Gradimozadar zima 2017 broj 9

Page 1

gradimozadar.hr

g zd

SPECIJALIZIRANI MAGAZIN ZA GRADNJU, ARHITEKTURU, UREĐENJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST Broj 9

ZIMA 2016./17.

BESPLATAN PRIMJERAK

Stručna javnost o problematici igre u otvorenom prostoru BAU München 2017.

Intervju Melita Bestvina Energetska učinkovitost i održivost temelj su izgradnje današnjice

ZA VAS PIŠU:

www.aco.hr

386006 9 771849

ISSN 1849-3866

MOJ BALKON, Vladimir Macan, Filip Babić, Vjekoslav Pavlaković, Nera Nejašmić Kozina, Marija Stagličić, Duje Šegvić

www.facebook.hr/ACO.hr

sustavi GRIJANJA

Najave

Dizajn

KOLUMNE

NOVITETI

ODVODNJA

UREĐENJE


22.12.2016. ® 2016 VELUX GROUP © VELUX IME I LOGO SU ZAŠTIĆENE ROBNE MARKE

VELUX prozori za ravni krov

Na fotografiji Sportska dvorana arh. Dietrich | Untertrifaller Architeckten, Austria VELUX prozori za ravni krov s kupolom CVP dim 120x120 cm

Novo! Akrilna kupola

Niskoenergetsko, laminirano staklo

VELUX ThermoTechnology™ Uprozora = 1,2 W/m2K

VELUX Hrvatska d.o.o., A.V. Holjevca 40, 10010 Zagreb bespl. tel. 0800 600 400, velux-hr@velux.com www.velux.hr/za-arhitekte

Zaštitna kupola utišava zvuk kiše i tuče, te osigurava dobru zvučnu izolaciju.

Novi model prozora za ravni krov s ravnim staklom umjesto kupole elegantno i estetsko rješenje.


2017 CONSTRUCTION MATERIALS FOR SUSTAINABLE FUTURE 1ST INTERNATIONAL CONFERENCE

HOTEL KOLOVARE ZADAR TEME KONFERENCIJE: Inovacije u tehnologiji materijala Međudjelovanje materijala i okoliša Projektiranje održivih zgrada Ocjena stanja i monitoring konstrukcija Zaštita, očuvanje i sanacija konstrukcija Modeliranje materijala i konstrukcija Društv aspekti izgrađenog okoliša

POZVANI PREDAVAČI:

19 - 21 April 2017, Zadar, Croatia

• (École polytechnique fédérale de Lausanne Švicarska) • (University of Cape Town, Južna Afrika)

UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF CIVIL ENGINEERING DEPARTMENT OF MATERIALS

• (Ghent University, Belgija) • (Tsinghua University, Kina) • (University of Berkeley, SAD) • (The State University of New Jersey, SAD) • (Massachusetts Institute of Technology, SAD)

www.grad.hr/coms


gradimozadar.hr Besplatan primjerak GradimoZadar.HR magazina preuzmite na kiosku Borelli 4 (između 4 kantuna i Zgrade suda)

Riječ urednika Poštovani čitatelji, u posljednjih nekoliko mjeseci redakcija gradimozadar.hr prisustvovala je brojnim značajnim događanjima. U suradnji s gradom Zadrom organizirali smo Tjedan energetske učinkovitosti te istoimeni sajam koji je okupio rekordan broj izlagača.

Impressum: UREDNICI Andrijana i Tomislav Jurin +385 98 1611 115 MARKETING Andrijana Jurin +385 98 565 572 SAVJETNIK UREDNIŠTVA Vladimir Macan FOTOGRAFIJE I GRAFIČKA OBRADA Tomislav Jurin STRUČNI SURADNICI Pavle Marušić Vladimir Macan Vjekoslav Pavlaković Arhitektura Plus j.d.o.o. Željka Kolak, krajobrazna arhitektica Hrvatski savjet za zelenu gradnju Dalibor Lukenda Filip Babić, ovlašteni serviser Valentina Ilić, mag. phil. croat. Roko Pešušić, dipl. ing. geod. Filip Juranov, dipl. ing. građ. Marija Stagličić Biljana Pažin Nera Nejašmić Kozina, mag. ing. arch. mag. art. Duje Šegvić, dipl. ing. arh. Nataša Rožić Mikolašević, dipl. novin. NASLOVNA FOTOGRAFIJA Conluto DOBROVOLJNA POMOĆ PRI LEKTORIRANJU Valentina Ilić, mag. phil. croat. DIREKTOR Jadran Jurin IZDAVAČ T&S d.o.o. Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar ADRESA REDAKCIJE gradimozadar.hr Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel. +385 23 321 383 Fax. +385 23 321 383 info@gradimozadar.hr www.gradimozadar.hr ŽIRO RAČUN HR2524020061100040300

U listopadu smo medijski pokrivali međunarodni stručni skup „Igra u prostoru“ u organizaciji Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata iz Zagreba te posjetili München gdje smo razgovarali s izlagačima BAU sajma. Vodeći svjetski sajam za arhitekturu, građevinske materijale i sustave održat će se u siječnju 2017. godine, a mi Vam u ovom broju predstavljamo neke od najavljenih noviteta. O ulozi sudskih vještaka i procjenitelja u pravosuđu i ostalim institucijama razgovarali smo s Melitom Bestvinom, aktualnom predsjednicom EuroExperta, europske udruge sudskih vještaka. Naš stalni kolumnist, urbanist Vjekoslav Pavlakvić, osmislio je prijedlog regulacije prometa na Poluotoku te uređenja zanemarenih gradskih zidina, koji sada ostaje zapisan u zimskom broju gradimozadar.hr-a. Brojni dalmatinski gradovi pogođeni su zimi negativnim utjecajem turizma u vidu praznih ulica i poslovnih prostora, za razliku od ljetne napučenosti istih. Nera Nejašmić Kozina nastavlja svoje izlaganje o ovoj problematici koja poziva na razmišljanje i pravovremeno djelovanje dok se Vladimir Macan nadovezuje na temu svojim osvrtom na dimenzioniranje gradova. Sa svakim novim brojem ostvarujemo i pokoju novu suradnju. Ovaj put nam se kao stručni sugovornik pridružuje Duje Šegvić koji će nam iz broja u broj otkrivati zanimljivosti iz projektnog ureda Prostor Split. Nadamo se da ćete uživati čitajući novi broj magazina te koristim priliku poželjeti Vam u ime redakcije gradimozadar.hr čestit Božić i sretnu Novu 2017. godinu! Čitajte nas i pišite nam! Vaš gradimozadar.hr

NAKLADA 3.000 primjeraka

TOMISLAV JURIN, UREDNIK

TISAK Tiskara Zelina d.d. K. Krizmanić 1 10380 Sv. I. Zelina www.tiskara-zelina.hr Design by VESTIBUL Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača. Kontakti oglašivača, proizvođača i distibutera, njihove adrese te cijene pojedinih artikala važeće su u trenutku odlaska u tisak te za njihovu točnost u trenutku korištenja ne odgovaramo. Sve informacije u ovom broju gradimozadar.hr magazina dane su u dobroj vjeri kao pomoć i informacija čitateljima. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama sugovornika. Redakcija ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa. ISSN 1849-3866

OVAKO ĆETE STUPITI U KONTAKT S NAMA Ukoliko se želite oglasiti u gradimozadar.hr magazinu, molimo da nas kontaktirate na telefon ili e-mail +385 98 565 572 | andrijana@gradimozadar.hr

PRATITE GRADIMOZADAR.HR EKIPU... ... na Facebooku, Twitteru, YouTubeu i Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i drugo...

Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina, molimo da nam pošaljete svoje podatke na: magazin@gradimozadar.hr Ukoliko želite primati besplatan primjerak gradimozadar.hr magazina na adresu molimo da nam pošaljete svoje podatke na: Petra Kasandrića 1/A, 23000 Zadar, Hrvatska Predhodna izdanja magazina možete prelistati online putem naše web stranice www.gradimozadar.hr/magazin

Ukoliko više ne želite primati magazin gradimozadar.hr, lijepo Vas molimo da nam tu informaciju pošaljete na e-mail magazin@gradimozadar.hr 9 771849

386006


SADRŽAJ Zima 2016./17.

30

Kolumne & Razgovori

6

Intervju Melita Bestvina

8

Vladimir Macan Dimenzioniranje

10

Vjekoslav Pavlaković Aspekti prometa na prostoru Poluotoka

12

Nera Nejašmić Kozina T(u/ero)rizam grada

Zelena zona

14

Energetska učinkovitost i održivost temelj su izgradnje današnjice

21

Filip Babić Toplinske pumpe

23

EKO d.o.o. Kapitalni projekt od 377 milijuna kuna

24

Stručna javnost o problematici igre u otvorenom prostoru

27

Moj balkon Zima na vašem balkonu

28

ACO građevinski elementi d.o.o. ACO Rain4me

Uređenje & Opremanje

30

Stomorska Šolta Bilo tri put u Stomorskoj

34

BAU München 2017. Najava

35

Hrvatski savjet za zelenu gradnju Rezervirajte svoje mjesto na vrijeme

36

Stalni postav antike Arheološkog muzeja najbolji interijer u regiji

37

Saniteh Otvoren prvi Dyson brand store

38 39

Vijesti

40

Abeceda zaštite Osnovne obveze zaštite na radu

41 42

Solana Nin Kuća soli

44

Knjige

Predstavljamo Craftmoto

Izbor za najljepši kafić Caffe Kala & Zalogajnica Tranquilo

24

12

36 34

41


KOLUMNE & Razgovori

Intervju:

Melita Bestvina

O

RAZGOVARAO: gradimozadar.hr

položaju sudskih vještaka i procjenitelja u Hrvatskoj, izazovima s kojima se susreću u obavljanju svoje djelatnosti te drugim aktualnim temama iz njihovog djelokruga rada, razgovarali smo s mr.sc. Melitom Bestvinom, dipl. ing. građ., predsjednicom Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, te čelnom osobom jedine europske udruge sudskih vještaka - EuroExpert. Stalni sudski vještak je od 1987., ovlašteni inženjer graditeljstva od 1999. godine. Iza nje je bogato radno iskustvo na poslovima urbanističkog planiranja, rukovođenja u tijelima prostornog uređenja i graditeljstva, poslovima savjetnice stručnog nadzora nad izgradnjom ili rekonstrukcijom objekata u više državnih tvrtki i institucija, a zadnjih je godina poduzetnica u obiteljskoj tvrtci Recite nam nešto o vašoj udruzi HDSVIP?

U veljači 1980. godine grupa vještaka, većinom iz područja prometa i tehnike motornih vozila, osnovala je Udruženje sudskih vještaka Zagreba. Pet godina nakon toga donesen je Etički kodeks sudskih vještaka koje smo novelirali 2011. i u svibnju ove godine. S 1450 članova, danas smo najveća i najrelevantnija udruga ove vrste u Republici Hrvatskoj, gdje je registrirano oko 3500 sudskih vještaka i procjenitelja. Imamo 44 strukovne sekcije koje su razvile preko 115 specijalnosti, a mnogi naši članovi su istaknuti stručnjaci-znanstvenici i autori brojnih stručnih radova i članaka objavljenih u domaćoj i stranoj literaturi. Jeste li zadovoljni strukturom članstva, njihovim obrazovnim i stručnim profilima, zainteresiranosti za cjeloživotno učenje i usavršavanje?

S obzirom na broj sudskih vještaka i procjenitelja u Republici Hrvatskoj, značaj djelatnosti koju obavljaju te nepostojanje obveznog udruživanja u komoru ili jednu obveznu udrugu u svrhu nadzora nad radom i edukacijom novih vještaka i procjenitelja, ova bi materija trebala biti uređena posebnim Zakonom o stalnim sudskim vještacima i procjeniteljima, kako bi im se omogućilo da u svrhu poboljšanja rada i pojačanja nadzora u obavljanju ove djelatnosti osnuju vlastitu Komoru kao obvezatan oblik udruživanja, a kako je, primjerice, propisano za odvjetnike i javne bilježnike. Iz strukture je vidljivo da je najveći broj vještaka iz područja građevinarstva (građevinari i arhitekti). Znači li to da je i najčešće angažiranje istih, budući da je naša država opredijeljena kao tržišno društvo?

Građevinara i arhitekata ovdje ima blizu 800. Zbog problema s građevinskim nedostacima i štetama u izgrađenim stambenim i poslovnim zgradama, angažirani su u brojnim sudskim postupcima, razvrgnućima suvlasničkih zajednica, osiguranjima

6

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

dokaza, procjeni nekretnina itd. Također rade procjene nekretnina za gradove i državnu upravu u postupcima izvlaštenja kada se zbog izgradnje, najčešće razne infrastrukture i građevina od državnog i općeg interesa, moraju izvlastiti cijele ili dijelovi nekretnina u vlasništvu građana ili tvrtki. Moram naglasiti da je najosjetljiviji i najteži dio koji se događa u postupcima vještačenja naših sudskih vještaka psihijatara i psihologa. To su okrutni i bešćutni postupci ovrha nad djecom koje se provode na takav način da ne možete vjerovati da se po djecu dolazi s naoružanom policijom, sa sudskim izvršiteljima i socijalnim radnicima, uz odvjetnike, kao da se radi o predmetima. Scene koje možete vidjeti i na internetu - jer su ih neki nazočni snimili - su tako strašne i dirljive da ne možete vjerovati

kako važeći Obiteljski zakon ima takve odredbe. Posljedice za djecu su takve da se moraju liječiti mjesecima, o čemu svjedoči naša članica dr. psihologije koja ih terapeutski liječi. Nažalost, javnost premalo zna o tome. Prošle smo godine smo s Kućom ljudskih prava organizirali tribinu radi sprečavanja takvih postupaka, što možete pronaći na internetu, ali promjene su spore, a takvi slučajevi osvanu tek pojedinačno u medijima – novinama ili Provjerenom. Koje društveno korisne aktivnosti provodi HDSVIP sa svojim članovima?

Do 2008. smo imali razne radionice i stručne skupove, a od tada svake dvije godine organiziramo Kongrese sudskih vještaka. U 2013. sam pokrenula i pokroviteljstva predsjednika/ce RH nad održavanjem III. Kongresa pa je tako i bilo s prošlogodišnjim IV. Kongresom, ujedno najbrojnijim do sada (dva dana bilo je nazočno čak 610 sudionika). Za mnoge aktualne probleme i brojne radionice organizirali smo i veće stručne simpozije od kojih bih izdvojila: 1. Hrvatsko savjetovanje o etažiranju (2004.), 1. Hrvatsko savjetovanje o procjenama nekretnina (2005.), Povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora (2010.), Temelji medicinskog vještačenja (2012.), Kvaliteta gradnje stambenih i javnih zgrada (1991. - 2012.), Procjene nekretnina u RH (2014.), Izrada plana posebnih dijelova u praksi RH (2016.). Budući da ste u ovom trenutku predsjednica jedine europske udruge sudskih vještaka „EuroExpert“, čestitamo Vam u ime naših čitatelja na tako izuzetnom priznanju te Vas molimo da nam kažete nešto o europskim vještacima u kontekstu organiziranja, tretiranja i materijalnog nagrađivanja sudskih vještaka.

EuroExpert je multidisciplinarna europska organizacija koja zastupa sudske vještake u EU sa sjedištem u Luxembourgu. Posebna razlika u odnosu na druge asocijacije sastoji se u tome da njeni članovi nisu individualne osobe već su članice Komore


ili udruge sudskih vještaka iz svake države članice. Član EE u svakoj je zemlji organizacija koja predstavlja značajan dio vještaka u takvoj državi. U pravilu, sudski vještaci i procjenitelji su u svim državama stručnjaci visoke stručne spreme. U Europi su organizirani u obvezne Komore, a u nekim državama u udruge i institute. U razvijenim državama uživaju velik ugled i dobro materijalno nagrađivanje, za razliku od nas, koji smo prepušteni samoorganiziranju u neobavezne udruge. Neprihvatljivo je da cijena rada sudskih vještaka i procjenitelja u Hrvatskoj ne korespondira s cijenama rada drugih stručnjaka, da je fiksna kroz razdoblje od 18 godina i da ne prati, kao u drugim profesijama, rast troškova života. Očekujemo da će novi ministar pravosuđa promijeniti ovakav položaj sudskih vještaka i procjenitelja koji odudara od položaja ostalih kolega u EU i van Unije. Recite nam ponešto o vašoj suradnji u okviru naše države (sudstvo i dr. subjekti) te u EU?

Suradnja je dobra sa županijskim, općinskim i trgovačkim sudovima, kao i s Državnim odvjetništvom, s kojim mjesecima pripremamo jedan rijedak i vrlo složen stručni simpozij o slučajevima u kojima nije čvrsto određena metodologija pa je tu vrlo važno iskustvo sudskih vještaka. Nedavno smo održali koristan jednodnevni stručni simpozij o etažiranju (Plan posebnih dijelova) jer je u praksi evidentno prisutna potreba izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zbog lakšeg rješavanja raznih postupaka razvrgnuća suvlasništva nekretnina (etažiranjem ili geometrijskom podjelom) bilo suglasnim ili sudskim razvrgnućem. Učlanjenjem u EuroExpert i TEGOVA-u, naša udruga ostvaruje želju i nastoji pratiti dostignuća profesije u ostalim europskim državama na strukovnim principima, kako bi korištenjem pribavljenih informacija o međunarodnim standardima u svim područjima, naši članovi mogli kompetentno koristiti svoja znanja u svakodnevnom radu. Uključuje li izvršna vlast udrugu u donošenje novih zakona? Poznat je slučaj javne rasprave – savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kada vam je Ministarstvo pravosuđa dalo pet dana za očitovanje, od toga je jedan dan bila subota, a drugi blagdan Svi Sveti.

Nama je najveći problem kršenje odredbe članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji propisuje provedbu savjetovanja u pravilu od 30 dana, a također i Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, koji preporuča kao minimalni standard da rok provedbe internetskog savjetovanje ne bude kraći od 15 dana. Mišljenja smo da bi postupak savjetovanja trebalo nastaviti tako da traje minimalno 15 dana, ukoliko nije moguće trajanje od 30 dana zbog obveze donošenja podzakonskog akta. Povjerenica za informiranje dr. sc. Anamarija Musa upozorila je u studenom 2015. Ministarstvo pravosuđa na obvezu provedbe savjetovanja u nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (Narodne novine, broj 38/14) koji je objavljen na javnoj raspravi na mrežnim stranicama “e-Savjetovanja” središnjeg državnog portala u trajanju od pet dana ( do 2. studenog 2015.), sve protivno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Smatramo da sva ona ministarstva koja predlažu donošenje ili izmjene propisa trebaju pisanim putem obavijestiti sve one na koje se odnosi konkretni propis, a ne da se stalno mora dežurati i provjeravati je li što objavljeno na stranicama e-savjetovanja. Najavljuje se donošenje Zakona o porezu na nekretnine. Smatrate li da je za provedbu tog zakona potrebno angažiranje sudskih vještaka i procjenitelja? Komentirajte nam

problematiku Zakona o legalizaciji?

Svakako da je važno da struka uzme učešće u izradi Zakona o porezu na nekretnine. Kod nas se stalno ponavlja problem da oni koji pišu propise najčešće nisu osobe iz prakse koje znaju kako se koji određeni propis provodi ili ne provodi u praksi. To je jasno iz brojnih primjera koje možete slušati u „Potrošačkom kodu“ ili u sudskim postupcima koji se vode zbog nedovoljno međusobno usklađenih propisa i nedovoljno kontrole nad funkcioniranjem cijelog sustava u provedbi propisa. Problem je i u nedovoljno strogim odredbama nadzora i premalim ovlastima Državnog inspektorata i ostalih inspekcija. Najproblematičniji je rad građevinske inspekcije jer se treba detaljno izraditi analiza učinkovitosti inspekcije (ima li dovoljno inspektora, što su ili nisu poduzimali kad su građani prijavljivali bespravnu gradnju). Upravo je nečinjenje preventivnih radnji s vrlo strogim kažnjavanjem bespravnih graditelja dovelo do toga da se izgradi 820 000 bespravnih građevina razne vrste pa se najvrednije što imamo – hrvatski prostor – devastirao na najgori mogući način. Neselektivan pristup u masovnom ozakonjenju tzv. divlje ili bespravne gradnje kod nas je, nažalost, nagrađen masovnom legalizacijom umjesto da se selektivnim pristupom i pažljivim analizama što smije, a što ne smije ostati u prostoru pokušalo spriječiti devastiranje naše obale i otoka, nacionalnih parkova i ostalih prostora u kontinentalnom dijelu naše prelijepe domovine. Koji je značaj procjenjivanja vrijednosti nekretnina?

Procjenjivanje vrijednosti nekretnina je vrlo važno za sve građane, ali i za državnu imovinu i imovinu jedinica lokalne samouprave, no kod nas se, nakon naše inicijative da se usvoje europski standardi vrednovanja nekretnina, dogodilo to da su se prepisali dijelovi njemačkih propisa, dodali dijelove iz literature austrijskog autora (kojih se ne moraju pridržavati ni njemački ni austrijski stručnjaci jer su to samo smjernice) s ciljem da se dobiju što niže vrijednosti nekretnina, što najviše odgovara korisnicima izvlaštenja te se naložilo korištenje baze podataka preuzete od Porezne uprave, gdje znamo sve o nepouzdanosti podataka i gdje nema verifikacije (provjere stručnih vještaka i procjenitelja o vjerodostojnosti prijavljenih kupoprodajnih cijena u ugovorima kako je to npr. u Njemačkoj). Primjedbe i upozorenja struke odbačena su i krenulo se s nametanjem žurne procedure usvajanja tih propisa, čak i raspuštanjem oformljene radne skupine. Stoga smo doživjeli to da nam TEGoVA da primjedbe na propise kako nisu sukladni s europskim standardima. Trenutno su u tijeku izmjene i dopune tih propisa, ali još uvijek nema uključenja struke u te radne grupe pa se ne čudimo mogućnosti da se opet osramotimo kao država koja, pored saznanja da smo članovi TEGoVA-e koja ima punu potporu EU Komisije u donošenju EVS 2016, ipak radi bez uvažavanja tih standarda koje brojne države primjenjuju i apsolutno prihvaćaju. U kojoj mjeri i kako surađujete s podružnicom HDSVIP-a u Zadru koja pokriva područje Zadarske, Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije?

Podružnica je vrlo aktivno radila dok je voditelj bio kolega Vladimir Macan, ali otkako se on prije godinu dana povukao zbog zdravstvenih razloga (jer je češće morao dolaziti na sastanke u Zagreb), ne radi se aktivno i ne sazivaju se sastanci sudskih vještaka i procjenitelja sukladno Statutu. Kako nezadovoljni članovi traže izbor novog voditelja Podružnice, očekujemo da će se voditelj ili aktivirati ili prepustiti mjesto drugom članu koji će aktivno prenositi sve što radi Upravni odbor te organizirati regionalne radionice prema potrebama članova koji trebaju dodatne edukacije, uz sva ostala redovna usavršavanja koja provodimo. Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

7


KOLUMNE & Razgovori

Vladimir Macan, kolumna

U

Dimenzioniranje

prošlom broju ovog magazina mogli smo pročitati o velikom priznanju našem Gradu od strane turističke industrije Europe. Sada, poslije samo jedne turističke sezone, jednako možemo, kao i službena statistika, potvrditi znatan porast broja gostiju i druge parametre bitne za prihvat turista u gradu Zadru te njihove visoko ocjenjene recenzije. Nažalost, već je sada vidljivo da je nadležnim gradskim strukturama potrebna maksimalna angažiranost da poboljšaju barem dio nekih, ali važnih urbanih sadržaja. Tako počnimo analitički i osvrnimo se na sadašnje fizičke dimenzije Grada koji na sreću u administrativnoj podjeli, osim kontinentalnog, ima i svoj otočni dio čime polažemo pravo da dio tog opterećenja preusmjerimo i na gradske otoke. Međutim, dimenzioniranje pojedinih primarnih elemenata urbanog tkiva nije isto kao što je dimenzioniranje masivne inženjerske konstrukcije. Ovdje se radi o kontekstu estremnog i sezonskog opterećenja, glede ljudima sve naglašenije propusne moći svih vrsta prometa, a najčešće pješačkog i neselektivnog cestovnog. Dolazak i/ili ulaz u najatraktivniji dio grada-Poluotok, ravan je onome-u drugom jadranskom po pučkom nazivu

jednakom GRADU-ulazu na STRADUN. Istina je da dok se u Dubrovniku već provode razna istraživanja kako bi se opetovano provele nužne selektivne mjere, to u našem Gradu ipak nije u tolikoj mjeri naglašeno zahvaljujući bitno drugačijim ulaznim elementima na Poluotok kao turističku konstantu. Pri ovom se ne smije zanemariti velik iskorak i polučena rješenja u izvangradskom prometu (autocesta, brza cesta, veliki i značajni projekt kompanije Ryanair, nastavak konačnog završetka međunarodne luke Gaženice), nasuprot onima s negativnim predznakom (ukidanje stalne trajektne linije Zadar-Ancona, dužobalne linije Rijeka-Grčka-Zadar-Pula, ukidanje avionskih veza Croatia Airlines-a ; London, Amsterdam, Zürich...) neobnavljanje hidroavionskog prometa itd. Ipak, što opetovano ističemo, u nadi je i za vjerovati da će se konačno u Gradu obnoviti gradski pomorski promet, čime bi se povećala propusna moć ulaska sudionika cestovnog prometa, poglavito sa sjeverozapadne ninske strane. U nadi da smo i na ovaj način podsjetili stručnu i širu javnost, te nadležna državna, županijska i gradska tijela, vjerujemo, kao i dosad, u pozitivan odjek i pristup rješavanju uz prethodno optimalno dimenziranje aktualnih i drugih infrastrukturnih sadržaja, dok nama preostaje da i dalje GRADIMO ZADAR, odnosno sačuvamo njegov primat.

MAGNOLIJA d.o.o. bazeni i bazenska tehnika

Magnolija d.o.o. bazeni i bazenska tehnika Ured Pula , Bunarska cesta 87 +385 52 535 027 / +385 98 430 942 mail: magnolija@pu.t-com.hr www.bazeni-magnolija.com Ured Zadar Dr. Franje Tuđmana 46 +385 99 264 3438

Ugradnjom bazena kvalitetno iskoristite svoje dvorište • Svakom klijentu pristupamo individualno kako bi izgradili i opremili bazen prema Vašim željama i potrebama • Proizvodi poznatih svjetskih proizvođača: DLW delifol, Ezzari, Astralpool, Zodiac–PSA, DEL, te ostalih renomiranih proizvođača • Osigurana opskrba sredstava za kemijski tretman bazenske vode • Zadovoljan klijent naš je cilj

8

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.


NOVO U PONUDI! - kuhinje Euromobil - sjedeće garniture Désirée

eurotrade 9o kamini i peći ♦ pločice ♦ kuhinje ♦ opremanje kupaonica ♦ sjedeće garniture ♦ kuhinje Euromobil ♦ sjedeće garniture Désirée Eurotrade 90 d.o.o. | I. Meštrovića 12A, 23000 Zadar | Tel. 023 337 207 | Fax. 023 337 208 | info.eurotrade90@gmail.com | www.eurotrade90.hr

Jednostavno do savršenih rezultata. Bosch.

* Bosch je robna marka broj 1 za velike kućanske uređaje u Europi. Izvor: Euromonitor, volumen prodaje, 2015


KOLUMNE & Razgovori

Vjekoslav Pavlaković, kolumna

Aspekti prometa na prostoru Poluotoka Kroz aspekt promatranja prostora povijesne jezgre Grada, jedna od najvažnijih komponenti je problem ostvarenja kvalitetnog rješenja pješačkog i kolnog kretanja. U tom se kontekstu i prethodno spominjanI prostorni plan uređenja Poluotoka bavio ovom problematikom kao bitnim sadržajem.

U

povijesnoj jezgri Grada nalaze se sve najvažnije kulturne, administrativne i druge institucije koje su pretežno namijenjene korištenju pješaka. Istovremeno, sama urbana struktura /ulična mreža/ je izvorno bila prilagođena pješaku. Dolaskom automobila i potrebe za efikasnijim servisiranjem nastaje uočljiv konflikt koji nije moguće kompleksno riješiti. Naime, u nastaloj situaciji trebalo je pristupiti racionalno i primijeniti određene kompromise. To bi u konačnici značilo popraviti stanje u najvećoj mogućoj mjeri koliko datosti to omogućuju. Dugi niz godina postoji namjera da se s prostora Poluotoka izmjesti sav suvišan automobilski promet i povijesna jezgra Grada prije svega namjeni pješacima. Do nedavo, sva nastojanja u tom pogledu, nisu urodila konkretnim rješenjima tako da danas imamo kaotično stanje, posebno u špicama sezone kada nije moguće osigurati bilo kakav red. Izraz “do nedavno” pritom se odnosi na preseljenje trajekata u Gaženicu, što je prvi korak u sređivanju stvari. Međutim, još uvijek ostaju brojni problemi. Važno je konstatirati da je UPU-om Poluotoka, kao okosnice revalorizacije prostornih problema u povijesnoj jezgri, problemu kolnog prometa, kako je već rečeno, poklonjena odgovarajuća pažnja. Naime, izvršena je detaljna analiza stanja parkirališnih površina, odnosno broja mjesta koji se koriste u te svrhe. Temeljem te analize utvrđene su smjernice kojima bi se ovaj problem mogao riješiti. Nije za očekivati da je sve probleme iz ove domene moguće jednostavno i brzo riješiti, ali

10

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

učinjeni su prvi koraci. Unatoč činjenici da UPU Poluotoka nije formalno donesen, vrijedi objektivno ocijeniti da su neki koraci u tom smislu poduzeti, što daje nadu da će se u dogledno vrijeme problemi kolnog prometa znakovito poboljšati. Kako je prethodno rečeno, prvi važan korak u smanjenju kolnog pritiska učinjen je izgradnjom trajektnog terminala u Gaženici i preseljenjem kompletnog trajektnog prometa. Time je prometni pritisak u određenoj mjeri ublažen. Međutim, taj vrijedan zahvat omogućio je rasterećenje Liburnske obale u dijelu koji se odnosi na servisiranje pomorskog prometa, ali je obala i dalje pretrpana parkiranim automobilima. Time je samo djelomice, ali ne i dovoljno ublažen problem prometa. U principu, interes za dolazak automobilom na Poluotok ostao je i dalje dominantno prevelik, što izaziva ozbiljne probleme. Nažalost, stare navike nije moguće preko noći mijenjati pa imamo takvo stanje koje je moguće riješiti samo radikalnim mjerama. Jedan od važnih koraka, koji bi također smanjio pritisak kolnog prometa na prostoru Poluotoka, sastojao bi se od dislociranja određenih sadržaja koji induciraju povećani kolni promet. U tom pogledu trebalo bi provesti detaljnu analizu svih javnih funkcija Grada koje je moguće preseliti s Poluotoka. U kontekstu ovog problema potrebno je postići širi konsenzus među postojećim korisnicima javnih funkcija na prostoru povijesne jezgre Grada. Najvažnija komponenta u kontekstu osiguranja primarne ideje sigurno je pretvaranje povijesne jezgre Grada u prostor namijenjen pješacima te izgradnja

javne garaže, koja treba kompenzirati sav promet u mirovanju. Predviđen prostor za izgradnju javne gradske garaže je na Ravnicama. Važećim UPU-om na tom je prostoru planirana izgradnja javne garaže. Garaža na Ravnicama u tri podzemne etaže mogla bi imati kapacitet za oko 2000 osobnih automobila. Prema izvedenim analizama, ova bi garaža prihvatila gotovo sve automobile koji se danas parkiraju na svim parkiralištima prostora Poluotoka. Koncept javne garaže na Ravnicama idealno je rješenje jer je udaljen od Narodnog trga manje od 500 m, odnosno na udaljenosti pješačkog kretanja. Moguće je u budućnosti ostvariti i koncept povezivanja garaže s Fošom “pješačkom beskonačnom trakom” ili nekim drugim sredstvom za transfer pješaka. Konačno, regulacijom režima prometa na prostoru Poluotoka predloženo je: · postojeća prometnica na Liburnskoj obali ostaje i ide do Istarske obale te ulicama I. Brčića i Tri bunara, te se veže ponovno na Liburnsku obalu. Na ovaj je način osigurano servisiranje “bijele flote” i pristaništa kruzera. Ova je situacija u najvećoj mjeri već realizirana izgradnjom pristaništa za velike turističke brodove na Istarskoj obali. Postojeća parkirališta na Liburnskoj obali trebala bi se koristiti s vremenskim i funkcionalnim ograničenjima u kontekstu namjene obalnog prostora. · prometnica Zadarskog mira 1358 i M. Pavlinovića i R. Boškovića koja je danas jednosmjerna, ostala bi i dalje u istim kondicijama s tendencijom korištenja za potrebe tzv. urgentnog prometa. · postojeća prometnica na Bedemima zadarskih pobuna, koja je već danas do-


živjela redukciju parkirališnih površina pretvara se isključivo u pješačku, odnosno tom prometnicom se isključuju svi oblici kolnog prometa osim urgentnoga. Današnje stanje servisiranja trgovina i ostalih sadržaja u povijesnoj jezgri Grada je neodrživo. Naime, uočljiva je opća nedisciplina u poštivanju gradskih propisa iz ove domene. Nastojanjem da imamo uređeni grad nije prihvatljivo da se u bilo koje vrijeme dana gradskim ulicama kreću sve vrste vozila. Ovaj problem je rješiv kvalitetnim režimom servisiranja posebnim električnim vozilima u ograničenim vremenskim terminima. KONCEPT JEDINSTVENE PERIMETRALNE PJEŠAČKE KOMUNIKACIJE Kao izuzetna vrijednost koja bi dodatno povećala korištenja Poluotoka kao dominantnog prostora pješaka, nametnula se ideja uspostave kružne šetnice na perimetralnom dijelu jezgre. Ideja uspostave šetnica ima nekoliko važnih elemenata za koje držim da mogu ostvariti dodanu vrijednost u nadgradnji već stvorenog identiteta Zadra i posebno njegove povijesne jezgre. Nove vrijednosti koje se ovom kružnom šetnicom mogu ostvariti su : 1. Njenom uspostavom osigurao bi se protok pješaka specifičnom rutom koja otvara nove vizure promatraču, posebno na cijelom potezu gradskih bedema. Činjenica je da su gradski bedemi premalo iskorišteni kao pješačka destinacija. 2. Stvaraju se uvjeti za korištenje nedovoljno korištenih prostora kao mjesta aktivnog odmora. Tako je primjerice Perivoj kraljice Jelene Madijevke preko Trga pet bunara vezan na urbani prostor centra povijesne jezgre. Međutim, kružnom šetnicom poboljšala bi se kvaliteta Perivoja. Jednako tako bi i prostor Perivoja u sklopu kompleksa Sveučilišta bio djelomice uključen u funkciju ove šetnice. 3. Valoriziraju se sve važne točke cijelog poteza šetnice u kontekstu njihova arhitektonskog oplemenjenja. To pretpostavlja uređenje mjesta za zastajkivanje s mogućnošću pružanja ugostiteljskih usluga u postojećim ili novim manjim objektima i na prostorima koji su danas zapušteni ili neodgovarajuće korišteni. Za realizaciju ove šetnice bit će potrebno izvesti neke zahvate koji nisu materijalno suviše zahtjevni, a osiguravaju apsolutni kontinuitet nesmetanog kretanja. S tim u vezi treba: · U polukružnom dijelu bedema na mjestu spoja Obale kralja P. Krešimira IV. i uvale Foša izvesti vertikalnu komuni-

kaciju. Tom komunikacijom povezuje se šetalište na Obali kralja P. Krešimira IV. i višeg nivoa na razini bedema. Na tom mjestu danas postoji prostor u utrobi bedema koji se koristi za potrebe elektroinstalacija.

· Pasarelu na vrhu bedema iznad Foše i Kopnenih vrata treba adekvatno urediti i opremiti ogradom. Na taj način ostvaruje se poveznica na Perivoj kraljice J. Madijevke. Na ovom potezu bit će potrebno ukloniti neprimjerenu nadogradnju s nekoliko stanova.

· Perivoj kraljice J. Madijevke je već danas uređen i nisu potrebni veći zahvati u tom prostoru. Možda bi trebalo oplemeniti staze boljim materijalima.

· Najzahtjevniji zahvat na cijelom potezu je izvedba pasarele koja će povezati

Perivoj kraljice J. Madvijevske s Bedemima zadarskih pobuna na mjestu Muzeja stakla odnosno zgrade “Narodnog lista”. Ovu pasarelu trebalo bi izvesti na crti nekada postojećega bedema, ali arhitektonski interpretirano na suvremeni način.

U kontekstu ovog zahvata otvaraju se neke od mogućnosti koje cijelom prostoru mogu stvoriti nove kvalitete, pri čemu će biti potrebno istražiti građevinsko stanje zgrade stare Tehničke škole koja je po svoj prilici u takvom stanju da bi bilo prezahtjevno ući u njenu obnovu. Ukoliko bi se cijeli prostor očistio, otvaraju se velike mogućnosti organizacije niza novih javnih sadržaja koji bi obogatili turističku ponudu Poluotoka. · Uređenjem svih javnih površina na Bedemima zadarskih pobuna koje uključuju postojeću asfaltnu prometnicu i zelene površine, kompletirao bi se gotovo cijeli krug šetnice. Konačno, u zaključku ove teme, mislim da se može ustvrditi da ostvarenjem dodatne kvalitete na prostoru povijesne jezgre Grada uz, bez svake sumnje, koje su Morske orgulje i Pozdrav suncu, trebaju ostati još više integrirane u kompleks Grada kao carstva pješaka u najboljem smislu. Kapilarni sustav stvaranja slike Grada kroz fine intervencije u njegovo tkivo siguran su uvjet općeg obogaćenja prostora. Stoga, držim da će se kroz buduće vrijeme formirati svijest da život u uređenoj sredini može ostvariti vrijednosti za sve nas bez obzira jesmo li stalni ili privremeni korisnici ovog jedinstvenog prostora!

Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

11


T(u/ero)rizam grada

Pust je moj grad AUTOR: Nera Nejašmić Kozina, mag. ing. arch. mag. art.

„Ne spavajte, otoci naši, lijepi vrti morem plivajući.“ Antun Mihanović


Hibernacija.

Vraćamo se Roki i ja sa Zlatnog râta. Primijetim na rivi skupinu nelokalnih mladih žena. Zaustavljaju dvojicu starijih lokalnih promatrača kartaša pitajući ih ima li u Bolu sad negdje nešto za pojesti. “Ima! Možete naručiti pizzu kod Gogija i sigurno će vam dopustiti u jednom od 2 kafića pojesti je.” Ovaj status na Facebooku napisala je prije par dana Bolka Anna Hero. On, nažalost, nije samo odraz stanja na otoku, kao što bi se dalo naslutiti iz prethodnih citata, to je stanje duž cijele obale, a i zaleđa. Bio je turizam. I sad je otišao. Prođete li ulicama Grada, pa čak i Kalelargom, ne možete ne primijetiti zatvorene poslovne prostore, kafiće, restorane, suvenirnice, slastičarnice... čini se kako ih ima i više nego onih otvorenih! Još do prije mjesec dana sve je prštalo od života i ponude, gužve su bile posvuda, a ulaskom u Grad ušli biste u gastronomsko-kulturno-zabavni žrvanj iz kojeg biste se, prepuni dojmova, jedva iščupali. Grad je preko ljeta industrija odmora i doživljaja. Konzumiran je poput kakvog tematskog parka! Međutim, što se događa zimi kada se spuste zastori gradske pozornice? Štekati omotaju svoje šankove u celofan, dućani stave natpise: zatvoreno zbog preuređenja, trgovi se pretvore u skladišta vanjskog namještaja, a restorani maknu tepihe s umjetnom travom iz parkova ostavljajući za sobom vidljiv trag usahle prave trave... Prestali smo primjećivati Grad oko sebe. Turizam je otišao, vratit će se iduće ljeto. A do tada bolje čuvati energiju.

Turistifikacija.

Sve su aktivnosti podređene turizmu, jednom od vodećih potrošača prostora. Fabio Petronilli u svom filmu “You’ll Soon be Here” prikazuje priču o Lisabonu s kojom bi se i Zadar mogao poistovjetiti. Čak 15 posto domaćeg proizvoda i 8 posto poslova u Portugalu povezano je s turizmom. Lisabon dnevno posjeti 200.000 turista, pa ipak, grad je u posljednjih 30 godina ostao bez 300.000 stanovnika, 5.000 zgrada je prazno i samo 12.000 ljudi živi u centru. Grad, sa sve većim brojem kulisa, ispražnjenim kućama i starim fasadama njegovim je stanovnicima postao neudoban i napo-

ran. Zvuči poznato? Restorani nemaju za koga raditi, ne isplati se ni dućanima, slastičarnicama, suvenirnicama. Ne isplati se niti trgovini na otoku Žirju iako je jedna jedina. Ne isplati se katamaran od Pule do Zadra. U Hrvatskoj se ništa ne isplati.

Gentrifikacija.

Portugal je zbog krize, a pod pritiskom koji su vršili MMF i centralna banka, tržište nekretninama učinio potpuno otvorenim. Cijene su skočile, prostore su pokupovali imućniji stranci, a domaćim stanovnicima je postalo preskupo živjeti u centru koji je opustio. Postupno nestaje autentičnost života zbog koje turisti dolaze i kojoj se dive, a upravo to se događa i u brojnim našim gradovima na otocima i na kopnu - Splitu, Dubrovniku, Zadru... Tek okorjeli Splićani i ekscentrični umjetnici još žele živjeti u Dioklecijanovoj palači. Turisti priželjkuju kontakt s lokalnim stanovništvom, žele osjetiti pulsiranje grada, ali i noćiti što bliže gradskoj jezgri. Zbog vrtoglavih cijena i turističkog najma postalo je nemoguće iznajmiti stan na duži period, ne samo u centru, već i u njegovoj okolici! Zadarski je Poluotok u zadnjih pet godina ostao bez više od 20 posto stanovništva! Razredi u školi Petra Preradovića sve su manji. Centar je sve prazniji i pustiji, a ljudi sele na periferiju u kvartove poput Bilog Briga i Smiljevca. Osim toga, prostor stanovanja sve češće postaje i prostorom povremenog stanovanja. AirBnb je trenutno najpopularnija platforma koja nezaustavljivo i nekontrolirano raste, a koja je potpuno pomutila uhodane turističke prakse. Preko nje sve više ljudi svoje životne prostore kratkoročno nudi u najam pokušavajući tako podebljati kućni budžet.

Pornifikacija.

Iznenađujuće je kako izumitelj platforme AirBnb nije hrvatskog podrijetla! Dalmatinci odavno već daju svoje životne prostore u najam i početkom sezone sele u šupe, garaže, podrume, kamp kućice ili na selo. Kao narod, jako smo vezani za dom te osjećamo pripadnost no, s druge strane, taj isti vlastiti intimni prostor već desetljećima dajemo drugima za novac. Tu su pojavu neki nazvali pornifikaci-

jom, iako ona ne mora nužno biti negativna, a pojam je spomenut ove godine na događaju SpliTTalks u sklopu kojeg je održana radionica s temom promjena koje turizam unosi u svakodnevno iskustvo života u gradu. Zanimljivo je kako, za razliku od recimo Švicaraca ili Austrijanaca, čak 92,1 posto Hrvata posjeduje vlastiti stan ili kuću (Eurostat). Nažalost, veći postotak posjedovanja nekretnina označava i siromašniju državu! U Beču se, primjerice, gradi stambena zgrada kojoj su investitori Grad i privatnik, a uvjet je da su svi stanovi isključivo za najam. Ali ne turistički. Sve se više raspravlja o ovim promjenama koji se događaju u gradovima diljem Europe. STADSLAB (Urban Design Laboratory of Tilburg University, Amsterdam) je u Lisabonu organizirao diplomski studij s temom planiranja grada i turističke gentrifikacije. Rezultat im je bio koncept kružne ekonomije (circular economy) kojom bi čvršće povezali lokalno stanovništvo, kako ljudi ne bi bili ovisni isključivo o turizmu. Ivo Šimunović je napisao kako organizacija prostora nije neka kruta paradigma koja vrijedi zauvijek, već djelatnost prilagođavanja trajnog nemira u prostoru nekom obliku života s najmanje žrtava za prostor i okolinu. Dakle, kao što postoje uredbe i pravila u drugim sferama, tako bi trebale postojati i u prostoru. Grad može, poput gradova Barcelone, Amsterdama i San Francisca, regulacijom odrediti razinu najma kako bi sačuvao i kontrolirao njegovu vrijednost i odrediti koliko trgovačkih, ugostiteljskih i stambenih prostora će biti prenamijenjeno u turističke svrhe (kao što je to bio npr. Projekt južni Jadran 60-ih godina). Potrebno je planiranje unaprijed jer će popravljanje štete sigurno biti puno teže. Osim toga, kako bi se postigao balans, potrebno je i senzibiliziranje javnosti. Grad je, kako ga je Luis Kahn definirao, “prostor mogućnosti, mjesto u kojem malo dijete, krećući se kroz njega, može odabrati svoje buduće zanimanje”. Gradovi i njihove stare jezgre se mijenjaju, a promjene su dobrodošle sve dok je stalno stanovništvo u njima jer su oni njihovi pokretači! Turizam će dolaziti i odlaziti, mi ćemo vjerojatno i dalje biti dobri domaćini, pitanje je kakvi ćemo biti prema sebi samima i prema svojim ukućanima?

Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

13


ZELENA ZONA

e n e g e t s k a u č i n k o v i t o s t

Energetska učinkovitost i održivost temelj su izgradnje današnjice AUTOR: Nataša Rožić Mikolašević, dipl. novin.

U skladu s europskom politikom zagovaranja učinkovitog korištenja resursa i energije, u Hrvatskoj se u sektorima s najvećim udjelom u potrošnji energije (industriji, prometu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i kućanstvima) na različite načine potiče energetska učinkovitost, korištenje zelenih tehnologija i obnovljivih izvora energije, a koji su pretpostavka razvoja održivijeg gospodarstva i ekološki odgovornijeg društva.

S

Energetska obnova

ve veći odaziv na javne natječaje za energetsku obnovu višestambenih zgrada i obiteljskih kuća jedan je od najboljih pokazatelja mijenjanja energetskih potrošačkih navika u Hrvatskoj. Građani sve više promišljaju kako učiniti svoje kućanstvo energetski učinkovitijim. Počeli su sa štednim žaruljama, nastavili s energetskom sanacijom svojih nekretnina. Podrobno se informiraju o investicijskim troškovima, ali ih i dalje najviše brine isplativost ulaganja te prikupljanje brojne dokumentacije potrebne prilikom prijave za sufinanciranje. Liderom u dosadašnjoj energetskoj obnovi stambenih zgrada i zgrada javnog sektora proglašena je Rijeka. Sredstva Fonda uspješno su koristile i brojne zgrade u Splitu i Dubrovniku, u Šibeniku tek dvije, a u Zadru niti jedna. U Fondu se nadaju da će dodatni poticaj za prijavu biti novi natječaji kojima je stopa sufinanciranja povećana na 60 posto. Novina je i što se u odnosu na prethodne godine, kada su se za projekte energetske obnove višestambenih zgrada dobivali poticaji Fonda, od ove prelazi na europsko sufinanciranje. Hrvatskoj je do 2020. na raspolaganju 70 milijuna eura. Upravitelji i predstavnici stanara morat će prikupiti 15-ak različitih dokumenata dok će im stručnjaci iz Fonda putem individualnih konzultacija i edukativnih radionica pomagati u što uspješnijoj prijavi i provedbi projekata. Veliki interes vlada i za natječaje energetske obnove obiteljskih kuća. Za ovu su namjenu osigurana europska sredstva u iznosu od 30 milijuna eura. Zašto uopće kretati u energetsku obnovu objekta? Niz je konkretnih benefita koje je struka uočila kod realiziranih sanacija: smanjena potreba za grijanjem zimi i hlađenjem ljeti, a time i značajno manji računi, ugodniji boravak u prostorijama koje su termički i zvučno izolirane, rješavanje problema gljivica na prozorima i vanjskim zidovima, također problema curenja vode i pojave vlage na zadnjim katovima. „Ljudi su obično skeptični oko financijske isplativosti. Kod energetske obnove zgrada najviše ih brine povećanje cijene pričuve za oko 70 do 100 posto u odnosu na postojeću, a pritom zaboravljaju na benefite koje će ostvariti. Kao najznačajnije istaknuo bih smanjenje računa za struju otprilike za onoliko koliko se povećava pričuva te povećanje vrijednosti nekretnine i do 10 posto“, pojasnio je naš sugovornik iz Splita Nikša Bilić, d.i.a. s bogatim iskustvom u projektima energetske obnove svih vrsta zgrada. „Stanari zgrade u Splitu na kojoj je započela obnova, netom nakon postave same termoizolacije pohvalili su se da sada u hladnijem razdoblju koriste manje grijanja u večernjim satima, a i u spavaonicama je osjetna razlika jer se u noćnim satima koristi manje posteljine,

14

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

dok je vlasnica jednog stana, početno procijenjenog na 120.000 eura, povećala njegovu prodajnu vrijednost za 15.000 eura, s tim da ju je ulaganje u samu energetsku obnovu došlo puno manje”, naveo je dva ilustrativna primjera iz svoje prakse splitski arhitekt.

Neisplativost jeftinih solarnih sustava

O

bnovljiva energija se najednostavnije koristi kod solarnih sustava. Najveća prednost njihove ugradnje je ekološka prihvatljivost. Ušteda energije nije zanemariva i odmah se osjeti, kažu u zadarskoj tvrtki Babić d.o.o., specijaliziranoj između ostalog, za ugradnju i servisiranje solarnih toplinskih sustava. „Ušteda je kod velikih sustava vrlo velika i relativno brzo isplativa, već za tri do pet godina. Kod malih, osobito kućnih sustava, ušteda postoji, ali je rok za povrat uloženog relativno dug, preko 10 godina“, informirao nas je Filip Babić te upozorio na najčešće zablude vezane uz grijanje pomoću obnovljivih izvora energije: „Prvo, ljudi se povode za trendovima nametnutim u medijima pa favoriziraju određenu opremu bez budućnosti kao što su peleti. Druga zabluda je kad misle kupnjom jeftinog solarnog sustava brzo vratiti investiciju. To se nikad ne događa jer je povrat investicije vezan uz učinkovitost sustava, odnosno količinu proizvedene energije i financijsku uštedu na drugim energentima u odnosu na nabavnu vrijednost. Loši sustavi nikad ne vrate uložen novac, iako i u ovom slučaju postoji ekološki moment.“ Dok je interes građana za ugradnju manjih sustava u stagnaciji, osim kod onih koji su uspjeli ući u krug subvencija, u porastu je onaj za ugradnju većih, pogotovo u turističkom sektoru koji je u pogonu u najsunčanijem razdoblju godine. Najčešći upiti kupaca odnose se na odabir odgovarajuće veličine solarnog kompleta. „Za izračun veličine sustava najvažnija je količina vode koju trebate. Za manje se sustave računa po broju osoba, dok se kod većih izračun radi na osnovu potrebne količine vode. Po


tome određujemo veličinu spremnika, a tek tada se izračunava potrebna veličina kolektora i ostalih dijelova sistema“, objasnio je Babić. I u fokusu tvrtke Tehnokom iz Zagreba je korišenje tehnologija koje omogućavaju iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Iza sebe imaju niz uspješno realiziranih projekata energetske učinkovitosti kod najrazličitijih korisnika i to po sistemu ključ u ruke. „Našim klijentima pružamo usluge savjetovanja u odabiru optimalnog rješenja po pitanju energetske učinkovitosti, predlažemo modele uštede energije, izrađujemo projekte, pomažemo u odabiru opreme i isporučujemo istu, vršimo nadzor nad ugradnjom i puštanje u pogon te osiguravamo servisnu podršku“, kažu u Tehnokomu.

Zemni plin – još pristupačniji prirodni odabir

N

akon posljednjeg pada cijene za 16,5 posto, zemni plin je postao još pristupačniji i atraktivniji energent za kućanstva koja žele smanjiti svoje energetske troškove. „Iako zahtjeva određeno početno ulaganje, korisnici plina dobivaju izvor energije koji je uvijek dostupan te najvišu razinu komfora po atraktivnoj cijeni. Cijena zemnog plina u kategoriji kućanstvo iznosi 0.28 kuna po kWh dok je cijena samog priključka 5.500,00 kuna bez PDV-a. Budući korisnici mogu izbjeći dodatne troškove tako da prilikom renoviranja ili izgradnje novog objekta pripreme unutarnji dio instalacije za centralno grijanje. Kada ishode dozvolu za priključenje, trebaju samo ugraditi plinski dio instalacije i spojiti se na trošilo“, savjetuju u EVN-u.

P

Nedostaje brzih punionica

rovedba mjera energetske učinkovitosti važna je i u prometu jer se njima utječe na poboljšanje kvalitete zraka. Posljednjih godina raste interes građana i tvrtki za bespovratne državne poticaje za kupnju električnog ili hibridnog vozila, ali neku masovniju upotrebu i dalje ograničavaju faktori poput cijene i nedostatka infrastrukture za punjenje. Zadarska Strukovna škola Vice Vlatković prošle je godine prva u Hrvatskoj otvorila solarnu punionicu za električna vozila, a već su ovog ljeta dnevno imali barem jedno strano Tesla vozilo na punjenju. „Električna vozila su današnjica, no problem su skupe baterije ograničenog vijeka trajanja i nedovoljan broj brzih punionica. U Zadru postoji tek jedna brza punionica i to ona pored naše škole, a uskoro bi HEP trebao graditi jednu novu na Poluotoku. Električna vozila možete puniti i u svojoj garaži što ide dosta sporo, za razliku od brzog punjenja koje je gotovo za pola sata. S jednim punjenjem možete prijeći stotinjak kilometara i to za 10-ak kuna“, objasnio nam je Ante Ivanec, profesor stručnih predmeta u Strukovnoj školi Vice Vlatkovića.


ZELENA ZONA

u č i n k o v i t o s t

Energetski učinkovita rasvjeta i tuširanje

Z

adarski Marex-elektrostroj d.o.o. aktivno se uključio u razvoj i promociju energetske učinkovitosti i zelenih tehnologija kroz projekt EE MAREX - Energy Efficiency manufacture in Marex-elektrostroj. U sklopu projekta sufinanciranog europskim sredstvima, tvrtka je za potrebe učinkovitijeg proizvodnog procesa izgradila na krovištu poslovne zgrade fotonaponski solarni sustav. O dobroj praksi u korištenju obnovljivih izvora energije govori i njihov prodajni program čiji je sastavni dio solarna tehnologija. Tuš-žetonjera sa solarnim panelom namijenjena je opremanju javnih kupališta, sportskih terena, marina, kampova i sličnih lokacija gdje postoje zahtjevi korisnika za tuširanjem, a davatelj usluge želi naplatiti potrošnju vode. Solarni panel napaja elektromagnetski ventil koji, aktiviran žetonima ili kovanicama, propušta vodu. Kompletna tuš-žetonjera izrađena je od inoxa AISI 316 čime je zagarantirana otpornost na atmosferske utjecaje kao i na utjecaj soli. Vrijeme trajanja prolaska vode određeno je vremenskim relejem koji se tvornički prilagođava zahtjevu kupca pa se tako, na primjer, za žeton od dvije kune vremenski relej može prilagoditi na trajanje protoka vode od dvije minute. Montaža je predviđena na mjestu gdje postoji vodovodni priključak, pomoću ankera – temeljna košara zabetonirana u podu te na ravnoj betonskoj podlozi. Model solarne LED rasvjete “Nostalgija” radi neovisno o javnoj energetskoj mreži te funkcionira kao autonoman fotonaponski sustav. Tijekom noći LED rasvjetno tijelo koristi energiju akumuliranu u bateriji za napajanje i rasvjetu. Sustav je opremljen elektroničkim sklopom koji pali i gasi lampu koristeći sam fotonaponski modul kao foto-senzor. Sustav je programabilan, tj. klijent po svojoj želji može podešavati intervale paljenja

Održivi sustavi površinske odvodnje kao inovativni odgovor na nove ekološke uvjete

O

drživo upravljanje vodama sastavni je dio brige za okoliš i zdravlje ljudi. Nacionalna Strategija upravljanja vodama je okvir za pripremu drugih dokumenata prostornog uređenja, zaštite okoliša i prirode te razvoja ostalih sektora koji ovise o vodama ili utječu na stanje voda. Ključni mehanizmi u provođenju navedene strategije su održivi sustavi površinske odvodnje (OSPO). Klimatske promjene i ubrzana urbanizacija mijenjaju našu prirodnu okolinu zbog čega su projektanti, urbanisti i lokalna uprava prisiljeni zauzeti novi pristup u upravljanju površinskom odvodnjom te iznaći inovativna rješenja za novo nametnute ekološke uvjete okoline. O primjeni OSPO-a u praksi razgovarali smo sa Sinišom Staničićem, generalnim direktorom ACO Hrvatska, članice ACO Grupe, jednog od svjetskih lidera u proizvodnji sustava za površinsku odvodnju. „Usporavanjem otjecanja površinske vode kontroliramo površinsku odvodnju kiše i rasterećujemo kanalizacijski sustav. Primjenom projektiranja koje se temelji na prirodnim procesima, OSPO uspješno smanjuje pritisak na okoliš i unaprjeđuje bioraznolikost u područjima gdje se primjenjuje. Time preuzima kritičnu ulogu stvaranja ekološke ravnoteže u naseljima i gradovima, podižući razinu kvalitete vode i zaštite od poplava“, rekao nam je Staničić. Iako se ponekad naglašava da su pojedini projekti sposobni zadovoljiti visoke kriterije strategije upravljanja vodama, većina se gradova suočava s brojnim preprekama koje zahtijevaju mješavinu različitih tehnologija da bi se postiglo odgovarajuće rješenje. “Najveći utjecaj na pristup definiranja

16

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

www.marex-elektrostroj.hr

i gašenja lampe. Postavljanjem solarne rasvjete ostvaruje se niz prednosti u odnosu na onu klasičnu. Pored toga što nema računa za električnu energiju, emisije CO2, svjetlosnog zagađenja i devastiranja okoliša, također nema potrebe za održavanjem, kopanjem, polaganjem kablova i montiranjem prijenosnih elektrifikacijskih stupova. Sustav je jednostavan za montažu i prijenos na bilo koju drugu lokaciju.

www.aco.hr

e n e g e t s k a

www.facebook.hr/ACO.hr

dizajna OSPO-a ima sam okoliš u kojemu se oblikuje novi sadržaj gdje će se sustavi odvodnje sučeljavati kroz inženjerska rješenja sa zadaćom stvaranja funkcionalnih OSPO-a. Prilikom rješavanja OSPO-a, poseban će naglasak biti na upravljanju količinom odvodnje kiše, tretmanom te iste vode, kontroliranom procjeđivanju u tlo, kao i primjeni metoda za njeno ponovno korištenje. OSPO-i se svakako moraju dizajnirati prema principu “od slučaja do slučaja“, uvažavajući zahtjeve lokalnih institucija i uvjeta okoline“, naglasio je Staničić.


Kome zahvaliti na stvarno ugodnoj radnoj temperaturi u radionici?

Točnije, EVN zemnom plinu. Kad održavanje ugodne topline u vašoj radionici više ne predstavlja problem niti financijsko opterećenje, zaista nema razloga da zimu ne ubrojite u poslovni plan. A mi vam garantiramo pouzdanu opskrbu plinom 0-24, svaki dan vaše uspješne poslovne godine.

Saznajte sve o tome kako uvesti zemni plin. www.evn.hr, info@evn.hr ili na besplatnom info telefonu 0800 820 820

Za ugodniji život.


ZELENA ZONA

e n e g e t s k a u č i n k o v i t o s t

Napredni izolacijski sistem skyTech

s

kyTech izolacijski sistem francuskog proizvođača Winco Tech prepoznat je među kupcima koji su u potrazi za inovativnim izolacijskim rješenjima. Ova negoriva reflektirajuća izolacija primjenjuje se kao toplinska i zvučna izolacija s unutrašnje strane na zidovima, stropovima i u podrumima, kod izoliranja krovišta s vanjske i unutrašnje strane, kao i kod ventiliranih fasada za sve vrste građevina. Debljine je jedan centimetar i zamjenjuje 24 centimetara mineralne vune, vodonepropusnu i parapropusnu foliju te parnu branu. Folija je ujedno visokoparopropusan, vodonepropusan i zrakonepropusan ekološki materijal koji se može 100 % reciklirati. Kvalitetu skyTech izolacijskog sistema potvrdili su brojni investitori koji su sistem primijenili na novogradnji ili prilikom adaptacije postojećeg objekta. Nenad Polić iz Polo-Commercea, ovlaštenog zastupnika skyTecha, naveo je primjer kupca iz Njivica na otoku Krku koji se nakon početne skeptičnosti brzo uvjerio u isplativost ulaganja u skyTech sistem toplinske izolacije: „Investitor, gospodin Emil Barišić, odlučio se za nadogradnju kuće za odmor sagrađene od blok opeke debljine 25 centimetara s 8 centimetara toplinske izolacije. Na krovište je postavljena toplinska izolacija za koju je, prema preporuci arhitekta, odabran skyTech sistem. Radi potrebe brzog izvođenja radova, izvedeno je podaskano drveno krovište te je u vrlo kratkom roku – 60 m2 za 60 minuta - položena skyTech folija, a zatim Mediteran crijep kao završni sloj krova. skyTech folija pokazala se kao idealno rješenje za dobivanje potrebne visine unutar potkrovnog stambenog prostora jer je izolacija u tom slučaju oko jedan centimetar u odnosu na klasičnu izolaciju de-

GSM: +385 98 258 427 Tel.: +385 1 65 36 093 www.polo-commmerce.hr novi-krovovi@ri.t-com.hr info@polo-commerce.hr Skype: nenad.polic3

bljine 24 centimetara. Izolacija se tijekom vrućih ljetnih mjeseci, kao i hladnijih dana u proljeće i jesen, pokazala vrlo učinkovitom. Sam gospodin Barišić nas je oduševljeno nazvao i rekao: „Folija funkcionira. Usprkos prethodnim vrućinama, klimu smo palili samo nekoliko puta. Dakle, stvar funkcionira! Naime, za vrijeme najvećih temperatura od 38 ºC, temperatura unutar prostora nije prelazila preko 25 ºC i to bez korištenja rashladnih uređaja.“

Kamena vuna – materijal koji poboljšava kvalitetu života milijunima ljudi

D

obra toplinska izolacija preduvjet je maksimalne energetske uštede. Njome će se značajno smanjiti troškovi grijanja, obično najveća režijska stavka u troškovima kućanstva. Kao najučinkovitiji izolacijski materijali najčešće se navode mineralne vune (staklena, kamena) i ekspandirani polistiren (stiropor). „Proizvodnja izolacijskih materijala sve više napreduje. Tako je u početku stiropor bio debljine pet centimetara, sada se ide na 8, 10, 12 centimetara. S druge strane, kamena vuna je kvalitetniji, ali i nešto skuplji izbor od stiropora“, komentira Velibor Vignjević iz Tegula centra, ovlaštenog zastupnika građevinskog materijala i opreme renomiranih proizvođača kao što je ROCKWOOL. Prednost kamene vune je što, pored toplinske, također osigurava odličnu zvučnu i protupožarnu izolaciju zidova. Sigurnim i kvalitetnim rješenjem za to će se pokazati odabir ROCKWOOL izolacije od kamene vune. Vodeći svjetski proizvođač kamene vune svojim proizvodom garantira dodatne prednosti pri izolaciji: „ROCKWOOL 4 u 1 prednosti svakoj zgradi omogućuju protupožarnu zaštitu, ugodnu akustiku, dugotrajnost i održivost. Zaštita ljudi od požara i buke, dugotrajno učinkovite zgrade te zaštita okoliša od utjecaja zgrada, podjednako su nam važni kao i toplinska učinkovitost koja se podrazumijeva“, poručuju iz ROCKWOOL Adriatica. Ovaj izolacijski materijal napravljen je od kamena vulkanskog porijekla (dijabaz i dolomit). Proizvodni proces imitira prirodnu aktivnost vulkana: otopljeni kamen raspršuje se zračnim ventilatorima u vlakna kamene vune.

18

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

ROCKWOOL izolacija ujedno je ekološki izbor. S obzirom da u svom sastavu ima oko 98% kamena, može se reciklirati, a također je i jedan od rijetkih industrijskih proizvoda koji štedi više energije nego što se potroši za vrijeme proizvodnje. ROCKWOOL izolacija od kamene vune pruža opipljive koristi - od sigurnih, tiših domova i radnog okruženja do dugotrajno nižih troškova za grijanje i hlađenje.



U smislu štedljivog grijanja i hlađenja istinski prirodni talent: Vitocal 242-S i Vitosol 200-FM Štedljivo, inovativno, učinkovito kompaktna split toplinska crpka zrak/voda Vitocal 242-S s integriranom solarnom funkcijom visoki komfor tople vode zahvaljujući integriranom spremniku od 220 litara u pogonu se povoljno koristi energija iz okolnog zraka split toplinska crpka radi u području snage od 4,5 do 15,5 kW reverzibilni način rada za grijanje i hlađenje prostora Vitosol 200-FM inovativni vrhunski solarni kolektori jedinstveni na tržištu s automatskom zaštitom od pregrijavanja

Viessmann d.o.o. Hrvatska · 10000 Zagreb · Telefon +385 1 6593 650

www.viessmann.hr

Vaš stručni partner za Viessmann tehniku grijanja: BABIĆ d.o.o. Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar tel. 023 31 31 31 info@babic.hr www.babic.hr

210x285_Vitocal242-S_Vitosol_03-2015.indd 1

4.4.2016 9:34:07


Toplinske pumpe ekonomično, ekološko i održivo grijanje/hlađenje AUTOR: Filip Babić

Toplinske pumpe (dizalice topline, toplinske crpke i sl. ) jedna su od stvari koje zbunjuju ljude. Uvriježeno je mišljenje da predstavljaju nešto novo pa čak i da rade na zrak. Sistem rada samog uređaja relativno je jednostavan i zapravo se već jako dugo koristi.

P

rincip rada uređaja otkriven je još davne 1824. godine. Prvi uređaj koji je koristio takav sistem rada nastaje 1834., a prvi kompaktni rashladni uređaj 1855. godine. U 1910. pojavljuje se prvi hladnjak, a 1927. prvi klima uređaj. Svim ovim uređajima zajedničko je da rade po istom principu kao i toplinska pumpa, uz jednu najvažniju razliku –onu u smjeru protoka plina. Princip rada temelji se na promjeni agregatnog stanja medija iz plinovitog u tekući ili iz tekućeg u plinoviti. Kako bi medij prešao iz tekućeg u plinovito stanje, potrebna mu je energija (toplina) koju uzima iz okoliša koji se pritom hladi dok se plin grije. Kod ukapljivanja plina dolazi do obrnute reakcije: grije se okolina, a plin hladi (klima, hladnjak – vani grije, a unutra hladi).

Vrste uređaja

Uređaj može uzimati energiju iz zraka (sistem zrak – voda), vode (sistem voda - voda) ili iz zemlje (sistem zemlja – voda, odnosno rasolina - voda). Zbog uzimanja energije iz okoliša, toplinsku pumpu možemo nazvati ekološkim sistemom koji koristi obnovljive izvore. Kod nas se najčešće koristi sistem zrak - voda te ću njega malo detaljnije opisati, s tim da je princip rada isti za sve uređaje.

Princip rada toplinske pumpe

Sam uređaj sastavljen je od pet osnovnih dijelova: isparivača, kompresora, kondenzatora, ekspanzijskog ventila i medija (najčešće plina). Kada uređaj radi u modu za zagrijavanje prostora u vanjskoj jedinici, koja je u tom slučaju isparivač, medij oduzima toplinu zraku i iz tekućeg stanja prelazi u plinovito, kruži kroz sistem te u plinovitom stanju dolazi do kondenzatora kojem predaje toplinu vodi (za grijanje), na taj način prelazi u tekuće stanje. Taj ohlađeni medij putuje do ekspanzijskog ventila gdje se promjenom promjera prolaza (iz manjeg u veći) gubi tlak te medij iznova, prije ulaska u ispravač, prelazi u plinovito stanje. U isparivaču se grije oduzimajući toplinu iz okoline, zatim ulazi u kompresor koji ga dodatno sabija i zagrijava te proces počinje ispočetka. Učinkovitost sistema je omjer između uložene energije za rad kompresora i dobivene energije koja je predana u kondenzatoru prema potrošaču. Kod hlađenja sistem rada je isti, jedino što plin kruži u drugom smjeru, odnosno isprivač je sada smješten u unutrašnjoj jedinici (uzima toplinu iz vode koju hladi i prelazi u plinovito stanje), a vanjska jedinica je kondenzator (predaje toplinu okolini i prelazi u „tekuću“ fazu ). Temperatura koju sistem može proizvesti ovisi o vrsti plina (npr. CO2 može do 90°C ), vrsti kompresora, vanj-

skoj temperaturi, te naravno kvaliteti samog uređaja. Sistemi koji koriste vodu ili „zemlju“ za grijanje u principu su isti, ali kod vodenih postoji izmjenjivač kroz koji s jedne strane struji voda, a s druge medij iz pumpe, dok kod zemljanih postoji sistem s cijevima položenim vodoravno po zemlji, na dubini od oko 1,5 m (zemaljski kolektor), ili sa sondama u bušotinama dubine oko 100 m, kroz koje struji medij ili voda i koji opet preko izmjenjivača iz pumpe predaje energiju na medij. Iskoristivost kod kvalitetnih sistema vrlo je visoka, te prelazi broj 5, što znači da na svaki kW uložene energije dobijemo 5 kW energije predane korisniku. Korisniku na godišnjoj razini predstavljaju znatno financijsko rasterećenje u odnosu na druge vrste grijanja. Obično su to sistemi s vrhunskom automatikom koji bez ikakvog problema rade točno prema Vašim željama. Velika je prednost i električni priključak male snage (do 5 kW) koji može raditi u kombinaciji i s najmanjim limitatorom. Osim što pruža mogućnost hlađenja, također grije toplu vodu sa četiri do pet puta manjim troškom od klasičnog grijanja strujom. Naravno da ovakvi sistemi imaju i poneku manu koja se u prvom redu manifestira relativno niskom temperaturom pogona koja dostiže do 60°C (sistemi s većom temperaturom dosta su skupi) i koja često nije dostatna za zagrijavanje starih objekata bez izolacije. U tim je slučajevima potrebno dodatno grijanje koje odradi nekoliko dana godišnje. Toplinske pumpe koje se proizvode dostižu snagu od nekoliko MW, no kućni modeli su do 20kW snage. Cijena je pritom relativna stvar jer se ovakav sistem vrlo jednostavno priključuje na osnovni strujni priključak (nema dodatnog troška), ima ugrađenu vrhunsku automatiku (ne treba ništa dokupiti osim za komplicirane instalacije), nije potrebna infrastruktura (spremnici za gorivo, dimnjak, spremišta za drvo ili pelet i sl.) i radi s minimalnom potrošnjom energije. Sistem je isplativ vrlo brzo čak i u slučaju zamjene postojećeg, a kod novih građevina mu nema premca po isplativosti. Kao i za svaku stvar koju sam do sada opisivao napominjem: ne kupujte opremu ako niste sigurni u kvalitetu i, što je još važnije, koja nema dobar i opskrbljen servis. BABIĆ d.o.o. Zrinsko Frankopanska 2E 23000 Zadar Tel: +385-23-313131 Fax: +385-23-311367 Mob: +385-91-3147670 E-mail: info@babic.hr Web: www.babic.hr

www.babic.hr

Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

21


Put Bokanjca 42a, Zadar Tel: +385 (0)23 230 117 Fax: +385 (0)23 234 074 Mob: +385 (0)99 2174 201 fenestra.zadar@zd.t-com.hr

PVC Vrata PVC Prozori PVC Klizne stijene PVC Harmo stijene Bluegreen pasivni prozori PVC i ALU Rolete PVC i ALU Grilje Komarnici Sobna Vrata

www.troha-dil.hr

KA S R O Z O R P SVA A N A J N E Š E RJ ! U T S E J M M JEDNO

Osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj.

BLUEGREENLINE Prozorski sistem za pasivne i niskoenergetske kuće

www.troha-dil.hr


KAPITALNI PROJEKT OD 377 MILIJUNA KUNA POTPISAN UGOVOR O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA ZA PROJEKT CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM BILJANE DONJE

Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Centra za gospodarenje otpadom „Biljane Donje“, kojeg su 21. studenog ove godine u Zadru potpisali ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, župan Zadarske županije Stipe Zrilić, v.d. direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ljubomir Majdandžić i direktor Eko d.o.o. Zadar Dino Perović, završena je dugotrajna pripremna faza projekta i kreće se u provedbeni dio ovog iznimno važnog projekta za Zadarsku i južni dio Ličko-senjske županije. Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava zatvorena je financijska konstrukcija izgradnje CGO „Biljane Donje“, koji će biti sastavni dio cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom na području Zadarske i južnog dijela Ličko-senjske županije. Ukupna vrijednost projekta CGO-a „Biljane Donje“, nakon završenog ocjenjivanja projektnog prijedloga iznosi 377.326.793,56 kuna (prihvatljivih troškova), od čega je 266.588.926,19 kuna bespovratnih EU sredstava, lokalni udio (Županija, gradovi i općine na području Zadarske i južnog dijela Ličko-senjske županije) iznosi 37.732.679,36 kuna, dok je nacionalni udio (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) u iznosu od 73.005.188,01 kuna. Prilikom potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ministar Dobrović naglasio je kako ovo označava početak novih gospodarskih aktivnosti te otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje ljudi. Da je zbrinjavanje otpada jedna od najvažnijih stvari današnjice i obveza koja nema alternative, naglasio je i zadarski župan Stipe Zrilić. „Kao odgovorni pojedinci poduzeli smo sve kako bi sagradili Centar za gospodarenje otpadom koji će omogućiti da zatvorimo veliki broj odlagališta otpada na području naše županije“, kazao je župan Zrilić. Zamjenik gradonačelnika Zadra, Zvonimir Vrančić istaknuo je kako će izgradnja CGO-a značiti i konačnu sanaciju deponija u Diklu, čemu se grad Zadar posebno veseli. „Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje u potpunosti je usklađen sa smjernicama Europske komisije oko načina zbrinjavanja otpada i u suglasju je sa što intenzivnijim odvojenim sakupljanjem reciklabilnog dijela otpada, gdje do 2020. godine moramo postići 50 % odvojeno sakupljenog reciklabilnog otpada, jer u protivnom postoji opasnost da Centar bude nedovoljnog kapaciteta“, istaknuo je Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o., koja je nositelj uspostave Centra. „Zajedno s komunalnim tvrtkama s područja obuhvata Centra nastojat ćemo postići zahtjevne zadane ciljeve u što kraćem roku na dobrobit svih korisnika naših usluga“, kazao je Perović i još jednom zahvalio Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, svim suradnicima i osnivačima tvrtke Eko d.o.o. koji su sve ove godine bili potpora i logistika u realizaciji projekta CGO Biljane Donje.

EKO d.o.o. ZA GOSPODARENJE OTPADOM ZADARSKE ŽUPANIJE

Ante Starčevića 1 23000 ZADAR Tel.: +385 23 49 33 80 Fax: +385 23 49 33 83 e-mail: info@eko-go.hr www.eko-go.hr

Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

23


ZELENA ZONA

Stručna javnost o problematici igre u otvorenom prostoru Autor: gradimozadar.hr FOTO: Abraxas d.o.o.

I

gra je bitna i zato prostori za igru trebaju biti integrirani, poticajni i dostupni svima. U parkovima trebamo zaposliti kineziologe koji će raditi s djecom, a gradove potaknuti da kvalitetnim urbanističkim planiranjem osiguraju dovoljnu količinu javnih, zelenih prostora u kojima se može razviti igra. Neke su to od preporuka struke koje su se mogle čuti na međunarodnom skupu „Igra u otvorenom prostoru“, održanom 11. listopada u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata. Detektirajući trend smanjenja kvalitete i dostupnosti prostora i vremena za igru u užurbanim urbanim sredinama jedan je od glavnih problema, a stručna javnost predvođena uglednim predavačima iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njemačke i Danske pokušala je kroz interdisciplinarni dijalog iznaći kvalitetna rješenja za buduće

24

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

planiranje, oblikovanje i održavanje (ne) formalnih prostora za igru prilagođenih modernom načinu života.

Održivo i integrirano planiranje ako u urbanim sredinama postoje dobre lokacije za igru koje su zbog adekvatnog odabira i raznolikosti igrala kontinuirano zanimljive i dobro posjećene, zapravo je teško pronaći igralište koje sadrži sve elemente onog kvalitetnog. „Dobra igrališta često nastaju po inerciji jer se dizajn prostora svodi samo na odabir i pozicioniranje igrala u više ili manje pogodan prostor, dok su komunikacija i šira okolina zanemareni. Dugoročno ulaganje u kvalitetno igralo svakako je isplativo, između ostalog i zbog trajnosti, ali nije dovoljno. Ta se vrijednost gubi ukoliko ono nije stručno postavljeno, a održavanje ne-

I

redovito, što je nažalost čest slučaj. Kvalitetna igrališta su puno više od samih igrala. Ljudi su društvena bića i vole se igrati zajedno u prostoru koji je siguran, dostupan i stimulativan. To su ujedno principi kojima se moramo voditi u svakom planiranju, trudeći se postići što viši stupanj uključenosti svih potencijalnih korisnika. Na primjeru problematike dostupnosti prostora za igru djece s poteškoćama u razvoju posebno je vidljiv nedostatak integriranosti u planiranju prostora. Prostori za igru moraju biti dostupni i stimulativni i djeci s poteškoćama, i njihovoj braći, i prijateljima, i djedovima i bakama. Takav propust je vidljiv na novom igralištu na Bundeku koje je stalno prazno, što zapravo potvrđuje da djeca, a i njihova pratnja - roditelji i terapeuti, ne biraju rado izolirana mjesta“, kažu u Upravnom odboru HDKA. Zbog toga ističu nužnost uključivanja


krajobraznih arhitekata u procese planiranja i oblikovanja prostora za igru. „Krajobrazni arhitekt može pomoći vlasniku projekta da u fazi planiranja kvalitetno procijeni okruženje u kojem gradi igralište, kao i kapacitete za buduće održavanje istog te sukladno tome sugerira odgovarajuće elemente usklađene prema, primjerice, specifičnim klimatskim i sigurnosnim uvjetima“, objašnjavaju.

Uloga jedinica lokalne samouprave ako se moglo čuti od krajobrazne arhitektice Maje Simoneti s Ljubljanskog urbanističkog zavoda, slični izazovi postoje i u susjedstvu. Prostori za igru se smanjuju pod naletom intenzivne gradnje, čemu se nastoji doskočiti uvođenjem novih standarda u novogradnji. „Kada se u Ljubljani gradi višestambena zgrada, obveza je investitora napraviti dječje igralište. Za svaki stan u toj zgradi treba napraviti 7,5 kvadratnih metara dječjeg igrališta i još dodatnih pet kvadrata površine koja nije definirana opremom i koja služi za neformalnu igru“, rekla nam je Simoneti, univ. dipl. inž. kraj. arh. Problem je, međutim, što su obično igrališta unutar stambenih kompleksa mala, loše uređena i siromašno opremljena. Kao primjer dobre prakse navodi Beč u kojem gradska vlast ima aktivnu ulogu u osiguravanju javnog prostora prilikom novogradnje. Kada u Beču grade nove stanove, gradska uprava zauzima stav: „Nema veze što će napraviti privatni investitor, ako mi kao Grad znamo da ćemo na određenoj lokaciji dobiti 3000 ili 300 novih građana, onda trebamo urediti dovoljno velik javni prostor za to stanovništvo, s posebnim osjećajem za određene skupine kao što su djeca i starije osobe.“ Čak i ako se radi o gradnji na privatnim parcelama, što je čest slučaj u Zadru, Simoneti kaže kako bi jedinice lokalne samouprave u javnom interesu trebale kupovati zemljište za takav prostor, ako ga već nemaju, ili mogu primjerice dogovoriti s privatnim investitorom izgradnju jednog ili dva kata više, ali da se onda u okviru te zgrade osigura javni, zeleni prostor opremljen za igru i relaksaciju, ne samo stanara te zgrade, već cijelog susjedstva.

K

naprave spretno i okretno dijete, jer ono što smo napravili do tada, ostaje za cijeli život.“ Djeca trebaju biti što više u pokretu, a kao posebno korisne aktivnosti Rajović je naveo boravak u prirodi i sportove poput gimnastike, plivanja, atletike. „Dijete treba ići u šetnju bilo lijepo vrijeme ili pada kiša. Javni vrtići trebaju imati najmanje jedan sat pješačenja, a i roditelji bi trebali isto toliko vremena odvojiti da s djetetom odu u park.“ Rajović shvaća da užurbani životni ritam današnjim roditeljima ne ostavlja dovoljno prostora niti volje za igranje s djecom, ali i za to ima inovativno rješenje. „Danas imamo još jedan problem: nema više obitelji s dvoje, troje djece i onda je roditelj taj koji čuva i igra se s djetetom. To nije prirodno! Sjetite se samo kako je bilo prije 20 godina. Jesu li se naše mame i tate igrali s nama u dvorištu?! Moramo praviti igrališta! Svaki grad treba imati veliki park sa spravama, posebnim strukturama

za hodanje, ravnotežu. U svakom takvom parku zaposlio bih profesora tjelesnog za rad s djecom, recimo od 10 do 18 sati. To bi za roditelja bilo olakšanje jer bi imao gdje ostaviti dijete. Ionako diplomirani kineziolozi čekaju po pet, šest godina na posao. Dajte im neka rade posao u parku tri godine pa ih onda zaposlite u školi“, predlaže dr. med. Rajović.

Kasnimo za trendovima

S

kup su podržali i sponzori, ujedno renomirani proizvođači opreme za dječja igrališta poput njemačkog Eurotramp Trampolinea, čiji je ovlašteni zastupnik u Hrvatskoj tvrtka Abraxas d.o.o. iz Zagreba. Bila je to prilika da od njih doznamo više o inozemnim trendovima u planiranju i oblikovanju prostora za igru. „Današnje okruženje, način odrastanja i života su znatno izmijenjeni. Samim time javljaju se neke nove potrebe i trendovi koji pred nas stavljaju izazov u smislu

Što više aktivnosti anko Rajović, dr. med. s Pedagoškog fakulteta u Kopru, inače predsjednik Mensinog svjetskog Odbora za darovitu djecu, pokazao se zanimljivim sugovornikom na temu igre kao važnog čimbenika svekolikog razvoja djeteta. „Moj je savjet roditeljima da do šeste godine

R

Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

25


ZELENA ZONA

ulaganja u moderna, inovativna igrališta, sposobna zadovoljiti potrebe današnje djece i omogućiti njihov cjeloviti razvoj. Nažalost, naša iskustva s terena pokazuju da još uvijek ne idemo u korak s trendovima. Kod nas se još uvijek premalo ulaže u prostore za igru, dok se u inozemstvu planiranju i oblikovanju dječjih zona pristupa s više pažnje. Ulaganja su veća, a svijest o potrebi za kvalitetnim, sigurnim i naprednim oblicima igrališta izraženija“, komentirali su u Abraxasu. O tome koliko planiranje dječjih igrališta zahtijeva kompleksan pristup, dovoljno govori primjer danskog Kompana, vodećeg europskog proizvođača u branši, a čiji je ovlašteni zastupnik također tvrtka Abraxas. „Kompan već niz godina putem svog istraživačkog centra Kompan Play Institute proučava dječje potrebe i cjelokupan utjecaj okoline na razvoj. Sve njihove linije igrala izravna su posljedica rezultata istraživanja te svoj razvoj imaju utemeljen u znanstveno dokazanim činjenicama. Igrališta se planiraju ovisno o dobnoj skupini djece kojoj su namijenjena, njihovim primarnim potrebama, dugoročnim ciljevima koji se nastoje ostvariti, uz poštivanje ekoloških standarda“, naveli su u

26

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

hrvatskoj tvrtki. Kroz vlastite programe vodećih europskih proizvođača dječjih igrališta koje zastupaju u regiji, u Abraxasu nastoje u domaću sredinu donijeti neke nove ideje i koncepte poput vanjskog dječjeg trampolina koji se ukopava u zemlju, interak-

tivnih sprava s audio zapisima, mrežne adrenalinske konstrukcije, sprava s ugrađenim elektrokomponentama pa sve do revolucionarnih tematskih igrališta „Hans Christian Andersen“. Nove su to kategorije igrala koje u Hrvatskoj tek trebaju biti prepoznate.

Elementi dobrog igrališta: - poziva na igru, istraživanje, stvaranje, pokret, druženje i prijateljsko natjecanje - pristupačno i senzorički integrirano (boja, zvuk i dodir) - sigurno i istovremeno izazovno - prikladno za boravak svih generacija - sadržava elemente prirode - vodi se principima održivosti i što manjeg negativnog utjecaja na okoliš


Zima na vašem balkonu AUTOR: Željka Kolak, krajobrazna arhitektica, vlasnica tvrtke Moj balkon

I

spred nas je još jedna zima. Hladniji period znači promjene u ponašanju kod nas ljudi, ali i kod bilja na balkonima i terasama. Tijekom zime biljkama je potrebno manje vode, neke mogu prezimiti vani, a neke je pak potrebno skloniti u zatvorene prostore gdje će dočekati proljeće. RUŽMARIN - Teško je zamisliti mediteranski balkon bez ružmarina, a razlog tome su miris i zelenilo njegova grma te ljubičasto-plavi cvjetovi ove zimzelene biljke. Ružmarin cvjeta od ožujka do svibnja, a ponekad može iznenaditi i cvatnjom u rujnu. Vrlo je čest na balkonima uz more, no ipak treba znati da je ružmarin osjetljiv i na mraz i niske temperature, a bura i posolica mu također nisu nakloni. Zbog toga ga je, s dolaskom nižih temperatura, potrebno skloniti s balkona i terasa i pronaći mu mjesto zaklonjeno od vjetra te ga zaštititi od hladnoće. Ukoliko ga niste sklonili na vrijeme te ga ipak zahvati mraz, pričekajte proljeće kada ćete ga podrezati i to tako da odrežete sve dijelove zahvaćene mrazom. SMILJE - Ova mirisna i ljekovita biljka prekrasan je ukras Mediterana, a posebnu čar daje svakom vrtu, balkonu i terasi u kojem se nalazi. I dok ljeti odlično podnosi sušu i visoke temperature, prezimit će vani i oduprijeti se niskim temperaturama i oštrijim zimama. Idealna je biljka za morska područja, a ukoliko ste uživali u ljepoti i mirisima smilja tijekom ljeta, ostavite ga na balkonima i terasama gdje će bez problema dočekati proljeće. LAVANDA - Jak aromatičan miris i ljubičasti cvjetovi krase lavandu, biljku bez koje je teško zamisliti ljeto. Ova biljka cvjeta u srpnju i kolovozu te je zbog toga omiljeni izbor prilikom ukrašavanja morskih balkona i terasa. Iako tijekom vegetacije lavanda traži puno sunca i topline, u mirovanju može podnijeti i do -20 stupnjeva Celzijusa. Drugim riječima, nije ju potrebno sklanjati dolaskom hladnijih dana.

AGRUMI - Agrumi ili citrusi omiljeno su voće, no i vrlo atraktivna drvca te su čest izbor kod ukrašavanja balkona uz more i terasa. U tegle najčešće sadimo limun, naranču i mandarinu. Za uzgoj im je potrebna toplina i zaštita od vjetra na kojeg su izrazito osjetljivi, kao i na hladnoću. I dok tijekom toplijih mjeseci u godini na balkonima i terasama uživamo u pogledu na njihove cvjetove pa zatim i plodove, zimi ih je potrebno skloniti s hladnoće ili ih zamotati u prozračan geotekstil kako bi spriječili njihovo smrzavanje. OLEANDER - Biljka koja voli sunce, i ljeti je u punom cvatu, krasit će Vaše balkone i terase i tijekom jeseni. Oleander će svojim mirisnim cvjetovima biti podsjetnik na ljeto iza nas gotovo čitavog rujna. Kada period cvatnje završi, tamnozeleni uski i zašiljeni listovi izdržat će temperaturu do -10 stupnjeva, dakle i zimu na balkonu, što ga čini idealnom biljkom za otvoreno i tijekom hladnijih mjeseci. Oleander je potrebno orezivati svake godine u fazi mirovanja, po zimi. Orezivanjem oleander ostaje u obliku grma, a rezanjem grana koje rastu prema unutrašnjosti grm će dobiti više zraka. JAPANSKI PITOSPORUM - Biljka koja potječe s Dalekog istoka, točnije iz Japana i Kine, vrlo je česta u mediteranskom području, a najčešće ćemo ju sresti u obliku živice ili većih grmova. Pitospora nana, manja biljka istih karakteristika, odličan je izbor za tegle na balkonima i terasama gdje će tvoriti ukrasni grm. Pitospra cvate tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci i baš kao i oleander odlično podnosi sušu, a može izdržati i temperature do -10 stupnjeva Celzijusa. Ono što je čini idealnom za balkone i terase u blizini mora činjenica je da odlično podnosi posolicu. S dolaskom jeseni ona može ostati na otvorenom, no spuste li se temperature ispod -10, potrebno ju je unijeti na stubište ili u kuću. Pitosporu je potrebno orezivati dva puta godišnje, u proljeće i kasnu jesen. Tada ju možete oblikovati u razne oblike.

KINESKI HIBISKUS - Ova prekrasna biljka odličan je izbor za mediteranski balkon ili terasu. Kineski hibiskus cvasti će cijelo ljeto te je svakako odličan izbor za ljubitelje cvijeća. I dok ćete u njegovoj ljepoti uistinu uživati već od svibnja, kada započinje izbacivati cvjetove, s dolaskom jeseni i padom temperatura potrebno ga je skloniti na toplije. Tropski hibiskus će dobro podnijeti temperature do 5 stupnjeva Celzijusa, no krene li hladnije vrijeme, najbolje ga je preseliti u zatvorene prostore s dosta svjetlosti. I dok će oleander i pitospora prezimiti vani, tropski hibiskus će proljeće morati pričekati u interijeru. Prilikom premještanja ova, inače zimzelena biljka, često izgubi lišće, no dolaskom proljeća, kada ju je poželjno presaditi u nešto veću posudu, ponovo će propupati. KAKTUSI SUKULENTNE BILJKE Kaktuse i sukulente tijekom zime najbolje je skloniti u zaštićene prostore. Te biljke u svom tijelu zadržavaju vodu, a kada se temperature spuste ispod nule, postoji velika opasnost smrzavanja i propadanja biljke. I tijekom hladnijeg perioda, biljke je potrebno zalijevati pa je to najbolje učiniti jednom mjesečno. Dolaskom hladnijih mjeseci potrebno je reducirati zalijevanje i prihranu svog bilja. Prije dolaska proljeća najbolje ih je presaditi u nešto veću posudu jer će svježi supstrat biljkama dati poticaj za bolji rast i razvoj tijekom nadolazećeg vegetacijskog perioda.

www.mojbalkon.hr Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

27


ACO Rain4me Sustav spremnika za prikupljanje i održivo korištenje oborinske vode. Za vaš vrt ili stambeni objekt.

ACO Rain4me je sustav plitkih pravokutnih spremnika koji se ugraðuju u tlo. Inovativnim dizajnom tijela spremnika omoguæuju vrlo plitku montažu što za razliku od cilindriènih bitno smanjuje utrošak vremena i novaca. Samo tijelo moguæe je položiti vodoravno ili boèno ovisno o raspoloživom prostoru,

www.rain4me.aco

a meðusobno se spaja u niz elemenata do potrebne zapremine. Pojedini spremnik ima korisni volumen od 2000 l. Spremnik je izveden od 100% PE-LLD kojeg je moguæe reciklirati, statièki je ispitan, “Made in Germany” s 25 godišnjom garancijom.

varijabilna montaža (vodoravno ili boèno)

www.aco.hr

velika zapremina

www.facebook.hr/ACO.hr

modularan sustav (više spremnika u nizu)


ACO Rain4me se isporuèuje u èetiri konfiguracije: Garden Basic – spremnik s filterima, opremom i vanjskom crpkom Garden Plus - spremnik s filterima, opremom i potopnom crpkom House & Garden Compact - spremnik s filterima, opremom za nadopunjavanje vodom, potopnom crpkom, sustavom za napajanje

Istražite i ostale ACO Home proizvode namijenjene za odvodnju i ureðenje okuænice:

tehnièke u objektu House & Garden Professional - spremnik s filterima, opremom i hidroforom za instalaciju u zgradi

Garden Basic

ACO Self® kanali za linijsku odvodnju

Garden Plus

ACO Vario otiraèi za ulazne prostore

House & Garden Compact

ACO Areal travne rešetke

House & Garden Professional

ACO Self® rešetke za stabilizaciju šljunka


Bilo triput u Stomorskoj Grad: Stomorska Šolta Godina projekta: 2010., 2011., 2013. Godina izvedbe: 2014.-2016.

Tip građevine: stambeno-poslovna građevina Površina: 290m2 bruto Investitor: privatni Autor: Duje Šegvić dipl. ing. arh. FOTO: N. Brboleža


Zapala me Šolta

2011. Vila Stomorska

rošlo je već gotovo sedam godina od trenutka kada sam prvi put kročio na tu predivnu parcelu u Stomorskoj. S nje se još uvijek pruža taj divan pogled na Split i okolicu koji me još tada osvojio. Sjećam se ushićenja zbog izazova projektiranja na toj lokaciji, osluškivanja želja investitora u nadi da će mi ostaviti dovoljno slobode u kreativnosti kako bih mogao osmisliti objekt vrijedan tog pogleda. Nisam ni slutio kako će to mjesto, zajedno sa mnom, zadesiti ta neobična sudbina. Nekako čisto sumnjam da se ikad dogodila, a i da će se ponoviti ovakva prilika. Uostalom, kakve su uopće šanse da se na istoj lokaciji tri puta projektira potpuno nova kuća za tri različita investitora, a sve od strane istog arhitekta? Međutim, upravo je takva bila sudbina ove krasne parcele prvi red od mora od cca 700 m2 u Stomorskoj. Možda bi se mnogi obeshrabrili već nakon prvog pokušaja, no nakon prvotnog šoka, kako projekt mijenja investitora i program, a sve prijašnje se briše, sve sam shvatio kao izazov i priliku za ponovno promišljanje i daljnju studiju lokacije, kako prvi, tako i drugi put. Rezultat je zanimljivo sagledavanje mogućnosti jedne lokacije i ustvari cijela studija pristupa projektiranju. Posebno je interesantno što je svaki pojedini projekt uz potpuno drugačiji projektni program rađen i prema drugačijoj u datom trenutku aktualnoj planskoj dokumentaciji, te je za svaki objekt ishođena dozvola u svom vremenu.

Nakon što je prvi objekt dobio dozvolu, investitor se promijenio, pa su se promijenile i želje. Novi objekt bi trebao biti atraktivna moderna vila. Prilagodba prethodnog objekta nije bila moguća, već je kreativni proces krenuo od samog početka. Postepeno se rađala nova građevina. Ovaj put nije morala podilaziti tradicionalnoj tipologiji s kosim krovom. Konceptom projekta s velikim otvorima, terasama i lođama, te unutarnjim dvorištem s bazenom, iskoristila se maksimalna prednost mediteranskog ambijenta. Nova građevina s ravnim krovom je pravokutna razvedenog oblika koji omogućuje prodiranje sunčevih zraka do bazena i unutrašnjeg dvorišta. Obložena je prirodnim materijalom – kamenom, interpretiranim na moderan način, ho-

P

2010. Prvi put Kako je projektni program zahtijevao četiri stambene jedinice, pod tradicionalnim kosim krovom i upotrebom lokalnog kamena, prvi objekt je dobio i takvu narav. Zahtjevi za iskorištenom stambenom kvadraturom su u prvom slučaju bili najveći, tako da je uklapanje 553 m2 bruto površine objekta bio izazov sam za sebe, pogotovo jer je izrazito kosi teren sa zadanim programom poprilično uvjetovao oblikovanje.

rizontalnim pločama visine 50 cm koje tvore sustav ventilirane fasade. Objekt je sada ponovno isključivo stambeni, projektiran kao obiteljska kuća – luksuzna vila. U prizemlju se nalaze svi dnevni prostori dok su na katu, do kojeg se prilazi ostakljenim dvokrakim stubištem, predviđene glavna spavaonica s kupaonicom i uredom, dvije dječje spavaonice koje dijele kupaonicu te soba s posebnom kupaonicom i malom kuhinjom. U podrumu je planiran i vinski podrum, fitness sa saunom, te garaža s dva parkirna mjesta. Ograde balkona i terasa su zamišljene iz 2x10 mm lameliranog stakla montiranog na skrivenu inox konstrukciju. Posebni element u oblikovanju su zaštite od pogleda i svjetla na sjeveru u obliku kliznih lamela od matiranog inox-a. Uređenjem terena predviđeno je formiranje terasa, koje su u direktnom kontaktu s kuhinjom i prostorom za blagovanje te natkrivenog vanjskog blagovanja s vanjskom kuhinjom, što je u duhu korištenja mediteranskog ambijenta. U podrumu je ulaz u garažu iz koje se zatvorenim stubištem, tj. toplom vezom može doći do stambenog prostora na gornjim etažama. Vila Stomorska dobila je dozvolu, a projekt je mnogo puta pohvaljen. Međutim, investitor nije uspio realizirati objekt kroz dvije godine, ali je uspio pronaći kupca za teren. Tako je parcela dobila novog investitora s opet potpuno drugačijim željama, koji se, zadovoljan viđenim projektom, obratio istom arhitektu.

Rješenjem objekta s tri nadzemne etaže, nastojao sam sačuvati prostorne vrijednosti ambijenta tradicionalnom tipologijom, ali i decentno integrirati moderne elemente. Sjeverna fasada, okrenuta prema moru, uglavnom je planirano obložena lomljenim kamenom debljine 10 cm, u duhu tradicionalne gradnje, ali primijenjene na suvremen način. Kamen iskreno obuhvaća objekt, ‘priznaje’ da je obloga i ne ‘glumi’ konstrukciju, već je ožbukani zid vidljiv iza i iznad kamena. Građevina je jednostavnog pravokutnog oblika s kosim dvostrešnim krovovima. S južne strane, zbog kosine terena, zamišljen je atrij u koji se pristupa s prvog kata, kojem se time osigurava adekvatno osvjetljenje i prozračnost. Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

31


UREĐENJE & Opremanje

2013.-2016. White house Novi projektni program bio je svojevrsni hibrid prvog i drugog programa. Potrebno je izgraditi manju, modernu, obiteljsku kuću od 250 m2 koja se uklapa u ambijent, s kosim krovom, ali i bazenom. Također je potrebno uvesti poslovni sadržaj u prizemlje. No onaj divni pogled s početka, naravno, ostao je isti, te je nastavio golicati moju maštu. Objekt je sada koncipiran u suvremenom arhitektonskom izrazu s kosim krovom, pravokutna razvedenog tlocrta iz više spojenih volumena koji se dosljedno ugrađuju u izrazito kosi teren. Izmaknut je više na zapad, kako bi vanjski prostor za boravak dobio kvalitetniju istočnu i južnu orijentaciju. Na praznom papiru, krenuo sam ispočetka. Ovim projektom je ishođeno Rješenje o uvjetima građenja, a prema njemu je dosljedno i kvalitetno realiziran u 2016. godini. Izgrađen je novi stambeno-poslovni objekt s dvije nadzemne etaže i podrumom.

Do prizemlja i kata dolazi se vanjskim stubištem. U prizemlju je poslovni prostor koji se koristi kao apartman za iznajmljivanje ili uredski prostori. Sastoji se od dvije sobe (ureda) s pratećim sanitarijama i jedinstvenog prostora blagovanja, dnevnog boravka (mjesto za sastanke) i kuhinje. Ova etaža je u kontaktu s terasom na kojoj je planiran bazen i terase prema moru (sjeveru). Na katu je stambeni dio, koji sadrži jedinstveni prostor, koji se sastoji od dnevnog boravka, blagovanja i kuhinje, te spavaći dio koji sadrži glavnu sobu s pratećom kupaonicom, garderobom i balkonom, te dvije manje sobe koje dijele svoju kupaonicu. Svi su ovi prostori vezani za veliku terasu za blagovanje na istoku, a sobe i kupaonice na pripadajuće terase na terenu. Sjeverna terasa je drvenim mostom povezana s terasom za blagovanje na istočnoj strani. U podrumu je garaža i tehnička prostorija za opremu bazena i grijanje. Objekt je izveden prema posebnim vrlo specifičnim detaljima kao što su drveni balkon i most od inox konstrukcije, posebno dizajnirane inox ograde. Konstrukcije i ograde balkona, mosta i terasa su izvedene od morskog inox-a (AISI 316). Objekt obiluje kamenim detaljima kao što su vertikalne niše sa svjetlom pored bazena ili gurle montirane na kamene konzole u obliku kamenih kugli također od kamena. Betonske vanjske stepenice izvedene su u posebnoj oplati kako bi se postigao efektni podgled stepenica. Vanjski podovi i stepenice su uglavnom obloženi kamenim pločama, antikato obrade. Iako je kolorit bojanja fasade planiran u laganom „sepia“ tonu kako bi kameni detalji, klupčice, poklopnice i obloge došle još više do izražaja, investitor je inzistirao na bijeloj boji fasade.

32

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

To je rezultiralo bjelinom kuće u kojoj uopće nije lako primjetno koliko je ustvari kamena ugrađeno po fasadi. Zbog toga je i dobila simpatični nadimak ‘White house’, na koji je obitelj Nilsson vrlo ponosna. Iako, ja se još uvijek tješim da ga je dobila i zbog ljepote.

Izaberite svog favorita Ustvari, bilo je interesantno tijekom vremena slušati komentare raznih osoba, u struci ili izvan, koji su znali često biti i neočekivano jednostrani. Najčešće su prevladavale dvije krajnosti, ili oduševljenje vilom Stomorskom iz 2011., ili zgražanje istom uz pohvale tradicionalnog uklapanja izvedenog objekta. To na neki način odražava i svijest današnjeg čovjeka o gradnji u Dalmaciji, koja varira između te dvije krajnosti. Po meni, obje imaju rezona, a jedina zamjerka je što su izrazito oprečne. Jedna je težnja koja se odražava očuvanjem gradnje kosim krovom i jednostavnom skromnom gradnjom. Prostorni planovi u mnogim područjima i dalje uvjetuju gradnju kosim krovom i izvan kulturno-povijesnih cjelina. Međutim, takva pravila ograničavaju kreativnost arhitekta, a time i razvoj jezika arhitekture. Posebno se pojavljuje problem jer današnji programi i standardi značajno odstupaju od povijesnih, počevši od veličine životnih prostora, bazena, garaža, parkinga za automobile i sl. Zbog toga najčešće ovako strogi propisi donose hibridna rješenja koja niti su tradicionalna niti kreativna i ustvari nagrđuju sliku naselja. Druga pak, oprečna težnja je potpuna kreativna sloboda koja može rezultirati modernim i suvremenim rješenjem koji nužno ne koristi tipologije tradicionalne gradnje. Ovaj pristup se kvalitetnije uklapa u nove programe investitora, međutim također ostavlja još veću mogućnost pogrešnog rješenja koje može nagrditi prostor. Nadam se kako su ova tri pokušaja u Stomorskoj pokazatelj da se kreativnim promišljanjem i savješću arhitekta iz svake od tih težnji, unatoč raznim projektnim zahtjevima, može izvući ono najbolje. Možda bi nas arhitekte nekad trebalo i podsjetiti kako je naša savjest čuvar našeg podneblja i kako svakako treba pružiti otpor neprimjerenim težnjama investitora, a prostorne planove čitati kritički i stalno ukazivati na mogućnosti poboljšanja kroz probleme koje srećemo u praksi. Ovdje mi uvijek padne na pamet investitorica, Amerikanka, kako me uporno pokušava naučiti da u dalekoj Americi postoje velike klizne stjenke, istovremeno ne trudeći se shvatiti zašto u najstrože zaštićenoj zoni jezgre Splita prozor mora imati tradicionalne omjere.


d.o.o.

Ivano Bazeni

Stvorite oazu za opuštanje u okruženju vlastitog doma uz pomoć našeg stručnog tima! Savršeno mjesto za opuštanje je kućni bazen na kojem ćete provesti nezaboravne trenutke s vašim najmilijima. Kvalitetna bazenska tehnika i oprema, slapovi, protustrujno plivanje i LED rasvjeta učinit će doživljaj na vlastitom bazenu potpunim. Nudimo Vam rješenja za bazene vrhunskih europskih proizvođača. Produljite sezonu svog turističkog objekta i ostvarite još bolju popunjenost. · isplativost investicije ugradnje bazena za 18 mjeseci · produljenje sezone za 3 mjeseca · povećana kategorizacija i zarada

BETONSKI BAZENI · POLIESTERSKI BAZENI · DODATNA OPREMA · WHIRLPOOL SISTEMI IVANO BAZENI D.O.O. | Crno 5, Crno, 23000 Zadar | Mob.:+385 98 947 7340, +385 99 235 05 55 info@ivanobazeni.hr, ivan.ivanovic2@zd.t-com.hr www.ivanobazeni.hr


UREĐENJE & Opremanje

BAU München 2017. BAU sajam u Münchenu na 185.000 m² izložbenog prostora predstavit će u siječnju 2017. godine arhitekturu, građevinske materijale i sustave za poslovne i stambene zgrade te projektiranje interijera novih i postojećih zgrada s više od 2000 izlagača. AUTOR: Andrijana Jurin, dipl. oec.

S

ajam koji se održava 16.01.21.01.2017. vodeći je u predstavljanju tehnologija, proizvoda i materijala za primjenu u projektiranju i gradnji te je namjenjen svim sudioicima, od investitora, preko urbanista i arhitekta do obrtnika i građevinara. Riječ je o informacijskoj i komunikacijskoj platformi broj jedan za urbaniste, arhitekte i građevinske inženjere iz cijelog svijeta. Na svijetu ne postoji događaj na kojem bi ta skupina posjetitelja bila toliko istaknuta i zastupljena. Godine 2015. sajam je privukao preko 65.000 posjetitelja iz arhitekture i arhitektonskih ureda, više nego ikada do tada. BAU je također i platforma za lansiranje proizvoda i inovacija, a izlagači iz djelatnosti usklađuju izlazak svojih proizvoda na tržište s rasporedom sajma. Redakcija gradimozadar.hr prisustvovala je informacijskom razgovoru s izlagačima sajma koji se održavao u listopadu te donosimo nekoliko zanimljivosti koje će se moći vidjeti na sajmu u siječnju.

Conluto® Vielfalt aus Lehm Na sajmu BAU u Münchenu predstavit će se Conlino boje i žbuke na bazi zemlje, 100 % prirodni proizvodi jedinstveni po tome što ujedinjuju komfor, estetiku i zdravlje.

Osim što su visokih ekoloških standarda, također udovoljavaju estetskim zahtjevima s obzirom da izvrsno reguliraju vlažnost zraka u prostoriji. U današnje vrijeme, kada ljudi prepo-

34

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

znaju važnost gradnje u skladu s okolišem, Conluto proizvodi, koji su napravljeni isključivo od zemlje i gline, bez ikakvih vezivnih sredstava i konzervansa pružaju mogućnost boravka u zdravom životnom okruženju. Osim zdravstvenih benefita, također su i ekološki s obzirom da se mogu kompletno reciklirati.

ACO Grupa predstavlja globalno vodeće ime u proizvodnji sustava za odvodnju, tretman i zbrinjavanje površinskih oborinskih voda. Paleta njihovih proizvoda rijetko kad je zaobišla najznačajnije svjetske i domaće projekte. Razlog tolike prisutnosti ACO proizvoda je njemačka kvaliteta i inovativnost u rješenjima koja konstantno prate najnovija dostignuća tehnologije na području građevinarstva i arhitekture, uvijek u službi zaštite okoliša.

Hörmann Više od 9000 godina ljudi grade kuće od zemlje. Današnja prirodna pojava ovog materijala mnogo je inovativnija nego ikada te udovoljava zahtjevima modernih građevinskih konstrukcija, kao i konzervatorskim te dizajnerskim zahtjevima.

Na izložbenoj površini većoj od 1400 m2 Hörmann će predstaviti svoj program na BAU sajmu 2017., gdje će prezentirati i nova namjenska vrata za zajedničke podzemne garaže.

ACO Na sajmu BAU, ACO Grupa prezentirat će i izložiti svoje proizvode za niskogradnju i visokogradnju na štandu od 230 m2. Od glavnih tema bit će prisutno nezaobilazno upravljanje oborinskim vodama, sustavi za zaštitu podruma, eksploatacija kišnice, te odvodnja s pročelja.

Posjetitelji će se moći upoznati i s novim proizvodima točkaste odvodnje, otkriti novu generaciju svjetlosnih okana, Rain4me sustav spremnika za prikupljanje i održivo korištenje oborinske vode, te Multiline Seal In – inovativne kanale s gumenom brtvom za apsolutnu vodonepropusnost spoja kanala.

Rezidencijalne i poslovne nekretnine, ponajviše u gradovima, često imaju zajedničke garaže, a vrata s namjenom za ovaj tip građevine moraju udovoljavati posebnim uvjetima o kojima je potrebno voditi računa još u fazi planiranja. Projektanti trebaju uzeti u obzir aspekte učestalosti korištenja buduće podzemne garaže s obzirom na broj korisnika. TGT garažna vrata Hörmann dizajnirana su za 300 otvaranja u danu te 100 parkirnih mjesta, a zbog posebno dizajni-


rane konstrukcije zauzimaju minimalni prostor u nadvoju. Dodatna je prednost mekano otvaranje i zatvaranje koje ova vrata čini gotovo nečujnima.

Solidian Na sajmu Bau predstavit će se i Solidian, tvrtka koja je na istom sajmu 2015. godine dobila priznanje za inovativnost u arhitekturi i konstrukcijama, osvojivši nagradu u glavnoj kategoriji proizvoda visoke arhitektonske kvalitete za inovativne staklene i karbonske strukture koje služe u ojačanju betonskih elemenata. Nagrađeni proizvod već je implementiran kroz brojne referentne radove te je ugrađen u fasade i sendvič panele. Inovativna je i primjena ovog materijala u konstrukciji pješačkog mosta. Proizvodi tvrtke Solidian implementirani su u 2010. godini u izgradnju konstrukcije najdužeg pješačkog mosta od tekstilnog betona, a u 2015. godini je realiziran prvi most od karbonski ojačanog betona na svijetu.

Most koji je realiziran u studenom 2015. u njemačkom gradiću Albstadt prvi je most na svijetu izgrađen od betona armiranog karbonskim vlaknima, tj. most je armiran isključivo armaturama od ugljičnih vlakana i ne sadrži nikakve armature od betonskog čelika niti prednapregnute čelične konstrukcije. Izveden je kao koritasti most od tekstilnog betona. Ovaj most koriste pješaci i biciklisti, a po njemu mogu voziti ralice za snijeg i vozilo za posipavanje soli. Most, čija svijetla širina iznosi 2,8 m, a duljina 15,55 m, može se koristiti bez ikakvih dodatnih površinskih zaštita. Betonska površina sprečava klizanje i prikladna je i za invalidska kolica i hodalice na četiri kotača. Otpornost na mraz dokazana je stručnom studijom. Odvodnjavanje mosta zajamčeno je nagibom od 1,80 %. Izgled ograde mosta unaprijed je zadao grad Albstadt, a sidrenje u tankim betonskim građevinskim elementima eksperimentalno je dokazano. Ove godine na BAU također će se predstaviti rekordan broj hrvatskih izlagača. Domprojekt, Exportdrvo, Pana, Lokve, neke su od ukupno 19 tvrtki, koje će imati priliku uspostaviti poslovne kontakte na ovom međunarodnom sajmu.

Rezervirajte svoje mjesto na vrijeme! Učite uz vrhunske svjetske predavače i postanite stručnjak zelene gradnje!

Želite saznati najnovije informacije o svjetskim trendovima zelene gradnje, kreiranju zdravog, ugodnog, produktivnog, energetski učinkovitog radnog i životnog prostora, pravnoj regulativi vezanoj uz zelenu gradnju i još puno više?

O

tvoreni su upisi za sveobuhvatnu edukaciju o zelenoj gradnji – GREEN BUILDING PROFESSIONAL 2017. koja počinje u siječnju 2017. godine. Posebnu pogodnost od 10% popusta imaju oni koji se prijave do 15. prosinca. Cilj Green Building Professional edukacijskog programa je podizanje naraštaja multidisciplinarnih stručnjaka u području zelene gradnje, projektiranja i financiranja zelenih zgrada; korištenja ekoloških materijala za gradnju, opremanje i rekonstrukciju zgrada; procjene vrijednosti i životnog ciklusa zgrada s obzirom na zelene elemente; oblikovanje krajobraza, energetski učinkovit dizajn svjetla, ostvarivanja ušteda kroz reciklažu i uštedu energije, efikasno korištenje vodnih resursa; odabir održive lokacije i upravljanje istom; nacionalnu regulativu i certificiranje te međunarodne certifikate za zelenu gradnju LEED, BREEAM ili DGNB – u cjelini kreiranje radnog i životnog

prostora koji će biti zdraviji, ugodniji i produktivniji, energetski učinkovit, ekonomski isplativ, zdrav za okoliš i čovjeka - a sve temeljem zelenih principa i održivosti. Polaznici ovog programa, uz stjecanje međunarodno priznatog certifikata Green Building Professional koji ima svoju prepoznatljivost i vrijednost u svim zemljama, naročito centralne i zapadne Europe, steći će znanje kojim će aktivno moći sudjelovati u kreiranju prostora po zelenim principima. Do sada je održano 5 generacija Green Building Professional programa; u 5 godina, preko 150 polaznika edukacije imalo je prilike upoznati se sa stranim i domaćim stručnjacima na području zelene gradnje te se informirati o petnaestak relevantnih i zanimljivih tema. • • •

Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

35


UREĐENJE & Opremanje

I v a L e t i l o v i ć & I g o r

S

AUTOR: Nataša Rožić Mikolašević

uradnja AB Foruma i Arheološkog muzeja Zadar na oblikovanju stalnog postava antike okrunjena je krajem rujna na arhitektonskom trijenalu u Bukureštu, nagradom za najbolji unutrašnji dizajn. East Centric Architecture Triennale predstavlja najbolje od arhitekture iz istočne i srednje Europe u posljednjih pet godina u pet kategorija: stambene zgrade, javne zgrade, interijer, eksterijer, regeneracija. Ove se godine natjecalo 26 projekata iz 14 zemalja, od toga čak 3 iz Hrvatske. Za zadarske autore, Ivu Letilović i Igora Pedišića, presudnom se pokazala prezentacija projekta pred međunarodnim žirijem sastavljenim od europskih arhitekata. „Projekt stalnog postava antike vrlo je nefotogeničan, što znači da ga fotografije ne mogu dobro predočiti. Zanimljivo je da smo upravo iz tog razloga tijesno ušli u finale. Koncept trijenala i izbora pobjednika zahtijevao je predstavljanje projekta žiriju te odgovaranje na dodatna, često i kritička pitanja.

P e d i š i ć

FOTO: AB Forum Izlošci su smješteni unutar samodostatne čelične strukture koja ispunjava središnji prostor

Predstavljanjem projekta dobili smo mogućnost obrazložiti sve one kvalitete koje projekt ima, a koje nije moguće sagledati iz nekoliko fotografija“, kazala je arhitektica Letilović koja se iz Bukurešta vratila impresionirana bogatom i grandioznom arhitekturom grada. O tome što ovo najnovije priznanje, kao i niz brojnih drugih za prethodne projekte, znači za zadarski arhitektonski ured AB Forum, a što za Arheološki muzej, Letilović nam je odgovorila: „Priznanja i nagrade, pa i same nominacije, projektima donose povećanje njihove vidljivosti i prepoznatljivosti u javnosti, u konkretnom slučaju to povlači i veću posjećenost. Nama arhitektima one su jako važe sve do trenutka dok ih ne dobijete. Mislim da treba raditi predano, ustrajno i strasno te na koncu sve to ostane ugrađeno u projektima.“

36

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

FOTO: ECAT Letilović na svečanosti dodjele nagrade


Tvrtka Saniteh otvorila je prvi Dyson brand store u Hrvatskoj. U ugodnom ambijentu salona kupci će moći isprobati testne prezentacijske modele i uz adekvatnu video prezentaciju upoznati doživljaj Dyson usisavanja.

T

vrtka Saniteh svoj je desetogodišnji poslovni uspjeh proslavila otvaranjem prvog Dyson Brand Storea u Hrvatskoj. Od samog osnutka tvrtka je fokusirana na primjenu nekonvencionalne high-tech tehnologije kao i dizajnerski izvrsna rješenja interijera. Odluka o odabiru modela time je osigurana i olakšana. Svi Dyson usisavači imaju garanciju od pet godina, odnosno baterijski bežični dvije godine. Dyson Brand Store predstavlja novi centar kompetencije Dyson tehnologija, uz kompletnu ponudu Dyson high-tech asortimana. Educirani prodajni savjetnici rado će pružiti informacije o svim tipovima Dyson usisavača. Veliki izbor izloženih modela omogućit će kupcu direktan uvid o tipu usisavača koji točno odgovara njegovim osobnim potrebama.

Povijesni razvoj Dyson tehnologije James Dyson izumitelj je Dyson digitalnih motora i ciklonskih usisavača s mnogobrojnim patentima, a ujedno je i osnivač kompanije Dyson sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Priča o danas renomiranom brendu Dyson započinje 1979. godine kada je James Dyson, nezadovo-

ljan učinkovitošću svog usisavača u kući, odlučio napraviti drugačiji i učinkovitiji. Pet godina i 5,127 prototipova poslije, izumio je prvi usisavač na svijetu bez vrećice. Danas su Dysonovi uređaji globalno rasprostranjeni u više od 65 zemalja. Od jednog čovjeka i jedne ideje, Dayson je narastao u kompaniju s preko 2000 inženjera u svijetu koja se i dalje ubrzano razvija. Dyson je ujedno i jedini europski proizvođač koji ima vlastiti mikrobiološki laboratorij kako bi proučavao kućnu prašinu i prljavštinu te potvrdio učinkovitost vlastitih proizvoda. U današnje vrijeme asortiman Dyson proizvoda je raznolik i pored klasičnih usisavača na struju, dostupna je velika paleta bežičnih štapnih usisavača koji predstavljaju novi trend u održavanju i čišćenju doma – sada brzo i jednostavno, bez žice, s velikom Dyson usisnom snagom i s najboljim rezultatima na tržištu. Proizvodi koje danas možete naći u hrvatskim prodavaonicama u mnogo načina su posebni i napredniji od proizvoda ostalih proizvođača jer ih u tome štite mnogobrojne patentirane inovacije i tehnologije u posljednja dva desetljeća. Saniteh Dyson Brand Store nalazi se na prvom katu Shopping centra Prečko, na adresi Slavenskog 1, u zagrebačkom naselju Prečko.


UREĐENJE & Opremanje

gradimozadar.hr dio zadarske izdavačke povijesti Autor: Vladimir Macan

K

rajem studenog u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar održana je 23. po redu godišnja izložba „Izdavaštvo na zadarskom području“. Na tradicionalnom događanju predstavljen je izbor izdanja tiskanih omeđenih i serijskih publikacija, audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja u proteklom jednogodišnjem razdoblju. Među izloženim tiskovinama bio je i naš magazin gradimozadar.hr. Tako smo se i mi dragi čitatelji uključili u izdavačku povijest ondje gdje je izdavaštvo više nego stoljetna tradicija, čime se Zadar potvrđuje kao najstariji sveučilišni, izdavački te po mnogo čemu jedinstven Grad u našoj domovini.

USPJEH PIN STUDIJA Vodek – nova zagrebačka priča o vodi

O

dlične vijesti za naše suradnike Neru Nejašmić Kozinu i Petra Kozinu iz PIN-a. Zagrepčani bi u skoroj budućnosti mogli piti vodu iz njihovog Vodeka. Arhitektonsko-dizajnerski dvojac bračkih i zadarskih korijena osvojio je 4.500 kuna vrijednu prvu nagradu na natječaju projekta Ars Publicae za idejno rješenje nove zagrebačke česme. Stručni žiri pohvalio je uvođenje novog termina, ocijenivši rad kao racionalno i lako provedivo rješenje, primjenjivo na različite gradske prostore i dostupno za sve korisnike. Cilj natječaja Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja bio je afirmirati vodu kao javno dobro, ukazati na potrebu veće dostupnosti besplatne pitke vode u Zagrebu, kao i na dizajnerski potencijal komunalne opreme.

Zadarski stručnjaci u Istri vRŠE nadzor nad velikim međunarodnim projektom Autor: Vladimir Macan

T

im zadarskih stručnjaka-ovlaštenih inženjera već dvije godine vrši stručni i financijski nadzor nad Centrom za gospodarenje otpadom Istarske županije Kaštijun. Lokacija Centra smještena je na područje grada Pule. Projekt se financira iz fondova Europske unije, a zadarski tim predvođen mr. sc. Josipom Babeliom dipl. ing. građ. dobio je posao preko javnog natječaja u sklopu konzorcija međunarodnog Rambola i HPDO-a iz Zadra u vlasništvu Edija Perovića. Potrebno je i posebno istaći da se realizacija Centra za gospodarenje otpadom očekuje i u našoj zadarskoj regiji, pa je angažiranje zadarskog tima svojevrsna edukacija, poglavito kada je riječ o europskim fondovima.

38

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.


Goga Pavlek i Vedran Relja crpe inspiraciju za kreativne projekte iz svojih različitih hobija i područja interesa - od vintagea do robotike. Njihov najambiciozniji projekt je preuređivanje starog Forda Caprija kojim namjeravaju proputovati Skandinaviju. AUTOR: Nataša Rožić Mikolašević, dipl. novin.

Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

39


UREĐENJE & Opremanje

Osnovne obveze iz zaštite na radu AUTOR: Abeceda Zaštite d.o.o.

ZAGREB | RIJEKA | SPLIT | OSIJEK | ZADAR | KOPRIVNICA | SISAK

Abeceda Zaštite d.o.o. Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka Križna cesta 18, 10000 Zagreb Tel: 01 5803 711 | Fax: 01 5803 725 e-mail: zastita@zastita.eu web: www.zastita.eu

40

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.


AUTOR: Nataša Rožić Mikolašević, dipl. novin.

Priča o ninskoj soli ovog je ljeta dobila nastavak u obliku Kuće soli, novog atraktivnog izložbenog prostora u sklopu Solane Nin.

I

dok Muzej soli priča bogatu povijest Solane kroz prikaz tradicionalne proizvodnje, Kuća soli više je zamišljena kao posveta generacijama muškaraca i žena za koje rad u Solani nije bio samo posao, već i užitak, o čemu svjedoče i mnogi sklopljeni brakovi kao i generacije novih berača koje rade na mjestu svojih predaka. Da se to isto zajedništvo gaji i danas, pokazuje i ovaj najnoviji projekt realiziran doprinosom svih zaposlenika Solane Nin. „U osmišljavanju koncepta sudjelovao je naš marketinški tim i ekipa iz Muzeja soli. Voditelj solane Ivan Tomić i direktor Damir Oštrić ljepili su zid od soli, dok su ostali djelatnici zajedno unosili i slagali stvari. Budući da smo u direktnom kontaktu s kupcima i točno znamo što oni traže ušli smo duboko u cijelu priču, a arhitekt Bogdan Marov nam je pomogao savjetima u odabiru materijala, te je nacrtao ono što smo zamislili i dao svoje prijedloge uređenja. I to je ono što je posebno za nas. Nama nije bitna funkcija, već da svi sve radimo zajedno“, kazala je direktorica marketinga Sanja Stamenić Oštrić. Kuća soli napravljena je prenamjenom postojećeg prostora u sklopu Solane. Radovi na uređenju 80 kvadrata trajali su pola godine. Najzanimljivijim, ali i najzahtjevnijim, pokazali su se oni na oblaganju zidova solju. „Proces oblaganja zidova nije išao nimalo

lako jer ni sami nismo odmah znali koja je najbolja metoda ili tehnika ljepljenja soli. Radovi su se odvijali u ljetnim mjesecima pa je pravi izazov bio kako prilijepiti sol na zid, a da ne padne. U početku je ipak malo popadala, no sistemom pokušaja i pogrešaka na kraju smo otkrili pravu re-

i alati za berbu koje mogu isprobati posjetitelji, a u trećoj prostoriji maketa, rad Zlatka Firšta iz Našica. Maketa predstavlja Solanu u malom te jasno prikazuje svih pet faza u procesu nastanka soli, od faze ulaska morske vode u solanu do faze u kojoj se ručno ubire jedinstvena ekološka

cepturu. Sol smo nanosili u više slojeva i ostavili je dovoljno vremena da se osuši. Za oblaganje zidova utrošili smo oko 1000 kilograma soli“, otkriva Stamenić Oštrić. Kuća soli sastoji se od tri prostorije koje dijele konstrukcije od pocinčanog željeza. I ovdje je ideja vodilja bila turistima ispričati priču o soli na atraktivan audiovizualan način. U prvoj prostoriji može se zaigrati interaktivna igra i pogledati video projekcija, u drugoj su smješteni bazenčić

sol. Kako bi se taj proces vizualno približio i lakše objasnio posjetiteljima, na maketu su ugrađeni svjetlosni efekti koji zorno prikazuju sve faze. Uređenje treće prostorije nastavit će se postavljanjem lutaka obučenih u tradicionalnu radnu odjeću solara, dok će se na posebnom zidu ispisati imena radnika po godinama i tako odati počast čovjeku i njegovoj važnosti u tisućljetnoj tradiciji rada Solane Nin.

ACO Self rešetke za stabilizaciju šljunka Izuzetno lagan sustav za ojaèanje tla Eliminiran rizik od udubljenja uslijed korištenja Podloga od geo-tekstila spreèava rast korijenja Izraðen od 100% polipropilena Vodopropusno èime se štedi na odvodnji

www.aco.hr

Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

41


UREĐENJE & Opremanje

U ovom broju Predstavljamo dva mjesta koja se izdvajaju od drugih te imaju ono nešto zbog čega zaslužuju našu i Vašu pozornost. Saznajte zašto sU u izbor za najljepši kafić ovaj put nominiraNi CAFFE KALA & ZALOGAJNICA TRANQUILO.

Caffe Kala

P

ozicija objekta u centru turističkog grada, u Ulici braće Vranjanina koja siječe Kalelargu, nametnula je stil kojim se htjelo pomiriti ukuse modernizma i tradicije. Preuređenjem i rekonstrukcijom interijera naglasilo se značenje imena caffea. Nova staklena stijena, koja se u ljetnim mjesecima u potpunosti otvara, te izlaz u dvorište, koridor su kroz prostor poput “kale”. Prostor definiran na dva nivoa povezuje stepenište kao ulična skalinada.

Funkcionalno, interijer nastoji biti eksterijer i obrnuto. Sam interijer je uređen u retro stilu, kao dašak nostalgije za razrušenom arhitekturom Zadra. Poslijeratna obnova Grada rezultirala je spojem sačuvane arhitekture bogatog gospodskog grada i moderne nove izgradnje. Kao spoj tih suprotnosti, interijer ispunjavaju detalji različite arhitekture Grada. S jedne strane stare razglednice, bordure, ulične lampe, detalj balkonskih stupova i ograde dio su imaginarne izgu-

bljene arhitekture, dok na drugoj strani dominiraju okviri prozora od čelika i stakla karakteristični u poslijeratnoj obnovi, kroz koje se maglovito nazire dio izgubljenog Grada. Namještaj je projektiran kao spoj elemenata obrtičke tradicije i početaka masovne produkcije. Kvalitetni materijali, boje, teksture te izrada elemenata interijera nastoje upotpuniti imaginarnu sliku tradicionalnog, ali ujedno modernog grada.

ugrađena u novu funkcionalnu cjelinu. Uređenjem se nastojalo spojiti moderan industrijski stil s mediteranskim elementima i detaljima. Prostorom ponovno dominiraju obloge, ali na jedan nov način. Moderan industrijski stil izražavaju stogodišnja cigla i crne pločice istog formata, čelična uzdužna retro polica, rasvjeta te

namještaj interijera. Brodski pod, pločice sanitanog čvora i pluto predstavljaju pak duh Mediterana ili pak neke konobe, škvera. Nasuprot interijeru, vanjska terasa dominantno tamnih tonova koloristički se skladno uklapa u svijetle tonove arhitekture okoline.

Zalogajnica Tranquilo

B

ivši “Caffe Bm”, jedan od kultnih kvartovskih kafića na Putu Petrića, preuređenjem je dobio novo ime i proširenje usluge. Novo ime, u prijevodu “pomalo”, sugerira način života. Nadopuna tog hedonističkog pristupa su fini zalogaji spremljeni prema autohtonim receptima. Isti moto bio je prisutan i pri samom izvođenju radova. Izvođači radova bili su većinom stanovnici kvarta, sentimentalno vezani za prostor, a zbog čega su radovima pristupili na poseban način, izvodeći ih “pomalo” i s izrazitom pažnjom i ljubavlju. Svi završni elementi interijera i opreme izvedni su ručnim alatima na licu mjesta. Prostor je pri izvođenju bio svojevrsna majstorska kulisa koju su stanari zgrade i cijelog kvarta svakodnevno nadgledali s nestrpljenjem očekujući rezultat. Kod preuređenja su reciklirane zidne obloge, a inox tehnologija velikog šanka pomno je restaurirana, zatim ponovno

42

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.


Vašim hotelskim, ugostiteljskim ili privatnim objektima nudimo kompletno rješenje od ideje do završnog detalja opremanja.

Poklonite pretplatu -

poklon koji traje cijelu godinu! U potrazi ste za božicnim poklonom za vaše najmilije? Poklonite pretplatu na magazin Hausbau, poklon aktualan cijelu godinu. U pretplatu je ukljucen broj za studeni/prosinac s prigodnom cestitkom za primatelja poklona.

Pretplatu možete izvršiti na mail pretplata@idejezamene.com ili telefon: 01 33 57 221 sa podacima primatelja Vašeg poklona (ime i prezime, adresa, kontakt telefon ili mail).

Cijena pretplate je 125 kn, a uz pretplatu dobivate i Katalog kuca 2015!

www.hausbau.hr


Tvornice likera u Zadru

Graditeljstvo Zadra Od klasicizma do secesije

KNJIGA:

Autor: Marija Stagličić

Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije

A TAV DOS N + K 0 9 INA TAR POŠ

cijena: 90 kn

Marija Stagličić Marija Stagličić isbn 978-953-6106-97-4 90,00 kn

U

arhitekturi 19. stoljeća u Zadru zanimljiva je pojava stambeno-industrijske arhitekture vezane uz proizvodnju likera. Začetnik proizvodnje maraskina u Zadru bio je Francesco Drioli, koji je prvu destileriju utemeljio 1768. godine. Njegovi nasljednici nastavili su proizvodnju tijekom 19. st. Tim poslom bavio se i istaknuti historicistički slikar Franjo Salghetti-Drioli, a njegov sin Simeone Salghetti-Drioli podigao je „tvornički objekt za proizvodnju likera sa stambenim prostorima“ 1891. godine. Podigavši reprezentativnu dvokatnu neoklasicističku zgradu na bastionu Moro postavio je uzorak za još dvije stambeno-industrijske zgrade, koje su početkom 20. stoljeća podignute na tada novom, kopnenom dijelu Grada. Tvorničar i proizvođač maraskina Michelangelo Luxardo izgradio je veliku i reprezentativnu zgradu 1911. g. na obali Brodarice, a u blizini gradskog lukobrana „porporele“. Nadahnuta Driolijevom zgradom, Luxardova stambena tvornica ima dvokatno pročelje ukrašeno otežalim kasnim historicizmom, te dva niža bočna krila. Njen istaknuti položaj na ulazu u luku ima posebno značenje u oblikovanju obalnog pojasa tadašnjeg i sadašnjeg Zadra. Samo godinu dana kasnije, još jedan poznati proizvođač likera, Robert Vlahov, podiže reprezentativnu trokatnicu na rtu Uvale maestrala. Njena pročelja su ukrašena romantičarskom mješavinom historijskih stilova od neoromanike do neorenesanse. Kroz sve tri zgrade provlači se ideja historicizma u vanjskom oblikovanju, ali i korištenje suvremenih tehničkih dostignuća u organizaciji i dizajnu unutarnjih stambenih i industrijskih dijelova zgrade.

PRIPREMILA: Marija Stagličić

Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije

KNJIGA SE MOŽE KUPITI U: - SVEUČILIŠNOJ KNJIŽARI „CITADELA“ U ZADRU, UL. R. BOŠKOVIĆA 5 - INSTITUTU ZA POVIJEST UMJETNOSTI U ZAGREBU U VUKOVARSKOJ 68.

O spomenutim zgradama, kao i o sveukupnoj arhitektonskoj situaciji u 19. stoljeću u Zadru, čitajte u knjizi Marije Stagličić: Graditeljstvo Zadra, od klasicizma do secesije, Zagreb 2013. Knjiga je opremljena brojnim nacrtima, fotografijama u boji i kartom Grada. Knjiga se može kupiti u Sveučilišnoj knjižari „Citadela“ u Zadru, Boškovićeva 5 i u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, Vukovarska 68. Narudžbu online možete napraviti i na linku www.ipu.hr/carts/view.

Knjiga koju nazivaju i “Biblijom” dizajnera interijera, napokon je dostupna i u hrvatskom izdanju

Interijeri Arhitektura Dizajn

Čitatelji gradimozadar.hr ostvaruju 15% popusta na kupnju knjige

Povijesni pregled | 6. izdanje Autori: Augustus Sherrill Whiton i Stanley Abercrombie S obzirom na to da u hrvatskoj javnosti nikada nije došlo do veće teorijske rasprave o nutrini arhitekture ili prostoru stanovanja, ovakva su izdanja i više nego korisna. Prostori u kojima ljudi žive svoje privatne živote ili provode svoj radni vijek, određujuća su stavka svake civilizacije. Knjiga “Interijeri Arhitektura Dizajn” (u nakladi izdavačke kuće Mate d.o.o, www.mate.hr ) upravo nastoji objasniti razloge zbog kojih arhitektura i dizajn danas izgledaju na način koji izgledaju, a sve zbog ponavljajućih testiranih premisa estetskih i funkcionalnih istraživanja. Ova sveobuhvatna knjiga na više od 700 stranica daje cjelovit kronološki pregled razvitka, glavnih karakteristika dizajna i uređenja interijera od prapovijesti preko drevnih civilizacija Egipta i antičke Grčke, sve do današnjih dana i moderne umjetnosti. Također, knjiga nudi vidljive poveznice arhitekture i dizajna sa značajnim ekonomskim, političkim i društvenim komponentama. Ilustrirana je bogatom kolekcijom visokokvalitetnih fotografija, mapa i prikaza koje čitateljima vizualno približavaju sadržaj. Bitno je naglasiti i da je knjiga pisana jednostavnim, svima razumljivom jezikom. Više je nego adekvatna za ljude iz struke, ali i za entuzijaste koje ova tema amaterski zanima.

Knjiga se može naručiti i kupiti na: www.mate.hr, mailom na mate@mate.hr ili u poslovnici MATE d.o.o., na adresi Jandrićeva 12, 10000 Zagreb, tel. 01/4500-300


gradimozadar.hr

Gradimozadar.hr portal i magazin nezaobilazno su mjesto prezentacije sektora građevine, arhitekture, uređenja i energetske učinkovitosti. Osim što svojim klijentima pružamo usluge vizualne i sadržajne izrade oglasa, oglašavanjem kod nas ostvarujete potpuno specijaliziran i usmjeren marketing koji ostaje u dugoročnom vlasništvu tvrtke. Medij smo koji dostiže vrlo ciljanu skupinu, od projektnih ureda, građevinskih tvrtki do brojnih drugih čitatelja diljem Hrvatske, zainteresiranih za teme gradimozadar.hr magazina i portala. To postižemo na način da smo se specijalizirali kroz teme i oglašivače. Veći dio tiraže magazina šaljemo direktno putem Hrvatske pošte, pružajući potpuno besplatno svim zainteresiranim osobama vrijedne i kvalitetne informacije. Magazin se također printa na kvalitetnom papiru (250g korice, 115 g unutarnje stranice). Medijski smo pokrovitelj važnijim udruženjima i udrugama čiji su članovi građevinari, arhitekti, krajobrazni arhitekti i drugi te uvijek rado putem portala pratimo sve njihove vijesti, najave i zbivanja uz mogućnost otvaranja novih pokroviteljstava i partnerstva.

cilja

n i d os e g

es po

it nsive web s

pr

int

n & web izda

ja

etp sa 2 000 pr

e

lat n

ika

&

na kl

an sadrž ual aj kt

r

i az mag

na

3000 prim j

a ka er

a ad

a

Sadržajno kroz gradimozadar.hr portal pratimo teme vezane za gradnju, arhitekturu, energetsku obnovu, uređenje i opremanje. Kroz gradimozadar.hr magazin pomno biramo teme koje nastaju u suradnji sa različitim stručnim sugovornicima.

Povjerenje je temelj na kojem gradimo naše odnose, ukažite nam i Vi svoje i dozvolite da budemo Vaše mjesto susreta! PRATITE GRADIMO ZADAR EKIPU... ... na Facebooku, Twitteru, You Tubeu i Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i drugo...

Gradimo Zadar Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel: +385 98 565 572 Fax: +385 23 321 383 info@gradimozadar.hr www.gradimozadar.hr


KLESARIJA OBRADA KAMENA PO MJERI

Šimeto d.o.o. tel: 023/ 340 684 Franka Lisice 81 fax: 023/ 342 622 23000 ZADAR mob: 091/ 205 0746 e-mail: simeto.doo@zd.t-com.hr

- izrada i montaža klupica za prozore - izrada i montaža pragova - izrada i montaža stepenica - izrada i montaža grobnica - izrada i montaža radnih površina kuhinje - izrada i montaža fasade od kamena

LEPAR STUDIO j.d.o.o. PROJEKTNI URED

Architecture & Landscape Architecture

PROIZVODNJA, TRANSPORT I UGRADNJA SVIH VRSTA BETONA

Velebitska 8, 23000 Zadar Tel:+385 23 501 111 Mob: +385 95 518 1523 info@leparstudio.hr www.leparstudio.hr

...kreativna umjetnost projektiranja

Bukovačka 25, 23210 Biograd n/M Telefon: 023/386-010 Fax: 023/386-011 info@cirjak.hr www.cirjak.hr

Prodaja stanova: +385 91 30 50 747 stanovi@cirjak.hr

Numizmatičko društvo Zadar

Antikvarijat (pored crkve Sv. Šime)

098 / 175 - 7935

Višegodišnje iskustvo i primjena modernih tehnologija u geodetskoj izmjeri svih vrsta terena te izradi svih vrsta geodetskih elaborata, podloga, iskolčenja zahtjevnih i manje zahtjevnih građevina, fotogrametriji i geoinformatici. Djelatnosti Katastar nekretnina i katastar zemljišta Inžinjerska geodezija Geoinformatika Legalizacija nezakonito izgrađenih objekata

46

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Zima 2016./17.

MILIMETAR d.o.o. Obala kneza Branimira 24, 23000 Zadar tel. +385 (0) 23 779 159 mob: 098 388 188, 091 4623 657 E-mail:milimetar.zd@gmail.com www.milimetar.eu


VULIĆ GRADNJA

IZVOĐENJE SVIH VRSTA GRAĐEVINSKIH RADOVA OD TEMELJA DO KROVA

Građevinski obrt “Vulić gradnja” bavi se izvođenjem svih vrsta građevinskih radova od temelja do krova (pripremni i zemljani radovi, građevinski radovi, obrtnički radovi i završni radovi). Naša osnovna djelatnost je restauracija starih i gradnja novih kamenih kuća te gradnja bazena. Najvećim dijelom izvodimo radove na području Zadarske županije, kako na kopnu, tako i na otocima. Obratite nam se, a mi ćemo sa zadovoljstvom izvesti projekt prema Vašim željama i zahtjevima. Vulić gradnja Franje Petrića 3c 23000 Zadar +385 98 374 100 vulic.gradnja@gmail.com

091 4750 926 Katarine Zrinske 1b, 23000 Zadar info@pitura.hr www.pitura.hr

.

Put groblja 1, Biograd n/m, tel: +385 23 638 211

MRAMOR GRANIT KAMEN

stepenice | zidne obloge | radne ploče za kuhinje | nadgrobni spomenici prozorske klupice | uređenje uredskih prostora | tuš kabine | kolone za ograde

Zima 2016./17. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

47



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.