost. Da bi se postigla dodatna zaštita, površina je obojana paropropusnim, elastičnim fasadnim premazom RÖFIX PE 519 PREMIUM na bazi SiSi tehnologije, uz obavezno prethodno nanošenje univerzalnog premaza za učvršćenje i ujednačenje podloge RÖFIX PP 301 HYDRO LF.

Graditi po sistemu RÖFIX d.o.o. Bandaluše bb, 22321 Siverić Tel. +385 (0)22 778310 Fax +385 (0)22 778318 office.siveric@roefix.com Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ZELENA ZONA

Energetska obnova odgovor je za budućnost!

GZD: To sve zvuči zaista pozitivno i zaista jest tako, ali s druge strane imamo tu jednu realnost u kojoj postoje čitava naselja koja neće pristupiti energetskoj obnovi. Ne samo da neće i ne mogu, već se griju i tako da griju samo jednu prostoriju, čak i u Zagrebu gdje se nekoć sve grijalo dok nije još bilo ovih razdjelnika. Što Vi kažete na sve to, na taj dio siromašnijih građana, je li to sad jedan veliki nerazmjer?

Gledajte, što se tiče socijalnih kategorija, kad govorimo o njima, tu jedinice lokalne samouprave trebaju kreirati programe kako pomoći upravo tim kategorijama stanovništva. Ali, što se tiče energetske obnove upravo i takvih objekata, onda

RAZGOVARAO: gradimozadar.hr

osebni europski projekt BUILD UPON (www. buildupon.eu ), jedan je od najvećih globalnih projekata suradnje i dijaloga u području energetske obnove zgrada, koji se provodi u 13 zemalja Europske unije, a financira se iz programa Obzor 2020. Osnovni cilj je potpora nacionalnim vladama u donošenju kvalitetnije nacionalne strategije energetske obnove zgrada. BUILD UPON predviđa i posebne radionice kao prostor za susrete, koordinaciju i međusektorski dijalog iz područja regulative, financijskih modela, kreiranja svijesti i unapređenja znanja i vještina u području energetske učinkovitosti zgrada. U Hrvatskoj je za provedbu ovog projekta zadužen Hrvatski savjet za zelenu gradnju, a naša zemlja mora dovršiti svoju nacionalnu strategiju, kao i ostale članice Europske unije, do travnja 2017. godine. Glavni institucionalni partner u provedbi ovog projekta je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske (MGIPU). Stoga smo jednog od najupućenijih u ovu tematiku, zamolili da nam obrazloži i komentira značaj i smisao ovog projekta. GZD: Poštovani gospodine Žamboki, ono što nas najprije zanima jest zašto je globalno važna energetska obnova zgrada za Hrvatsku?

Naime, energetska obnova zgrada nije važna samo da bi se postigli neki ciljevi uštede energije koje smo si zacrtali EU direktivama i ono što traži Europska komisija od nas da bi smanjili štetnu emisiju CO2. Nego, energetska obnova, moram to naglasiti, svakako pridonosi zdravijem i udobnijem stanovanju Vi, kad energetski obnovite svoju zgradu svakako da je stanovanje ugodnije, udobnije i zdravije. Drugo, kad se energetski obnovi prostor kroz integrirani pristup, to znači da se ne mijenjaju samo toplinski kriteriji, samo sustav grijanja ili samo vanjska stolarija, već i ovojnica zgrade; kad se kroz jedan integrirani pristup koji mi podržavamo i potičemo u konačnici, obnovi zgrada, ona i ljepše izgleda. Pa moramo to priznati, tko ne bi želio živjeti u zgradi kojoj je lijepa fasada, a ujedno je i energetski obnovljena. I treće, ono što možda često zanemarujemo – pokazalo se da energetski obnovljene zgrade, tj. stanovi u takvim zgradama vrijede i do 15 posto više. Pitam

se tko ne bi želio da mu stan vrijedi 15 posto više? To su sve benefiti, jer smanjujemo potrošnju energije, smanjujemo emisije CO2, ujedno sebi na neki način olakšavamo stanovanje i živimo ugodnije i zdravije, mislim da nam je to svima cilj.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

smo mi uspjeli kroz ova sredstva osigurati učešće 40 posto iz europskih fondova za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, a za stambene zgrade s više stanova to jest 60 posto. Zašto to govorim i ističem? Ovih 40 posto koji stanari moraju osigurati, oni plaćaju nekakav kredit povećane pričuve za tih svojih 40 posto, ali analize su pokazale da im se za taj iznos smanjuje i račun za energente. Drugim riječima, vi ste imali, primjerice, tisuću kuna mjesečno za grijanje, energetskom obnovom imate 500 kuna uštede, ali vam je 500 kuna povećana pričuva. Praktički, vaš kućni budžet se ne opterećuje, on ostaje na istoj razini nekoliko godina dok traju te kreditne obveze, to je obično od pet do deset godina. To prođe, a nakon toga sve te mjere energetske učinkovitosti ostaju vama. GZD: To, recimo, neka mlada obitelj može shvatiti. Ali, opet, postoji ta socijalna kategorija koja je česta u mnogim zgradama, gdje ljudi upale grijanje samo ponekad malo navečer ili žive pod dekama – to je ta realnost. Postoji li način kako tim ljudima pomoći da zapravo ne koče energetsku obnovu, koja je, na koncu, svima nama važna?

Jasno. Suvlasnici su ti koji moraju pokrenuti inicijativu i kad živimo u nekoj zgradi moramo se ponašati kako većina suvlasnika podrazumijeva. Na samim je suvlasnicima da se odluče hoće li prihvatiti energetsku obnovu ili ne. Dakle, samo 50 posto suvlasnika plus jedan moraju potpisati jesu li za energetsku obnovu. Znamo i da je mnogim građanima puno i stotinu kuna mjesečno dati za povećanu pričuvu. Međutim, ovo su neki standardi stanovanja koji su takvi, i oni siromašniji bi se u konačnici morali prilagoditi ovoj većini zbog važnih i značajnih koristi koje će na kraju imati svi.

GZD: Na koncu, i zgrade su te koje propadaju s vremenom i energetska obnova ih štiti od toga, a sutra će onda morati iz svog džepa financirati fasadu…

Apsolutno, to je obveza suvlasnika. Jedna zanimljiva stvar u vezi s tim jest ugradnja lifta – obično oni na višim katovima žele ugraditi lift ako ga zgrada nema. Međutim, onda prvi kat kaže kako se to njih ne tiče i to im ne treba. Ali tiče ih se, treba svima i važno je da se osvijestimo kako smo svi mi suvlasnici tih objekata i da će mjere energetske obnove donijeti koristi svima. Ili krovište, koje nije samo problem onih na zadnjem katu i kojima prokišnjava, nego je krovište dio cijele zgrade. Često puta zanemarujemo to da smo svi mi suvlasnici jednog objekta, da zajednički moramo brinuti o svemu tome. GZD: Vidjeli smo da postoje planovi negdje do 2050., a što se događa negdje nakon 2020., nestaju li ta sredstva za energetsku obnovu ili će ih još biti?

Sigurno će ih još biti, financijska perspektiva europskih fondova razmatrana je od 2014. do 2020., od tad pa do 2027. ide nova perspektiva, novi prioriteti i ciljevi, a ja sam siguran da će energetska obnova i mjere energetske učinkovitosti dobiti prioritet i u idućem operativnom programu. Mi, kao Hrvatska, ćemo se zalagati da se to i ostvari, te sredstva budu i puno veća nego sada. Očito je da u odnosu na sredstva koja smo mi sada predvidjeli u programu, možemo potrošiti i dvostruko više.

Konačno podvožnjak ispod prilaza aerodromu Zadar! Autor: Vladimir Macan

GZD: Smatrate li da je struka dovoljno involvirana u energetsku obnovu i smatrate li da bi i arhitekti i građevinari trebali imati i tu temeljnu naobrazbu o energetskoj učinkovitosti?

Mislim da smo prešli tu jednu kritičnu masu od prije desetak godina kada se “pitalo” što vi sad pričate o energetskoj obnovi i učinkovitosti? Zadnjih nekoliko godina razvili smo svijest u našoj znanstvenoj javnosti, ovaj projekt je značajan po tome – riječ je o mnogim profesorima sa nekoliko fakulteta koji su aktivno uključeni u ovu temu. Prešli smo kritičnu točku kojom smo senzibilizirali javnost, struku, znanost i nositelje javnih politika da je to nešto važno i značajno i što će nam donijeti mnoge koristi u budućnosti. A te koristi se već i ostvaruju! Također, posebno bih naglasio ulogu civilnog sektora, odnosno udruga kao što je Hrvatski savjet za zelenu gradnju, koji je i nositelj ovog projekta BUILD UPON u Hrvatskoj i koje je, radi pomoći oko poboljšanja nacionalne strategije energetske obnove u Hrvatskoj, okupio brojne dionike graditeljskog sektora u stručnim raspravama o potrebnim poboljšanjima na području zakonodavstva, financiranja, komunikacijske strategije i jačanja svijesti, te stjecanja znanja i vještina za cjelovitu energetsku obnovu zgrada u Republici Hrvatskoj. GZD: Još jedno pitanje vezano uz radnike, čini li Ministarstvo što u svezi obrazovanja radnika za zanimanja oko energetske obnove i učinkovitosti, danas je to izuzetno važno?

Kako da ne, imamo jedan projekt Crosskills zajedno s fakultetom građevinarstva gdje potičemo i razvijamo mlade ljude da se prijave upravo za ta zanimanja koja trebaju u ovom području energetske učinkovitosti. Radimo na tome, ovo je jedan sjajan projekt gdje bi željeli educirati 1200 naših tesara, montera suhe gradnje, zidara, da grade zgrade i primjenjuju mjere energetske učinkovitosti, budu kvalitetno educirani za energetsku obnovu. Stvara se jedna zajednička svijest i siguran sam da je to jedna sjajna priča za budućnost, posebno za građevinski sektor i da je njihova prilika za idućih 30-ak godina.

araždinska tvrtka “Colas”, prema projektu Zlatka Bralića, konačno je počela dugoočekivanu izgradnju cestovnog podvožnjaka ispod prilaza zadarskom aerodromu. Državne ceste D422 i ŽC6040 dugo su godina presjecale prilaz stajanki i pristanišnoj zgradi uz ostale sadržaje Zračne luke Zadar, da bi se konačno pristupilo denivelaciji i izgradnji podvožnjaka koji će, prvenstveno općinu Zemunik i ostale gradove i općine Ravnih kotare, opetovano povezati i približiti svom regionalnom centru, Gradu Zadru. Naime, građevinska tvrtka “Colas” iz Varaždina, započela je realizaciju ovog prometnog objekta prema projektnoj dokumentaciji dipl. ing. građ. Zlatka Bralića iz tvrtke “Via Plan” d.o.o. također iz Varaždina. Investitori objekta su svi suvlasnici Zračne luke Zadar, Općina Donji Zemunik, Grad Zadar, Zadarska županija i Republika Hrvatska koji su za ovu ugovorenu innvesticiju osigurali 27 milijuna kuna uključujući i PDV. Poradi mikrolokacije, Zračna luka Zadar će, kao privremeno, ali prometno i tehnički korektno rješenje, izgraditi novu rulno-prilaznu stazu u dužini od 292 m, kako za vrijeme izgradnje ne bi došlo do prekida zračnog prometa koji se već ovog mjeseca ubrzano pojačava u turističkoj predsezoni. Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

Biser iz

Zatoglava Grad: Rogoznica - Zatoglav Godina projekta: 2014. Godina izvedbe: 2015.-2016.

Tip građevine: Stambena građevina Površina: 397m2 bruto Investitor: privatni Autor: Duje Šegvić dipl. ing. arh.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

bala Rogoznice proteže se duž gotovo 50 km, dok je sami centar mjesta smješten na poluotoku gdje su sačuvane stare kamene kuće, pa se zadržao šarm primorskog dalmatinskog mjesta. Inače je područje cijele Rogoznice s razlogom pomalo „ozloglašeno“ zbog donedavne nelegalne gradnje pa vrijedi istaknuti značaj i pozitivne primjere kvalitetnih građevinskih zahvata. Takvih bi primjera trebalo biti i više kako bi cijelo područje promijenilo dosadašnji izgled. U zadnje se vrijeme broj gradilišta na tom području značajno povećao pa se treba nadati kako će pozitivna transformacija ipak brzo nastupiti. Svakako se ne bi smjela zanemariti potreba provjere i izgradnje infrastrukture s posebnom pažnjom na rješavanje pojasa pomorskog dobra i njegovog odnosa s privatnim vlasništvom. Nove izmjene plana PPUO Rogoznica omogućuju gradnju zamjenskih i rekonstrukciju postojećih građevina do pune visine, bez pogoršavanja prostornih standarda nadajući se da će i to dugoročno imati pozitivan utjecaj na cijelo područje.

ranom nizu, nalaze boravišni prostori, kuhinja s blagovaonicom, te dnevni boravak s kaminom, formirani kao jedinstven prostor orijentiran prema zapadu. Velikim kliznim stijenama osigurava se otvorena komunikacija s prostranom terasom i sunčalištem bazena koje djelomično natkriva velika ploha konzole balkona prvog kata. Posebna pažnja posvećena je otvorenosti prostora sa što manje stupova, te je realizirana duga konzola balkona bez oslonca. Kako bi se ostvario i kontinuitet unutarnjeg prostora, predviđena je i armirano-betonska ploča iznad dijela prizemlja i terase, debljine 25 cm. Bazen od 30 kvadrata i dubine 1,2-1,5 metara, izveden je kao preljevni, s infinite pool rubom prema moru, čime se postiže osjećaj kontakta površine vode, mora i neba.

Zatoglav kao mjesto za smiraj neba i mora Zatoglav, predio Rogoznice, orijentiran je prema zapadu i pruža predivan pogled preko mora na cijelo mjesto i poluotok, pa i dalje na marinu Frapa. S južne strane objekta, u razini prizemlja, predviđena je terasa za blagovanje uz koju je smješten roštilj u niši unutar objekta, dok je i dimnjak integriran u oblikovanje objekta i vodi iznad krova. Na prvom katu predviđene su dvije prostrane sobe od 22 i 15 kvadrata, svaka sa svojom kupaonicom i walk-in garderobom. U predsoblje je ugrađena i mini kuhinja. Sobe dijele prostranu konzolnu terasu od 34 kvadrata. Drugi kat, po sličnoj dispoziciji, sadrži dvije sobe s pratećim kupaonicama i garderobama. Terase su ovdje odvojene i jedna je zapravo loggia.

Prekrasan pogled prema moru iz svih prostorija Izvrsna parcela kao početak cijele „priče“ Upravo tu, u Zatoglavu, jedna je lijepa nagnuta parcela, prvi red uz more, od 740 kvadrata, strpljivo čekala prazna i strepila koja će kuća upravo nju zaposjesti. Susjedni objekti nisu baš uzoriti pa je, iskreno, bila i dosta zabrinuta. No nudila je sve što ima stare masline, romantičan pogled i plažu nadohvat ruke i nadala se najboljem. Krajem 2014. god. parcela je napokon „doznala svoju sudbinu“. Projektom tvrtke Prostor-Split d.o.o. ishođena je građevinska dozvola, te je izgrađena moderna vila od 397 kvadrata s tri nadzemne etaže i podrumom. Projekti i procedura dozvole odrađeni su u vrlo dobroj dinamici, tako da je od samog početka projektiranja u listopadu 2014. do pravomoćne dozvole u veljači 2015. prošlo samo pet mjeseci!

Vila Zatoglav uronjena u prostor Projektni program, prostorno planski uvjeti, parcela, podneblje i pogled kompromisno su se uskladili u projektiranom rješenju, pa se nova kuća „u miru“ mogla izgraditi vrlo kvalitetno. Radi osiguranja atraktivnog pogleda, nivo prizemlja odignut je od pristupa na parcelu, pa se tako i iz prizemne etaže, preko bazena, pruža širok nesmetan pogled na prostor. Tu se, u kontinui-

Otvoren pogled na more prema zapadu, omogućen je iz svih boravišnih prostorija, što dodatno pospješuje kvalitetu objekta. Glavna vertikala komunikacije je AB stubište u stražnjem dijelu kuće, uz koje je formiran i zračni prostor što se proteže kroz sve etaže. U podrumu je smješten vinski podrum i prostorija za bazensku tehniku, te tri garažna parkirna mjesta. Otvori prema terasama su velike klizne stijene, koje su, radi blizine mora, izvedene iz PVC profila. Podovi su popločani gress keramičkim pločicama. Svi vanjski zidovi su toplinski izolirani, te bojani sivim tonom ili obloženi štokovanim kamenom iz lokalnog nalazišta u koršama visine oko pola metra. Ograde balkona i terasa zamišljene su iz 2x10mm lameliranog stakla montiranog na inox konstrukciju. Nosiva konstrukcija stambene građevine predviđena je kao AB skeletna, s ispunom od blok opeke veličine 25cm. Stropne konstrukcije između prizemlja i kata pune su armirano-betonske ploče debljine 15, odnosno 25 cm između prizemlja i kata. Prostrani unutarnji raspored ispunjen je kvalitetnim dizajnerskim namještajem. Ugrađena je Villeroy & Boch kupaonska oprema te DanKüchen kuhinja. Građevina je uredno spojena na komunalnu infrastrukturnu mrežu naselja (voda, elektroinstalacije jake i slabe struje, telefona). Kako na ovoj lokaciji do danas nije u funkciji kanalizacijska mreža naselja, izgrađena je zatvorena sabirna jama, locirana ispod parkirnih mjesta na jugu. Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

Parcela je smještena uz postojeću lokalnu cestu s koje je planiran kolni i pješački pristup građevini. Svi vanjski prostori koji nisu dio same građevine su uređeni. Predviđena je odgovarajuća procjedna površina obrasla vegetacijom. Ogradni zidovi su obloženi lomljenim kamenom. Na terenu ispred kuće predviđena su parkirna mjesta za dva automobila, a s parkinga se rampom spušta u podrumsku garažu. Pristup s ceste, kao i parking, popločeni su betonskim elementima, dok su vanjske terase popločane gress keramikom. Posebno je zamišljen i izveden zid sjeverne fasade obložen kamenom koji obuhvaća lođu te na drugom katu stvara zanimljiv oblikovni element iz kojeg izlaze naglašene horizontale - konzole balkona. Također, kao posebno atraktivan oblikovni element, izvedena je arla za biljke u razini prvog kata, koja se proteže na južnom i istočnom pročelju. Rastom biljke penjačice, kako je zamišljeno, formirao bi se osobit volumen zelenila, koji bi bio kvalitetan doprinos ambijentu. Gledajući malo s odmakom, čini se da je parcela ipak zadovoljna svojom sudbinom, pa sada suptilno obavezuje i susjedne kako bi se brinuli malo više o sebi. Zapravo, imam dojam kako ju čak najviše veseli što je njena prijateljica, stara maslina, ostala tu, kako bi joj kroz svoju krošnju šaputala i dalje o moru.

Sustav grijanja i hlađenja na objektu vile u Zatoglavu izveden je Daikin multinverterima u profesionalnoj izvedbi. Riječ je o Daikin tip3MX68E, a ugrađen je po jedna za svaki kat. Strojarski projektant odabrao je Daikin uređaje zbog njihove izrazite energetske učinkovitosti, dostupnosti rezervnih dijelova, povoljne cijene i kvalitete. Uređaji su energetskog razreda A++, sezonske učinkovitosti SEER 6,53 u hlađenju, te SCOP 3,8 u grijanju, što znači da jedan kw struje proizvodi 6,53 kw energije pri hlađenju, a 3,8 pri grijanju.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

DAIKIN-KLIMA UREĐAJI

Zvijezde s jedinstvenim karakterom.

Štedljiva, ekološka, suvremenog dizajna, s WiFi upravljanjem i tiha poput šapta! Daikinova misija razvoja vrhunske tehnologije i očuvanja okoliša rezultirala je novom Comfort Plus jedinicom koja uz već postojeće kvalitete donosi i nove. Nova radna tvar R-32 omogućuje veće uštede u potrošnji energije i ne oštećuje ozonski omotač. WiFi upravljanje putem vašeg mobilnog telefona daje vam mogućnost kontrole gdje god se u tom trenutku nalazili, a tople ljetne noći prolaze uz miran san.

A++

Uz Comfort Plus klima-uređaj vrhunski komfor je svakodnevica bez obzira na godišnje doba. Najnovija tehnologija, izniman komfor i niska potrošnja energije dostupni su vam već od 4.882,50 kuna.

Pronađite svog najbližeg Daikin partnera na: www.daikin.hr/dealers/index.jsp

R-32

Stvar budućnosti

Kompletna rješenja za ureðenje okuænice Proljeæe je idealno vrijeme za renoviranje i ureðenje kuæe odnosno njene okuænice. Privlaèna, funkcionalna i uredna okuænica nikoga ne ostavlja ravnodušnim, što govori puno i o domaæinu koji se brine o njoj. Posebno kada su u pitanju privatni iznajmljivaèi apartmana. Jedan pogled dovoljan je da gost odluèi hoæe li apartman unajmiti ili ne. Stoga Vam predlažemo nekoliko kvalitetnih ACO proizvoda koji æe svojom funkcionalnošæu i atraktivnim izgledom ‘podiæi’ svaki prilaz, vrt ili dvorište.

SUSTAVI ODVODNJE: Self® kanalice Za objekte koji žele kvalitetno tretirati kišnicu i prljavu vodu te na taj naèin zaštititi graðevinu, Self kanalice jamèe odgovarajuæu odvodnju kišnice, a dostupne su u brojnim izvedbama te kombiniraju funkcionalnost i dizajn najviše kvalitete. Tijelo kanala i sabirni element izraðeni su od plastike ili polimerbetona koji je izuzetno otporan na mraz, ulja i soli. Pokrovne rešetke dolaze u varijanti od nehrðajuæeg èelika do plastificiranog èelika, a tipska rješenja dostupna su za sve uobièajene graðevinske zahtjeve. Za naglašavanje posebnih mjesta kao što su vrt, dvorište ili terase nudimo pokrovne rešetke s integriranim LED lampicama za poseban svjetlosni ugoðaj noæu, dok se diskretna i elegantna nota postiže kanalicama sa uskim rasporom koji zamjenjuje klasiènu rešetku. Svi elementi ACO Self® sustava odvodnje robustne su izrade, otporni na prelazak osobnih vozila. www.facebook.hr/ACO.hr

SUSTAVI ODVODNJE: Self® dvorišni slivnik Elegantno rješenje za jedinstvenu toèku odvoda na odreðenom prostoru dvorišta ili vrta, lako sakuplja vodu s okolne površine, a opremljen je sustavom koji onemoguæuje zaèepljenje cjevovoda. Naime, prva komorica dvorišnog slivnika zadržava krupnije neèistoæe i vrlo se jednostavno èisti, a dvorišni slivnik predstavlja i funkcionalno rješenje za spajanje krovnih oborinskih voda. U ponudi nudimo pokrovne rešetke od pocinèanog ili nehrðajuæeg èelika, te od lijevanog željeza.

UREÐENJE: Vario otiraèi Za sve objekte koji žele zadržati prljavštinu vani. ACO otiraèi sakupljaju prašinu i kamenèiæe, lako se èiste te uljepšavaju izgled ulaznog prostora, a mogu se kombinirati unutarnji i vanjski otiraè. Vanjski ACO Vario otiraè eleminira grubu prljavštinu i vlagu, dok unutarnji ACO Indoor uklanja finu prljavštinu. Kako bi se sprijeèilo spoticanje, otiraèi se ugraðuju u razini poda, a sama površina otiraèa je protuklizna. Ulošci otiraèa mogu biti gumeni, pocinèani ili od klasiènog ripsa, a nudimo i moguænost individualnog graviranja po želji, od obiteljskog prezimena do pozdrava dobrodošlice, sigurno niti jednog gosta neæe ostaviti ravnodušnim.

OKOLIŠ: Rešetke za travu i šljunak

Self® rešetke za stabilizaciju šljunka izraðene su u bijeloj boji kako

Rješenje za okuænice objekata gdje se želi dobiti jedno ili više parkirnih mjesta, ili urediti okoliš na naèin bude u skladu s prirodom no i ostvaruje uštede. Areal travne rešetke lagane su i jednostavne za ugradnju, a svojim velikim otvorima daju izuzetno visok udio zelene površine i mjesta za rast korijena trave dok samo tlo ostaje propusno. Izraðene su od recikliranih materijala i namijenjene su za promet osobnih vozila, a mogu se postavljati u padu do 5%. Kao alternativa travi, mogu se zapuniti pijeskom ili sitnim šljunkom. Travne rešetke omoguæuju da se oborinske ne ispuštaju u kanalizacijski sustav kao prljave vode, veæ se ispuštaju direktno u zemlju, što je preduvjet i za prirodno ozelenjavanje.

bi se diskretno vizualno stopile s šljunkom ili pijeskom. Sadrži podlogu jednostavnijom. Sustav je idealan za puteve, prilaze, vrtove ili kampove, te je kao i travna rešetka, provozan za osobna vozila.

www.aco.hr

od geo-tekstila koja spreèava rast korova, te ugradnju èini puno

CONFESSION SHOW MY MAGICROOM

PLAY DRESSING

MY BATHROOM Postoje mala čuda koja se događaju oko tebe baš sada. Pametne, intuitivne školjke, poznate po kultnom dizajnu i automatskim funkcijama, prilagođavaju se tvojem prostoru, koji postaje jedinstven baš poput tebe. Sada tvoja kupaonica može svakoga oduševiti svojim tehnološkim rješenjima.

InWash Alba WC školjka

hr.roca.com

DAŠAK PROŠLIH VREMENA…

Ribarska kućica

- Obnovljena idila uz more Staru kamenu kućicu, dijelom ribarske tradicije, izgrađenu uz more prije 70-ak godina, vlasnici su vješto obnovili i rekonstruirali kako bi ljeti mogli uživati u miru davnih vremena i moderne udobnosti. AUTOR: Biljana Pažin, dizajnerica interijera

oš 1949. godine prošlog stoljeća, na stijenama uz more izgrađena je kamena ribarska kućica koja je uglavnom služila za odmor ribara, spremanje ribarskog pribora i opreme, dok se u zimskim mjesecima koristila kao sklonište za drvenu barku. Do same ribarske kućice dolazilo se isključivo morskim putem. U to vrijeme u vali je živjelo tek desetak ribarskih obitelji koje su se, uz ribarstvo, bavile i uzgojem vinove loze i maslina. Do vale se dolazilo “konjskim” putem, a pravi put izgrađen je početkom 60-ih godina i tada su nastale prve kuće za odmor. Tako je i ribarska kućica postala dio jedne kuće za odmor kojoj i danas pruža dašak prošlih vremena. Nedavno su vlasnici odlučili rekonstruirati staru i zaboravljenu ribarsku kućicu, kako bi u njoj ljeti mogli provoditi ugodne trenutke i za vrijeme najvećih vrućina. Želja im je bila stvoriti kutak koji

će zadržati mirnoću davnih vremena, ali na moderan, svjež način. U rekonstrukciji je korišten postojeći prirodni kamen kao obloga za fasadne zidove. Dotrajala drvena krovna konstrukcija zamijenjena je novom. Pod je popločan kamenom. Bilo je potrebno osmisliti ljetnu kuhinju koja će biti udobno mjesto za miran odmor i ugodna druženja s obitelji i prijateljima. Obzirom da će se ribarska kućica i dalje u zimskim mjesecima koristiti kao spremište za barku, namještaj je trebao biti što jednostavniji i izrađen od prirodnih materijala. Kuhinjski elementi napravljeni su od betona obloženi keramičkim pločicama. Ispred kuhinjskih elemenata postavljen je povišeni drveni stol s pomoćnom policom i barskim stolicama kako bi pripremanje obroka domaćinima bilo što ugodnije.

Na zidu, do ulaza, postavljene su drvene police predviđene za kuhinjsko posuđe. U centralnom dijelu, ispred ulaza, postavljen je veliki rustikalni stol, odakle se može uživati u pogledu, zvuku i mirisu mora. To je mjesto gdje se, u dobrom društvu, nakon obroka spremljenim od svježe ulovljene ribe i uz čašu domaćeg vina, može igrati briškula do sitnih noćnih sati. Iako se nastojala sačuvati tradicija, neizbježan dodir s današnjim modernim životom je televizija postavljena na jedan zid. U zimskim mjesecima, kada vala opusti i kada valovi nošeni vjetrom dopiru do kamenih zidova, kućica se koristi za spremanje broda. Za više informacija... DIZAJN I UREĐENJE INTERIJERA Dobrilina 1a, Split Mob: +385 91 4691 789 dizajn.biljana@gmail.com Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

„Salone del Mobile.Milano“ Budite prvi koji će vidjeti najnovije trendove AUTOR: Danica Maričić, urednica globalnog dizajnerskog portala Archi-living.com Foto: Salone del Mobile.Milano (Andrea Mariani, Alessandro Russotti, Diego Ravier, Luca Fiammenghi, Saverio Lombardi Vallauri)

Na ovogodišnjem međunarodnom sajmu namještaja u Milanu “Salone del Mobile. Milano“, koji je od 4. – 9. travnja ovu talijansku prijestolnicu dizajna i mode učinio još spektakularnijom, predstavljeni su trendovi i inovacije u dizajnu unutarnjih i vanjskih prostora, kako onih stambenih, tako i poslovnih. Posjetitelji su imali priliku razgledati novitete iz ponude više od 2.000 izlagača, koji su se predstavili u sklopu pet evenata: “Salone Internazionale del Mobile“ – Međunarodni sajam namještaja, “The International Furnishing Accessories Exhibition“ – Međunarodna izložba dekorativnih dodataka, “Euroluce“ – Eurorasvjeta, Workplace3.0“ – Radno mjesto3.0 i “SaloneSatellite“ na kojem se predstavljaju neafirmirani dizajneri i studenti dizajna. Spomenimo i da je “SaloneSatellite“ ove godine proslavio 20-u godišnjicu prezentiranja mladih nada dizajna te da je ovogodišnja tema bila svojevrsna potraga za odgovorom na pitanje što je to dizajn.

Dobrodošli na arhitektonski i dizajnerski portal www.archi-living.com! Očekuju vas dizajnerski trendovi i novosti “sa stilom” - iz cijelog svijeta.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

Archi-living.com

Trendovi donose individualnost interijera Kako bi prostor bio što dinamičniji, pojavljuju se razigrani oblici polica, stolova i stolaca, rasvjetnih tijela te dodataka u interijeru. Naglasak je i na teksturama fronti, kao i na prirodnim motivima zidnih tapeta i dekorativnih tkanina. Prilikom uređenja dnevnih boravaka i blagovaonica, u trendu je poigrati se kombiniranjem komada namještaja različitih stilova, boja, oblika i veličina. Primjerice, svi stolci u blagovaonici neka budu različiti. Isto tako, sjedeće garniture mogu biti sastavljene od fotelja i dvosjeda koji su stilski potpune suprotnosti. Govorimo li o popularnim stilovima u svim prostorijama doma, svakako treba spomenuti povratak u sredinu dvadesetog stoljeća, naročito što se tiče oblikovanja namještaja, kao i razne etničke elemente koji inspiriraju dizajnere dekorativnih tkanina i dodataka za interijere. I naravno, što više zelenila. Namještaj za terase i vrtove postaje sve sličniji onom za dnevne sobe i blagovaonice. Trend vizualnog spajanja interijera i eksterijera prisutan je već nekoliko godina, kao i susret prirodnih i umjetnih materijala u kombinaciji sa što većim izborom oblika i dimenzija. Rasvjetna tijela dolaze u rasponu od najjednostavnijih do najraskošnijih. Flora i fauna, voće i povrće - izrađeni od stakla ili raznih materijala, kristalni slapovi od stropa do poda, stropna rasvjeta u obliku akrobata, varijacije na temu retro i etno stilova itd. Kuhinje i kupaonice bit će zastupljenije iduće godine, u sklopu evenata „Eurocucina“ – Eurokuhinja i „The International Bathroom Exhibition“ (Međunarodna izložba kupaonica).

Boje - dizajnerski recept za optimizam Kraljica ovogodišnjih shema je zelena boja, koja prirodnu svježinu u interijer unosi u raznim nijansama, a sve češće je susrećemo u društvu žute, narančaste, crvene, ljubičaste i plave. Osim zelene boje, na namještaju i dekorima, tema zelenila je prisutna i kroz veliki broj biljaka u svim prostorijama doma i ureda. Prirodna atmosfera proteže se i kroz tonove drva koji dominiraju u dizajnu namještaja. Od neutralnih tonova koji čine osnovicu dizajna, spomenimo sivu i bijelu iz hladne palete te smeđu i bež od toplih nijansi neutralne sheme. Metali dolaze u obliku bakrenih i kromiranih elemenata, dok su stakleni komadi namještaja i dekorativnih dodataka, dostupni u varijantama od transparentnih do raznobojnih. Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

UREĐENJE & Opremanje

Odredite stil svoje kupaonice sa kolekcijom

Inspira

oca predstavlja kolekciju Inspira, novu i svestranu kolekciju sanitarnog porculana i namještaja, koja će Vam omogućiti da kreirate vlastiti kupaonski prostor, bez obzira na Vaš stil. Pomoću revolucionarnog sustava koji se temelji na 3 dizajna – Round, Soft (s mekanim kutevima) i Square – a koji su međusobno savršeno kompatibilni, u Inspira kolekciji pronaći ćete kombinaciju koja će Vam omogućiti iskreirati vlastiti kupaonski prostor. Kolekcija predstavlja umivaonike s mekanim površinama i veoma tankim stijenkama i to kroz brojne modele i mogućnosti instalacije: ugradbeni – na ploču, ugradbeni – u ploču, viseći ili Unik (umivaonik koji uključuje i ormarić za umivaonik). Također, u ponudi su stojeći modeli do zida, bideti i WC školjke s niskim, visokim ili podžbuknim vodokotlićem, kao i viseća WC školjka sa sakrivenim pričvršćivanjem. Imajući na umu korisnike s malim kupaonicama, Inspira nudi stojeću Round WC školjku u kompaktnoj, (do zida), verziji. Inspira namještaj za umivanike, dostupan je u tri dimenzije -600, 800 i 1000 mm- i tri završne obrade –bijela, visoki sjaj; hrast i hrast/tamno staklo – može se upotpuniti s visećim ormarićima, nudeći velik prostor za pohranu i brojne funkcionalnosti (unutarnja rasvjeta, prilagodljive staklene police i ogledalo po cijeloj dužini), koje se također međusobno mogu odlično kombinirati. Zahvaljujući sifonu za uštedu prostora, koji je uključen u namještaj i ladicama s pot-

punim izvlačenjem ali bez izreza, Inspira namještaj nudi velik prostor za pohranu. Ladice imaju unutrašnjost obloženu u tekstil, imitaciju tamnog drva, veoma mekanu na dodir. Za još veću udobnost, ormarići za umivaonike dolaze sa sporozatvarajućim vodilicama, što omogućava mekano i tiho zatvaranje, osiguravajući visoku otpornost na habanje (20.000 zagarantiranih ciklusa otvaranja/zatvaranja). Saznajte više na: www.hr.roca.com.

PRODAJNI CENTAR ZADAR HRVATSKOG SABORA 1B 23000 ZADAR TEL/FAX: 023/326376 PRODAJNI CENTAR SPLIT PUT SV. LOVRE 12 212311 STOBREČ TEL/FAX: 021/326933 Web: www.kelava.com.hr Email: info@kelava.com.hr

prodaJA i ugradnjA BETAFENCE ogradnih sustava 48

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

PRIPREMILA: Marija Stagličić

akon što je Zadar prestao biti vojna utvrda (1868.g.), Grad se počeo širiti kopnenim predgrađima. Istočno od grada podizala su se industrijska postrojenja, skladišta i radionice, a sa sjeverne strane, uz obalu, stambene višekatnice. Zapadni dio prepušten je obiteljskoj izgradnji. Tako su na području Brodarice krajem 19. i početkom 20. st. niknule brojne ladanjske kuće okružene vrtovima s mediteranskim raslinjem. Najranije vile podignute su u blizini tadašnjeg izletišta u Uvali vrulje, a izgradnja se širila uz obalu prema zapadu, oblikujući današnju Obalu kneza Trpimira. Budući da se ladanjska arhitektura zbog povijesnih okolnosti nije mogla prije razviti u zadarskom predgrađu, izgradnja u Brodarici izniman je primjer ladanjske arhitekture iz vremena historicizma i secesije. Prekrasni primjeri secesijskih projekata poput vila Cristo, Tripalo, Žička, Škarica – govore o ukusu vlasnika i njihovom prihvaćanju tadašnjih stilskih strujanja. I poslije Prvog svjetskog rata podignuto je nekoliko kvalitetnih modernističkih vila (Courir, Medini), kojima se nastavila otpočeta tradicija ladanjske izgradnje iz austrougarskog vremena. Poslije Drugog svjetskog rata ova izgradnja nije bila prepoznata kao kulturna baština. Danas, u 21. stoljeću treba voditi računa da se u suvremenom širenju Grada sačuvaju vile i njima pripadajući vrtovi na način da se zonom zaštite proglasi predgrađa Brodarice kao cjeline.

O ladanjskoj arhitekturi u zadarskoj Brodarici, kao i o sveukupnom razvoju arhitekture i urbanizma Zadra u 19. stoljeću, govori se u knjizi Marije Stagličić: „Graditeljstvo Zadra, od klasicizma do secesije“, Zagreb, 2013. Knjiga je opremljena brojnim nacrtima, fotografijama u boji i kartom Grada. Može se kupiti u Sveučilišnoj knjižari „Citadela“ u Zadru, Ul. R. Boškovića 5 i u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, Vukovarska 68. Narudžbu online možete napraviti na linku www.ipu.hr/carts/view

Graditeljstvo Zadra Od klasicizma do secesije

KNJIGA:

Autor: Marija Stagličić

A TAV DOS N + K 90 RINA TA POŠ

cijena: 90 kn KNJIGA SE MOŽE KUPITI U: - SVEUČILIŠNOJ KNJIŽARI „CITADELA“ U ZADRU, UL. R. BOŠKOVIĆA 5 - INSTITUTU ZA POVIJEST UMJETNOSTI U ZAGREBU U VUKOVARSKOJ 68.

Hausbau magazin sve o gradenju, uredenju i opremanju doma

Potražite novi Hausbau na svim kioscima ili ga narucite na pretplata@idejezamene.com ili telefon 01/33 57 221

GODINA

S VAMA

www.hausbau.hr

https://www.facebook.com/ZadarAirport

https://twitter.com/ZadarAirport

www.zadar-airport.hr

091 4750 926 Katarine Zrinske 1b, 23000 Zadar info@pitura.hr www.pitura.hr

Put groblja 1, Biograd n/m, tel: +385 23 638 211

MRAMOR GRANIT KAMEN

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće 2017.

PRO DESIGN j.d.o.o. za projektiranje i nadzor

PROIZVODNJA, TRANSPORT I UGRADNJA SVIH VRSTA BETONA

Josip Zrilić mag.ing.el., ovlašteni inženjer elektrotehnike

PRO DESIGN j.d.o.o. za projektiranje i nadzor Kneza Novaka Krbavskog 64, 23000 Zadar OIB: 10959706185 mob: 091/484-27-11 e-mail: j.zrilic2407@gmail.com

Bukovačka 25, 23210 Biograd n/M Telefon: 023/386-010 Fax: 023/386-011 info@cirjak.hr www.cirjak.hr

Prodaja stanova: +385 91 30 50 747 stanovi@cirjak.hr

Tvrtka LIFT GRADNJA d.o.o.

NUDI RJEŠENJE ZA SVE VAŠE PROBLEME Dostupni smo 24 sata dnevno, 365 dana u godini, te nas u slučaju potrebe za HITNOM INTERVENCIJOM slobodno kontaktirajte u bilo koje vrijeme.

Zahvaljujući tome što u svom radu težimo vrhunskoj kvaliteti, te stalnom praćenju tržišta, razvili smo se u renomiranu tvrtku čije ime postaje potvrda i jamstvo kvalitete.

Radujemo se Vašoj poruci. Nikola Petrović el.ing. LIFT GRADNJA d.o.o. za proizvodnju, ugradnju, servis liftova E-mail: nikola.lift@gmail.com Phone: +385/92 297 3308 URL: www.lifts-hr.weebly.com

Proljeće 2017. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje