Vijesti 17/02/2012

1. mjesecno kolo

DAREŽLJIVO: Gotovo pola od 132 miliona eura garancija koje je Crna Gora dala za kredite KAP-a, prvobitno je trebalo da vraća ruski tajkun

2. nedjeljno kolo

Podgorica l petak, 17. februar 2012. l godina XVI l broj 4987 l 0.50 â‚Ź l www.vijesti.me l ISSN 1450-6181

5

Kupon

Kupon

v

1. mjesecno kolo

v

Građani vraćaju ťtedi,Mugoťaslikatvrdine laŞeda i 60 Deripaskinih miliona Puno je unosnije 12

5

Kupon

VISOKI NAPON: Kako gradonaÄ?elnik doprinosi da ne bude restrikcija

Foto: B.PEJOVIĆ

Mugoťina kuća na Marezi, preksinoć

strana 11

PREMIJERSKI: Lukťić prijeti da će donatorima prijaviti da se MANS bavi politikom, Ćalović:

Radnici Kombinata odustali juÄ?e od protjerivanja ruskih direktora, ali su im zabranili da iz kruga fabrike mogu izvoziti metal sve dok im ne bude uplaćena januarska zarada.

Kada bi procedura raskida ugovora sa vlasnikom KAP-a poÄ?ela odmah, predviÄ‘ene procedure mogu trajati oko tri mjeseca. Jedan od uslova za raskid ugovora figuriraju “dospjele obaveze KAP-a prema EPCG u sveukupnom iznosu većem od tri mjeseÄ?na raÄ?una za isporuku strujeâ€?, i ovo bi mogao biti jedan od glavnih formalnih uslova za raskid privatizacionog ugovora sa Rusima strana 5

biti uz tajkune nego uz građane

strana 3

REAKCIJA: Ministar unutraĹĄnjih poslova Ivan Brajović i njegova Socijaldemokratska partija ne prihvataju plan DPS-a da oÄ?uva samostalnost BoĹžidara Vuksanovića

Ne prihvatam da ja ne budem ĹĄef policiji – Ministar unutraĹĄnjih poslova ' # ć (SDP) najavio je juÄ?e da neće prihvatiti predlog prema kojem će Uprava policije biti nezavisna od njegovog resora.

On je podsjetio da je Zakon o unutraĹĄnjim poslovima imao jednoglasnu podrĹĄku u Vladi, najavljujući da neće pristati na amandmane koji zadiru u koncept zakona. Demokratska partija socijalista (DPS) predloĹžila je amandmane, kojima se, izmeÄ‘u ostalog, zahtijeva da direktor Uprave policije samostalno odluÄ?uje o zapoĹĄljavanju i rasporeÄ‘ivanju sluĹžbenika u toj drĹžavnoj upravi, a ne da o tome zadnju rijeÄ? daje ministar. Cilj DPS-a je da njihov funkcioner # Ĺž ć ima autonomiju u odnosu na Brajovića, iako predlog zakona, koji je u decembru usvojen na Vladi, predviÄ‘a da Uprava policije bude dio MUP-a i da ministar vodi glavnu rijeÄ?. „Pozicioniranje Uprave je rjeĹĄenje koje postoji i u regionu i EU, a namjera nam je

Foto: L. ZEKOVIĆ

“Zakon je dobar, ali DPS hoće da ga joĹĄ poboljĹĄa: VukÄ?ević i Brajović juÄ?e u parlamentu da uspostavimo efektivnu demokratsku kontrolu te uprave... Svako rjeĹĄenje koje ruĹĄi koncept zakona neću prihva-

titi“, poruÄ?io je Brajović tokom parlamentarne rasprave o predlogu zakona.

Brajovića je podrŞao partij-

ski kolega # # ć pojaťnjavajući da ministar mora biti nadređen ťefu policije, podsjećajući da je za

PZP: Policija u Beranama je kriminalna grupa Predsjednik PzP-a ĹĄ ! ć je upozorio da zakon nema antikorupcijskih mehanizama, navodeći da treba uvesti registar imovine policajaca: „Policajac koji prati dilere ili prostituciju u većem je riziku da bude korumpiran nego poslanik. Morate provjeravati njihovu imovinu“.

Medojević je kazao da tuĹžilaĹĄtvo mora pratiti rad policije, navodeći da u nekim centrima bezbjednosti postoji bezakonje. Lidar Pokreta je kao primjer prituĹžbi na ponaĹĄanje policajaca naveo Ä?elnike CB u Beranama. „To sve manje liÄ?i na centar bezbjednosti, a sve viĹĄe na organizovanu kriminalnu grupu. Ljudi koji njime rukovode teroriĹĄu graÄ‘ane, deĹĄavaju se redovna pucanja, neosnovana hapĹĄenja, primjerene sile batinanjem ili vezivanjem kompjuterskim kablovima. To su ljudi iznad zakona a kada neko na to upozori ponavlja se mantra da su puno uradili za drĹžavu“, upozorio je Medojević. vojsku odgovoran ministar odbrane, a ne naÄ?elnik GeneralĹĄtaba.

Poslanik SDP-a ĹĄ &

ć je kazao da amandmani DPS-a kvare koncept kojim zakon reguliĹĄe odnos izmeÄ‘u Uprave policije i Ministarstva, dok je ( Ä? ć (DPS) ocijenio da će zakon omogućiti efikasniji rad policije, ali i da će amandmani poboljĹĄati njen rad. „PredloĹžili smo kroz amandmane rjeĹĄenja koja bi trebalo da poboljĹĄaju funkcionalnost i operativnost policije“, kazao je on.

Opozicija je upozorila da ponuÄ‘enim zakonom i amandmanima Ä?lanice vladajuće koalicije pokuĹĄavaju da preuzmu kontrolu nad policijom, kako bi imali bolje pozicije uoÄ?i narednih izbora.

Aludirajući na dvogodiĹĄnje Ä?ekanje da se zakon uputi

JOKOVIĆ i Veljović treba da progovore ko ih je pritiskao KneŞević

# ć (SNP) je ocijenio da policija i tuŞilaťtvo ne vode efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala, iako na taj problem uporno ukazuje EK. On je kazao da je mnogo vaŞnije znati zaťto su direktor policije i ANB-a podnijeli ostavke nakon afere listing: „Umjesto toga mi treba da pratimo nadgornjavanje

DPS-a i SDP-a oko toga ko će gospodariti silom. Iako imamo u bjekstvu Šć , &

" i & ć , nama se nudi da se bavimo hoće li opozicija stati iza DPS-a ili SDP-a“.

Njegov partijski kolega ! & Ş ć (SNP) traŞio je da ć i

ć javno saopťte ko je na njih vrťio pritisak da podnesu ostavke. On smatra da

IMOVINA: Plata Ä?elnika Budve 1.179 eura

Uťteđevina Rađenovića 23.200 eura

- Predsjednik OpĹĄtine Budva Ä‘ ć primio je proĹĄle godine 21.348 eura, a njegova plata iznosila je 1.179 eura, dok je kao Ä?lan Upravnog odbora preduzeća “Regionalni vodovod Crnogorsko primorjeâ€? mjeseÄ?no zaraÄ‘ivao 600 eura, podaci su Komisije za spreÄ?avanje sukoba interesa.

Porodica Rađenović je u 2011. uťtedjela 23.200 eura. Lazaru Rađenoviću se tokom proťle godine istopila i uťteđevina, pa je umjesto 15.000, u posljednjem izvjeťtaju o imovini i prihodima prijavio 10.000.

UĹĄteÄ‘evinu imaju i njegova supruga i djeca , Ä‘ i Ä‘ ć i to 1.200, 9.000 i 3.000 eura. Plata prvog Ä?ovjeka Budve nije se znaÄ?ajnije izmijenila u odnosu na 2010. godinu, kada je kao potpredsjednik OpĹĄtine primao 1.100 eura.

Kao i u prethodnim imovinskim kartonima RaÄ‘enović je naznaÄ?io da je vlasnik stana u Beogradu, povrĹĄine 94 metra kvadratna, te da će do 2031. godine otplaćivati stambeni kredit Ä?iji je iznos duga, stoji na sajtu Komisije,

u vladajućoj koaliciji traje borba za vlast u sluĹžbama bezbjednosti, koje donose glavnu prevagu u predizbornim kampanjama: „Ako je neko mislio da će smjenom Veljovića stati borba neprestana za prevlast u policiji, prevario se. Oko Ä?ukanovića su se zbili redovi i samo se Ä?eka momenat da poÄ?nu novi obraÄ?uni u jaÄ?oj Ä?lanici vladajuće koalicije“.

parlamentu, %

" ć (SNP) je upozorio da se tim pravnim aktom trgovalo u vlasti. On je podsjetio da je zakon dostavljen parlamentu u januaru, zbog iĹĄÄ?ekivanja hoće li manja Ä?lanica vladajuće koalicije podrĹžati Vladin prijedlog budĹžeta. ć (Nova) smatra da će amandmani DPS-a biti novi test za Vladu ' ĹĄ ć , istiÄ?ući da će premijer morati da popusti pod pritiskom partije i odustane od rjeĹĄenja koje je dogovoreno sa SDP-om. „Neće se desiti prvi put da premijer lupi ĹĄakom o sto, a da se od toga zatrese samo sto“.

Danilović je upozorio da je na Ä?elo policije doĹĄao bivĹĄi poslanik BoĹžidar Vuksanović koji je gorljivo branio stavove DPS-a, najavljujući da će traĹžiti da se kao uslov za imenovanje direktora policije uvede obaveza da kandidat bar tri godine ne smije biti u organima stranke. „Vi nemate dovoljno kadrovika da ih postavite na odgovarajuća mjesta, pa ih rotirate po sistemu serdara i vojvoda. Jedan iz ANB-a u Upravu carina, drugi iz te Uprave u policiju, a treći iz Ministarstva odbrane u ANB. Kod vas kad se jednom uÄ‘e u vrzino kolo, nema izlaska“, kazao je Danilović.

PORUKA: NebojĹĄa Medojević tvrdi da će opljaÄ?kani graÄ‘ani suditi vlasti

Vi ste najveća sramota u istoriji ove drŞave Vlasnik stana u Beogradu: Rađenović

64.296 eura.

Ambasadoru Crne Gore u zemljama Beneluksa i pri NATO-u Ä? ć plata je 4.682 eura. On je prijavio i uĹĄteÄ‘evinu od 15.000 eura i akcije vrijedne “oko 5.000 euraâ€?. GarÄ?ević je vlasnik zemljiĹĄta u podgoriÄ?kom naselju Dahna povrĹĄine 2.048 metara kvadratnih, a njegova supruga ĹĄ ć polovine kuće u OraĹĄju (BiH) od 120 kvadrata, ali i uĹĄteÄ‘evine od 7.000.

Poslanik SNP-a Ĺ Ä? primao je proĹĄle godine poslaniÄ?ku platu od 1.435 eura, kao i odborniÄ?ku nadoknadu u SO Ĺ˝abljak od 110 eura. Vlasnik je 189.249 kvadrata njive, livada, paĹĄnjaka i ĹĄuma na Ĺ˝abljaku, dok je 77.300 metara kvadratnih susvojina. Posjeduje dvije kuće i stan na Ĺ˝abljaku, povrĹĄina 126, 112 i 56 metara kvadratnih. Ĺ ljivanÄ?anin je kreditno zaduĹžen 36.255 eura koje treba da otplati do 2018. godine, dok kredit od 716 eura treba da plati tokom ove godine.

- Lider Pokreta za promjene ĹĄ !

ć optuĹžio je vlast da je izdala Kosovo, SFRJ i sve one sa kojima je saraÄ‘ivala, prognozirajući da je “blizu Ä?as kada će se suoÄ?iti sa voljom narodaâ€?.

On je bivĹĄem predsjedniku Crne Gore ! " # ć , koji je juÄ?e izjavio da mu je draĹži ! Ä? ć kakav god da je od % ! i nekoga koga će na vlast dovesti njemaÄ?ki ambasador, poruÄ?io da mu je draĹži svaki antireĹžimski Ä?ovjek nego “sve Milove i % milijardeâ€?. “Dosta ste nas drugovi laĹžni komunisti, laĹžni Jugosloveni, laĹžni Srbi i laĹžni Crnogorci svaÄ‘ali. DoĹĄao je konobar da naplati raÄ?un ko je ĹĄta pio i jeo ovih 20 godina. OsiromaĹĄeni, opljaÄ?kani, obrukani narod će vam suditi. Bili ste i ostali naj-

Foto: S. PRELEVIĆ

Medojević veća bruka i sramota u istoriji ove Ä?asne drĹžave. Smijenili ste poĹĄtene komuniste koji su Crnu Goru iz pepela izgradili u modernu drĹžavu sa odrĹživom ekonomijom i socijalnom pravdom. DoĹĄli ste sa ulice kao MiloĹĄevićevi ĹĄpijuni i poltroni

i sve ste prevarili i uniĹĄtili, popljaÄ?kali i bestragaliâ€?, napisao je Medojević juÄ?e na svom Fejsbuk profilu. “Nikada u istoriji Crna Gora nije imala goru i lopovskiju vlast od one koja je sa ulice doĹĄla 1991. godine. Izdali ste i Kosovo, i SFRJ, i SKJ, i BoĹĄnjake i Albance, i Sloba i Ruse, i Amerikance i Italijane, i # i & ć i Šć i &

" i

... Sve ste prevarili... Blizu je Ä?as kada ćete se suoÄ?iti sa voljom naroda. Nema viĹĄe vaĹĄih prevara i podjela. ProÄ?itani ste. Meni je Momire draĹži svaki antireĹžimski Ä?ovjek nego sve Milove i Acove milijarde... Svaki Ä?astan i poĹĄten Ä?ovjek koji Ĺželi mir, sreću i prosperitet svojoj porodici i svojoj djeci, staće u front protiv mafijaĹĄke vlastiâ€?, kazao je Medojević. Ä‘

Žaliću se donatorima MANS-a

- Premijer & ' ĹĄ ć kazao je sinoć da MreĹža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ne dobija novac od stranih donatora da organizuje proteste protiv Vlade i da će na tu, po njegovom miĹĄljenju, spornu politiÄ?ku aktivnost ove nevladine organizacije ukazati njenim donatorima. „Ja samo mislim da NVO treba da se bave aktivnostima koje ih karakteriĹĄu kao dio civilnog sektora, a svuda u svijetu NVO nijesu opozicione organizacije, već su partneri Vlade da rijeĹĄe probleme kroz razliÄ?ite projektne aktivnosti.

I zato i dobiju donacije. ZnaÄ?i, oni ne dobijaju donacije da organizuju proteste, nego da pomaĹžu Vladi da rijeĹĄe pojedine problemeâ€?, rekao je LukĹĄić u emisiji TV Vijesti „NaÄ?istoâ€?.

On je rekao da je pitanje za donatore da li MANS radi neťto nelegitimno: „Ali, moje pravo kao predsjednika Vlade je da ukaŞem, između ostalog, i donatorima da sma-

LUKŠIĆ vrlo dobro zna da je neuporedivo isplativije biti na strani na kojoj je on, njegovi mentori i krupni kapital

Direktorica MANS-a

Ć

ć ocijenila je poraznim da se premijer spuĹĄta na “taj nivo manipulacija da se bavi finansijama MANS-a u trenutku kada ga Ä?eka naplata stotine miliona eura za garancije KAP-a. “LukĹĄić dobro zna da nema inspekcije koja nije kontrolisala naĹĄ rad, za razliku od tajkuna koji ne plaćaju poreze, naĹĄi godiĹĄnji izvjeĹĄtaji su na internetu, a javnost vrlo dobro zna rezultate MANS-a u odnosu na drĹžavne organe sa milionskim budĹžetima.

Ne sumnjamo da i sam LukĹĄić vrlo dobro zna da je neuporedivo isplativije biti na strani na kojoj je on, njegovi mentori i krupni kapital, nego ĹĄtititi javni interes, kazala je Ćalović “Vijestimaâ€? odgovarajući na LukĹĄićeve teze.

On je rekla da za razliku od g. Lukťića,

MANS nema krizu identiteta: “Dok on jednoga dana saopĹĄtava da se MANS bavi politikom, drugoga nam zahvaljuje ĹĄto Vladu drĹžimo na pravom kursu, a sada se ponovo vraća politizaciji. Svakim svojim postupkom LukĹĄić pokazuje da se ne usuÄ‘uje da donosi odluke, već da je pion koji treba da posluĹži da se realizuju davno sklopljeni poslovi. Od dolaska Igora LukĹĄića na Ä?elo Vlade, mi smo oÄ?igledno oÄ?ekivali mnogo viĹĄe nego ĹĄto je on bio spreman da pruĹži, jer smo smatrali da je doĹĄlo vrijeme za konkretne rezultate i da on, kao novi premijer, neopterećen nekim hipotekama, moĹže da ubrza reforme. Godinu dana smo Ä?ekali i saraÄ‘ivali sa njegovom administracijom, ali konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije na najviĹĄim nivoima nije biloâ€?.

Napominjući da Brisel i Vaťington traŞe

isto – konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, Ćalović je istakla da premijer koji to ne moĹže da obezbijedi ne treba da upravlja drĹžavom “jer i graÄ‘ani i drĹžava plaćaju cijenu takve vladavineâ€?.

Prema njenim rijeÄ?ima, ako su zahtjevi Evropske komisije politiÄ?ke prirode, onda su takve i MANS-ove aktivnosti: “Ali sam uvjerena da LukĹĄić tom priÄ?om samo pokuĹĄava da izbjegne odgovornost i politizuje graÄ‘anske proteste. On ne shvata da takve priÄ?e sada ne piju vodu, jer graÄ‘ani viĹĄe ne mogu i neće da plaćaju raÄ?une sa ugradnjomâ€?. )Ä‘+ +

Ćalović

tram da se bave politiÄ?kom aktivnosti. Ako oni (donatori) smatraju da sam u pravu, ne-

ka preduzmu mjere, ukoliko smatraju da nijesam u pravu, neka nastave da podrĹžava-

ju�.

Premijer je naglasio da se „vrlo raduje� odredbama Za-

kona o NVO na osnovu kojih će izvjeťtaji o poslovanju NVO biti javni ťto će, kako je naveo, doprinijeti transparentnosti njihovog rada i saznanjima građana o njihovoj aktivnosti.

Lukťić, međutim, nije Şelio da govori o tome da li sumnja u legalnost poslovanja MANS-a, već je kazao da potencira to da NVO, kao dio civilnog sektora, u partnerstvu sa Vladom treba da iskoristi novac od donatora kako bi unaprijedio Şivot zajednice.

On je kazao da je „zahtjev uliceâ€? da Vlada podnese ostavku jer nije ispunila njihove zahtjeve, ĹĄto je okarakterisao kao politiÄ?ki zahtjev MANS-a kao jednog od organizatora protesta zbog poskupljenja struje.

Na primjedbu da je DPS doťao na vlast sa ulice, Lukťić je rekao: „Ja nijesam doťao sa ulice na vlast, nego podrťkom građana. Građani su glasali na izborima i vlast je dobila podrťku�.

Govoreći o budućnosti koalicije sa SDP-om, Lukťić je

Moje pravo kao predsjednika Vlade je da ukaĹžem, izmeÄ‘u ostalog, i donatorima da smatram da se MANS bavi politiÄ?kom aktivnosti. Ako oni (donatori) smatraju da sam u pravu, neka preduzmu mjere, ukoliko smatraju da nijesam u pravu, neka nastave da podrĹžavaju MANS, kazao je LukĹĄić

“NVO ne mogu opozicione organizacijeâ€?: LukĹĄić i Ćalović

Foto: S. PRELEVIĆ

„Kao ĹĄto je Grupa za promjene u jednom trenutku prerasla u Pokret za promjene – moĹže i MANS da preraste u MANS plus, bez ikakvog problema, ali samo treba da se opredijeli. Dakle, da li Ĺželimo da smo civilni sektor ili Ĺželimo da smo politiÄ?ka grupacija koja će izaći na izbore, dobiti od graÄ‘ana legitimitet i sprovesti politiku za koju je dobila podrĹĄku. Ne moĹžemo izmeÄ‘uâ€?, rekao je LukĹĄić.

podsjetio da je ona u svom 14-godiĹĄnjem trajanju uspjela da rijeĹĄi probleme sa kojima se suoÄ?avala: â€?Ukoliko budemo u mogućnosti da damo odgovore na ovih nekoliko pitanja koja se sada javljaju, onda se po mom miĹĄljenju koalicija kandiduje za budući period za nekog ko moĹže respektabilno da nastavi da realizuje strateĹĄke drĹžavne ciljeveâ€?. Ĺ˝

DUPLI ARĹ INI: Funkcioneri DPS-a stigli helikopterom na sjednicu parlamenta

Nije bilo vremena za poslanike opozicije

Golubović

- Pet poslanika DPS-a iz Berana i Plava prije dva dana stiglo je drŞavnim helikopterom na sjednicu Skupťtine, dok su opozicionari iz istih opťtina ostali kući.

Iako su probali da se kolima probiju do Podgorice

Šć ć (SNP) i

Ž ć (Nova) morali su se vratiti u Berane, dok su njihove kolege iz DPS-a Šć

Šć ć

Č ć i ! " # ć stigli helikopterom.

Na to je u SkupĹĄtini ukazala # Ĺž

! $

(SNP), kojoj je bilo sumnjivo kako su se pet poslanika DPS-a odjednom zajedno pojavili u

parlamentu, da bi se potom ispostavilo da ih je doveo helikopter i da je prevoz organizovao gradonaÄ?elnik Berana $

% ć (DPS).

Odgovarajući na pitanje zbog Ä?ega u helikopteru nije bilo mjesta za njihove opozicione kolege, Ĺ efkija Murić je

vratimo nazad. U meÄ‘uvremenu, u putu, dobili smo informaciju iz beranskog Kriznog ĹĄtaba da se helikopter, koji je nosio hranu do snijegom okovanih podruÄ?ja, brzo vraća za Podgoricu. Vratili smo se u Berane, tamo ostavili automobile i prikljuÄ?ili se ovoj he-

Jednostavno, sve se deĹĄavalo na brzinu, spontano. Bilo je tri-Ä?etiri minuta do polaska helikoptera, kazao je Golubović kazao “Vijestimaâ€? da su on i joĹĄ Ä?etiri poslanika krenuli svojim automobilima, ali da su stigli samo do KolaĹĄina. “Sve se desilo spontano. I do KolaĹĄina smo se jedva probili zato ĹĄto put nije bio oÄ?iťćen. Kroz Platije se nije moglo. Poslije odreÄ‘enog vremena Ä?ekanja u KolaĹĄinu, odluÄ?ili smo da se

likopterskoj jedinici. Sa nama je bilo joť jedno lice koje je iz Amerike i nije moglo da prođe do Podgorice�, rekao je Murić.

GradonaÄ?elnik Berana % $ ć rekao je „Vijestima“ da je prevoz poslanika DPS-a helikopterom za Podgoricu bio spontan i da se radilo na

brzinu. „To nije bilo niĹĄta organizovano. Oni su se vratili iz KolaĹĄina i pili smo kafu kod mene. Uslijedila je komunikacija sa naÄ?elnikom GeneralĹĄtaba D

" # " Ş ć " jer je helikopter bio tu zbog prebacivanja pomoći, i ja sam pitao da li moŞe da preveze poslanike.

Da ste i vi iz 'Vijesti' tu bili, intervenisao bih i za vas, i za bilo koga ko se tu naĹĄao, koliko sam time opterećen“, ustvrdio je Golubović.

Na pitanje zaĹĄto nije intervenisao i za poslanike opozicije, on je kazao da nije bilo vremena za Ä?ekanje. “Oni nisu bili u tom trenutku kod mene. Da su bili, i oni bi bili prebaÄ?eni. Jednostavno, sve se deĹĄavalo na brzinu, spontano. Bilo je tri-Ä?etiri minuta do polaska helikoptera“, kazao je Golubović.

NERVOZA: Premijer Igor Lukťić najavio da će on protestovati kod onih koji finansiraju organizatore građanskog bunta, tvrdeći da NVO ne mogu biti opozicione organizacije

Građani vraćaju i Deripaskinih 60 miliona

– Skoro polovina ukupnog iznosa, odnosno oko 60 miliona eura, od ukupnih garancija koje je Vlada dala za kredite Kombinata aluminijuma, stranim bankama je prvobitno trebalo da vrati En plus grupa ruskog tajkuna ! " , koji je vlasnik KAP-a.

Deripaska je, međutim, odlukom Vlade od prije tri godine, rasterećen te obaveze i sve garancije koje je dala En plus grupa za kredite KAP-a, preuzela je crnogorska drŞava.

To je sinoć indirektno potvrdio premijer #$ ť ć, koji je kazao da je spasavanje KAP-a bio interes drŞave.

LukĹĄić je u emisiji “NaÄ?istoâ€? na TV Vijesti objaĹĄnjavao strukturu kredita i garancija koje je Vlada dala za KAP u iznosu od oko 132 miliona eura i kazao da je jedan od uslova za opstanak KAP-a, 2009. godine kada je ekonomska kriza doĹživljavala kulminaciju, bilo restrukturiranje dugova kompanije.

Premijer je naveo da je kredit od 22 miliona eura od DojÄ?e banke iskoriťćen za pokretanje proizvodnje prije svega za nabavku repromaterjala i druge aktivnosti.

- Kredit od oko 50 miliona eura prema OTP banci je bio za isplatu otpremnina radnicima, oko 30 miliona i oko 20 miliona za vraćanje duga KAP-a prema Crnogorskoj komercijalnoj banci. Time je i pomognuto CKB-u, kao najvećoj banci, a znamo da je 2009. bankarski sistem bio na ivici propasti. Ostatak od oko 60 miliona eura kredita je bilo za restrukturiranje ostalih dugova KAP-a - naveo je Lukťić.

Na pitanje novinara da li je tih 60 miliona bilo preuzimanje garancija koje je EN plus grupa prethodno

Deripaska

dala, odnosno prelivanje te obaveze sa Deripaske na pleća graÄ‘ana, LukĹĄić nije direktno odgovorio, niti je to negirao, ali je dao objaĹĄnjenje: “KAP je bio duĹžan prema 19 inostranih banaka. Ukazala se potreba da se to rijeĹĄi, jer su banke uvijek mogle da blokiraju trgovinu aluminijumom i novac nije mogao ulaziti u Crnu Goru, i ne bi ga bilo za isplatu zarada, repromaterijala... To nijesmo smjeli ignorisati. Bez regulisanja svega toga, nije se moglo rijeĹĄiti ukupno pitanje opstanka

Lukťić tvrdi da bi posljedice gaťenja KAP-a bile nesagledive.

On je, na pitanje novinara da li strahuje da bi se jednog dana mogao naći pred sudom kao potpisnik garancija za KAP zbog odluke koja je drĹžavu dovela pred ekonomski kolaps, kazao da “ne strahuje ni najmanjeâ€?.

- Nijednu garanciju Vladi nijesam predloĹžio niti je Vlada usvojila, da prethodno nijesu bile odobrene od SkupĹĄtine. Portfelj garancija koje Vlada ima na raspolaganju jedne godine, mora biti

U 2009. je bilo pitanje izbora da li gasiti KAP ili omogućiti opstanak. Po ovlaťćenju Vlade, sve sam radio da KAP treba saÄ?uvati. To je podrazumijevalo odreÄ‘eni model, a to je smanjenje nivoa zaposlenosti na optimum, pokrenuti i saÄ?uvati proizvodnju i restrukturirati dugove - rekao je LukĹĄić, koji tvrdi da bi gaĹĄenje KAP-a u vrijeme krize ostavilo nesagledive posljedice po ekonomiju KAP-aâ€?.

Premijer je ocijenio da bi gaĹĄenje KAP-a u vrijeme krize ostavilo velike posljedice na ekonomiju i da Vlada to nije smjela dozvoliti.

- U 2009. godini je bilo pitanje izbora da li gasiti KAP ili omogućiti opstanak. Po ovlaťćenju Vlade, sve sam radio da KAP treba saÄ?uvati. To je podrazumijevalo odreÄ‘eni model, a to je smanjenje nivoa zaposlenosti na optimum, pokrenuti i saÄ?uvati proizvodnju i restrukturirati dugove - objasnio je LukĹĄić.

On je rekao da bi pad ekonomije 2009. godine bio mnogo veći od 5,7 odsto, koliko je tada iznosio.

sadrĹžan u budĹžetu drĹžave. Mora se naznaÄ?iti makar naÄ?elno za koje se namjene koriste. Dakle, u svakom trenutku SkupĹĄtina je znala u kom će pravcu ići garancije - istakao je LukĹĄić.

Odgovarajući na pitanje novinara, premijer je rekao da je postojala podrťka manjeg koalicionog partnera SDP-a, jer u suprotnom budŞet ne bi mogao biti usvojen.

- Nijedna garancija nije odobrena a da nije imala utemeljenje u godiĹĄnjem Zakonu o budĹžetu - napomenuo je on.

NOVA revizija za novac iz EU

– Skupťtina je utvrdila Predlog zakona o reviziji novca iz fondova EU koji predviđa formiranje Revizorskog tijela kao posebne budŞetske jedinice, a koje će biti zaduŞeno da kontroliťe troťenje novca iz evropskih fondova.

Prema predlogu zakona pod fondovima EU podrazumijeva se finansijska pomoć koju EU obezbjeÄ‘uje Crnoj Gori, ukljuÄ?ujući instrumente predpristupne pomoći, strukturne fondove nakon pristupanja drĹžave EU i druge EU fondove, kao i novac koji će drĹžava koristiti za zajedniÄ?ko finansiranje.

Revizorsko tijelo kontrolisaće drĹžavne organe, lokalne samouprave, fiziÄ?ka i pravna lica koja primaju i koriste novac iz evropskih fondova. Kako je predviÄ‘eno, njime će rukovoditi glavni revizor koji će imati zamjenika, a imenovaće ih Vlada.

POSLANICI da istraĹže Telekom

- Otvaranje parlamentarne istrage i obrazovanje Anketnog odbora za prikupljanje informacija o privatizaciji Telekoma najbolji su naÄ?in da prodaja te kompanije dobije pravni i javni epilog utemeljen na Ä?injenicama, ocijenili su predstavnici nekoliko nevladinih organizacija (NVO).

Predstavnici Instituta alternativa, Evropskog pokreta u Crnoj Gori, kao i centara za graÄ‘ansko obrazovanje (CGO), monitoring (CEMI) i razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) smatraju da je to najbolji naÄ?in i da se zaĹĄtiti javni interes.

- Javnost mora u najkraćem roku saznati ko su osobe koje su na ĹĄtetu crnogorskih graÄ‘ana za liÄ?ni i interes sa njima povezanih osoba pribavile enormnu materijalnu dobit, prodajući jedno od najuspjeĹĄnijih preduzeća u istoriji Crne Gore naveli su predstavnici tih NVO.

RAZLOZI: Za povraćaj akcija KAP-a drŞavi trebaće oko tri mjeseca

Raskid moguć jer nije plaćena struja

– Vlada je juÄ?e zaduĹžila Ministarstvo ekonomije da pokrene proceduru za preuzimanje KAP-a kao i preuzimanje upravljanja “kako bi Vlada mogla adekvatnije da prati situaciju i definiĹĄe politike koje se odnose na KAPâ€?.

Ministar finansija

& ć je nakon sjednice Vlade kazao da je ta odluka donijeta nakon “sagledavanja saradnje sa ruskim partnerom�.

Pod pretpostavkom da procedura raskida Ugovor sa CEAC-om i povraćaj akcija KAP-a u vlasniĹĄtvo drĹžave poÄ?ne odmah, ugovorene i previÄ‘ene procedure, kako “Vijestiâ€? saznaju, mogu trajati oko tri mjeseca. SluÄ?ajno ili ne taj vremenski period se pribliĹžno poklapa sa preostalim vremenom tokom kojeg će KAP troĹĄiti već ugovorene drĹžavne subvencije za struju. Naravno raskid ugovora podrazumjeva i vraćanja svih 132 miliona za koje je Vlada garantovala, odjednom ili u ratama.

Prema Ugovoru o poravnanju, koji su Vlada i CEAC zakljuÄ?ili 16. novembra 2010. godine, kao jedan od uslova za raskid ugovora figuriraju “dospjele obaveze KAP-a prema EPCG u sveukupnom iznosu većem od tri mjeseÄ?na raÄ?una za isporuku elektriÄ?ne energijeâ€?. Kako “Vijestiâ€? saznaju nezvaniÄ?no, ovo bi najvjerovatnije mogao biti jedan od glavnih uslova za raskid privatizacionog ugovora Vlade i kompanije ! " i povraćaj akcija KAP-a u drĹžavno vlasniĹĄtvo.

Zajedno sa januarskim raÄ?unom KAP, naime, EPCG duguje ukupno Ä?ak 28 miliona eura, bez ikakvog izgleda da ih moĹže u dogledno vrijeme platiti.

Kao jedan od razloga za raskid Ugovora sa CEAC-om i povraćaj akcija KAP-a u vlasniĹĄtvo drĹžave je takoÄ‘e da “KAP ili zavisna druĹĄtva KAP-a kasne u plaćanju obaveza prema zaposlenima u KAP-u ili zavisnom druĹĄtvima KAP-a u

Ispunjena dva uslova za raskid ugovora: Zgrada Vlade sveukupnom iznosu od tri mjeseÄ?na bruto liÄ?na dohotka koja duguje svojim radnicimaâ€?. Radnicima Prerade DOO, zavisnog druĹĄtva KAP-a, ne samo da se duguju tri mjeseÄ?ne zarade nego ukupno sedam zarada.

U sluÄ?aju od doÄ‘e do navedenih “dogaÄ‘ajaâ€?, predviÄ‘enih za raskid ugovora,

procedura je sljedeća. Vlada najprije treba “da pismenim putem obavijesti CEAC o svojoj namjeri da izvrĹĄi konsekvence i zahtijeva da CEAC ispravi odreÄ‘eni dogaÄ‘aj neizvrĹĄenja u roku od 45 kalendarskih dana po prijemu takvog obavjeĹĄtenja. Takvo saopĹĄtenje “mora sadrĹžati detalje o dogaÄ‘aju neizvrĹĄenjaâ€?.

Foto: L.ZEKOVIĆ

CEAC će u roku od 25 kalendarskih dana od prijema takvog obavjeĹĄtenja dostaviti Vladi u pismenoj formi plan mjera pravnih sredstava u cilju otklanjanja dogaÄ‘aja neizvrĹĄenja. Ugovorom je predviÄ‘eno da drĹžava i CEAC uloĹže “razumne napore kako bi usaglasili predloĹženi plan i mjere pravnih sredstavaâ€?.

ÄŒlan 28.3 Ugovora predviÄ‘a da drĹžava Crna Gora moĹže izvrĹĄiti svoje pravo na povraćaj akcija dostavljanjem obavjeĹĄtenja u pisanoj formi CEAC-u.

DrĹžava moĹže povrati akcije KAP-a u svoje vlasniĹĄtvo, takoÄ‘e, “ako se predloĹženi plan mjera pravnih sredstava ne usaglasi pregovorima i dobrom voljom izmjenu CEAC-a i drĹžave u roku od trideset kalendarskih dana, nakon dostavljanja obavjeĹĄtenja, ili se takav plan mjera pravnih sredstava usaglasi ali dogaÄ‘aj neizvrĹĄenja joĹĄ uvijek postoji za period od najmanje 25 dana nakon isteka vremenskog perioda datog za mjere pravnih sredstava dogovorenim planom mjeraâ€?.

Prema Ugovoru, CEAC mora “odmah prenijeti na drĹžavu Crnu Gori sve akcije koje ima u druĹĄtvima na dan prijema pismenog obavjeĹĄtenja od drĹžave Crne Gore shodno Ä?lanu 28.3 ovog Ugovoraâ€?.

DAREŽLJIVO: Skoro polovinu od 132 miliona eura garancija koje je Crna Gora dala za kredite KAP-a, prvobitno je trebalo da vraća ruski tajkun

Rusi ostali, izvoz aluminijuma blokiran

– Poslije preksinoćnjeg upozorenja ministra ekonomije

ć , radnici Kombinata aluminijuma odustali su juÄ?e od protjerivanja ruskog menadĹžmenta, koji je kompaniju doveo na ivicu propasti, ali su direktorima zabranili da iz kruga fabrike mogu izvoziti metal sve dok im ne bude uplaćena januarska zarada.

Stanje u Upravnoj zgradi KAP-a, u koju je doĹĄao izvrĹĄni direktor sa privatnim obezbjeÄ‘enjem i svega desetak ljudi i juÄ?e je bilo haotiÄ?no. Tokom utorka popodne, Moisejev je većinu zaposlenih iz upravne zgrade poslao na prinudne odmore bez ikakvog pisanog dokaza o tome.

- ViĹĄe ni gram aluminijuma neće moći da izaÄ‘e iz kruga fabrike, niti će Rusi viĹĄe moći da koriste Kombinat kako bi prodavali metal i iznosili novac iz Crne Gore. Ako nadleĹžni organi prethodnih godina nijesu mogli da sprijeÄ?e izvlaÄ?enje novca iz KAP-a, radnici su se sad odluÄ?ili na taj korak. Svaki gram aluminijuma ostaće u KAP-u i od danas radimo za sebe – saopĹĄtio je novinarima nakon juÄ?eraĹĄnjeg okupljanja radnika predsjednik Sindikata Aluminijuma

ć.

Razlog za bunt radnika KAP-a je prekjuÄ?eraĹĄnje saopĹĄtenje menadĹžmenta da im januarska zarada ne moĹže biti uplaćena prije kraja ovog mjeseca.

IzvrĹĄni direktor KAP-a Jurij Moisejev u izjavi Televiziji Crne Gore rekao je, meÄ‘utim, juÄ?e

ÄŒim se poboljĹĄaju vremenski uslovi, mi ćemo isporuÄ?iti aluminijum i obavezno ćemo isplatiti plate. Ja to planiram izmeÄ‘u 1. i 5. marta – saopĹĄtio je izvrĹĄni direktor KAP-a Jurij Moisejev da će zaradu radnicima isplatiti tek izmeÄ‘u 1. i 5. marta.

- Situacija u KAP-u je priliÄ?no komplikovana. Pet vagona glinice blokirano je na Ĺželjeznici, kao i vagon koksa od 600 tona. StrateĹĄkih sirovina imamo za samo Ä?etiri dana.

Osim toga, imamo problem ĹĄto ne moĹžemo da iskoristimo aluminijum kojeg se sakupilo oko 1.000 tona. To je vrijedno minimum oko dva miliona eura‌ ÄŒim se poboljĹĄaju vremenski uslovi, mi ćemo isporuÄ?iti aluminijum i obavezno ćemo isplatiti plate. Ja to planiram izmeÄ‘u 1. i 5. marta – saopĹĄtio je Moisejev.

Na pitanje, kako komentariťe zahtjev radnika da napusti fabriku, Moisejev je rekao da misli da do toga neće doći.

- Nadam se da će i ova akcija radnika proteći bez naruĹĄavanja zakona zato ĹĄto svi shvatamo da posljedice mogu biti jako ozbiljne i da ćemo ovo prebroditi. Napominjem joĹĄ jednom da imamo ogroman deficit sredstava zbog Ä?ega danas jednostavno ne mogu da isplatim zarade – istakao je Moisejev.

I predstavnik drĹžave u bordu KAP-a ! ĹĄ Ĺž ć saopĹĄtio je juÄ?e “da bi radnici KAP-a trebalo da omoguće izvoz iz kompanije, jer im se u suprotnom ne mogu isplatiti zaradeâ€?.

On je Radiju “Vijesti� kazao

VLADA pozvala radnike na mir - Smatramo da bilo kakva aktivnost radnika ili Vlade koja nije zasnovana na zakonskim normama i institucionalnom djelovanju moŞe da napravi ťtetu, da bude pogreťna i da u krajnjem ugrozi i radnike i funkcionisanje KAP-a ali i da poťalje pogreťnu sliku o Crnoj Gori - rekao je Katnić.

Zbog toga je, kako je kazao, jako vaĹžno da se svi ponaĹĄaju jako odgovorno jer je pitanje KAP-a jako osjetljivo i ekonomski i politiÄ?ki i socijalno.

- Pitanje je osjetljivo i sa aspekta odrŞavanja proizvodnje i u tom smislu je neophodno da radnici, menadŞment i predstavnici drŞave budu posvećeni traŞenju rjeťenja koja su institucionalna, zasnovana na zakonu i ugovorima koje smo potpisali. Svaka destrukcija ili djelovanje koje nije u okviru zakona i najboljih poslovnih normi moŞe samo da napravi ťtetu - kazao je Katnić. " #"

LUKĹ IĆ da objasni dugove Predstavnik Sindikata KAP-a $ ĹĄ ć izjavio je “da scenario, koji se odigrava u toj kompaniji, odgovara i poslodavcu i Vladiâ€?.

- Premijer LukĹĄić, kada zna koliki su precizni dugovi KAP-a, treba jasno da saopĹĄti na osnovu Ä?ega je taj novac uzet i gdje je potroĹĄen. U protivnom, radnici KAP-a sa pravom mogu reći da su taj novac oni uzeli za sebe. To je glavna stvar koja se do danas prikriva – smatra ToĹĄković.

OdluÄ?ili da “od danas rade za sebeâ€?: Krivokapić na juÄ?eraĹĄnjem zboru da će pokuĹĄati da ubijedi radnike da omoguće odvoz aluminijuma iz kompanije.

- To samo moŞe joť viťe da poveća probleme u kompaniji.

Potpuno razumijem zahtjeve radnika, ali pokuťaću da im objasnim da su takvi postupci suprotni njihovim interesima.

Jer, ukoliko nema odvoza me-

tala – nema prodaje, nema para na raÄ?unu i nemoguće je dati plate - naveo je DoĹžić.

On je dodao da ga je direktor Moisejev obavijestio kako para na raÄ?unu ima toliko da se kupi nova koliÄ?ina glinice.

Krivokapić je juÄ?e na zboru apelovao na poslaniÄ?ke klubove i predsjednika parla-

Foto: Z.Ä?URIĆ

menta da se SkupĹĄtina hitno sazove i konaÄ?no donese odluka da li Kombinat treba ovoj drĹžavi ili ne.

On je kazao da ne vjeruje da će ruski menadŞment pokuťati na silu da izveze aluminijum iz kompanije.

- Odluka je radnika da se Moisejevu dozvoli da nesme-

VUJANOVIĆ podrŞao radnike i traŞi elektranu za KAP Predsjednik Crne Gore %

ć podrĹžao je juÄ?e radnike KAP-a i izrazio Ĺželju da se s njima sretne, nakon ĹĄto je juÄ?e ujutru na zboru predsjednik Sindikata Rade Krivokapić zatraĹžio od njega da se ukljuÄ?i u rjeĹĄavanje problema i da se sastane sa njima. Vrlo brzo Vujanović je pismom obavijestio radnike da je u “viĹĄe navrata javno

POMOĆ za ugroŞene

PodgoriÄ?ka 45.000

- PodgoriÄ?ka banka izdvojiće 45.000 eura pomoći za ublaĹžavanje posljedica izazvanih elementarnim nepogodama. Akciji su se pridruĹžile i organizacije sistema Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori koje su obezbijedile pomoć u vrijednosti od 9.000 eura za najugroĹženije porodice u Beranama, Andrijevici i Plavu. Agencije UN - UNHCR, UNDP i UNICEF obezbijedili su 342 paketa pomoći.

saopĹĄtio svoj veoma utemeljen stav da treba uÄ?initi sve da se saÄ?uva KAP, kao kombinat od izuzetne vrijednosti za ukupnu ekonomiju Crne Goreâ€?.

Predsjednik drĹžave, inaÄ?e, u vanrednom stanju jedina je institucija u Crnoj Gori koja moĹže traĹžiti od SkupĹĄtine da hitno raspravlja o KAP-u prije 28. februara, kada je

zakazana sjednica.

Vujanović je dodao da “posebno sada kada je broj radnika primjeren uÄ?eťću radne snage u cijeni proizvoda, smatra da treba uÄ?initi sve da se Kombinat saÄ?uva i napravi prostor za razvoj njegovih preraÄ‘ivaÄ?kih kapacitetaâ€?.

On je kazao da se zalagao da vlasnik Kombinata dobije izvor energije

Kursna lista

primjenjuje se od 17. februara 2012. godine Zemlja

VaĹži za

Australija Kanada Danska Japan Kuvajt NorveĹĄka Ĺ vedska Ĺ vajcarska V.Britanija SAD

1 1 1 100 1 1 1 1 1 1

Vrijednost izraĹžena u eurima 0.8218 0.7677 0.1345 0.9774 2.7640 0.1324 0.1136 0.8284 1.2071 0.7703

DOBROVOLJNI PENZIONI FOND PENZIJA PLUS 020 406 112 VRIJEDNOST OBRAÄŒUNSKE JEDINICE na dan 15.02.2012.

1,1625 eura

koji bi omogućio odgovarajuću cijenu struje, kako im je graÄ‘ani ne bi plaćali preko svojih raÄ?una, i da je to model za svakog budućeg vlasnika.

On je istakao da je “ovakav stav saopĹĄtio i predsjedniku Vlade &

' ť ć i ministru ekonomije

ć â€? i da iz odluka Vlade prepoznaje njenu spremnost da saÄ?uva aluminijumsku industriju.

tano uÄ‘e u zgradu, ali smo poniĹĄtili njegovu odluku da radnike u upravnoj zgradi poĹĄalje na prinudni odmor uz 80 odsto mjeseÄ?ne zarade.

Pozvali smo sve radnike da doÄ‘u na svoja radna mjesta i ne potpisuju niĹĄta. Zajedno ćemo Ä?ekati kakva će biti sudbina KAP-a – kazao je Krivokapić.

On je poruÄ?io da viĹĄe nema nikakvog prostora za pregovore sa poslodavcem.

- Nama kasni jedna mjeseÄ?na plata, ali ukoliko poslodavcu to dozvolimo, bićemo kao i većina graÄ‘ana koji Ä?ekaju na ispatu tri, Ä?etiri ili pet plata – zakljuÄ?io je Krivokapić.

IzvrĹĄni direktor KAP-a Jurij Moisejev uĹĄao je u krug fabrike po zavrĹĄetku radniÄ?kog zbora oko 8.25 Ä?asova i poĹĄao prema upravnoj zgradi izmeÄ‘u radnika koji su se razilazili. ŠĆ

MALI BUNT: Nakon upozorenja iz Vlade, radnici KAP-a odustali od protjerivanja uprave

MATEMATIKA: U Stranci penzionera nezadovoljni poviĹĄicom od 2,6 odsto

OvogodiĹĄnje povećanje penzija je poniĹžavajuće – U Stranci penzionera, invalida i socijalne pravde Crne Gore nezadovoljni su ovogodiĹĄnjim povećanjem penzija od 2,6 odsto ocjenjujući ga kao „Şalosno“ i „poniĹžavajuće“ za najstariju populaciju u Crnoj Gori.

Sekretar Stranke penzionera

ć, saopĹĄtio je „Vijestima“ da su od 20. februara proĹĄle godine mnogo viĹĄe poskupjele osnovne Ĺživotne namirnice, voda, struja, gorivo, ogrijev itd.

- A godine se brzo zbrajaju, ali sporo prolaze i duge su za Ä?ekanje – istakao je Korać.

Visina penzija u Crnoj Gori usklaÄ‘uje se prema novom Zakonu o PIO jedanput godiĹĄnje prema modifikovanoj formuli, a na ovogodiĹĄnji rast od 2,6 odsto, sa tri Ä?etvrtine utiÄ?e proĹĄlogodiĹĄnji rast troĹĄkova Ĺživota od 3,1 odsto, kao i rast zarada od jedan odsto.

- NajniĹža penzija biće povećana za 2,5 eura i iznosiće 100,4 eura. Penzioneri su nepogrjeĹĄivi statistiÄ?ari, mnoĹže, oduzimaju, smanjuju, ali nikako da doÄ‘u do ovog

Poskupljenja veća od poviťice: Sa januarskog protesta procenta i nikako da shvate da će im ovakvim povećanjem biti nadoknađena silna poskupljenja – dodao je

SNAĹ˝NO će podrĹžati nove proteste Korać je poruÄ?io da će penzioneri podrĹžati proteste nezadovoljnih graÄ‘ana ĹĄirom Crne Gore.

- Pripremaju se novi protesti koji će biti joť snaŞnije podrŞani od penzionera, i to ne samo iz Podgorice. Ovo su nepopularne, no i zabrinjavajuće mjere, jer se ne zna epilog svega, ali je dobro ťto sazrijeva svijest građana za promjene sistema vrijednosti i eliminisanje ťtetnih pojava i jednog druťtva – kazao je Korać.

Korać.

Prema Nacrtu novog zakona o socijalnoj i djeÄ?joj zaĹĄtiti, koji je na javnoj raspravi, materijalno obezbjeÄ‘enje porodice će se davati, umjesto za godinu, za devet mjeseci, za radno sposobno stanovniĹĄtvo, a po isteku tri mjeseca moći će ponovo da traĹže ovo pravo.

- Refundacija bolovanja za porodiljsko ili roditeljsko bolovanje, za zaposlenog koji je radio manje od tri mjeseca iznosi, 50 odsto zarade iz prethodnog mjeseca. Sve ovo „u cilju bolje kontrole troĹĄenja budĹžetskih sredstava“, kaĹžu iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Svi ovi vidovi pomoći povećavaju se

Foto: B.PEJOVIĆ

trogodiĹĄnje ili i rjeÄ‘e, na primjer 2001, 2004, 2007, 2011, iako se budĹžet svake godine povećavao, a zarade rasle iz mjeseca u mjesec. Na drugoj strani, imamo opraĹĄtanje i plaćanje dugova bjelosvjetskim biznismenima i oligarsima, a onda i u Crnoj Gori duple plate, enormne otpremnine, visoke nadoknade i bonusi, privilegije i bogaćenje „zasluĹžnih, uglednih i moćnih“ graÄ‘ani. Penzioneri, kao i ostali graÄ‘ani, nijesu protiv korektnih, iskrenih i poĹĄtenih stranih investitora i graditelja, ali jesu protiv stranih isisivaÄ?a, gulikoĹža i domaćih ugraditelja – zakljuÄ?io je Korać.

NACRT: Vlada i EU napravile nacionalni plan razvoja

Smanjiti regionalne razlike: Maurer i Katnić

Foto: vlada.me

Napredak svih djelova drĹžave - Nacionalni plan razvoja Crne Gore (NPR) koji se radi za period od 2013. do 2016. godine omogućiće ravnomjeran napredak svih djelova drĹžave, a prema nacrtu koji je Vlada juÄ?e usvojila to će se postići, izmeÄ‘u ostalog, kroz unapreÄ‘ivanje poslovnog ambijenta, strane direktne investicije i privatizaciju, turizam, obrazovanje, energetiku, poljoprivredu i ruralni razvoj i saobraćaj.

Ministar finansija ć je nakon sjednice Vlade kazao novinarima da je Nacionalni plan razvoja (NPR) najvaĹžniji strateĹĄki dokument drĹžave koji će odrediti buduće razvojne pravce, te da je njegovo usvajanje obaveza Crne Gore kao zemlje kandidata za Ä?lanstvo u Evropsku uniju.

- Njegova izrada će prezentirati viziju razvoja koja je usklađena sa pravcima razvoja EU, koji su sadrŞani u strategiji Evropa 2020. SluŞiće kao Vladin okvir godiťnjih prioriteta.

Istovremeno biće mehanizam i osnova za usmjeravanje IPA sredstava i fondova. Crnoj Gori su sticanjem statusa kandidata za Ä?lanstvo u EU dostupna i sredstva koja obuhvataju nove sektore, kao ĹĄto su regionalni razvoj, poljoprivreda i ruralni razvoj. Zbog toga je vaĹžno da kroz strateĹĄki dokument prepoznamo prio-

ritete i mogućnosti njihovog finansiranja iz IPA fondova kazao je Katnić.

On je saopĹĄtio da se izrada NPR obavlja kroz realizaciju tvining projekta, a tvining partneri Vlade su njemaÄ?ko Ministarstvo ekonomije i tehnologije, austrijska Razvojna agencija i Kancelarija za razvoj i evropske poslove Vlade Slovenije kao i Delegacija EU u Crnoj Gori. Nacrt NPR, kada bude zavrĹĄen, biće na javnoj raspravi dva mjeseca, a u potpunosti će biti zavrĹĄen do decembra. Vrijednost projekta, kako je Katnić kazao, iznosi 1,05 miliona eura i predstavlja kofinansiranje izmeÄ‘u EU u iznosu od milion eura iz IPA fonda i Crne Gore.

Savjetnik na tvining projektu je kazao da su uradili procjenu oko 50 sektorskih strategija zajedno sa ekspertima Vlade i iz zemalja Ä?lanica EU. Ĺ ef Delegacije EU u Crnoj Gori je kazao da će NPR postati osnova za povlaÄ?enje sredstava iz strukturnih fondova, koja su namijenjena manje razvijenim regionima EU. On je rekao da je sada, Ä?im se uÄ‘e u Crnu Goru, vidljiva razlika izmeÄ‘u sjevera i juga i da će se to nakon donoĹĄenja NPR promijeniti.

ĹĄ

Sve je tajna, osim miliona

- U Crnagoraputu neće, a u Direkciji za saobraćaj kroz zube govore o ugovoru o odrŞavanju magistralnih i regionalnih puteva, koji drŞavu godiťnje koťta deset miliona eura.

U Direkciji za saobraćaj “Vijestima� nijesu htjeli da daju ugovor. Jedino je bio dostupan na uvid u toj instituciji.

A ugovor - dva puna registratora svezaka, odnosno nekoliko stotina strana, pa se naÄ?itaj za sat ili dva koliko je valjda pristojno ostati u tuÄ‘em radnom prostoru.

Na pitanje koliko je mehanizacije Crnagoraput po ugovoru obavezan da ima,

ć iz Direkcije odgovora kratko. “Sve vam piĹĄe u ugovoruâ€?, kaĹže on.

Nakon objaĹĄnjenja da se ugovor od nekoliko stotina strana ne moĹže proÄ?itati za pola sata, Inić je ponudio nekoliko bojeva. “PredviÄ‘eno je da imaju 58 kamiona sa noĹževima za Ä?iťćenje snijega i epohama za posipanje soli i rizle, da imaju 14 utovarnih lopata i pet specijalnih maĹĄinaâ€?, kazao je Inić.

Naknadno je stigla ispravka - da nije 58, nego 44 snjegoÄ?istaÄ?a.

Inić tvrdi da Crnagoraput ima svu potrebnu mehanizaciju za Ä?iťćenje skoro 1.900 kilometara magistralnih i regionalnih puteva i da su u ovim vanrednim prilikama angaĹžovali i dodatnu.

Kao potvrdu toga, pomenuo je osmi februar kad je na putevima, kako tvrdi, bila 91 maĹĄina.

Putevi su podijeljeni u ĹĄest kategorija. Za puteve prvog prioriteta Petrovac - Virpazar, BioÄ?e - KolaĹĄin - Berane Ĺ piljani, Meterizi - Cetinje Budva, Klobuk - Vilusi NikĹĄić, Pljevlja - Mihajlovica, Andrijevica - Murino, NikĹĄić Danilovgrad, Barski Most Bijelo Polje - Ribarevina, RoĹžaje - Kula - Stubica, LipciGrahovo - OsjeÄ?enica - Vilusi, Ĺ avnik - Ĺ˝abljak, neĹĄto preko

Mehanizacija Crnagoraputa u Platijama

TREBALO bi da imaju barem 200 putara Jedino izgleda nije tajna da Crnagoraput ima neĹĄto preko 290 zaposlenih.

Ali jeste koliko imaju putara. I to je, kako kaĹže Maneski, poslovna tajna.

A putara bi u odnosu na broj kilometara puta koji odrĹžavaju, trebalo da imaju oko 200. “Standard je, koliko pamtim iz ugovora, da jedan putar dolazi na do 10 kilometar puta.

460 kilometra predviÄ‘eno je jedan snjegoÄ?istaÄ? na svakih 15 do 25 kilometra. Na pu-

U kanjonima i na mjestima gdje moĹže doći do Ä?eťćih odrona, preventivno smo pojaÄ?ali putare. Ovim ugovorom smo pojaÄ?ali prisustvo putara koji ne samo da uklanjaju sitnije odrone nego upozoravaju na opasnost od odrona i ukazuju na pokretenje tla.

Zbog toga je u tim podruÄ?jima pojaÄ?ano prisustvo putara, odnosno imaju kraću trasuâ€?, kazao je Inić.

tevima sljedećeg, prvog A prioriteta, snjegoÄ?istaÄ? Ä?isti od 50 do 60 kilometara. Na ostalima sve manje maĹĄina.

Inić tvrdi da Crnagoraput poĹĄtuje te standarde, a za stav bivĹĄih radnika i iskusnih vozaÄ?a Crnagoraputa, koji kaĹžu da je u velikom snijegu i usovima snjegoÄ?istaÄ? neupotrebljiv i da tu nema posla bez utovarne lopate, kaĹže da je dezinformacija. “Činjenica je da je prilikom Ä?iťćenja usova kaĹĄika upotrebljiva. Mi smo Ä?ak na galeriji Bakovića imali bager koji je Ä?istio usov. Jednostavno desilo se neĹĄto vanredno ĹĄto se do sada nije deĹĄavalo. A bez snjegoÄ?is-

taÄ?a, ne bi se mogao odrĹžavati put. Jednostavno, kombinacijom rada maĹĄina jedino je moguće odrĹžavati uspjeĹĄno puteveâ€?, kaĹže Inić.

Ugovor, kako kaĹže on, raÄ?una na odrĹžavanje puteva u redovnim prilikama. U neprilikama, tvrdi Inić, Crnagoraput treba i mora da angaĹžuje dodatnu mehanizaciju.

On kaĹže da je vozni park za odrĹžavanje puteva planiran za redovne prilike. “Ovdje moramo napomenuti i to da su to sve izuzetno skupe maĹĄine i i da je to dimenzionisanje pravljeno optimalno za nivo redovnog odrĹžavanja. To znaÄ?i da je

Sve vam piĹĄe u ugovoru: Inić (foto: gov.me) voÄ‘eno raÄ?una da se ne kupuju maĹĄine koje bi se rijetko koristile, nego je ostavljena mogućnost da se to optimalno stanje moĹže dopuniti dodatnim maĹĄima koje imaju podizvoÄ‘aÄ?iâ€?, kaĹže Inić.

U Crnagoraputu, zid ćutanja i mnoĹĄtvo “poslovnih tajniâ€?, a najveća kako se troĹĄi novac graÄ‘ana, opredijeljen

BROJTE maĹĄine, zovite podizvoÄ‘aÄ?e

Mapa Crnagoraputa, sa koje je ponuđeno novinaru Vijesti da prebroji mehanizaciju

Na pitanje koliko imaju svojih maĹĄina, iako navodno njihov broj nije preciziran propisima, Maneski je novinara “Vijestiâ€? savjetovao da sam izbroji. “Imate mapu, pa izbrojiteâ€?, kaĹže Maneski.

SadrĹžinski isti odgovor i na pitanja ko su podizvoÄ‘aÄ?i Crnagorputa i koliko koĹĄta sat Ä?iťćenja. “To je poslovna tajna. PoÄ‘ite na teren, pa vidite ko su podizvoÄ‘aÄ?i. Pozovite ih, pa vidite koliko koĹĄta Ä?iťćenje snijegaâ€?, kaĹže Maneski.

Ovoliko tajnovitosti nimalo ne Ä?udi nekoliko iskusnih radnika ove kompanije sa kojima su “Vijestiâ€? razgovarale ovih dana. “Čitava poenta priÄ?e je u tome ĹĄto Crnagoraput nema dovoljno maĹĄina, posebno utovarnih lopata a maĹĄine velikog broja podizvoÄ‘aÄ?a se jedva kreću i ljeti, a kamoli u smetovima od nekoliko metara. Na drugoj strani to malo iskusnih vozaÄ?a kamiona ĹĄto je ostalo je veoma loĹĄe plaćeno. U toj situaciji ne treba da Ä?udi ĹĄto kriju ugovor i broj maĹĄina jer će postati oÄ?igledno kako se i sa Ä?ime radi, kaĹžu sagovornici “Vijestiâ€?.

za odĹžavanje i Ä?iťćenje puteva.

Prvo su “Vijestimaâ€? obećali ugovor - “jer je to javni dokumentâ€?, a umjesto njega dostavili desetak istrzanih stranica iz tenderske dokumentacije. “Nijesmo ovlaťćeni da vam damo ugovorâ€?, kazao je ĹĄ , portparol Crnagoraputa.

On nije mogao ni da govori o sadrĹžaju ugovora, jer je to, kako je rekao, poslovna tajna.

Umjesto priÄ?e o ugovoru, on je iznio nekoliko tvrdnji u vezi s tenderskom dokumentacijom na temelju koje je, valjda, sklopljen ugovor. “U tenderskoj dokumentaciji nigdje nema preciznog podatka koliko maĹĄina moramo da imamo. Tom dokumentacijom nije uopĹĄte planirano ĹĄta da se Ä?ini u vanrednim prilikama. Isto tako u tenderu nema broja utovarnih lopataâ€?, tvrdi Maneski. Ć

ĆUTNJA: U Crnagoraputu i Direkciji za saobraćaj nerado govore o sadrŞaju ugovora o odrŞavanju magistralnih i regionalnih puteva

ĹĄ

PROMJENE: Nacrt novog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe uvodi i mogućnost da u Crnu Goru dolaze i brodovi na nuklearni pogon AmeriÄ?ki nosaÄ? aviona moĹžda uskoro i u Crnoj Gori

Prostor za ameriÄ?ke nosaÄ?e aviona

- Nacrt novog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, koji je Ministarstvo pomorstva i saobraćaja stavilo na javnu raspravu, donosi i novinu kojom će posebno biti „oduĹĄevljeni“ svi pobornici zaĹĄtite Ĺživotne sredine – mogućnost da u naĹĄe luke uplovljavaju i brodovi na nuklearni pogon. „Strani nuklearni brod koji namjerava da doÄ‘e u crnogorsku luku otvorenu za meÄ‘unarodni saobraćaj, duĹžan je da Ministarstvu podnese zahtjev za izdavanje dozvole za uplovljavanje u luku. Uz zahtjev, prilaĹže se ovjereni prepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog pogona brodaâ€?, glasi dio Ä?lana 23 Nacrta novog zakona.

InaÄ?e, bivĹĄa SFRJ bila je jedna od rijetkih zemalja koje su svojim pomorskim propisima izriÄ?ito zabranjivale brodovima na nuklearni pogon da uplovljavaju u njihove vode.

Nakon raspada SFRJ, Slovenija i Hrvatska su u svoje zakonodavstvo uvele mogućnost da strani brodovi na nuklearni pogon uplovljavaju u njihove luke, ťto se u javnostima tih drŞava objaťnjavalo potrebom njihove integracije u NATO. Naime, dio RM zapadnih zemalja – SAD, Velika Britanija i Francuska, u svojim sastavima imaju povrťinske ratne brodove i podmornice na nuklearni pogon, pa

je izmjenama legislative u Sloveniji i Hrvatskoj tim brodovima omogućeno da uplovljavaju u njihove vode. Ratne brodove na nuklearni pogon pored ove tri zapadne vojne sile, imaju i Rusija, Kina i Indija.

Iako Ministarstvo pomorstva u Nacrtu novog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe eksplicitno ne pominje termin „strani nuklearni ratni brod“, izvjesno je da je ta odredba uvedena samo zbog ratnih brodova naĹĄih transatlantskih partnera, jer trgovaÄ?kih brodova na nuklearni pogon, sa izuzetkom nekoliko ruskih ledolomaca, nema u komercijalnoj upotrebi već decenijama.

Zanimljivo je ťto zakonodavac ostavlja i mogućnost da domaćoj jav-

klearnog brata“, francuskog nosaÄ?a „Charles De Gaulle“. „Dozvola (za uplovljavanje u luku), izdaće se pod uslovom da od broda ne prijeti opasnost prouzrokovanja nuklearne ĹĄtete i ako taj brod, na zahtjev Ministarstva, dostavi dokaz o zakljuÄ?enom ugovoru o obaveznom obezbjeÄ‘enju ili potvrdu o finansijskoj garanciji ili zakljuÄ?en ugovor o obezbjeÄ‘enju od odgovornosti za ĹĄtetu u skladu sa zakonom. Prije uplovljenja stranog nuklearnog broda, koji je dobio dozvolu, organ uprave nadleĹžan za zaĹĄtitu od radijacije i jonizirajućeg zraÄ?enja, na zahtjev LuÄ?ke kapetanije, vrĹĄi pregled dokumentacije o sigurnosti nuklearnog pogona broda i pregled broda radi

HRVATI na papiru imaju oĹĄtrije uslove Za razliku od Crne Gore, Hrvatska, makar na papiru, ima oĹĄtrije odredbe oko naÄ?ina na koji kod njih mogu dolaziti strani nuklearni brodovi. Naime, u Hrvatskoj je propisano da se prije izdavanja dozvole za uplovljavanje obavlja ispitivanje da li i koliko takav brod u suĹĄtini zraÄ?i, ĹĄto u Nacrtu naĹĄeg novog zakona nije sluÄ?aj. “Ministarstvo će izdati brodu odobrenje za uplovljavanje u hrvatsku luku ako na temelju struÄ?ne ocjene tijela drĹžavne uprave nadleĹžnog za nuklearnu sigurnost, ustanovi da od tog broda ne prijeti povećana opasnost od uzrokovanja nuklearne ĹĄteteâ€?, piĹĄe u tamoĹĄnjem zakonu.

InaÄ?e, u Hrvatskoj su proteklih godina boravila tri ameriÄ?ka nosaÄ?a aviona na nuklearni pogon – nosaÄ? “Enterpriseâ€? posjetio je Split, a nosaÄ?i “George Washingtonâ€? i “Dwight D. Eisenhoverâ€? boravili su u Dubrovniku. kojoj bi, recimo, Agencija za zaĹĄtitu prirode Crne Gore ili CETI detaljno pregledala visokopovjerljivu dokumentaciju o pogonskom kompleksu na primjer, jednog od ukupno 11 ameriÄ?kih nosaÄ?a aviona klase “Nimitzâ€? ukoliko bi takav brod doplovio u naĹĄe vode, naĹĄa Vlada u Ä?lanu 77 novog zakona uvodi obavezu da “isprave o sigurnosti nuklearnih ureÄ‘aja na brodu mora da ima svaki nuklearni brodâ€?. “Ispravama o sigurnosti nuklearnih ureÄ‘aja na brodu dokazuje se da brod

NaĹĄa administracija, vjerovatno iz ogromnog iskustva sa tom vrstom energetskih ureÄ‘aja, u Ä?lanu 78 Nacrta zakona traĹži i da “svaki nuklearni brod mora da ima i “priruÄ?nik o rukovanju nuklearnim ureÄ‘ajimaâ€? koji će ovjeriti upravo crnogorska administracija nosti „maĹže oÄ?i“, time ĹĄto će se, navodno, resor kojim već godinama rukovodi ministar

ubuduće procjenjivati stepen opasnosti koja nam moĹže zaprijetiti od reaktora koji pokreću ameriÄ?ke nosaÄ?e aviona - klase „Enterprise“i „Nimitz“ ili njihovog znatno manjeg „nu-

utvrÄ‘ivanja opasnosti od prouzrokovanja nuklearne ĹĄtete. Organ uprave moĹže po potrebi da vrĹĄi ponovne preglede nuklearnog broda i za vrijeme njegovog boravka u luciâ€?, piĹĄe u nastavku istog Ä?lana novog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.

Iako je teĹĄko zamisliti situaciju u

INSTITUT ALTERNATIVA u saradnji sa Centrom za monitoring (CEMI) raspisuje KONKURS ZA POLAZNIKE I GENERACIJE

Ĺ KOLE JAVNIH POLITIKA ZA MLADE LIDERE Cilj ĹĄkole je da polaznicima pruĹži teorijska i praktiÄ?na znanja o javnim politikama, njihovom kreiranju i unapreÄ‘ivanju. Kroz program Ĺ kole ćete biti u prilici da bolje razumijete koncept javnih politika, aktere i procese u sistemu kreiranja javnih politika. Ĺ kola će vam pomoći da kvalitetno istraĹžujete i analizirate javne politike, planirate i srovodite istraĹživanja, piĹĄete analitiÄ?ki tekst/predlog praktiÄ?ne politike, da formuliĹĄete preporuke za donosioce odluka i komunicirate/zastupate zakljuÄ?ke i preporuke. Ĺ kolu Ä?ine 4 modula, u ukupnom trajanju od 4 mjeseca. PredavaÄ?i u ĹĄkoli su univerzitetski profesori, predstavnici drĹžavnih institucija i nezavisnih istraĹživaÄ?kih centara i struÄ?njaci za javne politike iz zemlje i regiona. Prva generacija ĹĄkole predviÄ‘a 30 polaznika. Zainteresovani kandidati mogu podnijeti prijavu sa kraćom biografijom na e-mail adresu: info@institut-alternativa.org najkasnije do 20. februara 2012.

Prednost će imati: aktivni profesionalci u drĹžavnoj upravi i lokalnoj samoupravi, sindikatima, nevladinim organizacijama, politiÄ?kim partijama, medijima, kao i najbolji studenti zavrĹĄne godine specijalistiÄ?kih i poslijediplomskih studija fakulteta druĹĄtvenih nauka.

Viťe informacija o ťkoli na: www.institut-alternativa.org Projekat je podrŞala Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

ne ispuĹĄta nikakva nedopuĹĄtena zraÄ?enja u plovidbi ili u luci opasna za posadu, putnike ili stanovniĹĄtvo, plovne puteve, hranu i zalihe vode.

Isprave o sigurnosti nuklearnih ureÄ‘aja na brodu izdaje proizvoÄ‘aÄ? tih nuklearnih ureÄ‘aja. Isprave ovjerava organ upraveâ€?, piĹĄe u tom Ä?la-

nu.

NaĹĄa administracija, vjerovatno iz svog ogromnog iskustva sa tom vrstom energetskih ureÄ‘aja, u Ä?lanu 78 traĹži i da “svaki nuklearni brod mora da ima i “priruÄ?nik o rukovanju nuklearnim ureÄ‘ajimaâ€? koji će ovjeriti upravo naĹĄa administracija. “PriruÄ?nik o rukovanju nuklearnim ureÄ‘ajima sadrĹži podatke i uputstva potrebna za rukovanje nuklearnim ureÄ‘ajima. PriruÄ?nik o rukovanju nuklearnim ureÄ‘ajem izdaje proizvoÄ‘aÄ? tog nuklearnog ureÄ‘aja. PriruÄ?nik ovjerava organ upraveâ€?, glasi Ä?lan 78.

Ukoliko se ovaj nakaradni Nacrt zakona usvoji, ameriÄ?ka Ratna mornarica, na primjer, moĹže oÄ?ekivati da će svaki put kada neko od njihovih plovila na nuklearni pogon doÄ‘e u Crnu Goru, a da prethodno ne zatraĹži dozvolu za uplovljavanje od naĹĄeg Ministarstva pomorstva ili istome ne predoÄ?i dokumentaciju o sigurnosti i rukovanju nuklearnim postrojenjem, platiti kaznu u iznosu od 1.500 do 20 hiljada eura.

To je predviđeno kaznen im odredbama istog akta. ť Ć

ĹĄ

MugoĹĄa: Strogo ĹĄtedim, svjetla gore u ambasadi

U URGENTNI ĹĄest osoba sa prelomom Zdravstveni radnici na seoskom podruÄ?ju juÄ?e su obavili 236 intervencija, od Ä?ega je pet pacijenata evakuisano u zdravstvene ustanove.

U Urgentni centar juÄ?e zbrinuta je 21 povrijeÄ‘ena osoba, od Ä?ega je ĹĄest bilo sa prelomima. U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć obavljeno je 112 pregleda a ekipe su 143 puta intervenisale na terenu i transportovale 12 zdravstveno ugroĹženih osoba.

Mugoťine kuće na Marezi, preksinoć

- GradonaÄ?elnik Podgorice

ĹĄ kazao je sinoć da se strogo pridrĹžava mjera ĹĄtednje elektriÄ?e energije i da ispred njegove kuće gori samo jedna sijalica. „To Ä?ine i moji stanari. U mom dvoriĹĄtu ne gore reflektori, oni su iz susjedne ambasade“, prokomentarisao je gradonaÄ?elnik, koji na Marezi ima tri kuće..

On je pozvao novinara “Vijestiâ€? da, ako ne vjeruje, poÄ‘e sa njim u obilazak dvoriĹĄta i uvjeri se u njegove tvrdnje.

Reporteri “Vijestiâ€? preksinoć su, na poziv mjeĹĄtana Mareze, fotografisali kuće prvog Ä?ovjeka Podgorice - na snimcima se jasno vidi da je oko njih upaljeno nekoliko reflek-

foto: B.PEJOVIĆ

tora.

Jedan od MugoĹĄnih stanara na Marezi je i ĹĄef Delegacije Evropske komisije u Podgorici

!

.

Iz EPCG juÄ?e su saopĹĄtili da je situacija u snabdijevanju elektriÄ?nom energijom dodatno poboljĹĄana, da se broj saniranih kvarova se konstantno povećava i da je bez napajanja elektriÄ?nom energijom oko 1300 domaćinstava. “Svi gradovi trenutno imaju uredno napajanje elektriÄ?nom energijom, osim jednog dijela seoskih podruÄ?ja na teritoriji opĹĄtina NikĹĄić, KolaĹĄin, Ĺ˝abljak, Cetinje, Podgorica, Bar i Danilovgrad. Rad naĹĄih ekipa i dalje znatnoj mjeri usporava neprohodnost lokalnih i seoskih puteva...

Upozoravamo da dosadaĹĄnje uĹĄtede u ovakvoj situaciji nijesu dovoljne, a jedini naÄ?in za prevazilaĹženje teĹĄke elektroenergetske situacije jeste zajedniÄ?ki doprinos svih. Stoga veoma je vaĹžno uĹĄtedjeti svaki kilovatsatâ€?, apelovali su iz EPCG. MugoĹĄa je, na konferenciji gradskog ĹĄtaba za vanredne situacije, opomenuo obrazovne ustanove da se pobrinu za Ä?iťćenja svojih dvoriĹĄta i prilaza ka ĹĄkolama. „Profesori i drugi zaposleni u tim ustasnovama su u radnoj obavezi pa neka se u dogovoru sa nedleĹžnima malo pozabave time, a ne da Ä?ekaju na gradske sluĹžbe“, kazao je gradonaÄ?elnik.

Rezidencija ameriÄ?ke ambasade na Marezi, preksinoć

OPTIMIZAM: Bolje vijesti iz Ĺ taba za vanredne situacije

Putevi ubrzo prohodni i pruga će uskoro

- Predstavnici Operativnog ĹĄtaba za vanredne situacije saopĹĄtili su sinoć da će magistralni put Podgorica - KolaĹĄin biti ubrzo otvoren, a da će nadleĹžni odluÄ?iti za koje kategorije vozila.

Na konferenciji za novinare, reÄ?eno je i da u Ĺ˝eljezniÄ?koj infratsrukturi sve Ä?ine kako bi se uspostavio i ĹželjezniÄ?ki saobraÄ?aj i da na tom planu ima pomaka.

Predstavnik Direkcije za javne puteve

ć kazao je da je sinoć oko 18 sati 85 odsto drĹžavnih puteva bilo prohodno. “S tim ĹĄto većinu od preostalih 15 odsto, Ä?ine putevi III, IV i V prioriteta... Veliki napori se Ä?ine da se zavrĹĄi proĹĄirivanje puta Podgorica KolaĹĄin, ĹĄto bi, uz već probijen put od KolaĹĄina do Mojkovca, doprinijelo uspostavljanju saobraćaja... VeÄ?eras će Operativni ĹĄtab izvrĹĄiti bezbjednosnu procjenu i donijeti odluku za koje kategorije automobila će put biti otvorenâ€?, kazao je Inić.

Predsjednik Odbora direktora Ĺ˝eljezniÄ?ke infrastrukture

ć istakao je da su radnici te

PETAK i subota sunÄ?ani na sjeveru slabi snijeg

Cetinjska sela juÄ?e kompanije sinoć do kasno radili da oÄ?iste put do stanice Lutovo, nakon Ä?ega kreću u Ä?iťćenje prema TrebeĹĄici. “Pruga je osposobljena od Mojkovca do Bijelog Polja, znaÄ?i saobraćaj je osposobljen od granice sa

Foto: S.PRELEVIĆ

Srbijom do Mojkovca... Veliki su snjeĹžni nanosi, Ä?ekaju nas 42 velike lavine. NiĹĄta, meÄ‘utim, nećemo prepuĹĄtati sluÄ?aju i saobraÄ?aj će krenuti tek kada utvrdimo da je bezbjedno po putnike i imovinuâ€?, kazao je Franović.

Tokom petka i subote, kako piĹĄe na sajtu HidrometeoroloĹĄkog zavoda, na jugu će biti preteĹžno sunÄ?ano, uz povremeno malu ili umjerenu oblaÄ?nost, na sjeveru umjereno do preteĹžno oblaÄ?no i ponegdje sa slabim snijegom. “U nedjelju, prije podne sunÄ?ani intervali, a popodne naoblaÄ?enje koje će tokom noći usloviti padavine, na jugu kiĹĄu, a u sjevernim predjelima snijeg. U ponedjeljak i utorak prije podne oblaÄ?no, na jugu kiĹĄa, na sjeveru snijeg a u niĹžim predjelima i kiĹĄa – mjestimiÄ?no se oÄ?ekuju umjerene koliÄ?ine padavina, u utorak poslije podne suvoâ€?.

S obzirom na to da se oÄ?ekuje porast temperature vazduha u niĹžim predjelima od subote, prvenstveno tokom dana, treba raÄ?unati na neĹĄto intenzivnije otapanje snijeĹžnog pokrivaÄ?a.

Na pitanje novinara da li je ĹĄef Sektora za vanredne situacije

ć juÄ?e ujutru ponovo bio zavijan negdje kod Cetinja, potpukovnik

ć je ne bať najjasnije odgovorio: �Gospodin Begović je na svom radnom mjestu,

cijeli dan je bio tamo, a ĹĄto se tiÄ?e te informacije, to je pitanje na koje vam ne mogu dati odgovor. Svi traĹže od njega da doÄ‘e da ih posjeti, on hoće da svima udovolji, ali ne moĹže svuda da stigneâ€?.

VISOKI NAPON: GradonaÄ?elnik Podgorice tvrdi da se pridrĹžava mjera ĹĄtednje, fotografije “Vijestiâ€? govore drugaÄ?ije

ĹĄ

Zenica ubio Ä?ak trojicu Crnogoraca

- ť ć zvani , glavni je egzekutor klana + ,

ć , u Beogradu je poÄ?inio pet plaćenih ubistava, meÄ‘u kojima i likvidacije trojice Crnogoraca, saznaje beogradski “Blicâ€?.

Prema saznanjima srpske policije, on se direktno dovodi u vezu sa ubistvima Baranina

ć i PodgoriÄ?anina Ĺž ! ć , koji su u septembru surovo ubijeni u Beogradu.

Osim toga, policija vjeruje da je Zenica usmrtio i Radonjićevog kuma DanilovgraÄ‘anina , Šć koji je ubijen u saÄ?ekuĹĄi ispred njegove zgrade na Dedinju. “On je odgovoran za ubistva #

ć i -

ć u Beograduâ€?, piĹĄe “Blic.

Svi ti zloÄ?ini uraÄ‘eni su, navodno, po nalogu uhapĹĄenog voÄ‘e Luke Bojovića, a posljednji u nizu je poÄ?injen 7. sep-

HRVATSKA traĹži istragu o pasoĹĄima Hrvatski ministar unutraĹĄnjih poslova

0 ć izjavio je da oÄ?ekuje da se nastavi istraga i utvrde Ä?injenice o tome kako su se hrvatski pasoĹĄi naĹĄli u rukama pripadnika kriminalnog miljea Srbije koji su nedavno uhapĹĄeni u Ĺ paniji.

"Treba nastaviti istragu i utvrditi kako su se hrvatski pasoĹĄi naĹĄli kod pripadnika Zemunskog klana. Uvjeren sam da će drĹžavno tuĹžilaĹĄtvo traĹžiti to od policije i da će policija na osnovu razmjene podataka u meÄ‘unarodnoj saradnji do tih informacije i doći", rekao je Ostojić "VeÄ?ernjem listu".

On je dodao da, prema sadaťnjem zakonu, nema ovlaťćenje da zatraŞi istragu od policije i da ne Şeli da se ponaťa u skladu s dosadaťnjom praksom kada su ministri, pa tembra proťle godine u Zemunu, kada su hicima iz automobila u pokretu ubijeni biznismen Radonjić, koji je bio u druťtvu sa Ramovićem. Meta

i premijer, nareÄ‘ivali policiji istrage, već moĹže samo da oÄ?ekuje da će tuĹžilaĹĄtvo i policija obaviti svoj posao.

"Ne samo da je zastraĹĄujuće da hrvatski dokumenti neprestano sluĹže kao paravan opasnim kriminalcima, već nas kao drĹžavu kompromituje Ä?injenica da su srpski kriminalci najviĹĄeg meÄ‘unarodnog ranga opsluĹženi hrvatskim pasoĹĄima i drugim dokumentima, da su njima bili opsluĹženi ruski mafijaĹĄi, da su se njima sluĹžile ubice

Ä? Ä‘ ć i da sve to traje godinama", rekao je Ostojić. U stanu + ,

ć , ! ć i ĹĄ ć u Valensiji naÄ‘ena su tri hrvatska pasoĹĄa i dvije laĹžne liÄ?ne karte, objavili su hrvatski mediji.

ubica bio je Radonjić, Ä?iji je sin

.

ć 2009. nestao pod joĹĄ nerazjaĹĄnjenim okolnostima. “Njegovo tijelo nije naÄ‘eno, a navodno po-

sljednji ga je vidio Baranin +

Ä?

ć, blizak saradnik Bojovića, ĹĄto je i ukazalo na njega kao naruÄ?ioca zloÄ?inaâ€?, saznaje “Blicâ€?.

SiniĹĄa Petrić Zenica Privatna istraga o Slobodanovoj sudbini koĹĄtala je njegovog kuma Brana Ĺ aranovića, vlasnika lanca kockarnica, koji je ubijen u oktobru 2009. na Dedinju. â€?Odmah poslije ubistva Ĺ aranovića, postojale su informacije da je njegovo ubistvo naruÄ?io Bojović, a zatim i likvidaciju Radonjića i Ramovićaâ€?, kaĹžu u srpskoj policiji.

Praćenjem Bojovića, specijalna radna grupa policije bavila se posljednjih osam godina, od prve informacije da je

KLAN greĹĄkom ubio Pejovića “Blic â€? piĹĄe da je srpska policija u saradnji sa kolegama iz Crne Gore radi na rasvjetljavanju ubistva neduĹžnog NikĹĄićanina -

ć u avgustu 2008. u Budvi. “NikĹĄićanin je ubijen greĹĄkom, dok je prava meta bio Budvanin # ć, saradnik , ć

ć . Bojovićev klan stoji iza ovog zloÄ?inaâ€?, piĹĄe “Blic â€?.

Dva dana nakon ubistva nepoznatog mladića iz NikĹĄića “Vijestiâ€? objavile su da je meta napada bio Delić, jer je tokom navoÄ‘enja ubice doĹĄlo do zabune pa je greĹĄkom usmrćen Pejović. Njegova jedina greĹĄka bila je ĹĄto je na sebi imao majicu sliÄ?ne boje, koju je nosio i Delić, ali i to ĹĄto se naĹĄao u kafeteriji “Palmaâ€? na budvanskom ĹĄetaliĹĄtu u vrijeme dok je Budvanin sjedio u istom lokalu. ÄŒlan Zemunskog klana 2 ć prije dvije godine u Zagrebu je nakon hapĹĄenja priznao da je on tog dana greĹĄkom ubio Pejovića, a bio je poslat da likvidira Ivana Delića.

Uviđaj poslije ubistva Radonjića i Ramovića

PRESUDA: Trojica oslobođena za nasilje pred Skupťtinom

Foto: BLIC

Foto: BLIC

on poslije “Sabljeâ€? preuzeo “zemunski klanâ€?. Rezultat tog rada bilo je i njegovo hapĹĄenje u septembru 2007. u ViĹĄnjici.

Do stana u ovom naselju policija je doĹĄla praćenjem Bojovićeve supruge sa aerodroma u SurÄ?inu, koja je da bi zavarala trag vozilom prvo otiĹĄla do PoĹžarevca, a zatim se vratila u Beograd.

Bojović je tada i uhapťen sa

! , ć !, ali je nekoliko mjeseci kasnije puĹĄten iz zatvora do pravosnaĹžnosti presude od 15 mjeseci. Iako je policija u stanu u ViĹĄnjici naĹĄla arsenal oruĹžja, Bojoviću je presuÄ‘eno samo za falsifikovanje isprava. “U Beogradu je bio do marta 2009. kada mu se izgubio svaki trag. Mjesec dana kasnije, po njegovom nalogu, ubijeni su Ilija Novović i Goran Marićâ€?, kazali su u srpskoj policiji. “Svi odlasci njegovih saradnika i Ä?lanova porodice iz Srbije su praćeni. Radilo se ozbiljno, tako da su u Ĺ paniji locirani Bojovićeva supruga i djeca. TamoĹĄnja policija je prvu akciju hapĹĄenja pokuĹĄala prije mjesec i po dana. Aktiviran je helikopter, ali je Bojović uspio da pobjegne u tunelâ€?, naveli su u MUP-u u Srbiji. ŠĆ

UHAPĹ ENI: Radnici u Beranama prijavili kradljivce

Opet bi iĹĄli na sliÄ?an miting Ukrali kabl

Sudija

Šć ć oslobodio je trojicu optuĹženih za nasilniÄ?ko ponaĹĄanje u neredima ispred SkupĹĄtine tokom protestnog mitinga odrĹžanog zbog crnogorskog priznanja nezavisnosti Kosova, prije Ä?etiri godine.

ObrazlaŞući presudu sudija je rekao da nije dokazano da su

ĹĄ

ć i ĹĄ ć izvrĹĄili radnje koje su im stavljene na teret, budući da uvid u video-snimak sa spornog dogaÄ‘aja i iskazi svjedoka ne ukazuju na njih kao izvrĹĄioce kriviÄ?nog djela.

Markuť, Pejović i Ristić, zajedno sa pokojnim

! ć ! bili su optuŞeni da su u oktobru 2008. ispred crnogorske Skupťtine sruťili zaťtitnu ogradu postavljenu između kordona policije i građana na protestnom mitingu.

Njih trojica su u zavrĹĄnim rijeÄ?ima rekli da su bili na mitingu, i da bi otiĹĄli opet na

- Policajci iz Berana uhapsili su dvije osobe raseljene sa Kosova i Metohije #" $" %&'( i )" Ĺ " %&*( za koje se sumnja da su ukrali bakarni kabl iz fabrike “Nova Berankaâ€?. “I. H. i F. Ĺ . su 5. februara u veÄ?ernjim satima, kako se sumnja, iz fabrike „Nova Beranka“, koja se nalazi u naselju RudeĹĄ, otuÄ‘ili bakarni kablâ€?, navodi se u saopĹĄtenju

Uprave policije. Kako bi lakťe odnijeli kabl duŞine 21 metar, I. H. i F. Š. su ga isjekli na dva dijel i iznijeli ga iz kruga fabrike. Zatekli su ih radnici obezbjeđenja , koji su obavijestili policiju.

Policija je po dolasku na lice mjesta, bakarni kabl, za koji se sumnja, da su ga I. H. i F. Š. otuđili, predala radnicima obezbjeđenja.

Demonstranti polomili ogradu: Miting protiv priznanja Kosova sliÄ?an skup, ali da su se ponaĹĄali isto kao i većina ostalih graÄ‘ana na tom protestu.

Suđenje mladićima zbog incidenta ispred Skupťtine

poÄ?injalo je u podgoriÄ?kom Osnovnom sudu Ä?etiri puta i promijenila su se trojica sudija, a optuĹžnicom je bilo predloĹženo sasluĹĄanje 17 policajaca, od kojih većina

nije ni bila ispred SkupĹĄtine, već su svjedoÄ?ili na osnovu video snimaka Uprave policije i crnogorskih televizija koje su kasnije pregledali. "#"

Fabrika “Nova Beranka� u Beranama

Foto: Arhiva “Vijesti�

KLUPKO SE ODMOTAVA: Glavni egzekutor Zemunskog klana odgovoran za likvidacije Šaranovića, Radonjića, Ramovića

ĹĄ

MUĆKE: Suđenje Zorici Klikovac za prevaru i utaju poreza

### SASLUŠANI svjedoci boŞićne pucnjave – Cetinjanin ć koji je vatrenim oruŞjem 7. januara za BoŞić ranio direktora Poreske uprave

ć i bivĹĄeg fudbalera Ĺž ÄŒ , ispred noćnog kluba “Kristal najtâ€? u hotelu “Grandâ€? na Cetinju, puĹĄten je iz zatvora u SpuĹžu nakon ĹĄto je zavrĹĄeno ispitivanje svjedoka.

Pejović je bio u pritvoru zbog bojazni da ne utiÄ?e na svjedoke boĹžićne pucnjave na Cetinju. Svjedoci su sasluĹĄani u periodu od dvije nedjelje nakon pucnjave. Nakon toga sudija za istragu je na predlog zamjenika tuĹžioca ĹĄ ć pustio iz pritvora Pejovića. “Istraga i vjeĹĄtaÄ?enja su joĹĄ u toku. U interesu istrage ne mogu da kaĹžem ĹĄta su kazali svjedoci pucnjaveâ€?, rekao je “Vijestimaâ€?

Izjave svjedoka i ptuĹžene sasvim razliÄ?ite: Osnovni sud

Neko laĹže za 100.000

- SuÄ‘enje + , optuĹženoj za prevaru i utaju poreza, nastavljeno je juÄ?e u podgoriÄ?kom Osnovnom sudu sasluĹĄanjem svjedoka - , ć i ) ĹĄ . Ä? ć . Njen advokat Ĺž ć predloĹžio je dopunu dokaznog postupka, odnosno sasluĹĄanje njenog bivĹĄeg muĹža Ä? Ä‘ , njene kćerke ) , koji su zajedno sa njom vodili firmu “Atlantis montâ€?, ĹĄefa gradiliĹĄta , pribavljanje ugovora izmeÄ‘u Hipo Alpe Adria banke i '

ć, kao i psihijatrijsko vjeĹĄtaÄ?enje o uraÄ?unljivosti Zorice Klikovac u vrijeme kada je potpisivala sporne ugovore.

Zamjenik ODT-a ĹĄ

Šť ć izjasniće se na sljedećem pretresu petog marta o novim dokazima koje je predloŞio Medojević.

Krstović je rekao da je od Klikovac kupio dva stana za koje je dao 200 hiljada eura,

sumnjao da ga neko krade, te da je on potpisao tri ugovora o kupoprodaji sa tri lica.

Na pitanje Šoťkića da li je bilo situacija u kojima su od njega traŞili da potpiťe ugovor, a da on to nije Şelio, Lu-

Svjedok Igor Krstović kazao da je optuŞenoj za dva stana dao 200 hiljada eura, a ona tvrdila da joj je dao samo 100 hiljada dok je Klikovac tvrdila da je od njega i njegovog druga pozajmila 100 hiljada eura za ťta je morala da mu obeća dva stana.

LukaÄ?ević, kome je optuĹžena ujna, naveo je da ga je ujak 2008. zamolio da bude direktor njihove firme, jer je

kaÄ?ević je rekao da su dolazili neki momci iz NikĹĄića, kojima ne zna imena i rekli mu da su Zorici dali pare i da mora da potpiĹĄe s njima ugovore o kupoprodaji. “Ja sam pozvao ujaka i on mi je rekao da ne potpisujem, pa ja te ugovore nijesam pot-

pisaoâ€?, naveo je LukaÄ?ević.

Prema optuĹžnici, Klikovac je u periodu od novembra 2008. do maja 2009. godine dovela u zabludu viĹĄe osoba laĹžnim prikazivanjem Ä?injenica i na taj naÄ?in sa oĹĄtećenima zakljuÄ?ivala kupoprodajne ugovore za stambene i poslovne prostore, Ä?ime je pribavila protivpravnu imovinsku korist od 1.319.978 eura.

Sve je poÄ?elo, kako je Klikovac ranije rekla, kada je prije 10 godina dala na zajam prijateljici iz Bara, milion i 300.000 maraka, krijući od svog muĹža i porodice, nakon Ä?ega je poÄ?ela da pozajmljuje novac na kamatu kako „niko kući ne bi saznao za tu sramotu".

Milanović.

Pucnjava u kojoj su povrijeÄ‘eni Marinović iz Podgorice i Cetinjanin ÄŒavor dogodila se oko 2.30 Ä?asova u noći izmeÄ‘u 6. i 7. januara ispred kluba "Kristal najt". Prema tadaĹĄnjem saopĹĄtenju iz Uprave policije direktor Poreske uprave Marinović bio je sluÄ?ajno pogoÄ‘en u nogu. Prvo je doĹĄlo do komeĹĄanja i manje svaÄ‘e u pomenutom noćnom klubu. Sat vremena nakon toga ispred kluba je poÄ?eo verbalni sukob viĹĄe osoba, ali bez fiziÄ?kog kontakta, nakon Ä?ega su u pucnjavi povrijeÄ‘eni Cetinjanin i PodgoriÄ?anin.

Policija je nakon pucnjave uhapsila Pejovića, protiv koga je podnijeta kriviÄ?na prijava za nanoĹĄenje teĹĄkih tjelesnih povreda. Iz policije su "Vijestima" ranije kazali da je ÄŒavor razgovarao sa nepoznatom osobom ispred lokala kada mu je priĹĄao Pejović repetirao piĹĄtolj i pucao mu u nogu. Pejović se branio ćutanjem i nije Ĺželio da kaĹže razlog zbog kojeg je pucao iz piĹĄtolje na Marinovića i ÄŒavora.

HEROIN u kupatilu

- Sudija za istragu viĹĄeg suda u Bijelom Polju ĹĄ ć postupajući po predlogu viĹĄeg drĹžavnog tuĹžioca juÄ?e je donio rjeĹĄenje o odreÄ‘ivanju pritvora do mjesec dana Berancu ! "# ć $ osumnjiÄ?enom za ĹĄverc droge.

Beranska policija je prekjuÄ?e na osnovu operativnih saznanja izvrĹĄila pretres stana koji koristi njihov sugraÄ‘anin Vuksanović i na spratu porodiÄ?ne kuće u kupatilu pronaĹĄla dva zamotuljka od najlonske kese sa oko 120 grama heroina. TakoÄ‘e ja pronaÄ‘eno i pet manjih zamotuljaka u koliÄ?ini 6,8 grama te droge. SaopĹĄteno je da su od osumnjiÄ?enog oduzeta i dva mobilna telefona.

Foto: UPRAVA POLICIJE

REAGOVANJE: Nina Milović odgovorila Velju Peroviću iz uprave ZIKS-a

Kamere snimaju torturu u SpuĹžu - Povodom teksta "Oni bi da me sklone" objavljenog u Vijestima 15. februara reagovala je ! ć, supruga zatvorenika ć , koji je proĹĄle sedmice, po njenim navodima, pretuÄ?en u Zavodu za izvrĹĄenje kriviÄ?nih sankcija u SpuĹžu.

Ona je ponovila svoje tvrdnje da je rukovodilac sluŞbe obezbjeđenja u ZIKS-u

ć tukao njenog supruga dok su ga tri zatvorenika drŞala, ali i iznijela nove optuŞbe. Perović je demantovao sve njene optuŞbe.

Prebijanja iza brave: ZIKS

"Jedina greĹĄka u mojoj izjavi je datum Veljo Perović mog supruga nije tukao u srijedu nego u Ä?etvrtak veÄ?e, kada su ga prebacili u F odjeljenje. U petak ujutro kad su ga iz tog odjeljenja vodili u samicu pendrekom ga je udarao sluĹžbenik ZIKS-a Ä? ć. Sve to moĹže da se provjeri preko snimka sa kamere koja je unutar zatvora", kazala je Milovićeva.

Ona je Perovićeve tvrdnje da je njen suprug pravio probleme drugim zatvorenicima odbacila kao neistinite jer on i nije ťtrajkovao zbog primjene uslovnog

Foto: J.JOVANOVIĆ

otpusta, već na taj naÄ?in pokuĹĄava da se izbori da mu se suÄ‘enje vrati na ponovno.

"Moj muĹž nikako nije mogao biti organizator ĹĄtrajka jer on nije izdrĹžao ni blizu trećine kazne koja je potrebna za slobodu. On ĹĄtrajkom pokuĹĄava da se izbori da mu se ponovo sudi jer tvrdi da je nepravedno osuÄ‘en za kriviÄ?no dijelo koje nije poÄ?inio. Ako Perović tvrdi da je ovo neistina, zaĹĄto ne dozvole novinarima da ga vide, snime, da uzmu izjavu od njega.

Zaťto ne puste porodicu ili novinare da odgledaju snimak gdje on navodno pravi probleme i zaťto odvode zatvorenike u prostorije koje nisu pod video nadzorom i tuku ih? Moj suprug nije jedina osoba koju Perović maltretira, on maltretira gotovo sve zatvorenike, a njegova izjava da smeta nekome ko Şeli da radi nedozvoljene radnje nema veze sa istinom", kazala je Milovićeva.

Ona je ustvrdila i da njenom suprugu nisu dozvolili da uprkos tome ĹĄto pet dana Ä?ak ni vodu ne uzima, uradi analizu krvi, ali i da je neistina da nije bio u samici.

"Nije istina da nije bio u samici, već su ga odmah nakon moje posjete vratili u paviljon zato ťto su znali da ću se obratiti medijima. On neće prestati sa ťtrajkom jer tvrdi da oni samo obećavaju, a niťta ne rade", navodi se u reagovanju.

Zaplijenjeni heroin (arhivski snimak) Sumnja se da je oduzeta droga bila namijenjena za uliÄ?nu prodaju i poslata je u ForezniÄ?ki centar u Danilovgrad radi vjeĹĄtaÄ?enja.

Kako saznajemo, Vuksanović kod tuĹžioca u prisustvu advokata % & ć nije Ĺželio da iznosi odbranu. ÄŒ

ZAVRĹ EN spor RakÄ?ević - Glavni grad ' U zavrĹĄnim rijeÄ?ima Ä?lanovi porodice % Ä? ć i predstavnici lokalne uprave ostali su pri stavovima iznijetim u toku postupka koji je voÄ‘en u podgoriÄ?kom Osnovnom sudu oko zemljiĹĄta u Bloku pet, a presuda će biti dostavljena strankama u sporu u roku od mjesec dana.

Glavni grad i Agencija traĹže od porodice RakÄ?ević skoro dva miliona eura za oko devet hiljada kvadrata po osnovu naknade za vraćeno zemljiĹĄte, na ĹĄta su tri vlasnika spornog placa odgovorila protivtuĹžbom traĹžeći nadoknadu izgubljene dobiti za period u kojem je zemljiĹĄtem raspolagala lokalna uprava.

BivĹĄi vicepremijer Ĺ˝ % Ä? ć i jedan od vlasnika spornog zemljiĹĄta se, izmeÄ‘u ostalog, u zavrĹĄnim rijeÄ?ima pozvao na nalaz vjeĹĄtaka finansijske struke ) Ä‘ & koji je utvrdio da je porodici RakÄ?ević za 12.159 metara kvadratnih isplaćeno 29.998 eura ili 2,4 eura po metru kvadratnom.

ĹĄ

Uvrede, pljuvanje, a zatim pucanj u grudi

Ĺž

ć iz Podgorice svjedoÄ?io je u nastavku suÄ‘enja

ć ! " policijskom inspektoru Odsjeka za zaťtitu svjedoka, koji je optuŞen za ubistvo boksera # $ ť

ć % .

Savović, koji je bio oÄ?evidac ubistva SaĹĄe Pejanovića, ispriÄ?ao je juÄ?e pred kriviÄ?nim vijećem ĹĄ $ u ViĹĄem sudu u Podgorici kako se odvijao dogaÄ‘aj od sureta Pejanovića i Bulatovića, psovki, uvreda, pljuvanja, pa do samog trenutka ubistva.

Prema navodima optuĹžnice & & $ ć, zamjenika viĹĄeg drĹžavnog tuĹžioca, Bulatović je 30. maja 2011. godine oko 14.30 Ä?asova, nakon kraće prepirke, hicem ispaljenim iz piĹĄtolja “glokâ€?, sa umiĹĄljajem usmrtio Pejanovića u baĹĄti ugostiteljskog objekta “Lidoâ€? na Bulevaru Save KovaÄ?evića u Podgorici. OptuĹženi je, kako se navodi, priĹĄao Pejanoviću, koji je sa svojim druĹĄtvom sjedio u navedenom lokalu. Nakon kraće svaÄ‘e, optuĹženi je iz pojasa izvadio piĹĄtolj i ispalio hitac u grudi Pejanovića, od kojeg je preminuo.

Svjedok Ĺž ć je kazao da je sjedio u baĹĄti kafe-bara “Lidoâ€? sa Pejanovićem i $ ' (

ć ' U jednom momentu, njihovom stolu je priĹĄao Bulatović. “Dok smo priÄ?ali, naĹĄem stolu je priĹĄao Bulatović i poÄ?eo da vrijeÄ‘a i psuje SaĹĄu koji je ustao i uzvratio mu istim rijeÄ?ima, a zatim ga je pozvao da se biju iza zgrade. Bulatović je zatim potegao piĹĄtolj, repetirao i uperio ga SaĹĄi u grudi. Nakon kraće prepirke, Bulatović je pljunuo SaĹĄu u

Svjedok DraĹžen Savović, koji je bio oÄ?evidac ubistva SaĹĄe Pejanovića, ispriÄ?ao kako se odvijao susret Pejanovića i Bulatovića, tokom kojeg je uslijedila svaÄ‘a i smrtonosni pucanj. Bulatović poslije ubistvaa lomio izloge lokala, a potom sjeo u automobil kojim su pokojnog Pejanovića povezli u KliniÄ?ki centar lice, a ovaj mu je uzvratio.

Bulatović je potom pucao Saťi u grudi, a zatim je baťtenskom stolicom lomio izlog lokala. Ja sam telefonom pozvao deŞurnu sluŞbu policije�, kazao je Savović. Branilac optuŞenog Bulatovića, advokat $

ć" prigovorio je njegovom iskazu, navodeći da je drugaÄ?ije svjedoÄ?io u istrazi.

Sudija je zatim proÄ?itao Savovićevu izjavu iz istraĹžnog postupka u kojoj je naveo da je dobro poznavao sada po-

kojnog Pejanovića, dok okrivljenog Bulatovića nije znao. “DoĹĄao sam ispred lokala 'Lido' i naĹĄao sam za stolom gdje sjede sada pokojni Pejanović, Vojo Radović i )

ć. Sjeo sam i ja sa njima, a bilo je oko 10 minuta prije 13 Ä?asova. Ne znam koliko vremena je proĹĄlo, ja sam vidio kada je Bulatović proĹĄao pored nas i poĹĄao u pravcu 'Bastona', odnosno prema Autobuskoj stanici i nije se okretao prema nama. Meni nije

poznato da su Pejanović i on imali bilo kakav konflikt niti sam ja o tome sa Pejanovićem razgovarao. Jovan je nakon mog dolaska nekih desetak minuta poslije toga ustao i otiĹĄao. Pili smo piće, ja sam pio pivo, SaĹĄa je naruÄ?io pivo, a ja sam ga naĹĄao da pije kafu, a Vojo je, mislim, pio rakiju.

Sjećam se da smo pojeli i po parÄ?e pite koju je donijela sestra i majka SaĹĄina jer on Ĺživi u tom istom ulazu iz kog je izaĹĄao Bulatović. Ja i SaĹĄa smo

Mjesto na kojem je ubijen Bulatović

Foto:S.PRELEVIĆ

PONOVO da svjedoÄ?i Vojkan Radović Na poÄ?etku glavnog pretresa, sudija Vesna MoĹĄtrokol je proÄ?itala podnesak optuĹženog Bulatovića, kojim traĹži da se ispravi zapisnik od 20. decembra 2011. kada je svjedoÄ?io Vojkan Radović i unesu njegove rijeÄ?i koje u zapisnik nijesu navedene: “...Situacija je izmicala kontroli, SaĹĄa je rekao: 'Hajde pucaj'...â€? TuĹžilac Ljiljana Lakić je potvrdila da je tako svjedok naveo. Branilac optuĹženog, advokat Zdravko Begović je dodao da su ove rijeÄ?i registrovala i sredstva javnog informisanja da je tako zaista i reÄ?eno. MeÄ‘utim, punomoćnik porodice Pejanović, advokat + , ć" se protivio ispravci. “Nije u redu da se dva mjeseca nakon suÄ‘enja ispravlja zapisnik. Ja se ne sjećam da je svjedok tako izjavio. Da se svjedok ponovo pozove i izjasni se o tomeâ€?, rekao je Kavarić.

Vijeće sudije MoĹĄtrokol se saglasilo da je svjedok Radović zaista ovo rekao kako je optuĹženi Bulatović naveo u podnesku, a zatim donijelo rjeĹĄenje da se dopuni zapisnik o njegovom svjedoÄ?enju. Pri kraju glavnog pretresa, sud je dao pauzu. Nakon pauze, sudija je kazala da je odluÄ?eno da se ponovo pozove svjedok Vojkan Radović, koji će se izjasniti kada i u kojem kontekstu dogaÄ‘aja je naveo rijeÄ?i na koje se poziva optuĹženi. Ä?ak i ustajali, i on me je vodio da mi pokaĹže stan i da mi pokaĹže krst koji je donio iz Jerusalima. Kad smo se vratili, nastavili smo da sjedimo i u jednom trenutku se Bulatović pojavljuje od pravca 'Bastona'.

Prilazi stolu, staje ispred SaĹĄe i govori mu: 'Ĺ to me tako gledaĹĄ, ja se od tebe ne bojim'.

SaĹĄa ustaje, stavlja mu ruku na rame i kaĹže mu: 'Da se ne bismo ovdje bili, ajmo iza zgrade'. Ja sve vrijeme sjedim.

Tada ustaje Vojo Radović i Bulatović ga spoljnim dijelom ĹĄake udara i kaĹže mu da sjedne, ĹĄto ovaj i Ä?ini i tada vadi piĹĄtolj, repetira ga i drĹži prst na obaraÄ?u. Stoje jedan naspram drugoga, a on drĹži piĹĄtolj uperen u SaĹĄu, skoro da ga dira piĹĄtoljem i psuje ga i vrijeÄ‘a. SaĹĄa drĹži ruke spuĹĄtene i drĹži ih pri tijelu sve vrijeme.

Odgovara mu istim rijeÄ?ima.

Ja sam rekao: 'Momci puťtite oruŞje, sjedite da popijemo piće'. Zoran Bulatović spuťta piťtolj ka dolje i vraća ga nekako uz nogu, i tada pljuje u lice Saťu Pejanovića. Saťa mu je uzvratio, takođe ga je pljunuo. Tada Bulatović diŞe ruku, prislanja mu piťtolj na grudi i puca. Ispalio je samo jedan metak i Pejanović je pao kao pokoťen�, rekao je Savović u istrazi. Svjedok je naveo da je Bulatović iťao ukrug oko Pejanovića koji je leŞao na be-

tonu, a zatim je bacao stolice, lomeći stakla na lokalu. Svjedok je telefonom pozvao policiju. “Bulatović meni govori: 'Pusti zvanje, ajmo da ga unesemo u auto da ga vozimo za bolnicu'. Ja sam rekao Voju Radoviću da ga okrenu na stranu da se ne uguĹĄi, a onda smo ga uhvatili i ubacili u auto. Bulatović nam je pomogao.

Ubacili smo ga u moje auto i ja sam vozio i poĹĄli smo ka Urgentnom. Sjećam se da je Bulatović u jednom trenutku pozvao ĹĄ Ä? ć i rekao mu: “Ubio sam ti kumaâ€?.

Sudija Vesna Moťtrokol je pitala svjedoka da li je detaljnije govorio u istrazi, a Savović je objasnio da je tada mogao da se sjeti svih detalja.

Dodao je da se sve desilo kako je rekao u istrazi. “Ni u jednom trenutku Pejanović nije fiziÄ?ki krenuo na Bulatovića, već je Pejanović mirno stajaoâ€?.

Advokat Begović je prigovorio Savovićevom iskazu u dijelu koji se razlikuje sa odbranom optuŞenog Bulatovića.

SuÄ‘enje se nastavlja 29. marta za kada je planirano da svjedoÄ?i Sonja Ćetković, vlasnica kafe-bara “Lidoâ€?, koja je juÄ?e trebalo da svjedoÄ?i, ali joj poziv nije uruÄ?en. Ć

PRAVNE ZAVRZLAME: Osnovni sud opet traŞi da novinar Petar Komnenić plati 3.000 eura

Sud opet poslao opomenu

Komnenić

- Nakon ĹĄto je ViĹĄi sud u Podgorici, proĹĄle godine, ukinuo rjeĹĄenje po kojem je novinar , ' ć trebalo da ide u zatvor jer nije platio novÄ?anu kaznu, poÄ?etkom februra Osnovni sud je u ponovljenom postupku uputio novu opomenu Komneniću da plati 3.000 eura zbog kriviÄ?nog djela klevete.

Opomenu je Osnovni sud Komneniću uputio 6. februara ove godine.

ViĹĄi sud je 8. novembra proĹĄle godine ukinuo rjeĹĄenje Osnovnog suda kojim je novinaru novÄ?ana kazna od 3.000 eura zamijenjena kaznom zatvora od 120 dana obrazlaĹžući da je to rjeĹĄenje donijeto suprotno odredbama kriviÄ?nog postup-

ka, da je nerazumljivo, protivrjeÄ?no samo sebi i navedenim razlozima i da je nejasno.

Viťi sud je takođe u tom rjeťenju naveo da se iz rjeťenja prvostepenog suda ne moŞe sa sigurnoťću utvrditi kada je prvostepena presuda postala pravosnaŞna, ni kada je istekao rok za plaćanje kazne kao

zatvorskom, ĹĄto u konkretnom sluÄ?aju nije uÄ?injenoâ€?.

Istim rjeĹĄenjem prvostepenom sudu je naloĹženo da u ponovljenom postupku ispravi propuste i “provjeri mogućnost primjene odredbe KriviÄ?nog zakonika, da se novÄ?ana kazna moĹže zamijeniti ne samo kaznom zatvora već i kaznom rada u

ViĹĄi sud je 8. novembra proĹĄle godine ukinuo rjeĹĄenje Osnovnog suda kojim je novinaru novÄ?ana kazna od 3.000 eura zamijenjena kaznom zatvora od 120 dana ni kada je presuda uruÄ?ena Komneniću i stekli uslovi da mu se poĹĄalje prva opomena.

Prema ocjeni ViĹĄeg suda, presuda je Komneniću uruÄ?ena 18. 02.

2011. a novinar je bio duĹžan da u roku od tri mjeseca plati kaznu, a ako on to ne uÄ?ini, da mu sud uruÄ?i sudsku opomenu. Da tek nakon toga “odluÄ?i o zamjeni novÄ?ane kazne

javnom interesu, uz saglasnost osuÄ‘enog, nakon Ä?ega će donijeti pravilnu i na zakonu zasnovanu sudsku odlukuâ€?.

Novinar Televizije Vijesti je pravosnaĹžno osuÄ‘en jer je po ocjeni suda oklevetao sudiju Vrhovnog suda - $ ć tekstom “Sudije pod prismotromâ€? koji je napisao u nedjeljniku “Monitorâ€?, prije viĹĄe

od Ä?etiri godine. U tekstu piĹĄe da je Stankvoić sa bivĹĄim sudijom ViĹĄeg suda (

' ć ' nezakonito prisluťkivan. Presudu je donio sudija Osnovnog suda

Šć . ć U rjeĹĄenju, koje potpisuje predsjednik suda ( ć" navodi se da je sud 29. septembra proĹĄle godine donio rjeĹĄenje kojim mu se novÄ?ana kazna od 3.000 eura zamjenjuje zatvorom po presudi istog suda donijetoj 7. januara 2009. godine, a koja je postala pravosnaĹžna 10. oktobra 2010. Komnenić je imao mogućnost da traĹži pomilovanje od predsjednika drĹžave koji je najavio da će mu izaći u susret ako dobije takav zahtjev. Komnenić je izjavio da neće traĹžiti pomilovanje od drĹžave. On je nekoliko puta ponovio da neće platiti kaznu za tako donijetu presudu, kao i da ne prihvata rad u javnom interesu, ĹĄto je jedna od alternativa koju je sugerisao ViĹĄi Osnovnom sudu.

UBISTVO: SvjedoÄ?enjem DraĹžena Savovića nastavljeno suÄ‘enje policajcu Zoranu M. Bulatoviću zbog ubistva Aleksandra-SaĹĄe Pejanovića

KAMERON pozvao Ĺ kote da odbace nezavisnost - Britanski premijer juÄ?e se zaloĹžio za jedinstvo Ujedinjenog Kraljevstva, pozivom Ĺ kotskoj da odbaci nezavisnost i ponudio Edinburgu veća ovlaĹĄtenja.

NacionalistiÄ?ka regionalna vlada Ĺ kotske, koja već konotroliĹĄe neke oblasti potroĹĄnje, Ĺželi da krajem 2014. odrĹži referendum o punoj nezavisnosti, ĹĄto bi moglo oznaÄ?iti kraj 300 godina starog saveza sa Engleskom. Kameron je u govoru proĹžetom sentimentalnim istorijskim referencama, koji je odrĹžao u

Edinburgu, rekao da će Ĺ kotska biti jaÄ?a, bezbjednija i bogatija ako ostane dio saveza, prenio je Rojters. „Škotska, naravno, moĹže da vlada sobom, moĹže i Engleska, ali nam je puno bolje zajedno“, poruÄ?io je. Kameron je upozorio da će se Ĺ kotska suoÄ?iti sa neizvjesnom ekonomskom budućnoťću ako se otcijepi.

U SUDARU ĹĄkolskog autobusa poginulo osmoro palestinske djece – Najmanje osmoro palestinske djece poginulo je kada se ĹĄkolski autobus sudario s kamionom na Zapadnoj obali, rekla je portparolka izraelske policije. „Ima izmeÄ‘u osmoro i desetoro mrtvih“, rekla je Luba Samri, dodajući da su u nesreći stradala djeca. „Izraelska i palestinska policija sproveťće zajedniÄ?ku istragu. Po svemu sudeći, do nesreće je doĹĄlo jer je vozaÄ? izgubio kontrolu nad vozilom. Padala je kiĹĄa i put je bio klizav.“ Nesreća se dogodila na vrlo prometnoj raskrsnici sjeverno od Jerusalima, a autobus se nakon sudara sa kamionom prevrnuo.

LE PENU uslovna kazna zatvora – Ĺ˝ ! , osnivaÄ? francuskog ultradesniÄ?arskog Nacionalnog fronta, osuÄ‘en je juÄ?e uslovno na tri mjeseca zatvora zbog izjave da njemaÄ?ka okupacija Francuske za vrijeme Drugog svjetskog rata nije bila „posebno nehumana“. Apelacioni sud u Parizu osudio je Le Pena i na 10.000 eura novÄ?ane kazne. Sud za prekrĹĄaje u Parizu proglasio je Le

HEROJ REFORMI: Prvi Ä?ovjek Soluna sprovodi opseĹžne mjere protiv korupcije, u nastojanju da postigne efikasnije funkcionisanje grada, traĹži savjete i od Njemaca

Jedini grÄ?ki politiÄ?ar koji dobija pohvale EU ZvaniÄ?nici Evropske unije mogu samo da hvale gradonaÄ?elnika Soluna. Janis Butaris sprovodi opseĹžne reforme kako bi neutralisao zloupotrebe svojih prethodnika i već je smanjio potroĹĄnju za 30 odsto. ÄŒak od Njemaca traĹži savjet Butaris (69) je sa delegacijom boravio u Berlinu, da bi vidio kako se njemaÄ?ka prijestonica bori sa odlaganjem otpada. Nije birao rijeÄ?i u razgovoru za njemaÄ?ki „Špigl“. „VaĹĄ grad je Ä?ist, dok je naĹĄ prljav. Ono ĹĄto funkcioniĹĄe u vaĹĄem gradu u naĹĄem ne funkcioniĹĄe“.

On sada zna da Berlin proizvodi 1,3 miliona tona smeća godiĹĄnje i da je 200.000 pasa u tom gradu jedna od najvećih prepreka da bi ulice bile Ä?iste.

Psi su najmanji problem u Solunu, gdje ne funkcioniĹĄe ukupan sistem odlaganja otpada. ÄŒinjenica da gradonaÄ?elnik drugog po veliÄ?ini grÄ?kog grada traĹži pomoć od Berlina je senzacija sama po sebi. „Špigl“ navodi da ne proÄ‘e dan a da neki grÄ?ki list ne objavi priÄ?u o, navodnim, paralelama izmeÄ‘u sadaĹĄnje atmosfere u zemlji i nacistiÄ?ke okupacije. „A sada jedan grÄ?ki politiÄ?ar traĹži savjet od Njemaca kako da oÄ?isti svoj grad“.

Odnosi između Grka i Njemaca su na veoma niskom nivou.

Grci mrze njemaÄ?ku kancelarku $ Ä?ak viĹĄe od svo-

jih politiÄ?ara, koji se viĹĄe ne usuÄ‘uju da izlaze na ulice. Grci vjeruju da i Ĺživot postaje nemoguć zbog mjera ĹĄtednje koje Merkel traĹži od njih.

„OSTRVO nade“ Butaris je najneobiÄ?niji politiÄ?ar u GrÄ?koj, iako on insistira da uopĹĄte nije politiÄ?ar. KaĹže da je, zapravo, suprotnost politiÄ?ara, biznismen koji se prihvatio novog projekta: upravljanja Solunom na Ä?ijem Ä?elu je godinu.

PriliÄ?no je neobiÄ?no da meÄ‘unarodni posmatraÄ?i iz takozvane trojke – Evropske unije, MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske centralne banke (ECB) u Atini kaĹžu neĹĄto pohvalno za nekog grÄ?kog politiÄ?ara. A gotovo je nemoguće Ä?uti da pohvale nekog Grka zbog sklonosti reformama, kao ĹĄto je sluÄ?aj sa Butarisom. U svojim izvjeĹĄtajima, ovi zvaniÄ?nici piĹĄu da je Solun, od kada je Butaris doĹĄao na funkciju, postao „ostrvo nade“ i „model za cijelu GrÄ?ku“. Jedan Ä?lan tima Evropske komisije u Atini kaĹže: „Butaris je izuzetak. Svi ostali mogu da nauÄ?e neĹĄto od njega“.

Ovaj uveliko hvaljeni politiÄ?ar zapravo se bavi proizvodnjom vina. Njegove sorte „ksinomavro“, „sira“ i „merlot“ dobile su zlatne medalje na meÄ‘unarodnim takmiÄ?enjima. Vinograd je prepustio svojoj djeci kada je prije nekoliko godina odluÄ?io da

se potpuno posveti gradu.

Prije sedam godina je uspostavio „inicijativu za Solun“, neku vrstu udruĹženja graÄ‘ana.

PoÄ?eo je da vozi bicikl kroz grad u okviru kampanje za bolje Ä?uvanje javnih povrĹĄina.

NEMA viĹĄe novca za kupovinu biraÄ?a „Bilo je potrebno odreÄ‘eno vrijeme, ali sada znam kako ov-

primorani da mijenjaju naÄ?in razmiĹĄljanja i da je doĹĄao kraj praznim obećanjima i neodgovornim postupcima politiÄ?ara. „Nije ostalo novca da se kupuju biraÄ?i“. Kao rezultat takve situacije, politiÄ?ari zapravo mo-

Foto: DER SPIEGEL

Sproveo opseĹžne mjere da poÄ?isti za svojim prethodnicima: Butaris u kabinetu do 1912) Nakon Butarisovog puta u Istanbul, kompanija „TurkiĹĄ erlajns“ je nastavila direktne letove izmeÄ‘u dva grada, a broj turskih turista se udvostruÄ?io proĹĄle godine. Turizam je vaĹžan

sa svakim novim kreditnim sporazumom: pokuĹĄava da postigne da njegov grad efikasnije funkcioniĹĄe.

Tokom prve nedjelje na funkciji gradonaÄ?elnika, Butaris je angaĹžovao revizora. To je bila novina, i to ne samo za Solun. „Sada taÄ?no znamo koliko smo siromaĹĄni“, kaĹže on. Grad sada ima budĹžet i knjigovodstvo i svi troĹĄkovi se paĹžljivo prate, ĹĄto nije baĹĄ uobiÄ?ajeno za GrÄ?ku.

„GRAD je bio pokvaren“

Smeće u Solunu tokom ťtrajka radnika komunalnog u oktobru 2011.

On je na funkciji gradonaÄ?elnika od januara 2011. i nije Ä?lan nijedne stranke, iako ga je Panhelenski socijalistiÄ?ki pokret (PASOK), lijevog centra, podrĹžao na izborima.

dje stvari funkcioniĹĄu“, rekao je Butaris. Na tabli iza njegovog radnog stola prikaÄ?eno je parÄ?e bijelog papira na kojem piĹĄe na engleskom: „Ponovo ćemo vjerovati u poĹĄtene stvari“.

Butaris kaĹže da je dobra stvar u vezi s krizom ta ĹĄto su Grci

Foto: AP

raju da neĹĄto preduzmu.

Nedugo nakon ĹĄto je preuzeo funkciju, Butaris je posjetio Istanbul, kako bi pokrenuo kampanju da ubijedi Turke, tradicionalne neprijatelje GrÄ?ke, da posjete „naĹĄ stari grad“. (Solun je bio dio Otomanskog carstva

izvor prihoda za Solun, gdje stopa nezaposlenosti iznosi 25 odsto.

MeÄ‘utim, Butarisov najveći uspjeh je reorganizacija lokalne uprave. On dobrovoljno radi ono ĹĄto Evropljani traĹže od ostatka GrÄ?ke u posljednje dvije godine

Zamjenik gradonaÄ?elnika Soluna, ' (43), kaĹže da ne bi uspjeli da se nije desila kriza. „Grad je bio pokvaren“, rekao je Pengas.

Solun je uvijek smatran uporiĹĄtem konzervativaca i nacionalista. Helenizacija je sprovoÄ‘ena sa posebnim Ĺžarom u toj oblasti, koja je smatrana „kapijom Balkana“ i u kojoj su Ĺživjele mnoge razliÄ?ite etniÄ?ke grupe, koje se nijesu uvijek slagale.

Konzervativna stranka Nova demokratija kontrolisala je lokalnu upravu 24 godine, drĹžeći grad za taoca svojom nepotistiÄ?kom praksom.

Tokom izborne kampanje, jedan lokalni nadbiskup je odbio da dozvoli Butarisu da poljubi krst tokom mise: „Dok sam ja na poloĹžaju, nećeĹĄ postati gradonaÄ?elnik“. Jedna TV ekipa je snimila incident i kada je sni-

IZRAEL traĹži osudu Irana u UN zbog napada na diplomate " – Izrael je zatraĹžio od Savjeta bezbjednosti i generalnog sekretara UN da osude bombaĹĄke napade na izraelske diplomate za ĹĄta Izrael optuĹžuje Iran. Ambasador Izraela u UN # u pismu koje je juÄ?e proslijeÄ‘eno medijima naveo je da bi SB UN „hitno“ trebalo da osudi napade koji su izvedeni ili planirani u toku proĹĄle nedjelje u Indiji, Gruziji i Tajlandu. Izraelski diplomata i nekoliko prolaznika je povrijeÄ‘eno u bombaĹĄkom napadu u Nju Delhiju, dok je u Gruziji naÄ‘ena bomba ispod automobila izraelskog diplomate.

Na Tajlandu su uhapĹĄena tri Iranca koja su sluÄ?ajno aktivirala eksploziv u svojoj kući, a sumnja se da su planirali napad na izraelske diplomate.

PARAVINJA izruÄ?en Hrvatskoj – , optuĹžen za ubistvo sedamnaestogodiĹĄnje $ ć iz DrniĹĄa, juÄ?e je iz BiH izruÄ?en Hrvatskoj. Paravinja se do juÄ?e nalazio u Kazneno-popravnom zatvoru Tunjice kod Banjaluke gdje je sluĹžio kaznu od dvije godine i 10 mjeseci zatvora zbog ranijeg pokuĹĄaja silovanja u Palama. U Hrvatsku je prebaÄ?en zbog sudskog postupka koji se pred Ĺ˝upanijskom sudom u Ĺ ibeniku vodi protiv njega zbog ubistva Antonije Bilić. Pored Hrvatske, Paravinjino izruÄ?enje traĹži i Srbija zbog silovanja i pokuĹĄaja silovanja. Paravinja je u Srbiji pravosnaĹžno osuÄ‘en na Ä?etiri i po godine zatvora.

kako bi utvrdila da li poreske olakťice za određenu crkvenu imovinu predstavljaju nezakonitu pomoć drŞave i naruťavaju konkurentnost.

Neke politiÄ?ke partije, naroÄ?ito manja, liberalna Radikalna stranka, kao i neki intelektualci vode kampanju za ukidanje izuzeća crkve od plaćanja poreza na imovinu koja se ne koristi iskljuÄ?ivo kao mjesto za molitvu.

komercijalne, ali potpadaju pod vjersko izuzeće od poreza.

U saopĹĄtenju vlade je navedeno da će predlog koji treba da bude predstavljan parlamentu ograniÄ?iti izuzeće od plaćanja poreza na ustanove koje su „u potpunosti nekomercijalne“. Rojters je naveo da nije saopĹĄteno kada će nacrt zakona biti predstavljen.

U sluÄ?aju mjeĹĄovite upotrebe graÄ‘evina, poput hotela koje

Ĺ irom Italije, crkva posjeduje mnoge privatne klinike, hotele, motele i pansione koji su izuzeti od plaćanja poreza jer su u dijelu njihovih prostorija smjeĹĄteni sveĹĄtenici ili Ä?asne sestre ili imaju kapele za molitvu Ĺ irom Italije, crkva posjeduje mnoge privatne klinike, hotele, motele i pansione koji su izuzeti od plaćanja poreza jer su u dijelu njihovih prostorija smjeĹĄteni sveĹĄtenici ili Ä?asne sestre ili imaju kapele za molitvu.

To je stvorilo sivu zonu u kojoj su mnoge ustanove u suĹĄtini

vode opatice, izuzeće će se odnositi samo na one djelove zgrade koji se koriste u nekomercijalne svrhe, kao ĹĄto su kapele i djelovi gdje stanuju sveĹĄtenici i Ä?asne sestre, a u saopĹĄtenju se dodaje da o tome koji djelovi su komercijalni, a koji ne, neće odluÄ?ivati crkva, nego ministarstvo ekonomije.

Iako ta inicijativa traje već nekoliko mjeseci, Montijev potez da se otvoreno suoÄ?i sa problemom iznenadila je italijansku katoliÄ?ku hijerarhiju. „Čekamo da vidimo taÄ?nu formulaciju teksta kako bismo dali detaljan sud“, saopĹĄteno je sa sastanka italijanskih biskupa.

KatoliÄ?ka crkva je jedan od najvećih vlasnika nekretnina u Italiji i ukoliko bi Komisija donijela presudu protiv te zemlje, Rim bi mogao biti prinuÄ‘en da naredi crkvi da obeĹĄteti drĹžavu zbog neplaćenih poreza.

Iako će zakonom biti pogođene sve religije, njegov uticaj na relativno malu imovinu jevrejske i muslimanske zajednice biće zanemarljiv, napomenuo je Rojters.

Kontroverze zbog izuzeća crkve od plaćanja poreza nakupljale su se godinama, ali se situacija naroÄ?ito zategla otkako je Montijeva vlada ponovo vratila lokalni porez na stanove koji su bili izuzeti za vrijeme njegovog prethodnika .

taj ĹĄto ne krije Ä?injenicu da nije uvijek Ĺživio savrĹĄeno. Bio je alkoholiÄ?ar deset godina. Svake godine, pored roÄ‘endana, slavi i dan kad je prestao da pije, prije taÄ?no 21 godinu.

Bio je razveden sedam godina, a potom je ponovo oĹženio svoju bivĹĄu suprugu. Za pravoslavnu GrÄ?ku, ovakvo neskriveno Ĺživotno iskustvo je neobiÄ?no.

Kada mu je supruga umrla 2007, na podlaktici je istetovirao jednoroga, u znak sjećanja na njen „izuzetni duh“. Kad je odluÄ?io da je vrijeme da prestane da Ĺžali za suprugom, istetovirao je guĹĄtera na nadla-

Malo je reći da su odnosi između Grka i Njemaca loťi.

Grci mrze kancelarku Angelu Merkel Ä?ak viĹĄe od svojih politiÄ?ara, koji se viĹĄe ne usuÄ‘uju da izlaze na ulice maÄ?ke teorije i grÄ?ke prakse“, kaĹže on. Butaris ga je ubijedio da se predomisli i uÄ‘e u politiku.

U njegovom timu ima puno ljudi poput Pengasa. Oni su mladi, uglavnom duplo mlaÄ‘i od Butarisa i nemaju politiÄ?ku pozadinu. Jedan Ä?lan njegovog osoblja bio je analitiÄ?ar Banke GrÄ?ke, dok je drugi radio za jednu konsultantsku firmu.

TETOVAŽE Butaris je suťta suprotnost u odnosu na njegove prethodnike. Jedan od razloga je moŞda

Monti ne ĹĄtedi ni crkvu

Premijer , katolik koji se bori da italijansku ekonomiju dovede u red stavljajući taÄ?ku na ukorijenjene privilegije kao ĹĄto su poreske olakĹĄice, udario je na neoÄ?ekivanu metu – sopstvenu crkvu.

Montijeva vlada izdala je u srijedu veÄ?e saopĹĄtenje u kome se navodi da je informisala Evropsku komisiju da će donijeti zakon kojim se ukida izuzeće crkve od plaćanja lokalnih poreza na imovinu koja se koristi u komercijalne svrhe, prenio je Rojters.

Procjenjuje se da će ova odluka u budŞet donijeti od 700 miliona do viťe od milijardu eura.

Italijanska crkva – nekada stabilna, a neki bi rekli i nedodirljiva, institucija – doĹĄla je na udar zbog, kako mnogi smatraju, nepravednih privilegija u vrijeme kada Monti od Italijana traĹži da podnose dosad neviÄ‘ene Ĺžrtve kao dio plana ĹĄtednje Ä?iji su simbol „suze i krv“, a sve s ciljem izbjegavanja krize u grÄ?kom stilu.

Evropska komisija je 2010. otvorila istragu protiv Italije

Stopa nezaposlenosti u Solunu iznosi 25 odsto

mak emitovan, Ä?ak su i konzervativni graÄ‘ani bili zgroĹženi ponaĹĄanjem nadbiskupa. „Narod je Ĺželio promjenu. Shvatili su da ne moĹže viĹĄe ovako“, rekao je Pengas. Za vrijeme mandata Butarisovog prethodnika, 51,4 miliona eura je iznenada i neobjaĹĄnjivo nestalo iz gradskog budĹžeta. Niko nije znao ĹĄta se desilo s novcem. Sada se vodi istraga protiv bivĹĄeg opĹĄtinskog naÄ?elnika u tom sluÄ?aju.

Pengas, koji je studirao politiÄ?ke nauke u Minhenu, takoÄ‘e nikad nije namjeravao da se bavi politikom. „Smatrao sam da je prevelika razlika izmeÄ‘u nje-

OTVOREN UDARAC: Italijanski premijer najavio uvoÄ‘enje zakona kojim se ukida izuzeće od plaćanja poreza za objekte koji, osim vjerske, imaju i komercijalnu namjenu Pena 2009. godine krivim za „odbranu ratnog zloÄ?ina“, nakon njegovih izjava objavljenih 2005. godine u listu ekstremne desnice „Rivarol“. JuÄ?eraĹĄnjom kaznom potvrÄ‘ena je presuda iz 2009.

nici, stvorenje Ä?ija je sposobnost regeneracije trebalo da ga podsjeća da je promjena u prirodi stvari. „Špigl“ piĹĄe da ga moĹžda upravo pogled na guĹĄtera motiviĹĄe da se bavi pitanjima od kojih su ostali davno odustali.

PROPALI sistem treba odbaciti Butaris je angaĹžovao liÄ?nog menadĹžera da procjenjuje Ä?inovnike i njihov rad.

' (42), koji se bavi reformama u gradskoj upravi,

Foto: AP

kaĹže: „Ovdje imamo gotovo 5.000 zaposlenih, a potrebno nam je samo tri hiljade“. Rekao je da mnogi nikada nisu nauÄ?ili da rade. U proĹĄlosti je bilo dovoljno da glasate za pravog kandidata da biste dobili doĹživotni posao Ä?inovnika. Klijentelizam je uÄ?inio politiÄ?ki sistem neefikasnim. „Ovdje se deĹĄavaju nenormalne stvari, poput sistema fiktivnog prekovremenog radaâ€?, kaĹže Kapas. Većina zaposlenih u lokalnoj upravi je nagomilala stotine prekovremenih sati, ali nikada nijesu dali pismeni dokaz.

Sada je odreÄ‘ena granica za broj mogućih prekovremenih sati i za to koliko zaposleni mogu biti plaćeni za njih. Uspjeh novih pravila se ogleda u troĹĄkovima grada koji su opali za 30 odsto 2011. Deficit budĹžeta, koji bi se udvostruÄ?io svake godine, prvi put se smanjio za 7,5 odsto. Butarisovi protivnici u gradskoj skupĹĄtini napadaju ga zbog puta u NjemaÄ?ku, dok se dnevni list „Katimerini“ zapitao je li on normalan, zato ĹĄto je baĹĄ od Njemaca morao da traĹži savjet.

MeÄ‘utim, Butaris, takoÄ‘e, namjerava da od zvaniÄ?nika iz drugih drĹžava traĹži savjete oko odlaganja otpada i upravljanja lukama. “Niko ne moĹže popraviti ili unaprijediti propali sistemâ€?, kaĹže on. „On se mora odbaciti i umjesto njega stvoriti neĹĄto drugo“.

ZakljuÄ?uje da to moraju shvatiti i graÄ‘ani Soluna i svi Grci. Ĺ

NOVE OPTUŽBE: Italijansko tuŞilaťtvo traŞi od suda da pokrene proces protiv bivťeg premijera

Silvio utajio porez?

Sa juÄ?eraĹĄnjeg sastanka Montija sa italijanskim kardinalima U roku od 48 sati poĹĄto je u decembru izglasan paket mjera ĹĄtednje, viĹĄe od 130.000 ljudi potpisalo je peticiju na Internetu kojom se zahtijeva da se ukine izuzeće crkve od plaćanja poreza i da ta institucija plaća pravedan udio.

U poÄ?etku je crkva Ä?vrsto drĹžala svoju poziciju tvrdeći da zakon treba da uzme u obzir druĹĄtvenu korist nastalu mnogim njenim aktivnostima.

MeÄ‘utim, kako su mjere ĹĄtednje poÄ?ele da udaraju po dĹžepu obiÄ?ne graÄ‘ane Italije

Foto: Rojters

koji su prinuđeni da plaćaju viťe poreza i da odloŞe odlazak u penziju, lideri italijanske crkve ublaŞili su svoj stav i kazali da su voljni da pregovaraju i isprave zloupotrebe iz proťlosti.

TuĹžilaĹĄtvo je traĹžilo od rimskog suda da pokrene postupak protiv i njegovog sina zbog utaje poreza, ĹĄto bi bio dio ĹĄire istrage protiv Mediaseta, medijske grupe koja je u vlasniĹĄtvu bivĹĄeg italijanskog premijera, kazali su juÄ?e Rojtersu izvori bliski pravosuÄ‘u.

TuĹžioci tvrde da je Mediaset, gdje je Pjersilvio potpredsjednik, prekrĹĄio poreske zakone kada je otkupio prava za emitovanje holivudskih filmova i televizijskih emisija.

Berluskoni i njegov sin bili su dio mreĹže koja je prevarila poreske vlasti za 10 miliona eura, tako ĹĄto su naduvavali raÄ?une u periodu 2004-2005, naveli su tuĹžioci. Kako je prenio Rojters, joĹĄ 10 ljudi optuĹženo je po tom osnovu, ukljuÄ?ujući bivĹĄe i sadaĹĄnje menadĹžere te medijske kuće.

Portparol Mediaseta nije Ĺželio da komentariĹĄe ove navode.

TuŞioci su zatraŞili da Berluskoni bude osuđen na pet godina zatvora, jer je platio 450.000 eura svom bivťem

Foto: Rojters

Pjersilvio Berluskoni je potpredsjednik Mediaseta advokatu koji je bio zaduĹžen za regulisanje njegovog poreza da bi laĹžno svjedoÄ?io tokom 90-ih.

BivĹĄi italijanski premijer juÄ?e je optuĹžio sudije da pokuĹĄavaju da ga uniĹĄte, rekavĹĄi da je sud postao specijalni sud koji ima za cilj da ga progna iz politike i uniĹĄti kao osobu, dok je za tuĹžioce ustvrdio da kuju zavjeru protiv njega.

Protiv Berluskonija, koji je odstupio s premijerskog poloĹžaja proĹĄlog novembra ali je zadrĹžao poslaniÄ?ko mjesto u parlamentu, vode se Ä?etiri sudska postupka za podmićivanje, utaju poreza, seksualne odnose s maloljetnom prostitutkom i zloupotebu poloĹžaja i krĹĄenje drĹžavnih tajni.

&&&

KAMERON pozvao Ĺ kote da odbace nezavisnost - Britanski premijer juÄ?e se zaloĹžio za jedinstvo Ujedinjenog Kraljevstva, pozivom Ĺ kotskoj da odbaci nezavisnost i ponudio Edinburgu veća ovlaĹĄtenja.

NacionalistiÄ?ka regionalna vlada Ĺ kotske, koja već konotroliĹĄe neke oblasti potroĹĄnje, Ĺželi da krajem 2014. odrĹži referendum o punoj nezavisnosti, ĹĄto bi moglo oznaÄ?iti kraj 300 godina starog saveza sa Engleskom. Kameron je u govoru proĹžetom sentimentalnim istorijskim referencama, koji je odrĹžao u

Edinburgu, rekao da će Ĺ kotska biti jaÄ?a, bezbjednija i bogatija ako ostane dio saveza, prenio je Rojters. „Škotska, naravno, moĹže da vlada sobom, moĹže i Engleska, ali nam je puno bolje zajedno“, poruÄ?io je. Kameron je upozorio da će se Ĺ kotska suoÄ?iti sa neizvjesnom ekonomskom budućnoťću ako se otcijepi.

U SUDARU ĹĄkolskog autobusa poginulo osmoro palestinske djece – Najmanje osmoro palestinske djece poginulo je kada se ĹĄkolski autobus sudario s kamionom na Zapadnoj obali, rekla je portparolka izraelske policije. „Ima izmeÄ‘u osmoro i desetoro mrtvih“, rekla je Luba Samri, dodajući da su u nesreći stradala djeca. „Izraelska i palestinska policija sproveťće zajedniÄ?ku istragu. Po svemu sudeći, do nesreće je doĹĄlo jer je vozaÄ? izgubio kontrolu nad vozilom. Padala je kiĹĄa i put je bio klizav.“ Nesreća se dogodila na vrlo prometnoj raskrsnici sjeverno od Jerusalima, a autobus se nakon sudara sa kamionom prevrnuo.

LE PENU uslovna kazna zatvora – Ĺ˝ ! , osnivaÄ? francuskog ultradesniÄ?arskog Nacionalnog fronta, osuÄ‘en je juÄ?e uslovno na tri mjeseca zatvora zbog izjave da njemaÄ?ka okupacija Francuske za vrijeme Drugog svjetskog rata nije bila „posebno nehumana“. Apelacioni sud u Parizu osudio je Le Pena i na 10.000 eura novÄ?ane kazne. Sud za prekrĹĄaje u Parizu proglasio je Le

HEROJ REFORMI: Prvi Ä?ovjek Soluna sprovodi opseĹžne mjere protiv korupcije, u nastojanju da postigne efikasnije funkcionisanje grada, traĹži savjete i od Njemaca

Jedini grÄ?ki politiÄ?ar koji dobija pohvale EU ZvaniÄ?nici Evropske unije mogu samo da hvale gradonaÄ?elnika Soluna. Janis Butaris sprovodi opseĹžne reforme kako bi neutralisao zloupotrebe svojih prethodnika i već je smanjio potroĹĄnju za 30 odsto. ÄŒak od Njemaca traĹži savjet Butaris (69) je sa delegacijom boravio u Berlinu, da bi vidio kako se njemaÄ?ka prijestonica bori sa odlaganjem otpada. Nije birao rijeÄ?i u razgovoru za njemaÄ?ki „Špigl“. „VaĹĄ grad je Ä?ist, dok je naĹĄ prljav. Ono ĹĄto funkcioniĹĄe u vaĹĄem gradu u naĹĄem ne funkcioniĹĄe“.

On sada zna da Berlin proizvodi 1,3 miliona tona smeća godiĹĄnje i da je 200.000 pasa u tom gradu jedna od najvećih prepreka da bi ulice bile Ä?iste.

Psi su najmanji problem u Solunu, gdje ne funkcioniĹĄe ukupan sistem odlaganja otpada. ÄŒinjenica da gradonaÄ?elnik drugog po veliÄ?ini grÄ?kog grada traĹži pomoć od Berlina je senzacija sama po sebi. „Špigl“ navodi da ne proÄ‘e dan a da neki grÄ?ki list ne objavi priÄ?u o, navodnim, paralelama izmeÄ‘u sadaĹĄnje atmosfere u zemlji i nacistiÄ?ke okupacije. „A sada jedan grÄ?ki politiÄ?ar traĹži savjet od Njemaca kako da oÄ?isti svoj grad“.

Odnosi između Grka i Njemaca su na veoma niskom nivou.

Grci mrze njemaÄ?ku kancelarku $ Ä?ak viĹĄe od svo-

jih politiÄ?ara, koji se viĹĄe ne usuÄ‘uju da izlaze na ulice. Grci vjeruju da i Ĺživot postaje nemoguć zbog mjera ĹĄtednje koje Merkel traĹži od njih.

„OSTRVO nade“ Butaris je najneobiÄ?niji politiÄ?ar u GrÄ?koj, iako on insistira da uopĹĄte nije politiÄ?ar. KaĹže da je, zapravo, suprotnost politiÄ?ara, biznismen koji se prihvatio novog projekta: upravljanja Solunom na Ä?ijem Ä?elu je godinu.

PriliÄ?no je neobiÄ?no da meÄ‘unarodni posmatraÄ?i iz takozvane trojke – Evropske unije, MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske centralne banke (ECB) u Atini kaĹžu neĹĄto pohvalno za nekog grÄ?kog politiÄ?ara. A gotovo je nemoguće Ä?uti da pohvale nekog Grka zbog sklonosti reformama, kao ĹĄto je sluÄ?aj sa Butarisom. U svojim izvjeĹĄtajima, ovi zvaniÄ?nici piĹĄu da je Solun, od kada je Butaris doĹĄao na funkciju, postao „ostrvo nade“ i „model za cijelu GrÄ?ku“. Jedan Ä?lan tima Evropske komisije u Atini kaĹže: „Butaris je izuzetak. Svi ostali mogu da nauÄ?e neĹĄto od njega“.

Ovaj uveliko hvaljeni politiÄ?ar zapravo se bavi proizvodnjom vina. Njegove sorte „ksinomavro“, „sira“ i „merlot“ dobile su zlatne medalje na meÄ‘unarodnim takmiÄ?enjima. Vinograd je prepustio svojoj djeci kada je prije nekoliko godina odluÄ?io da

se potpuno posveti gradu.

Prije sedam godina je uspostavio „inicijativu za Solun“, neku vrstu udruĹženja graÄ‘ana.

PoÄ?eo je da vozi bicikl kroz grad u okviru kampanje za bolje Ä?uvanje javnih povrĹĄina.

NEMA viĹĄe novca za kupovinu biraÄ?a „Bilo je potrebno odreÄ‘eno vrijeme, ali sada znam kako ov-

primorani da mijenjaju naÄ?in razmiĹĄljanja i da je doĹĄao kraj praznim obećanjima i neodgovornim postupcima politiÄ?ara. „Nije ostalo novca da se kupuju biraÄ?i“. Kao rezultat takve situacije, politiÄ?ari zapravo mo-

Foto: DER SPIEGEL

Sproveo opseĹžne mjere da poÄ?isti za svojim prethodnicima: Butaris u kabinetu do 1912) Nakon Butarisovog puta u Istanbul, kompanija „TurkiĹĄ erlajns“ je nastavila direktne letove izmeÄ‘u dva grada, a broj turskih turista se udvostruÄ?io proĹĄle godine. Turizam je vaĹžan

sa svakim novim kreditnim sporazumom: pokuĹĄava da postigne da njegov grad efikasnije funkcioniĹĄe.

Tokom prve nedjelje na funkciji gradonaÄ?elnika, Butaris je angaĹžovao revizora. To je bila novina, i to ne samo za Solun. „Sada taÄ?no znamo koliko smo siromaĹĄni“, kaĹže on. Grad sada ima budĹžet i knjigovodstvo i svi troĹĄkovi se paĹžljivo prate, ĹĄto nije baĹĄ uobiÄ?ajeno za GrÄ?ku.

„GRAD je bio pokvaren“

Smeće u Solunu tokom ťtrajka radnika komunalnog u oktobru 2011.

On je na funkciji gradonaÄ?elnika od januara 2011. i nije Ä?lan nijedne stranke, iako ga je Panhelenski socijalistiÄ?ki pokret (PASOK), lijevog centra, podrĹžao na izborima.

dje stvari funkcioniĹĄu“, rekao je Butaris. Na tabli iza njegovog radnog stola prikaÄ?eno je parÄ?e bijelog papira na kojem piĹĄe na engleskom: „Ponovo ćemo vjerovati u poĹĄtene stvari“.

Butaris kaĹže da je dobra stvar u vezi s krizom ta ĹĄto su Grci

Foto: AP

raju da neĹĄto preduzmu.

Nedugo nakon ĹĄto je preuzeo funkciju, Butaris je posjetio Istanbul, kako bi pokrenuo kampanju da ubijedi Turke, tradicionalne neprijatelje GrÄ?ke, da posjete „naĹĄ stari grad“. (Solun je bio dio Otomanskog carstva

izvor prihoda za Solun, gdje stopa nezaposlenosti iznosi 25 odsto.

MeÄ‘utim, Butarisov najveći uspjeh je reorganizacija lokalne uprave. On dobrovoljno radi ono ĹĄto Evropljani traĹže od ostatka GrÄ?ke u posljednje dvije godine

Zamjenik gradonaÄ?elnika Soluna, ' (43), kaĹže da ne bi uspjeli da se nije desila kriza. „Grad je bio pokvaren“, rekao je Pengas.

Solun je uvijek smatran uporiĹĄtem konzervativaca i nacionalista. Helenizacija je sprovoÄ‘ena sa posebnim Ĺžarom u toj oblasti, koja je smatrana „kapijom Balkana“ i u kojoj su Ĺživjele mnoge razliÄ?ite etniÄ?ke grupe, koje se nijesu uvijek slagale.

Konzervativna stranka Nova demokratija kontrolisala je lokalnu upravu 24 godine, drĹžeći grad za taoca svojom nepotistiÄ?kom praksom.

Tokom izborne kampanje, jedan lokalni nadbiskup je odbio da dozvoli Butarisu da poljubi krst tokom mise: „Dok sam ja na poloĹžaju, nećeĹĄ postati gradonaÄ?elnik“. Jedna TV ekipa je snimila incident i kada je sni-

IZRAEL traĹži osudu Irana u UN zbog napada na diplomate " – Izrael je zatraĹžio od Savjeta bezbjednosti i generalnog sekretara UN da osude bombaĹĄke napade na izraelske diplomate za ĹĄta Izrael optuĹžuje Iran. Ambasador Izraela u UN # u pismu koje je juÄ?e proslijeÄ‘eno medijima naveo je da bi SB UN „hitno“ trebalo da osudi napade koji su izvedeni ili planirani u toku proĹĄle nedjelje u Indiji, Gruziji i Tajlandu. Izraelski diplomata i nekoliko prolaznika je povrijeÄ‘eno u bombaĹĄkom napadu u Nju Delhiju, dok je u Gruziji naÄ‘ena bomba ispod automobila izraelskog diplomate.

Na Tajlandu su uhapĹĄena tri Iranca koja su sluÄ?ajno aktivirala eksploziv u svojoj kući, a sumnja se da su planirali napad na izraelske diplomate.

PARAVINJA izruÄ?en Hrvatskoj – , optuĹžen za ubistvo sedamnaestogodiĹĄnje $ ć iz DrniĹĄa, juÄ?e je iz BiH izruÄ?en Hrvatskoj. Paravinja se do juÄ?e nalazio u Kazneno-popravnom zatvoru Tunjice kod Banjaluke gdje je sluĹžio kaznu od dvije godine i 10 mjeseci zatvora zbog ranijeg pokuĹĄaja silovanja u Palama. U Hrvatsku je prebaÄ?en zbog sudskog postupka koji se pred Ĺ˝upanijskom sudom u Ĺ ibeniku vodi protiv njega zbog ubistva Antonije Bilić. Pored Hrvatske, Paravinjino izruÄ?enje traĹži i Srbija zbog silovanja i pokuĹĄaja silovanja. Paravinja je u Srbiji pravosnaĹžno osuÄ‘en na Ä?etiri i po godine zatvora.

kako bi utvrdila da li poreske olakťice za određenu crkvenu imovinu predstavljaju nezakonitu pomoć drŞave i naruťavaju konkurentnost.

Neke politiÄ?ke partije, naroÄ?ito manja, liberalna Radikalna stranka, kao i neki intelektualci vode kampanju za ukidanje izuzeća crkve od plaćanja poreza na imovinu koja se ne koristi iskljuÄ?ivo kao mjesto za molitvu.

komercijalne, ali potpadaju pod vjersko izuzeće od poreza.

U saopĹĄtenju vlade je navedeno da će predlog koji treba da bude predstavljan parlamentu ograniÄ?iti izuzeće od plaćanja poreza na ustanove koje su „u potpunosti nekomercijalne“. Rojters je naveo da nije saopĹĄteno kada će nacrt zakona biti predstavljen.

U sluÄ?aju mjeĹĄovite upotrebe graÄ‘evina, poput hotela koje

Ĺ irom Italije, crkva posjeduje mnoge privatne klinike, hotele, motele i pansione koji su izuzeti od plaćanja poreza jer su u dijelu njihovih prostorija smjeĹĄteni sveĹĄtenici ili Ä?asne sestre ili imaju kapele za molitvu Ĺ irom Italije, crkva posjeduje mnoge privatne klinike, hotele, motele i pansione koji su izuzeti od plaćanja poreza jer su u dijelu njihovih prostorija smjeĹĄteni sveĹĄtenici ili Ä?asne sestre ili imaju kapele za molitvu.

To je stvorilo sivu zonu u kojoj su mnoge ustanove u suĹĄtini

vode opatice, izuzeće će se odnositi samo na one djelove zgrade koji se koriste u nekomercijalne svrhe, kao ĹĄto su kapele i djelovi gdje stanuju sveĹĄtenici i Ä?asne sestre, a u saopĹĄtenju se dodaje da o tome koji djelovi su komercijalni, a koji ne, neće odluÄ?ivati crkva, nego ministarstvo ekonomije.

Iako ta inicijativa traje već nekoliko mjeseci, Montijev potez da se otvoreno suoÄ?i sa problemom iznenadila je italijansku katoliÄ?ku hijerarhiju. „Čekamo da vidimo taÄ?nu formulaciju teksta kako bismo dali detaljan sud“, saopĹĄteno je sa sastanka italijanskih biskupa.

KatoliÄ?ka crkva je jedan od najvećih vlasnika nekretnina u Italiji i ukoliko bi Komisija donijela presudu protiv te zemlje, Rim bi mogao biti prinuÄ‘en da naredi crkvi da obeĹĄteti drĹžavu zbog neplaćenih poreza.

Iako će zakonom biti pogođene sve religije, njegov uticaj na relativno malu imovinu jevrejske i muslimanske zajednice biće zanemarljiv, napomenuo je Rojters.

Kontroverze zbog izuzeća crkve od plaćanja poreza nakupljale su se godinama, ali se situacija naroÄ?ito zategla otkako je Montijeva vlada ponovo vratila lokalni porez na stanove koji su bili izuzeti za vrijeme njegovog prethodnika .

taj ĹĄto ne krije Ä?injenicu da nije uvijek Ĺživio savrĹĄeno. Bio je alkoholiÄ?ar deset godina. Svake godine, pored roÄ‘endana, slavi i dan kad je prestao da pije, prije taÄ?no 21 godinu.

Bio je razveden sedam godina, a potom je ponovo oĹženio svoju bivĹĄu suprugu. Za pravoslavnu GrÄ?ku, ovakvo neskriveno Ĺživotno iskustvo je neobiÄ?no.

Kada mu je supruga umrla 2007, na podlaktici je istetovirao jednoroga, u znak sjećanja na njen „izuzetni duh“. Kad je odluÄ?io da je vrijeme da prestane da Ĺžali za suprugom, istetovirao je guĹĄtera na nadla-

Malo je reći da su odnosi između Grka i Njemaca loťi.

Grci mrze kancelarku Angelu Merkel Ä?ak viĹĄe od svojih politiÄ?ara, koji se viĹĄe ne usuÄ‘uju da izlaze na ulice maÄ?ke teorije i grÄ?ke prakse“, kaĹže on. Butaris ga je ubijedio da se predomisli i uÄ‘e u politiku.

U njegovom timu ima puno ljudi poput Pengasa. Oni su mladi, uglavnom duplo mlaÄ‘i od Butarisa i nemaju politiÄ?ku pozadinu. Jedan Ä?lan njegovog osoblja bio je analitiÄ?ar Banke GrÄ?ke, dok je drugi radio za jednu konsultantsku firmu.

TETOVAŽE Butaris je suťta suprotnost u odnosu na njegove prethodnike. Jedan od razloga je moŞda

Monti ne ĹĄtedi ni crkvu

Premijer , katolik koji se bori da italijansku ekonomiju dovede u red stavljajući taÄ?ku na ukorijenjene privilegije kao ĹĄto su poreske olakĹĄice, udario je na neoÄ?ekivanu metu – sopstvenu crkvu.

Montijeva vlada izdala je u srijedu veÄ?e saopĹĄtenje u kome se navodi da je informisala Evropsku komisiju da će donijeti zakon kojim se ukida izuzeće crkve od plaćanja lokalnih poreza na imovinu koja se koristi u komercijalne svrhe, prenio je Rojters.

Procjenjuje se da će ova odluka u budŞet donijeti od 700 miliona do viťe od milijardu eura.

Italijanska crkva – nekada stabilna, a neki bi rekli i nedodirljiva, institucija – doĹĄla je na udar zbog, kako mnogi smatraju, nepravednih privilegija u vrijeme kada Monti od Italijana traĹži da podnose dosad neviÄ‘ene Ĺžrtve kao dio plana ĹĄtednje Ä?iji su simbol „suze i krv“, a sve s ciljem izbjegavanja krize u grÄ?kom stilu.

Evropska komisija je 2010. otvorila istragu protiv Italije

Stopa nezaposlenosti u Solunu iznosi 25 odsto

mak emitovan, Ä?ak su i konzervativni graÄ‘ani bili zgroĹženi ponaĹĄanjem nadbiskupa. „Narod je Ĺželio promjenu. Shvatili su da ne moĹže viĹĄe ovako“, rekao je Pengas. Za vrijeme mandata Butarisovog prethodnika, 51,4 miliona eura je iznenada i neobjaĹĄnjivo nestalo iz gradskog budĹžeta. Niko nije znao ĹĄta se desilo s novcem. Sada se vodi istraga protiv bivĹĄeg opĹĄtinskog naÄ?elnika u tom sluÄ?aju.

Pengas, koji je studirao politiÄ?ke nauke u Minhenu, takoÄ‘e nikad nije namjeravao da se bavi politikom. „Smatrao sam da je prevelika razlika izmeÄ‘u nje-

OTVOREN UDARAC: Italijanski premijer najavio uvoÄ‘enje zakona kojim se ukida izuzeće od plaćanja poreza za objekte koji, osim vjerske, imaju i komercijalnu namjenu Pena 2009. godine krivim za „odbranu ratnog zloÄ?ina“, nakon njegovih izjava objavljenih 2005. godine u listu ekstremne desnice „Rivarol“. JuÄ?eraĹĄnjom kaznom potvrÄ‘ena je presuda iz 2009.

nici, stvorenje Ä?ija je sposobnost regeneracije trebalo da ga podsjeća da je promjena u prirodi stvari. „Špigl“ piĹĄe da ga moĹžda upravo pogled na guĹĄtera motiviĹĄe da se bavi pitanjima od kojih su ostali davno odustali.

PROPALI sistem treba odbaciti Butaris je angaĹžovao liÄ?nog menadĹžera da procjenjuje Ä?inovnike i njihov rad.

' (42), koji se bavi reformama u gradskoj upravi,

Foto: AP

kaĹže: „Ovdje imamo gotovo 5.000 zaposlenih, a potrebno nam je samo tri hiljade“. Rekao je da mnogi nikada nisu nauÄ?ili da rade. U proĹĄlosti je bilo dovoljno da glasate za pravog kandidata da biste dobili doĹživotni posao Ä?inovnika. Klijentelizam je uÄ?inio politiÄ?ki sistem neefikasnim. „Ovdje se deĹĄavaju nenormalne stvari, poput sistema fiktivnog prekovremenog radaâ€?, kaĹže Kapas. Većina zaposlenih u lokalnoj upravi je nagomilala stotine prekovremenih sati, ali nikada nijesu dali pismeni dokaz.

Sada je odreÄ‘ena granica za broj mogućih prekovremenih sati i za to koliko zaposleni mogu biti plaćeni za njih. Uspjeh novih pravila se ogleda u troĹĄkovima grada koji su opali za 30 odsto 2011. Deficit budĹžeta, koji bi se udvostruÄ?io svake godine, prvi put se smanjio za 7,5 odsto. Butarisovi protivnici u gradskoj skupĹĄtini napadaju ga zbog puta u NjemaÄ?ku, dok se dnevni list „Katimerini“ zapitao je li on normalan, zato ĹĄto je baĹĄ od Njemaca morao da traĹži savjet.

MeÄ‘utim, Butaris, takoÄ‘e, namjerava da od zvaniÄ?nika iz drugih drĹžava traĹži savjete oko odlaganja otpada i upravljanja lukama. “Niko ne moĹže popraviti ili unaprijediti propali sistemâ€?, kaĹže on. „On se mora odbaciti i umjesto njega stvoriti neĹĄto drugo“.

ZakljuÄ?uje da to moraju shvatiti i graÄ‘ani Soluna i svi Grci. Ĺ

NOVE OPTUŽBE: Italijansko tuŞilaťtvo traŞi od suda da pokrene proces protiv bivťeg premijera

Silvio utajio porez?

Sa juÄ?eraĹĄnjeg sastanka Montija sa italijanskim kardinalima U roku od 48 sati poĹĄto je u decembru izglasan paket mjera ĹĄtednje, viĹĄe od 130.000 ljudi potpisalo je peticiju na Internetu kojom se zahtijeva da se ukine izuzeće crkve od plaćanja poreza i da ta institucija plaća pravedan udio.

U poÄ?etku je crkva Ä?vrsto drĹžala svoju poziciju tvrdeći da zakon treba da uzme u obzir druĹĄtvenu korist nastalu mnogim njenim aktivnostima.

MeÄ‘utim, kako su mjere ĹĄtednje poÄ?ele da udaraju po dĹžepu obiÄ?ne graÄ‘ane Italije

Foto: Rojters

koji su prinuđeni da plaćaju viťe poreza i da odloŞe odlazak u penziju, lideri italijanske crkve ublaŞili su svoj stav i kazali da su voljni da pregovaraju i isprave zloupotrebe iz proťlosti.

TuĹžilaĹĄtvo je traĹžilo od rimskog suda da pokrene postupak protiv i njegovog sina zbog utaje poreza, ĹĄto bi bio dio ĹĄire istrage protiv Mediaseta, medijske grupe koja je u vlasniĹĄtvu bivĹĄeg italijanskog premijera, kazali su juÄ?e Rojtersu izvori bliski pravosuÄ‘u.

TuĹžioci tvrde da je Mediaset, gdje je Pjersilvio potpredsjednik, prekrĹĄio poreske zakone kada je otkupio prava za emitovanje holivudskih filmova i televizijskih emisija.

Berluskoni i njegov sin bili su dio mreĹže koja je prevarila poreske vlasti za 10 miliona eura, tako ĹĄto su naduvavali raÄ?une u periodu 2004-2005, naveli su tuĹžioci. Kako je prenio Rojters, joĹĄ 10 ljudi optuĹženo je po tom osnovu, ukljuÄ?ujući bivĹĄe i sadaĹĄnje menadĹžere te medijske kuće.

Portparol Mediaseta nije Ĺželio da komentariĹĄe ove navode.

TuŞioci su zatraŞili da Berluskoni bude osuđen na pet godina zatvora, jer je platio 450.000 eura svom bivťem

Foto: Rojters

Pjersilvio Berluskoni je potpredsjednik Mediaseta advokatu koji je bio zaduĹžen za regulisanje njegovog poreza da bi laĹžno svjedoÄ?io tokom 90-ih.

BivĹĄi italijanski premijer juÄ?e je optuĹžio sudije da pokuĹĄavaju da ga uniĹĄte, rekavĹĄi da je sud postao specijalni sud koji ima za cilj da ga progna iz politike i uniĹĄti kao osobu, dok je za tuĹžioce ustvrdio da kuju zavjeru protiv njega.

Protiv Berluskonija, koji je odstupio s premijerskog poloĹžaja proĹĄlog novembra ali je zadrĹžao poslaniÄ?ko mjesto u parlamentu, vode se Ä?etiri sudska postupka za podmićivanje, utaju poreza, seksualne odnose s maloljetnom prostitutkom i zloupotebu poloĹžaja i krĹĄenje drĹžavnih tajni.

&&&

Remember opĹĄti ĹĄtrajk... ( ĹĄ ) * ć Ateni i Solunu viĹĄe je od 20.000 osoba sudjelovalo u prvom općem ĹĄtrajku protiv novih mjera ĹĄtednje koje se spremaju toj prezaduĹženoj Ä?lanici EU. Treba imati na umu kako u GrÄ?koj, u kojoj postoji dugogodiĹĄnja anarhistiÄ?ka tradicija, radikalna ljevica je jako utjecajna meÄ‘u prosvjednicima. KomunistiÄ?ka partija GrÄ?ke (KKE) nije jedini predstavnik krajnje ljevice na grÄ?koj politiÄ?koj sceni. Bitno je istaknuti “Sve-radniÄ?ki militantni frontâ€? PAME, koji kao organizacija predstavlja konfederaciju grÄ?kih radnika i okuplja oko 415 000 Ä?lanova.

TakoÄ‘er su vrlo aktivni a posebice u uliÄ?nim prosvjedima razni anarhistiÄ?ki pokreti i grupacije poput Anti-State justice, Black Star, Federation of Anarchists of Western Greece, Thieves in Black, koji se mobiliziraju i djeluju po uzoru “black blokaâ€? kao jedan vrsta urbane gerile. MeÄ‘utim Ä?injenica je takoÄ‘er da ne postoji dovoljni konsenzus izmeÄ‘u sluĹžbenih predstavnika ljevice, unatoÄ? aktualnoj situaciji koja zahtijeva maksimalnu solidarnost grÄ?kih radnika, ali i cjelokupnog grÄ?kog stanovniĹĄtva. U grÄ?kom sluÄ?aju je moĹžda vrijeme da se izvuku iz naftalina anarhosindikalistiÄ?ki spisi francuskog filozofa Georges Sorela koji je teoretizirao mit općeg ĹĄtrajka.

Po njemu je opći ĹĄtrajk pokretaÄ?ki mit, instrument djelovanja koji galvanizira radnike u svakodnevici, i otvara novi revolucionarni horizont koji nadmaĹĄuje poboljĹĄanje socijalnog standarda. U toj perspektivi opći ĹĄtrajk je pa-

U

radigma permanentne mobilizacije i predstavlja politiÄ?ku aspiraciju prema pravednijem socijalnom poretku bliĹžem realnom Ĺživotu negoli rigidnom intelektualnom i drĹžavnog poretku. To i jesu anarhistiÄ?ki postulati sindikalnog revolucionarnog stremljenja jednog Edouarda Bertha i Proudhona, koji se ujedno protive klasiÄ?nom „intelektualnom“ socijalizmu (Jaures, Kautski ) i lenjinistiÄ?kom „drĹžavnom“ komunizmu. Naime, naprotiv lenjinistiÄ?koj tezi, takav anarhistiÄ?ki aktivizam je pragmatiÄ?ne naravi jer je uvjeren kako ideologija i

OpĹĄti ĹĄtrajk je paradigma permanentne mobilizacije i predstavlja politiÄ?ku aspiraciju prema pravednijem socijalnom poretku bliĹžem realnom Ĺživotu negoli rigidnom intelektualnom i drĹžavnog poretku idejni konstrukti proizlaze iz djelovanja i militantne prakse, a ne obratno.

Sjetimo se anarhista Carla Pisaconea, koji je prvi razvio teoriju propagande putem djela, govoreći o didaktiÄ?koj funkciji nasilja, funkciji koju parole ili plakati ne mogu ispuniti. Zanimljivo je da su Sorelove teze o općem ĹĄtrajku naiĹĄle na plodno tlo u Ateni, kolijevki prve „demokracije“ oligarhijskog tipa, duboko ne-egalitarnoj jer ono ĹĄto danas u GrÄ?koj Ĺželi ulica, nisu samo socijalne kozmetiÄ?ke mjere i krpanje starog sustava, već napuĹĄtanje modela oligarhijske demokracije, odnosno plutokracije, vladavine najbogatijih. Zbog toga je Sorelu mjesto na Partenonu.

MeÄ‘utim nitko ne zna ĹĄto će proizaći iz općeg uliÄ?nog ĹĄtrajka i uliÄ?nih nemira koje već neki nazivaju „graÄ‘anskim ratom“, moĹžda joĹĄ jedan novi eksperiment druĹĄtveno-politiÄ?kog inĹženjeringa‌

O prostoru rode

Poznavanje prirode inuti prije nego ĹĄto je, prije ĹĄest godina, kod BioÄ?a voz prepun putnika iskliznuo iz ĹĄina i survao se u provaliju, za mene je ostala neizbrisiva metafora stanja u ovoj zemlji.

Survavanje voza kod BioÄ?a, sa svim tragiÄ?no izgubljenim Ĺživotima, fiziÄ?kim i psihiÄ?kim traumama putnika i ogromnom materijalnom ĹĄtetom, rezultat je izostanka permanentnog posvećenog i valjanog odrĹžavanja i planskog drĹžavnog nadzora nad visokoriziÄ?nom trasom pruge. Po istom obrascu se upravlja prostorom koji ima svoje odlike i zakonitosti. Svoje visokoriziÄ?ne dionice.

Planove Ä?ije djelove treba provjeravati i odrĹžavati, remontovati na vrijeme i struÄ?no.

Stradanja i nevolje sjevernog dijela Crne Gore, viđene ovih dana u novinama ili na televiziji, stalno me podsjećaju na minute prije pada u ambis.

Potpuni kolaps zbog hladnoće, snijega, lavina na putevima prema sjeveru zemlje. I "samarićansko" prisustvo zvaniÄ?nika praćenih kamerama. ZateÄ?enost viĹĄom silom. Prostorom i prirodom koji su tu oduvijek. Iskonski, istiniti i prijateljski. Ako ih poznajemo i radimo ispravno.

Kako god da krenemo, kao pojedinci i zajednica, sa prostorom kome pripadamo (ili mislimo da nam pripada) stupamo u vezu preko nekog plana. Što viťe poznajemo prirodu uopťte i prirodu nekog prostora, i ťto je viťe uvaŞavamo, to će i planovi biti bolji i na dobrobit mnogim generacijama. I praistorijski stanovnik potkapine u Lipcima je izbor svog staniťta i crteŞe na stijeni radio sa planom i na osnovu raspoloŞivog znanja.

U nekadaĹĄnjoj planerskoj praksi, priroda i prostor su permanentno prouÄ?avani. Znanja o prostoru i prirodi dopunjavana i inovirana. Danas, u Crnoj Gori je prepoznatljiv, i u napredovanju, odnos djelimiÄ?nog do potpunog ignorisanja prirodnih odlika prostora koji planiramo. Planovi (prostorni, urbanistiÄ?ki, privredni, druĹĄtveni) su evoluirali u pravcu sve brĹžih donoĹĄenja odluka na osnovu sve povrĹĄnijeg poznavanja prostora koji se planira. ÄŒesto i uz nepoznavanja prirodnih pojava i sve veće iluzije o naĹĄoj nadmoćnosti nad prirodom. I, u posljednjoj deceniji, sve većoj lakomosti za profitom. ZvuÄ?i anegdotski, ali je potpuno autentiÄ?na izjava jednog stranog struÄ?njaka angaĹžovanog za izradu studije uticaja na Ĺživotnu sredinu za Detaljni prostorni plan hidroelektrana na MoraÄ?i. Na pitanje naĹĄeg istaknutog

M

forum@vijesti.me

PISMA UREDNIKU

Metafora o vozu koji nekontrolisano juri, koji minut prije BioÄ?a, meni je slika stanja nepripremljenosti Crne Gore za naredni zemljotres struÄ?njaka za aseizmiÄ?ko planiranje i graÄ‘enje, zaĹĄto se u studiji uopĹĄte ne pominju mogući seizmiÄ?ki uticaji, odgovorio je da se seizmikom bavio drugi ekspert, te nije razmatrana ovom studijom. A onda zainteresovano upitao: "Zar kod vas ima zemljotresa"? Sticajem okolnosti ovo se dogaÄ‘alo ne dugo nakon struÄ?nog skupa odrĹžanog u povodu tridesetogodiĹĄnjice naĹĄe "velike treĹĄnje", te je stranom kolegi predoÄ?en zbornik sa toga skupa. Bio je impre-

PIĹ E

JELISAVA KALEZIĆ sioniran struÄ?nim nivoom skupa, a bogme i posljedicama i jaÄ?inom zemljotresa iz 1979. godine.

U javnosti prezentovanom Detaljnom prostornom planu viĹĄenamjenskih akumulacija na MoraÄ?i izostala je provjera i ocjena opasnost od kliziĹĄta. Na prvoj javnoj raspravi ovoga planskog dokumenta koja je zapoÄ?eta na Univerzitetu Crne Gore, GraÄ‘evinski fakultet je dao vaĹžan struÄ?ni doprinos konkretnim predlozima ĹĄta i kako treba preispitati.

Ukazano je na opasnost od kliziĹĄta.

Ministarstvo ekonomije je naruÄ?ilo izradu "Studije stabilnosti reÄ?ne padine na lokaciji Ä?urÄ‘evine". To je bila jedna od vaĹžnih sugestija struÄ?njaka sa GraÄ‘evinskog fakulteta. Studija je za-

RI A T N E M KO

vrĹĄena marta 2011. godine. PotvrÄ‘ena je izvjesnost pojave kliziĹĄta usljed akumulacija i oznaÄ?eni tereni visokog i srednjeg hazarda. U studiji je data preporuka da se izvrĹĄi procjena mjera koje je potrebno preduzeti za obezbjeÄ‘enje stabilnosti padina potencijalnih kliziĹĄta.

TroĹĄkovi za takvo obezbjeÄ‘enje nijesu, naravno, bili predviÄ‘eni u procjeni koĹĄtanja sistema hidrocentrala na MoraÄ?i. Ovoga puta je, srećom, odluka o poÄ?etku gradnje akumulacija na MoraÄ?i zaustavljena. Dok se sagledaju svi uticaji.

I seizmiÄ?ki, naravno. Jer kod nas, eto, ima zemljotresa.

Zapravo, metafora o vozu koji nekontrolisano juri, koji minut prije BioÄ?a, meni je slika stanja nepripremljenosti Crne Gore na naredni zemljotres. Ogromno znanje i iskustvo, kvalitetne i svjetski verifikovane metodologije u aseizmiÄ?kom planiranju i graÄ‘enju sve Ä?eťće izostaju u "izlaĹženju u susret investitorima". Ili iz nekih drugih razloga.

I povrĹĄnije poreÄ‘enje prostornih i urbanistiÄ?kih planova raÄ‘enih u Crnoj Gori do kraja osamdesetih godina XX vijeka sa onima uraÄ‘enim dvadeset godina kasnije, sa aspekta primjene svih mjera za prevenciju posljedica zemljotresa, doslovno "ledi krv u Ĺžilama".

I za kraj ovoga teksta podsjećanje na nedavno stradanje ljudi u Japanu. Od zemljotresa, cunamija i havarije nuklearne elektrane. Ekipe koje su viĹĄe dana nakon cunamija, poĹĄto je iseljeno veliko podruÄ?je opustoĹĄeno ogromnim talasom, i dalje tragale za preĹživjelima, na samoj granici zone koju je poklopila vodena stihija, naiĹĄli su na kuću koja nije bila oĹĄtećena. I u njoj samog starog Ä?ovjeka.

Ponudili su da ga evakuiĹĄu, ali on nije Ĺželio. Iako je kuća bila netaknuta, sva infrastruktura u velikom podruÄ?ju je bila teĹĄko oĹĄtećena. Trebaće vremena da se popravi. Snalazio se nekako bez struje.

Voda je bila veći problem. Da bi ga privoljeli, rekli su da se i potres i talas mogu ponoviti. "Znam", odgovorio je starac, "ali kuća je na sigurnomâ€?. Onda ih je poveo do jednog kamena. Biljega, kiljana. "Ovo je postavljeno veoma davno i oznaÄ?ava granicu ispod koje, prema moru, ne treba graditi kuće".

!

" # $ Ä‘ !

& "

' $

“Vijestiâ€?objavljuju najzanimljivije komentare koje Ä?itaoci ostavljaju ispod tekstova na sajtu www.vijesti.me

Primjer "solidarnosti" u vanrednom stanju U danima vanrednog stanja u Crnoj Gori svjedoci smo brojnih primjera hrabrosti, poŞrtvovanja, ulaganja vanrednih napora u spasavanju i pruŞanju pomoći svima kojima je neophodna od strane svih, vojske, policije, građana...

TakoÄ‘e smo svjedoci i postupaka ne tako velikih i hrabrih, ali koji mnogo znaÄ?e onima kojima je pomoć potrebna. Evo jednog primjera graÄ‘anske, komĹĄijske "solidarnosti i pomoći": Podgorica, ToloĹĄi, ulica Kotorska... Na parkingu su blokirana 3 auta, koja se ne mogu osloboditi lopatama, jer je snijeg već smrzao. Dogovaramo se na koji naÄ?in da oslobodimo auta tj. pribliĹžimo ih oÄ?iťćenom putu, u sluÄ?aju da zatrebaju, jer je taksi jako teĹĄko dobiti i dugo se Ä?eka. Jedino rjeĹĄenje je bager. AngaĹžujemo bager da nam oÄ?isti prilaz ulici... ali, ne lezi vraĹže! ÄŒim je

poÄ?eo da sklanja snijeg (i morao malo nabacati na komĹĄijino zemljiĹĄte, jer na naĹĄem parkingu nema prostora), isti tj. komĹĄija se stvorio i striktno zabranio na se snijeg baca na ivicu njegovog zemljiĹĄta. Nakon prvog ĹĄoka, pitanja "pa to je snijeg, nisu bombe... otopiće se, itd..", komĹĄija je ostao nepokolebljiv: ne moĹže NAĹ snijeg ni na djelić njegove teritorije (napomena - NAĹ snijeg nije ugroĹžavao nikog i niĹĄta na pomenutom dijelu njegovog zemljiĹĄta).

Finale - bagerista je otisao neobavljenog posla, auta su i dalje blokirana na parkingu...

Kasno smo se dosjetili da pitamo komĹĄiju koliko bi nam naplatio iznajmljivanje malo svoje teritorije da smjestimo NAĹ snijeg...

3 ( ć

ĹĄ

,

ć) - ć . " Ä? Ä?

.)

0 "

- Ne Ä?uva Momir Mila ... nego sebe!

111 - ć) 0 ' $ # Ş ť

Ä? ć ) - - Ne dajte nas Njemcima - naćeraće nas da radimo!

VIJESTI PRIJE 5 GODINA

Milioni ukradeni preko Interneta

U protekle dvije godine crnogorska policija otkrila je Ä?etiri sluÄ?aja u kojima je poÄ?injeno 16 kriviÄ?nih djela iz oblasti kompjuterskog kriminala.

Za sada se zna da je deset osoba na prevaru, koristeći raÄ?unare i raÄ?unarske mreĹže, u odvojenim sluÄ?ajevima napravilo ĹĄtetu od Ä?ak 13.250.000 eura.

VIJESTI PRIJE 10 GODINA

U narednih 30 godina Luka Bar će dugovati 130 miliona dolara

Ministar pomorstva i saobraćaja Jusuf Kalamperović rekao je da CG ima dobru strategiju i organizaciju luka i da je normalan problem nelojalne konkurencije kada nema dovoljno robe. “Luka Bar

kao stara luka sa ogromnim brojem zaposlenih od interesa je za drŞavu. Poznato je i da je Luka izuzetno zaduŞena i da će sa sadaťnjim kamatama u narednih 30 godina dugovati 130 miliona $�, rekao je on.

Oduzimanje dostojanstva ond PIO se odnosi prema penzionerima/kama kao prema kriminalcima/kama ili kao prema osobama kojima treba starateljstvo.

Sklapa u njihovo ime ugovore kojima garantuje “prevenciju zloupotrebeâ€? drĹžeći njihov novac u svojoj kontroli da oni ne bi “prekoraÄ?ili ovlaťćenjaâ€?.

Takav odnos institucije u demokratskim sistemima imaju samo prema djeci, a sve drugo se smatra sistemskim nasiljem.

Penzionerka sam koja nije viĹĄe Ĺželjela da bude klijentkinja NLB Montenegro i regularno sam zatvorila raÄ?un u ovoj banci. Otvorila sam raÄ?un u drugoj banci i trebalo je da ponesem prijavu u Fond PIO kako bi mi penzija bila uplaćena na nov raÄ?un.

UraÄ‘eno. U Fondu PIO nastaju problemi, traĹže da donesem POTVRDU da „nemAm zaduĹženja kod NLB Montenegro“. KaĹžem da sam zatvorila raÄ?un u toj banci i da nemam niĹ ta viĹ e sa njima, imam i papir sa nulom na raÄ?unu.

TraĹže POTVRDU koju mi niko nije dao. Smatram da to ne treba njih da interesuje i da je moje pravo da imam raÄ?une u bankama i da se predomislim u vezi neke banke, a da je obaveza Fonda PIO da mi uplati penziju na raÄ?un koji ja Ĺželim. Imam pravo, kaĹžu, ali bez obzira ĹĄto tvrdim da nemam zaduĹženja u NLB Montengro, ljubazna sluĹžbenica „ne smije“ da primi prijavu o drugoj banci. Istinski Ĺželi da mi pomogne i zove odgovornog koji me obavjeĹĄtava da je Fond PIO sklopio ugovor sa bankom „u mom interesu“ i da je PROPIS da ja moram da imam POTVRDU i da je jedini naÄ?in da primam penziju preko druge banke da idem u NLB Montenegro i donesem POTVDRU da nemam zaduĹženja. To ću platiti 2 eura!

Zar nije neko trebaLo o tome da me obavijesti kada sam zatvarala raÄ?un?

JoĹĄ ne znam zaĹĄto Fond PIO treba da ima potvrdu o mojem bankovnom stanju. Dio odgovora sam dobila od naÄ?elnika iz Fonda PIO koji mi je objasnio da „mi imamo takav ugovor sa BANKOM “, a na taj naÄ?in se banka „osigurava“ jer „velikoduĹĄno“ u interesu penzionera daje “kredit bez Ĺžiranta“!

Nije mi jasno da li me tretiraju kao kriminalku ili osobu u potrebi za starateljsvom?

Kako god, oni su odluÄ?ili da odluÄ?uju za moje dobro. Za „kredit bez Ĺžiranta“ kontrola mog raÄ?una u njihovoj banci bez obzira ĹĄto nemam kredit.

Da li to Fond PIO i banka ĹĄtite mene od mene same? Po njihovoj definiciji (kao penzionerka) potencijalna sam kriminalka ili ograniÄ?enih sposobnosti za rasuÄ‘ivanje, pa ne mogu odluÄ?ivati o po-

F

NEKO DRUGI

Ima li Ĺživota izvan neimaĹĄtine?

ostoje mnoge teze o tome kako radosno, uspjeĹĄno i produktivno Ĺživjeti. Ali nema nijedna o tome kako se suoÄ?iti i ishrvati sa Ĺživotom tamo gdje nikakvi napori ne pomaĹžu.

Konkretno, kako takav poduhvat – imati pristojan Ĺživot – izvesti u BiH? Da li se suoÄ?iti s problemima, pogledati ih u oÄ?i i upustiti se u neravnopravnu borbu, u kojoj smo unaprijed izgubili? Ili isprobati drugi put, naći neki svoj bijeg, neku intimnu luku, uobaziti se i ignorirati svijet, Ĺživot, probleme.

Svako na ovu dilemu odgovara onako kako i koliko moĹže. Malo ljudi uspije naći zadovoljavajući odgovor. Obratite paĹžnju na svijet koji nakon zavrĹĄetka radnog dana hoda ulicama. Nahereni ljudi pogrbljenih ramena, uvuÄ?ene glave, pogleda usmjerenog ka tlu – odaju razbijene, poraĹžene osobe koje je Ĺživot temeljito i nemilosrdno razorio. “ Ĺž

ĹĄ

Ş �, kaŞe pjesnikinja Dara Sekulić. Njena je poruka da to breme, taj teťki, nesnosni samar ne dozvoljava da se ťveramo.

Tvoja porcija Ĺživota Ä?eka te u punom znaÄ?enju tog pojma, sa svim zamislivim strahotama.

Ali izgleda da zaista nemamo ĹĄanse u toj borbi. Ovi ljudi na ulici trebalo bi da su u svojoj tridesetoj, Ä?etrdesetoj ili pedesetoj godini na vrhuncu Ĺživotnih snaga, poslovnih i kreativnih potencijala. Govorimo, naravno, o zlatnom dobu ljudskog bića, onom u kojem je tijelo joĹĄ u usponu, a iskustvo je nabacilo joĹĄ i neĹĄto pameti. A uglavnom ne bude tako. Oni su nakon godina preĹživljavanja (jer mi ovdje, znate, ne Ĺživimo, nego se borimo da preĹživimo, kao ĹĄto su se borili i svi naĹĄi; nikakve evolucije nije bilo) temeljito destruirani. NaĹĄ hod precizno odaje unutraĹĄnju rasutost. Iako su navodno jedna cjelina, ramena nemaju nikakve motoriÄ?ke veze Ä?ak ni s rukama, o nogama da i ne priÄ?amo, nego poskakuju i tresu se nekim nezavisnim ritmom, odajući sve samo ne pripadajuću kompaktnost tijelu. Ti ljudi, tj. najveći broj njih, tj. nas, ponaĹĄaju se kao da su umrli davno, u poznim dvadesetim, Ä?im je minula ona najljepĹĄa mladost, i sad će naredne tri, Ä?etiri, ili koliko li već

P

decenija, Ä?ekati svoj red. Bez ĹĄanse, bez nade, bez svijesti da bismo moĹžda i sami mogli uraditi neĹĄto za sebe, ne Ä?ekajući ove hajvane koji ni elementarne dogovore nisu u stanju postići.

Nekim generacijama toliko se posrećilo da su uspjele tokom Şivota zahvatiti punih pet decenija mira, blagostanja i progresa, kad nije pucalo s brda, kad netrpeljivost nije bila mantra ravna onoj o bratstvu i jedinstvu, kad je kredit sluŞio da se kupi

PIĹ E

OZREN KEBO auto, a ne da se porodica zavije u crno.

Ali te zlatne, ili bar srebrne, decenije prohujale su tako nepovratno i brzo da ni kamen na kamenu od njih nije ostao.

Danas sa sigurnoťću moŞemo reći da depresivna vremena, ali i depresivna mjesta, rađaju depresivne ljude. U jednom od pisama supruzi Nori, James Joyce između ostalog Şali se na rodni grad: Duťo draga, kako mi je samo dojadio Dublin! To je grad neuspjeha, zlobe i nesreće. Žudim da iz njega odem. Grad neuspjeha, zlobe i nesreće? Napravimo prigodni slalom kroz

bosanskohercegovaÄ?ke (ali i kroz hrvatske, srbijanske, crnogorske‌) gradove i ustanovit ćemo da za najveći broj njih vaĹži ova sumorna definicija.

Gradovi zlobe i nesreće, gdje ljudi od neimaĹĄtine i duga vremena, s kojima ne znaju ĹĄta bi, jedni drugima oÄ?i vade.

Mi imamo stvarni i virtuelni Ĺživot. U virtuelnom deĹĄava nam se sve ono lijepo ĹĄto smo sanjali da će nam se desiti. Tamo, u svijetu televizijskih serija, nogometnih derbija, avanturistiÄ?kih i ljubavnih filmova, mi prisustvujemo tuÄ‘im avanturama, pobjedama, golovima, intrigama. Tamo postoje i ti Ä?udni fenomeni, recimo: Ĺživot, uspjeh, radost, pobjeda, normalnost, ustaljeni ritam, fino, kulturno okr uĹženje. Kad Ä?ovjek gleda britanske ili francuske serije, nikako da uoÄ?i jednu od najbeskrupuloznijih prevara ikad izvedenih: u tim serijama njihov je seljak i koncem 19. stoljeća okolo hodao u odijelu, s leptir-maĹĄnom i skupim kiĹĄobranom. Kako li tek Ĺživi danas, Tito dragi, kad mu je onda tako dobro bilo? Ali virtualni svijet trpi sve, pitanje je samo koliko smo kao konzumenti kadri da podnesemo, a da se ne Ĺžalimo, ili da bilo ĹĄta konstruktivno poduzmemo.

A u stvarnom Ĺživotu, koji je pozicioniran taÄ?no prekoputa virtuelnog, Ä?ekaju nas naplate. ÄŒekaju nas svi mogući raÄ?uni, od onog za TV, kojeg bismo uvijek prvog morali da platimo, jer to je naĹĄ Ĺživot, preko onih za struju, grijanje hlaÄ‘enje, pa sve do onih za lijenost, plaĹĄljivost, inertnost, bezidejnost‌ Tako mi Ĺživimo. Je li taÄ?no da ima Ĺživota i izvan neimaĹĄtine? Je li stvarno postoje podruÄ?ja s viĹĄe nade za mlade, ali i za stare ljude? Moramo li u finansijskom pogledu liÄ?iti na GrÄ?ku, u sistemskom na Belgiju, u politiÄ?kom na Berlusconijevu Italiju?... Ako je taÄ?no da je patnja plemenita osobina, jer navodno samo kroz patnju ljudi postaju bolji, onda bismo mi bili najbolji insani na svijetu, ali iz nekog razloga nismo.

Ili nije istina da patnja oplemenjuje, ili jeste ali mi ne znamo kako se to radi.

Trećeg nema.

sljedicama vlastitog djelovanja i vlastitih zaduĹženja. Oni prave „prevenciju“ mojih „zlodjela“ kao da ne postoji zakon, sudstvo i tuĹžilaĹĄtvo i kao da nije moje ljudsko pravo da odgovaram pred zakonom ako ga prekrĹĄim. Ili ne vjeruju u sudstvo i tuĹžilaĹĄtvo. Bez obzira na njihova ubjeÄ‘enja ni Fond PIO ni Banka ne mogu da ĹĄtite svoje interese na moju ĹĄtetu i moje deranĹžiranje. Nemaju pravo da „preventivno djeluju“ jer nisam niĹĄta skrivila a i da jesam postoji zakon.

Klopka u kojoj se drŞe penzioneri/ke i 2 eura za potvrdu da niste kriminalka vrijeđa ljudsko dostojanstvo.

Dodatno, obavjeĹĄtenje naÄ?elnika iz Fonda PIO je da nema „teorijske ĹĄanse“ da dobijem penziju ovog mjeseca na raÄ?un banke kod koje sam otvorila raÄ?un jer je vać uraÄ‘en obraÄ?un za ovaj mjesec i treba da dobijem novac u banci kod koje viĹĄe nemam

PIĹ E

LJUPKA KOVAÄŒEVIĆ raÄ?un. Ako bude nekih problema njemu treba da se obratim. Pitam se – zaĹĄto? Gospodinu je ostalo nejasno kako se ja to nisam raspitala kada „sistem zavrĹĄava obraÄ?un“. Dakle, i ovo je moja obaveza!

Potpuno je jasna politika „prevencija zloupotreba penzionera/ki“ koja se vodi iza naĹĄih leÄ‘a a svodi se na napad na graÄ‘ansko dostojanstvo, pravo na izbor i potpunu informaciju od strane institucija. Potpuno je jasno zaĹĄto tako veliki broj upravo tih koji trpe tako perfidno sistemsko nasilje podrĹžava ovu javnu i tajnu politiku, jer kada vam godinama institucije oduzimaju pravo da mislite svojom glavom, lagano, svaki put neka potvrda, svaki put pogreĹĄna instrukcija, svaki put duĹži red u kojem Ä?ekate, svaki put optuĹžba da niste sposobni i joĹĄ ste skloni kriminalu znate samo da zatvorite uĹĄi i oÄ?i i trpite i ćutite da se ne biste dodatno poniĹžavali.

Ä?

„

“ ĹĄ

ĹĄ Ĺž

Ĺž !" Ä? # Ĺž

ć

Ĺž %

&

' %

& "(")(*(% "+

STAV

I. br. 5040/2009 OSNOVNI SUD U PODGORICI, kao prvostepeni izvrťni, po sudiji Radmili Perović, u pravnoj stvari povjerioca Hipotekarne banke AD Podgorica, Ulica J. B. Tita broj 67, protiv duŞnika Lakić Vladana, iz Podgorice, radi prodaje nepokretnosti koje su predmet izvrťenja, dana 13.02.2012.godine donio je

SteÄ?ajni upravnik steÄ?ajnog duĹžnika „KRISMA TRADE“ d.o.o. u steÄ?aju iz Podgorice St. br.

124/10, saglasno Ä?l. 80 Zakona o insolventnosti privrednih druĹĄtava („Sl. list RCG“ br. 6/02, 1/06 i 2/07oglaĹĄava: JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU IMOVINE STEÄŒAJNOG DUĹ˝NIKA Predmet prodaje je imovina steÄ?ajnog duĹžnika:

ZAKLJUÄŒAK O PRODAJI I ODREÄ?UJE SE roÄ?iĹĄte za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nekretnina evidentiranih na ime izvrĹĄnog duĹžnika u obimu 1/2 idealnog dijela u listu nepokretnosti broj 3012 KO ToloĹĄi, katastarska parcela broj 2877/5 po kulturi njiva 2. klase, povrĹĄine 596m2 i katastarska parcela broj 2877/6, njiva 2. klase, povrĹĄine 97m2.

II ROÄŒIĹ TE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 07. 03. 2012. godine u 12,00 Ä?asova, a biće odrĹžano u sudnici br. 11 ovog suda, ĹĄto strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti moĹže se izvrĹĄiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 Ä?asova.

III Vrijednost nekretnine opisane u taÄ?ki prvoj zakljuÄ?ka utvrÄ‘ena je na roÄ?iĹĄtu od 03.02.2011. godine i iznosi 34.650,00 eura.

IV Ponudioci su duĹžni izuzimajući izvrĹĄnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije poÄ?etka nadmetanja poloĹže jemstvo na raÄ?un depozita suda broj 510-20368-46 u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrÄ‘ene vrijednosti predmetne nepokretnosti.

Ponudiocima Ä?ija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac poloĹžen na ime jemstva odmah po zakljuÄ?enju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuÄ‘aÄ?u.

V Ako bi eventualno izvrĹĄni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti poloĹži novÄ?anu sumu u visini razlike izmeÄ‘u svog potraĹživanja i postignute cijene.

Kupac je duĹžan da cijenu poloĹži na raÄ?un depozita suda u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti.

Ako ponuÄ‘aÄ? sa najvećom ponudom ne poloĹži cijenu u odreÄ‘enom roku, sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuÄ‘aÄ?u bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuÄ‘aÄ?a da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuÄ‘aÄ? ne poloĹži cijenu koju je ponudio u odreÄ‘enom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuÄ‘aÄ?a. U sluÄ?aju da ponuÄ‘aÄ?i ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troĹĄkovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmeÄ‘u postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zakljuÄ?ak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Vijestiâ€? dana 17.02.2012. godine, dok stranke o svom troĹĄku o sadrĹžini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 13.02.2012.godine IZVRŠNI SUDIJA Radmila Perović,s.r.

Za taÄ?nost otpravka tvrdi i ovjerava namjeĹĄtenik suda Ivanović Suzana.

Nepokretnosti: 1. Poslovni prostor u Podgorici, Bulevar DĹžordĹža VaĹĄingtona, ukupne povrĹĄine 281m2, upisan u LN 974, KO Podgorica I, katastarska parcela broj 1339/1, stambeno-poslovna zgrada br. 1, kao: nestambeni prostor por. zgrade PD 28 1P povrĹĄine 113m2, poslovni prostor u vanprivredi PD 58 P povrĹĄine 84m2 i poslovni prostor u vanprivredi PD 59 P povrĹĄine 84m2.

Po poÄ?etnoj cijeni od 562.000,00â‚Ź.

2. Poslovni prostor u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog (bivĹĄi Bulevar Lenjina), ukupne povrĹĄine 129m2 upisan u LN 1209, KO Podgorica I, katastarska parcela broj 1225, stambeno-poslovna zgrada br. 1 kao poslovni prostor u vanprivredi PD 23 P povrĹĄine 129m2. Po poÄ?etnoj cijeni od 258.000,00â‚Ź.

3. Poslovni prostor u Podgorici, Bulevar Josipa Broza Tita, ukupne povrĹĄine 464m2, upisan u LN 6955, KO Podgorica III, katastarska parcela broj 2090/1162, poslovna zgrada u vanprivredi br. 1, kao: poslovni prostor u vanprivredi PD 10 P povrĹĄine 238m2, poslovni prostor u vanprivredi PD 12 P povrĹĄine 45m2, poslovni prostor u vanprivredi PD 13 P povrĹĄine 73m2, nestambeni prostor por. zgrade PD 15 P povrĹĄine 80m2 i nestambeni prostor por. zgrade PD 16 P povrĹĄine 28m2. Po poÄ?etnoj cijeni od 603.200,00â‚Ź.

Nepokretnosti se prodaju pojedinaÄ?no.

Prodaja nepokretnosti vrĹĄi se dostavljanjem zatvorenih pisanih ponuda Privrednom sudu u Podgorici, ul. IV proleterske broj 2.

Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: St. br. 124/10 PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI „KRISMA TRADE“ d.o.o. u steÄ?aju iz Podgorice – NE OTVARAJ. Ponude se dostavljaju najkasnije do 01.03.2012. godine do 10h Ä?asova, a postupak otvaranja ponuda otpoÄ?eće istog dana u 12h u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija broj 31.

Pravo na dostavu ponude imaju sva pravna i fiziÄ?ka lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit na steÄ?ajni raÄ?un prodavca: 510-39024-47 u iznosu od 10% od poÄ?etne cijene onih nepokretnosti ponuÄ‘enih na prodaju za koje ponudu dostavljaju.

Status kupca za svaku nepokretnost pojedinaÄ?no stiÄ?e ponuÄ‘aÄ? koji ponudi najbolju cijenu, a koja je veća od poÄ?etne.

Izabrani kupac duĹžan je kupoprodajnu cijenu uplatiti u roku od osam (8) dana od dana otvaranja ponuda i zakljuÄ?iti kupoprodajni ugovor. Ukoliko ne izvrĹĄi uplatu u ovom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zakljuÄ?i kupoprodajni ugovor sa sljedećim ponuÄ‘aÄ?em – kupcem Ä?ija je ponuda odmah iza najveće i veća je od poÄ?etne cijene.

Nepokretnosti se prodaju u viÄ‘enom stanju bez prava na reklamaciju. U skladu sa Zakonom o insolventnosti privrednih druĹĄtava, zakljuÄ?enjem kupoprodajnog ugovora i isplatom kupoprodajne cijene brisaće se zabiljeĹžba hipoteke na predmetnoj nepokretnosti.

TroĹĄkove zakljuÄ?enja ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac.

UÄ?esnicima licitacije koji nisu stekli status kupca depozit se vraća u roku od tri (3) dana.

Uslov za licitaciju smatra se ispunjenim ako se na oglas javi bar jedan (1) kupac.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon: +38269027274.

SteÄ?ajni upravnik

Na osnovu ZakljuÄ?ka Odbora direktora od 01.02.2012.godine Investiciono-razvojni fond Crne Gore AD objavljuje sljedeće: OBAVJEĹ TENJE O JAVNOM POZIVU ZA UÄŒEŠĆE NA NADMETANJU, PUTEM PRIKUPLJANJA PONUDA 1.

2.

3.

Predmet nadmetanja je prodaja stare opreme koja nije u funkciji (maĹĄina, alata, sitnog i krupnog inventara) u vlasniĹĄtvu Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore AD (bivĹĄa imovina RJ “PRERADAâ€? – “RUDNIKA BOKSITAâ€? a.d. NikĹĄić).

Oprema iz taÄ?ke 1 Javnog poziva prodaje se u cjelini (sve ili niĹĄta), u viÄ‘enom stanju, putem prikupljanja zatvorenih pisanih ponuda, bez prava na naknadnu reklamaciju i neće se prodavati ispod minimalne cijene od 270 EUR po toni. Svi troĹĄkovi (preuzimanja rezanja, transporta i dr.) padaju na teret kupca.

Tekst Javnog poziva sa definisanim uslovima i cjelokupnim spiskom opreme moĹže se preuzeti na informativnom pultu Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore AD i na internet sajtu www.irfcg.me.

Sva pitanja u vezi sa ovim obavjeĹĄtenjem i predmetnim javnim pozivom potrebno je uputiti Komisiji Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 126/I, Podgorica. Tel/fax: +382 (20) 228 263, E-mail: igor.radonjic@irfcg.me.

Investiciono-razvojni fond Crne Gore A.D.

NAPLATA: Budva tvrdi da je uplatila novac na raÄ?un Kenterinih firmi, on to negira

Ni cent nije uplaćen viťe od 400 dana

– Dok opozicione stranke upozoravaju da je viĹĄemilionski dug budvanske OpĹĄitne isplaćen tokom 2011. godine prema “Multimedia groupâ€? i “Copyrightâ€?, koje su ukljuÄ?ene u organizaciju dva glavna festivala oÄ?igledan primjer korupcije, vlasnik tih firmi tvrdi da na njihov raÄ?un tokom proĹĄle godine nije leglo ni centa.

Te dvije firme su već godinama angaĹžovane za dramski program festivala Grad teatar i Pjesma Mediterana, a Kentera tvrdi da se “kampanjomâ€? protiv njega pokuĹĄavaju “uguĹĄiti te dvije manifestacije po kojima je

Kentera: Kompezacije i Ä?ekanje

MOJI poslovi nisu tajna

Kentera je rekao da su svi njegovi poslovi evidentirani u knjigama i da nijesu tajni “ali da ti podaci oÄ?igledno nikoga ne zanimaju kao i da nikada nijesu objavljene informacije po odborniÄ?kim pitanjima koje idu njegovim firmama u prilogâ€?.

- Sve te odgovore, koji nekog mogu zanimati, imaju i kolege iz budvanske opozicije i istina je da ih imaju već viťe mjeseci, da ne kaŞem godina. Oni znaju da su svi poslovi proťli sve zakonom zacrtane, ali i mnogo ťire procedure istakao je Kentera.

On smatra da se u Budvi stavlja na stub srama svako ko radi za nju.

- Nikako ne mogu da naÄ‘em niĹĄta sporno u tome da neko, samo iz korektnog poslovnog odnosa ne blokira OpĹĄtinu, ne forsira svoja potraĹživanja, a na drugoj strani redovno izvrĹĄava svoje obaveze... Na kraju kada ta potraĹživanja dostignu neki veći nivo, kriv je potraĹžilac a ne onaj koji nije vrĹĄio plaćanja? Opet se radi o onoj KiĹĄovskoj svaÄ‘i sa Ä?injenicama! –zakljuÄ?io je Kentera.

Budva prepoznata unazad Ä?etvrt vijekaâ€?. “Multimedia groupâ€? pet godina vodi raÄ?una o dramskom programu Grad teatra, koji je i najskuplji segment festivala.

Na zahtjev odbornika opozicione SocijalistiÄ?ke narodne partije Ä‘ ć da im se dostavi informacija koliko je do sada novca uplaćeno firmama “Multimedia groupâ€? i “Copyrightâ€?, Sekretarijat za finansije je odgovorio da je tokom 2011. godine na raÄ?un “Multimedia groupâ€? uplaćeno 460.000 eura, a na raÄ?un “Copyrightaâ€? 853.000 eura.

To je za SNP bio dokaz da su ljudi okupljeni oko dvije lokalne firme zaradili milione, a lider budvanskog Pokreta za promjene Ĺž ć smatra da se radi o “zatvorenom krugu ljudi koji organizuje velika kulturna deĹĄavanja u graduâ€?.

- Trebalo bi da se ispita gdje se daje novac i za ĹĄta, kome su otiĹĄle te pare i ispita taj zatvoreni krug izmeÄ‘u OpĹĄtine, TuristiÄ?ke organizacije, “Budvanske rivijereâ€?, “Multimeda groupâ€? i “Copyrightaâ€?- kazao je DĹžaković.

MeÄ‘utim, Kentera je “Vijestimaâ€? kazao da opozcija dobro poznaje stvari, ali da namjerno ne Ĺželi da “Ä?uje istinuâ€?, kao i da dio podataka opĹĄtinskog Sekretarijata, “naĹžalost jednostavno nije istinitâ€?.

On se pozvao na brojne izjave opĹĄtinskih Ä?elnika da je raÄ?un OpĹĄtine blokiran viĹĄe od godinu, zbog Ä?ega ni njemu niĹĄta nisu mogli da uplate.

- Istina je da nam viĹĄe od 400 dana Sekretarijat nije uplatio n jedan euro za projekte koje smo realizovali. Zamoljeni smo, tek po dolasku novog rukovodstva OpĹĄtine, da doprinesemo saniranju problema u Budvi, tako ĹĄto ćemo prihvatiti neke partnere koji će nam smanjiti potraĹživanja, kroz za nas nepovoljne kompenzacije, a ne direktnim plaćanjem. Dakle ni- jedne uplate nije bilo, i odgovor na odborniÄ?ko pitanje je poluistinit.

Mi smo upućeni na kompenzacije i na to da pristanemo na joĹĄ jedan dugi period Ä?ekanjaâ€?, kazao je Kentera.

Kao najdrastiÄ?niji primjer dugovanja, Kentera je iznio onaj Grad teatra prema “Multumedia grupiâ€? - uplate nisu izvrĹĄene ni za 2009. godinu.

- Ugovor za dramski program na godiĹĄnjem nivou od pola miliona eura je isti koji je festival troĹĄio i devedesetih godina, ali se selektovanim informacija stvara drugaÄ?ija slika. Kao ĹĄto sam već ranije rekao, kaĹĄnjenja nijesu novijeg dana, nijesu od danas. Ona su zapoÄ?ela joĹĄ 2008, i tek od 2011. poÄ?inje intenzivnija sanacija teĹĄkog stanja. TakoÄ‘e, Ĺželi se zataĹĄkati da su sva dugovanja reprogramirana na period od preko tri godine, bez ikakvih kamata i drugih nameta – rekao je Kentera. “To je jedina istinaâ€?, rekao je Kentera i dodao da su na te uslove pristali kako bi OpĹĄtini, kao dugogodiĹĄnjem partneru, pomogli. On je pojasnio da su “milionska dugovanjaâ€? u stvari posljedica nejasnog odgovora Sekretarijata za finansije i da je dug nastajao tokom posljednjih pet godina. Ć

BERLINALE: Soderberg ponovio da se na kratko povlaći iz svijeta filma

Heroina nije glumica

„ZBOGOM SFRJ“ u Tivtu PozoriĹĄna predstava „Zbogom SFRJ“ u produkciji i izvoÄ‘enju „Ateljea 212“ iz Beograda, biće izvedena veÄ?eras u 20 sati u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat.

Tekst predstave napisao je

ć, koji je i reŞirao ovaj komad, inspirisan je filmom *

„Zbogom Lenjin“. U predstavi igraju

Ş ć, ť ć, &

ć, ) Ć ć, .

! ć, +

ć, %

/

,

Ĺž

,

ć / ĹĄ % ć.. “Zbogom SFRJâ€? je pozoriĹĄna priÄ?a o tome ĹĄta se desilo sa kolektivnim zanosom jednog naroda i kako smo se iz jedne utopije komunizma preselili u potpuno novu – kapitalizam...

OTKAZANO zbog nevremena Izviđenje “Enciklopedije izgubljenog vremena�

Ĺ

u reŞiji 0 ć u Kraljevskom pozoriťtu, zakazano za 19. februar, odgođeno je zbog vremenskih neprilika.2

KONCERT i seminar gitare u Herceg Novom Koncert crnogorskog gitaristiÄ?kog dua koji Ä?ine '

1 ć i

2 ć biće odrĹžan veÄ?eras u Dvorani Park u 19 i 30 sati u okviru Festivala mimoze. Seminar gitare odrĹžaće se 18. i 19. februara u organizaciji MuziÄ?ke ĹĄkole u Herceg Novom, a nastavu će izvoditi Goran Krivokapić, Danijel Cerović, ' ! ĹĄ ć3

GORSKI vijenac u CNP-u Predstava “Gorski vijenac“ ! ++ ! ć ) ĹĄ , koju je reĹžirao , biće izvedena veÄ?eras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozoriĹĄta.

Adaptaciju teksta potpisuje Ĺ˝

Ä? , saradnik na dramaturgiji je

ć, scenu je osmislio Dilego de Brea, kostime Dijego de Brea i

ć, asistent reŞije je

ć, asistent scene % ć, izbor muzike potpisuje reditelj. U predstavi igraju đ

' 5 , ! 1 ć, )

! ť ć, 6

ć, ' ( ć,

ć, ť 7

ć,

% Ä? ć,

( ć,

Č ć i ! ć ć3

Berlinski festival u srijedu je obiljeĹžio posljednji film

“Haywireâ€?. “To je zanimljiv filmâ€?, kazao je Soderberg na konferenciji koja je prethodila projekciji, a “ne bi ga bilo da Ä?

nije pristala da glumi u njemuâ€?, dodaje reditelj. Ä?ina Karano nije glumica.

Ova 29-godiĹĄnja TeksaĹĄanka donedavno je bila MMA borac, ali se toliko dopala Soderbergu da joj je dao glavnu ulogu u svom filmu. Ona glumi agenta u agenciji koja je zaduĹžena za prljave poslove te pokuĹĄava da otkrije zaĹĄto razne osobe Ĺžele da je ubiju.

Jednog od onih koji Ĺžele da je ubiju glumi

.

Uz Karano i Fasbendera, zvijezda filma je i

.

Soderberg je b prokomentarisao nedavnu izjavu da napuĹĄta reĹžiju. “Tako vam je to kada se napijete s a onda mu izbrbljate ono ĹĄto novinari ne bi smjeli da znaju.

Da, prestaću s reĹžijom na neko vrijeme, ali samo da bih napunio baterije. MeÄ‘utim, ja sam to već rekao u jednom intervjuu pa to nikome nije bilo bitno. A onda Met Dejmon to isto kaĹže u svom intervjuu, nakon Ä?ega svi polude za tom informacijomâ€?, prokomentarisao je reditelj.

S druge strane, Fasbinder je morao da odgovori na pitanje kako mu je proteklo snimanje scena u kojima tuÄ?e Ĺženu, odnosno Ä?

, na ĹĄto je odgovorio kako mu se ostvario san, a to je rad sa Soderbergom, pa mu je onda bilo manje bitno to ĹĄto mora da radi. “Ona se tuÄ?e bolje od mnogih muĹĄkaraca. Mislim da bi me, u nekim drugim okolnostima pretuklaâ€?, komenti-

Ä?ina Karano nova zvijezda rao je Fasbinder.

Prema rijeÄ?ima filmskog kritiÄ?ara ! Ä? ć (Jutarnji list), film “Haywireâ€? komentariĹĄe kao “suvi, tvrdi, starinski Ä?estiti akcijski film, a Ä?ina Karano najbolje bi se mogla opisati kao Ĺženski klon

�.

U Berlin je doĹĄla i $ Ä?, Ĺžena po kojoj je snimljen istoimeni film s Ĺž % u glavnoj

Foto: Berlinale.de

ulozi koji je reĹžirao Soderberg) kako bi promovisala dokumentarac “Last Call on Oasisâ€? o problemima s vodom u Americi ali i ĹĄire.

NjemaÄ?ka publika puno je oÄ?ekivala od bavarskog reĹžisera &

Ĺ , koji se pojavio sa dramom â€œĹ ta je ostaloâ€? smjeĹĄtenoj u 48 sati, u bogatoj vili uspjeĹĄnog izdavaÄ?a.

U glavnom programu pri-

kazani su indonezijski film “Razglednice iz ZOO-aâ€? reĹžisera pod pseudonimom $ , te portugalski film “Tabuâ€? reĹžisera

' ( , koji pripovijeda ljubavnu priÄ?u u kolonijalnoj portuglaskoj Africi 50-ih. Zanimljivo je da je “Tabuâ€? jednim dijelom crno-bijeli i dijelom nijemi film (doduĹĄe, praćen naratorom).

CVETAJEVA: Objavljena do sada nepoznata biljeĹžnica velike pjesnikinje

Marinina Crvena sveska

Do sada nepoznatu biljeĹžnicu poznate ruske pjesnikinje nedavno je objavio ĹĄvajcarski izdavaÄ? „Editions des Syrtes“. U njoj se nalaze skice neobjavljenih pjesama, proze, eseja, pisama.

IzdavaÄ? je nazvao „Crvena sveska“, jer su korice crvene. Cvetajeva je imala nekoliko sliÄ?nih ĹĄkolskih svezaka i do sada su potpuno ili djelimiÄ?no objavljene sve. „Crvena sveska“ je posljednje takvo izdanje.

BiljeĹĄke iz sveske pisane su tokom 17 godina njene emigracije provedene u Pragu, Berlinu i Parizu.

Notes sadrĹži koncepte za pjesme, prozna djela, eseje o ruskim knjiĹževnim klasicima i njenim savremenicima:

!

. Najveći dio napisan je uoÄ?i njenog povratka u SSSR, 1939, gdje viĹĄe nije pisala ni stihove, niti vodila biljeĹĄke. „Crvena sveska“ je, meÄ‘utim, ostala u Parizu kod pisca i publiciste

, koji se smatra vaĹžnom liÄ?noťću ruske knjiĹževne emigracije.

Posljednji vlasnik „Sveske“, francuski slavista Ĺ˝ Ĺž ) u intervjuu „Glasu Rusije“ ispriÄ?ao je da mu je Slonjim svojevremeno predao svesku. Niva je nije sluÄ?ajno dobio, jer su Rusija i ruska knjiĹževnost za ovog poÄ?asnog profesora mnogih evropskih univerziteta bili ne samo predmet istraĹživanja, već i ljubav za cio Ĺživot. Poznavao je Cvetajevu i , bio je prijatelj !

i prevodio Ĺž djela.

Profesor Niva otkriva da su Cvetajeva i Slonjim imali romansu. To je bila jedna od pjesnikinjinih ljubavnih afera, koje su, manje-viĹĄe, poznate javnosti.

- 'Crvena sveska' ne otkriva skrivene strane njenog Ĺživota. U njoj se nalaze i skice neposlatih pisama.

Ne zna se kome ih je Marina pisala, budući da nisu identifikovane liÄ?nosti na koje su naslovljena.

MoĹžda su te osobe izmiĹĄljene - kaĹže Niva i dodaje da poslije ĹĄvajcarskog slijedi i rusko izdanje.

Sve do ĹĄezdesetih, poezija Marije Cvetajeve nije bila omiljena u zva-

niÄ?nim krugovima SSSR, jer se bavila temama Ĺženske seksualnosti i emocija.

Cvetajeva je roÄ‘ena u Ä?uvenoj moskovskoj aristokratskoj porodici.

PohaÄ‘ala je ĹĄkole u Ĺ vajcarskoj, NemaÄ?koj i Francuskoj. Imala je 19 godina kada je upoznala svog budućeg supruga - carskog oficira

$* . Njihova ljubav je bila strasna i intenzivna, ali to je nije sprijeÄ?ilo da povremeno ulazi u afere sa drugim muĹĄkarcima.

Poslije Oktobarske revolucije, Efron se pridruŞio Bijeloj armiji, a Marina se vratila u Moskvu. Nadala se da će biti zajedno sa muŞem. U Moskvi je vladala straťna glad sa kojom se Cvetajeva teťko borila.

Poslije smrti mlađe kćerke + , sa starijom bjeŞi u Berlin gdje se ponovo sreće sa suprugom.

Odlaze u Prag u kome se Cvetajeva zaljubljuje u bivĹĄeg vojnog oficira

% ( Ä? . Veza sa njim i raskid posluĹžili su joj kao inspiracija za neka djela. U isto vrijeme, Cvetajeva se dopisuje sa Pasternakom i % . Sa Pasternakom se nije liÄ?no upoznala skoro dvadeset godina, ali odrĹžali su prijateljstvo sve do njenog povratka u Rusiju.

Sa Efronom iz Praga odlazi u Pariz, gdje su Şivjeli narednih 14 godina u velikoj bijedi. Sa sinom rođenim u emigraciji odlazi u Staljinovu Rusiju 1939. godine. Ponovo bijeda, sovjetski pisci odbijaju da joj pomognu... PreŞivljava prevodeći

Cvetajeva u ÄŒeĹĄkoj 1923. godine poeziju.

A onda se događa nova tragedija: ispostavilo se da je vjerenik njene kćerke Arijadne bio agent koji je ťpijunirao njihovu porodicu. Efron i Arijadna su uhapťeni zbog ťpijunaŞe. Efron je ubijen 1941, a Arijadna je zauvijek nestala.

http://photo.tsvetayeva.com/

PogoÄ‘ena smrću muĹža i nestankom kćeri, Cvetajeva se objesila 31. avgusta 1941. godine. IzvrĹĄila je samoubistvo u zabaÄ?enom gradu, stotinama kilometara od Moskve.

Bila je bez para, usamljena i gotovo zaboravljena...

333

ODLOĹ˝ENO: Crnogorski muziÄ?ari priÄ?aju o tome kako vanredno stanje utiÄ?e na njihov posao

Pjevaju samo uz lopatu Sibirski talas koji je zadesio naĹĄu zemlju i mnoge muziÄ?are je sprijeÄ?io da rade svoj posao. Ć ć Perper, Akademia i ĹĄ Ĺž ć su meÄ‘u onima Ä?iji su nastupi odloĹženi proteklih dana.

Najprije je odloĹženo druĹženje Ćetkovića sa fanovima u podgoriÄ?kom Delta Cityju, gdje je trebalo da potpisuje svoje DVD izdanje, Ä?iji prihod ide u humanitarne svrhe. Kako nam je otkrio, redovno prati ĹĄta se deĹĄava u Crnoj Gori povodom vanrednog stanja.

- Gledam i ne vjerujem.

Pola metra snijega u Podgorici izgleda potpno nestvarno. Pamtim snijeg joĹĄ kao dijete i radost prvih pahulja, ali nikad ovoliko dugo i sa ovolikim ishodom. Ovo je samo joĹĄ jedan pokazatelj koliko smo nemoćni pred silama prirode koju tako olako shvatamo i joĹĄ manje poĹĄtujemo - priÄ?a Ćetković, dodajući da će novi datum za druĹženje sa oboĹžavateljima biti poznat za nekoliko dana. Prihod od njegovog DVD-ja sa snimkom koncerta iz beogradske Arene namijenjen je dnevnim centrima za djecu ometenu u razvoju u NikĹĄiću i Bijelom

Polju.

- Svjestan Ä?injenice da ne moĹžemo promijeniti svijet, makar se trudimo da skrenemo paĹžnju na one kojima je pomoć potrebna. Budite humani, kupite novi DVD i dajte svoj veliki doprinos naĹĄoj humanitarnoj akciji - poruÄ?io je Ćetković.

ÄŒISTE snijeg po Ä?itav dan Od crnogorske pop zvijezde bolje nijesu proĹĄli ni Ä?lanovi grupe Perper, koji su svoj koncert planiran za dan

Foto: ARHIVA VIJESTI

zaljubljenih u KIC-u “Budo Tomovićâ€?, odloĹžili da 24. februar. Na njihovom Cetinju snijeg je juÄ?e bio visine 139 centimetara, a Perperovci nam se nijesu javljali na telefon, već smo odgovor od njih dobili nakon nekoliko dana mejlom.

- Po Ä?itav dan se borimo sa snijegom oko kuće tako da ne stiĹžemo vidjet mailove, nego uglavnom nakon te rabote pokuĹĄavamo odmoriti, a ĹĄto ide dosta teĹĄko pa se nema volje za bilo koju drugu rabotu. InaÄ?e i instrumenti su nam zarobljeni ledom i snijegom, a svima je poznato da se put Podgorica - Cetinje zatvara i vanredno propuĹĄtaju vozila samo do 19 sati prokomentarisao je ! ć"

Foto: ARHIVA VIJESTI

Ne pamti ekstremnije vrijeme: Miťko TamindŞić

STIGLI u Tiranu, a u Podgoricu nisu mogli

Nikola Radunović

Foto: ARHIVA VIJESTI „Gledam i ne vjerujem�: Sergej Ćetković

MUKA i u regionu I muziÄ?ari iz regiona imali su problema sa vremenskim neprilikama. ÄŒlanovi Prljavog kazaliĹĄta, zvijezde novogodiĹĄnjeg doÄ?eka u Budvi, prije par dana su 26 sati iz Dubrovnika putovali u Zagreb.

- Oko osam sati ujutro posijedali u kombi i odluÄ?ili da doma putujemo preko Vrgorca. Da nismo najpametnije odluÄ?ili, shvatili smo kada smo uvidjeli da na cesti nema nikog osim Ä?istaÄ?a i nas. Dva smo sata puĹževom brzinom vozili za Ä?istaÄ?em, a onda je on stao.

Stali smo, jasno, i mi, da bismo, na naĹĄ uĹžas, vidjeli da se Ä?istaÄ? okreće i vraća nazad.

VozaÄ? nam je kazao nam je da oni iz Dubrovnika Ä?istite cestu do dijela koji je sedam kilometara ispred Vrgorca i da ostatak Ä?iste Splićani. Preklinjali smo ga da proÄ‘e joĹĄ tih sedam kilometara, ali je kazao

da mora da se vrati jer ima joĹĄ posla prepriÄ?ao je doĹživljaje za VeÄ?ernji ( ) ĹĄ.

- On je odmaglio, novi snijeg je napadao, a mi smo se od Vrgorca do Dubrovnika vozili punih ťest sati po mećavi i ledu. Sve je oko nas bilo bijelo, bili smo gladni, u kombiju smo imali samo dva paketa slanih ťtapića.

Ukratko, pravi uĹžas - dadao je FileĹĄ.

BaĹĄ poput Prljavog kazaliĹĄta, i hrvatska pjevaÄ?ica Ĺ !*! godinama će pamtiti proĹĄli snijeĹžni vikend. Ona je, kaĹže, gledala smrti u oÄ?i, iĹĄÄ?aĹĄila je Ä?lanak i jako se prehladila.

I u Beogradu je pomjeren koncert grupe “Eva Braun� za 24. februar, dok su oni koje su za Dan zaljubljenih zakazali +

i grupa “Jinxâ€?, uspjeĹĄno odrĹžani.

“Ove nedjelje je trebalo da bude svirka: ponedjeljak 13.2. Cheers/Podgorica.... ali je otkazana zbog “'vanrednog sranja'â€?. Napisao je na svom Facebook profilu # Ĺž $ ć iz grupe Akademia.

- Vanredno stanje nas je malo poremetilo, ali poĹĄto posljednjih sedam mjeseci radimo viĹĄe nego dobro, to se neće dramatiÄ?no osjetiti. Evo, potpuno normalno smo iĹĄli u Tiranu na svirku, a noć prije nismo mogli u Podgoricu. To je malo neobiÄ?no... Ili, u subotu smo svirali u budvanskom “Gardenuâ€? desetkovani, jer nisu mogli doći od snijega ni % , ni ĹĄ, ni & , ali smo uz pomoć mladog kotorskog basiste # ć napravili noć za nezaborav - kazao je Gagović, dodajući: “vanredno stanje ima Ĺžestok uticaj na one koji malo rade, na nas neâ€?.

Otkazivanje svirke mnogo emotivnije doĹživio je & !Ä? ć. I on je takoÄ‘e na svom Facebook profilu komentarisao vanredno stanje i otkazivanje svirki.

- Dok sam bio mlađi volio sam snijeg, ali poslije ove situacije koja nas je zadesila ne mogu ga vidjet viťe. Evo danima ne mogu iz kuće da izađem, a kamo li da odem do

Davor VuÄ?etić i BoĹžo Gagović Budve i Podgorice i odrĹžim zakazane svirke. Nekad sam se radovao kad snijeg pada, a sada Ĺželim da viĹĄe nikad ne padne, jer mi je posljednjih dana onemogućio da radim ono ĹĄto najviĹĄe volim - pjevam. Već nekoliko svirki nam je otkazano u ovih desetak dana i poÄ?injem da padam u bedak. Definitivno nas je ovaj sibirski talas uhvatio nespremne i pokazao da se ne snalazimo baĹĄ najbolje u ovakvim situacijama. Zato nema viĹĄe priÄ?e, nego lopate u ruke i Ä?isti - poruÄ?uje VuÄ?etić.

BOLJE vrijeme, bolje raspoloĹženje Autorsko veÄ?e poznatog crnogorskog kompozitora ĹĄ Ĺž ć koje je trebalo da se odrĹži 12. februara u etno-dĹžez klubu Sej-

Foto: PRIVATNA ARHIVA

defa, takoÄ‘e će, kao i Ćetkovićeva promocija Ä?ekati “bolje daneâ€?.

- Ja ne pamtim ekstremnije vremenske uslove u Podgorici i bilo bi krajnje nehumano svirati, kako zbog muziÄ?ara koji nastupaju sa mnom (a nisu svi iz Podgorice), tako iz zbog ljudi koji bi eventualno pokuĹĄali da doÄ‘u. ÄŒekamo bolje vrijeme, samim tim bolje raspoloĹženje - poruÄ?io je TamindĹžić. “Kod kuće je najboljeâ€? je ono ĹĄto smo posljednjih dana shvatili pogotovo zato ĹĄto nam svakodnevno putem medija poruÄ?uju â€?da ne izlazimo bez prijeke potrebeâ€?.

DogaÄ‘aja će biti, svirki takoÄ‘e jer stara poslovica kaĹže “ko Ĺželi da pjeva, uvijek će naći pjesmuâ€?, ali posljednjih dana se najviĹĄe pjeva uz lopatu jer “vremenu se valja pokoravatiâ€?.

BIZARNO: Restoran „SrÄ?ani udarâ€? u Las Vegasu opravdao svoj naziv

DoŞivio infarkt uz „bajpas burger�

Foto:B.BUNDY

Restoran “SrÄ?ani udarâ€? koji u Las Vegasu sluĹži specijalitete sa roĹĄtilja, opravdao je svoj naziv kada je njegov posjetilac doĹživio infarkt jedući glavni specijalitet, hamburger nazvan “Trostruki bajpasâ€?, prenosi Fox 5.

"Doktor" &Ĺž # , koji je restoran otvorio u oktobru proĹĄle godine kaĹže da je isprva mislio da se radi o ĹĄali.

"Jedna od medicinskih sesrata (konobarice su tako obuÄ?ene) je doĹĄla i kazala mi: 'Doktore DĹžon imamo pacijenta kojem treba pomoći'â€?, ispriÄ?ao je.

"MuĹĄterija se znojila i treslaâ€?, “sestraâ€? # Ĺž opisuje ĹĄta se desilo kada je Ä?etrdesetogodiĹĄnjeg muĹĄkarca zaboljelo u grudima. “SrÄ?ani udarâ€? je poznat kao “domaćinskiâ€? restoran koji ne ĹĄtedi na namirnicama. Enterijer slavi loĹĄe navike u ishrani, a meÄ‘u specijalitetima su pomfrit “ravna linijaâ€? i “premasni milkĹĄejkâ€?. Obrok nazvan “Ä?etvorostruki bajpas burgerâ€? ima 8,000 kalorija. MuĹĄkarac koji je doĹživio infarkt jeo je njegovu lakĹĄu verziju “trostruki bajpas burgerâ€?.

Uprkos kliniÄ?kom ambijentu njegovog lokala, Baso zapravo nije doktor, pa je pozvao hitnu pomoć.

"Kada je ekipa stigla, muĹĄkarac je jedva mogao da priÄ?a. Znojio se, boljelo ga jeâ€?, kazao je vlasnik dodajući da je Ä?ovjek spasen, i joĹĄ se oporavlja.

U “SrÄ?anom udaruâ€?, koji glorifikuje nezdravu hranu, na ulazu stoji upozorenje da je opasan za zdravlje, a posjetioci teĹži od 160 kilograma jedu za dĹžabe. Ali dok jedna od muĹĄterija nije zavrĹĄila u bolnici, Baso nije bio svjestan mogućih posljedica. A najviĹĄe ga je pogodilo ponaĹĄanje ostalih posjetilaca.

"Već sam se osjećao grozno ĹĄto je Ä?ovjeku pozlilo, a zatim mi je postalo joĹĄ gore, kada sam uoÄ?io da nesrećnog Ä?ovjeka turisti snimaju i slikaju, kao da je nekakva atrakcija. To je bilo previĹĄe Ä?ak i za naĹĄ morbidni smisao za humorâ€?, zapanjen je “doktorâ€?.

Nakon ĹĄto je hitna pomoć odnijela bolesnika, nastavili su da jedu kao da se niĹĄta nije desilo, zakljuÄ?io je on.

Biće hit u regionu Nakon velikog uspjeha u Cnoj Gori i Srbiji, serija “Budva na pjenu od moraâ€?, od sjutra će poÄ?eti da se prikazuje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “Prva epizoda će se emitovati sjutra veÄ?e na RTRS-u, za gledaoce u Republici Srpskoj, dok će je od nedjelje bosanska i hrvatska publika pratiti na RTL-u. Publika u Makedoniji će uĹživati u seriji tek od martaâ€?, kazao je producent serije i glumac ! Ĺž ć, koji je sinoć odrĹžao konferenciju u Banjaluci, a veÄ?eras će se predstaviti novinarima u Hrvatskoj. On je takoÄ‘e istakao da će zahvaljujući ovim emitovanjima, serija

postati najgledanija u regionu, ĹĄto im je i bio cilj. “Pregovaramo sa televizijama iz Albanije, Kipra, Rusije i Slovenije, pa oÄ?ekujemo da će i u tim zemljama veoma przo poÄ?eti prikazivanjeâ€?, kaĹže KaradĹžić. “Nama je strateĹĄki veoma bitno da serija bude prikazana u ĹĄto viĹĄe drĹžava, jer ako uspijemo uz pomoć nje da dovedemo ovog ljeta bar dva posto viĹĄe turista, mi smo seriju isplatili 16 putaâ€?, kaĹže glumac koji smatra da će serija biti interesantna gledaocima na Kipru, samim tim ĹĄto je u pitanju mediteranska zemlja. Kada je u pitanju Rusija, po njegovom miĹĄljenju

ATRAKTIVNO: Na izloĹžbi 52 modela u prirodnoj veliÄ?ini

njih će privući ljetnji kadrovi, koje je lijepo gledati na minus 30. Serija će privući gledaoce u Rusiji i uz pomoć ĹĄ ) $ ć, koja u njoj glumi Ruskinju. “U drugom dijelu serije će se sigurno razvijati ruska priÄ?a. Njima je Crna Gora veoma egzotiÄ?na i zanimljiva, kako za posjetu, tako i za Ĺživotâ€?, objasnio je KaradĹžić koji igra kontraverznog Sava BaÄ?ića.

Nastavak serije snimaće se u aprilu, a KaradĹžić istiÄ?e da je sa svim televizijama potpisao ugovor za 24 nove epizode.

Dinosaurusi u Podgorici DĹ˝OLI: ÄŒlanu ekipe slomljeni NOĆNI Ĺ˝IVOT... prozori na automobilu BUDVA Revija Suzne Perić

Srbima prijete zbog filma

Nakon premijere kontroverznog filma Ä‘ Ĺž u Sarajevu pred pet hiljada gledalaca, poznata glumica, a od sada i rediteljka kao i nekoliko srpskih Ä?lanova ekipa primili su prijetnje.

"NeĹĄto mi je poslato, neĹĄto je postovano na Internetu.

Ljudi iz ekipe koja je radila na filmu mi se nisu nikad Ĺžalili na prijetnje, ali sam Ä?ula od drugih da se deĹĄavaju. Jednom od njih su slomljeni prozori na kolima, dok je neFoto: REUTERS

kom drugom hakovan telefon i mejl. StraĹĄno je i pomisliti da neko razmiĹĄlja o tome da povrijedi te ljude", kazala je DĹžolijeva za Guardian dodavĹĄi da je svojim glumcima ponudila da napuste region dok se film prikazuje, ali da niko nije prihvatio tu ponudu.

DĹžolijeva je odustala od prvobitne zamisli da premijera filma bude u Beogradu, ali je negirala da to ima veze sa prijetnjama.

"FiziÄ?ke prijetnje me nisu previĹĄe zabrinjavale, jer sam do sada bila izloĹžena Ä?esto opasnostima u raznim zemljama poput Avganistana.

ViĹĄe je u pitanju to ĹĄto ne Ĺželim da ovakav film bude iskoriťćen u politiÄ?ke svrhe.

Pogotovo jer je ovo godina izbora, a ljudi se odluÄ?uju da ga obiljeĹže prije nego ĹĄto ga uopĹĄte vide i na taj naÄ?in podstiÄ?u agresiju i nasilje", kazala je ona. ć, koji tumaÄ?i glavnu muĹĄku ulogu u filmu Danijela, kazao je, prenosi Guardian, da bi mu neki ljudi vjerovatno zagorÄ?ali Ĺživot kada bi znali kako da doÄ‘u do njega. Prema njegovim rijeÄ?ima, ratno vrijeme je proveo u Londonu, ali su njegov otac i ostali roÄ‘aci bili na prvim linijama fronta.

"Po njihovom miĹĄljenju to je bio opravdan rat. Moj otac je profesionalni vojnik i nije srećan zbog onoga ĹĄto se deĹĄavalo u ratu. On je vjerovao da radi neĹĄto bitno za srpsku naciju", otkrio je Kostić dodavĹĄi da niko iz njegove familije nije uÄ?estvovao u ratnim zloÄ?inima.

Njegova porodica ga je podrŞala, a njegov otac tek treba da vidi film, a Kostić kaŞe da ne zna kako će reagovati.

Revija poznate kreatorke $% ć biće odrĹžana veÄ?eras u 21 sat u Casinu Avala. Na reviji biće prikazani modeli, iz aktuelne kolekcije ''BroĹĄ'', ali i one iz nove kolekcije ''SuPer Mademoiselleâ€?. Revija će biti predstavljena u okviru Royal Fashion partyja, a organizatori su se potrudili da pored odliÄ?nog modnog hepeninga prirede i zanimljive prateće programe kao i koktel. Gost na reviji biće aktuelna mis Crne Gore ĹĄ.

PODGORICA Humanitarna Ĺžurka Fluid Drum u saradnji sa Skadar Lake radijom organizuje humanitarnu Ĺžurku veÄ?eras u Tropikani. Nastupaju &' i " !, Ä?iji će honorar uz priloge koji pudu skupljeni biti namijenjen za kupovinu hrane onima koji su u Crnoj Gori najugroĹženiji aktuelnim vremenskim neprilikama. PoÄ?etak je zakazan za 22.30, uz slobodan ulaz.

PODGORICA Pjeva Nada Al Mahmud Mlada pjevaÄ?ica ( '!$ nastupiće veÄ?eras uz pratnju klavijature u kafeu Nero. PoÄ?etak je u 22 sata, a ulaz je slobodan.

- Spektakularna izloĹžba eksponata pod nazivom „Svijet dinosaurusa“, biće otvorena u Delta Cityju od 25. februara do 26. marta.

Svi zainteresovani će u ovom periodu, po cijeni od jednog eura, moći da pogledaju kako su izgledale određene vrste dinosaurusa.

Kako su saopĹĄtili organizatori, izloĹžba je saÄ?injena od 52 modela u prirodnoj veliÄ?ini, koji i vjerno predstavljaju izgled dinosaurusua, a napravljeni su prema posljednjim nauÄ?nim otkrićima njemaÄ?kog paleontoloĹĄkog istraĹživaÄ?kog centra, pod strogim nadzorom paleontoloĹĄkog muzeja iz Hanovera.

Eksponati, koji su zimu doÄ?ekali u Sarajevu, takoÄ‘e su posjetili Beograd i Ljubljanu, kao i mnoge druge evropske gradove. „Zbog veliÄ?ine eksponata u Beogradu se izloĹžba odrĹžavala u parku, odnosno na otvorenom. Mi smo Ĺželjeli da ostvarimo potpuni muzejski utisak, a nadamo se i noćnim

posjetama, pa će dinosaurusi boraviti na trećem nivou garaĹže Delta Cityja“, kazao je PR Delta Cityja ĹĄ ć On je dodao da je mjesto odrĹžavanja izloĹžbe dovoljno prostrano da se u njemu izloĹže svi eksponati, pa Ä?ak i brontosaurus, koji je najproblematiÄ?niji zbog duĹžine vrata.

Tokom mjeseca, koliko će trajati izloĹžba, svakog vikenda biće organizovane posebne propratne aktivnosti. „Djeca i odrasli će biti u prilici da uÄ?estvuju u raznim akcijama i kreativnim radionicama, dok će najmlaÄ‘i uĹživati u posebno kreiranom pjeĹĄÄ?anom prostoru, gdje će se igrati malih arheologa“, saopĹĄtili su organizatori.

Kreator i vlasnik ovih nevjerovatnih Ĺživotinja iz drevnih vremena je austrijska firma Wonder World Entertainment, koji pored eksponata dinosaurusa, organizuje i izloĹžbe pod nazivom „Ludi automobili“ i „Elvis Prisli“.

NAPOKON: Otkriveno da je muziÄ?ar Slinki Vinfild je momak kojem je Adel posvetila svoj najveći hit

Ostavio je zbog manekenke Nakon dugotrajne dramatiÄ?ne potrage za momkom koji je slomio srce poznate pjevaÄ?ice i inspirisao njen najveći hit “Rolling Into Deepâ€?, britanski mediji konaÄ?no su otkrili da je to tajanstveni muziÄ?ar . Ispostavilo se i da njihova veza nije bila toliko ozbiljna kao ĹĄto je ona to predstavljala.

Iako pjevaÄ?ica tvrdi da su im se jednostavno "putevi raziĹĄli", njeni prijatelji kaĹžu da je glavni razlog za raskid bila Slinkijeva veza sa Barberijevim modelom ! " ! .

"On nije tip koji se lako veĹže. Bilo je izvjesno da će se priÄ?a zavrĹĄiti sa suzama, a da će suze biti Adeline", priÄ?aju prijatelji za New York Post. Veza je, bar po njihovim rijeÄ?ima, bila je iznenaÄ‘ujuće neformalna.

"Ne mogu se sjetiti da je Slinki ikad rekao za Adel da je njegova djevojka", kaĹže jedan od prijatelja.

Ljudi bliski poznatoj pjevaÄ?ici ukazali su da je Adelina proĹĄlost korijen njene

Foto: NYPOST.COM

Veza nije bila naroÄ?ito ozbiljna: Slinki romantiÄ?ne fiksacije. Njena majka bila je student umjetnosti kada je postala trudna sa Adel. Njen otac, VelĹĄanin vodoinstalater # bio je alkoho-

liÄ?ar i ĹženskaroĹĄ koji je napustio Peni kada je pjevaÄ?ica imala Ä?etiri godine.

"To je na neki naÄ?in porodiÄ?no nasljeÄ‘e.

Adeli je slamanje srca upisano u genetski kod", priÄ?a jedna pjevaÄ?icina prijateljica.

Nedavno su svjetlije boje uĹĄle u Adelin ljubavni Ĺživot, uz vijest da je pjevaÄ?ica u ozbiljnoj vezi sa ! ! !, 36-godiĹĄnjim zabavljaÄ?em. Adel se nije trudila da sakrije njegov identitet i već je upoznala njegove roditelje. I pored toga ĹĄto Konecki, kojeg prijatelji znaju kao Svompi, tegli za sobom razvod i petogodiĹĄnju ćerku, Adel je dovoljno ozbiljno uĹĄla u ovu vezu da je iznajmila kuću nekoliko kilometara daleko od njegovog rodnog grada Brajtona.

"On nije tip momka kakve voli Adel, tako da se svi nadamo da će Simon ostati s njom neko vrijeme. Ako se ipak ispostavi da će je "ĹĄutnuti" kao i svi ostali do sada, makar će iz toga izaći joĹĄ jedan odliÄ?an album", kazao je prijatelj pjevaÄ?ice.

JOŠDVA EMITERA: Serija „Budva� od sjutra u Hrvatskoj i BiH

Ćelentano i Belez u centru paĹžnje Gotovo je tradicionalno postalo da se posljednjih godina kad je Sanremo u pitanju, najmanje priÄ?a o muzici. Tako su u prva dva dana najvećeg italijanskog festivala u centru paĹžnje bile kontroverze koje su izazvali pjevaÄ? ( Ć , goťća ' * ( i tehniÄ?ki problemi sa sistemom za glasanje.

Prve veÄ?eri festivala strasti je uzburkala gostujuća zvijezda Adrijano Ćelentano koji je u svom dugaÄ?kom monologu kazao da su dvije najpoznatije publikacije katoliÄ?ke crkve, dnevni list "Italian Bishops Conference" i magazin "Famiglia Cristiana", "beskorisne i da ih treba ugasiti".

Urednik Awenirea, dnevnog lista katoliÄ?ke crkve, + * $ $ miĹĄljenja je da je Ćelentano pokuĹĄao da se osveti za Ä?lanak u kojem je kritikovana odluka televizije RAI da uloĹži mnogo novca u dovoÄ‘enje ove zvijezde kao specijalnog gosta na festival.

Prema navodima italijanskih medija, Ćelentano je organizatore festivala koťtao najmanje 300.000 eura. , $ " ( , predsjednik italijanske unije novinara, ka-

Adrijano Ćelentano na sceni Sanrema zao je da su Ćelentanovi komentari "besmisleni". Predsjednik RAI & - optuĹžio je popularnog pjevaÄ?a zbog netolerantnosti i cenzure, opisavĹĄi njegov nastup kao "neoprostivo arogantan".

Prvo veÄ?e obiljeĹžilo je i to ĹĄto jedan od voditelja nije bio u mogućnosti da se pojavi zbog bolova u vratu, kao i blokiranje sistema putem kojeg su gledaoci glasali, zbog tehniÄ?kih problema. Zbog nemo-

Foto: INFOPHOTO

gućnosti glasanja svi uÄ?esnici festivala koji su pjevali prvo veÄ?e ponovo su nastupili i sljedeće veÄ?eri kako bi se odluÄ?ilo kojih Ä?etvoro će otpasti sa spiska.

Druge veÄ?eri predstavili su se i muziÄ?ari iz kategorije "novih nada", a italijanski mediji smatraju da se moĹže oÄ?ekivati da pobjednik iz ove kategorije bude izabran i za predstavnika Italije na Eurosongu u AzerbejdĹžanu ove godine.

Belen Rodrigez

Foto: GETTYIMAGES

Da San Remo sve viĹĄe ide u pravcu ureÄ‘ivaÄ?ke politike ' . $ / komercijalnih televizija pokazao je "performans" ' ( , goťće voditeljke.

Partnerka kontroverznog , 0 , bivĹĄeg supruga manekenke + * ć, izmamila je uzdahe publike druge festivalske veÄ?eri otkrivĹĄi dugu, dekoltiranu haljinu ispod koje nije imala gaćice. Zanimljivo je da je Rodrigezova lansirana u ĹžiĹžu javnosti nakon ĹĄto je nedavno na Internetu osvanuo njen kućni porno video, koji je sa bivĹĄim momkom snimila kada je imala 19 godina.

Svojim Ä?inom Rodrigez je zasjenila druge dvije ljepotice na sceni, bivĹĄu djevojku Ĺž (Ĺž . .

, poniklu na Berluskonijevoj komercijalnoj televiziji, i Ä?eĹĄku starletu . + ., po sopstvenom priznanju veliku oboĹžavateljku Ćelentana. Njih tri pravile su druĹĄtvo na sceni voditelju i italijanskoj pjevaÄ?koj legendi Ä? . + ( ..

Finalno veÄ?e najpopularnijeg italijanskog festivala biće odrĹžano sjutra veÄ?e.

SUDOKU

: 1. PolitiÄ?ka partija 2. Zvijer iz porodice maÄ?aka 3. Glavni grad NorveĹĄke - inicijali glumca Rasela 4.

IzvrĹĄioci drĹžavne uprave - auto-oznaka Ĺ panije 5. Inicijali nauÄ?nika AjnĹĄtajna - zemljotres 6. Simbol azota - sorta, rasa, soj 7. Dio tijela nekih insekata, Ĺžalac 8. Ĺ˝iÄ?ani muziÄ?ki instrument - simbol kiseonika 9. Stari Sloveni - inicijali glumca Paćina 10. Oznaka za volt - boriliĹĄte gladijatora 11. Simbol aktinijuma - egipatski sveti bik 12. Nauka o plovidbi i upravljanju brodom 13. GraÄ‘evinski radnik !" : 1. Fudbalski klub iz Bratislave - glavni grad Kube 2. Slavni nauÄ?nik na polju elektrotehnike - ime glumca Gabena - imperator 3. GlumaÄ?ka uloga - rijeka u Poljskoj pritoka Odre - intelekt, pamet 4. OznaÄ?iti apostrofom 5. Simbol natrijuma - barska biljka - oblast u GrÄ?koj 6. Najveće ostrvo na Jadranu - japanska kratka pjesma - naslovna liÄ?nost iz Andrićevog djela 7. Natpis na pismu - kaiĹĄ, remen, pojas " # $ % Ĺ % Ĺ & ' % : Hladnjak, Euterpa, spoj, AF, tesar, A, OĹ˝, neon, N, obuka, aroma, etida, ÄŒ, Rosi, Ĺ L, N, arena, Al, Oran, nargila, izdanak

HOROSKOP Ovan

Imate previťe obaveza – posao, kuća, djeca... Ne prihvatajte dodatne zadatke, jer jednostavno nećete izdrŞati.

Pred vama su vaĹžne odluke.

Bik Izrazito ste kreativni, a dobrim raspoloĹženjem i pozitivnim stavom inspiriĹĄete sve oko sebe. OÄ?ekuju vas lijepa i zanimljiva ljubavna iznenaÄ‘enja.

ĹĄ ĹĄ

Blizanci

UpiĹĄite jedan broj (od 1 do 9) u svako prazno polje. U svakom horizontalnom i vertikalnom redu i u blokovima 3x3 (oiviÄ?eni podebljanom linijom) treba da budu svi brojevi od 1 do 9

Dugo Ä?ekate novac koji ste poĹĄteno zaradili. Ipak, velike su ĹĄanse da ovog puta budete oĹĄtećeni. Predstoji vam put sa kojeg ćete se vratiti zadovoljni.

Rak Ispostavlja se da radite za male pare. Trebalo je da razmislite kada ste prihvatali posao. Sada je kasno, zavrĹĄite ono ĹĄto ste poÄ?eli.

Ĺ˝

Lav Ĺ

SANREMO: Slavni pjevaÄ? kritikovao crkvene listove, a starleta ĹĄetala bez donjeg veĹĄa

Ljubavna uzbuđenja i Şelja za produŞenjem vrste mogu vam izazvati velike promjene u Şivotu. Neko iz inostranstva ozbiljno se zanima za vas.

Djevica Djelujete energiÄ?no u pravom momentu i umijete da se nametnete svoje stavove uticajnim saradnicima. PokuĹĄajte da organizujete zabavu za svoje kolege.

Vaga Svi prebacuju svoj dio obaveza na vas. Pripremite se za uĹžurban i teĹžak dan na poslu, ali se sjetite i da poslije svake kiĹĄe dolazi sunce.

Ĺ korpija VaĹĄe dobro raspoloĹženje nekome smeta, a takve doÄ?ekajte joĹĄ zadovoljniji i sa ĹĄirokim osmijehom. Stara ljubavi ponovno ulazi u vaĹĄ Ĺživot.

Strijelac Jedna od vaĹĄih mana je nepovjerljivost. Nemate razloga da sumnjate u partnerovu ljubav. Ali, vi uporno to radite, Ä?ime ugroĹžavate vezu.

Jarac Novac, novac, novac...Samo vam je ova rijeÄ? u glavi, a Ĺživot prolazi. Obratite paĹžnju na partnera, jer će vas u suprotnom ostaviti iako vas voli.

Vodolija Mogli biste se naći u blizini osobe koja će u vama pokrenuti pravu lavinu osjećajnog nemira. Romansa će biti kratka, ali slatka.

Ribe Slobodne će zavesti starija i ťarmantna osoba suprotnog pola. Dozvolite sebi emotivni zanos, jer sve ťto je lijepo moŞe biti inspirativno ako to zaista Şelite.

DRUGI PIĹ U: Novinar dnevnog lista iz Mineapolisa oduĹĄevljen kapitenom crnogorske reprezentacije

Ne kaÄ?ite se sa Pekom

Nikole Pekovića

ĹĄ

DĹžeremija Lina

Ş ć

Ä?

Čip Skogins „ �

!

Grub faul izazvao je teĹĄke rijeÄ?i, malo guranja, temperatura je poÄ?ela da raste. Nikola Peković se umijeĹĄao kako bi se potrudio da sve ostane na tome.

Dok su sudije smirivale situaciju nakon okrĹĄaja i krila Indijane

Ĺž , bek Pejsersa Ĺž se obratio „izbacivaÄ?uâ€? iz redova „vukovaâ€?. „Hej, ne Ĺželimo ni dio tebe ovdje.

Nećemo da se kaÄ?imo sa tobomâ€?.

DĹžouns se samo ĹĄalio, pokuĹĄavajući da spusti tenzije na terenu. Ali, bio je u pravu. Nije pametno da se kaÄ?ite sa Pekom.

To je reputacija koju je stekao centar iz Crne Gore.

Peković je 210 centimetara visoka i 130 kilograma teĹĄka cigla, sa 11 odsto masti u tijelu i rukama debelim kao boĹžićna ĹĄunka. Ima veliku tetovaĹžu srednjovjekovnog ratnika koji drĹži maÄ?eve na lijevom bicepsu.

Iz benÄ?a izbacuje 160 kilograma, iz Ä?uÄ?nja moĹže da vuÄ?e kamion. Glas mu je dubok kao , koji postaje joĹĄ viĹĄe zastraĹĄujuć zbog akcenta karakteristiÄ?nog za IstoÄ?ni blok. Muzika iz filma „Kumâ€? se puĹĄta sa razglasa kada postigne koĹĄ i izgleda kao Ä?ovjek koji bi, znate, mogao da se postara za neke stvari.

Takva je makar njegova pojava na terenu. „Nekada ljudi steknu pogreĹĄan utisak o meni. Ja sam obiÄ?an momakâ€?, kaĹže Peković.

I saigraÄ?i to potvrÄ‘uju. „Pek je veliki pliĹĄani medvjedâ€?, rekao je .

Pek, pliĹĄani medvjed? „On ima dvije liÄ?nostâ€?, nastavlja Toliver. „Na terenu je velika zvijer, veliko Ä?udoviĹĄte. Van njega, voli da se zabavlja, da se smije, dosta se ĹĄali.

To je olakĹĄanje za one sa kojima doÄ‘e u kontakt. „Da je stvarno zao, bio bih malo zabrinut, uplaĹĄen. Ali, on je sjajna liÄ?nost, sa odliÄ?nim smislom za humorâ€?, istiÄ?e dugogodiĹĄnji kondicioni trener .

JAK kao bik Neki pronalaze humor u naÄ?inu na koji Peković razgrće defanzivce tokom kretnji kao lajnbekeri (pozicija u ameriÄ?kom fudbalu), a igraÄ?e na postu kao auta za guranje. Zbog fiziÄ?ki moćne igre je postao drag navijaÄ?ima „volvsaâ€? i zaradio mjesto u startnoj postavi. Njegov kultni status raste iz utakmice u utakmicu, i to ne samo ĹĄto je jak kao (figura fiziÄ?ki moćnog drvosjeÄ?e), već zato ĹĄto je dokazao da je vrlo vjeĹĄt, takoÄ‘e.

ProsjeÄ?no upisuje 15,1 poen i 9,8 skokova, a iz igre ĹĄutira 60,7 odsto u 10 utakmica otkada je postao starter umjesto svog dobrog prijatelja ! Ä? ć .

Pek je donio Ä?vrstinu i poene u reketu. Bori se za ofanzivne skokove i pokazao je da je vrlo okretan - bez ĹĄale.

Zbog svega toga, postao je ljubimac navijaÄ?a, uz Lava i $ $ % . „Trudim se da iskoristim sve, svaki momenat, svaki minut na terenu, kako bih bio produktivan za tim.

NavijaÄ?i cijene to ĹĄto radim i to me Ä?ini srećnim. Lijepo je kada igrate dobro i tim pobjeÄ‘uje. Potrudiću se da tako ostaneâ€?, kaĹže Peković.

* )7)

Ako odluÄ?i da zauzme mjesto, ne moĹžete da ga pomjerite: Nikola Peković zakucava loptu u koĹĄ Ĺ arlota

KASNI poÄ?etak Pek nije uvijek bio viĹĄi od ostale djece u svojoj voljenoj Crnoj Gori, maloj, slikovitoj evropskoj primorskoj zemlji, koja sebe zove „dragulj Adrijatikaâ€?. On Ä?ak nije previĹĄe ni volio koĹĄarku. Volio je da peca viĹĄe od iÄ?ega. Postao je ozbiljan kada je koĹĄarka u pitanju tek u prvoj godini srednje ĹĄkole, jer je tog ljeta izrastao Ä?ak 15 centimetara.

Preselio je u Beograd kada je imao 16 godina i igrao u Srbiji, a potom proveo dvije sezone u GrÄ?koj, kada je osvojio i Evroligu. NBA timovi su cijenili njegovu pojavu i umijeće, ali je njegov izdaĹĄni viĹĄegodiĹĄnji ugovor u GrÄ?koj tjerao mnoge od toga da potroĹĄe pik iz prve runde drafta na njega. Volvsi su ga izabrali kao prvog pika u drugoj rundi 2008, ali su Ä?ekali dvije godine na njegov dolazak.

Njegova ruki sezona nije proťla glatko. „Bilo mi je teťko�, priznao je.

ProĹĄao je teĹĄko privikavanje na novu kulturu i novi stil koĹĄarke. Propustio je 13 utakmica zbog teĹĄkog istegnuća skoÄ?nog zgloba. Borio se sa problemima sa faulovima jer se

privikavao na suÄ‘enje u NBA i uÄ?io da pravi razliku izmeÄ‘u fiziÄ?ki jake i prejake igre. „Kladim se da je morao da ima milion pik-en-rol prekrĹĄaja u napadu proĹĄle godineâ€?, rekao je trener Hjustona ! & , koji je draftovao Pekovića dok je bio potpredsjednik Minesote. „ZamiĹĄljam da je trÄ?ao po terenu i ruĹĄio igraÄ?e kada je nalijetao na njih i pomiĹĄljao: ‚Pa ĹĄta, oni bi i trebalo to da urade kada udarim u njih’â€?.

Peković ove godine pravi manje prekťraja, iako igra osam minuta viťe. Bistriji je, ali ne manje snaŞan.

Profitirao je dolaskom Rubija na oba kraja terena, kao i iz svakodnevnog rada sa pomoćnim trenerom Ĺž . ViĹĄe od svega, izgleda kao da je opuĹĄteniji zbog uloge u timu i igara koje pruĹža. „Samo pokuĹĄavam da radim svoj posao. Igram sliÄ?nu koĹĄarku onoj koju sam igrao cijelog Ĺživota. To je koĹĄarka koju volimâ€?, istiÄ?e Peković.

Drugi je baĹĄ i ne vole. Centar LA Lejkersa , koji je visok 214 centimetara i teĹžak skoro 130 kilograma, izrazio je zadovoljstvo ĹĄto je problem sa prekĹĄajima limitirao Peka na 20 minuta u januarskom meÄ?u.

„Hvala bogu da su Pekovića izveli iz igre�, naglasio je Bajnam.

San Antonio Sparsi su se Şalili na grube blokove Pekovića na januarskoj utakmici. Plejmejker

je nalijetao na Pekove pikove viťe nego iko, ali nije Şelio da ih posebno elaborira. „Bez komentara�, rekao je uz osmijeh.

Nikolinim saigraÄ?ima je poznat taj osjećaj. „To boli, Ä?ovjeÄ?e. Volim da igram sa njim, jer omogućava da budete ĹĄirom otvoreniâ€?, kaĹže bek

. ! ' je joť originalniji. „Ne sjećam se sudara sa njim, jer budem jako udaren. On se bukvalno ne pomjera�.

Pekovićeva snaga je produkt genetike i njegove ljubavi prema tegovima. DiĹže ih kada god moĹže, Ä?ak i u danu Superboula, koji je tehniÄ?ki bio slobodan za igraÄ?e. Farnam radi za tim 15 godina i uporedio je Pekovićevu posvećenost treninzima snage samo sa onima koje je imao

. Trener za snagu i kondiciju

je morao da ga ubjeđuje da ne dođe u teretanu kada je imao posljednji slobodan dan. „On je u ovom trenutku vjerovatno

SRUĹ IO i Ĺ arlot

Sada i definitivno viĹĄe nije iznenaÄ‘enje ni za koga u NBA ( ć je novim dabl-dabl uÄ?inkom pomogao Minesoti da sruĹĄi Ĺ arlot (102:90). „Vukoviâ€? su bili bez pobjede u posljednje Ä?etiri utakmice, ali su 21 poen i 11 skokova kapitena crnogorske reprezentacije bili dovoljni za prekid loĹĄe serije.

OdliÄ?an je bio i sa 30 koĹĄeva i 18 uhvaćenih lopti, dok je u 16. uzastopnom porazu „bobketsaâ€? bolji od ostalih bio ruki

% , koji je lani doveo Konektikat do titule prvaka NCAA lige.

Filadelfija je poraĹžena od Orlanda (103:87), a ( Ä? ć je za 22 minuta imao 10 pogodaka i pet puta bio najviĹĄi pod obruÄ?ima. „MagiÄ?niâ€? su do pobjede doĹĄli zbog 15 ubaÄ?enih trojki, od kojih je sedam (iz 10 pokuĹĄaja) ubacio najefikasniji igraÄ? utakmice $ ) (27).

Njujork je sedmim uzastopnim trijumfom stigao do poloviÄ?nog uÄ?inka (15-15), a heroj te serije Ĺž

je opet bio na nivou - postavio je rekord karijere sa 13 asistencija, a ubacio je i 10 poena.

San Antonio je stigao do devete vezane pobjede na gostovanju Torontu (113:103), a blistao je Toni Parker sa 34 koĹĄa i 14 dodavanja. $ ' * +

, -./* 0 (Anderson 27 p, Hauard 17 p, 14 sk, Nelson 12 p, 14 as - Vilijams 21 p, VuÄ?ević 10 p, 5 sk), ) -.1*--/ (Derozan 29 p, Kalderon 16 p, 11 as - Parker 34 p, 14 as), *2 (Rondo 35 p - Staki 25 p),

3 2 * 0 (Irving 22 p Kolison 18 p), ( Ĺž !

, -..*-.4 (D. Vilijams 26 p, 11 as - Gej 25 p, Spajts 20 p, 18 sk, Konli 16 p, 10 as), (

-..* 4 (Filds 15 p, 10 sk, Lin 10 p, 13 as - Evans 19 p), 5 + & 21*24 (Martin 32 p - Djurent 33 p), ! ( + 2*2

(Iljasova 23 p - Belineli 22 p, Kejman 18 p, 10 sk, Ajon 12 p, 12 sk), ! Ĺ -. *2.

(Lav 30 p, 18 sk, Peković 21 p, 11 sk - Voker 21 p),

-. * 6 (Merion 16 p, 10 sk, 6 as - Kufos 12 p, 14 sk), ) 22*-.- (NeĹĄ 22 p, 16 as Smit 30 p, 17 sk),

2-*2/ (Li 29 p, 11 sk Volas 24 p), ) ĹĄ -. * 6 (Grifin 23 p, 15 sk Vol 18 p, 12 as). najjaÄ?i igraÄ? u ligiâ€?, naglaĹĄava veteran Minesote ! .

Peković razumije kako da to koristi kao svoju prednost, bez obzira na to da li postavlja blok saigraÄ?u ili poput stabla otvara sebi put na postu, sa defanzivcem na leÄ‘ima. „Ako odluÄ?i da zauzme mjesto, ne moĹžete da ga pomjerite. Kao odbrambeni igraÄ? nikako ne moĹžete da ga sklonite u stranuâ€?, govori Toliver.

Njegovi saigraÄ?i se ĹĄale na raÄ?un njegove snage, jake pik igre i toga kako razgrće rivale i razmjenjuje udarce u tijelo. Ali, takoÄ‘e i cijene njegov naporan rad i liÄ?nost koju je donio u tim. „Van terena je smiren, kul tip. Na terenu, on je jedan od onih koje Ĺželite da izbjegnete. Zapravo, on je Ä?ovjek kojeg Ĺželite uz sebeâ€?, zakljuÄ?io je Elington.

KUP CRNE GORE: Danas u Baru poÄ?inje zavrĹĄni turnir, u polufinalu okrĹĄaj koĹĄarkaĹĄa Budućnost Volija i Mornara

Finale prije finala Marko Ä?uranović prolazi blok Gojka Ćuka

+ ' ,)- (Ć

MoĹže li barem biti neizvjesno?

S obzirom na to da već nekoliko sezona ljubitelji odbojke prisustvuju rezultatski nezanimljivim duelima odbojkaĹĄa Budućnosti i Budvanske rivijere, zbog dominacije Budvana, pitanje koje se postavlja uoÄ?i drugog ovosezonskog odmjeravanja snaga jeste mogu li PodgoriÄ?ani derbi da uÄ?ine barem neizvjesnijim‌ - Imajući u vidu da su iz Budvanske rivijere otiĹĄla dvojica igraÄ?a (

ć i % # ć, prim.a), koji su veoma bitni za Ä?itavu igru, mislim da moĹžemo da oÄ?ekujemo neizvjesniju partiju. Mada, ne mogu niĹĄta sa sigurnoťću da tvrdim, jer znamo kako smo prolazili u prethodnim meÄ?evima. I uoÄ?i naĹĄeg prethodnog duela ove sezone, u Budvi, nadali smo se neizvjesnijoj utakmici, pa smo odigrali mnogo ispod naĹĄeg nivoa. Kasnije smo protiv grÄ?ke Lamije odigrali, moĹžda, i utakmicu sezone.

Ako uspijemo da ponovimo barem dio te igre, mislim da moĹže da se oÄ?ekuje neka neizvjesna utakmica – kaĹže za “Vijestiâ€? kapiten Budućnosti Ä?# ć' Vremenske neprilike u Crnoj Gori uzrokovale su i neredovnije treninge brojnih sportskih ekipa, meÄ‘u kojima je i Budućnost.

- S obzirom na sve, na malo treninga, mislim da je situacija dobra. Istina, mogla je da bude i mnogo bolja da je sve redovno, ali smo uspjeli da se spremimo najbolje ĹĄto smo mogli, s obzirom na sve okol-

nosti – dodao je Ä?uranović.

Budvani u “MoraÄ?uâ€? dolaze kao apsolutni favoriti, kao ekipa koja u dosadaĹĄnjem toku sezone nije ispustila ni set, ukljuÄ?ujući i prvi meÄ‘usobni duel protiv Budućnosti. Na klupi Rivijere u meÄ?u sa “najljućim rivalomâ€?, debitovaće novi trener, selektor ( ) %

ć* i to protiv kluba u kojem je ponikao kao igraÄ? i trener.

- Mi smo u okrnjenom sastavu u odnosu na Ligu ĹĄampiona, ali, svakako, ostajemo pri svome, da svaku utakmicu odigramo maksimalno i probamo da pobijedimo. Titula i kup ostaju naĹĄ cilj za ovu sezonu, tako da je ovo, moĹžda, neka dobra uvertira uoÄ?i finalnog turnira Kupa, da vidimo kako

snage sad stoje. Generalno, zadovoljan sam naĹĄom ekipom i novim trenerom, zadovoljan sam kako treniramo.

Mislim da ne bi trebalo da imamo problema da privedemo kraju to ĹĄto smo planirali – kazao je “Vijestimaâ€? kapiten Budvanske rivijere,

ć, koji je, takoÄ‘e, ponikao u podgoriÄ?kom klubu.

Utakmica u “MoraÄ?iâ€? poÄ?inje u 18 Ä?asova.

Svih 10 trofeja u nezavisnoj Crnoj Gori pripalo je koĹĄarkaĹĄima Budućnosti. Tim % ! ć danas i sjutra traĹžiće i 11. pehar otkada je obnovljena drĹžavnost, ali će sve dileme, ako ih uopĹĄte i ima, biti otklonjene veÄ?eras u finalu prije finala, Mornar u svojoj „Topoliciâ€? doÄ?ekuje neprikosnovene PodgoriÄ?ane.

Pobjednik tog duela praktiÄ?no će osigurati pehar, jer Sutjeska i Ulcinj ne mogu ni da zaprijete...

Za najbolju ekipu dosadaĹĄnjeg dijela Erste lige, Mornar, Ĺžrijeb u zavrĹĄnici Kupa bio je nemilosrdan. RazoÄ?aranje Ĺžrijebom nije krio ni iskusni strateg iz Bara

ć ć.

- Pun pogodak bi bio da mi i Budućnost igramo u velikom finalu, jer to po kvalitetu, ali i partijama ove sezone sigurno zasluĹžujemo. Ulogu favorita, potpuno logiÄ?no i opravdano, prepuĹĄtamo gostima. Vjerujem da će zavrĹĄni turnir privući paĹžnju brojne publike, a da će moja ekipa baĹĄ u toj Ä?injenici potraĹžiti dodatni motiv da odigra iznad svojih mogućnosti. Predstojeći meÄ? biće i dobar ispit mnogim igraÄ?ima da pokaĹžu ĹĄta znaju.

IznenaÄ‘enja su uvijek moguća, potrudićemo se da ne razoÄ?aramo domaće navijaÄ?e

- naglasio je Pavićević.

Glavni cilj Budućnosti se zna - odbrana duple krune.

- Prioritet nam je osvajanje Kupa, a kasnije i titule prvaka. Domaćin će sigurno biti silno motivisan da nam uzme skalp, ali mi ćemo dati sve od sebe da se to ne desi. Utakmici prilazimo kao svakoj drugoj u ABA ligi i Evrokupu, s tim da ova ima specifiÄ?nu teĹžinu. Ĺ˝elimo da pokaĹžemo da smo bez premca u Crnoj Gori. Neće biti lako, Mornar ima dobar spoj iskusnih i mladih igraÄ?a, ali mi moramo da pobijedimo - istiÄ?e

ć, kapiten Budućnost

Volija.

U sjenci duela PodgoriÄ?ana i Barana biće prvo polufinale.

Rivali su probuđena Sutjeska i Ulcinj, koji ima dosta problema.

- Kao i u svakom kup takmiÄ?enju, svi imaju ĹĄansu.

Imali smo sreće u Ĺžrijebu jer smo izvukli najlakĹĄeg rivala, ali Sutjeska nije nimalo loĹĄa ekipa. Raskinuli smo ugovor sa / ć , tako da nemamo pleja, povrijeÄ‘en je i Ä?uriĹĄić, ali ćemo bez obzira na to pruĹžiti maksimum kako bismo pobijedili Sutjesku poruÄ?uje

ć, trener kluba iz najjuŞnijeg cr-

nogorskog grada.

Sutjeska je, ipak, blagi favorit.

- Žao nam je ťto se turnir ne igra u Nikťiću, kao ťto je bilo predviđeno. Sa druge strane, zadovoljni smo ťto smo izbjegli Budućnost i Mornar. Ulcinj je ekipa protiv koje moŞemo da igramo i mislim da smo bliŞi finalu - kaŞe

ť, bek Nikťićana.

MeÄ? Ulcinj - Sutjeska poÄ?inje u 17 Ä?asova, a od 19.30 igraće Budućnost i Mornar. Finale je sjutra u 19 sati.

KNJIGA: DuĹĄko Bjelica i Stevo Popović priredili priruÄ?nik

Sve o fudbalu

“Fudbalâ€?, naslov je tek izaĹĄle knjige autora, dr #ĹĄ i dr

ć , koji su do detalja opisali sport koji se sa pravom naziva “najvaĹžnija sporedna stvar na svijetuâ€?. Temeljno, opĹĄirno i jednostavno, predavaÄ?i sa Fakulteta za sport i fiziÄ?ko vaspitanje, dekan Bjelica i Popović, su priredili priruÄ?nik podjednako koristan, ne samo akterima fudbalske utakice, već i trenerima, nutriocinistima, ljekarima i svim onim strukama bez kojih je nemoguće zamisliti razvoj i karijeru modernog fudbalera.

Rad autora zavrĹĄava se pravilima fudbalske igre, sa nazivima na naĹĄem i izvornom

TIP „VIJESTI�

za fudbalske pojmove, engleskom jeziku, i to ne samo za fudbal, već i futsal. Ž

- Sve je bilo spremno da na turniru, uz naĹĄe boksere ĹĄ ĹĄ ć , ! ć , " ĹĄ ć , # Ä? ć , Ĺž ć , " !

ć i # Ä? ć uÄ?estvuje i viĹĄe desetina takmiÄ?ara iz Austrije, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i MaÄ‘arske, meÄ‘u kojima su i uÄ?esnici Olimpijskih igara u Pekingu i nekoliko svjetskih i evropskih prvenstava. Ali nam se ove godine oÄ?igledno ne da i moraćemo da prekinemo tradiciju, koja će se, nadam se, nastaviti dogodine - konstatovao je Hiseni. Ć

LIÄŒNOST

Otkazana „Zlatna mimozaâ€? je bilo izvjesno da će se turnir odrĹžati i da će biti jako dobrih borbi. MeÄ‘utim, danas su mi se javili bokseri koji su krenuli ka naĹĄoj zemlji da su putevi zatvoreni i da ne mogu da se probiju. Zbog toga, naĹžalost, moramo da otkaĹžemo turnir vidno rezigniran juÄ?e nam je reakao, osnivaÄ? “Zlatne mimozeâ€?, trener BK Herceg Novi .

Deveti MeÄ‘unarodni bokserski turnir “Zlatna mimozaâ€? trebalo je da se odrĹži 11. i 12. februara, pa je zbog nevremena odluÄ?eno da se turnir odradi 17. i 18. februara. Hiseni je podsjetio da je prvobitno bio potvrÄ‘en dolazak viĹĄe delegacija iz nekoliko zemalja.

BASTIJA - REIMS

1

1,75

ARL - MONAKO

2

2,80

INTER - BOLONJA

1

1,45

MERSIN - GALATASARAJ

3+

1,75

FC OS - FC AJNDHOVEN

4+

2,40

Dijego Simeone

BEZ BOKSA: Zavijani putevi prekinuli tradiciju

– Jedini dvodnevni bokserski turnir u naĹĄoj zemlji, hercegnovska ''Zlatna mimoza'', ipak se neće odraĹžati ove godine. Turnir je bio najavljen za proĹĄli vikend pa je zbog nevremena bio odloĹžen za danas, meÄ‘utim, u posljednjem trenutku takmiÄ?ari koji su prije dva dana potvrdili dolazak, otkazali su uÄ?eťće jer se ne mogu probiti kroz snijeg.

- Zbog nevremena i velikih snjegova koji su zadesili veći dio Evrope, većina takmiÄ?ara su, naĹžalost, joĹĄ ranije otkazali uÄ?eťće. Ipak, imali smo juÄ?e potvrÄ‘en dolazak 45 takmiÄ?ara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, tako da

+ ' ,0, (Ć

Bilo bi Ä?udo da se ponovo ne raduju: KoĹĄarkaĹĄi Budućnost Volija

+ ,1"2" Fenomenalna serija i dalje traje.

DoduĹĄe, Atletiko Madrid je u sedmoj utakmici sa novim trenerom primio prvi gol, ali malo ko mari zbog toga - tim

protutnjao je kroz Rim i u prvoj utakmici ĹĄesnaestine finala Lige Evrope savladao Lacio sa 3:1.

Simeone je 23. decembra proĹĄle godine na klupi „jorgandĹžijaâ€? naslijedio Gregorija Mansana i razbudio uspavane zvijezde. Ovo je bila Ä?etvrta pobjeda otkada je stigao El Ćolo, ali i najvaĹžnija, jer je osvajaÄ? Lige Evrope 2010. godine fenomenalnom igrom istakao kandidaturu za novo osvajanje pehara.

GENER ALKA: Duel Budućnosti i Budvanske rivijere

MOĆ MILANA: Italijanski ĹĄampion već misli o Ä?etvrtfinalu

Ibrahimović: Arsenal se ne dobija ovako svaki dan VENGER: Najgore Na evropski bljesak Milana Ä?ekalo se dugo, predugo. Zato je velika pobjeda nad Arsenalom (4:0) u prvom meÄ?u osmine finala Lige ĹĄampiona odjeknula kako dolikuje...

0 $# 1 ć bio je jedan od junaka - postigao je gol iz penala koji je sam izborio i dva puta asistirao * # , Ä?ime je praktiÄ?no uveo svoj tim meÄ‘u osam najboljih ekipa Evrope.

- Pobjeda 4:0 protiv Arsenala ne dogaÄ‘a se baĹĄ svakog dana. Odigrali smo taktiÄ?ki dobro, iako to niko nije oÄ?ekivao od nas - rekao je Ibrahimović. Ĺ veÄ‘anan je komentarisao i izjavu potpredsjednika kluba ! - da je Milan mogao da postigne joĹĄ golova.

- Galijani je u pravu kada kaĹže da smo mogli da joĹĄ koji put zatresemo mreĹžu, jer je u Evropi svaki gol vaĹžan.

Ali, i ovakav rezultat daje nam veliku prednost u revanĹĄu. Puno utakmica je do finala i moramo da idemo korak po korak. Liga ĹĄampiona nije mi opsesija, ali volio bih da osvojim taj pehar naglasio je sjajni centarfor.

OduĹĄevljeni su bili i italijanski mediji, jer se (pre)dugo Ä?ekalo na ovakav evropski bljesak najtorfejnijeg kluba sa Apenina. “Milan bellisimoâ€? (prelijepi Milan), naslov je “Gazete delo sportâ€?, dok je rimski “Korijere delo sportâ€? takoÄ‘e veliÄ?ao partiju ĹĄampiona - “Milan ¸gigantescoâ€? (gigantski Milan), naslov je ovog dnevnika.

Sjajna partija Milaneza je makar na jednu noć popravila raspoloŞenje predsjednika kluba %

i skrenula mu misli sa mraÄ?nijih tema (optuĹžbe da je podmitio advokata, tuĹžilac je zatraĹžio kaznu od pet godina zatvora).

- Engleski klubovi za nas su dugo vremena bili tabu tema, mislim da se sada stvari mijenjaju - kazao je Berluskoni.

Milan je tri puta u posljednje Ä?etiri sezone eliminisan od Engleza u osmini finala Lige ĹĄampiona - od Arsenala, ManÄ?ester junajteda i Totenhema. “Roso-neriâ€? su, meÄ‘utim, naplatili sav dug u srijedu veÄ?e...

- MoĹže li bolje od ovoga? Jedino Ĺžalim ĹĄto nismo dali joĹĄ golova. Stvorili smo nekoliko dobrih ĹĄansi i naĹĄa pobjeda mogla je da bude joĹĄ ubjedljivija.

Naravno, ne Ĺželim da kukam. Naprotiv, presrećan sam, odigrali smo sjajan meÄ?, protiv vrlo kvalitetnog tima zabiljeĹžili smo briljantnu pobjedu - kazao je trener Milaneza

izdanje ikada Milan je razbio Arsenal, a !

veoma teťko podnio poraz. Ne samo zbog rezultata već viťe zbog igre, za koju kaŞe da je bila najgora u Evropi otkada je na klupi Arsenala.

- Poraz moĹže da vam se dogodi i kada dobro igrate. Ali, mi ni u jednom trenutku nismo bili u utakmici. Bili smo oÄ?ajni i u odbrani i u napadu, bilo je ĹĄokantno gledati kako nas Milan nadigrava na svakom dijelu terena. Ovo je naĹĄe ubjedljivo najgore izdanje u Evropi, jer ni u jednom trenutku nismo bili niĹĄta viĹĄe od obiÄ?nih posmatraÄ?a priznao je Venger.

Francuski trener poruÄ?uje da nema predaje, ali je svjestan da njegov tim nema ĹĄta da traĹži.

- Koncentrisaćemo se na naredne utakmice.

Iako je ovaj rezultat katastrofalan, sezona nije gotova. Ĺ to se tiÄ?e revanĹĄa, moramo da budemo realni. Postoji statistiÄ?ka ĹĄansa, moĹžda dva ili pet odsto da stignemo minus, ali realno gledano mi smo već ispali.

Uz teĹžak poraz, loĹĄa vijest je i povreda ĹĄ , koji je u 44. minutu morao da napusti teren.

- Izgleda da je koljeno u pitanju. Sigurno neće igrati protiv Sanderlenda sljedećeg vikenda u FA kupu. Bať nemamo sreće. Prvo smo izgubili

' , a sada će da nam nedostaje i KoĹĄijelni - zakljuÄ?io je Venger.

!

.

RevanĹĄ na “Emirejtsuâ€? biće puka formalnost, ali Alegri ne Ĺželi da se opuĹĄta.

- Arsenal je tim koji ima klasu. To nije pokazao u prvom meÄ?u, zato ćemo biti spremni na sve zamke u revanĹĄu.

VELIKE PROMJENE: Bokelj dobio devet novih igraÄ?a

NE ODUSTAJU: Superbogati ruski AnĹži opet u akciji

Hidinku nude 8,3 miliona funti

OÄ?ekuje ih teĹĄka misija u nastavku sezone: PojaÄ?anja Bokelja

" ) *+ $ $Ć

Kotorani vjeruju u opstanak U kotorskom prvoligaĹĄu prelazni rok protiÄ?e u znaku velikih promjena u igraÄ?kom kadru - Bokelj će pokuĹĄati da osigura opstanak sa Ä?ak devetoricom novih fudbalera.

Novajlije su ć (OFK Bar), ť ć (Nova Pazova),

ć ć (Iskra),

ć (ÄŒelik), (Sutjeska), Ä‘ ć (Polet, Beograd), ĹĄ ć (Ĺ vedska), !

ć (Iskra, Bugojno), "

# ć ć (Otrant).

Sa druge strane, Kotorane je napustilo sedam fudbalera. OtiĹĄli su:

đ ć, $ % ć, % ,

% ć , & % ' , ć i ( ťć .

- Kompletirali smo ekipu prije sedam dana, tako da nas Ä?eka puno posla. Zbog toga, u potpunosti bi nam odgovaralo ukoliko se odloĹži poÄ?etak drugog dijela prvenstva. JoĹĄ jedna sedmica rada zaista bi puno znaÄ?ila – kaĹže #

ť ć, trener Bokelja.

Kotorani su u jesenjem dijelu sakupili svega devet bodova (Bokelj nakon 17 kola dijeli posljednje mjesto sa Lovćenom) i imaće teťku misiju u nastavku sezone.

- Nadam se da ćemo igrati znaÄ?ajniju ulogu nego do sada, te da ćemo uz malo sreće izboriti opstanak. Biće teĹĄko, trebaće nam viĹĄe sreće nego u jesenjem dijelu prvenstva – zakljuÄ?io je DraĹĄković.

Samo ĹĄto je na zvaniÄ?nom sajtu superbogatog ruskog kluba AnĹžija osvanula informacija o zvaniÄ?nom raskidu saradnje sa trenerom

Ĺž , objavljeno je da predsjednika

zanimaju samo najveća imena. Sa HolanÄ‘aninom - . su juÄ?e objavljeni razgovori i izvor iz kluba u kojem iz sjenke vlada fudbalska ikona iz Brazila, * # , tvrdi da su HolanÄ‘aninu ponudili 8,3 miliona funti, ali i rok do kada mora da odgovori - kraj sedmice. Da su fudbalski radnici iz MahaÄ?kale, koji su prethodnog ljeta punili stupce neuspjeĹĄnim, iako basnoslovnim ponudama za Brazilce, . iz Porta i (

iz Santosa, nauÄ?ili kako se radi, potvrÄ‘uje podatak da su znali kako da odgovore na cjenkanja HolanÄ‘anina podatkom da ima i ponudu iz ÄŒelzija.

Naime, da nipoĹĄto ne Ĺžele da za ogroman novac ostanu kratkih rukava u AnĹžiju, kao keca iz rukava vade slobodu sjajnog Italijana " #

, koji danas dolazi u Moskvu na pregovore. Manevar je, dakle, uskraćen Hidinku, poznatom po neizmjernoj ljubavi prema novcu, koji mu neuporedivo viĹĄe znaÄ?i od trofeja i reputacije kluba. Pokazali su to i problemi koje je sjajni HolanÄ‘anin imao sa po-

reskim sluĹžbama u svojoj zemlji. Razvoj situacije sa ovom dvojicom Evropljana, Ä?ekaće Brazilac

# kojeg je, takođe, kontaktirao AnŞi.

Holanđaninu se od tri velika trenerska imena daju najveće ťanse da preuzme AnŞi, poťto najvećoj zvijezdi tima, Kameruncu

/ u poznim fudbalskim

Ruski milioni: Gus Hidink godinama ne odgovara reputacija Kapela da “Ä?vrstom rukomâ€? drĹži sve konce u svojim rukama. Podatak da je sa KrasnoĹžanom raskinut petogodiĹĄnji ugovor, a da nije nijednom vodio ekipu, nije naÄ?in funkcionisanja na koji je navikao trofejni Italijan.

Ono na ĹĄta novi trener moĹže da raÄ?una je i ogroman novac za pojaÄ?anja, iako je AnĹži u posljednjoj godini doveo 12 sjajnih igraÄ?a. Ĺ˝

LIGA EVROPE: ManÄ?ester junajted ubjedljiv protiv Ajaksa, Atletiko Madrid osvojio Rim

Protiv Hrvatske kreće uigravanje Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore u Baru se priprema za predstojeće prijateljske utakmice sa Hrvatskom (“kockastiâ€? će biti domaćini u dvomeÄ?u 21. i 23. februara).

Selektor - . je na prvo okupljanje pozvao 25 igraÄ?a od kojih samo jedan nastupa u inostranstvu - defanzivac ĹĄvajcarskog Jang bojsa

ć. NajviĹĄe reprezentativaca ima Zeta (pet), dok su Ä?etvorica iz Budućnosti.

- Kasnili smo sedam dana sa pripremama zbog vremenskih nepogoda. NajvaĹžnije je, meÄ‘utim, da su svi zdravi, a imamo i sedam-osam novih igraÄ?a u timu. Sa Hrvatima ćemo igrati najvjerovatnije u Splitu, a nakon toga slijede nove

reprezentativne akcije. Kvalifikacije nas oÄ?ekuju od 25. do 30. septembra u ÄŒeĹĄkoj kazao je Ljutica.

Na spisku su golmani: ć (Zeta), ' ť (Budućnost), Ş '

ć (Crvena stijena).

Odbrana: Ä? Ä‘ Ä? ć (Zeta), '

ć (Budućnost), Ä?

(Mladost), $ $ ć (Mogren), " ć (Grbalj), - % Ä? ć (Mladost), $ ć (Karioke),

ć (Jang bojs, Švajcarska).

Sredina: " #

. (Bokelj), $ Ä? ć (Karioke), Ĺ˝

ć (ÄŒelik), $ Ĺ , # 4 $Ĺž ć (Jedinstvo), Ä? ć, ' ĹĄ /

ć (Zeta), 5 ' ť ć (Budućnost), !

ć (Sutjeska).

Napad: # Ä? ć (Zeta), Ä‘ $ ć (Mogren), $ Šć (Karioke), 6 ć (Budućnost), - Ĺ 5 . (Sutjeska).

NAMJEŠTANJA: Kinezi sređuju stanje

Pet godina zatvora za najboljeg sudiju u Kini Najpoznatiji kineski fudbalski sudija Ä? - , koji je sudio i meÄ?eve Svjetskog prvenstva (Japan i Koreja 2002), nalazi se meÄ‘u devet ljudi koji su osuÄ‘eni na kazne zatvora do sedam godina zbog podmićivanja i namjeĹĄtanja rezultata utakmica kineskog prvenstva.

Kineska agencija “Sinhuaâ€? objavila je juÄ?e da je sud na sjeveroistoku Kine osudio Lua na pet i po godina zatvora zbog uzimanja oko 130.000 dolara da bi namjestio rezultate sedam meÄ?eva u kineskom ĹĄampionatu.

Lu je najpoznatiji kineski fudbalski sudija, koji je sudio dvije utakmice na Mundijalu 2002.

Joť trojica fudbalskih sudija i ťestorica funkcionera klubova i fudbalske asocijacije osuđeno je do sedam godina zatvora zbog namjeťtanja rezultata.

Kina je preduzela obimnu akciju kako bi sredila stanje u fudbalu i povratila poljuljano povjerenje kod gledalaca, nakon pojave raĹĄirene korupcije u profesionalnoj fudbalskoj ligi posljednjih godina.

IzdavaÄ?: DAILY PRESS. d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao je 1. septembra 1997.

Podgorica Bulevar revolucije 11 PoĹĄtanski fah 351

NaÄ?eo Ajaks i pokazao ambicije Junajteda: EĹĄli Jang

& 17

Ples u Amsterdamu

Nije odolio zovu dolara: Ä?un Lu

www.vijesti.me Ĺ˝iro-raÄ?un: 510-168-21,CKB Telefon redakcije: 406-901, faks: 242-306 Marketing: Biljana MARKOVIĆ-AL MAHMUD tel: 406-908, 406-928, fax 248-613 Oglasno, tel/fax: 230-955, 230-956 Prodaja: Stanka RADULOVIĆ tel/fax: 406-940, 406-925 Ĺ tamparija: 891-805, 891-815

ManÄ?ester junajted je pokazao u Amsterdamu da mu nije ispod nivoa da igra Ligu Evrope - â€?Ä‘avoliâ€? su slavili 2:0 protiv Ajaksa nakon furiozne igre u drugom poluvremenu.

je odmarao trojicu fudbalera ( , i ), ali je na teren “Amsterdam areneâ€? poslao ubitaÄ?an napad, sa , Ć ć , i ĹĄ ! . Englezi su imali opipljivije situacije i u prvom poluvremenu, ali je odbrana “kopljanikaâ€? popustila tek u nastavku.

Jang je u 59. minutu fintom i ĹĄutem sa desetak metara krunisao akciju u kojoj je uÄ?estvovalo nekoliko fudbalera, dok je Ćićarito u finiĹĄu iskoristio nesebiÄ?no dodavanje Runija i pogodio iz blizine za 0:2.

Partijom u Holandiji, ManÄ?ester junajted je istakao najozbiljiju kandidaturu za osvajanje Lige Evrope i pokazao da će, uz Premijer ligu, pokuĹĄati da gura do kraja u joĹĄ jednom takmiÄ?enju.

Jednako kao ManÄ?ester impresionirao je Atletiko Madrid, koji je na gostovanju Laciju slavio sa 3:1 i maltene Ä?ekirao kartu za osminu finala.

MeÄ? na "Olimpiku" poÄ?eo je emocijama (domaća publika pozdravila je nekadaĹĄnjeg igraÄ?a Lacija, sada trenera Atletika "

IzvrĹĄni direktor: Ĺ˝eljko IVANOVIĆ zeljko.ivanovic@vijesti.me Glavni i odgovorni urednik: Mihailo JOVOVIĆ mihailo.jovovic@vijesti.me Zamjenici glavnog i odgovornog urednika: NeÄ‘eljko RUDOVIĆ politika@vijesti.me nedjeljko.rudovic@vijesti.me Zdravko VUÄŒINIĆ ekonomija@vijesti.me

Urednici: Dejan PERUNIÄŒIĆ desk@vijesti.me Danilo MIHAILOVIĆ drustvo@vijesti.me Radmilo TADIĆ crnahronika@vijesti.me Nela RADOIÄŒIĆ forum@vijesti.me Angelina Ĺ OFRANAC svijet@vijesti.me Hana AJDARPAĹ IĆ regioni@vijesti.me Boban NOVOVIĆ podgorica@vijesti.me Aleksandar VUÄŒKOVIĆ sport@vijesti.me

), nastavio se velikim slavljem (gol # ), a zavrĹĄio - brodolomom italijanskog tima. “KolÄ?onerosiâ€? su zaigrali kada se probudio - Kolumbijac je u 25. minutu asistirao $ za izjednaÄ?enje, a potom postigao dva gola za totalni preokret i veliko slavlje MadriÄ‘ana.

Simeone je tek u sedmom meÄ?u na klupi Atletika primio gol, ali neće previĹĄe Ĺžaliti zbog toga...

Siguran putnik u osminu finala je ukrajinski Metalist, koji se poigrao sa Salcburgom u Austriji (4:0), dok fudbalere Atletik Bilbaa nakon poraza u ledom okovanoj Moskvi (2:1) Ä?eka neizvjestan revanĹĄ u Baskiji. % & ' Ä? $ )&* (Jang 59, Ćićarito 85), + $ , &) (Maher 35), - .

' $ $ &

(Klose 19 - Adrijan 25, Falkao 37, 63), -

*&* (Vavrznjak 37, Gol 79 - Kariko 60, Santos 88), / % Š& (Darida 22 - Huntelar 75), . ' )&0 (Tajson 1, Kristaldo 37, 41, Dević 90), -

'

*& (GluĹĄakov 61 (penal), Saisedo 71 - Muniain 35).

1 : Rubin - Olimpijakos 0:1, Braga BeĹĄiktaĹĄ 0:2.

Jelena NELEVIĆ kultura@vijesti.me Ivana NOVAKOVIĆ-LEKOVIĆ zabava@vijesti.me Nina VUJAÄŒIĆ (nedjelja) nina.vujacic@vijesti.me BalĹĄa BRKOVIĆ (ART) balsa.brkovic@vijesti.me Slobodan ÄŒUKIĆ (arhiv, nauka) slobodan.cukic@vijesti.me Savo PRELEVIĆ foto@vijesti.me Dragan L. MARTINOVIĆ (dizajn)

PRVE PROVJERE: Selektor kadeta Boris Ljutica trenira svoju Ä?etu u Baru

petak, 17. februar 2012.

ZVIJEZDA: Nikola Peković sjajnim igrama skrenuo paĹžnju ameriÄ?ke javnosti

PliĹĄani medvjed od kojeg svi drhte

strana 28

PIVA: Sela u Pivskoj Ĺžupi desetak dana bila odsjeÄ?ena od svijeta, mjeĹĄtani ipak spremni, jer su kod njih zime uvijek surove

Ĺž – Do sela u Pivskoj Ĺžupi, njih 24, konaÄ?no se moĹže stići. Ĺ to se tiÄ?e Pivske planine, tu je za sada, helikopter jedino prevozno sredstvo.

Ministarstvo odbrane je ekipi „Vijesti“ obezbijedilo prevoz, a major

ć i stariji vodnik ĹĄ Ä? ć, zaduĹženi za bezbjednost i prevoz ekipe „Vijesti“ imali su dovoljno strpljenja da stanu kod svake krivine, probijenog nameta, da popriÄ?aju sa svakim mjeĹĄtaninom, pomognu da se unesu drva, pruĹže rijeÄ?i ohrabrenja. „Nema niĹĄta bez vojske.

Uvijek je vojska bila uz narod“, kaĹže ć iz pivskog sela Orah, dodajući da je 70 centimetara snijega samo razonoda za djecu.

Milosav reÄ?e da im ne smeta mnogo snijeg, jer su navikli na njega. Dobro je kad su svi Ĺživi i zdravi, kad imaju struje, a oluja ih je ovoga puta mimoiĹĄla. Ĺ to se hrane tiÄ?e, ona im nikada nije bila problem. „Nema tog nevremena i te neprilike koja nas moĹže iznenaditi kada je hrana u pitanju. Stari je obiÄ?aj da se dobro snabdijemo hranom, ogrijevom i hranom za stoku.

Ovdje je Ĺživot teĹžak, i najveći problem je ĹĄto nema radne snage, omladine, nema ko da se bori sa ovolikim snijegom i ovolikim nepogodama“, kaĹže Milosav koji Ĺživi sa bratom,

snahom i njihovo troje djece.

Dok je on priÄ?ao, desetogodiĹĄnja i njena dva brata pohvalili su se napravljenim bunkerima, a uskoro namjeravaju da naprave i snijeĹžne tunele.

Milosav kaĹže da je i ranije bilo teĹĄkih zima, ali da od 2005. godine ne pamte teĹžu.

Smeta mu samo ĹĄto se tolika pompa digla oko Podgorice.

Jeste da oni nijesu navikli na snijeg, ali red je, reÄ?e, da poÄ?nu da se navikavaju. “Dobro je ĹĄto je ove rede zahvatilo i taj srediĹĄnji dio.

Nije nam milo, ali neka osjete graÄ‘ani Podgorice kako je nama vasi vijek boriti se sa dva-tri metra. Oni za nas uvijek kaĹžu da je to normalno. I mediji objave jednom ili dva puta, onako provizorno, ne radi saobraćaj tu i tu i sva priÄ?a je zavrĹĄena.

Kod njih palo 70 centimetara snijega i to je Ĺživa uzbuna. A tamo Ĺživi 200 hiljada stanovnika i mogu pomoći jedni drugima. ÄŒast djeci, starim iznemoglim osobama i bolesnima koji ne mogu da se bore sa snijegom. A da su ostali izaĹĄli, bacili po pet lopata ne bi bilo ni zere snijega. PaniÄ?e niokoĹĄta. Kod nas se za toliki snijeg kaĹže oprlija. Toliki snijeg je samo zadovoljstvo za djecu i niĹĄta viĹĄe“, kroz osmijeh reÄ?e Milosav, mjeĹĄtanin sela koje broji desetak domaćinstava.

Borba sa snijegom u Pivi će potrajati

Bulatović Desetar ĹĄ ć je već desetak dana rado viÄ‘en gost Pivljana. Sa utovarnom lopatom probija puteve po pivskim selima, bori se sa snijeĹžnim nametima i raduje se svakom probijenom metru. Ekipa „Vijesti“ ga je zatekla dok je probijao put do sela Jasen. „Navikli su ljudi na ove

nepogode, tako da im nije mnogo straĹĄno to ĹĄto im putevi nijesu prohodni. Zadovoljni su oni kada im se proÄ?isti glavni seoski put. Ne mora da im se Ä?isti do kuća.

Oni to i ne traĹže, a svaki metar proÄ?iťćenog seoskog puta znaju da cijene. Toliko su gostoprimni da kada probijem put i stignem do neke

kuće ne daju mi da nastavim dok ne svratim kod njih i neĹĄto pojedem. Hranu sa sobom ne moram da nosim“, kaĹže LjubiĹĄa koji je iz Rovaca gdje su uslovi sliÄ?ni, pa razumije muke Pivljana.

Prvo je Ä?istio glavnu magistralu od NikĹĄića do PluĹžina, a onda je preĹĄao na lokalne puteve. KaĹže da je lakĹĄe Ä?istiti onu dionicu puta koja se nalazi na većoj nadmorskoj visini, jer je vjetar na put pored jezera nanio veću koliÄ?inu snijega. „Ne Ä?istim sam. Tu su i radnici lokalnog Komunalnog preduzeća. Svako od nas uzme po jednu dionicu, tako da Ä?iťćenje ide brĹže i efikasnije. Malo kome, ko nije ovdje dolazio i sve vidio, Ä?ovjek moĹže objasniti kako ovaj narod Ĺživi i bori se sa snijegom“, kaĹže LjubiĹĄa koji već 17 godina priskaÄ?e u pomoć svuda gdje ima snjegova.

Ima suprugu i dvoje djece koji Ĺžive u Podgorici i koji su navikli da ga zimi mnogo ne

PANTO sam pravio prtine

Ne zaboravlja ni psa: Panto Golubović

ć, iz sela Stabna, navikao je da se bori sa snijegom. Smetaju mu samo godine, ima ih 72, da ta „borba“ bude lakĹĄa i uspjeĹĄnija. Zatekli smo ga dok je nosio hranu psu. Po povratku je htio da ponese i naramak drva, ali su se major Obradović i stariji vodnik KovaÄ?ević naĹĄli pri ruci i ponijeli sva drva koja je djed Panto izvukao ispod snijega. „Sam sam napravio prtinu. Malo mi je viĹĄe vremena trebalo, ali uspio sam. Bili smo desetak dana odsjeÄ?eni, ali je doĹĄla utovarna lopata i probila put i meni oko kuće raskrÄ?ila.

Malo snijega sam makao i sa krova. Ne smijem da se popnem, ali sada je put proÄ?iťćen, pa će doći sinovi da to odradeâ€?, kaĹže Panto koji Ĺživi sa suprugom .

Hrane im, kaĹže, ne fali. Dobro se spreme svake godine za zimu. Nijesu njima snjegovi novost. Uspio je da oÄ?isti i put do ĹĄtale gdje drĹži jednu kravu i june. Sam, jer je Milijana operisana proĹĄle godine pa ne izlazi iz kuće. „Zvali su sinovi da doÄ‘emo kod njih, ali nas dvoje smo ostali ovdje. Ovdje mi je najserbeznije - jedno uz drugo, pa se snalazimo nekako. E, kada jedno ostane, ono drugo ne bi moglo samo. Ove zime je bila velika hladnoća. ÄŒini mi se da nikada nije bilo hladnije. Pa i meteorolozi kaĹžu sibirska zima“, kaĹže Panto dok nas Milijana s kućnog praga zove da obavezno svratimo.

gledaju. KaĹže da se posebno obraduje kada sretne ljude sa kojima je nekada Ä?istio puteve po Pivi ili mjeĹĄtane kojima je pomogao. A to se desilo i prije dva dana – sreo je Ä?ovjeka sa kojim je zajedno po Pivi prije sedam godina probijao snijeĹžne namete.

Sa njim je bio i ć, radnik lokalnog Komunalnog preduzeća. Ove godine je Ä?iťćenje puteva bilo teĹže nego 2005. godine jer je, kaĹže, napadalo viĹĄe snijega, a vjetar je stalno pravio nove namete. „Pojedine djelove puta smo Ä?istili i po dva-tri puta. Mi oÄ?istimo i kada se ujutro vratimo opet je dio puta zameten. Mnogi kaĹžu uzaludan posao, ali nije. LakĹĄe je ponovo oÄ?istiti pola metra nego dva“, sa osmijeh komentariĹĄe Rajko dok dvogledom posmatra pivske padine po kojima, ovih dana, redovno sreću srne, ali i vukove, divlje svinje.

I ekipa „Vijesti“ je imala priliku da vidi tri srne koje su ťćućurene ispod drveta legle da odmore od napornog puta.

Ni njima nije lako gaziti po tolikom snijegu. Samo joĹĄ da krivolovci imaju razumijevanja za njih i sve bi lakĹĄe bilo.

Put do NikĹĄića je proĹĄao brzo i lako. NaĹĄi „domaćini“, Obradović i KovaÄ?ević, u skladu sa uniformom koju nose, nijesu dozvolili da putnik, koga smo sreli na Jasenovom Polju, nastavi pjeĹĄke put do NikĹĄića. I za njega je bilo mjesta u vojniÄ?koj „tojoti“. A kroz nikĹĄićko naselje Rastovac zatekli smo majora ! koji je sa utovarnom lopatom Ä?istio put. Njegovi vojnici Ä?iste put po Pivi i Ĺ avniku, tako da njemu nije smetalo da sjedne za maĹĄinom i krene u Ä?iťćenje puta. Vanredna situacija ne poznaje Ä?inove i zvijezde na epoletama.

Ć ŠĆ

Navikli na muke sa snijegom petak, 17. februar 2012.

SNIJEG: MaĹĄine napreduju ka zavijanim selima

Cetinje dobilo struju StanovniĹĄtvu Katunske nahije, odnosno mjeĹĄtanima Lastve ÄŒevske, koji su i dalje bez struje, i juÄ?e su Ĺživotne namirnice dopremane helikopterima

– Nakon Ä?etiri dana, graÄ‘ani prijestonice juÄ?e su dobili vodu. Iz Javnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ saopĹĄteno je kako je tokom jutarnjih sati opet uspostavljeno vodosnabdijevanje gradskog podruÄ?ja, koje je bilo u prekidu od nedjelje, 12. februara, usljed kvara na elektromreĹži.

U gradskom, prigradskom i seoskom podruÄ?ju i dalje su u toku aktivnosti na Ä?iťćenju snijega, kao i aktivnosti na „otvaranju“ pristupa ponoru u Donjem Polju.

Kamioni sa utovarnim prikolicama i dalje odvoze snijeĹžne mase sa gradskog podruÄ?ja.

Kada je rijeÄ? o selima, juÄ?e je probijeno nekoliko putnih pravaca, meÄ‘u njima i dio saobraćajnica kroz Katunsku nahiju, koja je tokom prethodnih dana bila u potpunosti odsjeÄ?ena.

Međutim, znatan dio sela u Ri-

Foto: S.KOSIĆ

Ekipe JP Stambeno komunalno oÄ?istile su put ka Dugunji

UBNOR ĹĄalje pare za gorivo

- Tivćani i dalje nastavljaju da sakupljaju pomoć za nevremenom pogođeno stanovniťtvo opťtina na sjeveru.

Tako je i 500 eura donirala lokalna TuristiÄ?ka organizacija, a kompanija “Porto Montenegroâ€? najavila da će na raÄ?un solidarnosti Ministarstva finansija za pomoć ugroĹženima na sjeveru uplatiti 15 hiljada eura.

Privrednici iz Tivta juÄ?e su uputili i pomoć od 10 hiljada litara loĹž ulja za

grijanje bolnice u Beranama. Donaciju od 200 eura opĹĄtini Ĺ˝abljak za nabavku goriva dala je i opĹĄtinska organizacija UdruĹženja boraca NOR-a i antifaĹĄista Tivta. “U okviru mogućnosti, Ĺželja nam je priskoÄ?iti u pomoć naĹĄim prijateljima, prema naĹĄim mogućnostima i kompetencijamaâ€?, reÄ?eno je iz tivatskog UBNOR-a, dodajući da su Ĺ˝abljaÄ?anima donirali 200 eura za gorivo.

BARANI grade tri zgrade solidarnosti - Trenutno najveća investicija u Crnoj Gori je izgradnja triju zgrada solidarnosti u Baru. “Ukupna vrijednost, raÄ?unajući samu gradnju, uÄ?eťće OpĹĄtine u placevima i svu prateću infrastrukturu, prelazi 20 miliona euraâ€?, rekao je juÄ?e ć, predsjednik OpĹĄtinskog sindikalnog povjereniĹĄtva Bar (OSP), koje sa Crnogorskim fondom za solidarnu stambenu izgradnju

(CFSSI) i OpĹĄtinom Bar sprovodi taj projekat.

Graditelj je konzorcijum ’Čelebić-Zeta gradnja’. Cijena kvadratnog metra je 780 eura sa PDV–om. Bilo je kalkulacija oko cijene, ali uÄ?eťćem kolektiva zaposlenih, cijena kvadrata kupcu pada na oko 600 eura. Placeve za zgrade ustupila je gratis SO Bar, uz oslobaÄ‘anje plaćanja komunalija.

ISPRAVKA U juÄ?eraĹĄnjem broju “ Vijesti“, u Ä?lanku “Moglo je biti efikasnije“, doĹĄlo je do greĹĄke. U akciji Ä?iťćenja snijega nijesu uÄ?estvovali ĹĄtićenici DjeÄ?jeg doma, već zaposleni u Domu. “Cilj akcije je bio da pomognemo naĹĄim dugogodiĹĄnjim prijateljima, zaposlenima u DjeÄ?jem vrtiću na Cetinju, i da omogućimo da se maliĹĄani ĹĄto prije vrate u svoje vrtićeâ€?.

Izvinjavamo se zaposlenima u toj ustanovi i Ä?itaocima.

Tivatski UBNOR, kojim od prije nekoliko mjeseci predsjedava dugogodiĹĄnji aktivista i sekretar tivatskog DPS-a, porijeklom sa Ĺ˝abljaka, ĹĄ Ć ć, najavio je i da će 25. februara, u saradnji sa Savjetom mladih DPS, “pomoći graÄ‘anima naĹĄe prijestonice u Ä?iťćenju snijega, sa ekipom od 15 momaka i podrĹĄkom djevojakaâ€?, te da za to “ima podrĹĄku naĹĄih javnih preduzećaâ€?.

jeÄ?koj nahiji i dalje je odsjeÄ?en, a i bez struje. Tako da će mehanizacija danas raditi na probijanju puta ka RvaĹĄima, Bobiji i DodoĹĄima, te putu ÄŒekanje – NjeguĹĄi.

StanovniĹĄtvu Katunske nahije, odnosno mjeĹĄtanima Lastve ÄŒevske, koji su i dalje bez struje, i juÄ?e su Ĺživotne namirnice dopremane helikopterima.

MaĹĄine AD “Putâ€? i „Rolomont“ uspjele su juÄ?e da na podruÄ?ju MZ Ĺ estani probiju regionalni put Ostros –Virpazar, u visini sela Livari. U Ĺ estanima je sada pod metar visokim snijegom joĹĄ desetak kilometara tog regionalnog puta kojem gravitira deset sela sa 120 domaćinstava. ć, sekretar MZ Ĺ estani, rekao je “Vijestima“ da ru-

Probijen dio saobraćajnica kroz kovaocima maĹĄina koje razgrću snijeg sa puta od strane Ostrosa trenutno najveći problem predstavlja formirani sloj leda ispod snijega. Tokom dana, u Gornjoj Briski je konaÄ?no stigla struja.

Predsjednik OpĹĄtine Ĺ˝ ć ć rekao je da je oÄ?iťćeno 70 odsto seoskih puteva u Baru koji su bili zatrpani snijegom. On oÄ?ekuje da će do vikenda biti probijeni svi putevi u Crmnici i Ĺ estanima, dodajući da na terenu 12 maĹĄina rade danonoćno.

ZAVIJANO do deponije ! " - Putevi do podorjenskih sela i gradske deponije na Ublima ponovo su zavijani. Ekipe JP Stambeno komunalno oÄ?istile su put ka Dugunji, koji je bio tri dana zatvoren zbog visokih snijeĹžnih nanosa i zbog Ä?ega nije odvoĹženo smeće na gradsku deponiju, ali je u toku dana mećava ponovo zavijala put. Zbog jakog vjetra formiraju se ogromni smetovi koji oteĹžavaju Ä?iťćenje snijega sa putnih pravaca KruĹĄevice-Vrbanj, Kameno-Borići, Dizdarica-Dugunja.

Put Meljine-Trebinje, koji odrĹžavaju radnici „Prijedor putevaâ€? je oÄ?iťćen, a pijeskom su nasute kritiÄ?ne dionice na kojima ima leda. Taj put bio je cijelo vrijeme prohodan, iako je intenzitet saobraćaja znaÄ?ajno smanjen. #

PREVIĹ E: Prema evidenciji Uprave za nekretnine u Tivtu ima viĹĄe od 2.700 nelegalnih objekata, u lokalnoj upravi tvrde suprotno

Opťtina: To nije realna slika Iz Sekretarijata je saopťteno da tolika brojka objekata bez građevinske dozvole nije realna slika stanja na terenu, odnosno da se najveći broj odnosi na pomoćne objekte, kako samostalne, tako i na dogradnje uz stambene objekte

- Prema podacima Uprave za nekretnine Crne Gore, koji se temelje na upisanim teretima u katastarskoj bazi podataka, na podruÄ?ju opĹĄtine Tivat ima ukupno 2.734 nelegalna objekta.

Uprava za nekretnine u svojim evidencijama biljeĹži da od toga Ä?ak 2.389 objekata podignutih na teritoriji najmanje bokeljske opĹĄtine uopĹĄte nema izdatu graÄ‘evinsku dozvolu, dok je 167 objekata sagraÄ‘eno uz prekoraÄ?enje izdate dozvole, a njih 178 nema upotrebnu dozvolu.

Prema katastarskim evidencijama, najloĹĄije stanje sa nelegalnom gradnjom je u obuhvatu najveće katastarske opĹĄtine Tivat, gdje, po podacima drĹžave, imaju 832 objekta podignuta bez izdate graÄ‘evinske dozvole, 172 objekta nemaju upotrebnu, a 115 zgrada podignuto je uz prekoraÄ?enje dozvole. U katastarskoj opĹĄtini MrÄ?evac, takoÄ‘e, ima dosta nelegalnih objekata podignutih bez graÄ‘evinske dozvole, 721, dok je takvih objekata najmanje na prostoru katastarske opĹĄtine Milovići, gdje ima 19 na divlje sagraÄ‘enih

Najgore u katastarskoj opĹĄtini Tivat zgrada.

Prema tim podacima, međutim, veoma su rezervisani u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaťtitu Şivotne sredine Opťtine Tivat. U izvjeťtaju o stanju uređenja prostora opťtine Tivat za 2011, koji je nedavno usvojio i lokalni parlament, Sekretarijat je, komen-

Foto: ARHIVA „VIJESTI�

tariĹĄući podatke Uprave za nekretnine o nelegalnoj gradnji, saopĹĄtio da “dobijena brojka od 2.734 objekta bez graÄ‘evinske dozvole nije realna slika stanja na terenu, odnosno da se najveći broj ovih objekata zapravo odnosi na pomoćne objekte, kako samostalne, tako i na dogradnje

uz stambene objekte, a da je broj stambenih objekata za koje nikad nije izdata građevinska dozvola mnogo manji�.

Iz Sekretarijata su podsjetili da je dio podruÄ?ja opĹĄtine Tivat za koje je Uprava za nekretnine saopĹĄtila podatke o nelegalnoj gradnji do sada bio nepokriven planskom dokumentacijom, pa se stoga nijesu mogle ni izdavati graÄ‘evinske dozvole. To viĹĄe nije sluÄ?aj sa obuhvatom KO MrÄ?evac, gdje je najveći broj od viĹĄe od 700 nelegalno podignutih objekata u meÄ‘uvremenu “pokrivenâ€? novim planovima, pa će ti objekti biti i naknadno legalizovani, uz adekvatnu naplatu komunalija. “DUP ’GradioĹĄnica’, koji je tek usvojen, obuhvatio je podruÄ?je koje do sada nije bilo pokriveno niti jednim detaljnim planskim dokumentom. Svi nelegalni stambeni objekti obuhvaćeni su i uklopljeni u planski dokument. Samo neki od pomoćnih objekata koji su se naĹĄli na trasama novoplaniranih saobraćajnica nijesu se mogli uklopiti u planski dokument, tako da oÄ?ekujemo da će se broj nelegalnih objekata u KO MrÄ?evac u mnogome smanjitiâ€?, tvrde u Sekretarijatu za ureÄ‘enje prostora i zaĹĄtitu Ĺživotne sredine. Ć

Foto: D.LASICA

Ugostitelji u ĹĄtajku Katunsku nahiju, koja je bila odsjeÄ?ena: JuÄ?e na Cetinju

POMOĆ KolaĹĄinu - Barsko DruĹĄtvo prijatelja KolaĹĄina (DPK) pokrenulo je humanitarnu akciju za pomoć toj opĹĄtini. Na poziv se prva odazvala OpĹĄtina Bar, koja će donirati 2.000 eura. “Ranije smo već uplatili 10.000 eura za pomoć opĹĄtinama na sjeveru, pomagaćemo i ubudućeâ€?, rekao je predsjednik OpĹĄtine Bar Ĺ˝ % ć ć na sjednici DPK. Predsjednik DruĹĄtva ( ć kazao je da im je iz OpĹĄtine KolaĹĄin reÄ?eno da im trenutno najviĹĄe treba gorivo, pa ćemo sav prikupljeni novac usmjeriti u tu namjenuâ€?, rekao je Nikezić. /%/

ULCINJ pomaĹže sjeveru +" - Predsjednik OpĹĄtine Ulcinj ( , - donio je odluku da se, u cilju ublaĹžavanja posljedica nevremena, najugroĹženijim gradovima na sjeveru iz opĹĄtinskog budĹžeta izdvoji 5.000 eura.

Istovremeno, OpĹĄtina je pokrenula niz preventivnih aktivnosti u susret mogućim poplavama, kako se ne bi ponovile prethodne godine, kada je cijeli akvatorij uz Bojanu bio pod vodom. Tako je Vladin koordinacioni tim za upravljanje vanrednim situacijama, na zahtjev ulcinjske OpĹĄtine da se urgentno preduzmu mjere u cilju zavrĹĄetka svih poslova na sanaciji benta na Bojani, na prekjuÄ?e odrĹžanoj sjednici donio naredbu da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pristupi realizaciji hitnih mjera, odnosno II fazi regulacije toka Bojane, “imajući u vidu da se radi o hitnosti obezbjeÄ‘enja protoÄ?nosti na samom uťću rijeke u moreâ€?. ./ /

SAOPŠTENJE: SNP o problemu „Vektra Boke�

Vlada je za sve kriva

' ( - Vlada Crne Gore nikada nije dobila odgovarajuće i kvalitetne garancije za obezbjeÄ‘enje ugovora sa “Vektra Bokomâ€?, za ĹĄta snosi odgovornost za stanje u kome je danas ta kompanija, tvrdi se u saopĹĄtenju OO SNP koje je potpisao predsjednik ) * ć.

U saopĹĄtenju se navodi da se prvi ugovor sa “Vektra Bokomâ€? odnosio na rekonstrukciju postojećih hotela HTP “Bokaâ€? i da su u lokalnoj upravi tada postojali svi urbanistiÄ?ki planovi potrebni za taj posao.

U saopĹĄtenju se navodi da je “nakon tri godine gledanja kroz prste, ’Vektra Boka’ od Savjeta za privatizaciju traĹžila da na lokaciji postojećih hotela gradi nove hotele, a da je OpĹĄtina u kratkom roku obezbijedila novi urbanistiÄ?ki plan za hotel 'Tamaris', koji do danas nije ni sruĹĄenâ€?.

Hercegnovski SNP tvrdi da “Vektra Boka� ni do danas nije obezbijedila kvalitetne garancije za ugovor o privatizaciji ni za aneks ugovora sklopljen sa Savjetom za privatizaciju.

Uz konstataciju da Vlada nije zaĹĄtitila interese svojih graÄ‘ana i svojih opĹĄtina iz poznatih razloga, ali nijesu reagovali ni tuĹžioci ni pravna drĹžava, u saopĹĄtenju se zakljuÄ?uje da su “drĹžava i Herceg Novi oĹĄtećeni i zloupotrijebljeni zbog interesa funkcionera DPS-a i SDP-a, njihovih prijatelja i kumova, ukljuÄ?ujući i ove na lokalnom nivouâ€?.

- Pod parolom “Kotore ne moĹže gore“, 30 ugostitelja iz Starog grada u Kotoru, meÄ‘u kojima i kafeterije hotela “Vardarâ€? i “Astoriaâ€?, zatvorili su juÄ?e svoje lokale i poÄ?eli ĹĄtrajk upozorenja koji će trajati dok im, kako kaĹžu, OpĹĄtina ne stvori uslove za normalan rad.

Na kafićima su postavljeni transparenti “Kotore ne moĹže gore,â€? dok su terase opasane Ĺžutim trakama.

Ugostitelji su se sa zaposlenima u jutarnjim satima okupili ispred vrata Starog grada, a oko podna se uputili na Cetinje, gdje su gradonaÄ?elniku Prijestonice " ć uruÄ?ili donaciju od 2.000 hiljade eura zbog vanrednog stanja izazvanog vremenskin nepogodama, a uÄ?estvovali su i u Ä?iťćenju snijega. Komunalna policija je oko 13 sati na lokalima zalijepila rjeĹĄenja u kojim se, izmeÄ‘u ostalog, nareÄ‘uje da se u roku od jedan sat od prijema uklone Ĺžute trake, te da, ukoliko se to ne uradi, pristupiti prinudnom uklanjanju, u skladu sa propisima, dok će protiv odgovornog lica biti pokrenut prekrĹĄajni postupak.

Predsjednik NVO “Unija privatnih poslodavacaâ€? " ć kazao je da, i pored nekoliko sastanaka sa gradonaÄ?elnicom # Ć ć i predstavnicima nadleĹžnih organa i sluĹžbi, na kojima je obostrano najavljena korektna partnerska saradnja u cilju poboljĹĄanja ugostiteljsko-turistiÄ?ke ponude, do sada niĹĄta nije ispoĹĄtovano, niti su rijeĹĄeni njihovi problemi. “TraĹžimo da nam se omogući emitovanje muzike radnim danima do ponoći, a vikendom do jedan sat, jer svi objekti u periodu od oktobra do maja rade sa gubitkom i faktiÄ?ki rade samo u interesu grada i graÄ‘ana, i grad treba da nam pomogne u smislu smanjenja troĹĄkova poslovanja i kako bismo povećali posjeÄ?enost. Drugi problem je rigidan stav i odnos Komunalne policije, koji je nekorektan i neprimjeren trenutnom druĹĄtveno- ekonomskom trenutku. Smatramo da je u ovakvoj situaciji potrebno pokazati malo viĹĄe sluha i osjećaja za probleme malih preduzetnika i biti tolerantniji u odnosu na manje propuste.

Umjesto toga Komunalna policija primjenjuje uglavnom samo represivne mjere i radnje�, kazao je Milunović.

Ugostitelji smatraju da OpĹĄtina treba da izmijeni i prilagodi postojeći urbanistiÄ?ki projekat Starog grada, koji godinama nije mijenjan niti prilagoÄ‘en Ĺživotnim potrebama i ekonomskim zakonitostima, iako je viĹĄe puta najavljivano da će se to uraditi. “Smatramo da bi i cijene gradskih parkinga u zimskom periodu trebalo smanjiti i prilagoditi vansezonskim uslovima poslovanja. I pitamo se da li je interes da se vlasnici ugostiteljskih objekata i drugih

Komunalna naredila da se uklone Ĺžute trake: JuÄ?e u Kotoru radnji sabiju u miĹĄju rupu, zabrani koriĹĄtenje terasa, zaplijeni mobilijar, ugasi muzika, da bi Kotor, koji je svojevremeno bio poznat po kulturnoj i zabavnoj ponudi, postao mrtvi grad, istakao je Milunović.

Smeta im i to, kako kaĹžu, ĹĄto se iz OpĹĄtine i Luke Kotor Ä?esto hvale kako su oni zasluĹžni za dovoÄ‘enje kruzera u Kotor, kada se, kako istiÄ?u, zna da je upravo jedan od ugostitelja taj koji je prije nekoliko godina posredstvom svoje agencije poÄ?eo dovodit kruzere MSC u Kotor.

OgorÄ?eni su i zbog toga ĹĄto su kako

Foto: P.NIKOLIĆ

kaĹžu u medijima od strane OpĹĄtine napadnuti i ocrnjeni da je organizacija doÄ?eka Nove godine propala zbog njih, ĹĄto kaĹžu nije istina.

Pojedini ugostitelji smatraju da je OpĹĄtina namjerno zbog njih odluÄ?ila da se ove godine prvi put zavrĹĄna sveÄ?anost kotorskih karnevalskih feĹĄti, koja podrazumijeva nakon karnevalske povorke glavnom gradskom ulicom koncert i dodjelu nagrada, premjesti sa glavnog gradskog trga na trg ispred katedale Svetog Tripuna.

POPOVIĆ: ViĹĄe ima neopravdanih zahtjeva Potpredsjednik OpĹĄtine % & ć pohvalio je gest ugostitelja za prijestonicu i kazao “Vijestimaâ€? da će OpĹĄtina zauzeti stav povodom te situacije i imati sastanak. “Sve ovo nije nimalo lijepo. Kotor kao avetinjski grad. OpĹĄtina će iznijeti svoj stav, a moj liÄ?ni stav je da, bez obzira ĹĄto imam puno prijatelja meÄ‘u ugostiteljima, uopĹĄte ne razumijem zbog Ä?ega ĹĄtrajkuju. Sigurno je da ima opravdanih zahtjeva posebno oko usporene birokartije oko izdavanja dozvola za terase koje im se izdaju na mjesec dana, tako da moraju da ĹĄetaju po viĹĄe sluĹžbi i tu ih apsolutno podrĹžavam. Ali, ostale zahtjeve ne mogu da shvatim, jer OpĹĄtina, koja gazduje većinom lokala u Starom gradu, je bez tendera prije par godina produĹžila svima njima zakup. Druga stvar je, ĹĄto BoĹžjom pomoći, ĹĄto angaĹžovanjem OpĹĄtine i Luke Kotor, u posljednjih pet godina toliko povećan broj gostiju u Kotoru koji dolaze kruzerima. Samo proĹĄle godine ih je bilo oko 200 hiljada. I znam da je zbog toga i ugostiteljima povećan promet u odnosu na neke ranije godine , tako da ih ni sa te strane ne razumijem. Zakupnine objekata u Starom gradu nijesu mijenjanje od 2008, godine, kao ni zakup terasa, tako da ne znam koja su to povećanja koja navode u peticiji. Mislim da je ovo trebalo rjeĹĄavati na nekom zajedniÄ?kom sastanku, a ne ovakoâ€?, kazao je Popović.

KOMBINATORIKA: Nakon neopozive ostavke prvog Ä?ovjeka univerzitetskog centra, nova kadrovska rjeĹĄenja u Akademiji znanja

RaÄ‘enoviću uz titulu i vruć krompir - Novi direktor Akademije znanja, ustanove koja gazduje novom zgradom Univerziteta u administrativnom centru Budve, je ĹĄ Ä‘ ćâ€?, potvrÄ‘eno je “Vijestima“ u lokalnoj upravi.

RaÄ‘enović, iako mladi kadar, dugogodiĹĄnji je turistiÄ?ki radnik, i bio je zaposlen u gotovo svim elitnim domaćim hotelima.

RaÄ‘enović će na Ä?elno mjesto prve fakultetske ustanove u metropoli turizma zamijeniti ć , koji je nakon nekoliko mjeseci, koliko je bio u fotelji direktora, podnio iznenada neopozivu ostavku. Ognjenović je, nakon dolaska na mjesto gradonaÄ?elnika Ä‘ ć , u kadrovskoj kombinatorici, koju je novi prvi Ä?ovjek grada sproveo u aprilu, sa mjesta sekretara za komunalno-stambene poslove premjeĹĄten na funkciju direktora Akademije znanja.

Nijesu ostvareni mnogi planovi: Akademija znanja Ognjenovića je u Akedemiji doÄ?ekala nimalo lijepa situacija viĹĄemjeseÄ?na kaĹĄnjenja u isplatama zarada zaposlenima, prazna kasa, te ostali problemi sa kojima se suoÄ?ava ta mlada ustanova.

Foto: AKADEMIJAZNANJA.ME

RaÄ‘enović, koji dolazi na tu funkciju, po svemu sudeći preuzima od Ognjenovića „vruć krompir“, jer, iako je zgrada u koju je uloĹženo pet miliona eura jedna od najsavremenijih na primorju, otvorena prije dvije godine,

ipak se nijesu ostvarili planovi pretvaranja Budve u univerzitetski centar.

Ostaje da se vidi da li će Rađenović uspjeti da animira otvaranje joť nekoliko fakultetskih smjerova, a time i velikog broja mladih ljudi da dođu u Budvu i omogućiti puni kapacitet Akademiji znanja.

Kada je rijeÄ? o ostalim kadrovskim rjeĹĄenjima, svakako je najinteresantnije da je kabinet gradonaÄ?elnika RaÄ‘enovića konaÄ?no, nakon devet mjeseci od kada je preuzeo Ä?elnu funkciju u gradu, kompletiran. Za savjetnika za odnose sa javnoťću, koja će ujedno ubuduće obavljati poslove portparola OpĹĄtine, postavljena je , dok je umjesto dosadaĹĄnje ĹĄefice kabineta ! " ć, koja je preuzela funkciju naÄ?elnice za urbanizam, imenovana " ĹĄ .

ZAKUVALI: Vlasnici lokala ostvarili prijetnje i pod parolom „Kotore, ne moĹže goreâ€? zapoÄ?eli protest

MEĆAVA: Nevrijeme i juÄ?e na Ĺ˝abljaku zadrĹžalo oko 100 putnika, koji su smjeĹĄteni u hotelima i

SnjegoÄ?istaÄ?i na Jezerskoj povrĹĄi nemoćni Mehanizacija „Crnagoraputaâ€? juÄ?e rano je pokuĹĄala Ä?istiti snijeg prema Ĺ avniku, ali su zbog nevremena ubrzo odustali. Ĺ ef stacionara u Ĺ˝abljaku Sveto AnÄ‘elić kaĹže da se na Jezerskoj povrĹĄi niĹĄta ne vidi od mećave i da je nemoguć bilo kakav rad, dok se vrijeme ne popravi Ĺ˝ - ViĹĄe od 70 kamiona, automobila, kombija ili transportnih vozila Ä?ekalo je juÄ?e na Ĺ˝abljaku da se vrijeme stabilizuje i mehanizacija za Ä?iťćenje snijega krene putem preko Jezerske povrĹĄi, kako bi oni nastavili put.

U srijedu oko 16 Ä?asova na putu prema tunelu Ivica mećava je prekinula kolonu vozila koja se kretala iza snjegoÄ?istaÄ?a. Pet vozila je nastavilo put, a viĹĄe od 30 moralo se

HRANA i izbjeglicama - Izbjeglicama i raseljenim licima na podruÄ?ju Berana, Andrijevice, RoĹžaja i Plava juÄ?e je posredstvom UNHCR-a, HELP-a i Danskog savjeta distribuirana pomoć u hrani. Prema rijeÄ?ima ĹĄefa NVO „HELP“ Ĺž ć pomoć su dobile sve porodice u najvećem izbjegliÄ?kom centru u Beranama „RudeĹĄâ€œ, kao i u naselju „Riversajd“. „Sve porodice iz ovih naselja, bez izuzetka, dobile su jednokratnu pomoć u hrani, koju su obezbijedile Ujedinjene nacije u Crnoj Gori, odnosno UNDP, UNHCR i UNICEF“, rekao je Demić. On je dodao da će pomoć biti dodijeljena i jednom broju izbjeglica koji Ĺžive u privatnom smjeĹĄtaju u Beranama i RoĹžajama.

JuÄ?e je UNHCR uspio do Berana da dopremi pomoć za lokalno stanovniĹĄtvo i izbjeglice u vidu plastiÄ?nih krovnih pokrivaÄ?a, ćebadi, duĹĄeka, kuhinjskih kompleta, pelena i hrane za bebe.

U Beranama i dalje utoÄ?iĹĄte nalazi od Ä?etiri do pet hiljada izbjeglica sa Kosova i iz bivĹĄih jugoslovenskih republika, ĹĄto je viĹĄe nego u svim drugim gradovima na sjeveru zajedno.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja ranije je posredstvom Centra za socijalni rad obezbijedilo ogrijevna drva za 33 porodice Egipćana i Roma u naselju „Riversajd“, dok je izbjeglicama sa Kosova, BiH i Hrvatske u centru „RudeĹĄâ€œ ovo prva dostava pomoći od kada su poÄ?ele vremenske neprilike.

StarjeĹĄina naselja „RudeĹĄâ€œ ! ć ! ć izrazio je zahvalnost na pomoći koja je dodijeljena, i za koju je rekao da je, posebno za izbjeglice iz Bosne i Hrvatske, to prva meÄ‘unarodna pomoć poslije deset godina. "# # oko 19 Ä?asova vratiti u Ĺ˝abljak.

JoĹĄ makar toliko vozila se zadesilo u putu od Pljevalja i svi su

FOTO: RABRENOVIĆ

Za neke izbjeglice prva pomoć u posljednjih deset godina

zaustavljeni u Žabljaku.

Putnici, Ä?iji taÄ?an broj se ne zna, a pretpostavlja se da ih je oko 100, noć su proveli u hotelima ili kod poznanika. Za 43 putnika, koji nijesu bili u mogućnosti da se smjeste u hotel, OpĹĄtina je obezbijedila smjeĹĄtaj kod privatnih stanodavaca.

U hotelu “Planinkaâ€? noćenje je bilo gratis, pomoć od vlasnika HTP “Primorkaâ€?. JuÄ?e je zadrĹžano joĹĄ 15 osoba, pa će za oko 60 njih troĹĄak smjeĹĄtaja pasti na Vladu koja je odobrila novac za takvu vrstu pomoći.

Neki od putnika su, kako kaĹžu, nekoliko dana Ä?ekali u Mojkovcu da se otvori saobraćaj kanjonom MoraÄ?e, kako bi stigli do odrediĹĄta. U srijedu su preko SlijepaÄ? mosta i To-

JuÄ?e na Ĺ˝abljaku maĹĄeva stigli do Pljevalja. Odatle do Ĺ˝abljaka, gdje ih je zadesilo nevrijeme od kojeg nijesu mogli dalje.

ODUSTALI zbog mećave Mehanizacija “Crnagoraputaâ€? juÄ?e rano je pokuĹĄala Ä?istiti snijeg prema Ĺ avniku, ali su zbog nevremena ubrzo odustali. Ĺ ef stacionara u Ĺ˝abljaku

đ ć kaŞe da se na Jezerskoj povrťi niťta ne vidi od mećave i da je nemoguć bilo kakav rad.

Predsjednik OpĹĄtine Ĺ Ä? je dodao da sa ruralnih podruÄ?ja nema informacija o bolesnim niti novih zahtjeva za nekim od vidova pomoći. Sa dvoje motornih sanki krenula je isporuka za Ä?etiri porodice sa evidencije Centra za socijalni rad koje su to traĹžile prethodnog dana. „Gazela“ Vojske Crne Gore danas je iz sela SeoĹĄtica evakuisala ć i njeno dvoje djece, a ujedno je tom selu dostavljena hrana.

Helikopter Vojske juÄ?e je dostavljao gorivo za maĹĄine „Crnagoraputa“ u rejonu VeruĹĄe i 100 kilograma hrane u selo Markovina.

SlovenaÄ?kim helikopterom trenutno se dopremaju nove koliÄ?ine hrane i ljekova u Andrijevicu i okolna sela. Akcija

RijeÄ?koj nahiji, a nakon toga će istu akciju obaviti u opĹĄtinama KolaĹĄin i Mojkovac.

Prema rijeÄ?ima direktora OpĹĄte bolnice u Pljevljima Miodraga Dakića iseljen je kompletan djeÄ?iji blok sa opremom u intenzivnu njegu. On je kazao da su postavili lavore i u operacionom bloku, jer voda neprestano kaplje, i da su primorani da hirurĹĄke intervencije izvode u takvim uslovima tog helikoptera u kojoj je trebalo da razveze dobrovoljce koji će pomagati staraÄ?kim domaćinstvima u zavijanim pivskim selima prekinuta je zbog loĹĄih meteo uslova.

GrÄ?ki helikopter dotura nove koliÄ?ine hrane i ljekova u sela u

APELI iz Donjeg ZagaraÄ?a i Mosori U selu Donji ZagaraÄ?, prema podacima sa zvaniÄ?nog sajta SNP, zbog snijega sruĹĄio se dio porodiÄ?ne kuće Bojovića. U pi-

LAVORI u operacionom bloku $ - Zbog velike koliÄ?ine snijega na djeÄ?ijem i hirurĹĄkom odjeljenju pljevaljske bolnice, koje su smjeĹĄtene u zasebnim zgradama doĹĄlo je do prokiĹĄnjavanja, pa su u toj zdravstvenoj ustanovi morali iz nekih prostorija da premjeste opremu i pacijente.

Prema rijeÄ?ima direktora OpĹĄte bolnice ! ć iseljen je kompletan djeÄ?iji blok sa opremom u intenzivnu njegu. On je kazao da su postavili lavore i u operacionom bloku jer voda neprestano kaplje, i da su primorani da hirurĹĄke intervencije izvode u takvim uslovima.

Prema rijeÄ?ima Ĺž %& glavne sestre na hirurĹĄkom odjeljenju, pola zgrade je potpuno onesposobljeno, jer su

pali plafoni. I odjeljenje intenzivne njege je, takođe, izmjeťteno.

Na Ä?iťćenju lokalnih i nekategorisanih puteva juÄ?e je angaĹžovano ukupno 17 maĹĄina i dodatne tri kojima će biti transportovano gorivo do mehanizacije koja se već danima bori sa snijeĹžnim nametima na putevima ka mnogim selima.

Iz Operativnog ĹĄtaba je saopĹĄteno da su evakuisane i Ä?etiri osobe, tri iz rejona Mataruga i jedan iz Bukovice, kojima je bila potrebna pomoć ljekara. Pripadnici vojske juÄ?e su Ä?istili snijeg na prilazu DjeÄ?ijem vrtiću “Eko bajkaâ€?.

Potpredsjednik MZ Gradac Ĺ˝ ! ' ć kazao je da je situacija u selu Vrba gdje i on Ĺživi kritiÄ?na, a da OpĹĄtinski ĹĄtab ne preduzima niĹĄta kako bi se pomoglo

ljudima na ovom podruÄ?ju. On je rekao da je selo od 25. januara odsjeÄ?eno od grada i da nijednom od tada put nije Ä?iťćen, niti je dopremana hrana i ljekovi. “Kontaktirao sam sve iz OpĹĄtine i sve se zavrĹĄavalo na obećanjimaâ€?, kazao je Marković i dodao da u tom selu udaljenom od Gradca 13 kilometara Ĺživi 120 uglavnom starih i iznemoglih. Selu nedostaje hrane, mnoga domaćinstva, kako tvrdi, zbog snijega ne mogu da doÄ‘u do hrane za stoku.

U OpĹĄtinskom ĹĄtabu odbacili su Markovićeve tvrdnje i navode da puteve Ä?iste prema prioritetima, te da svakome ko iskaĹže potrebu dostavljaju hranu i ljekove. (#!#

Jedna od bolniÄ?kih soba u kojoj prokiĹĄnjava

PRAZNO: Na sjednici SkupĹĄtine opĹĄtine istaknuto da se u gradu pod Hajlom narednih dana ne moĹže Ä?istiti

RoĹžaje ostalo bez goriva Ĺž – Predsjednik OpĹĄtine Ä? juÄ?e je odbornike informisao o preduzetim mjerama tokom vanrednog stanja. Rekao je da su svi kategorisani putevi prohodni, ali da se do sela i dalje moĹže samo sa teretnim vozilima uz zimsku opremu. “Svi bismo voljeli da je prohodnost bolja, odnosno da su putevi u kvalitetnijem stanju, ali, s obzirom na raspoloĹživu mehanizaciju i novac, cijenim da smo uradili najbolje ĹĄto smo mogliâ€?, rekao je KalaÄ?.

Pomoć u hrani je podijeljena za 700 domaćinstava, a 15 je dobilo po dva metra drva za ogrijev. “Potreba za ogrijevom je daleko veća, ali drva nema, pa ćemo uloĹžiti napor da i taj problem prevaziÄ‘emoâ€?, rekao je KalaÄ?.

Istakao je „neozbiljan odnos velikog broja sugraÄ‘ana koji su snijeg iz svojih dvoriĹĄta izbacivali na već oÄ?iťćene ulice, zbog Ä?ega su stvarali dodatan problem komunalcima.

Najveći problem RoŞajama u

FOTO: O. PjeĹĄivac

tanju je devetoÄ?lana porodica sa sedmoro djece, niko nije povrijeÄ‘en, ali su u teĹĄkom materijalnom poloĹžaju i pomoć im je neophodna. Iz tog sela nekoliko puta su se obraćali Operativnom ĹĄtabu sa zahtjevima da im se dostavi hrana, jer su zalihe svedene na minimum.

Redakciju “Vijestiâ€? kontaktirali su mjeĹĄtani Donjeg ZagaraÄ?a koji kaĹžu da sami Ä?iste saobraćajnicu koja vodi do njih, i da im niko nije pomagao u tome.

MjeĹĄani Mosori juÄ?e su saopĹĄtili da su već ĹĄest dana bez struje i vode, a da je put do njih oÄ?iťćen samo za terenska vozila.

Zaposleni u JPU “Irena Radovićâ€? uklanjali su snijeg sa prilaznog platoa i krova kako bi maliĹĄani mogli ĹĄto prije da se vrate u ovu ustanovu. SliÄ?no je i sa vaspitnom jedinicom u SpuĹžu, gdje je prilaz oÄ?iťćen, a snijeg sa krova uklonjen uz pomoć opĹĄtinskih sluĹžbi.

FOTO: G. MALIDŽAN

NestaĹĄica goriva najveći problem ovom trenutku predstavlja nedostatak goriva kojeg nema ni za odrĹžavanje puteva, ĹĄto bi moglo paralisati cijeli grad ukoliko snijeg nastavi da pada. “Dopremanje goriva iz Crne Gore je za sada nemoguće.

Ukoliko uspijemo, tokom vikenda će mehanizacija Ä?istiti

FOTO: A. SADIKOVIĆ

grad nakon Ä?ega ćemo je ponovo uputiti ka selima. Tek ćemo imati obaveza i velikih troĹĄkova. Dolaskom boljih dana znaćemo taÄ?no koliko je ĹĄtete priÄ?injeno na kućama, seoskoj i gradskoj infrastrukturi, tako da raÄ?unamo da će nas ĹĄtetne posljedice viĹĄe koĹĄtati od vanrednog stanjaâ€?,

POLITIKA: MjeĹĄtani Gradine Martinićke ogorÄ?eni na rad snjegoÄ?istaÄ?a

rekao je KalaÄ?.

Lokalni parlament je većinom glasova aminovao program rada SO za ovu godinu. Opozicija je zamjerila ĹĄto se kasni sa usvajanjem tog akta i traĹžila dostavljanje izvjeĹĄtaja Ä?ije razmatranje je bilo planirano programom rada za proĹĄlu godinu.

ć (BS) je istakao da lani nijesu razmatrani veoma bitni segmenti druĹĄtva, kao ĹĄto su zdravstvo, obrazovanje i socijalna situacija. “TraĹžimo informacije koje su od Ĺživotnog interesa za graÄ‘ane, a ukoliko nam se ne dostave, traĹžićemo odgovornost nadleĹžnihâ€?, rekao je Nurković.

GradonaÄ?elnik KalaÄ? je pozvao opozicionare da pokrenu postupke ukoliko smatraju da je bilo ĹĄta raÄ‘eno nezakonito.

PredloĹžio je i da, ukoliko smatraju da neka tema zavrjeÄ‘uje znaÄ?aj, obrade materijal i iniciraju njeno razmatranje nakon Ä?ega će biti uvrĹĄtena na dnevni red.

RoŞajski odbornici su usvojili i odluku o izmjenama i dopunama o utvrđivanju naknade za uređenje građevinskog zemljiťta. Tom odlukom su objektima koji se bave turizmom i poljoprivredom umanjene komunalne naknade za 50 odsto, ťto će posluŞiti kao izvjestan stimulans za poslovanje u tim oblastima.

POSJETA: Ministar poljoprivrede u Bijelom Polju

Hrane dovoljno dostava problem SnjegoÄ?istaÄ? oĹĄtetio i dio asfalta: Put ka Gradini

FOTO: J. JOVANOVIĆ

OÄ?istio pored, a ne put ! " - MaĹĄine koje su Ä?istile put ka Gradini Martinićkoj napravile su, prema rijeÄ?ima mjeĹĄtana, veću ĹĄtetu nego korist, jer nije Ä?iťćen snijeg sa puta, već je skidan dio brda i oĹĄtećen sloj asfalta. “Uprkos tome ĹĄto predsjednik OpĹĄtine # Ä? ć izjavljuje da je put do sela Gradina Martinićka oÄ?iťćen Ä?injenica je da je put samo oĹĄtećen, i da je ovdje napravljena Ĺžestoka nepravda, a vjerovatno i kriviÄ?no djelo. Asfalt za koji su naĹĄi stari, da bi ga napravili, prodavali stoku i djelove imovine, nagrÄ‘en je snjegoÄ?istaÄ?em koji je juÄ?e Ä?istio, a put i dalje nije skroz prohodanâ€?, tvrdi ĹĄ # ĹĄ ć.

On je kazao da je vozaÄ? maĹĄine umjesto da Ä?isti snijeg sa puta skidao dio brda, i da je na nekoliko mjesta znatno oĹĄtetio asfalt. “Gradina je neinteresantna opĹĄtinskom rukovodstvu, jer je većina mjeĹĄtana prosrpski orijentisana, a svi koji voze bagere i Ä?iste puteve su poznati i priznati aktivisti DPS-a. Ja sam penzionisani policajac i bio sam za tu opciju raÄ?unajući da je to politika koja vodi osamostaljenju drĹžave u zdravom smislu, a ne da zbog toga treba da mrzimo nekoga i stavljamo desnu ruku na srce kad sluĹĄamo himnu. Ovo ĹĄto je uraÄ‘eno ovdje jednom rijeÄ?ju je faĹĄizam, jer u ovom selu ima beba od 10 dana koja sjutra mora na kontrolu i nekoliko bolesnika. Kod jednog komĹĄije saniteti dolaze

pjeĹĄke kroz snijeg da mu daju terapiju, eto kako je oÄ?iťćeno. Ovo nije planinski snijeg koji moĹže da se gazi normalno, ja ujutro treba da obujem vunene Ä?arape i u to da gazim snijeg, jer nema te obuće koja je za ovo, tako ćemo ujuro i da odnesemo bebu na kontroluâ€?, kazao je BrajuĹĄković.

On tvrdi da je cilj ljudi koji loĹĄe Ä?iste da im ostane ĹĄto viĹĄe nafte i para, a da oni samo "zabaĹĄure" kao da su Ä?istili. “Mi smo potpuno uniĹĄteno selo. Ja ne znam da li je ovaj Ä?ovjek koji je Ä?isto noramalan ili nije. Imao je joĹĄ ĹĄirine sa druge strane da Ä?isti, a on je skidao brdo, a zbog toga ĹĄto nije vozio sredinom izlomio nam je asfalt. Zvao sam nekoliko ljudi iz lokalne vlasti, rekli su da ne raspolaĹžu boljim maĹĄinama, i da je po njihovim standardima ovaj put oÄ?iťćen. Sva kola koja su u ovom selu, kod nas dvadesetak domaćinstava izvući ćemo iz snijega onog momenta kad okopni ili kad mi lopatama oÄ?istimoâ€?, rekao je BrajuĹĄković.

Predsjednik OpĹĄtine Danilovgrad, koji je ujedno i predsjednik OpĹĄtinĹĄkog tima za upravljanje u vanrednim situacijama, Branislav Ä?uranović juÄ?e nije odgovarao na poziv novinara “Vijestiâ€?, a na sajtu OpĹĄtine Danilovgrad u saopĹĄtenju Tima za upravljanje u vanrednim situacijama, navodi se da je put Gradina-Gornji dio, put za Podvrh Ä?iťćen 14. februara.

- Snabdjevenost prodavnica osnovnim Ĺživotnim namirnicama u Bijelom Polju je dobra - konstatovali su juÄ?e predsjednik OpĹĄtine Ĺ˝ ć i ministar poljoprivrede

ĹĄ ć, nakon ĹĄto su obiĹĄli nekoliko prodavnica. “Problem je distribucija namirnica do mjesnih centara, a zatim do seoskih i udaljenih samaÄ?kih i staraÄ?kih domaćinstava. To je ono ĹĄto nas brine, kao i problem sa stoÄ?nom hranom. Ljudi imaju problema sa zbrinjavanjem stoke u ovom periodu, ali i kada se vrijeme poboljĹĄa, to neće znaÄ?iti da će taj problem automatski nestati. Za to se moramo pripremiti narednih danaâ€?, kazao je Ĺ˝urić.

On je dodao da se helikopter zbog snijeĹžne vejavice prekjuÄ?e vratio sa Crkvina i juÄ?e popodne se ukljuÄ?io u svoju planiranu misiju dostave hrane i ljekova u nepristupaÄ?nim opĹĄtinskim podruÄ?jima. “Osim dostave hrane i ljekova, u pitanju je i prebacivanje bolesnih i Ĺživotno ugroĹženih i to nam je u ovom trenutku glavna preokupacijaâ€?, kazao je Ĺ˝urić.

MiloĹĄević se uvjerio da na podruÄ?ju bjelopoljske opĹĄtine hrane ima dovoljno za duĹži period, te da trenutno ne treba razmiĹĄljati u tom pravcu. “Oko 200 kamiona je parkiranih samo na podruÄ?ju Bijelog Polja, te se nadamo da će se u toku danaĹĄnjeg dana otvoriti put prema Podgorici.

OÄ?ekujemo da će kamioni sa robom krenuti kako bi bile zadovoljene potrebe i centralnog dijela drĹžave, a tiÄ?e se najviĹĄe mlijeka i braĹĄna. Problem je ĹĄto neka vrsta robe ne moĹže

FOTO: Arhiva “Vijesti�

Miloťević dugo stajati�, kazao je Miloťević.

Naglasio je da je dosta putnih pravaca koji treba da se proÄ?iste, a trenutni problem je nedostatak lanaca za teĹĄku mehanizaciju, ali oÄ?ekuju da će tokom danaĹĄnjeg dana biti obezbijeÄ‘eni, kako bi se omogućilo mehanizaciji da proÄ?isti puteve i u selima Vraneske doline i na podruÄ?ju Sutivana.

Ministar je pohvalio angaĹžovanje Kriznog ĹĄtaba i ljudi zaduĹženih za dostavljanje hrane, navodeći da je jedan od kljuÄ?nih problema dostava stoÄ?ne hrane. â€?Problem je kako distribuirati stoÄ?nu hranu prema zavijanim podruÄ?jimaâ€?, dodao je MiloĹĄević.

Firma „Pelengić trade“ ima dovoljnu koliÄ?inu drva za ogrijev, da bi onima koji se budu interesovali preko Operativnog ĹĄtaba isporuÄ?ili koliko je potrebno.

Ministar je naveo da je ĹĄteta od elementarnih nepogoda u Crnoj Gori velika, te da su stradali veliki objekti i preraÄ‘ivaÄ?ki i proizvodni kapaciteti. ÄŒ

kod privatnika

21.

JOSIP BROZ – OSVRT NA JUGOSLOVENSKU IKONU

Da li je Tito liÄ?no vidio vanzemaljca?

Nema kraja kontroverzama oko Josipa Broza i rijetko ĹĄta danas viĹĄe privlaÄ?i paĹžnju od vijesti u vezi s njim. Tito je i tri decenije nakon smrti istinski celebrity. I nije to samo naĹĄa opsesija.

MoĹžda ćemo u ovim redovima uoÄ?iti odgovore na pitanja o onome ĹĄto jednog vladara Ä?ini neprolaznim; priredio Slobodan ÄŒukić Ĺ

Bez obzira na to kada se sve dogodilo, obavjeĹĄtajne sluĹžbe bivĹĄe JNA odmah su stavile sve pod nadzor i priÄ?a o sruĹĄenom vanzemaljcu u Sloveniji nije procurila u javnost. ÄŒak neki ufolozi tvrde da su imena ljekara i patologa takoÄ‘e promijenjena kako se ne bi otkrila tajna koju je tadaĹĄnje jugoslovensko voÄ‘stvo na Ä?elu s ! " # ! $ ! saÄ?uvalo i od sov-

jetskih i ameriÄ?kih obavjeĹĄtajnih sluĹžbi.

Slike obdukcije izgorjelog tijela navodnog vanzemaljca poÄ?ele su da kruĹže Internetom joĹĄ prije 11 godina, a objavio ih je roÄ‘ak jednog od trojice ljekara i patologa koji su izvrĹĄili obdukciju. MeÄ‘utim, i ta je Ä?injenica joĹĄ nerazjaĹĄnjena jer se nigdje ne pominje ime onoga ko je objavio fotografije na internetu. Navodno Ĺživi negdje u Sloveniji. Gdje, niko ne zna. Novinari srpskog “Ku-

Navodni snimak obdukcije vanzemaljca na VMA 1966. godine

riraâ€? su odgovor na pitanje da li je prije 50 godina izvrĹĄena obdukcija tijela vanzemaljca koji je stradao pri padu NLO-a u Sloveniji, pokuĹĄali da doznaju od izvora iz VMA u Beogradu. Taj vrlo obavijeĹĄteni izvor rekao im je da oni imaju uredno sloĹženu dokumentaciju od 1946. godine i da se dokumentacija o obdukciji vanzemaljÄ?evog tijela ne nalazi u njihovoj arhivi.

Novinari “Slovenskih novicaâ€? istog trenutka uputili su se na mjesto dogaÄ‘aja pokuĹĄavajući da pronaÄ‘u nekog od svjedoka iz toga vremena.

MeÄ‘utim, ni najstariji stanovnici OtoÄ?ca kod Novog Mesta ne sjećaju se da se sredinom ĹĄezdesetih godina proĹĄlog vijeka u njihovom mjestu dogodila takva nesreća Ufolozi koji su se bavili tim sluÄ?ajem i koji na svojim portalima napominju da se to dogodilo deset godina kasnije (1976), doĹĄli su do saznanja da NLO s posadom vanzemaljaca nije pao u Sloveniji već negdje u Bosni. Sve te nedoumice koje se pojavljuju u rekonstrukciji ove nevjerovatne priÄ?e koje se zbila u drugoj polovini proĹĄlog vijeka na ovim naĹĄim prostorima, ufolozi objaĹĄnjavaju Ä?injenicom da je tadaĹĄnja kontraobavjeĹĄtajna sluĹžba JNA, koja je kontrolisala sve, namjerno u priÄ?u ubacila viĹĄe netaÄ?nih i pogreĹĄnih informacija, kako bi cijeli dogaÄ‘aj ĹĄto bolje sakrila od ionako slabo obavijeĹĄtene javnosti.

Tragajući za navodnim hirurgom %& ! ' ( ) !, koji je porijeklom iz Slovenije, novinari “Slovenskih novicaâ€? doĹĄli su do podatka da on nije Slovenac. Navodno se radi o Andreju Zobolu iz Modene koji je u nekoj, nije kazano kojoj,

Tito u obilasku NASA ĹĄezdesetih reviji o NLO-ima priznao da je cijelu priÄ?u izmislio i zajedno sa svojim prijateljima napravio laĹžnu obdukciju vanzemaljca. Ideju za tu prevaru dobio je 1999. godine gledajući neki film o vanzemaljcima i NLO-ima. A tijelo vanzemaljca je, navodno, obiÄ?na lutka koju je zajedno sa svojim prijateljima napravio od lateksa, voska, gline i polietilenske pjene - da bi obdukcija izgledala stvarno utrobu lutke koju su sami napravili napunili su Ĺživotinjskim iznutricama. Cijelu priÄ?u smjestili su u Sloveniju, u ĹĄezdesete godine zbog toga ĹĄto su u to vrijeme u Jugoslaviji pod velom tajnosti drĹžani i mnogo benigniji dogaÄ‘aji od navodnog pada NLO-a s posadom vanzemaljaca.

Zagovornici teorije o padu NLO-a u Sloveniji tvrde da je i Josip Broz liÄ?no vidio tijelo vanzemaljca. Slike obdukcije izgorjelog vanzemaljca Ä?iji se NLO navodno sruĹĄio u blizini OtoÄ?eca ob Krki kod Novog Mesta, izazvale su veliku paĹžnju na in-

ternetu. Pojavili su se brojni Ä?lanci i rasprave, a neki su navodili da je NLO zaista bio u obliku diska. Drugi su tvrdili da su pripadnici JNA, koji su prvi doĹĄli do mjesta gdje se sruĹĄio NLO, iz njegove olupine izvukli tijelo samo jednog stvorenja, za koje se kasnije utvrdilo da nije Ä?ovjek. Zagovornici ideje da su objavljene slike nepobitan dokaz da su se vanzemaljci spuĹĄtali na podruÄ?je bivĹĄe Jugoslavije, uporiĹĄte za svoje tvrdnje nalaze u Ä?injenici da su taj dogaÄ‘aj bivĹĄe komunistiÄ?ke vlasti brzo zataĹĄkale. ÄŒak se pominje i da je doĹživotni predsjednik bivĹĄe drĹžave Josip Broz Tito i sam vidio tijelo vanzemaljca, te naredio podreÄ‘enima da to ne smije doći u javnost.

U prilog da su fotografije baĹĄ iz vremena kada se taj navodni pad NLO-a dogodio ide i Ä?injenica da je kvalitet crno-bijelih fotografija u skladu s kvalitetom tadaĹĄnjih fotoaparata s filmom.

(Nastavlja se)

USPON i pad MiÄ?el-HedĹžisove kristalne lobanje

VolĹĄ: Stvorena je u proĹĄlom vijeku Ĺ˝ * + Ĺ * $ , + - “ " * $ â€? Pretkolumbovska kamenorezaÄ?ka tehnologija je ispitivana u detalje duĹže od vijeka, nastavlja ameriÄ?ka antropologinja Ĺž % )ĹĄ. Tokom mog istraĹživanja, sastavila sam poveliku bibliografiju o rezbarijama u kamenu sa arheoloĹĄkih iskopavanja u Meksiku i Centralnoj Americi.

Ti izvjeĹĄtaji svjedoÄ?e da su drevne zanatlije klesali kamen i obraÄ‘ivali povrĹĄine kamenim i drvenim alatima, a kasnije u pretkolumbovsko vrijeme, i bakarnim alatima, u kombinaciji sa abrazivnim pijeskom ili kamenom u prahu.

Nema istorijskih ili etnografskih izvora koji bi ukazali da su u pretkolumbovsko vrijeme kamenoresci koristi tvrdi metal, kao ĹĄto su gvoŞđe i Ä?elik, niti rezaÄ?ke i buĹĄilaÄ?ke alate, ili da su

koristili bilo koju vrstu tehnologije baziranu na obrtnom toÄ?ku.

Nakon skeniranja elektronskim mikroskopom, uporeÄ‘ene slike starih i modernih rezbarija pokazuju razliku. Rezovi naÄ?injeni pretkolumbovskim alatom pokazuju grubu liniju sa blagim uvrtanjem, ĹĄto ukazuje na pokret ruke koja gura naoĹĄtreni kamen. Moderni dijamantski rezaÄ?i sa velikom brzinom rotacionih reznih alata, daju linije koje su savrĹĄeno ravne. Paralelne linije u okviru rezova su trajni dokaz trajno abrazivne obrade.

OĹĄtrina reza i taÄ?nost abrazivne linije ukazuju na koriťćenje alata od Ä?vrstog metala sa veoma tvrdim abrazivom, odnosno dijamantom.

Mikrografija silikonskih kalupa na MiÄ?el-HedĹžisovoj lobanji otkriva tragove velike brzine rezbarenja i duboko usjeÄ?ene paralelne brazde

11.

ÄŒuvena kristalna lobanja koja je navodno pripadala pretkolumbovskoj civilizaciji, najvjerovatnije je nastala u prvoj polovini proĹĄlog vijeka, kratko prije nego ĹĄto je “izronilaâ€? u javnost koje su ostavili dijamantni alati.

Neki od znakova ukazuju

na koriťćenje alata za sjeÄ?enje manje od milimetra, ĹĄto znaÄ?i da su morali biti

DĹžejn VolĹĄ sa lobanjom iz Smitsonijanovog instituta

napravljeni od gvoŞđa ili Ä?elika. Vidljiv je i vrlo maleni otisak obrtnog alata na jednom zubu. Pod joĹĄ većim uvećanjem, polirane oblasti pokazuju paralelne linije s preskaÄ?ućim obrascima, ĹĄto ukazuje na koriťćenje alata velike brzine.

Izgleda mi razumno da na osnovu SEM slike zakljuÄ?im, da je MiÄ?el-HedĹžisova lobanja isklesana u modernim vremenima sa veoma brzim reznim alatom, presvuÄ?enim brilijantom.

Trag na zubu ukazuje na upotrebu rotacionog reznog alata manjeg od 2 milimetra u preÄ?niku. Vjerujem da tehnologija o kojoj raspravljamo pripada 20. vijeku. Imajući u vidu prvo pojavljivanje lobanje u tridesetim godinama proĹĄlog vijeka, vjerujem da je

stvorena otprilike u to vrijeme. Mislim da je rijeÄ? o kopiji lobanje iz Britanskog muzeja, koja je na izloĹžbi skoro neprekidno od 1898. ' + ÄŒ + Ĺ˝ * + Ĺ Analiza MiÄ?el-HedĹžisove kristalne lobanje koriťćenjem SEM ostavlja malo sumnje da je ovaj objekat bio isklesan i poliran pomoću savremenih, visokorotacionih alata za sjeÄ?enje i poliranje, obloĹženih brilijantima.

Ova tehnologija svakako nije pretkolumbovska. Mislim da bez sumnje pripada 20. vijeku. SliÄ?nosti izmeÄ‘u MiÄ?el-HedĹžisove lobanje i one iz Britanskog muzeja ukazuju na to da je prva poboljĹĄana kopija druge.

(Nastavlja se)

REDOVNO: Na SkupĹĄtini Glavnog grada nije raspravljano kako su se vlasti snaĹĄle u borbi sa

Snijeg otkrio ĹĄta ne funkcioniĹĄe

Predlog Kluba odbornika SNP-a, kojim su traĹžili da se u dnevni red juÄ?eraĹĄnje sjednice SkupĹĄtine Glavnog grada uvrsti i informacija gradonaÄ?elnika Podgorice o postupanju nadleĹžnih organa, organizacija i sluĹžbi Podgorice na otklanjanju posljedica od elementarnih nepogoda - velikog snijega koji je padao prethodnih dana, nije razmatran, jer za to “nije bilo pravnog osnovaâ€?.

Predsjednik SkupĹĄtine ć je odbijanje predloga opozicije obrazloĹžio time da ne ispunjava formalno-pravne uslove za procesuiranje prema SkupĹĄtini, jer nema pravnog osnova da odbornik po hitnom postupku predloĹži razmatranje informacije, a nije ni blagovremeno podnijet. Ĺ ef odborniÄ?kog kluba SNP-a

ć kazao je da su inicijativu podnijeli za svaki sluÄ?aj, vjerujući da će je gradonaÄ?elnik ĹĄ sam uvrstiti, jer je to najprikladniji naÄ?in da upoznaju graÄ‘ane sa onim ĹĄto se desilo mimo njihove volje.

-ÄŒudi da ovo nijesmo uvstili u dnevni red, zaĹĄto to nije uÄ?inio gradonaÄ?elnik i ĹĄto danas ni-

PRODAJU zemlju pod sporom Tokom rasprave o Predlogu odluke o odreÄ‘ivanju graÄ‘evinskog zemljiĹĄta koje će biti predmet raspolaganja u 2012. godini, Vladimir Vujović je pitao da li ima parcela gdje bivĹĄi vlasnici vode spor o povraćaju zemljiĹĄta, i “da li prodajemo neĹĄto za ĹĄta znamo da nije naĹĄeâ€?. Suhih je rekao da će SDP biti protiv te odluke, jer “to nikakvog smisla nemaâ€? i predloĹžio da se parcele koje su na prodaju stave na sajt, kako bi se sve moglo pratiti, “jer se sada ne zna ni ĹĄta se prodaje ni za ĹĄta su ljudi zainteresovaniâ€?.

-Grad bi prodao sve, ali nema kupaca. Nema viťe para, te će trŞiťte pomoći da generacije ne izgube sve ťto je godinama stvarano. Na prodaju su i parcele za koje bivťi vlasnici vode proces restitucije, koji nije joť zavrťen – kazao je Vujović.

Mugoťa je kazao da nema potrebe da ih neko opominje, jer će svaka odluka biti na sajtu.

-Ĺ to se tiÄ?e vlasniĹĄtva parcela, oni koji pitaju znaju da za promet nekretnina nema smetnji ako postoji zabiljeĹžba. Treba znati da bez saglasnosti Vlade ne moĹže biti otuÄ‘ena parcela.

Nema nikakve mistifikacije – rekao je Mugoťa.

Pogled u plafon: Procurjela i bivĹĄa zgrada Vlade Ĺ ef kluba odbornika SDP-a Ä? Ä‘ ! ! nije se sloĹžio sa odbijanjem predloga, pitajući predsjednika SkupĹĄtine “zar vanredno stanje u Podgorici nije dovoljno da se ta taÄ?ka po hitnom postupku stavi na dnevni redâ€?.

Svoj zahtjev odborrnici SNP-a su obrazloĹžili time ĹĄto bi

vini graÄ‘ana. U informaciji su traĹžili odgovore od gradonaÄ?elnika i njegovih saradnika i zbog Ä?ega se znaÄ?ajno kasnilo sa Ä?iťćenjem snijega i osposobljavanja za saobraćaj velikog broja vitalnih saobraćajnica u ĹĄirem gradskom jezgru i na gotovo cjelokupnom prigradskom i seoskom podruÄ?ju.

kazao da je od 48 tema, koje je predloŞio SNP, svega sedam prihvaćeno i uvrťteno u Program rada.

-NezabiljeŞeno je da mjesne zajednice nijesu podnijele nijednu temu o svom gradu. Naťi građani ne znaju ko su im pred-

U informaciji iz SNP-a su traĹžili odgovore od gradonaÄ?elnika i njegovih saradnika i zbog Ä?ega se znaÄ?ajno kasnilo sa Ä?iťćenjem snijega i osposobljavanja za saobraćaj velikog broja vitalnih saobraćajnica u ĹĄirem gradskom jezgru i na gotovo cjelokupnom prigradskom i seoskom podruÄ?ju jeste prihvatili naĹĄ predlog. Zar nije ovo bio najbolji naÄ?in da graÄ‘ani saznaju koliko smo osposobljeni materijalnim sredstvima da grad stavimo u funkciju. Mi imamo dobru volju, ali nemamo Ä?ime - smatra Vujović.

informacija gradonaÄ?elnika pomogla da odbornici u SkupĹĄtini i ukupna javnost dobiju detaljne podatke o postupanju nadleĹžnih u Glavnom gradu da se obezbijedi ĹĄto normalnije funkcionisanje saobraćaja i kolike su ĹĄtete na imo-

Odbornici su usvojili Predlog programa rada SkupĹĄtine za 2012. godinu, prethodno odbivĹĄi amandman SNP-a da se odluka o mjesnim zajednicama umjesto u trećem, donese u prvom kvartalu godine. Tokom rasprave o toj taÄ?ki, Vujović je

NEMA PROMAJE: Stanari „Vagresove� zgrade na Zabjelu napokon mogu odahnuti

sjednici MZ, jer ih nijesu birali.

TraŞimo da građani biraju svoje predstavnike. Demokratija u ovom gradu ne funkcioniťe. Želim da shvatimo da treba da funkcioniťe sve da bi funkcionisao grad - kazao je Vujović.

Suhih je rekao da SkupĹĄtina

kao najveći organ lokalne vlasti treba da donosi program. Dok je bio na mjestu predsjednika SkupĹĄtine, tvrdi da je najveći problem bio realizovanje programa, jer je gradonaÄ?elnik predlagao ono ĹĄto on je mislio da treba i kad je mislio da treba.

IstiÄ?ući da je svima jasno da MZ ne sluĹže potrebama graÄ‘ana, ĹĄef odborniÄ?kog kluba NOVE " # ć kazao je da postavljeni ljudi u MZ “imaju svrhu u predizbornoj i izbornoj kampanji, jer su to prepoznati aktivisti partijeâ€?.

Tokom rasprave o Predlogu odluke o naknadama za koriťćenje opĹĄtinskih puteva na teritoriji Glavnog grada, koja je usvojena, iako su iz SNP-a traĹžili da se ukloni sa dnevnog reda, $ Ä? ć iz SNP-a

pozvao je odbornike na vlasti da dobro razmisle prije nego ĹĄto glasaju, jer će sjutradan morati da pogledaju u oÄ?i komĹĄije koje drĹže pekaru, piljaru, trafiku i koje plaćaju isti iznos od 700 eura za koriťćenje opĹĄtinskih puteva kao Telekom, banke i sliÄ?no.

-Tom odlukom bi bio izvrĹĄen neviÄ‘en atak na razvoj malog i srednjeg biznisa - ocijenio je BeÄ?ić.

Odbornici su, izmeÄ‘u ostalog, usvojili Predlog odluke o rjeĹĄavanju stambenih potreba lica koja bira ili imenuje SkupĹĄtina, gradonaÄ?elnik i drugih lica, Ä?iji je rad od posebnog interesa za Glavni grad i Predlog odluke o rjeĹĄavanju stambenih pitanja lica u stanju socijalne potrebe, iako su iz SNP-a traĹžili da se te dvije taÄ?ke

KREATIVNOST: U Ulici Svetozara Markovića

ZavrĹĄavaju krov

Krovna konstrukcija, koju je snaĹžan vjetar prije 10-ak dana odnio sa Vagresove zgrade u Ulici kralja Nikole, prije nedjelju dana juÄ?e je napokon popravljena. Radove na krovu, popravku vrata i stakla o troĹĄku stanara uradila je juÄ?e firma „7. avgustâ€?.

- Poslije nedjelju dana borbe sa nevremenom privodimo kraju saniranje ĹĄtete na krovu

kojeg je sa dijela iznad stepeniĹĄta odnio orkanski vjetar.

Firma '7. avgust' je preuzela posao saniranja, a za to treba da platimo oko 1.400 eura, poĹĄto graÄ‘evinsku firmu 'Vagres' ĹĄteta ne zanima – kazao je Ĺ . Stanari zgrade smatraju da je “Vagresâ€? uradio zgradu popriliÄ?no loĹĄe i da je zbog toga demit fasada sa sjeverne i jugozapadne

Foto: H. Šabotić

Popravljen krov zgrade na Zabjelu kojeg je uruĹĄio jak sjever

strane Ä?ak tri puta popuĹĄtala za proteklih devet godina.

- Nije taÄ?no, kako kaĹže vlasnica 'Vagresa' ć da smo mi radili fasadu, već je to radio 'Vagres'. To je uraÄ‘eno tako 'kvalitetno' da je vjetar već treći put odvalio djelove te fasade. Smatramo da su krov i fasade joĹĄ uvijek u garantnom roku, jer nije proĹĄlo deset godina otkada smo uselili, pa troĹĄkove popravke duĹžan je da snosi 'Vagres', ili makar dio – kazao je Ĺ iljak. Ĺ iljak je rekao da su stanari skidali snijeg sa improvizovanog krova kako se ne bi u meÄ‘uvremenu sruĹĄio i napravio joĹĄ veću ĹĄtetu.

- Krov je uraÄ‘en fuĹĄerski, a konstrukcija je bila aluminijska i vjetar je lako odnio i bacio na drugu stranu ulice. Koliko je cijeli posao izgradnje zgrade loĹĄe uraÄ‘en najbolje govori podatak da mi je u kupatilu Ä?ak tri puta pucala cijev. Obraćala sam se tokom 2005. godine 'Vagresu', ali su mi odbili bilo kakvu pomoć – kazala je Šć. Ĺ

Ostalo joĹĄ danas da naprave ruke

Dinosaurus od snijega

Foto: B.Pejović

Za razliku od drugih građana, momci iz Ulice Svetozara Markovića naspram Plavog dvora prave velikog dinosaurusa od snijega.

Dinosaurusa prave tri dana, radeći i noću poslije ponoći, a preostalo je joť danas da mu naprave prednje noge.

SnijeĹžni dinosaurus je visok Ä?etri i po metra, a dugaÄ?ak Ä?ak devet metara. Ĺ˝

NAVIKLI: Na KarabuĹĄkom polju spremno doÄ?ekali nevrijeme

Prtina gdje nema puta SnijeĹžno nevrijeme nije iznenadilo stanovnike KarabuĹĄkog polja koji su se sami organizovali da oÄ?iste ulice ispred svojih ulaza, a imali su veliku pomoć od Gradske opĹĄtine Tuzi koja je angaĹžovala Ä?istaÄ?e da osposobe dvije glavne ulice.

S obzirom da su stanovnici Karabuťkog polja preteŞno sa sjevera Crne Gore, kako kaŞu, 50-ak centimetara snijega za njih nije neťto na ťta već nijesu navikli.

- Nije nas iznenadilo nevrijeme, jer smo bili pripremljeni da nadolazi, sluĹĄajući vremenske prognoze meteorologa & + ) i 'ĹĄ + % ) ć ) ć koji su upozoravali na vrijeme ĹĄta se sprema. ÄŒim je pao snijeg organizovali smo se da oÄ?istimo prilaze kućama, ali iako su bageri oÄ?istili 150 metara od magistrale, mi smo morali ostalo. ÄŒistaÄ? je doĹĄao do jedne raskrsnice i ostavio brdo snijega zakrÄ?ivĹĄi ulice pa smo morali da oÄ?istimo sporedne ulice prema vinogradu da bismo tuda mogli da izaÄ‘emo na magistralu - Foto: H. Ĺ abotić kazao je & Ä? ć.

On istiÄ?e da je ljudima ponestalo drva Dio ulica na KarabuĹĄkom polju nije oÄ?iťćen za ogrev, a na pijaci ga nema ili ima u Na Kamionskoj pijaci metar ciprikolicama za ĹĄta traĹže po 100 do 120 jepanih drva prodavao se juÄ?e za 55 propusta kada je bagerista doĹĄao jer se eura za kubik i po drva. eura, a ! Ä‘ 0 ) ć istakao - Bagerista iz Tuzi traĹžio je jednom pogaÄ‘ao sa narodom oko cijene, traĹžeći je da snijeg nije poboljĹĄao prodaju, Ä?ovjeku iz servisa autolakirera da mu da mu se plati. Kad ga je neko uputio da jer narod nema para. plati 80 eura da mu oÄ?isti dvoriĹĄte, ali to uradi i treba da zavrĹĄi posao - rekao je - Samo smo jedan kamion prodali ovaj nije htio da mu plati, tako da je Ĺ abotić. juÄ?e - rekao je Tripković.

Situacija se sada već vraća u normalu ostalo puno ulica koje se ostale pod snijegom snijegom. Kada su već platili na KarabuĹĄkom polju, iako je u poÄ?etku bilo, a sve bi lakĹĄe bilo za KarabuĹĄko Ä?ovjeku gorivo da oÄ?isti ulice od naĹĄih bilo gadno.

- ÄŒujem da ljudi nemaju drva i da polje da imaju mjesnu zajednice i nepara, trebalo je da oÄ?iste do kraja.

Snijega sada ima puno manje, a to ťto je nemaju gdje da se kupe, a porodicama bi koga ko bi u ime građana rjeťavao ostalo je smrznuto i poledica uglavnom - bio potreban veći kamion uglja da se probleme.

- Ä?aci iz naĹĄeg naselja idu privatnim ugriju. Hranom smo snabdijeveni i oberekao je BabaÄ?ić.

- Šć, penzioner i invalid, zbijedili smo se na vrijeme jer su nam prevozom u ĹĄkolu pa 200 Ä‘aka skoro da nije mario za bolest da oÄ?isti snijeg sa prodavnice blizu. Ko ima para ne mora nema nikakvog prevoza - dodao je da brine za hranu, a mjeĹĄatni se ovdje Ĺ abotić. krova. . Ĺ˝ pohvalio je Gradsku opĹĄti- Ne oÄ?ekujemo od Vlade da nam oÄ?isti snabdijevaju uglavnom za mjesec dana ulice, kad moĹžemo sami da se or- unaprijed. Imali smo struju a vode nije nu ĹĄto je reagovala i poslala Ä?istaÄ?e, jer ganizujemo. Iako sam bolestan popeo bilo jedno vrijeme zbog pumpe za vodu nisu mogli sve sami da oÄ?iste.

- SluĹĄali smo savjete Kriznog ĹĄtaba, sam se na krov da skidam snijeg sa koja se pokvarila, ali je kvar ubrzo crepova. Nema Ä?ekanja za pomoć od uklonjen. Bilo je muÄ?no bez vode jer od Ä?istili smo krovove, a ja sam imao ĹĄtete Vlade, opĹĄtine ili nekoga drugog. Uz snijega nismo imali gdje da odemo da na olucima koji su pod teretom popustili i jedna voćka mi je stradala od snijega BoĹžju pomoć naĹĄim angaĹžovanjem sve natoÄ?imo vodu - kazao je Ĺ abotić.

Problem je, kako kaĹže, ĹĄto je bilo kazao je Ĺ˝iga. moĹžemo zavrĹĄiti, jer niko nije bolestan Ĺ da ne moĹže sebi da oÄ?isti. Bilo je nemoguće dobiti taksi, jer prevoza nije

METAR drva 55 eura

Foto: V. Belojević

ZA SJEVER 30.000 eura Na sjednici je jednoglasno usvojen i Predlog odluke o potvrÄ‘ivanju odluke o upotrebi sredstava stalne budĹžetske rezerve kojom je predviÄ‘eno da ĹĄest opĹĄtina sa sjevera od Glavnog grada dobije po pet hiljada eura. BeÄ?ić je kazao da su tom odlukom izostavljeni Bijelo Polje, Berane, Plav, RoĹžaje i Pljevlja i predloĹžio da se donese joĹĄ jedna odluka kojom će se opredijeliti sredstva za te opĹĄtine, kao i za Cetinje i Danilovgrad. MugoĹĄa je kazao da za ovu godinu ima 400.000 eura u dijelu budĹžetskih rezervi, te da moraju “kalkulisatiâ€? kako će ih potroĹĄiti.

-Daćemo 30.000 eura i to je to. Velike su ĹĄtete i Ĺželimo da saÄ?uvamo neka sredstva. U Zeti je preko 80 odsto plastenika stradalo, u Malesiji isto, te moramo misliti i na neke druge stvari rekao je MugoĹĄa.

izostave sa dnevnog reda. GradonaÄ?elnik je naglasio da će uskoro biti raspisan konkurs za dobijanje stanova za zaposlene u

HUMANO: „Zeta ecosport� i hipermarket „Gold�

Glavnom gradu. Usvojen je i Predlog odluke o finansiranju politiÄ?kih partija. Ĺ˝

Pomoć u hrani za domaćine ÄŒasovi za zavisnike od puĹĄenja POKLON: Crnogorsko druĹĄtvo za borbu protiv raka

Crnogorsko druĹĄtvo za borbu protiv raka povodom Sv Valentina - Dana zaljubljenih poklonilo je zainteresovanim tretman odvikavanja od puĹĄenja u organizaciji Crnogorskog druĹĄtva za borbu protiv raka.

DruĹĄtvo na ovaj naÄ?in Ĺželi da pomogne uĹživaocima duvanskih proizvoda ĹĄirom Crne Gore da prestanu biti zavisni od istih ili doÄ‘u u priliku da budu kaĹžnjavani po

VODIÄŒ DEĹ˝URNE SLUĹ˝BE Policija 122 Vatrogasna 123 Hitna pomoć 124 TaÄ?no vrijeme 125 Telegrami 126 Informacije 1181 Elektrodistribucija 633-979 Vodovod 440-388 Stambeno 623-493 Komunalno 231-191 JP “Čistoćaâ€?

625-349 Kanalizacije 620-598 Pogrebno 662-480 Meteo 094-800-200 Centar za zaĹĄtitu potroĹĄaÄ?a 210-670, 210-671 Ĺ lep sluĹžba 069-019-611 Ĺ˝albe na postupke policije 067-449-000, fax: 9820

Zakonu o ograniÄ?avanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu prije skoro osam godina tretman odvikavanja od puĹĄenja sadrĹži ĹĄest Ä?asova.

Odvikavanja od puĹĄenja po kojem se radi u DruĹĄtvu je metod ameriÄ?kog profesora + 1 + , koji je u svijetu do sada dao najbolje. ÄŒasovi sa polaznicima će se po do-

Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar (turistiÄ?ki servis) 1300 “Sigurna Ĺženska kuća 069-013-321 “Povjerljivi telefonâ€?

080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611 -438 NVO 4 LIFE 067-337-798 068-818-181 CAZAS-AIDS 020-290-414 Samohrane maloljetne majke 069-077-023 TrĹžiĹĄna 230-921

Jedinstveni evropski za pozive u nevolji 112

Crnogorski Telekom 1500 Telenor - korisniÄ?ki servis 1188 Mtel-korisniÄ?ki servis 1600 SOS broj za Ĺžrtve trafikinga 116-666 Informacije o telefonskim. brojevimapreplatnika 1180

INSPEKCIJE Sanitarna 608-015 EkoloĹĄka 618-395 Inspekcija zaĹĄtite prostora 281-055 MetroloĹĄka inspekcija 601-360, fax.634-651 Veterinarska 234-106 Inspekcija rada 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265-438 TuristiÄ?ka 647-562 Komunalna policija 080-081-222

BOLNICE KliniÄ?ki centar

412-412

govoru odrĹžavati u kancelariji Crnogorskog druĹĄtva za borbu protiv raka u KIC-u â€?Budo Tomović“.

Zainteresovani za tretmane odvikavanja od puĹĄenja mogu se prijaviti do danas od 18 do 20 sati radi odreÄ‘ivanja termina pripremnog Ä?asa na telefone DruĹĄtva 020 665 633 ili 069 530 666.

Golubovci 603-310 Radio-stanica 230-410 Blok 5 481-911, 481-925

L ABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za koĹžne i polne bolesti “

â€? 020-664-648 Ambulanta i laboratorija ĹĄ 248-888 PZU “ â€? klinika za IVF 623-212

VETERINARSKE AMBUL ANTE

620-273

HOTELI Crna Gora 634-271, 443-443

Podgorica 402-500 City 441-500 Premijer 409-900 Kosta’s 656-588, 656-702 Evropa 621-889, 623-444 Lovćen 669-201 Ambiente 235-535 Pejović 810-165 Best Western Premier Hotel Montenegro 406-500 e-mail: office@hotel-montenegro.com

“Animavet� 020-641-651

DOMOVI ZDRAVLJA

APOTEKE

PobreĹžje Konik Stari aerodrom Tuzi djeÄ?je

Ribnica 627-739 KruĹĄevac, Montefarmova deĹžurna apoteka, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 241-441 ICN Crna Gora 245-019

648-823 607-120 481-940 603-940 603-941

Sahat kula

Zahvaljujući hipermarketu "Goldâ€? u Mahali, NVO "Zeta ecosport" organizovala je humanitarnu akciju pod nazivom "Pomoć sad ili nikad" na podruÄ?ju Zete.

- Hipermarket "Gold" donirao je oko 400 kilograma hrane za najugroŞenija i najudaljenija domaćinstva u Zeti. Prioritet imaju samci i

TAKSI Alo taksi OranŞ 19�

Bel taxi Rojal taksi Hit taksi PG taksi

19-700 19-709 19-800 19-702 19-725 19-704

De luxe taksi City taksi Red line taksi Queen taksi

stariji ljudi te će tako 20 njih dobiti osnovne namirnice za Ĺživot, kao ĹĄto su braĹĄno,ulje, ĹĄeÄ?er, so , pirinaÄ?, pasta i makarone. TakoÄ‘e, uz pomoć Crvenog krsta Crne Gore svih 20 domacinstava dobice pakete u vidu hemije za pokucstvo - saopĹĄteno je iz NVO „Zeta ecosportâ€?.

19-706 19-711 19-714 19-750

GALERIJE

Ć Retrospektivna izloĹžba Hilmije Ćatovića ! : IzloĹžba skulptura Ĺ˝eljka Reljića. " ! ÄŒ$ Od Ä?etvrtka, 08.12. izloĹžba fotografija Milete Prodanovića.

POZORIĹ TE

! % Nema predstave

$ „&' ( ) ć� Nema predstave

BIOSKOP Cineplexx: Fantomska prijetnja 3D (12:30); 15:00; 17:30; 20:10; 22:50; I u dobru I u zlu - 18:00; 20:30; 22:30; Sigurna kuća 20:00; 22:10; Ovo znaÄ?i rat – (11:00;13:00); 15:00; 17:00; 19:00; 21:00; 23:00; Prvi za lovu 21:30; Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića – (11:00; 13:20); 15:40; 18:00; 20:20; 22:40; Kupili smo zooloĹĄki vrt – 15:40; Ĺ˝ućko - priÄ?a o Radivoju Koraću - dokumentarni – 17:10; 18:50; DĹžeki i DĹžil - 15:20; Putovanje 2: Misteriozno ostrvo – (13:30); 17:50; 19:40; Happy feet 2 3D – (12:00); MaÄ?ak u Ä?izmama – (12:00; 13:50); Alvin i vjeverice 3, Urnebesni brodolom – ( 1 4 : 0 0 ); 16:00; Ĺ trumpfovi 3D – (11:30) . ! ! : Termini u zagradama se odnose na dane vikenda.

vremenskom nepogodom

- Boje jutra

- Vijesti

- Serija: Ĺ eherezada - Vijesti - Serija: Lud, zbunjen, normalan, r.

- Serija: Bandini, r.

Boje jutra Emisija 06.45

- Vijesti

- Meteo centar

- Radi Crne Gore - Budilnik - Dobro jutro Crna Goro

- Vijesti

- TV arhiv - Dnevnik u 10

- Obrazovni - obrazovni program - Vijesti

- NauÄ?no - obrazovni program - Vijesti

- Top ĹĄop

- Serija: Marvi i Hamer

- TeleĹĄop - Vijesti

- Mostovi - Pokreni se - Vijesti

- NauÄ?no - obrazovni program

- Lajmet

- Dnevnik na gestovnom jeziku

- Dnevnik 1

- Crna Gora uĹživo

- TV arhiv

- NauÄ?no - obrazovni program

- Program za djecu

- Marketing

- Dnevnik 2 - Robin Hud - Serija: Medijum

- Marketing - Dnevnik 3 - U centar - Serija: Strijela sudbine - Vijesti u ponoć

- Meridijani

- Serija: Dvostruki Ĺživot - City crnogorski, r.

- Dobro jutro - 48 sati svadba, r.

- City 1 - Serija: Tajna ljubavi

- Teen pleme - Petkom u dva

- City 2

- KursadĹžije, r.

- Teen pleme, r.

- Serija: Mala nevjesta

Kad liťće pada Serija 19.45

- Super ĹĄpijunke, crtana serija - Film: Pjesnik, r.

- Serija: Ezel, r.

- Top shop - Donja Barbara, serija - r.

- Serija: Neko te posmatra, r.

- Serija: Dr House, r.

- Ko Ane, kulinarski show, r.

- Top ĹĄop

- Serija: Cimer Fraj, r.

- In popodne sa M. Razić

- Kod Ane, kulinarski ťou - In popodne sa M. Razić

- Serija: Neko te posmatra

- In popodne sa M. Razić - Serija: Cimer Fraj

- In - puls

- Serija: Donja Barbara - Serija: Merlin - In - puls - Živa istina - Serija: Ezel - Film: Izbrisana sjećanja - In popodne sa M. Razić, r.

- Kod Ane, kulinarski show, r.

- In popodne sa M. Razić, r.

- Serija: Neko te posmatra, r.

- In popodne sa M. Razić, r.

- Donja Barbara, serija - r.

- Serija: Merlin, r.

- Serija: Cimer Fraj, r.

- U centar

- Serija: Medijum, r.

- Serija: Strijela sudbine, r.

U tuđoj koŞi Serija 23.10

- Serija: Bandini, r.

- TV shop studio - Vijesti

- Meteo centar - TV shop mne - TV shop studio - TV ĹĄop mne - Vijesti - Serija: Mezimica - Vijesti

- Meteo centar - Serija: RuĹža vjetrova

- Serija: Asi

- Serija: Kad liťće pada - Vijesti u pola pet

- Serija: Bandini

- Serija: Lud, zbunjen, normalan - Vijesti u pola 7

- Serija: Asi

- Serija: Kad liťće pada

- Serija: RuĹža vjetrova - Piramida - Vijesti u pola 11

- Sport 2 - Serija: U tuÄ‘oj koĹži - Film: Vjetar koji njiĹĄe jeÄ?am, r.

- Piramida, r.

- Serija: U tuđoj koŞi, r.

- Spotovi

- VOA - Glas Amerike - Etno - Crtani film: Normalni Norman

- Serija: Eliza - Film: Grizli Adams - Vijesti

- Cafe - Vijesti

- Strani dok. program, r.

- Kratke forme - Vijesti

- Serija: Izlog strasti, r.

- Kratke forme - Strani dokumentarni program

- Fudbal - Liga Evrope, pregled

- Kratke forme - Serija: Izlog strasti

06.30 Jutarnji program; 09.05 TV arhiv; 10.00 Dnevnik u 10; 10.15 Obrazovni program; 11.00 Vijesti; 11.05 Program za djecu; 11.20 Muzika; 12.00 Vijesti; 12.05 U centar; 13.20 Nato info; 13.40 Muzika; 14.00 Vijesti; 14.05 Sat TV; 14.25 TV arhiv; 15.10 Lajmet; 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku; 15.30 Dnevnik 1; 15.50 Crna Gora uŞivo, kontakt emisija; 16.45 TV arhiv; 17.45 Muzika; 18.00 Odbojka: Budućnost Budvanska rivijera; 19.30 Dnevnik 2; 20.00 Robin Hud; 21.30 Zapis; 22.00 Dnevnik; 22.30 U centar; 23.00 Sat TV; 00.00 Vijesti u ponoć; 00.05 Crna Gora uŞivo; 01.00 Pokreni se; 01.30 Dnevnik 2; 02.00 Robin Hud; 03.15 Muzika ra s p o l o Şenja; 03.30 Zapis; 04.00 Dnevnik; 04.30 U centar; 05.00 Pokreni se; 05.30 Mostovi; 06.00 Sat TV, dijaspora - aktuelno.

- FleĹĄ meteo, FleĹĄ spor t

- Odbojka: Budućnost Budvanska rivijera, dir.

- Dnevnik 2 - Film: UbijaĹĄ me - ABS - Serija: Francuska desnica

- Serija: Igra

- Kratke forme

- VOA - Glas Amerike

- Cafe, r.

- ABS, r.

- Odbojka: Budućnost Budvanska rivijera, snimak - Strani dok. program

- Film: Korzikanska braća

- Muzika

- Film, r.

- Vitezovi iz blata

Razmetljivac i dama Film 02.00

- Jutarnji program - The hit factory - Serija: U ime zakona - Serija: Mali anđeli

- Serija: Emigranti - Serija: Suze ljubavi

- Serija: Ređina, r.

- Film - Serija: U ime zakona

- Novosti

- Serija: Mali anđeli - Serija: U kućnom pritvoru - Serija: Suze ljubavi - Serija: Ređina - Serija: Mali anđeli - The hit factory

Radio Crne Gore 95,5 MHZ 07.00 - 10.00 Jutarnji program 08.00 - Jutarnji dnevnik 09.00 - Vijesti 10.00 - Vijesti 10.05 - Muzika 11.00 - Vijesti 11.10 - Ekvilajzer 12.00- Podne, informativna emisija 12.30 - Biznis vijesti 12.35 SvlaÄ?ionica 13.30 - Radio Slobodna Evropa 14.00 Muzika 15.00 - Petnaest 15.30 - Biznis vijesti 15.35 - Muzika 17.00 - Ĺžurnal 18.00 - Radio Slobodna Evropa 19.15 - MuziÄ?ki program 21.00 - Pop sesija 24.00 - TaÄ?no u ponoć 02.00 - 07.00 Muzika

- Serija: Sestre

- Naťa Podgorica - Info monte - Sportissimo - Serija: Noć u junu

- Serija: Mala nevjesta - Loto - Serija: Miris proljeća

- Grand show

- Ĺ opingholiÄ?arke - Teen pleme, r.

- City 3 - Film: Razmetljivac i dama

05.00 - Jutarnji program 08.05 - Vijesti na alb. jeziku 08.15 Pjevaj Maro 08.35 - Sve bilo je muzika 09.04 - Mozaik 12.00 - Vijesti 12.05 - SliÄ?ice sa raspusta 13.00 - Vijesti 13.03 Bisernica 14.00 - Vijesti 15.00 - Pop-hit 15.30 - Novosti dana 16.00 - Starogradski biseri 16.30 - Kamerni zvuci 17.00 Vijesti 17.03 - Hronika Podgorice 17.30 - Dnevnik na alb. jeziku 18.00 - Koktel parti 19.00 - Dnevnik 19.20 - U svijetu muzike 20.00 - Vijesti 20.05 Sedmica, muziÄ?ka emisija 20.00 - 22.00 NaĹĄi talasi vaĹĄima u susret 22.00 - Hronika dana 23.00 Vijesti 24.00 Vijesti 00.05 - Noćni program

07-10.00 Vijesti FM Play list; 10.00 Flash news; 10.30 Flash news; 11.00 Flash news; 11.30 Flash news; 12.00 Flash news; 13.00 Flash news; 15.00 Vijesti u 3; 17.00 Dnevnik; 17.30 Vijesti FM Play list;

- RTS - Jutarnji program

- Play lista Elmag TV

- Bioklinika Mali oglasi

Igrice SMS Muzika, Top ĹĄop Mali oglasi

Igrice SMS - Muzika Film

Top ĹĄop Muzika, Bioklinika

Mali oglasi

- Muzika

- Top ĹĄop Muzika

- Epp Muzika Motorsport magazin, r.

Top ĹĄop 3

Igrice SMS

Dnevnik RTS - Oglasi

Dokumentarni program

- Top ĹĄop

- Biljana za vas Muzika Koncer t Astro centar DM sat

- MBC hit - Oglasi - TV Ä?at, Top ĹĄop

- Oglasi - PodgoriÄ?ki mozaik, r.

- TV Ä?at

- Hrana i vino

- Top ĹĄop

- TV Ä?at - MBC vijesti

- Top ĹĄop - Astronum caffe

- Video katalog

- Oglasi, TV Ä?at - Oglasi - Video katalog - Hrana i vino

- Video katalog - MBC dnevnik - Oglasi - Video katalog

- TV Ä?at

- Video katalog - Loto 7 od 33, loto 7 od 36, loto 7 od 39 - Video katalog - Oglasi - TV Ä?at - Video katalog - MBC vijesti - Video katalog - Oglasi, TV Ä?at - Astronum caffe - TV Ä?at

- Uz jutarnju kafu

- PriÄ?e iz zoo - vrta

- Narodni uÄ?itelj - Show biz, Ĺ˝estoko - Uz jutarnju kafu, r.

- Toto vijesti

- NindĹža ratnici, r.

- SmijeĹĄna top - lista, r.

- Uz jutarnju kafu, r.

- Narodni uÄ?itelj - Teksas holdem poker

- Toto vijesti

- Smijeťna top - lista - Zabavni magazin - Alo, ođe mobilni - Zabava

- Tip dana, Žestoko - Toto vijesti

- NindĹža ratnici, r.

- Gustav

- Show biz

- Zabava, Tip nedjelje - Loto - NindĹža ratnici, MuĹĄki svijet - SmijeĹĄna top - lista - Zabavni magazin, r.

- Smijeh kao lijek, Ĺ˝estoko - Ĺ˝ena sa greĹĄkom - LiÄ?no sa - KajakaĹĄki klub „MoraÄ?aâ€?

- Texas holdem poker, Žestoko

- VOA - Crtani filmovi - Jutarnji program - Serija: Moje tri sestre

- Serija: Strasti - Top ĹĄop

- Kuhinjica

- Top ĹĄop - Divlja ljepota - Forum A

- Top ĹĄop - Serija: Bitange i princeze

- Volim Crnu Goru Forum A

Serija: Moje tri sestre

5 do 5 Forum

Žuta minuta

Serija: Strasti

- Crtani filmovi - Bez rezerve

- Serija: Bitange i princeze - Forum - Žuta minuta - Divlja ljepota - Bet plus - 5 od 5 - Forum (r) - Bez rezerve - Serija: Strasti - Repriza programa

- Montena shop

- Mali oglasi, Hit dana

- Crtani filmovi - Dok. program: Kusto

- TV ĹĄop, Top shop - Obrazovni program

- Montena shop - Crtani film: Mumijevi

- Mali oglasi, Hit dana

- Dokumentarni program - TV ĹĄop - Top shop - Serija - Marketing - Mali oglasi, Hit dana - Dokumentarni program

- Montena vrijeme

- Dokumentarni program

- Top ĹĄop

- Montena ĹĄop - Dok. program: Kusto, r.

- Montena ĹĄop

- Serija - Top ĹĄop; TV shop

- Ledo - VeÄ?era kod DĹžaje

- Marketing

- Raport iz Bara

- Crtani film, r.

- PG raport - TV ĹĄop - Mali oglasi, Hit dana - Dokumentarni program, r.

- Info

- Montena shop - Auto shop - Montena Business Broadcasting

- Marketing - Ponoćni info - SMS Ä?at

- Mali oglasi, Hit dana

Jutarnji program

Glas Amerike Serija; Hrana i vino MuziÄ?ki program - Dokumentarni program Emisija – Amfiteatar MuziÄ?ki program; TV ĹĄop Dok. program; Mali oglasi

Film: Iznenada, proĹĄlog ljeta Hrana i vino; TV ĹĄop

Muzicki program

Polis

Crtani film Dokumentarni program Igrana serija Polis, Mali oglasi Glas Amerike Film: Konopac

Videotext

ć

VOZOVI

: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), 06.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), : 5.30 (lokal), 06.20 (brzi), 08.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.30 (lokal, saobraća samo radnim danima), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal).

: 09:00 (brzi), 19:00 (brzi), : 05:15 (lokal) 06:45 (lokal); 09:00(brzi), 10:05 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.00 (lokal, saobraća samo radnim danima) 19:00 (brzi),20.30(lokal); : 05.15 (lokal), 09:00 (brzi), 14:50 (lokal); 19:00 (brzi).

: : 17:18 (brzi), (brzi); 09:01 (lokal).

12:27 (brzi), 22:35 (brzi), 4:09 (brzi); 09:01 (lokal), 18:35 (lokal), : 04:09 (lokal), 17:18 (brzi); 18:35

! " # !

U 020/441-211 i 441-212, $ 030/301-615 i 030/ 301-622, $% # " $ 030/ 601-690, &ŠĆ$ 040/ 214-480, " & $ 050/ 472-130 i % " $ 050/ 478-560, & Š$ 020/441-492.

BRODOVI “Sveti Stefan“ Bar-Bari i Bari-Bar: novi red plovidbe moĹžete vidjeti na website-u Barske plovidbe AD www.montenegrolines.net ili na INFORMACIJE: Barska plovidba AD Bar 382 30 303469 / 312-366, 030/ 312-366, 311-465, fax: 311-652, "Merkur" Bar 030/313-617, 313-570, Jadroagent Bar 030/315-091 "Intours" Podgorica 020/633-419, 020/633-084, "Montenegroekspres" Bar 030 /311-133, Podgorica 020 /234-787; 234-789; 205-045; 205-046 "Gorbis" Herceg Novi 031/322-085, Podgorica 020/205-235, Vektra Bar 030/317-202, 317-204

AVIONI

AUTOBUSI : 8:25, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 $& : petak, subota, nedjelja i ponedjeljak 20:30, 21:20 : 5:00, 7:34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01,16:15, 18.00, 19:40, 19.50 : 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 : 7:45, 8:25, 8:30, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 00.40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00, 19:00, 20:00, 20:25, 20:45, 21:35, 22:30 : 20:25 $ % % # : 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21:45, 22:25, 00:00 $ : 8:25, 13:27, 17:13 $ &: 6:00, 15:00 Ĺ˝ &: 5:45, 13:55, 15:57 : petak 15:00 & # : 00:00, 5:30, 5:55, 7:05,7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 & $ : 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 21:35, 22:27 & : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 18:00, 22:27 & Ĺ : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 & : 16:30 " & : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 &ŠĆ: 5:45, 6:35, 7:02, 7:25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25,08:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:40, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Ĺ : 10:00, 16:30, 20:15 : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 18:00, 22:27 : 18:00, 20:45, 22:30 ( "$ : 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 : 5:45, 7:00, 7:30, 09:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 : 7:45 Ć: 7:45, 21:00 Ĺ # : 21:00 Ĺ˝ : 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00,20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom), 23:40 & : 20:05 $ # : 20:45, 22:30 # #: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21:45, $ : 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 $ Ĺ : utorak, Ä?etvrtak i subota 12:00 ) : 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20, 21:45, ÄŒ ÄŒ &( $Ĺ˝ ( # : 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21:35, 22:30, 00:40 ! " $# $ & " # " 020/620-430, ) 031/321-225, & # 032/325-809, # # 032/672-620, $ 041/456-000, 030/346-141, $ 030/413-225, 051/234-828, 050/432-219, 052/323-114, &ŠĆ 040/213-018, # 041/21-052.

MONTENEGRO AIRLINES

Informacije sadrĹžane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 27. oktobar 2011. godine.

Promjene su moguće bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporuÄ?uje putnicima da se za dodatne informacije obrate sluĹžbi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima.

020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535 % svim danima, 07.15, 18.30; % svim danima 08.35 19.50; # #% svim danima 08.15; %# # svim danima 15.45; % ÄŒ ponedjeljak,srijeda i subota u 08.05; ÄŒ% ponedjeljak, srijeda i subota u 10.50; % % $ petak i nedelja u 15.50; $ % petak i nedelja u 17.30; %! &!$ # ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 11.45; ! &!$ #% ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 14.40; % ) srijeda, petak i nedelja 10.30; % )% srijeda, petak, nedjelja 13.30; % " utorak, petak nedelja 10.50, 10.45, 17.30; "% utorak, petak nedelja 15.00, 14.00, 19.40; %" & Ä?etvrtak i nedelja 10.00; " & % Ä?etvrtak i nedelja 17.20; # #%" & utorak, subota u 08.15; " & %# # utorak, subota15.35; % utorak, subota 10.20; % utorak, subota 14.00; % Ĺ svim danima u 17.15, Ĺ % : svim danima 08.15, % % % $ % (svakog petka i nedjelje naizmjeniÄ?no, u popodnevnim Ä?asovima) JAT % svim danima 06:30; 09:05 i 19:25 , % : svim danima 07:25; 17:50 i 21:15 , # #% ponedjeljak, utorak, srijeda, petak 09:10, 12:30, 19:00, Ä?etvrtak i subota 09:25 i 19:00, nedjelja 09:10, 12:30 i 15:15 %# # ponedjeljak, utorak, srijeda, i petak, 07:30, 10:50 i 17:20, Ä?etvrtak i subota 07:40 i 17:20, nedjelja 07:30, 10:50 i 13:35. ! " na telefon: 664-730. 664-740, 664-750 ADRIA AIRWAYS % $ : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; $ % % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 13:30h petak, nedjelja 17:30h; – " ) : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak, nedjelja 15:50h; " ) – : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 08:55h petak,nedjelja 14:10h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak,petak 09:05h nedelja 10:25h; % ): ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; )% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:00h; %! &!$ #: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; ! &!$ #% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:05h; % " # ": srijeda 15:15h,nedjelja 15:50h; " # "% : ponedeljak, petak:10:20h; % ÄŒ: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; ÄŒ% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 09:55h Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu & # # + ! " na telefone: 020/201-201, 241-154, mob: 067/241-154 SIBERIA AIRLINES TIVAT-MOSKVA: subota u 15:20; " & %# #: subota u 13.15. ! " na tel: +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

% : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; % % : ponedeljak, srijeda,petak:14:10h; % %" ) : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; " % ) % : ponedeljak, srijeda,petak:11:25h; % %! &!$ #: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; ! % &!$ #% : ponedeljak, srijeda,petak 11:55h; % Č: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; Č% : ponedeljak, srijeda,petak 10:10h ! " na tel/fax: 020/201-201, 201-202, 241-154

petak, 17. februar 2012.