Gzd magazin - ljeto 2018

gradimozadar.hr

g zd

SPECIJALIZIRANI MAGAZIN ZA GRADNJU, ARHITEKTURU, UREĐENJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST Broj 13

LJETO 2018.

BESPLATAN PRIMJERAK

4

godine s vama!

LJUBAV PREMA KAMENU UNESCO MARKICA ZA ZADAR

386006 9 771849

ISSN 1849-3866

KVALITETNA UGRADNJA PROZORA

SUSTAVI GRIJANJA

NAJAVE

DIZAJN

KOLUMNE

NOVITETI ODVODNJA

UREĐENJE

gradimozadar.hr

g zd

Besplatan primjerak gzd magazina preuzmite na kiosku Borelli 4 (između 4 kantuna i Zgrade suda)

Riječ urednika Poštovani čitatelji,

Impressum:

ove se godine po prvi puta susrećemo s novim 13. izdanjem magazina, a glavna tema broja je obnova povijesne baštine i UNESCO markica koja je dodijeljena Zadru. Kako očuvanju baštine pridonosi i kvalitetna ugradnja kamena te adekvatna ugradnja odvoda, tako smo upravo ovim temama nastojali zaokružiti priču.

GLAVNI UREDNIK Tomislav Jurin, dipl. ing. građ. +385 98 1611 115 MARKETING Andrijana Jurin, dipl. oec. +385 98 565 572 SAVJETNIK UREDNIŠTVA Vladimir Macan, dipl. ing. građ.

FOTOGRAFIJE I GRAFIČKA OBRADA Tomislav Jurin STRUČNI SURADNICI Pavle Marušić Vladimir Macan Vjekoslav Pavlaković Željka Kolak, krajobrazna arhitektica Hrvatski savjet za zelenu gradnju Filip Babić, ovlašteni serviser Valentina Ilić, mag. phil. croat.

Duje Šegvić, dipl. ing. arh.

Svjetlana Grgić, dipl. ing. arh.

Nikša Bilić, dipl. ing. arh.

Bojan Milovanović, doc. dr. sc.

Nenad Vertovšek, doc. dr. sc.

NASLOVNA FOTOGRAFIJA Ivan Čorić DOBROVOLJNA POMOĆ PRI LEKTORIRANJU Valentina Ilić, mag. phil. croat.

DIREKTOR Tomislav Jurin IZDAVAČ T&S d.o.o.

Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar ADRESA REDAKCIJE gradimozadar.hr Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel. +385 23 321 383 Fax. +385 23 321 383 info@gradimozadar.hr www.gradimozadar.hr ŽIRO RAČUN HR2524020061100040300

Pri obnovi povijesne baštine zasigurno ćete nastojati iskoristiti sve benefite današnjeg doba tako što ćete pritom upotrijebiti kvalitetne materijale.

Više o modernoj obnovi povijesne baštine doznajte iz FIBRAN-ova primjera uređenja Dvorca Janković u Suhovarama. Kosi krovovi prisutni na povijesnim građevinama također trebaju adekvatnu obnovu, a kako to učiniti saznajte kroz temu koju Vam donosi ROCKWOOL. Jeste li se ikada zapitali kakvi se sustavi grijanja i hlađenja koriste unutar povijesnih građevina te zašto nisu primijenjena modernija rješenja? Više o ovome otkriva nam naš stalni suradnik Filip Babić.

Kako vrlo rado medijski pokrivamo skupove u organizaciji Sveučilišta, tako nismo propustili ni onaj koji se nedavno odvijao u Zadru. Riječ je o petoj konferenciji CETRA u sklopu koje smo doznali najvažnije novosti iz područja cestovne i željezničke infrastrukture.

Osim vrlo obuhvatnih tema koje ćete pronaći na stranicama novog gzd magazina, tu su i oglasi naših sponzora, putem kojih se možete informirati o pouzdanim i kvalitetnim proizvodima/materijalima za ugradnju u Vaše nove ili već postojeće objekte.

Za kraj Vas podsjećam da putem linka pošaljete privolu ukoliko želite nastaviti primati i čitati gzd magazin! Želim Vam ugodno ljeto i kvalitetan odmor!

NAKLADA 3.000 primjeraka TISAK Tiskara Zelina d.d.

K. Krizmanić 1, 10380 Sv. I. Zelina www.tiskara-zelina.hr Design by VESTIBUL Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača.

Kontakti oglašivača, proizvođača i distibutera, njihove adrese te cijene pojedinih artikala važeće su u trenutku odlaska u tisak te za njihovu točnost u trenutku korištenja ne odgovaramo.

Sve informacije u ovom broju gradimozadar.hr magazina dane su u dobroj vjeri kao pomoć i informacija čitateljima.

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama sugovornika.

Redakcija ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa.

ISSN 1849-3866

9 771849

386006

TOMISLAV JURIN, UREDNIK

!

OBAVIJEST

o Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka (GDPR)

Poštovani čitatelji, ukoliko želite nastaviti primati gzd magazin na Vašu osobnu adresu, lijepo Vas molimo da se prijavite putem linka: www.gradimozadar.hr/prijava-magazin Ukoliko ne potpišete privolu, magazin će prestati stizati na Vašu adresu!

aj QR ili skenir

kod

SADRŽAJ LJeto 2018.

4

Povijesna baština

4

Tema broja Prva UNESCO markica za ZADAR

10

ACO građevinski elementi d.o.o.

Odvodnja u povijesnim gradskim jezgrama

12

Livio Sacchi O arhitekturi i urbanizmu

13

Filip Babić Grijanje povijesnih građevina

15

Rekonstrukcija Dvorac Janković u Suhopolju

20

ROCKWOOL Acoustic proizvodi

22

Kamen Svevremeni građevinski materijal

15

Građenje & Opremanje

24

Hörmann EUROPA promocija 2018.

Promotivne cijene garažnih i ulaznih vrata

26

URETEK Do stabilnog temelja u dva do tri dana

27

Fit-to-nZeB Kako pravilno ugraditi prozor?

30

Razgovor Boris Ferkula

31

Najava BAU 2019

22

38

Kolumne, Razgovori & Najave

32

Konferencija CETRA Cestovna i željeznička infrastruktura

36

Moj balkon Šarm dalmatinskog kamena

36

Najava Ljetna škola arhitekture

37

Ana Brajković Pravila uspješne maloprodaje

38

Vjekoslav Pavlaković Veliki potencijali traže prava rješenja

41

Savjet za zelenu gradnju Jesen u znaku zelene gradnje

24

32

UNESCO & Zadar

Prva UNESCO markica RAZGOVOR S ASISTENTOM RAVNATELJA UNESCO-a, FRANCESCOM BANDARINOM PORUKA UNESCO-A: RADITE NA OČUVANJU INTEGRITETA I VRIJEDNOSTI LOKALITETA. NE DOPUSTITE TRANSFORMACIJE KOJE ĆE NARUŠITI IZGLED KRAJOBRAZA!

Razgovarao: gzd Foto: gzd

Pomoćnik ravnatelja UNESCO-a Francesco Bandarin uručio je krajem 2017. gradovima Zadru i Šibeniku UNESCO povelju, tom smo prilikom razgovarali i o tome kako očuvati našu povijesnu baštinu.

4

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

za ZADAR Koje je vaše mišljenje o Zadru i Šibeniku, njihovom arhitektonskom i kulturno-povijesnom nasljeđu?

–– Ono što primjećujem velika je briga o povijesnoj baštini i njezinom očuvanju i to ne samo u svrhu turističkog proizvoda, već je ona dio identiteta grada i njegovih ljudi. Vlada pozitivna atmosfera i odnos prema povijesnim vrijednostima. Mislim da su Zadar i Šibenik u istoj poziciji što se toga tiče. Dakako, njihove baštine i povijest su različite, ali je odnos prema njima isti, kao što je i promišljanje o njima pozitivno i okrenuto prema budućnosti. Očuvanje baštine je jako zahtjevan posao, ono se ne može provoditi jednu godinu ili pola godine, već zahtijeva konstantnu pažnju i dugotrajan angažman prvenstveno zajednice, a slijedom toga i same gradske uprave i ostalih dionika. Ako nema interesa i tog angažmana, ako sami građani ne mogu prepoznati i vrednovati tu baštinu kao svoju, onda je i najbolji gradonačelnici neće moći sačuvati. Ova UNESCO-va povelja, kao veliko priznanje na međunarodnoj razini, zapravo je priznanje građanima da su obavili dobar posao u očuvanju svoje baštine.

Kako vidite urbanističko uređenje dalmatinskih gradova sa svog stručnog stajališta?

–– Neki od njih su jako dobro očuvani poput Dubrovnika, Splita i Šibenika, a neki su, poput Zadra, pretrpjeli velika razaranja.

Zadar je nekada bio kulturni centar Dalmacije, on to i dalje jest, ali je njegova baština pretrpjela oštećenja. Ali to zapravo ne znači ništa jer se gradovi mijenjaju. Znamo da je Zadar bio uništen, ali pogledajte sadašnju situaciju. Očuvali ste jako važan dio baštine - bedeme, a oko njih ste izgradili imidž “grada spomenika”. Mislim da je to dobar odgovor na katastrofe koje su se događale u prošlosti. Možete uništiti kulturno tkivo, ali ne i povijest grada. Ukupno gledano, mislim da je grad dobro izgrađen, ali to je opet nešto što se mora očuvati za budućnost. Kako se sada nalazite na Popisu svjetske baštine, a što je velika odgovornost, moja je poruka da radite na očuvanju integriteta i vri-

jednosti tog lokaliteta. Nemojte dopustiti transformacije koje će narušiti izgled krajobraza. To je moja poruka gradonačelnicima, građanima, investitorima, građevinarima, zapravo svima.

Naravno, kada imate vrijedno mjesto poput Zadra, postoje određeni interesi i pritisci za razvojem, transformacijom, izgradnjom, otvaranjem restorana, trgovina... Mislim da je to nešto što i kod vas postoji. Vi ste uspješno mjesto, imate dosta turista, sve to stvara pritisak koji mora biti iskren i kojim se treba upravljati kako bi se održale vrijednosti. Zbog toga velika odgovornost leži na gradu i njegovim građanima.

Koja su vaša glavna zaduženju u UNESCO-u?

–– Ono što mi radimo u kulturi je da pokušavamo zaštiti baštinu diljem svijeta, pogotovo onu koja je zaista ugrožena. U posljednjih nekoliko desetljeća povećali smo kapacitete za intervenciju u različitim kriznim situacijama, kao što su prirodne katastrofe i ratni konflikti. To je ono što radimo na svakodnevnoj bazi. Također promoviramo kulturne politike o zaštiti (ne)materijalne baštine. Želimo promovirati ideju da je kultura temelj društvenog i ekonomskog razvoja.

Kako UNESCO radi u kontekstu suvremenog svijeta i globalnih događaja? Koja je razlika između UNESCO-a danas i nekada?

–– Današnji UNESCO je drukčiji od onoga iz 1945. jer su i potrebe u svijetu drukčije. U vrijeme kada je osnovan, većinu zemalja u Europi i svijetu trebalo je ponovno izgraditi ekonomski, znanstveno, obrazovno i UNESCO je bio partner u tom procesu ponovne izgradnje društva. Danas su te zemlje dosta dobro razvijene. UNESCO prilagođava svoje djelovanje određenim situacijama, ali vrijednosti koje utjelovljuje su i dalje iste i u svojoj biti humanističke; promoviramo međukulturalni dijalog i međusobno razumijevanje kroz kulturu, obrazovanje, znanost... Kao što kaže prvi članak Statuta UNESCO-a, naš je cilj razviti svijest ljudi o potrebi zaštite mira.

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

5

UNESCO & Zadar

BEDEMI ZADARSKIH POBUNA USKORO U NOVOM IZDANJU I FUNKCIJI Razgovarao: gzd Foto: 3D RADIONICA d.o.o.

R

adovi na uređenju bedema startaju na jesen.

Nakon što je u kolovozu prošle godine započeo projekt uređenja Bedema zadarskih pobuna, pristupilo se izradi glavnog projekta i ishodovanju potrebnih dozvola kako bi sve bilo spremno za postupak odabira izvođača te u konačnici pokretanje samih radova, čiji se početak očekuje ove jeseni, kazao nam je Šime Erlić, pročelnika gradskog Upravnog odjela za EU projekte.

Pritisnuti rokovima Hoće li UNESCO biti uključen u projekt, moraju li oni odobriti finalni izgled tog projekta?

–– Ne moraju. UNESCO nije direktno povezan ni s ničim, da tako kažem. Mi imamo naše konzervatore koji su ujedno naš partner na oba projekta i s njima surađujemo. Naravno, za sva se otvorena pitanja konzultiramo s Upravom za kulturu baštine pri Ministarstvu kulture i praktički s njima rješavamo svu proble-

Pooštreni kriteriji Kako je zamišljen budući izgled bedema?

–– Projektom je predviđeno da oni postaju tematska povijesna šetnica. Znači odmiče se parking s bedema i ostavlja mogućnost za tzv. interventni promet kako bi se eventualno snabdijevala tržnica i određena događanja organizirana na bedemima, ali sve u svemu, mičemo postojeći režim prometovanja. U jednoj razini bedem postaje šetnica s uređenim zelenim površinama, klupicama i standardnom komunalnom opremom. Praktički dobivamo 750 metara uzdužne šetnice po cijeloj dužini Poluotoka, uzvišene, vrlo atraktivne na UNESCO bedemu s koje desno puca pogled na Jazine, lijevo na sami grad i unutrašnjost Poluotoka. Projekt je značajan i nadamo se da ćemo ga uspjeti napraviti u zadanim rokovima.

Moramo ga završiti u 2019. što će, naravno, biti opet nategnuto jer uvijek ima određenih arheoloških istraživanja, određenih zaustavljanja projekta, a i radna snaga je problem. Na kraju ćemo dobiti jednu stvarno reprezentativnu, kvalitetnu, novu javnu površinu na zadarskom poluotoku.

Kakva je financijska konstrukcija projekta?

–– Ukupna vrijednost projekta je skoro četiri milijuna eura, od toga 85 posto daje EU, 15 posto daje Grad. To je projekt koji je prijavljen u sklopu programa Zadar baštini, a u sklopu kojeg su nama odobrena sredstva za dva projekta: uređenje bedema i uređenje Providurove palače, odnosno nastavka ove priče oko završetka Kneževe palače i uspostave budućeg baštinskog centra, odnosno Muzeja dvije palače.

6

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

matiku vezano za očuvanje i zaštitu samog spomenika. Međutim, striktni su, recimo to tako, UNESCO uvjeti kod bedema, dok kod Providurove palače uvjeti postoje, dozvolu imamo i sada smo bili pristupili ažuriranju projekta.

U kojoj je fazi projekt Providurove palače u odnosu na onaj uređenja bedema?

–– Mogu čak reći da se ovi projekti prate. Ona je malo kompleksnija s građevinskog aspekta. Ipak se radi o jednom objektu, zgradi dok se kod bedema radi isključivo o parternom uređenju. Krajem prošle godne pristupilo se ažuriranju projekta i razdvajanju Providurove palače na dvije faze. To je sada gotovo i s važećom dozvolom možemo ići u postupak nabave.

Za kada je predviđen početak samih radova?

–– U smislu otvaranja gradilišta, očekujem da bi oba projekta trebala biti pokrenuta iza ljeta.

Miljenko Domijan o povijesnoj baštini Grada Zadra

ZADAR JE U DALMACIJI NAJBOGATIJI POJEDINAČNIM SPOMENICIMA

K

Razgovarao: gzd Foto: gzd

rajem 2017. godine Gradu Zadru je dodijeljena povelja UNESCO-a za univerzalno kulturno dobro „Obrambeni sustavi Republike Venecije 15. do 17. stoljeća“. Zajedno s fortifikacijskim sustavom Zadra, na UNESCO-vu je listu uvrštena i utvrda sv. Nikole u Šibeniku, fortifikacijski sustav Bergama, utvrda grada Peschiera del Garda i utvrđeni grad Palmanova te fortifikacijski sustav Kotora u Crnoj Gori. Potvrda univerzalne vrijednosti zadarskih bedema kruna je dugogodišnjih napora da se Zadar upiše na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Iza njih stoji trud i vjera u opravdanost upisa niza stručnjaka predvođenih Miljenkom Domijanom, prvim imenom hrvatske konzervatorske struke, ujedno koordinatorom ovog transnacionalnog projekta.

Na koji se način provodi postupak kandidiranja i upisa na Listu svjetske baštine i kako je taj proces tekao u Hrvatskoj?

–– U kontekstu UNESCO teme, pogotovo unutar Komiteta za svjetsku baštinu, pokušaj upisivanja na Listu svjetske baštine dobara koja, sukladno određenim kriterijima, imaju tzv. univerzalnu vrijednost tema je koja traje skoro 40 godina. Pretpostavlja se da zemlja članica UNESCO-a ima, a imamo je i mi, tzv. pristupnu listu svojih kulturnih dobara za koje smatra da imaju univerzalnu vrijednost i koje se onda predlaže za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Organizacija unutar UNESCO-a koja skrbi o tome je spomenuti Komitet za svjetsku baštinu, uz stručnu podršku ICOMOS-a, nevladine međunarodne organizacije za spomenike, gradove, ona je taj filter koji Komitetu predlaže upis. Naša prva dva dobra koja su bila upisana su povijesne jezgre Splita i Dubrovnika, poslije njih je Hrvatska uspjela još upisati Trogir kao kompleksnu povijesnu jezgru, kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, Katedralu sv. Jakova u Šibeniku, Starigradsko polje na Hvaru i Plitvice kao prirodno dobro. Drugi segment je skupina nematerijalnih dobara na koje je Hrvatska posebno ponosna, a mislim da ih je upisala već 15-ak. Nekako stjecajem povijesnih, geopolitičkih i kulturoloških okolnosti dogodilo se da su sva ova spomenuta dobra mate-

rijalnog karaktera zapravo na Jadranskoj obali. Otkako sam se 1972. zaposlio u Zavodu za zaštitu spomenka kulture, a kasnije kao ravnatelj postao i odgovorna osoba za očuvanje baštine u Zadru, imao sam gotovo “fiks” ideju da i Zadar bude upisan na tu Listu svjetskih kulturnih dobara i to ne samo zbog rivaliteta među dalmatinskim gradovima, već i zbog toga što sam bio uvjeren da Zadar u svojoj povijesnoj slojevitosti to zaslužuje.

Zašto bi Zadar, uvjetno rečeno, bio manje značajan za univerzalnu vrijednost od Šibenika, Splita, Trogira? Naravno, svaki od tih gradova ima tu razinu s kojom potvrđuje univerzalnu vrijednost. Uostalom, što više dobara u Hrvatskoj bude upisano, to bolje za nas.

Koji su najznačajniji dijelovi spomeničke baštine koju je iznjedrila ta povijesna slojevitost, a koja opravdava sve dosadašnje pokušaje upisa Zadra na Listu?

–– Zadar ima jednu veliku nesreću koja ga je bitno hendikepirala pogotovo u cjelini njegove povijesne jezgre. U dvije ratne godine, 1943. i 1944., bio je bombardiran toliko drastično da je gotovo 60 posto povijesne jezgre uništeno te je na mjestu starog praktički sagrađen novi grad. Nismo nikako mogli predložiti Zadar kao cjelovitu i kompleksnu povijesnu jezgru od antičkog sloja pa sve do 19. stoljeća jer je više od 60 posto građeno 60-ih i 70-ih godina. Ali Zadar je najbolji u baštini po pojedinačnim spomenicima i na to smo se fokusirali. Ako izuzmemo Dioklecijanovu palaču koja je zapravo grad Split, Zadar ima najkompleksniju antičku baštinu s ostacima Foruma. Recimo da je bila svojevrsna sreća u nesreći da su se nakon razaranja otkrili dijelovi Foruma s kapitolijem, čak i dio uličnih trasa i slično, pogotovo cardo maximus uz Arheološki muzej, i da je to bio vrsni supstitut arhitekturi koja se tamo događala od petog stoljeća nadalje. Imamo i beskrajno kvalitetan horizont ranokršćanske baštine: sama Katedrala, crkva sv. Šime, odnosno sv. Stjepana tada, i druge građevine sakralne naravi kao što je sv. Petar Stari, a koje su Zadar učinile najmoćnijim u tom povijesnom horizontu ranokršćanstva, pogotovo u graditeljstvu. A onda eksplozija kvalitete u predromanici: sv. Donat je najznačajnija građevina u Europi poslije Palatinske kapele u Aachenu, bivša crkva sv. Vida, Stomorica, neke adaptacije koje su unutar samoga grada, a U XI. st. sv. Lovre i sv. Nediljica. Sve skupa učinilo se još značajnijim u XII. st., romanici: kompleks Benediktinskog samostana sv. Marije, Katedrala, crkva sv. Krševana, pa čak i gotičko razdoblje sa svim tim palačama u gradu, adaptacijama Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

7

UNESCO & Zadar

velikih crkava kao što je sv. Šime, zatim sv. Frane i sv. Dominik, prve dvije gotičke građevine u Dalmaciji. Slijedi renesansa s klaustrom sv. Frane, s cijelim svojim horizontom 16. stoljeća, što smo onda na kraju i potvrdili s ovim najnovijim upisom.

Prema tome, Zadar je u zbiru tih svojih pojedinačnih spomenika definitivno najbolje što smo imali u Dalmaciji.

Možete li nam objasniti pozadinu prethodnih kandidatura Zadra za upis? Zašto nisu prihvaćene?

–– U suradnji sa svojim kolegama, stručnjacima na razini Zadra i Hrvatske, odlučio sam da je kompleks –Monumentalni sklop na Forumu, slikovito rečeno, neka “zlatna tacna” na kojoj se servira “čudesna torta”, a ta torta su Donat, episkopalni kompleks s Katedralom i krstionicom, koja je jedinstveni primjer ranokršćanskog graditeljstva, kompleks sv. Marije i kapitolij pravoslavne crkve sv. Ilije. Sam je Francesco Bandarin, kada je bio u Zadru kao direktor UNESCO-vog Svjetskog centra za baštinu, nakon što je sve obišao rekao: „Ako ne drugo, sv.

Donat svakako.“ I mi smo to predložili i nažalost nismo prošli.

Dogodilo se to da je evaluator koji je došao u Zadar napisao sjajnu preporuku na četiri stranice u kojoj svima zdušno preporuča da se Zadar upiše sa sva četiri kriterija koje smo predložili. ICOMOS međutim nije prihvatio njegovo mišljenje i uz niz opaski odlučio da ovaj sklop ne posjeduje univerzalnu vrijednost. Onda smo napravili drugi prijedlog u kojem smo više inzistirali na cjelini nego na pojedinačnim spomenicima i opet nije prošlo. To je bilo prije jedno deset godina. U svim tim obrazloženjima bilo je nekih stvari koje su bile gotovo pa smiješne.

Recimo njihov odgovor: „Rekli ste da u Zadru nema opasnosti od elementarnih nepogoda, a naši su evaluatori vidjeli mlake od vode na Forumu.“ Činjenica je da jedan od aspekata kako se uopće ponašamo danas svi skupa, cijeli svijet, prema tom korpusu svjetske baštine, da je previše eurocentričan. Nije to samo UNESCO, Europa, nego cijeli svijet. I čini mi se, kad pogledate Europu, da je to toliko gusto nabijeno u odnosu na drugo da se onda javlja pokušaj da se, ako ne zaustavi potpuno, barem zakoči upisivanje dobara iz Europe, pogotovo ovakvih sličnih kompleksa kao što su sakralni. Činjenica je i da samo u Italiji imate stotinu katedrala koje su al pari sv. Stošiji, ako ne i bolje.

Jedino što sv. Donat stvarno “strši” kao superspomenik. Nakon toga obratili smo se nekim kolegama koji su vrsni u pripremi takvih elaborata pa je jedna kolegica iz Njemačke sugerirala

8

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

da predložimo kompleksnu cjelinu u kontekstu mreže antičkih ulica i otvrenih površina u Zadru, a što smo i napravili te nazvali Rimski urbanizam na poluotoku i Monumentalni kompleks na Forumu. Morali smo napisati dodatnu elaboraciju usporedbe Zadra sa svim sličnim povijesnim jezgrama koje imaju rimsku matricu. Mislili smo, kako traže dopunu, da sada imamo šanse.

Bili smo na pregovorima u Parizu, često su bili vrlo neugodni, imali su više činovnički nego strukturni karakter te su postojali određeni prijepori u odnosu na stajalište ICOMOS-a. Međutim nije prošlo ni ovaj treći put, opet s objašnjenjem da nema univerzalnu vrijednost. Više manje stalno se protezalo to da već ima puno sličnih dobara.

Kako se Hrvatska uključila u zajednički projekt s Italijom i Crnom Gorom?

–– Kao i mi, i grad Bergamo u Italiji imao je tu “fiks” ideju kako trebaju biti upisani na Listu svjetske baštine. Ponudili su Ministarstvu kulture, koje je kasnije tražilo i odobrenje Ministarstva vanjskih poslova, da se ide s prijedlogom korpusa venecijanskih utvrda, odnosno skupom obrambenih sustava Venecijanske Republike. Ministarstvo kulture prihvatilo je taj prijedlog u kojem bi onda dio sustava bili i Zadar kao fortifikacijski sustav, sv. Nikola u Šibeniku kao pojedinačna građevina, Hvar kao sustav i Korčula kao utvrđeni grad. Talijani su predložili četiri dobra, uključili su se i Crnogorci koji su predložili Kotor kao sustav utvrda, Herceg Novi i Ulcinj. I to se tako nekako protezalo. To je bio ogroman elaborat na nekih tisuću stranica.

Kada je elaborat predočen, opet su uslijedila natezanja s ICOMOS-om; zašto nema Grka, Ciprana. ICOMOS je na kraju preporučio upis, zbog čega smo bili jako sretni, međutim sažeti; otpali su neki gradovi poput Herceg Novog, Hvara, Korčule, Venecije..., no ostavljena je mogućnost da se dobra istog karaktera, bilo u Albaniji, Grčkoj, Turskoj, uvijek mogu priključiti ovom korpusu koji je sada upisan. Svečanom sjednicom u Krakovu, bez ijednog prijepora i uz pohvale diskutanata, upis je na kraju i prihvaćen.

Možete li nam opisati Zadar 16. stoljeća u kontekstu izgradnje fortifikacija?

–– Kada sam govorio o značajkama Zadra kroz povijest, 16. stoljeće definitivno je jedan od vrlo snažnih identifikacijskih čimbenika u zadarskom povijesnom okruženju. Identifikacija sa sv.

Donatom, Katedralom, čak i s Novom rivom. Jedan od dragih zadarskih identiteta je i Foša. Upravo ona je najmarkatniji dio zadarskih fortifikacija 16. stoljeća. Sa svojim Kopnenim vratima predstavlja remek djelo venecijanskog arhitekta Michelea Sanmichelija. Zanimljivo je da je u vrijeme njihove gradnje u Veneciji bilo ogovaranja zašto se troši toliko novca na umjetnički aspekt Kopnenih vrata. Zato što je Otomanska vojska praktički bili pred gradom, a da su zauzeli Zadar, cijela istočna Jadranska obala bi bila uništena. Da Zadar nije postao centralna venecijanska utvrda, bili bi minareti u Zadru. Zadarska utvrda sagrađena je u četiri, pet godina. Svi Zadrani, od plemića do seljaka, bili su prisiljeni raditi jer su, tako reći, turski pijetlovi ujutro kukurijekali nadomak Zadra. Graditelj je bio veliki venecijanski kondotijer Sforza Pallavicino čiji grb – sedmoglava aždaja stoji na ulazu u utvrdu Forte. Zašto su važni utvrda Forte, današnji Park Vladimira Nazora, i bastion Ponton, odnosno Perivoj kraljice Jelene je bio najveći bastion u ukupnom sustavu nove tehnologije, najveći na području Mletačke Republike, dok je utvrda Forte najveća pojedinačna utvrda pred gradom, ide 300 metara u dužinu. Cijeli taj zahvat sjajno je opisao zadarski pjesnik Juraj Baraković, a on u formalno i politički mletačkom Zadru ne piše ni talijanski ni latinski, već hrvatski. Kako piše Petar Zoranić, u Zadru i Ninu hrvatski je dominantan duh. Dakle, 16. stoljeće u Zadru je vrlo moćno. Drugi identifikacijski čimbenik u prostoru je Trg pet bunara. U to se vrijeme grade Gradska straža, Gradska loža, produžuje se samostan sv. Marije i formira kao nova arhitektura, klauzura sv. Frane, Gospa od Zdravlja. I sad je to 16. stoljeće u tom kontekstu postalo prepoznatljivo i ono je u neku ruku zalogom zašto je Zadar danas postao UNESCOV-o kulturno dobro. I tu nema nikakve dileme, dapače možemo biti ponosni s time jer je tako kulturološki, prostorno i oblikovno bitno definiran identitet našega grada.

Na koji će se način provoditi budući zahvati na sada zaštićenom spomeničkom području?

–– Fizička podjela se odrađuje na tzv. core zonu, srž, a to su Foša, Pet bunara, Park kraljice Jelene i cijeli potez bedema u svojoj širini i sa svojim vratima. Međutim, postoji i tzv. buffer zona kojom isto na neki način upravlja UNESCO. Potvrđeno je da se cijela zadarska povijesna jezgra, koju smo mi sukladno hrvatskom Zakonu o zaštiti kulturnih dobara zaštitili kao povijesnu jezgru, poklapa s buffer zonom. To znači da UNESCO čuva ne samo sustav bedema i utvrda, već i cijelu povijesnu jezgru i da se svaki zahvat na zaštićenim područjima mora prijaviti UNESCO-u koji potom određuje hoće li poslati nekog evaluatora ili neće. Naravno da je sjajna ta ideja da se prokopaju kanali, a to je u onom projektu koji je dobio prvo mjesto na natječaju Vrata Zadra i predviđeno. Mi čak znamo kakav je bio profil velikog kanala ispred utvrde Forte na Ravnicama, međutim tko će to isfinancirati. U tom je projektu bilo predviđeno da se naprave poslovno-stambene zgrade pa da se kroz komunalne naknade i tako dalje Gradu osigura financijska mogućnost da se ide i u uređenje ovog dijela koji je spomenički. Postavlja se pitanje koliko te novogradnje mogu u nekim vizurama narušiti mogući doživljaj same utvrde. Prema tome, to su one teme koje onda treba predložiti UNESCO-u, možda s pojedinim komisijama doći na neku razinu koja bi bila zadovoljavajuća za grad gospodarski, ali i oblikovno rehabilitirajuća za te povijesne dijelove Grada koji su sada na Listi UNESCO-ve svjetske baštine.

Kakve obveze proizlaze za Grad uvrštavanjem Zadra na Listu?

–– Nije to samo čast i počast. Čin upisa obvezuje Grad da se prema tom segmentu baštine i prema cijelome gradu odnosi s više odgovornosti nego do sada. Uvjetno rečeno, više nismo samo

mi gospodari, sada je gospodar cijeli svijet. Beč je bio na popisu da ga se skine s Liste svjetske baštine zbog gradnje nebodera u neposrednom kontaktu sa zonom povijesne jezgre. Mada ja ne mogu reći ništa loše o Zadru. Obnovili smo uglavnom sve povijesne građevine i možemo biti zadovoljni sa stanjem baštine u Zadru. Ovim upisom, Grad je dužan još više brinuti o zaštićenoj spomeničkoj baštini te je adekvatno revitalizirati. Srećom, koliko znam, stanje bedema je dobro, gotov je projekt uređenja sjevernog poteza. Financirat će se s više od 20 milijuna kuna iz EU fondova. Tim su sredstvima već obnovljeni Mali arsenal, Morska vrata i to bi bio prvi rehabilitirajući zahvat. Onda bi se išlo dalje, u uređenje prostora tzv. Ravnica pred ulazom u grad.

Ravnice isto ulaze u buffer zonu, što znači da smo dužni obavijestiti UNESCO o zahvatu. A kada bi bilo nešto narušavajuće, naravno da bi Komitet za baštinu urgirao i rekao: „Oprostite, vi oduzimate dio univerzalne vrijednosti“. A ono što se sada planira zapravo rehabilitira i dopunjuje univerzalnu svjetsku vrijednost.

Znači li to da Zadru još uvijek nije narušena vizura grada?

–– Zadar ima sreću što je na poluotoku i što nema direktnog kontakta s novogradnjama. Činjenica je i da je zadarska konzervatorska praksa i služba tijekom povijesti bila društveni čimenik par excellence. Mi smo bili ne samo zaštitari koji pišu zabrane, već smo bili aktivni učesnici u obnovi, odnosno aktivnoj zaštiti.

Konzervatori su bili svuda prisutni, mi smo uređivali grad, učinili smo ga dostojanstvenim i ljudi ga vole. Treće generacije rođene u Zadru, ljudi koji imaju sada 50, 60 godina, zaljubljenici su u svoj grad, vole ga, identificiraju se s rivom, Donatom, Fošom, s Pet bunara itd. Oni doživljavaju to kao dio svog osobnog integriteta i to je bitno, makar je novi život, jer mi smo gospodari, mi koji živimo u Zadru. Toga nekada nije bilo jer su najprije bili Boduli pa su bili Vlasi, a sada se to nekako amalgamiralo i Zadar je zapravo prosperitetan grad. Na razini Hrvatske izgleda bolje nego cijeli niz gradova.

Hoće li uskoro uslijediti kandidatura Donata za upis?

–– Francesco Bandarin je rekao da u Zadru još ne mora biti kraj jer postoji još nešto, misleći pritom na Donat. Kao stručnjak, arhitekt koji stanuje u Veneciji u korpusu svjetske baštine najbolje vrste, bio je fasciniran vrsnoćom sv. Donata kao dragocjenog predromaničkog graditeljskog spomenika. Treba ispitati mogućnost može li Zadar predložiti još jedno kulturno dobro za upis pa onda neka netko prosudi ima li sv. Donat tu razinu da bude upisan ili nema. Od pojedinačnih građevina, ako gledamo sakralne teme, Donat je zaista vrh. Napisati elaborat je zahtjevan proces, a mi smo po deset godina radili na ovim prethodnima. Ali zašto ne razmišljati o tome u budućnosti. Šibenik sada ima upisana dva dobra: Katedralu i sv. Nikolu, Kotor je isto dvostruko upisan kao povijesna jezgra i sustav bedema.

Zadar je bio vojno i administrativno sjedište jadranskog dijela Republike Venecije te središte pomorskih putova između Venecije i Krfa. Nalazi se na poluotoku utvrđenom gradskim zidinama s nizom bastiona i kortina te vanjskom utvrdom prema kopnu. Izuzetan značaj njegovih utvrda nisu umanjile niti kasnije promjene. Obrambeni sustav grada na Poluotoku još uvijek čuva izvanrednu akumulaciju nadgrađenih zidova i konstrukcija: monumentalna kopnena vrata - remek djelo visoke renesanse u XVI. st. , moćne bedeme i bastione koji demonstriraju “ala moderna” vojnu arhitekturu.

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

9

Upravljanje odvodnjom uz oèuvanje baštine u povijesnim gradskim jezgrama

Ulica Carera, Rovinj

Ulaganje u rekonstrukciju i izgradnju javnih prostora u pojedinim investicijskim ciklusima ukljuèuje infrastrukturne radove na ureðenju prometnica, izgradnju poslovnih zona kao i zaštitu povijesnih dijelova gradova i naselja. Pri projektiranju javnih površina uvode se moderni elementi oblikovanja korištenjem novih materijala, a u zaštiæenim zonama gradskih središta njeguju se tradicionalne metode oblikovanja ulica i trgova. Tom se prilikom svi oblikovni i funkcionalni elementi, pa tako i elementi odvodnje, trebaju prilagoditi traženim uvjetima.

Od elemenata odvodnje oèekuje se neupadljivost i funkcionalnost uz oblikovanje s osjeæajem za duh prostora korištenjem odgovarajuæih materijala.

Dugogodišnjim iskustvom primjene sustava odvodnih kanala tipa ACO Qmax ili ACO SlotTop kanala slivnim profilima od nehrðajuæeg èelika, pocinèanog èelika ili lijevanog željeza višestruko smo potvrdili da se ovakvi odvodni kanali uvijek mogu diskretno uklopiti u materijale oploèenja i obloge gradskih trgova i cesta.

Jedan izvrstan primjer je povijesna rovinjska ulica Carera u koju je duž 400 metara integriran kanal sa slivnim profilom „Šlic ili Slot“ koji se decentno utopio u povijesnu kamenu obloge ulice.

Poseban iskorak u prilagoðavanju potrebama odvodnje u zaštiæenim povijesnim gradskim jezgrama predstavlja ACO Multiline Freestyle

10

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

program rešetki iz lijevanog željeza s velikim izborom posebno oblikovanih rješenja, kao i jedinstvenom moguænošæu izrade vlastitog dizajna rešetke kojom se može naglasiti motiv ili uzorak iz povijesnog naslijeða svake pojedine regije ili grada. Slièan princip oblikovanja omoguæen je i u izradi poklopaca revizijskih okana za sva prometna optereæenja kod kojih se može lijevano željezni poklopac personalizirati s grbom grada ili drugim specifiènim motivom. Posebno diskretan dojam poklopaca postiže se ugradnjom materijala obloge u sam poklopac koji može biti izraðen od lijevanog željeza ACO KSA ili nehrðajuæeg èelika ACO TopTek. ACO iskustvom i znanjem tehnièkog tima dugi niz godina doprinosi projektima korištenjem specifiènih rješenja koja uz zajamèenu kvalitetu i funkcionalnost osiguravaju vizualni identitet okoliša i odvodnje prilikom obnove povijesnih i ureðenja javnih prostora. Uz realizacije na projektima obnove i ureðenja starih gradskih jezgri ponosni smo i na velik broj javnih objekata i prometnica koje su oblikovane modernim materijalima sa inovativnim tehnologijama.

Obnova površina i infrastrukture prstena Splitske luke prvi je veliki projekt u Hrvatskoj na kojoj je korišten ACO Qmax sustav odvodnje, od prostora splitske Rive, Zapadne obale i sve do trajektne luke na istoku.

Rekonstrukcija povijesne zagrebaèke Mesnièke ulice izvedena je u skladu s potrebama velike prometne optereæenosti s posebnim naglaskom na sigurnost, stoga je korištena metoda linijske popreène odvodnje ACO Monoblock kanalima u boji antracita koja se odlièno uklopila u granitno oploèenje ulice.

Isti sustav odvodnje u prirodnoj boji polimerbetona korišten je na crikvenièkom Trgu Stjepana Radiæa, svijetlim primjerom modernog oblikovanja javnih površina, gdje su se boja kamenog oploèenja i kanala savršeno stopili u jednu cjelinu.

Trg na moru glavni je trg i srce mjesta Betina u Opæini Tisno / o.Murter.

Trg je obnovljen zbog nezadovoljavajuæe funkcionalnosti obzirom na veliku koncentraciju automobila zbog nedefinirane prometne regulacije.

Završna obrada površine izvedena je kamenim oblucima, rijetko viðenim naèinom oblikovanja javnih prostora kojim je rustikalan izgled dodatno naglašen. ACO je svojim Qmax kanalom osigurao uèinkovitu i diskretnu linijsku odvodnju sa završnim Q-Guard profilom.

Mesnièka ulica, Zagreb

Maškoviæa han - Vrana. Najzapadniji i najveæi svjetovni spomenik turske arhitekture u Europi, na površini veæoj od tri tisuæe èetvornih metara korišteni su sustavi ACO linijske i ACO toèkaste odvodnje.

Prilikom rekonstrukcije Trga Petra Zoraniæa u Zadru na kojoj su glavna atrakcija stakleni pod koji otkriva arheološka nalazišta ispod površine, funkcionalna površinska odvodnja izvedena je diskretnom linijskom odvodnjom ACO SlotTop kanala s uskim profilom. www.aco.hr

POVIJESNA BAŠTINA York, London, Hong Kong, Tokio. Vi u Tokiju možete naići na jako velike stanove i kuće, ali njih si mogu priuštiti samo bogataši.

OPREZNO S TURIZMOM Proveli ste dio života u Africi obnavljajući povijesne građevine.

Možete li nam ukratko opisati zahtjevnost, trajanje i rezultat obnove ovih građevina, kao i njihovu povijesnu važnost?

–– Vodili smo dvije velike obnove u Etiopiji: palače cara Ivana IV. u Mek’eleu i palače Menelika II u Adis Abebi. Oba kompleksa uspješno su obnovljena, iako još uvijek nisu otvorena za javnost. To je bilo jedno izvanredno iskustvo za mene i moj tim.

Bilo nam je potrebno nekoliko godina, a suradnja s Etiopljanima bila je odlična, kao i krajnji rezultat.

O arhitekturi i urbanizmu:

Livio Sacchi, ugledni talijanski profesor

P

Razgovarao: gzd Foto: Talijanski institut za vanjsku trgovinu (ICE)

očetkom ožujka na Arhitektonskom je fakultetu u Zagrebu upriličena izložba talijanskog urbanog krajobraza te je održano predavanje na temu moderne talijanske arhitekture. Razgovarali smo s glavnim gostom i predavačem, uglednim profesorom s arhitektonskog fakulteta g. d’Annunzijem Chieti–Pescarom, predsjednikom Europana Italije te savjetnikom sekcije arhitekata Rima g. Livijem Sacchijem.

Kakav je Vaš osobni stav o prožimanju arhitektonske baštine i modernog izričaja? Koliko arhitekti u Italiji nadovezuju svoje moderne građevine onim povijesnima te kakav je prema vašem mišljenju utjecaj visokih građevina na povijesnu ostavštinu?

–– U povijesti naših gradova, nove i stare građevine uvijek su stajale jedna uz drugu. S time nema nikakvih problema. Problem je projektiranje dobrih zgrada koje garantiraju arhitektonsku kvalitetu i ujedno podižu kvalitetu grada. Kako bi se zaštitio izgled povijesnih jezgri od loše projektiranih zgrada, potrebna su dobro napisana pravila i profinjena arhitektonska kultura.

U svojoj knjizi o arhitekturi Tokija pišete kako gledajući Tokio gledamo budućnost. Koji su trendovi dalekoistočnih zemalja također primjenjivi i u našem mediteranskom podneblju?

–– Tokio i drugi dalekoistočni gradovi poput Seula, Šangaja, Singapura i Hong Konga izuzetno su zanimljivi za arhitekte. Njihov je razvoj ekstremno brz, a problemi veliki. Osimo toga, arhitektonske inovacije jako su velike i neke su od novih zgrada dosta eksperimentalne. Mediteranski gradovi svakako mogu učiti od Dalekog Istoka, ali nikada ništa ne treba doslovno kopirati u različito urbano područje i kulturu.

Tokio je poznat po trendu življenja u malom. Koliko je taj trend uistinu zahvatio velike gradove, a koliko je to samo slika koju odašilju mediji u svijetu? Jesu li mikro stanovi budućnost urbanih domova?

Kada je cijena kvadratnog metra u centru urbanog područja jako visoka, stanovi su obično mali. Ovo posebno važi za New

12

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

Hrvatska je kao i Italija turistička zemlja. Koliko je turizam utjecao na urbanu sliku talijanskih turističkih središta te koje su njegove pozitivne, odnosno negativne strane u tom smislu?

–– Turizam generira velike prihode, što je očito dobra stvar. S druge strane, ako je prekomjeran, može upropastiti gradove i povijesne lokalitete. Zato se turizmom mora oprezno upravljati i primjereno ga organizirati.

Od prošle godine zadarski bedemi i šibenska srednjovjekovna tvrđava nalaze se pod zaštitom UNESCO-a. Što biste savjetovali našim stručnjacima kako UNESCO baštinu učinkovito prenamijeniti u turističke svrhe?

–– Općenito govoreći, baština je uvijek velika odgovornost. Naše povijesne građevine također su velika odgovornost. Njih ne možemo čuvati u muzejama kao što možemo umjetnička djela. Jednom kada su izgrađene, one nastavljaju svoj vlastiti život i to im daje jedan poseban šarm. Moramo ih proučavati, čuvati na najbolji mogući način i ostaviti u nasljeđe budućim generacijama. Moramo razmišljati o privatno-javnoj suradnji jer privatnog sufinanciranja nije dosta, a to je ujedno veliki izazov. Naše povijesne građevine poklapaju se s našim vlastitim kulturni identitetom. Moramo ulagati u njih što više možemo i uvijek moramo dijeliti iskustva kako bismo napravili ono što je najbolje.

Koliko je bitno da dvije jadranske obale počnu ponovno komunicirati putem arhitekture, budući da imamo puno domaćih umjetnika, arhitekata i majstora koji su djelovali i u Italiji, posebno u renesansnom periodu, poput Lucijana Vranjanina i Jurja Dalmatinca?

–– Kulturna razmjena je izuzetno važna i donosi prekrasne plodove. U prošlosti su arhitekti uvijek djelovali u inozemstvu, a njihovu bi mobilnost i danas trebalo poticati.

ŽIVOT U RIMU U kakvom projektiranju osobno nalazite najviše zadovoljstva?

–– Volim projektirati kuće i kulturna okupljališta, također uživam i u dizajniranju interijera. S druge strane, trenutačno sam okupiran velikim istraživanjem o gradovima budućnosti.

Kako je projektiran vaš dom i kakav stil života prakticirate, je li to kombinacija selo-grad ili se samo držite grada?

–– Sa svojom ženom i troje djece živim u staroj zgradi u centru Rima. Nisam ju projektirao, a kasnih 80-ih smo napravili tek malu renovaciju na njoj. Volimo živjeti tamo. Inače je život u Rimu dosta ugodan i uvijek se događa štošta zanimljivog. Krajobrazna arhitektura je izuzetna i ne moramo se voziti autom, već uglavnom hodamo.

GRIJANJE POVIJESNIH GRAĐEVINA NA PRIMJERU ZADARSKE BAŠTINE

Grijanje povijesnih građevina Piše: Filip Babić

G

rijanje povijesnih građevina ponajprije ovisi o činjenici je li objekt u izvornom stanju ili je riječ o obnovi, kao i koja je namjena objekta.

Obnovljeni se objekti, poput Kneževe palače prilikom restauracije, ukoliko je to moguće, oslanjaju na moderna rješenja toplinske izolacije zidova, otvora i međukatnih konstrukcija. Sama namjena objekta obnovom poprima nove aspekte, a tom prilikom dobiva i više rasvjetnih tijela, koriste se i različita tehnička pomagala (ozvučenje, pojačala, scenski efekti i sl.), koja energetsku bilancu pomiču prema „toplome“.

Kad se sve navedeno uzme u obzir i pridoda broj ljudi koji posjećuju objekt te njihov razlog dolaska (koncerti, vjenčanja, priredbe i sl.) dolazi se do potpuno novog izračuna potrebne energije za grijanje u zimsko doba i hlađenje ljeti.

U takvim građevinama popunjenost prostora oscilira, zbog čega je bitno da se u situacijama kada nema korisnika grijanje može smanjiti, a u slučaju potrebe vrlo brzo zagrijati prostor.

Kada se pridoda i potreba za hlađenjem istih prostorija, onda se rješnje uglavnom pronalazi u sistemima koji ispuhuju topao ili hladan zrak. Obično su to dizalice topline koje griju ili hlade vodu koja cirkulira u sistemu ventilokonvektora ili VRV sistemi na plin.

Sama predaja toplog ili hladnog zraka je ista i vrši se putem uređaja koji se sastoje od izmjenjivača kroz koji prolazi medij (voda ili plin) i ventilatora koji puše preko toga ispuhujući u prostor topao ili hladan zrak. Tu je još i elektronika, ventili i sl., no ovo je dvoje osnova za rad. Jedinice mogu biti smještene na podu ili do poda, na zidu, pod plafonom, ugrađene u sami plafon ili zid, napravljene kao centralni sistem s razvodom preko kanala koji ispuhuju zrak u prostor kroz otvore. Bezbroj je varijanti koje će se sigurno uklopiti u svaki prostor.

Sam sistem radi na „struju“ koristeći energiju iz okoline i pritom ju štedeći.

Povijesne građevine, prvenstveno mislim na sakralne objekte, koje se nalaze u svom izvornom obliku, uglavnom koriste sisteme grijanja prostora i to preko radijatora, što sigurno nije najbolje rješenje. Ovaj je princip najzastupljeniji iz jednostavnog razloga, jer je napravljen u vrijeme kada na raspolaganju nije bilo drugih sistema. Danas najčešće iz ekonomskih razloga, ali i nemogućnosti djelovanja u zaštićenim spomenicima sistemi ostaju kakvi su i bili.

Radijatori su spori u zagrijavanju prostora, ali je grijanje vrlo ugodno (za razliku od sistema puhanja), međutim kako bi se postigla željena temperatura, sistem treba pokrenuti dosta ranije, što dovodi do povećanja potrošnje energije.

Pojedini su objekti pokušali s ugradnjom podnog grijanja, što nikada nije pokrenuto, jer je u tom slučaju potrebno konstantno grijati prostor, što nema baš nekog smisla. U nekoliko su objekata ugrađene klasične „klime“ i to je za prvu pomoć prihvatljivo, naime uvijek se uzima u obzir da će se ljudi zadržati relativno kratko pa, ukoliko su dobro odjeveni, grijanje im neće biti potrebno. Ipak, takvi se sistemi rijetko kada pale.

Većina povijesnih objekata u Zadru grije se radijatorima.

Energane su u tim objektima uglavnom na loživo ulje, nekoliko ih je i na plin (UNP). Svi samostani, većina crkava i javnih objekata smještenih u povijesnim građevinama, griju se na taj način.

S vremenom, kako će se ti objekti obnavljati, poboljšat će se izolacija objekta, smanjiti potreba za toplinom, te će se i sistemi mijenjati prema bolje iskoristivim, čišćim i jeftinijim (mislim na potrošnju) sistemima, dok za sada radijator i loživo ulje ostaju najviše zastupljenima.

BABIĆ d.o.o.

MI SMO VAŠ PARTNER U GRIJANJU.

Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar Tel: +385-23-313131 Fax: +385-23-311367 Mob: +385-91-3147670 E-mail: info@babic.hr Web: www.babic.hr

www.babic.hr

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

13

Aquaestil plus d.o.o.

Ulica grada Mainza 17 10000 Zagreb, Croatia Veleprodaja / Wholesale: Josefa Jeruzalema 8 47250 Duga Resa Tel. +385 47 811 - 836 Fax. +385 47 843 - 025

20 GODINA ISKUSTVA U PROIZVODNJI VRHUNSKE KUPAONSKE OPREME

info@aquaestil.hr www.aquaestil.hr

REKONSTRUKCIJA Dvorca Janković u Suhopolju

Virovitičko-podravski biser:

DVORAC JANKOVIĆ U SUHOPOLJU Autor: Tone Papić, dipl. ing. arh.

P

ostojeće zgrade Dvorca u Suhopolju s parkom uokolo, ostatak su nekad velikog vlastelinskog kompleksa.

Prve zgrade na mjestu današnjeg dvorca sagrađene su sredinom 18. stoljeća, u vrijeme kada je nastajalo naselje Suhopolje, tada u sastavu vlastelinstva Vučin (Dominium Vuchin), a u vlasništvu grofovske obitelji Caraffa. Grof Otto Caraffa prodao je vučinsko vlastelinstvo 1765. godine Carskoj komori i u sljedećih desetak godina, u vrijeme pripadnosti Carskoj komori, u Suhopolju su se dogodile značajne promjene: naziv mjesta promijenjen je u Terezovac, ondje se nastanio upravitelj cijelog posjeda i, što je najbitnije, sagrađen je veliki kompleks upravnih i gospodarskih zgrada.

Glavnina današnjeg dvorca, tri postojeće zgrade, potječu iz tog vremena. Naime, novi veliki kompleks vlastelinskih zgrada u Suhopolju dala je sagraditi Komora 1775. godine.

Sagrađen je na mjestu gdje su već od ranije postojale nekakve vlastelinske zgrade, no one su prilikom nove gradnje posve ugrađene i danas se njihovi ostaci razaznaju kao najstariji sloj u supstrukciji postojećih zgrada.

Jezgru novo podignutog kompleksa činile su tri zgrade – središnja jednokatnica s velikim mansardnim krovom i uz nju dvije okomito postavljene, samostojeće izdužene prizemnice.

U većini prostorija središnje zgrade bio je stan vlastelinskog upravitelja, a samo u malom dijelu prizemlja odvijale su se i upravne funkcije. Istodobno, u dva bočna prizemna krila prevladavali su različiti gospodarski sadržaji, ali su i ondje bile prostorije namijenjene za stanovanje visokih vlastelinskih činovnika – žitničara i glavnog računovođe. Uz središnje tri zgrade bio je i čitav niz najrazličitijih pomoćnih gospodarskih objekata – staje, drvarnice, nadstrešnice, sušionice, ostave, ledenica i dr. Svi su oni

bili raspoređeni i organizirani oko dva unutrašnja dvorišta, a cijeli kompleks bio je opasan zidanom ogradom s velikim ulaznim vratima. Dakle, Komora je u Suhopolju sagradila veliki kasnobarokni vlastelinski kompleks u kojem se, na zgusnutom prostoru i u najprisnijem kontaktu, ispreplitalo stanovanje s najraznovrsnijim gospodarskim i upravnim aktivnostima.

Ubrzo nakon izgradnje u Suhopolju Komora je prodala vučinsko vlastelinstvo i ono je do kraja 18. stoljeća u vlasništvu plemićke porodice Jankovich de Pribert. Novim vlasnicima, kako bi povremeno ili duže boravili u Suhopolju, bilo je prijeko potrebno redefinirati stambenu funkciju postojećih zgrada i prilagoditi ih opremom i ukupnim ugođajem svojim staleškim zahtjevima.

Stoga je bilo nužno prije svega eliminirati prljave gospodarske sadržaje iz neposredne blizine rezidencije, te cjelokupni ansambl ujediniti i oplemeniti krajobraznim uređenjem okoliša, što je i realizirano na prijelazu 18. u 19. stoljeće.

Tri zatečene središnje zgrade u cijelosti su zadržane, nisu preoblikovane građevinskim zahvatima, a najvjerojatnije je samo glavna zgrada, jednokatnica s velikim mansardnim krovom pokrivenim šindrom, dolično opremljena u interijeru. Svi dotadašnji pomoćni objekti i gospodarski sadržaji s južne strane uklonjeni su i na tim prostorima je uređen, kao i sa sjeverne strane, prostrani perivoj. Zadržano je ipak istočno gospodarsko dvorište, budući da je ono po svom položaju bilo dovoljno odvojeno od stambenog rezidencijalnog dijela, a uz Dvorac i park sa zapadne strane izgrađene su velike konjušnice s manježom iza kojih su se nadovezali ostali gospodarski sadržaji.

Kompleks je, dakle, u prvo vrijeme vlasništva Jankovicha de Priberta, višestruko i očigledno promijenjen. Dotadašnji golemi gospodarski pogon preoblikovan je u otmjeno plemićko sijelo – Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

15

REKONSTRUKCIJA Dvorca Janković u Suhopolju tipičan kasnobarokni Dvorac okružen perivojem. Stilsku pripadnost baroku potvrđuju mansardni krov na glavnoj zgradi, proporcije, svodovi u svim prostorijama glavne zgrade, u prizemlju i na katu, kao i fasade.

Velikom obnovom i opsežnim građevinskim zahvatima, koje je poduzeo sedamdesetih godina 19. stoljeća tadašnji vlasnik terezovačkog posjeda Josip Jankovich de Pribert et Vuchin, temeljito je preoblikovana glavna zgrada Dvorca. Obnova je izvedena ponajprije zbog dotrajalosti i starosti zgrade; najvjerojatnije su svodovi na katu već bili statički narušeni, na što upućuje činjenica da su uklonjeni i zamijenjeni ravnim stropovima. Objekt je temeljito izmijenjen. Kompaktno mansardno krovište je uklonjeno i izvedeno novo, doduše razvedeno, ali jednostavno i puno niže krovište.

Dograđena su dva nova rizalita uz sjevernu i južnu fasadu, terasa na sjevernom i drveni paviljon na južnom pročelju. U unutrašnjosti su na katu i dijelom u prizemlju izvedeni novi drveni stropovi umjesto dotadašnjih svodova, a staro drveno stubište zamijenjeno je polukružnim kamenim. Fasade su preoblikovane tako da je kordonski vijenac dozidan na postojeći barokni zid, čime je povećana visina zidova, a uglovi zgrade naglašeni su apliciranim “klesancima” od terakote. Na sjevernom pročelju, povrh dograđenog rizalita, izveden je timpanon s velikim obiteljskim grbom.

Ovom obnovom potpuno je dokinuto dotadašnje barokno vanjsko obličje glavne zgrade Dvorca – proporcije, mansarda, fasade, a u unutrašnjosti je nakon uklanjanja svodova na katu iščeznuo raniji ugođaj baroknog prostora. Zgrada je nakon obnove u cjelini pravi posljedak neostilskog ekleticizma – kompozicija složenih volumena s elementima klasicizma, a ti su oblikovni principi često primjenjivani pri gradnji vila u drugoj polovini 19. stoljeća. Sljedeću, ujedno i posljednju kvalitetnu dogradnju Dvorca u Suhopolju, dao je izvesti Elemer pl. Jankovich – Beszan de Pribert et Vuchin uoči Prvog svjetskog rata. Nakon smrti svoje supruge Ilke dao je najprije sagraditi neogotičku obiteljsku kapelu u dnu perivoja, a potom uz glavnu zgradu sa zapadne strane dograditi ulazni paviljon te urediti zabatna pročelja bočnih zgrada.

Prilikom ove intervencije na suhopoljskom Dvorcu, najvjerojatnije pod utjecajem Milenijske izložbe u Budimpešti, odabrani su iz bogatog repertoara zakašnjelog romantizma i realizirani slikoviti neogotički dekorativni elementi – kruništa i tornjići, i to na glavnoj zgradi samo u segmentu novopodignutog ulaznog paviljona, dok su istodobno na čeone fasade obaju krila aplicirani neogotički stupnjevani zabati.

Ova posljednja neostilska dogradnja segment je pridodan izravno na nešto stariju historicističku strukturu i formu (koja potječe iz sedamdesetih godina 19. stoljeća), te posredno na starije slojeve iz vremena kasnog baroka.

Projektiranje i obnova Dvorca Janković Autor: gradimozadar.hr

I

nvestitor, Virovitičko-podravska županija, prijavio je projekt rekonstrukcije na natječaj za financiranje sredstvima iz fondova Europske Unije, ali je bilo potrebno razdvojiti etape realizacije kako bi se svaka zasebno što uspješnije mogla aplicirati na natječaje. Zato se projekt (dokumentacija, ali i sama realizacija) radi u fazama. Trenutno su u tijeku radovi na izgradnji glavne zgrade te istočnog i zapadnog krila. Oba krila su se tijekom vremena u cijelosti urušila. Zamijenjena su novima, a zadržan je njihov primarni volumen. Prvobitna ideja bila je da se glavna zgrada rekonstruira. Zbog izrazito lošeg stanja ona je također morala biti srušena do prizemlja kako bi se izgradila iznova.

Podrum glavne zgrade je u potpunosti sačuvan i rekonstruiran u izvornom obliku, sve u suradnji s konzervatorima kako bi projekt u konačnici bio što bliži izvornom stanju. Oblikovanje glavne zgrade u potpunosti poštuje njena povijesna graditeljska i stilska obilježja. Projekt obnove Dvorca Janković u Suhopolju sufinanciran je bespovratnim sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 39.767.716,50, od čega su bespovratna sredstva 33.149.096,67 kuna. 3LHD je projekt obnove i revitalizacije sklopa Dvorca Janković dobio na natječaju javne nabave početkom 2013.

G.2

G.1

G.2

G.1

GSPublisherEngine 71.39.43.5

GZD: Vaš je ured glavni i odgovorni projektant rekonstrukcije i nadogradnje Dvorca Janković u vlasništvu Virovitičko-podravske županije. Možete nam kazati koja je razlika u pristupu u odnosu na projektiranje novogradnje?

–– Saša Begović: Najveća je razlika u pristupu – kod rekonstrukcija stare građevine bitno je prepoznati što je to vrijedno i posebno

16

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

u postojećoj arhitekturi i konstrukciji kuće. Pod posebnim mislimo na elemente koji su povijesno vrijedni ili umjetnički vrijedni. Također se u obzir uzima mišljenje konzervatora – što je potrebno zadržati, naglasiti. To je obično polazna točka od koje se kreće s projektima rekonstrukcije i dogradnje. Ponekad se respektira čak i građevni materijal i neki od oblikovnih elemenata građevine. Uz to, smatramo da svako vrijeme nosi svoje

Z.A

Z.B

I.A

Z.A

Z.B

I.A

vrijednosti, pa tako i naš doprinos mora biti suvremen, sa otvorenim, jednostavnim prostorima koji omogućuju i (moguće) buduće intervencije.

GZD: Koji su dijelovi projekta bili najzahtjevniji?

–– Saša Begović: Neki dijelovi kuće su iz 18.stoljeća – starost objekta i oštećenja nastala tokom vremena svakako su bili najveći izazov. Najzahtjevniji su bili upravo dijelovi koji su se urušili i koje je trebalo vratiti u izvorno stanje. Tijekom vremena je građevina dovedena do stanja raspadanja, tako da smo na kraju oba krila potpuno zamijenili s novima i zadržali samo njihov primarni volumen, a suvremeno smo reagirali na svim arhitektonskim elementima. Prekrasna ciglena lučna konstrukcija podruma glavne zgrade je u potpunosti sačuvana i na tome smo inzistirali jer je to možda graditeljski najvrjedniji dio Dvorca.

GSPublisherEngine 71.39.43.5

GZD: Na čemu je bio najveći fokus?

–– Saša Begović: Najviše smo se fokusirali na to da se Dvorac i njegov značaj u prekrasnom perivoju očuvaju te da dobije funkciju koja bi omogućila svakodnevno korištenje objekta. To je jedini način da povijesne građevine egzistiraju u suvremenom kontekstu.

GZD: Kod rekonstrukcija povijesnih građevina u pravilu se tek na gradilištu vidi pravo stanje stvari. Do kojih je problema pri ovoj obnovi došlo, te kako ste ih rješavali?

–– Saša Begović: Upravo tako, pravo stanje se vidi tek kada se otvori konstrukcija i svi elementi (pod, zid, strop). U ovom slučaju neki dijelovi su bili zaista u potpunom raspadu i zato je odlučeno da se ide u novu konstrukciju. Doslovno smo na licu mjesta mijenjali odluke u suradnji s konzervatorima, i najčešća odluka bila je zamjenska građevina. Veliki je problem predstavljala tijekom godina nakupljena vlaga u zidovima, što se mjesecima isušivalo. Koristili smo tradicionalne materijale u obnovi i rekonstrukciji jer smo željeli sačuvati izvorni identitet građevine.

GZD: Jeste li birali suradnike prema referencama u povijesnim obnovama?

–– Saša Begović: Dvorac Janković, perivoj koji ga okružuje te odvojeni objekti ledenice i kapelice koji se također nalaze na parceli, zaštićeno su kulturno dobro. Zbog toga je jedan od osnovnih zahtjeva kada smo se javljali na natječaj javne nabave bio da imamo potvrdu Ministarstva kulture da možemo raditi na objektima koji su zaštićena kulturna dobra. Investitor pri raspi-

I.B

I.C

I.B

I.C

sivanju natječaja nije inzistirao da svaki član tima ima potvrdu ministarstva (dakle i vanjski suradnici koji rade s nama na Dvorcu Janković), već smo birali suradnike koje smo smatrali najprimjerenijima za rad na tako osjetljivom projektu, prema njihovim referencama i dotadašnjem iskustvu.

GZD: Uz Dvorac dolazi i perivoj u kojem su očuvana i stabla iz perioda izgradnje Dvorca. Hoće li uređenje krajobraza podsjećati na to doba, te kako ćete to postići?

–– Saša Begović: Namjera nam je kod uređenja krajobraza bila da se sačuva izvorni perivoj, u obliku u kojemu je bio dok je Dvorac još bio nov. Sukladno tome, projekt uređenja krajobraza je najvećim dijelom usmjeren na to da se sačuvaju postojeća stabla, uklone ona za koja je dendrološkom analizom zaključeno da su prestara ili bolesna, i da ih se eventualno zamijeni s novim stablima. Novo rješenje također u obzir uzima suvremene zahtjeve za prilazom namijenjenom motornim vozilima (kojih u vrijeme gradnje Dvorca u 18. st. nije bilo), prometno rješenje je osmišljeno kako bi minimalno narušilo izvorni oblik perivoja, a u isto vrijeme omogućilo funkcionalnost u budućim scenarijima korištenja.

GZD: Koja će biti namjena Dvorca kada bude dovršen?

–– Saša Begović: Dvorac će nakon rekonstrukcije biti Centar za posjetitelje sa smještajnim kapacitetima. Sa sredstvima iz EU fonda pokriveni su projekti rekonstrukcije glavne zgrade te istočnog i zapadnog krila sa 15 smještajnih jedinica. Dodatni sadržaji koji se ovim projektom privode namjeni su i prostor vinoteke, multifunkcionalna dvorana, wellness i bazen. Na parceli se još nalaze kapelica i ledenica, ti objekti nisu vezani za glavni objekt, ali u planu je da se rekonstruiraju u budućnosti.

Prvobitna namjera investitora (iz 2013.) bila je da projekt bude poslovna građevina (hotel). Projekt je uz rekonstrukciju Dvorca predviđao prenamjenu ledenice u kušaonicu vina te rekonstrukciju kapelice.

2014. se plan nešto promijenio, Dvorac je trebao postati centar kompetencija za selektivne oblike turizma. Finalno, Dvorac će po završetku rekonstrukcije biti centar za posjetitelje.

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

17

REKONSTRUKCIJA Dvorca Janković u Suhopolju

Dvorac za 21. stoljeće Rekonstrukcija Dvorca Janković ili primjer kako su Jučer i Danas ruku pod ruku krenuli u Sutra

R

ekonstrukcije su uvijek osjetljive teme, pogotovo kad se radi o potrebi za većim zahvatima koji zahtijevaju i rušenja. Zaštita graditeljskog nasljeđa štiti ne samo izvorne oblike i konstrukcije građevine, već i materijale. No živjeti u dovrcu daleko je od romantičnog prizora vatre iz kamina.

Upravo suprotno, stara zdanja nerijetko odišu vlagom, hladnoćom, propuhom…

Zakon o građenju opisuje upravo ove pojmove kroz temeljne zahtjeve za građevinu: 1. Mehanička otpornost i stabilnost 2. Sigurnost u slučaju požara 3. Higijena, zdravlje i okoliš 4. Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe 5. Zaštita od buke 6. Gospodarenje energijom i očuvanje topline 7. Održiva uporaba prirodnih izvora Uz dužno poštovanje izuzetaka najvišeg stupnja zaštite graditeljskog nasljeđa, zahtjevi za zdravijom i energetski štedljivijom gradnjom mogući su i kroz rješenja koja se postižu građevinskim materijalima novije generacije.

18

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

Razumna mjera poštivanja starih i korištenja novih materijala, kroz oblikovanje čuva izvorni oblik ili kreira njegovu vjernu repliku. Pri tome poštujući i današnje zahtjeve korisnika i građevinske regulative, koja sve više pažnje posvećuje uštedi energije i očuvanju okoliša.

Koliko daleko idemo u očuvanju graditeljskog nasljeđa?

Ova me tema prisjeća na jedno predavanje prof. Nevena Šegvića. Svi ga pamtimo kao elo­kventnog kritičara i zagovornika zdravog razuma i ne pokoravanja sli­jepom slijeđenju pravila. Kako je nakon vrlo razornog potresa u Dubrovniku 1979.

bilo oštećeno mnogo spomenika kulture i starih građevina, prof. Šegvić je na primjeru Straduna dao svoj komentar koji je glasio otprilike ovako: ”I šta bi oni sad, ako kopamo ispod kamenih ploča, možda nađemo cigle, pa hajdemo, kaže, maknuti kamen sve do cigle, a možda ispod nje nađemo blato… pa da onda skinemo i ciglu sve do blata!?”

Dovodeći tako temu do apsurda, naglasio je upravo tu granicu zdravoga razuma u poštivanju starina pod svaku cijenu.

Budući da se u stara vremena, baš kao i danas također pribjegavalo uštedama na račun kvalitete, neka od tih rješenja možda ni u to vrijeme nisu bila najkvalitetnija rješenja.

Prilagodba povijesne građevine modernom življenju Obnova Dvorca Janković primjer je revitalizacije zdanja koje se nalazi u prekrasnom parku. Upravo pozicija usred šume čini Dvorac posebnim i u građevinskom smislu.

Teren na kojem se nalazi čisti je pijesak.

U takvom se tlu vlaga dugo zadržava, a voda isto tako dobro procjeđuje, naravno, ukoliko ima gdje otjecati za što je potrebna kvalitetna drenaža oko objekta. No takvi su uvjeti uz debele zidove od opeke, idealni za vinske podrume i čuvanje hrane.

Naravno, danas nije potrebno živjeti u nekontroliranoj vlazi, da bi se postigli idealni uvjeti. Stoga se u prekrasnim nadsvođenim podrumima pirstupilo injektiranju kako bi se spriječio prijenos kapilarne vlage iz tla. S vanjske strane Dvorca je otkopano sve do temelja, kako bi se izvela ne samo drenaža, već i adekvatna hidro i toplinska izolacija.

Glatke ploče imaju najmanji faktor upijanja vlage, koji ih čini idealnim upravo u situacijama gdje su trajno uronjene u vlagu ili vodu.

No ovdje je FIBRANxps našao još jednu zanimljiviju ulogu, u sendvič zidovima. Obzirom na želju da s vanjske strane ostane vidljiv zid od stare opeke, obrađen četkanjem vapnene žbuke (dersovanjem), toplinska je izolacija ugrađena između nosivog zida i vanjske obloge od stare opeke.

Nosivi zidovi od opeke i djelomično betona, obloženi su FIBRANxps ETICS GF pločama ukupne debljine 10 cm. Ove ploče imaju površinsku strukturu tzv. “napolitanku” na koju dobro prijanja građevinsko ljepilo, za prihvat fasadne opeke. U nosivi zid su ploče pričvršćene “tiplama”.

Za teže fasadne obloge, od kamena, koristimo FIBRANxps ETICS BT ploče s horizontalnim utorima za bolji prihvat morta i pridržavanje teške obloge.

FIBRANxps ETICS GF

Na dogradnjama Dvorca, u kojima će biti smještajni kapaciteti, segmentni prozori izvedeni su pomoću starinskih oblučilia. XPS se kao materijal lako obrađuje i

Kvalitetno rješenje uključuje bitumensku hidroizolaciju u trakama i hladnim premazima koji su pogodni za izoliranje neravnina i prodora. Kao zaštita hidroizoacije, ali i očuvanja topline, ovdje jedino u obzir dolazi XPS – esktrudirani polistiren, koji ne upija vodu. U tu svrhu su ovdje korištene glatke ploče FIBRANxps 300 L.

prilagođava potrebnim oblicima, pri čemu rezani rub ne utječe na svojstva materijala.

Svestrana upotreba FIBRANxps ploča nosi i druga rješenja toplinskih izolacija na građevinama gdje nije moguće ugraditi toplinsku izolaciju s vanjske strane zida, bilo zbog geometrije objekta ili zaštite fasade.

FIBRANxps ETICS BT Ovaj je materijal idealan za izoliranje s tople, unutarnje strane građevine. Ne upija vlagu, nije potrebno izvoditi parnu branu, a moguće ga je postaviti na zidove, stropove, u vlažne prostorije. Iz njega se daju iskrojiti profilacije i raditi manje zakrivljene površine bez posebne obrade i rezanja.

Ukratko, rješenja su brojna. Treba samo pustiti mašti na volju, a mi smo tu da pomognemo tehničkim rješenjima.

Tanja Herr, dipl. ing. arh.

Tehnička podrška - Fibran d.o.o.

+ 385 (0)99 654 2353

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

19

ACOUSTIC PROIZVODI

OPTIMALNO RJEŠENJE ZA IZOLACIJU KROVA S UNUTRAŠNJE STRANE

J

este li se ikad zapitali jesu li vam računi za grijanje i hlađenje nepotrebno visoki? U vrijeme energetskih obnova veliki se fokus stavlja na fasade, no najučinkovitiji način za postizanje energetskih ušteda je zapravo adekvatna izolacija cijele ovojnice zgrade, što pored fasade podrazumijeva i izolaciju krova.

Poznato je da toplina ide prema gore - zato je dobar početak izolirati krov ili potkrovlje. Uz pomoć ROCKWOOL izolacijskih materijala od kamene vune možete poboljšati energetske performanse krova ili krovišta. Ovisno o području primjene, možete sami ugraditi izolacijski materijal ili pronaći profesionalca koji će to odraditi za vas. Kako biste ostvarili maksimalne koristi, najbolje je konzultirati se sa stručnjacima, arhitektima, građevinarima, proizvođačima izolacijskih materijala, koji će vas savjetovati koje proizvode i debljine odabrati kako bi Vaš krov bio kvalitetno izoliran.

20

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

ROCKWOOL PLOČE OD KAMENE VUNE ZA IZOLACIJU KROVA Optimalno rješenje za izolaciju krova s unutrašnje strane predstavljaju proizvodi Acoustic i Acoustic Extra, izolacijske ploče od kamene vune za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju. Kamena vuna pomaže spriječiti pregrijavanje prostorija tijekom ljetnih vrućina kao i gubitaka topline kroz krov tijekom zime. Acoustic i Acoustic Extra mogu se koristiti na više načina.

Koriste se za izolaciju kosog krova s unutrašnje strane, odnosno između i ispod greda (rogova) te se na taj način uspješno smanjuju toplinski mostovi.

PRIMJENA NA KOSIM KROVOVIMA I KOD IZOLACIJE PODA U POTKROVLJU Acoustic i Acoustic Extra izolacijske ploče idealno su rješenje za oba načina primjene. Ukoliko se potkrovlje ili tavan ne koristi, velika ušteda na troškovima grijanja i hlađenja može se ostvariti postavljanjem izolacije po podu potkrovlja ili tavana.

Na taj način, stvaranjem toplinske barijere, izolacija od kamene vune omogućuje smanjenje toplinskih gubitaka na minimalnu razinu uz postizanje dobre akustične izolacije.

Ako postoji potreba za korištenjem tavana ili potkrovlja, Acoustic i Acoustic Extra mogu se koristiti kao izolacija i u konstrukciji tzv. slijepog poda.

Izolacija unutrašnje strane kosog krova predviđa postavljanje izolacije direktno između strukturnih elemenata krovne plohe, koja može biti od drvenih ili željeznih greda ili gotovih nosača. Ploče od kamene vune vrlo su prikladne za postavljanje zbog jednostavnog rezanja i zbog prilagodljivosti mogućim nepravilnostima sustava. U slučaju potrebe moguće je postaviti dodatni kontinuirani sloj kamene vune i tako značajno povećati razinu toplinske izolacije sustava krovišta.

SVOJSTVA IZOLACIJSKIH PLOČA OD KAMENE VUNE: • negoriv materijal - reakcije na požar A1 • odlična toplinsko izolacijska svojstva niska vrijednost toplinske provodljivosti (λ) • zvučno izolacijska svojstva • paropropusnost • vodoodbojnost • dimenzijska stabilnost • kemijska neutralnost

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

21

POVIJESNA BAŠTINA

KAMEN

- svevremeni građevinski materijal O primjeni kamena u arhitekturi i urbanizmu razgovarali smo s Matom Šunićem, voditeljem tvrtke Kamen Benkovac Autor: gradimozadar.hr

Č

itava obala, od Istre do Dubrovnika, usmjerena je ka kvalitetnoj turističkoj ponudi koja podrazumijeva smještaj u autohtonom stilu, a kad je riječ o autentičnosti, kamen je neizostavan element. Nekada se od temelja do krova gradilo u kamenu, čak je i krov bio građen od kamenih ploča. Danas se pak kamen masovnije koristi u funkciji dizajna.

Karakteristike kamena su trajnost i postojanost. Ne zaboravimo spomenuti njegovu estetsku unikatnost. Osim estetske vrijednosti, kamen samom objektu daje i dodatnu ekonomsku vrijednost. Interijeru dodaje svoju atraktivnu dimenziju, a može se ugraditi gotovo svugdje; u kuhinji, wc-u, uz vrata, stubišta itd. Sve to, čini ga poželjnim materijalom za građenje i dizajn.

U Hrvatskoj se veće količine arhitektonskog kamena eksploatiraju na četiri lokacije: Istri, Trogiru, Braču i Benkovcu. Strukture su im različite, a različito se i eksploatiraju iz prirode. Da se benkovački kamen “bere”, kazuje nam voditelj Kamen Benkovca, gosp. Mate Šunić, koji nas je ljubazno ugostio u svom kamenom uredu u Benkovcu.

- Benkovački kamen u prirodi nalazi se raslojen, tako da se kod vađenja “lomi u ploče”. Prednost pločaste strukture benkovačkog kamena je u tome što se njime može zidati i oblagati i to bez dodatne obrade. Prirodno je rustikalan, što znači da za postizanje takvog izgleda nije potrebna nikakva dorada. S obzirom na to da se u prirodi nalazi raslojen, on je nepravilan, različitih boja i debljina i kao takav unikatan!

No, bez obzira na sve prednosti benkovačkog kamena, on nije

Mate Šunić, voditelj Kamen Benkovca univerzalno rješenje. Ponekad ga se ne može ponuditi kao odgovor na upit klijenta zbog čega smo u svoju ponudu uvrstili i ostale vrste kamena. Tako se možemo pohvaliti izborom bračkog, istarskog i trogirskog kamena kojeg obrađujemo vlastitim strojevima.

Kvalitetnu sirovinu uzimamo u blokovima i u vlastitoj preradi pretvaramo u proizvode koje klijenti traže. To su najčešće: okviri vrata i prozora, rukohvati na stubištima, elementi poda, popločavanje oko bazena, stepeništa itd.

“Svaki kamen je unikatan, a njegova je posebnost uvjetovana prirodnim procesima.”

L-profili

22

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

S obzirom na zahtjeve kupaca koji se sve više odlučuju fasadu oblagati s kamenom, na koji način to valja kvalitetno izvesti?

–– Kada govorimo o primjeni kamena na fasadi, najbolje bi bilo polaganje direktno na čvrstu podlogu. Ali s obzirom da je toplinska izolacija dio suvremene gradnje, prije postavljanja izolacije, potrebno je ispuniti određene tehničke zahtjeve.

Važno je postaviti dovoljan broj sidrišta na koje se stavlja armirana mrežica koja sve učvršćuje. Kod postavljanja je važno izračunati veličinu objekta i debljinu kamena što određuje masu po kvadratu.

Na osnovu toga dobivamo izračun o broju sidrišta koji se stavljaju direktno na konstrukciju objekta. Zajedno s armiranom mrežicom to postaje čvrsta podloga za postavljanje kamena na fasade. Kamen daje autohtoni izgled što ostavlja dojam tradicionalne gradnje.

Što biste savjetovali našim čitateljima; je li projekt koji uključuje kamen potrebno planirati unaprijed ili se fasada može obložiti naknadno i na koji način?

–– Kad ste spomenuli planiranje, važno je napomenuti kako tu često dolazi do problema. Kako na izgled, boju i strukturu kamena utječe priroda, a kamen se vadi s različitih lokacija, investitorima je potrebno objasniti važnost planiranja kupovine dovoljne količine kamena odjednom. Pri kupnji kamena valja uzeti dovoljnu ili malo veću količinu jer je kasnije teško ili nemoguće pronaći istu boju u prirodi. To je jedan od važnijih detalja jer uključuje pritužbe kupaca na koje ne možemo utjecati. Ako se kamen ne izvadi na istoj lokaciji, već se naručuje naknadno, boja nikada neće biti ujednačena.

Koja su “najpopularnija” kamenja tvrtke Kamen Benkovac? Što kupci najviše traže?

–– Spomenut ćemo Bunju koja je tradicionalni benkovački proizvod, prvi koji se počeo obrađivati još prije rata. Bunja nastaje od velike nepravilne ploče koja se pila u pravilnom obliku. Proizvod je namijenjen oblaganju svih vrsta okomitih površina (šankova, stupova, kamina, ograda, fasada i sl.). S Bunjom su

Antiko Salič

R

se prije rata oblagale sve kuće od Istre do Dubrovnika. Danas se koristi nešto rjeđe jer je cjenovno ostala ista, tehnološki se nije mogla unaprijediti, a tržište se okrenulo prema rustikalnom stilu.

Zato smo osmislili proizvod Ben za oblaganje koji je nastao kao odgovor na nove zahtjeve tržišta. Ben je proizvod od benkovačkog pločastog kamena, karakterističan po svojoj unikatnosti, dugotrajnosti, masivnosti... Jednostavan je za rukovanje i ugradnju te ima dvostruku funkciju: dekorativnu i zaštitnu.

Zbog svoje masivnosti idealan je kao prirodan izolator. Ovaj kamen idealan je za imitaciju starih suhozida te se može kombinirati s modernim materijalima.

Na kojim je povijesnim obnovama u okruženju primijenjen benkovački kamen?

–– Sudjelovali smo u obnovi Maškovića Hana u Vrani, kompletna centralna šetnica u Ninu popločana je njime. Budva u Crnoj gori obnovljena je također našim kamenom.

Ben za oblaganje

R

Koji biste kamen savjetovali za uređenje zadarskih zidina?

–– Za obnovu zidina po čvrstoći, ali i cijeni najidealniji je benkovački kamen jer će na taj način kompletna obnova biti estetski izvornija i financijski isplativija.

KAMEN BENKOVAC Karinska cesta 20

23 420 Benkovac Tel: +385 23 684-190 benkovac@kamen-benkovac.hr www.kamen-benkovac.hr

KAMENI ELEMENTI PO NARUDŽBI: GAZIŠTA, ČELA, KLUPICE, KAPE, OVRATNICI, ŠEMBRANE, RIGOLI, SLIVNICI, RUBNI KAMEN ZA BAZEN TE KAMENI STOLOVI I KLUPE.

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

23

GRAĐENJE & Opremanje

HÖRMANN EUROPA PROMOTION 2018.

PRVI DOJAM JE VAŽAN! Vlasnici kuća na Mediteranu sve više brinu o izgledu okućnica, a ulaz u kuću i garažu prvo je što se primijeti. Kako biste ostavili nabolji prvi dojam, sada možete uskladiti nova automatska garažna vrata s ulaznim kućnim vratima i to po promotivnim cijenama!

Promotivne cijene za visokokvalitetna garažna i ulazna vrata

I

ove godine, njemački proizvođač Hörmann pripremio je odličnu ponudu garažnih i ulaznih vrata visoke kvalitete po pistupačnim cijenama. Prilika je to za svakoga - garažna čelična vrata Hörmann RenoMatic s pogonom po promotivnoj cijeni već od 4.899 kn dolaze u tri različite boje i tri dekora. Za sigurniji prolaz,

Motiv 010

24

Motiv 015

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

vrata je moguće dodatno opremiti i vrhunskom BiSecur bežičnom tehnologijom.

U ponudi su i ulazna kućna vrata Thermo65 dostupna po posebnoj promotivnoj cijeni već od 9.499 kn. Ova vrhunska čelično-aluminijska ulazna vrata debljine 65 mm dolaze u šest motiva s izborom tri boje i tri dekora, protuprovalnom zaštitom RC 2 klase, te vanstandardnim dimenzijama bez nadoplate.

S vrijednošću toplinskog koeficijenta 0,87 W/(m²•K), Thermo65 vrata ukazat će na dobru toplinsku izolaciju. Kako biste se

Motiv 515

Motiv 700

u vlastitom domu osjećali sigurno i zaštićeno, vrata su također serijski opremljena zaključavanjem u pet točaka.

Za ulazna vrata za stanove tu su i Thermo46 vrata sa višestrukim protuprovalnim zaključavanjem, toplinskom izolacijom U-1,2W/(m2/K) od 5.999 kn.

Ušteda do 30% Bez obzira na odabrani stil gradnje, sigurni smo da ćete upravo u ovoj ponudi pronaći sve što ste zamislili.

Motiv 810

Motiv 900

Siguran kao RenoMatic Pripazili ste da u garaži nema hrđavih i oštrih artikala, starog ulja ili klimavih drvenih ormara. Jeste li provjerili svoja garažna vrata?

Upravo obitelji s djecom i unucima trebaju učiniti onaj korak više kako bi spriječile sve potencijalne opasnosti. Provjerili smo kakve su sigurnosne značajke bitne i što nam RenoMatic garažna vrata mogu ponuditi.

Automatsko zaustavljanje motora: sigurno zaustavlja vrata kod nailaska na neočekivane prepreke kao što su osoba, tricikl ili čak automobil u pokretu. Ova postavka standardna je opcija kod RenoMatic garažnih vrata i ne naplaćuje se dodatno. Vrata su konstukcijski napravljena tako da pružaju zaštitu tijekom podizanja i spuštanja, pa možete biti sigurni da se nestašni prstići neće prignječiti.

Ova garažna vrata imaju izvrsne sigurnosne značajke za zaštitu vaše obitelji, a potvrđuju se i kroz vrlo dobru toplinsku izolaciju. RenoMatic garažna vrata odgovaraju visokim zahtjevima Europske norme 13241-1 po kojoj su ispitana i odobrena.

Zahvaljujući odličnim tehničkim rješenjima i kvaliteti materijala, Hörmann nudi 10 godina jamstva na sva sekcijska vrata i 5 godina na Hörmann motore.

Sve komponente vrata i motora tvrtka Hörmann samostalno osmišlja, razvija i testira prije nego krenu u slobodnu prodaju, a posebno velika važnost pridodaje se razvijanju smart sistema bez kojih više ne možemo zamisliti prosječno domaćinstvo.

Dodatnu prednost donosi vrhunski BiSecure sustav Automobilska industrija napravila je veliki iskorak u pogledu sigurnosti kopiranja bežičnih signala ključeva automobila. Smatramo kako je jednako bitno na isti način zaštititi i mjesto gdje automobile parkiramo i gdje su bez nadzora – u našim garažama. Sa Hörmann BiSecur postupkom daljinskog zaključavanja možete biti sigurni kako nitko neće kopirati vaš bežični signal. Stabilnost dometa najbitnija je kod ovakvih sustava, jer omogućava upravljanje vašim vratima i onda kad ih nemate u vidokrugu. BiSecur bežični sustav će vam dati potvrdu statusa kretanja garažnih vrata, bila ona otvorena ili zatvorena te mogućnost zadavanja komande za upravljanje. Tehnologija je ispitana i provjerena od strane stručnjaka za sigurnost na Sveučilištu Ruhr u Bochumu.

Putem besplatne BiSecur aplikacije instalirane na pametnom telefonu ili tabletu možete jednostavno kontrolirati i upravljati trenutnim položajem vaših garažnih, dvorišnih i ulaznih vrata – doslovno sa bilo kojeg mjesta unutar kućne bežične mreže. Veza se postavlja jednostavno putem WLAN-a, tako da ovu postavku možete koristiti i kad niste kod kuće.

Dva koraka do savršene izolacije - Hörmann LPU67 THERMO Svatko tko gradi ili obnavlja zna da je dobra izolacija doma važna. Ne samo da štedi energiju, već i koristi novčaniku i okolišu. Hörmann proširuje svoju ponudu sa sekcijskim garažnim vratima LPU 67 Thermo s izvrsnim izolacijskim performansama.

Ovo je izvrsna ponuda za investitore koji iz raznih razloga žele održati stabilnu, visoku temperaturu zraka u garaži. Pored dobre izolacije zidova i stropova uz stambeni dio i izolacijska vrata između garaže i kuće, važno je obratiti pozornost na ograničavanje gubitka topline kroz površinu garažnih vrata. U ovoj situaciji idealno su rješenje LPU 67 Thermo vrata, sastavljena od čak 67 mm debelih panela s toplinskom mostom. Muško-ženski utori završetaka panela onemogućavaju protjecanje zraka između panela i tako čine savršen tijesno zatvoreni sustav.

Osim izoliranja prostora, veoma je važno planirati i ventilaciju garaže. Održavanje niskog stupnja vlažnosti prostora garaže ponekad je zamršeno jer se uvjeti mijenjaju obzirom na godišnje doba. Hörmann LPU 67 Thermo vrata imaju senzor vlažnosti zraka koji omogućava da se vrata automatski odškrinu kako bi propustila sav vlažni zrak izvan garaže i spriječila stvaranje korozije. Ventilacija se odvija putem posebnog sustava na panelima vrata, samo u gornjoj zoni tako da životinje i nečistoće ne mogu prodrijeti unutar garaže. To zovemo pametnim vratima.

GRAĐENJE & Opremanje

SANACIJA TEMELJNOG TLA BEZ KOPANJA I PODBETONIRANJA

P

Do stabilnog temelja u dva do tri dana

ukotine na objektu najčešće su znak slijeganja temelja, odnosno problema s tlom. Do slijeganja temelja dolazi zbog promjena u tlu, kako zbog prirodnih utjecaja, tako i zbog ljudskih. Najčešći uzroci vezani su uz utjecaj vode (oborinske, sanitarne, podzemne) koja svojim djelovanjem dovodi do omekšavanja, odnosno ispiranja tla i samim time smanjenja čvrstoće i nosivosti. Pored vode, čest uzrok su i suše, zatim stabla u neposrednoj blizini, nadogradnje objekta, vibracije od prometnica i potresa, te iskopi u blizini objekta. Nažalost, kada se pukotina pojavi, tada je već prekasno raditi samo na uklanjanju uzroka, već treba pristupiti stručnoj sanaciji temelja, odnosno poboljšanju temeljnog tla koje ćemo ovdje predstaviti.

URETEK Deep Injections ili tehnologija dubinskog injektiranja, metoda je koja je u svijetu prisutna već oko 30 godina. Njome se, za razliku od zastarjelih metoda, ugroženom tlu povećava čvrstoća kako bi mu se povećala nosivost. Kod ovog načina specijalna smola u tekućem stanju se injektira ispod temelja, najčešće sve do dubine 3-4 m. Po izlasku iz cijevi smola se širi u svim smjerovima velikom silom ekspanzije, zbijajući tlo i popunjavajući šupljine, te se nakon svega nekoliko sekundi suši i otvrd-

26

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

njava čineći tako tlo čvrstim i stabilnim.

Za razliku od klasičnih metoda koje kao materijal koriste uglavnom beton odnosno cement, injektiranje smolom upotrebljava materijal vrlo male težine koja ne dovodi do dodatnog opterećenja tla. Tradicionalne metode zahtijevaju angažman građevinskih strojeva i posada uz nemale devastacije okoliša i znatno duže trajanje zahvata. Današnje poliuretanske smole imaju trajnost više od 120 godina i postižu tlakove ekspanzije u tlu i do 10.000 kPa što

im omogućava primjenu u svim kategorijama tla i dubine injektiranja i do 15 m.

Ono za što je klasičnom metodom nekad bilo potrebno 2-3 tjedna invazivnih građevinskih radova, danas se izvodi za svega 2-3 dana, bez narušavanja svakodnevnih aktivnosti u objektu. Poliuretanska smola neškodljiva je za okoliš, te je hidrofobna (vodootporna), pa ujedno i smanjuje utjecaj vlage na temelje. Osim za injektiranje ispod temelja, uspješno se koristi i za podizanje (poravnavanje) podova i prometnica.

TEMA: UGRADNJA PROZORA

NAJBOLJI PROZOR JE LOŠ AKO NIJE KVALITETNO UGRAĐEN

U

Piše: Bojan Milovanović, doc. dr. sc.

sklopu nZeb radionica, koje je u četiri Hrvatska grada organizirala HGK u suradnji s prof. Ivanom Banjad Pečur i docentom Bojanom Milovanovićem, s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, saznali smo koje su naše obveze u projektiranju i gradnji po niskoenergetskom principu. Osim što je obveza takvog projektiranja već na snazi od 1.1.2018. za javne zgrade, od 1.1.2020. ova će obveza vrijediti za projektiranje svih privatnih objekata. Drugim riječima, već iza 1.1.2020. niti jedan se projekt neće moći provesti bez projektne dokumentacije koja podrazumijeva zadovoljenje vrlo niskoenergetskih principa kod obnove i kod gradnje.

U sklopu edukacije razgovarali smo s docentom Bojanom Milovanovićem te saznali kako pravilno ugraditi prozore kako bi se zadovoljili principi niskoenergetske gradnje, ne samo kako bi se ostavarile maksimalne uštede energije, već i spriječili svi mogući problemi proizašli iz nepravilne ugradnje.

Kad je u pitanju ugradnja prozora, koje nas obveze očekuju?

–– Radi se o regulativi koja propisuje projektiranje (od 1.1.2018.), odnosno gradnju (od 1.1.2019.) zgrada koje koriste tijela javne vlasti te projektiranje (od 1.1.2020.) i gradnju (od 1.1.2021.) svih zgrada kao Zgrada gotovo nulte energije (ZG0E). Radi se o tome da je u slučaju ZG0E vrlo bitno kontrolirati sve gubitke topline, pa tako i ventilacijske gubitke, odnosno gubitke infiltracijom ili jednostavnijim rječnikom, gubitke na spojevima prozora i vrata koji su nastali zbog loše ugradnje prozora i vrata. Naš propis propisuje obvezno ispitivanje zrakopropusnosti, koje zapravo pomaže projektantima i nadzornim inženjerima da se osiguraju u smislu provjere da su njihovi prozori i vrata na ispravan način ugrađeni, a samim time i investitorima kako bi bili sigurni da im je isporučen proizvod koji su naručili.

Dakle, da sumiram, ne očekuju nas nikakve nove obveze, nego je cilj da se poštuju pravila struke što se tiče ugradnje prozora i vrata, što je u ovom slučaju provedeno provjerom zrakopropusnosti vanjske ovojnice zgrade.

Sami ste u sklopu predavanja svjedočili kako se u Hrvatskoj dosta često susrećemo s lošom ugradnjom prozora. Koji su osnovni pokazatelji loše ugradnje? Što mislite zašto je ovakva situacija na terenu?

–– Loša ugradnja prozora rezultira pojavom građevinske štete u

smislu vlaženja materijala i/ili rasta gljivica na hladnim mjestima koja nastaju ulaskom hladnog zraka u prostor zgrade.

Oba slučaja nastanu zbog lošeg ili nepostojećeg brtvljenja prozora s vanjske i unutarnje strane prilikom njegove ugradnje. Brtvljenje se može provesti prema tzv. RAL smjernicama na način da se s unutarnje strane spriječi ulazak vodene pare u međuprostor između zida i okvira prozora, odnosno s vanjske strane ulazak kiše, odnosno otopljene vode nakon snijega.

PUR pjena i različite ekspandirajuće trake pak preuzimaju ulogu toplinske izolacije i zaštite od buke. Situacija na terenu kod nas je takva da se, rekao bih iznimno, prozori ugrađuju na ispravan način (prema RAL smjernicama) zbog toga jer je taj posao nešto sporiji i treba vrlo precizno i detaljno zalijepiti odgovarajuće trake. To rezultira povećanjem cijene izvođenja radova ugradnje prema RAL smjernicama, što pak onda, naravno dodatno odbija investitore, a kasnije je nažalost prekasno za jeftinije popravke. Dodatno, u rijetkim slučajevima se provjerava kvaliteta ugradnje metodama poput zrakopropusnosti, rekao bih zbog slabe informiranosti sudionika u gradnji.

Kako ukratko izgleda postupak RAL ugradnje te ima li i drugih načina osim ovoga kako bi se zadovoljili novi uvjeti?

–– Ono što kolokvijalno zovemo RAL ugradnja zapravo je ugradnja prozora i vrata prema austrijskim RAL smjernicama. To je jednostavno dokument koji je sažeo princip ugradnje na način kako bi se sprječio ulazak vodene pare iz unutarnjeg prostora između okvira i zida, kako bi se sprječio ulazak kišnice iz vanjskog prostora, kao i izlazak zaostale vodene pare iz zida, te istovremeno što je više moguće smanjio prolazak topline i buke kroz međuprostor između okvira prozora i zida. Dakle, ne govorimo o načinu ugradnje, nego o principu koji je gore opisan. Svaki proizvođač je razvio nekoliko načina ugradnje, s ciljem kako bi se olakšala ugradnja, smanjila mogućnost pogreške ovisno o položaju samog prozora u presjeku zida.

Tako postoje proizvodi u obliku traka koje ekspandiraju u kontaktu s vlagom iz zraka i popunjavaju sve šupljine te time osiguravaju zadovoljenje sva četiri gornja uvjeta, zatim specijalizirane folije za unutarnju i vanjsku primjenu koje koristimo u kombinaciji s PUR pjenom koja tada služi za smanjenje prolaska topline i buke u međuprostoru između okvira i zida. Pa kombinacija folija, PUR pjena i trajnoelastičnog kita ili drugi načini koji ovise od samog proizvođača, ali i drugih specifičnih zahtjeva za prozore.

Loša ugradnja prozora

Dobra ugradnja prozora

Što je to toplinski most i zašto se najčešće pojavljuje?

–– Toplinski most je ograničeno područje na vanjskoj ovojnici zgrada kroz koje postoji povećan toplinski tok u odnosu na ostatak ovojnice, a najčešće nastaje zbog različitih materijala u građevnim dijelovima, promjene geometrije ili pak kombinacije navedena dva efekta. To jednostavno znači da zbog Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

27

GRAĐENJE & Opremanje postojanja armiranobetonskog serklaža ili nadvoja u zidu od opeke, odnosno ugla zgrade ili postojanja npr. balkona, dolazi do većeg gubitka topline kroz takva područja. Posljedica povećanog prolaska topline je, osim nešto većih računa za grijanje, odnosno hlađenje zgrade, i mogućnost pojave građevinske štete koja se najčešće kod toplinskih mostova očituje kroz razvoj gljivica i plijesni na površini građevnih dijelova zgrade: Gljivice i plijesan utječe na zdravlje ljudi koji žive u takvim prostorima s obzirom da se spore mogu udahnuti.

U razgovoru s građevinarima doznajemo da su nailazili na slučajeve kada se prozori pod određenim brandom profila u konačnici proizvedu s nepotpunim brtvama, staklom koje ne zadovoljava uvjete visoke energetske učinkovitosti. Kako se zaštititi od prevara? Postoje li neki certifikati koji pružaju garanciju kupcu?

–– Stvar je u tome što proizvođač profila daje znanje kako obrađivati profile i izrađivati prozore s njihovim profilima. Proizvođač profila, a niti stakla nema puno utjecaja na konačni prozor koji je ugrađen u zgradu. Proizvođači profila svojim sustavima kontrole kvalitete zbog zaštite vlastitog imena i reputacije pokušavaju utjecati na same obrtnike i tvrtke kako bi izrađivali prozore prema određenim standardima, ali treba biti svjestan da uvijek postoji mogućnost manipulacije. Prozori su građevni proizvodi kao i svaki drugi građevni proizvod te su voditelji gradilišta, odnosno nadzorni inženjeri na gradilištima ti koji trebaju provjeriti odgovaraju li prozori deklariranim svojstvima. Tu je svakako najprije vizualni pregled, ali i jednostavni uređaji za kontrolu debljine stakla, postojanja low-e premaza itd., a ukoliko postoji sumnja u svojstva građevnih proizvoda, nadzorni inženjer može naložiti dodatna ispitivanja. Svaki građevni proizvod koji se ugrađuje u zgrade treba imati izjavu o svojstvima, odnosno CE znak na samom proizvodu. Isticanjem CE znaka proizvođač garantira za njegovu sukladnost s bitnim zahtjevima za prozore definiranima u normama, propisima ili projektima. Sve brojčane

vrijednosti o bitnim svojstvima dane su u izjavi o svojstvima, pa se u njoj mogu provjeriti. Potrebno je naglasiti da izjava o svojstvima niti CE znak ne garantiraju kvalitetu ugradnje, pa je češće problem zapravo s ugradnjom, a ne sa samim prozorom, iako ima nažalost dosta problema i s prozorima.

Koje su posljedice loše ugradnje prozora?

–– Kako je već rečeno, posljedica loše ugradnje prozora je pojava građevinske štete zbog vlaženja površina uslijed ulaska vode od kiše ili otapanja snijega u građevne dijelove zgrade, zatim pojave gljivica i plijesni na površinama građevnih dijelova, ali i povećanih gubitaka topline, povećane razine buke u prostoru.

Ima i drugih posljedica, ali navedene su najčešće stvari na koje se korisnici prostora žale.

Danas je u tijeku izvođenje energetske obnove na velikom broju stambenih zgrada. Zašto je najpametnije odmah pristupiti i zamjeni starih prozora?

–– Ako se izvede toplinska izoalcija vanjske ovojnice zgrade, bez da se zamjene dotrajali postojeći prozori te se donese odluka naknadne zamijene prozora, neminovno će doći do razaranja novoizvedene fasade što će naravno dovesti do povećanih troškova. Osim zamjene, postojeće prozore je moguće i obnoviti u smislu zamjene stakla (ugradnje boljeg stakla), kao i brtvljenja krila na okvir prozora. Mjera obnove postojećih prozora umjesto zamjene je naravno moguća samo u slučaju kada postojeći prozori nisu dotrajali (truli) i kada je zbog same širine okvira moguće ugraditi željena stakla. Kod energetske obnove fasade, bez zamjene prozora, težište toplinskih gubitaka kad se promatra toplinska bilanca zgrade će se prebaciti na gubitke kroz prozore (transmisijske i ventilacijske), a s obzirom da su prozori najslabija mjesta na ovojnici zgrade, nema zapravo puno smisla ulagati u obnovu fasade bez da se riješi problem prozora, s obzirom da se jako puno zapravo može na njima uštedjeti.

Proizvod koji nam se sviđa!

O

SAVRŠEN ASISTENT U ČIŠĆENJU APARTMANA!

perite i usišite podove u jednom potezu uz Clean & Steam. Za besprijekorne podove i veliku uštedu vremena, Clean & Steam je asistent s kojim ćete postići vrhunske rezultate čišćenja u samo jednom prolazu!

Ovaj inovativni uređaj usisava i čisti parom tvrde podove u jednom prolazu, uklanjajući do 99% bakterija stvara zdrav i besprijekorno čist životni prostor.

Jedinstven nastavak za usisavanje Dual

28

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

Clean & Steam osmišljen je tako da i dalje prati prirodno gibanje kod usisavanja naprijed-nazad bez naprezanja i u najkraćem roku očisti pod.

Napredna Cyclonic tehnologija osigurava visoku razinu razdvajanja zraka od prašine za izuzetne rezultate čišćenja, dok je mogućnost prilagođavanja protoka pare dizajnirana za savršenu prilagodbu svakoj vrsti tvrdog poda.

Clean & Steam možete nabaviti u elipso.hr i dobiti pet godina garancije!

LJUBAV PREMA KAMENU Građevinski obrt Vulić gradnja specijaliziran je za radove s kamenom, izgradnju kamenih kuća, zidova, obloga, ogradnih zidova. Sa svojih 15 godina iskustva i “genima kamenim” Vulić gradnja će odraditi kompletan projekt ugradnje kamena, od ručne obrade, zidanja, oblaganja do najsitnijeg detalja pri izgradnji vašeg jedinstvenog kamenog objekta!

Vulić gradnja izvodi radove na području Zadarske županije, kako na kopnu tako i na otocima. Obratite nam se s povjerenjem!

KOLUMNE, Razgovori & Najave

Razgovor s povodom - Intervju s Borisom Ferkulom

TVRTKA AQUAESTIL BILJEŽI DVADESET GODINA USPJEŠNOG POSLOVANJA Razgovarao: gzd

T

vrtka Aquaestil u vlasništvu Stjepana Basara i Borisa Ferkule uspješna je već dvadeset godina. Povod razgovoru je dugogodišnje poslovanje ove izvorno hrvatske proizvodne kompanije, koja svojim inovativnim rješenjima nudi vrhunsku kvalitetu i dizajn te prepoznatljivost i u najudaljenijim krajevima svijeta, a potvrda kvalitete je i u 85% izvoza vlastitih proizvoda.

Poštovani gospodine Ferkula, možete li nam reći nešto više o pokretačkoj ideji, kako je izgledao sami početak, tj. kako je nastala vaša kompanija?

–– Moj partner i suvlasnik poduzeća, g. Stjepan Basar već je imao iskustvo u branši i dobro je poznavao tehnologiju izrade kupaonskih kada i tuš kada, a ja sam se bavio automatikom te sam poznavao procese i načine potrebne za konstrukciju i implementaciju strojeva i opreme za proizvodnju. Unatoč tome što je u to vrijeme pokretanje vlastite proizvodnje bila rijetka pojava, odlučili smo se za to jer smo smatrali kako imamo sinergiju i znanje potrebno za uspjeh na tržištu. Pritom nismo imali dugoročnih planova razvoja, već smo postepeno ulagali u tehnologiju proizvodnje i dizajn proizvoda, trudeći se da brand Aquaestil postane prepoznat na hrvatskom tržištu.

Koje su neke od zanimljivih, ali i većih referenci u svijetu i gdje ste te koje proizvode tamo ugrađivali?

–– Na inozemnom tržištu većinu prihoda ostvarujemo partnerskom suradnjom s velikim europskim kompanijama iz domene prodaja kupaonske opreme. Zajedno s njima razvijamo nove proizvode koje plasiramo praktički po cijeloj Europi i svijetu.

Pri tom je bitno naglasiti kako smo fokusirani isključivo na proizvodnju i razvoj proizvoda, dok naši kupci pod čijim imenom izvozimo, plasiraju i opremaju objekte. Tek manji dio izvozimo pod vlastitim imenom s obzirom kako smo procjenili da je bolje fokusirati se na svoju glavnu snagu, a to je u našem slučaju “know how” u proizvodnji vrhunske kupaonske opreme.

Kako ste probili put na zahtjevno inozemno tržište? Razlikuju li se odnosi s projektnim uredima u Hrvatskoj od onih u inozemstvu te po čemu?

–– Naše je poduzeće na hrvatskom tržištu postalo prepoznatljivo zahvaljujući kvalitetnim proizvodima i poslovnoj politici da kupac za svoj novac mora dobiti proizvod kojim će biti zadovoljan u dugom roku te smo na taj način uspjeli postati najveći proizvođač kupaonske opreme u Hrvatskoj. Prodaja se u Hrvatskoj odvija u najvećoj mjeri preko naših distributera s kojima također razvijamo i partnerski odnos te u pravilu ne radimo direktno s projektnim uredima, ali osluškujemo njihove potrebe i očekivanja te na taj način prilagođavamo proizvodni asortiman situaciji na tržištu. Isti princip primjenjujemo i u inozemstvu te su nas naši strani kupci prepoznali kao partnera fleksibilnog u smislu razvoja inovativnih proizvoda, a ujedno posjedujemo i ljudske kapacitete, strojeve i opremu potrebnu za provedbu naših zajedničkih planova u djelo.

30

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

Koliki je godišnji prihod, a koliki rast prihoda Vaše kompanije?

Koliko su česte nove investicije u Vašoj kompaniji ako gledamo unatrag 20 godina, a koji Vam je plan razvoja u narednih 5-10 godina?

–– Prihod u 2017. nam je iznosio oko 155 mil kuna, što je rast od oko 10% u odnosu na prethodnu godinu. Svake godine gotovo sav profit reinvestiramo u razvoj tehnologije i proširenje kapaciteta s obzirom da je to jedini način da ostanemo u korak s tržištem koje postavlja sve više zahtjeve i razvija se izrazito brzo.

Tako smo prošle godine otvorili novi logistički centar u poslovnoj zoni Logorište u Karlovcu, a u planu je i daljne širenje proizvodnih kapaciteta.

ASTONE je specijalan materijal, iako reputacije slične onoj svjetskih proizvođača, također je izvorno hrvatski proizvod.

Možete li nam pobliže reći kako je nastao te tko danas brine o razvoju proizvoda izrađenih od ovog materijala?

–– ASTONE je nastao kao odgovor na sve veću potražnju za vrhunskim proizvodima izrađenim od kompozitnih materijala, prvenstveno u području opremanja hotela i javnih objekata. Radi se o “solid surface” kompozitnom materijalu koji je u potpunosti naša inovacija i po svojem sastavu različit od sličnih materijala dostupnih na tržištu. O ovom materijalu i proizvodima izrađenim od njega brine se zaseban odjel, a bitno je naglasiti kako mi ovaj materijal na tržište ne plasiramo kao poluproizvod u obliku ploča, već isključivo kao gotov proizvod jer smo zaključili kako jedino na taj način možemo garantirati savršenu izvedbu naših elemenata u objektima.

Naši su čitatelji u velikom omjeru i samostalni poduzetnici. Koji bi bio Vaš savjet o tome kako započeti vlastito poslovanje, a kasnije održati i povećati rast vlastite kompanije?

–– Smatram kako je prije svega potrebno uočiti vlastite snage i prednosti te se fokusirati na njih. Specijalizacijom u određenim područjima poslovanja možemo ranije stvoriti prednost u odnosu na konkurenciju te kasnije postepeno širiti poslovanje.

Također, definitivno je potrebno posvetiti puno vremena analizi trenutačnog stanja na tržištu kako bi poslovanje u startu postavili na što efikasniji način te usmjerili resurse u proizvode sa što većim tržišnim potencijalom.

Najava vodećeg sajma za arhitekturu, građevinske materijale i sustave BAU 2019 Sajam se održava u razdoblju 14. – 19. siječnja 2019. na poznatoj lokaciji u Münchenu

O

vaj međunarodni događaj, koji se od 1964. godine održava svake dvije godine, bilježi konstantan uspjeh i rast. Samo u 2017. godini izlagalo je 2.120 izlagača iz 45 zemalja svijeta, a sajam je posjetilo više od 250.000 stručnih posjetitelja, među kojima je oko 65.000 posjetitelja bilo iz područja arhitekture i projektiranja. Osim sajamskog programa, više od 330 popratnih stručnih predavanja dodatan su motiv dolaska na sajam.

Sajam BAU 2019 bit će najveći do sada, održavat će se u 19 paviljona na prostoru ukupne površine čak 200.000 m².

Ponuda sajma:

• Kamen – Tlo • Opeka - Krovna konstrukcija • Prirodni i umjetni kamen • Keramika • Podne obloge • Građevinska

AUTOR: Belimpex d.o.o.

kemija - alati • Ulaganje u budućnost • Aluminij - Strojevi za obradu aluminija i čelika • Čelik - Nehrđajući čelik - Cink - Bakar • Energija – Zgrada - Solarna tehnika • Vrata Parkirni sustavi • Brave - Okovi - Sigurnost • Vrata i prozori • Drvo • Staklo; Automatizacija - Upravljanje • BAU IT NOVO: Svjetlo, ključna tema za budućnost, bit će predstavljena u paviljonu C2.

Kontrola osvjetljenja (interijer/eksterijer), dizajnerski orijentirani aspekti rasvjete (fasade i krovovi), dnevno svjetlo i umjetna rasvjeta, i svjetlosne trake.

Popratni stručni program sajma je izuzetno bogat, stoga planirajte nazočiti edukacijskim predavanjima i upoznajte se s najnovijim trendovima ovog sektora.

Popratni program sajma BAU 2017 oduševio je sve sudionike forumima (Arhitekti i industrija u dijalogu, DETAIL research,

Budućnost gradnje…), susretima obrtnika i organiziranim obilascima atrakcija - Duga noć arhitekture.

Planirajte posjet sajmu BAU 2019 na vrijeme i za sva pitanja obratite nam se s povjerenjem.

München – grad sa srcem Vas očekuje!

Zastupstvo sajma München za Hrvatsku: Belimpex d.o.o.

A.Štrbana 18, 10000 Zagreb tel: 01 36 38 363, tel/fax: 01 36 48 276 office@belimpex.hr www.belimpex.hr

KOLUMNE, Razgovori & Najave

Najnovija međunarodna saznanja iz područja cestovne i željezničke infrastrukture Povodom pete konferencije CETRA, koja se održavala u Zadru, iskoristili smo priliku za razgovorom s glavnim organizatorom konferencije te prodekanom za znanost i pročelnikom Katedre za željeznice Građevinskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepanom Lakušićem, dipl. ing. građ.

R

Autor: Vladimir Macan, dipl. ing. građ.

iječ je o dvogodišnjoj međunarodnoj konferenciji, namijenjenoj stručnjacima za cestovnu i željezničku infrastrukturu, prilikom čijeg održavanja su izložena 242 znanstvena rada iz čak 52 zemlje svijeta, a više od 300 stručnjaka sudjelovalo je na konferenciji.

Gosp. prof. Lakušić, možete li nam, kao jedan od glavnih organizatora, kazati kakvi su Vaši dojmovi s konferencije u Zadru?

–– Peta međunarodna konferencija o cestovnoj i tračničkoj infrastrukturi održana u Zadru od 17. do 19. svibnja 2018. godine okupila je veliki broj vrhunskih domaćih i međunarodnih stručnjaka sa 50-ak različitih europskih i svjetskih sveučilišta, te iz mnogih tvrtki i instituta. Svi su oni na taj način imali priliku čuti najnovija saznanja iz područja cestovne i željezničke infrastrukture, upoznati se s različitim iskustvima u rješavanju zahtjevnih inženjerskih zadaća, što im je omogućilo da prošire svoja znanja, obogate svoj način razmišljanja te su na taj način vjerujemo otvorili put unapređenju svojih projekata. Konferencijom CETRA 2018 napravili smo veliki iskorak u području okupljanja stručnjaka koji su vezani za planiranje, projektiranje, građenje i održavanje prometne infrastrukture te vjerujem

32

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

da će događaj ovakvog opsega iznjedriti mnoštvo novih suradnji i projekata uslijed kontakata koji su ostvareni tijekom održavanja konferencije. Konferencija je zamišljena kako bi poslužila kao platforma za konstruktivni dijalog o važnim temama iz područja prometne infrastrukture. Organizacijom ovakvog skupa mi nastojimo postići kvalitetnu i kontinuiranu komunikaciju između znanstvenika istraživača i stručnjaka koji se bave projektiranjem, građenjem, održavanjem i upravljanjem prometnom infrastrukturom, pogotovo u pogledu neophodne prilagodbe klimatskim promjenama, “pametnih” građevnih materijala i analize podataka o prometnoj infrastrukturi.

Zašto je sektor prometne infrastrukture izrazito važan?

–– Kao što sam rekao i na otvorenju konferencije, prometna infrastruktura sigurno je sektor koji u najvećoj mjeri danas utječe na promjene. Odabirom određenih tehnologija i inovativnih rješenja dobiva se učinkovitija i brža gradnja pri čemu najznačajniju ulogu imaju četiri komponente: čovjek, tehnologija, materijal i novac. Dobro odabrani elementi u procesu realizacije nekog projekta će dati najbolji rezultat, a to je svakako kavlitetna izgradnja koja će osigurati i dugi vijek građevine. Za

prometnu infrastrukturu to je svakako najvažnije jer je ona žila kucavica svakog gospodarstva.

Impozantan broj sudionika iz čitavog svijeta donosi nam raznolikost stručnih tema i primjera. Koje biste teme izdvojili kao najzanimljivije, a koje kao najvažnije za budući razvoj struke?

–– U posljednjih nekoliko godina u čitavom svijetu, napose u Europskoj uniji, intenzivno se radi na očuvanju održivog razvoja te inovacijama koje pokreću i predvode napredak u pojedinom sustavu. Mnoštvo tema od čak 242 prihvaćena rada koja su predstavljena na konferenciji CETRA zaintrigiralo je sudionike koji se unutar područja prometne infrastrukture bave različitim područjima. Ipak, kao najvažnije, odabrao bih temu projekta od ključne važnosti za Republiku Hrvatsku, a to je projekt Pelješkog mosta, koji nakon dugogodišnje pripreme kreće u izgradnju. Kao vrlo važne projekte predstavljene na skupu naveo bih i veliki projekt luke Rotterdam koji je od velikog značaja za veći dio Europske unije, zatim projekt razvoja inovativne prometne infrastrukture, održivog razvoja prometnica te inovacija u prometnom sustavu koje su osobito važne za daljnji napredak struke. Također je vrlo važno istaknuti da je sve više tema predstavljeno u suradnji akademske zajednice i privrede. Sudionici iz privrede ukazuju nam da su spremni na suradnju s akademskom zajednicom, pogotovo u zahtjevnim projektima. Važno je istaknuti da nema jake privrede bez jake akademske zajednice, ali ni jakih sveučilišta bez potpore privrede. Kroz međusobnu suradnju dobivaju se ideje za istraživanja, koja kasnije urode novom tehnologijom ili zanimljivim inženjerskim rješenjem, a to sve dovodi do podizanja konkurentnosti, kako privrede, tako i fakulteta.

Koje su teme prevladavale od strane domaćih predavača?

–– Teme domaćih predavača slijede svjetske trendove te su ovaj put detaljno obradile teme održavanja i sigurnosti cestovne i željezničke infrastrukture, no brojem nisu zaostajale niti teme projektiranja, rekonstrukcija, kao i inovativnih rješenja u navedenom području. S obzirom na veliki broj zemalja od kuda su pristigli sudionici na konferenciju, ovo je bila izvrsna prilika domaćim stručnjacima za razmjenu iskustava s kolegama iz Europe i svijeta.

Je li neka tema tangirala sjeverno-dalmatinsku i ličku regiju?

Je li u pripremi kakav projekt iznenađenja kada je u pitanju ova regija?

–– Sadržaj tema konferencije obuhvatio je različita geografska područja Republike Hrvatske, a mnogi projekti provode se na cjelokupnom području naše države. Kao temu od osobitog značaja za navedenu regiju, izdvojio bih projekt inovativnih metoda kontrole i održavanja betonskih mostova koji je obuhvaćao nekoliko mostova, među ostalima i Šibenski i Maslenički most, što u navedenom području predstavlja značajan iskorak u osiguravanju kvalitete mostovnih građevina namijenjenih cestovnom prometu. Trenutno je u izradi i prijavi nekolicina iznimno kvalitetnih projekata u području sjeverno-dalmatinske i ličke regije, no navedeni projekti trebaju još uvijek proći proces evaluacije koji ovisi o velikom broju čimbenika.

Ostvarenje barem polovine prijavljenih projekata značilo bi važan pomak u području unapređenja željezničke i cestovne infrastrukture tog područja.

Budući da je postojeća željeznička linija u Zadarskoj županiji ugašena, kakvu budućnost predviđate ovdašnjoj željezničkoj infrastrukturi, posebno obzirom na izrazito povoljan geografski položaj iste?

–– S obzirom na razvoj luke Gaženice, koja je u oba segmenta, kako putničkom, tako i teretnom, klasificirana kao luka od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa Republike Hrvatske, predviđa se porast prometa na ovom području. Željeznički promet zasigurno će slijediti zakone tržišta te u skladu s time ponuditi adekvatan željeznički prijevoz ljudi i dobara koji može zadovoljiti potrebe nastale u Zadarskoj županiji.

Peta međunarodna konferencija o cestovnoj i tračničkoj infrastrukturi – CETRA 2018, koju je organizirao Zavod za prometnice Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, organizirana je pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstva znanosti obrazovaja i sporta.

Suorganizatori ovog velikog skupa su dvije međunarodne organizacije i to: IRF (International Road Federation) i FEHRl (Forum of European National Highway Research Laboratories).

Zahvaljujemo se u ime 2100 stalnih čitatelja GZD magazina.

N

ajaktualnija tema ovogodišnjeg skupa bila je ona o Pelješkom mostu, a o kojoj je drugog dana skupa ispred Hrvatskih cesta d.o.o. riječ držao glavni inženjer, dipl. ing. građ. Goran Legac

O projektu Pelješki most

Mjesto Duboka na kopnu povezivat će se s mjestom Brijesta na poluotoku Pelješcu mostom duljine 2404 m. Dalje se nastavlja cestovna veza duž 12 km otoka Pelješca, nakon čega se rekonstruira postojeća državna cesta D414 u duljini od 10 km na poluotoku Pelješcu do čvora Prapratno, tj. drugog izlaza za Ston, objasnio je tom prilikom dipl. ing. građ., Goran Legac.

Dalje se u okviru projekta financiranog EU sredstvima cestom povezuje južna Dalmacija, radi obilaznica Ston kroz tunel od 1100 m, zatim most od 480 m preko zaljeva Ston i drugi tunel od 1400 m kojim se ova obilaznica vraća na kopnenu stranu magistralne ceste u mjestu Doli. Sveukupna duljina ovog projekta iznosi 32 km, od čega je najznačajniji projekt most Pelješac u duljini od 2404 m.

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

33

KOLUMNE, Razgovori & Najave

Ograničenja i izazovi projekta Glavna ograničenja projekta vežu se za prirodne pojave i zaštitu okoliša i prirode na lokaciji mosta koji se nalazi u malostonskom zaljevu. Na toj su lokaciji, osim turizma, također važne i farme školjki kamenica. Kao takvo, područje je kompletno zaštićeno naturom 2000, što je važno zbog lokacijskih uvjeta. Propisani su strogi režimi monitoringa za vrijeme izvođenja samih radova čime je propisan i način izvođenja radova kako se ne bi poremetila flora i fauna unutar samog morskog tjesnaca.

Veliki izazov predstavljali su seizmološki uvjeti. Područje oko Dubrovnika i Stona najizraženije je potresno područje u Hrvatskoj. U okviru same lokacije budućeg mosta događali su se potresi magnitude preko 6.

Naredni veliki izazov za projektante, a kasnije i za upravljanje prometom na samom mostu su vjetrovna opterećenja. Lokacija projekta nalazi se u trećoj zoni gdje su izmjerene brzine strujanja vjetra 30-35 m/s, a očekuju se i maksimalni udari do 45 m/s, što odgovara vjetru od oko 200 km/h. Ukoliko dođe do jačih udara, most će se naravno zatvoriti za promet.

Izrazito nepovoljni uvjeti temeljenja zbog različitih geoloških, morfoloških naplavina u moru također predstavljaju izazov.

Sama dubina mora je negdje na razini 27 m. Čvrsta stijena se, prema istraživanjima, očekuje tek ispod 100 m, tako da će piloti morati sjesti na dubinu veću od 100 m, a najdublji među njima će se pobijati na 124 m.

Prije realizacije slijede dodatna istraživanja Svi navedeni podaci vezani su za istražne radove iz 2004. g., no investitor je odlučio raditi dodatna istraživanja u okviru izrade izvedbenog projekta u ugovoru o građenju, što će biti povjereno izvođaču.

Prije početka izvođenja radova izvršit će se dodatnih 17 bušenja, odnosno ispitivanja temeljnog tla.

Tehnička rješenja Most dužine 2404 m preko morskog tjesnaca od 2100 m sastavljen od kontinuirane čelične sandučaste konstrukcije.

Glavni rasponi na ovješenom dijelu mosta su 5*285 m, plovni put je 200 m. Plovidbeni put će biti visine slobodnog plovidbenog profila 55 m.

Ukupan usvojeni prometni profil je 22.5 m gdje su dva kolnička traka u dva smjera i dva zaustavna traka. Bit će postavljen najviši stupanj razine zaštitne odbojne ograde od prevrtanja, a sa strane je i zaštita od bure, sličnog tehničkog rješenja primijenjena kao na autocesti A1 na vijaduktu Božići.

đevinska 2018. godine.

2017. g., nakon duge pripreme potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u visini od 357 mil. eura, što predstavlja 85% prihvatljivih troškova projekta. Preostalih 15% financirat će se iz državnog proračuna, a ukupni predviđeni troškovi prelaze 500 mil. eura.

Nabava nadzora nad radovima vrlo je kompliciran postupak čime je tržište građ. radova međunarodno otvoreno, što je bio osnovni preduvjet dodjele bespovratnih sredstava. Projekt je podijeljen u četiri faze : 1. Most kopno-Pelješac s pristupnim prilaznim cestama 2. Faza su pristupne ceste mostu Pelješac s kopnene strane i sa strane Pelješca 3. i 4. Faza je obilaznica Stona u dužini 20 km koja je podijeljena u dvije faze sukladno lokacijskoj i građevinskoj dozvoli.

Sami postupak nabave radova za most Pelješac trajao je dvije godine i odvijao se u dvije faze. Bilo je dosta žalbi jer je to most kakav se trenutno ne gradi nigdje u Europi, a i u svijetu je jedan od rijetkih.

Iz skupine od preko deset ponuđača, odabrano je osam ponuda u prvom stupnju koje su imale prihvatljive reference i za koje je zaključeno da odgovaraju uvjetima raspisanim u samom tenderu. Iz te grupe od osam ponuditelja stigle su tri ponude od strane tri konzorcija. Od ta tri najnižu cijenu, najkraći rok i najduže vrijeme garancije dao je kineski konzorcij sastavljen od China comunication construction company, Highway Consultants, Second Highway Engineering, Second Harbour Enginering.

Ove je godine 23.4. sklopljen ugovor s kineskim konzorcijem.

Paraleleno s tim, potpisan je i ugovor o inženjeru koji će provoditi posao financijskog i tehničkog nadzora nad provedbom ugovora o građenju.

2.-4. faza trenutno su u pripremi, međunarodni javni tender je raspisan za drugu dionicu, a za 3. i 4. se očekuje u drugoj polovici ove godine.

Projektant samog mosta je konzorcij Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, skupina projektanata iz Slovenije: Ponting inženirski biro iz Maribora i Pipenbaher inženirji iz Slovenske Bistrice. Autori samog projekta su Marjan Pipenbaher i pok. prof. doc. Jure Radić.

Tijek projekta Kada je donesena odluka o tome da je most najbolja alternativa povezivanja teritorija cestovnom prometnicom, prionulo se razvoju do tada izrađene projektne dokumentacije.

2003. je počelo projektiranje, 2005. ishođena je prva lokacijska dozvola, a temeljem koje je ishođena načelna dozvola. 2007. izmjenjena je građevinska dozvola i započeti su radovi. Nastupom krize 2009. dolazi do poremećaja u mogućnosti financiranja iz kreditnih sredstava, 2010. donesena je odluka da se radovi suspendiraju. 2011. raskinuti su ugovori o građenju, a kasnije i nadzoru, te se pristupa pripremi za EU sufinanciranje iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2017. - 2020. g. nakon čega su Hrvatske ceste d.o.o. pristupile raspisu novog nadmetanja za projektiranje. Lokcijska dozvola promijenjena je 2016. g., a gra-

34

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

Zaključak Ovaj je projekt išao u dvije etape, prva je završila neuspješno prekidom ugovora i financiranja samoga mosta, a trajala je sedam godina. Druga faza dobivanja EU granta trajala je šest godina, gdje se vrijeme za samu implementaciju projekta predviđa u narednih četiri godine.

Ne očekuje se samo skraćeno vrijeme trajanja putovanja putnika već i roba, budući da je prelaz u Neumu bio najveća zapreka prelasku stoke i poljoprivrednih proizvoda. U ljetnom periodu također su velike gužve na graničnom prijelazu Neum. Očekuje se više od pola sata skraćeno vrijeme prolaska s jednog kraja teritorija na drugi.

Priključite se i vi na EVN zemni plin.

Saznajte sve o tome kako uvesti zemni plin. www.evn.hr, info@evn.hr ili na besplatnom info telefonu 0800 820 820

Za ugodniji život.

Katalog najljepših kuca 2018.

Hrvatski projekti i mediteranske kuce • energetski plus kuce moderne i gradske kuce • drvene kuce • klasicne kuce • transparentne kuce

Potražite novi Katalog najljepših kuca 2018. na svim kioscima ili ga narucite na pretplata@idejezamene.com ili telefon 01/33 57 221

15 www.katalog.hausbau.hr

GODINA

S VAMA

KOLUMNE, Razgovori & Najave

Uređeni balkoni i okućnice

Šarm dalmatinskog kamena pri uređenju balkona i okućnica Autor: Željka Kolak, krajobrazna arhitektica, vlasnica tvrtke Moj balkon

D

almatinske kamene kuće posebnom ljepotom krase okoliš prožimajući se mediteranskim raslinjem.

Stiglo je ljeto, godišnje doba koje poziva u šetnje uskim kamenim ulicama skrivenim u gradovima i mjestima na Jadranu. Tada se divimo tim draguljima, kućama koje pričaju stoljetne priče i maštamo o tome kako bi bilo zgodno pokoju sezonu odraditi na moru i pokoji takav balkon pretvoriti u zelenu oazu.

Stare kamene kuće same su po sebi ukras i nose šarm koji će rijetko koga ostaviti ravnodušnim, a upravo je to ono što treba zadržati prilikom njihova uređenja.

Kada razmišljate o uređenju balkona, terasa i vrtova, najbolje je držati se provjerenog pravila ‘manje je više’ i pod svaku cijenu zadržati dašak Mediterana i jednostavnosti.

Prilikom odabira biljnog materijala nezaobilazni su agrumi. Limuni, naranče i mandarine, bilo da ih sadite u vrtove ili u posude na balkone ili terase stopit će se s kamenim okruženjem i svojim zelenilom te plodovima dodatno naglasiti raskoš kamene kuće. Maslina je uz kamenu kuću gotovo autohtona vrsta, lijepo će se uklopiti više i niže sorte lantana, a mediteranski štih upotpunit će bugenvilija raskošnih upečatljivih boja ili romantični zvjezdasti jasmin.

Lavanda, smilje i ružmarin biljne su vrste ‘zadužene’ za mirise. Grupirajte ih po vrstama i sadite u skupinama kako bi došle do izražaja.

Posebnu pažnju treba pokloniti odabiru posuda, one moraju biti u skladu s interijerom i arhitekturom. Nećete pogriješiti s kamenim, ali i posudama koje imitiraju kamen, a izrađene su od lakših mate-

rijala, no svojom kvalitetom i izradom zadovoljit će sve potrebe. Nezaobilazne su i terakota posude. Poigrajte se oblicima i veličinama, grupirajte ih i smjestite u prostor. Bitan faktor je i veličina. Planirate li posaditi stablo, vodite računa o tome kako bi ukrasna posuda bila duplo veća od one uzgojne u kojoj kupujete biljku.

Samoniklo bilje daje posebnu draž kamenim kućama. Te je vrste teško uzgojiti, stoga ih ostavite da rastu gdje su narasle i uživajte, posebno u kaparima koji će vas nagraditi ukusnim plodovima.

U Zadru će se i ovog ljeta održavati ljetna škola arhitekture

K

ao dio četverogodišnjeg projekta pod nazivom ZADAR 2020, ove će se godine u periodu od 24. kolovoza do 30. kolovoza 2018. održati treća po redu međunarodna ljetna arhitektonsko-urbanistička radionica na temu Povijesna središta, suvremeni grad i održivi turizam.

Glavni organizator je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zajedno sa Sveučilištem u Zadru. Radionica će se održavati pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Tihomira Jukića, doc. dr. sc. Božene Krce Miočić i prof. dr. sc. Feđe Vukića.

OPIS RADIONICE: Današnje vrijeme karakterizira ekonomska i društvena tranzicija koja je utjecala na izoliranost i usporeni razvoj otoka.

Dio otoka zadarskog arhipelaga administrativno pripada Gradu Zadru i njegov

36

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

su sastavni dio (Molat, Ist, Mali Iž, Veli Iž, Olib, Premuda, Rava, Silba). Ljetna škola bi trebala pokrenuti svijest o transformaciji postojećeg sustava i propitivati nove odnose Grada i otoka bez obzira na administrativnu pripadnost. Također, ljetna škola usmjerena je ka potrebi uređenja postojećih i planiranju novih sadržaja, a kako bi gospodarska održivost prostora

utjecala i na ostale dvije komponente, tj. ekološku i društvenu održivost prostora.

Potenciraju se s jedne strane teme tradicije i identiteta, a s druge novih modela inovativnog i doživljajnog turizma. Interdisciplinarni timovi studenata predložit će projekte različitih mjerila i tema koji bi pridonijeli razvoju otoka i poboljšanju kvalitete života na njima.

Pravila uspješne maloprodaje Autor: mr.sc. Ana Brajković, MBA

Kako ići u korak s trendovima?

Svi koji rade u maloprodaji znaju da se trendovi dosta brzo mijenjaju i da je danas, više nego ikad pravi izazov biti kupcu prvi izbor za kupovinu. Kupci su postali sve zahtjevniji i informiraniji, a konkurencija vas tjera da uvijek budete budni i bolji od jučer.

Hrvatsko tržište i domaći kupac uglavnom prati trendove koji su primjetni i na stranim tržištima, iako koju godinu kaskamo za tim trendovima i manje smo fleksibilni u mijenjanju dosadašnjih strategija. Pa umjesto da su naši trgovci proaktivni i postavljaju trendove – uglavnom su reaktivni te se spremaju za promjene kad uvide da ih je uvela konkurencija.

Biti uspješan u maloprodaji je ujedno i izazov, ali i zadatak koji nije toliko težak, samo kad bi se više oslonili na neke osnovne zakonitosti i trendove. Iako se trendovi mijenjaju, oni su i sasvim logičan odgovor na zahtjeve kupca. Ono što najčešće srećemo na našem tržištu je otvaranje objekata koji su kopija objekata konkurencije. Ako to radite, onda se morate jako potruditi kako biste pružili izvrsnu uslugu prodajnog osoblja i to na izvrsnoj lokaciji.

Ima i mitova Mislite da morate biti najjeftiniji i oblijepiti prodajni prostor «akcijama» – jer je kupac cjenovno osjetljiv i kupit će najjeftiniji proizvod? Sjetite se samo koliko puta i zašto ste kupili nešto što nije bilo najjeftinije. I želi li kupac najjeftiniji proizvod ili upravo pravi proizvod za njega?

Proizvod se ne prodaje pa ste zaključili da je preskup ili ga tržište ne želi pa ste ga snizili i izbacili iz asortimana? Jeste li sigurni da ste napravili ispravnu stvar? U prodajni prostor ulazi manji broj kupaca nego prethodnih godina pa ste zaključili da nije dobra lokacija ili je konkurencija otvorila u blizini pa odustajete od tog prostora? Vrlo često su to slučajevi na našem tržištu koji se uglavnom temelje na krivim pretpostavkama.

Kako organizirati prodajni prostor?

Krenimo od prodajnog prostora – ono što je čest slučaj je sasvim kriva i nelogična organizacija prodajnog prostora. Prostor ima svoje zakonitosti kako bi omogućio logično kretanje kupcu, maksimalnu izloženost robe, nesmetanu interakciju prodavača s kupcem i doživljaj kupovine zbog kojeg će se kupac vratiti. Na stranim je tržištima u trendu kreiranje prodajnog prostora na način kako bi bio prvenstveno ugodno mjesto za rad prodavačima kako bi oni što zadovoljniji prenijeli zadovoljstvo i na kupca.

Ulaganje u edukaciju prodavača pritom je izuzetno bitno – oni su ti koji predstavljaju vas, vaš prodajni prostor i vaše proizvode.

Iz najboljeg prodajnog prostora loš će vas prodavač otjerati, a dobar prodavač biti razlogom zašto je kupac izašao zadovoljan.

Prodavači, a putem njih i vaši kupci, postaju ambasadori vaše tvrtke i proizvoda. Vrhunski lanci pružaju kontinuirana usavršavanja znanja i vještina svojih zaposlenika, no na našem se tržištu još uvijek premalo ulaže u edukaciju zaposlenika.

Kvalitetnom organizacijom prodajnog prostora i edukacijom

prodavača značajno možete podići promet prodajnog mjesta.

Neke trgovine uz minimalna ulaganja u periodu od 3-6 mjeseci podignu promet i do 80% .

Zato stavite svoje zaposlenike na prvo mjesto koji će jednako tako tretirati svoje kupce, i kreirajte prodajni prostor u kojem će oni raditi uživajući. Kreirajte prostore koji su logični – samo stavljanje blagajne s desne strane od ulaza u dućan smanjit će vam potencijalni promet, jer ste kupcu napravili prvu značajnu prepreku u kretanju kroz dućan.

Imate li karticu vjernosti – znate li da je u Velikoj Britaniji 4 mlrd. funti neiskorištenih beneficija na tim karticama? Svaki kupac ima niz kartica i time one gube na svojoj vrijednosti jer se lojalnost stvara emocionalnom povezanošću s prodajnim prostorom, a ne plastičnom karticom. Emocije kreiraju lojalnost – a današnji trgovci trebaju se diferencirati na način da su drugačiji (uvijek novi i uzbudljivi). Jedan od načina koji se kod nas jako rijetko koristi je miris u prodajnim prostorima. Miris je najviše povezan s pamćenjem i u kombinaciji s osjetilom sluha (zvučna reklama, informacija koju daje prodavač i sl.) ostavlja dublji trag u pamćenju kupca nego samo vizualna reklama – na koje se najviše fokusiramo. Većina kupaca većinu plakata i ne primjećuju.

Stvorite dodatnu vrijednost Jedan od trendova koji je vidljiv i na našem tržištu – a posebno je istaknut zadnjih nekoliko godina u inozemstvu je okretanje prema lokalnim i domaćim proizvodima. Ono što je značajno kod takvih vrsta kupovina – 50% novca ostaje u lokalnoj zajednici.

Osim poticanja lokalne proizvodnje, ovdje se jača i svijest potrošača da svojim odabirom sudjeluju u životu i radu lokalne zajednice na taj način birajući kvalitetnije proizvode.

I za kraj, Internet prezentacija ili trgovina ne treba biti sredstvo koje će odvajati kupca od fizičkog prodajnog mjesta, već ćete koristiti kvalitetnu strategiju upravljanja različitim kanalima distribucije, postići još upečatljiviji doživljaj koji kupac ima o vašem prodajnom mjestu i proizvodu. Tehnologiju treba koristiti kako bi vas približila kupcima, a ne od njih odvojila, jer ona ne služi kako bi zamjenila ljudski faktor, već kako bi ga pojačala.

Maloprodaja je živući organizam koji se mijenja te ako ste provokativni, s vrhunskim doživljajem i uslugom – nema razloga da ne budete dugoročno vrlo uspješni.

Vodite računa: –– da na prvo mjesto stavite svoje zaposlenike i educirate ih –– da logično organizirate prodajni prostor kao ugodno mjesto za rad i kao ugodno mjesto za kupovinu –– da kreirate emotivni doživljaj kupovine kako bi kupac dio doživljaja «ponio sa sobom» i vratio se Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

37

KOLUMNE, Razgovori & Najave

Vjekoslav Pavlaković, kolumna

VELIKI POTENCIJALI TRAŽE PRAVA RJEŠENJA! Naš kolumnist Vjekoslav Pavlaković odazvao se na poziv za promišljanjem ideje arhitekta Nikole Bašića o projektu TRIPOLIS

S

vaka progresivna ideja mora biti čvrsto utemeljena na jasnim kriterijima krajnjih dometa - što se u konačnici očekuje? Svakako, ideja je poticaj za promjene stanja koje ima mnogo nedostataka pa ideju valja prihvatiti kao pomicanje naprijed! Ideja Tripolisa, koliko sam shvatio, otklanja potrebu „interveniranja“ u interne strukture triju gradova, nastoji osnažiti unutrašnju energiju gradova. Međutim, ostaje niz pitanja na koje treba naći odgovore.

U povijesnom kontekstu polis je uvijek dominantno predstavljao prostorno-urbanističku strukturu unutar koje se razvijao relativno zatvoreni sustav organiziranja ukupnih životnih funkcija njegova građanstva.

Tako organizacijski uređena urbana struktura funkcionira u pravilu kao introvertna cjelina. Izraziti primjer je grad Dubrovnik – kao Dubrovačka Republika ili jednostavno, Polis - država. Veliki

38

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

broj takvih primjera urbanih struktura ima i danas, gdje se cijele urbane regije mogu podvrći pod termin polisa. Primjerice, regija Los Angelesa karakterizirana je kao megalopolis. Ovdje, naravno, intencija nije integritet triju susjednih gradova transformirati u neku vrstu megalopolisa.

Izazovna ideja o procesu neke vrsti povezivanja triju gradova zajedničkim interesnim kategorijama, otvara neka pitanja, koja se mogu posložiti i bez redoslijeda po važnosti: –– Organizacija političkog sustava kao integrativnog procesa?

–– Polis kao urbane struktura kompatibilnih interesa individualnih cjelina, i komunalni sustav što prelazi granice tih cjelina?

–– Organizacija funkcioniranja kompleksa triju gradova u distribuciji gospodarskih interesa uključenih strana?

–– Način planiranja/korištenja prostora u tzv. kontaktnim zonama?

–– Kontekst prilagodbe zakonodavstva u užem i širem smislu?

Ovo je individualizirano mišljenje bez namjere biti kompetentno na bilo koji način. Uostalom, teško je temeljiti kompetencije na fragmentiranim elementima i bez temeljitih analitičkih procesa. Pravo na vlastito mišljenje, u kontekstu izazova na diskurs, koristim kao demokratsku kategoriju. Na prvo mjesto stavio bih organizaciju političkog sustava kao integrativnog procesa. Politički sustav u pravilu određuje sve ostale, stoga je od bitne važnosti ostvariti minimalno suglasje oko temeljnih kategorija u provedbi.

Podsjećam na dugotrajna nastojanja stvaranja pozitivne klime oko teritorijalnih kompetencija kroz politiku upravljanja prostorom kao najvažnijem ljudskom potencijalu. Zato je teško prihvatiti pomalo idealističku premisu o povremenom „iskrenju“ između nositelja vlasti.

To je iskrenje gotovo uvijek završavalo bez jasnog rezultata, pa je potrebno postaviti tezu: Bez jasnog programa koji će zadovoljavati sve strane u procesu neće biti moguće ostvariti politički konsenzus.

Druga je važna komponenta kompatibilnost interesa svake urbane strukture u ovom zajedničkom procesu – to je prometna povezanost u svim aspektima. Gradovi su izravno naslonjeni na obalu i pomorskoj komponenti treba dati veće značenje od onoga koje ima danas. Jadranska autocesta stvorila je osnovne preduvjete globalnog povezivanja, a pitanje je lokalne mreže koja nije zadovoljavajuća, unatoč tomu što je čini i Jadranska magistrala.

Autocesta je u prvom redu tranzitni koridor i samo rubno dodiruje gradove, jasno nameće potrebu boljeg tretmana sekundarne prometne mreže.

Priobalni pomorski promet, nažalost nema jasnog programa.

Tu je i značaj otoka u pomorskoj povezanosti. Naime, dispozicija otoka ovih triju gradova naprosto nameće potrebu njihova uvrštavanja u kontekst o kojemu raspravljamo. Jadrolinija, kao jedina tvrtka pomorskog sustava, ne može individualno definirati svoje programe. Nadalje, ideja povezivanja prvog otočnog reda s kopnom tunelima i sličnim suhim vezama, može se doživljavati kao realizacija neke vrste Megalopolisa, u nekoj bližoj ili daljnjoj budućnosti. U vremenu i prostoru u kojemu živimo svako povezivanje otoka s kopnom, osim pomorskog, nije - realno.

Kompleks komunalnog programa (zbrinjavanje otpada i sustav otpadnih voda) kreira se kao županijski ili državni, uloga gradova svedena je na individualizirana rješenja. Valja pronaći optimalna tehničko-tehnološka rješenja kojih zasad, nažalost, nema, ona na kojima se radi, nisu sustavno povezana koliko bi bilo potrebno.

Jedinstven je primjer Zadra s lukom Gaženicom, koncept pomorskog terminala s jasnom vezom na cestovni promet. Gaženica je najbliža jadranska luka Anconi. Povezivanje mreže hrvatskih autocesta, izgradnjom brodskog terminala u Gaženici, jest značajan gospodarski faktor. Primjerice, kontejnerski terminal, najčešće vezan na željeznički promet treba preferirati one lokalitete koji su optimalni. Zadarska luka ima najpovoljnije terenske uvjete u povezivanju s unutrašnjošću. Kao dodatni argument je

i značaj zračne luke, gotovo u fizičkom dodiru s Gaženicom. To može biti i osnovna prednost u gospodarstvu Zadra prema Splitu i Šibeniku, a promociju navedene ideje moraju bezrezervno podržati svi gradovi.

Treba zaustaviti longitudinalno priobalno širenje naselja, odnosno - trošenje prostora! To zahtijeva detaljnu analizu svih planova prostornog uređenja na razini županija i općina u regiji.

Broj stanovništva u manjim naseljima se smanjuje, logična posljedica bi bila zaustavljanje širenja naselja. No, nagli rast smještajnih turističkih kapaciteta otvorio je proces enormnog trošenja prostora. Kako naći pravu mjeru u pomirenju očuvanja prostora kao dragocjenog resursa i naraslih potreba za građenjem smještajnih jedinica? Proces legalizacije bespravne izgradnje, nažalost, zacementirao je sve loše stvari u prostoru.

Kako očuvati daljnju devastaciju prostora ili kako programirano sačuvati prostor? Zanimljivo je podsjetiti se ranijih nastojanja kroz tri projekta: Južni, Srednji i Sjeverni Jadran, kada se pokušavalo pronaći optimalan odnos korištenja prostora i planiranja turističkih kapaciteta različite nomenklature. Naravno, projekti su rađeni u drugom vremenu s drugačijim polaznim osnovama, ali su poslužili kao model/metoda pristupa planiranju na duže staze. Hoteli, apartmani i kampovi planiraju se kroz lokalne interese i bez šireg dogovaranja. Širi urbani prostor se ne bi trebao strogo vezivati na županijske i općinske administrativne granice.

Projekt Tripolis mogao bi prerasti u multipolis, s bitnim karakterom međusobne usklađenosti interesa, uz plemenitu komponentu postizanja jedinstvenog razmišljanja o prostoru u kojemu živimo i djelujemo. Valja napraviti distinkciju između megalomanskih nastojanja /megapolisa/ i optimalnih vrijednosti suživotnih silnica triju gradova. Ideju Tripolisa valja podržati kao pozitivan proces i dobro je omogućiti stvaranje sve više pobornika za realizaciju te ideje. Ovo je mogući doprinos u slaganju potencijala radi iskoraka u postizanju boljeg razumijevanja naših susjednih gradova vrlo sličnih litografskih i drugih karakteristika.

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

39

gradimozadar.hr

g zd

gzd portal i magazin nezaobilazno su mjesto prezentacije sektora građevine, arhitekture, uređenja i energetske učinkovitosti.

Osim što svojim klijentima pružamo usluge vizualne i sadržajne izrade oglasa, oglašavanjem kod nas ostvarujete potpuno specijaliziran i usmjeren marketing koji ostaje u dugoročnom vlasništvu tvrtke.

Medij smo koji dostiže vrlo ciljanu skupinu, od projektnih ureda, građevinskih tvrtki do brojnih drugih čitatelja diljem Hrvatske, zainteresiranih za teme gzd magazina i portala.

To postižemo na način da smo se specijalizirali kroz teme i oglašivače.

Veći dio tiraže magazina šaljemo direktno putem Hrvatske pošte, pružajući potpuno besplatno svim zainteresiranim osobama vrijedne i kvalitetne informacije. Magazin se također printa na kvalitetnom papiru (250g korice, 115 g unutarnje stranice).

Medijski smo pokrovitelj važnijim udruženjima i udrugama čiji su članovi građevinari, arhitekti, krajobrazni arhitekti i drugi te uvijek rado putem portala pratimo sve njihove vijesti, najave i zbivanja uz mogućnost otvaranja novih pokroviteljstava i partnerstva.

cilja

n i d os e g

es po

it nsive web s

pr

int

n & web izda

ja

etp sa 2 100 pr

e

lat n

ika

&

na kl

an sadrž ual aj kt

r

i az mag

na

3000 prim j

a ka er

a ad

a

Sadržajno kroz gzd portal pratimo teme vezane za gradnju, arhitekturu, energetsku obnovu, uređenje i opremanje. Kroz gzd magazin pomno biramo teme koje nastaju u suradnji sa različitim stručnim sugovornicima.

Povjerenje je temelj na kojem gradimo naše odnose, ukažite nam i Vi svoje i dozvolite da budemo Vaše mjesto susreta!

PRATITE GRADIMO ZADAR EKIPU... ... na Facebooku, Twitteru, You Tubeu i Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i drugo...

Gradimo Zadar Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel: +385 98 565 572 Fax: +385 23 321 383 info@gradimozadar.hr www.gradimozadar.hr

JESEN U ZNAKU ZELENE GRADNJE Autor: HSZG

HRVATSKI SAVJET ZA ZELENU GRADNJU OVE JESENI PRIPREMA DVA VAŽNA DOGAĐAJA: • GBRPO EDUKACIJU O ZELENOJ GRADNJI • SREDIŠNJU KONFERENCIJU O ZELENOJ GRADNJI I ODRŽIVOM RAZVOJU GBPRO EDUKACIJA Želite li postati certificirani stručnjak zelene gradnje?

REZERVIRAJTE VAŠE MJESTO NA VRIJEME – Otvoreni su upisi za sveobuhvatnu edukaciju o zelenoj gradnji – GREEN BUILDING PROFESSIONAL 2018/2019 koja započinje u rujnu 2018. godine. Posebnu pogodnost od 10% popusta imaju oni koji se prijave do 1. srpnja 2018. g.

Cilj Green Building Professional edukacijskog programa je podizanje naraštaja multidisciplinarnih stručnjaka u području zelene gradnje, projektiranja i financiranja zelenih zgrada; korištenja ekoloških materijala za gradnju, opremanje i rekonstrukciju zgrada; procjenu vrijednosti i životnog ciklusa zgrada s obzirom na zelene elemente; oblikovanje krajobraza, energetski učinkovit dizajn svjetla, ostvarivanja ušteda kroz reciklažu i uštedu energije, efikasno korištenje vodnih resursa; odabir održive lokacije i upravljanje istom; nacionalnu regulativu i certificiranje te međunarodne certifikate za zelenu gradnju LEED, BREEAM ili DGNB – u cjelini kreiranje radnog i životnog prostora koji će biti zdraviji, ugodniji i produktivniji, energetski učin-

kovit, ekonomski isplativ, zdrav za okoliš i čovjeka - a sve temeljem zelenih principa i održivosti.

Polaznici ovog programa, uz stjecanje međunarodno priznatog certifikata Green Building Professional koji ima svoju prepoznatljivost i vrijednost u svim zemljama, naročito centralne i zapadne Europe, steći će znanje kojim će aktivno moći sudjelovati u kreiranju prostora po zelenim principima.

U posljednjih šest godina osposobljeno je šest generacija Green Building Professional programa; točnije više od 170 polaznika edukacije imalo je priliku upoznati se sa stranim i domaćim stručnjacima s područja zelene gradnje te se informirati o petnaestak relevantnih i zanimljivih tema.

pada 2018. godine u hotelu Esplanade u Zagrebu.

Riječ je o središnjem godišnjem okupljanju profesionalaca koji se bave zelenom ekonomijom, održivom gradnjom i prometom, zelenom energijom i održivim razvojem.

GLAVNE TEME KONFERENCIJE su: zelena gradnja i održiva ekonomija (nZEB i energetska obnova zgrada, zeleni međunarodni certifikati), pametni gradovi - primjeri dobre prakse, 11. Hrvatski Forum o održivoj gradnji - kružno gospodarstvo, financiranje održivih nekretnina, održivost u turizmu i kulturna baština, zelena energija i održivi promet.

Više informacija potražite na www.gbccroatia.org te putem e-maila info@gbccroatia.org ili telefona +385 1 4886 296

SREDIŠNJA KONFERENCIJA O ODRŽIVOM RAZVOJU I ZELENOJ GRADNJI Hrvatski savjet za zelenu gradnju želi približiti ova vrijedna znanja što široj publici organiziranjem SREDIŠNJE KONFERENCIJE O ZELENOJ GRADNJI I ODRŽIVOM RAZVOJU, koja će se održati 24. listoLjeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

41

Višegodišnje iskustvo i primjena modernih tehnologija u geodetskoj izmjeri svih vrsta terena te izradi svih vrsta geodetskih elaborata, podloga, iskolčenja zahtjevnih i manje zahtjevnih građevina, fotogrametriji i geoinformatici.

DJELATNOSTI Katastar nekretnina i katastar zemljišta Inžinjerska geodezija Geoinformatika Legalizacija nezakonito izgrađenih objekata

Put groblja 1, Biograd n/m, tel: +385 23 638 211

MILIMETAR d.o.o.

Obala kneza Branimira 24, 23000 Zadar tel. +385 (0) 23 779 159 mob: 098 388 188, 091 4623 657 E-mail:milimetar.zd@gmail.com www.milimetar.eu

MRAMOR GRANIT KAMEN

stepenice | zidne obloge | radne ploče za kuhinje | nadgrobni spomenici prozorske klupice | uređenje uredskih prostora | tuš kabine | kolone za ograde

42

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Ljeto 2018.

Vrtline bb, 23000 Zadar Mob: +385 99 3333-884 Email: rasadnik-geront.hr Web: rasadnik-geront.hr

Hortikultura - uzgoj i prodaja biljaka Krajobrazna arhitektura - projektiranje Uređenje i održavanje vrtova Navodnjavanje - projektiranje, izrada i održavanje

PROIZVODNJA, TRANSPORT I UGRADNJA SVIH VRSTA BETONA

Bukovačka 25, 23210 Biograd n/M Telefon: 023/386-010 Fax: 023/386-011 info@cirjak.hr www.cirjak.hr

Prodaja stanova: +385 91 30 50 747 stanovi@cirjak.hr

PRO DESIGN j.d.o.o. za projektiranje i nadzor JOSIP ZRILIĆ mag.ing.el., ovlašteni inženjer elektrotehnike

PRO DESIGN j.d.o.o. za projektiranje i nadzor Kneza Novaka Krbavskog 64, 23000 Zadar OIB: 10959706185 mob: 091/484-27-11 e-mail: j.zrilic2407@gmail.com

www.sun-adria.hr Sun Adria d.o.o.

Bartola Kašića 18, 51000 Rijeka +385 (0)51 626-00 info@sun-adria.hr

Ljeto 2018. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

43