Vijesti 19/02/2012

7

2. nedjeljno kolo

14

1. mesecno kolo

ZADUŽIVANJE: U Ministarstvu finansija spremaju se za posjetu iz Vaťingtona i mogući aranŞman iz predostroŞnosti

2. nedjeljno kolo

Podgorica l nedjelja, 19. februar 2012. l godina XVI l broj 4989 l 0.50 â‚Ź l www.vijesti.me l ISSN 1450-6181

v

1. mjesecno kolo

Kupon

Joker

v

v

1. mjesecno kolo

MMF će traŞiti povećanje PDV-a Joť pod snijegom Kupon

Joker

7

Kupon

OPASNOST: StruÄ?njaci upozoravaju na naglo otopljavanje

a vide poplavu

Povećanje PDV-a, bi, uz veće prihode u budŞetu, izazvalo rast cijena, ťto bi dodatno ugrozilo standard građana strana 5

strana 9

Foto: ARHIVA VIJESTI

SPASILAÄŒKA ESKADRILA: Ekipa „Vijestiâ€? sa vojnom posadom koja je na sjeveru dijelila pomoć ugroĹženim selima

Nebo je jedini spas

strana 13

Podgorica juÄ?e

foto: V. BELOJEVIĆ

STARI SCENARIO: DPS i SDP opet o KAP-u i Zakonu o unutraĹĄnjim poslovima

Nadmudrivanje na najviĹĄem nivou

strana 3

Komnenu Ĺ ipÄ?iću se zaledila i kapa: JuÄ?e na Maloj Crnoj Gori

Foto: V. BELOJEVIĆ

Lukťić

Lazović

PARTNERST VO: Umjesto da rade zajedno, politiÄ?ari i civilni sektor sve Ä?eťće na suprotstavljenim

Ljubav prestaje kad krenu kritike NVO bi trebalo da nam pomaĹžu u poboljĹĄanju zakona, a ne da komentariĹĄu svaku odluku Vlade ili parlamenta, kao da su politiÄ?ari, kaĹže Ervin Spahić (SDP)

– Crnogorski politiÄ?ari teĹĄko uspostavljaju partnerski odnos sa nevladinim organizacijama, a kritike iz civilnog sektora uglavnom doĹživljavaju kao politiÄ?ki pritisak. S druge strane, nevladine organizacije, ukazujući na probleme u druĹĄtvu, krivce Ä?esto traĹže u politiÄ?arima zbog Ä?ega se njihov rad doĹživljava kao ulazak u politiÄ?ke vode.

Zbog toga premijer ĹĄ ć vjerovatno neće biti poslednji crnogorski politiÄ?ar koji se od kritika za propuste u radu brani optuĹžbama da se nevladin sektor bavi politikom, jer su sliÄ?no tvrdile i mnoge njegove kolege iz vlasti i pozicije. Ipak, premijer je prvi crnogorski politiÄ?ar koji je zaprijetio da će na to ukazati donatorima koji finansiraju projekte nevladih organizacija.

TRAĹ˝E krivce na pogreĹĄnoj strani Direktor Monitoring programa MANS-a ĹĄ smatra da je LukĹĄić time stao na stranu tajkuna, potvrÄ‘ujući da politiÄ?ari u civilnom sektoru i medijima traĹže krivca kad nemaju petlju da se obraÄ?unaju sa korupcijom i propalim privatizacijama. Podsjećajući da je LukĹĄić u poÄ?etku premijerske karijere zagovarao saradnju sa nevladinim sektorom, MaraĹĄ je kazao da je, izmeÄ‘u ostalog, i time stekao simpatije zapadnih zemalja. “Kada je civilni sektor prvi put od LukĹĄića zatraĹžio da uradi neĹĄto konkretno, premijer je pokazao da je kompletna njegova retorika bila prije jedna velika ĹĄarena laĹža, nego njegova volja da stvarno saraÄ‘uje

sa nevladinim organizacijama i medijima. Vratio se staroj retrogradnoj retorici njegovih prethodnika, i pokazao da se LukĹĄić premijer nije puno promijenio u odnosu na LukĹĄića ministra i potpredsjednika Vlade, koji je i liÄ?no uÄ?estvovao u velikom broju propalih privatizacija, i poslova koji su budĹžetu naĹĄe drĹžave nanijeli na desetine i stotine miliona eura ĹĄteteâ€?, smatra MaraĹĄ.

Iako je LukĹĄić prvi crnogorski premijer koji je odrĹžao konsultacije sa civilnim sektorom, saradnja NVO i partija u Crnoj Gori uglavnom se svodila na uÄ?eťće politiÄ?ara na okruglim stolovima i edukaciju na seminarima. ZajedniÄ?ko djelovanje nije dalo rezultate u komisijama za izradu zakona, gdje su rjeĹĄenja civilnog sektora najÄ?eťće odbijana. Poslanici su na noĹž doÄ?ekali zahtjev da predstavnici NVO uÄ?estvuju na sjednicama skupĹĄtinskih odbora, a njihovo prisustvo u parlamentu najÄ?eťće je doĹživljavano kao uzimanje politiÄ?kog kolaÄ?a.

PRVO nas blate, pa traĹže saradnju

PolitiÄ?ari ne vole nevladin sektor: MaraĹĄ na Odboru za ekonom

Spahić smatra da se tvrdnje da se NVO bavi politikom ne moŞe smatrati pritiskom na njihov rad, navodeći da su ministri i poslanici pod Şeťćim udarom zbog akcija civilnog sektora.

On je podsjetio da ga je, nako ĹĄto je odbio da MANS uÄ?estvuje na jednoj od sjednica Odbora za politiÄ?ki sistem, ta NVO u plaćenom oglasu nazvala “zaĹĄtitnikom kriminalacaâ€?.

Spahić smatra da je to samo jedan od primjera pritiska civilnog sektora na politiÄ?are. “VrĹĄe pritisak i kada objavljuju privatne informacije o nama, od toga ĹĄta jedemo u skupĹĄtinskom restoranu, koliko novca imamo na raÄ?unu pa do automobila koje vozimo. Njihovo je da ukazuju na probleme u druĹĄtvu, ali ne na takav naÄ?in. Ne moĹžete priÄ?ati o partnerskom odnosu kada neki naĹĄ propust karikirate ili potencirate, date ga medijima pa se onda traĹži da saraÄ‘ujemoâ€?, tvrdi Spahić.

PROPUSTE preuveliÄ?avaju, uspjehe prećutkuju Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) ć smatra da nevladin sektor uglavnom potencira propuste u radu politiÄ?ara, dok se pozitivne stvari prećutkuju. “NVO bi trebalo da nam pomaĹžu u poboljĹĄanju zakona, a ne da komentariĹĄu svaku odlu-

ku Vlade ili parlamenta, kao da su politiÄ?ari. Zar to nije bavljenje politikomâ€?, smatra Spahić.

On je upozorio da predstavnici civilnog sekotora traĹže da uÄ?estvuju u savjetima koje imenuje Vlada, iako im to po zakonu ne pripada. Time se, smatra on, gubi smisao nezavisnog djelovanja. Spahić smatra da se civilni sektor sve viĹĄe bavi politikom, ali da se to ne radi otvoreno . “U tome ne vidim niĹĄta loĹĄe, samo smatram da to treba da

Mislim da sve NVO koje se zalaĹžu za demokratizaciju druĹĄtva, treba da se pridruĹže opoziciji u ostvarivanju druĹĄtvenih promjena. Poslije toga neka svako radi svoj posao, kaĹže NebojĹĄa Medojević ozvaniÄ?e. Mi smo imali Grupu za promjene, koja je prerasla u Pokret za promjene i uĹĄla u politiÄ?ku trku. Sada su u parlamentu i smatram da je to pravi put za bavljenje politikomâ€?.

Da nevladine organizacije ne moraju prerasti u partije da bi iskazale politiÄ?ki stav, ukazao je i Savjet Evrope u preporuci Komiteta ministara drĹžavama

Ä?lanicama o zakonodavnom statusu nevladinih organizacija u Evropi. U toj preporuci se navodi da bi NVO trebalo da budu slobodne da podrĹže odreÄ‘enog kandidata ili partiju na izborima ili referendumu, pod uslovom da su transparentne u iskazivanju svoje motivacije za to. U Savjetu Evrope smatraju da NVO treba da uĹživaju pravo na slobodu izraĹžavanja i svih drugih univerzalno i regionalno zajamÄ?enih prava i sloboda koji vaĹže za njih.

Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) ĹĄ

ć smatra da u Crnoj Gori nevladin sektor mora biti politiÄ?ki an-

POLITIÄŒARI ne vole da budu kontrolisani Uljarević priznaje da aktivnosti civilnog sektora nekada imaju mobilizacijski potencijal, jer je autentiÄ?ni politiÄ?ki aktivizam neodvojiv od NVO koje Ĺžele doprinijeti procesu demokratizacije i podizanju nivoa politiÄ?ke kulture.

Zbog straha od kontrole, smatra ona, politiÄ?ari produbljuju jaz izmeÄ‘u partija i civilnog sektora. “Na to utiÄ?e nedostatak tolerancije za drugaÄ?iji pristup i strah od trĹžiĹĄne utakmice zasnovane na kvalitetu analize i predloĹženih rjeĹĄenja, kao i posvećenosti njihovom ostvarenju. Vjerujem da je odgovornost obostrana, jer nije ni svaka kritika upućena politiÄ?arima utemeljena na argumentima, pa je logiÄ?no da izaziva iritaciju. Na drugoj strani, rijetko se vidi iskrena otvorenost politiÄ?ara za dijalog sa NVO a joĹĄ rjeÄ‘e za iskrenu saradnju, koja ostaje sporadiÄ?na i na trenutnim interesima obje strane zasnovana, a bez strategije koja bi proizvela stvarne promjeneâ€?, smatra ona.

U

TUMAÄŒENJE: Premijer LukĹĄić kaĹže da nije izaĹĄao iz okvira Preporuke

MANS djeluje kao parapolitiÄ?ka organizacija - Premijer ĹĄ ć nije izaĹĄao iz onoga ĹĄto su preporuke Savjeta Evrope kada je kritikovao MreĹžu za afirmaciju nevladinog sektora(MANS), već je ukazao da djelovanje te NVO viĹĄe liÄ?i na politiÄ?ku partiju nego na nevladinu organizaciju, ĹĄto je suprotno svrsi i ciljevima preporuke ove meÄ‘unarodne organizacije, saopĹĄteno je sinoć iz Vlade.

LukĹĄić je u Ä?etvrtak u emisiji “NaÄ?istoâ€? Televizije “Vijestiâ€? kazao da MANS ne dobija novac od stranih donatora da organizuje proteste protiv Vlade i da će na tu, kako je naveo, spornu politiÄ?ku aktivnost te NVO, ukazati njenim donatorima. On je kazao i da

MANS treba da se opredijeli da li će da bude dio civilnog sektora ili će da izaÄ‘e na izbore. Dio nevladinog sektora kritikovao je tu premijerovu izjavu i ukazao da, kada je ovo saopĹĄtio, nije uzeo u obzir Preporuku Komiteta ministara Savjeta Evrope drĹžavama Ä?lanicama o zakonodavnom statusu nevladinih organizacija u Evropi iz oktobra 2007. godine.

Iz Vlade je sinoć saopĹĄteno da je civilni sektor partner vladama u svim demokratskim zemljama i da su napadi na predsjednika Vlade “neĹĄto ĹĄto podrazumijeva takva funkcijaâ€?, ali da u ovom sluÄ?aju iznenaÄ‘uje jednostrano tumaÄ?enje prava i pravila.

U Vladi smatraju da premijer, kada je kritikovao MANS, poĹĄao od osnovnih principa Preporuke Savjeta Evrope. Vlada je citirala dio te preporuke. “NVO se smatraju dobrovoljnim samoupravljaÄ?kim tijelima ili organizacijama osnovanim za postizanje esencijalno neprofitnih ciljeva svojih osnivaÄ?a ili Ä?lanova. NVO ne obuhvataju politiÄ?ke partije. NVO treba da budu slobodne da podrĹže odreÄ‘enog kandidata ili partiju na izborima ili referendumu pod uslovom da su svoju motivaciju za to iznijele na transparentan naÄ?in. Svaki vid podrĹĄke ove vrste, takoÄ‘e, treba da bude u

skladu sa zakonom o finansiranju izbora ili politiÄ?kih stranakaâ€?.

Premijer je, kako se dalje navodi, u emisiji ukazao da djelovanje pojedinih NVO viĹĄe liÄ?i na partiju nego na nevladinu organizaciju, ĹĄto je suprotno svrsi i ciljevima preporuke SE. LukĹĄić je, kako Vlada obrazlaĹže, ukazao da je problematiÄ?an aspekt da li se u Crnoj Gori zna granica izmeÄ‘u NVO-a i politiÄ?ke partije, jer smo “svjedoci prakse da se NVO ponaĹĄaju kao politiÄ?ke partije, a da pri tom, umjesto mehanizama predviÄ‘enih Zakonom o finansiranju izbora ili politiÄ?kih stranaka koriste pogodnosti i

privilegije statusa NVOâ€?. “U tom kontekstu ultimativni zahtjevi za vaninstitucionalnim rjeĹĄavanjem pojedinih pitanja saopĹĄteni na ulici nije djelovanje civilnog sektora, već klasiÄ?no djelovanje parapolitiÄ?ke organizacije i u tom smislu treba upravo poĹĄtovati preporuke SE i uÄ?initi to djelovanje transparentnimâ€?, navodi se u saopĹĄtenju i dodaje da je, uprkos tome, LukĹĄić pozivom na dijalog pokazao posvećenost razmatranju svih inicijativa, “Ä?ak i kada je oÄ?igledno da imaju potpuno razliÄ?it cilj od navodne zabrinutosti ekonomsko-socijalnim stanjemâ€?. Ĺ˝

STARI SCENARIO: DPS i SDP poÄ?inju razgovore o KAP-u i policiji

Nadmudrivanje na najviĹĄem nivou iju (arhiva) gaĹžovan, navodeći da u nedemokratskim druĹĄtvima svi treba da budu ukljuÄ?eni u ruĹĄenje reĹžima.

– Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija uskoro će poÄ?eti pregovore o zakljuÄ?cima o budućnosti Kombinata aluminijuma i Zakonu o unutraĹĄnjim poslovima koji su posljednih dana uzrokovali krizu u vladajućoj koaliciji za koju analitiÄ?ari i opozicionari ocjenjuju da nije ozbiljna i da neće dovesti do pada Vlade. “Vijestiâ€? saznaju da će premijer % )" ĹĄ ć i mi-

DPS će u pregovorima predvoditi Igor Lukťić i Svetozar Marović, dok će stavove SDP zastupati Vujica Lazović i Ivan Brajović je u parlamentu planirano glasanje o Predlogu zakonu o unutraťnjim poslovima.

DPS ne Ĺželi da se odrekne kontrole nad policijom zbog Ä?ega su njegovi poslanici predloĹžili 16 amandmana na

KAP-a, za DPS i SDP nije sporno da treba raskinuti partnerstvo sa Rusima, ali i odrĹžati proizvodnju.

Ono ĹĄto je problematiÄ?no je to ĹĄto je Vlada u zakljuÄ?cima koje je predloĹžila SkupĹĄtini

NVO se ovdje moraju baviti politikom To je bio glavni razlog, istiÄ?e Medojević, ĹĄto je njegova Grupa za promjene prerasla u politiÄ?ki pokret. “Mislim da sve NVO koje se zalaĹžu za demokratizaciju druĹĄtva, treba da se pridruĹže opoziciji u ostvarivanju druĹĄtvenih promjena. Poslije toga neka svako radi svoj posao. Umjesto toga, kod nas civilni sektor, praveći se da je Vlada demokratska, ulazi u partnerski odnos sa njom i stvara netipiÄ?nu kombinaciju i daje vlasti legitimitet u meÄ‘unarodnim krugovimaâ€?, tvrdi Medojević.

Za razliku od njega, izvrťna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO)

-

ć smatra da nema mjesta animozitetu izmeÄ‘u politiÄ?ara i civilnog sektora, pojaĹĄnjavajući da se radi o poljima djelovanja koja nijesu konkurentna.

Prema njenom miĹĄljenju, rad NVO jeste oblik politiÄ?kog djelovanja, ali samo u dijelu koji odrĹžava i mijenja druĹĄtvena pravila. “Populizam na druĹĄtvenom nivou ili pozerstvo na liÄ?nom postaju dominantni modeli ponaĹĄanja i djelanja ĹĄto nam dodatno ograniÄ?ava ukupni napredak. U tom kontekstu, samo neobrazovani iz oblasti druĹĄtvenih nauka, bilo da dolaze iz politiÄ?kih partija i spoÄ?itavaju NVO bavljenje politikom, ili iz NVO sektora kada se pravdaju, pokazuju istu matricu, nezavisno od pozicija. Oni zajedniÄ?ki uÄ?vrťćuju predrasudu nastalu u prethodnom sistemu kroz mogućnost ispunjavanja javnog prostora neutemeljenim navodimaâ€?, smatra Uljarević

ŠĆ

Uljarević

!!!

SDP: Jovićević Ä?esto promaĹĄi

Podgorica - Socijaldemokartska partija ocijenila je juÄ?e da skoro nijedna prognoza profesora

ć ć

nije izdrĹžala probu vremena.

SDP je to saopĹĄtio reagujući na Jovićevićevu ocijenu da ta partija ni ovoga puta, zbog sukoba oko KAP-a i Zakona o unutraĹĄnjim poslovima, neće sruĹĄiti Vladu i da će nastojati da naÄ‘e adekvatan izgovor kako bi i dalje mogla da se poziva na svoju navodnu principijelnost. “Uvijek kad postoje razliÄ?iti pogledi oko odreÄ‘enih pitanja izmeÄ‘u SDP-a i DPS-a javi se nekadaĹĄnji MiloĹĄevićev ambasador u „demokratskoj“ Burmi da spasava DPS. Neuspjeli ambasador, neuspjeli politiÄ?ar, najneuspjeliji je kao politiÄ?ki analitiÄ?ar. Skoro nijedna njegova prognoza nije izdrĹžala probu vremena. Podsjetimo samo da je prognozirao da SDP neće 'praviti problem ni oko MugoĹĄe, ni oko pitanja pozicije policije u okviru MUP-a, ni oko EPCG', u intervjuu listu "Dan" 3. juna proĹĄle godine i to 'sluÄ?ajno' na dan Kongresa SDP-a", naveo je ĹĄef medijskog pula SDP-a

ć koji je dodao da su za SDP napadi od strane Jovićevića razumljivi “jer shvataju "njegove 'poĹĄtene dugove' iz ranih devedesetih prema odreÄ‘enim strukturama". Ĺ˝

MILIĆ sa ambasadorom Irana

- Predsjednik SNP Ä‘

ć razgovarao je juÄ?e sa ambasadorom Islamske Republike Irana

, saopĹĄteno je juÄ?e iz te partije.

Tema sastanka je bila aktuelna politiÄ?ko-ekonomska situacija u Iranu, Crnoj Gori i regionu, sa osvrtom na unapreÄ‘enje bilateralnih odnosa Irana i Crne Gore, posebno u dijelu spoljno-trgovinske razmjene i parlamentarne saradnje.

Sastanku je, kako se navodi, prisustvovao i ĹĄef poslaniÄ?kog kluba

ć!

IRAN i AzerbejdĹžan preÄ?i od EU

ZaduŞeni za budućnost KAP-a: Kavarić i Lazović(arhiva) nistar ekonomije

*

ć, u ime DPS-a, sa potpredjednikom Vlade " ) ć i potpredsjednikom SDP-a + ĹĄ * ć , koji predstavljaju manjeg partnera, pokuĹĄati da do 28. februara, za kada je zakazana sjednica SkupĹĄtine, usaglase zakljuÄ?ke o budućnosti KAP-a.

Kompromisno rjeĹĄenje za Zakon o unutraĹĄnjim poslovima traĹžiće resorni ministar % , ć i ĹĄef poslaniÄ?kog kluba SDP-a ,

, ć koji će za sagovornike sa druge strane stola imati potpredsjednika DPS-a i ĹĄefa tog poslaniÄ?kog kluba

ć i "

ć . Kranji rok za rjeťavanje ovog problema trebalo bi da bude 27. februara za kada

predlog zakona koji je krajem godine utvrdila Vlada. Najspornije je to ĹĄto DPS traĹži da direktor Uprave policije, u konkretnom sluÄ?aju , Ĺž

" ć, sam odreÄ‘uje ĹĄefove podruÄ?nih jednica policije. To u SDP-u, kako je kazao izvor “Vijestiâ€? iz te partije, smatraju “neprihvatljimâ€? jer se takvim rjeĹĄenjem derogira Zakon o drĹžavnoj upravi prema kojem su organi uprave “po praviluâ€? u sastavu ministarstava.

Taj izvor je kazao da je u 27 od 27 Ä?lanica EU policija u sastavu ministarstva, te da je to rjeĹĄenje prisutno u drĹžavama regiona: “Ako idemo u EU, onda svoje standarde i praksu treba da uskladimo sa onim u EUâ€?.

Kada je rijeÄ? o budućnosti

navela da: â€?SkupĹĄtina je saglasna da...Vlada razmotri mogućnost da budući tender za KAP bude koncipiran na bazi dugoroÄ?ne valorizacije objedinjenih kapaciteta Termoelektrane i Rudnika uglja, uz obavezu investitranja u povećanje kapaciteta Termoeletrane i pokretanje ekoloĹĄki prihvatljive prerade glinice i preraÄ‘ivaÄ?kih kapacitetaâ€?.

SDP insistira da potencijalno novi aranĹžaman za KAP neće ugroziti većinsko drĹžavno vlasniĹĄtvo u Elektroprivredi Crne Gore, za ĹĄta postoji prostor u formulaciji koju je predloĹžio DPS kroz zakljuÄ?ke o kojima će SkupĹĄtina raspravljati povodom odluke Vlade da se DojÄ?e banci vrati dug KAP-a od 22 miliona eura. . Ĺ˝

- Nova srpska demokratija ocijenila je juÄ?e da viĹĄe primjera pokazuje da glavni ljudi crnogorskog reĹžima nijesu zainteresovani za evropske integracije, pa Ä?ak ni za bilo kakvo partnerstvo sa vodećim evropskim i svjetskim drĹžavama. “Umjesto toga, dolazi do naglog napretka u odnosima crnogorske vlasti sa Islamskom Republikom Iran i AzerbejdĹžanom, pa se Ä?ak i na reĹžimskim ĹĄtampanim i elektronskim medijima vrĹĄi promocija propagandnih materijala iranske drĹžave. Sa druge strane, na tim medijima, koji opstaju samo zbog toga ĹĄto ih odrĹžava reĹžim, nijesmo mogli vidjeti nijedan kadar niti proÄ?itati slovo o proslavi Dana drĹžavnosti Srbije, iako u Crnoj Gori Ĺživi mnogo viĹĄe Srba nego Iranaca ili AzerbejdĹžanacaâ€?, saopĹĄtio je " Ä?" ć, predsjednik IzvrĹĄnog odbora te partije. “Ljudi iz vrha vlasti, njihovi bankari i sliÄ?ni partneri imaju bogato iskustvo u ĹĄvercu cigareta, narkotika, oruĹžja, ljekova, pranja prljavih para, vjeĹĄtinama koje su danas potrebne u probijanju sankcija pod kojima se nalazi Iran. Ne treba iskljuÄ?iti ni povratno dejstvo - da nakon brze promjene vlasti neki od njih, koji danas “zaduĹžujuâ€? voÄ‘e Irana, u toj zemlji potraĹže skloniĹĄte, naveo je Ä?ukanović.

BRISEL moĹžda ne poĹĄalje dobre vijesti

Savjeta Evrope o nevladinim organizacijama

VALJDA i premijer moĹže reći ĹĄta misli Vlada je saopĹĄtila da “valjda i premijer ima pravo na slobodu izraĹžavanja i miĹĄljenja u jednakoj graÄ‘anskoj koncepciji, kao i predstavnici NVO-a, pri tom ni sa Ä?im ne ugroĹžavajući prava drugihâ€?.

Podsjeća se da su kabinet premijera i Vlada u prethodnom periodu pokazali punu posvećenost saradnji sa civilnim sektorom, obećavajući da će tome biti posvećeni i ubuduće.

MANS (ni)je zabrinut socioekonomskim stanjem: Lukťić i Ćalović(arhiva)

$ %& ' – Vladajuće stranke vjerovatno smatraju da je Ä?etvrti kvartal ove godine pogodno vrijeme za organizovanje vanrednih izbora, ali će njihov datum zavisiti od ispunjavanja evropskih obaveza, ocijenio je zamjenik predsjednika Nove srpske demokratije (

ć.

Danilović je naveo da LukĹĄić priĹželjkuje izbore nakon dobrih vijesti iz Brisela, ali zaboravlja da one u stvari zavise od dobrih vijesti iz Crne Gore. „Čini mi se da njegova Vlada ne radi previĹĄe na ispunjavanju tih obaveza. Koliko je dobro za opoziciju da Vlada ne radi dobro, toliko je loĹĄe za sve nas, jer bi moglo da uspori naĹĄ put prema EU“, precizirao je on.

Danilović je rekao da je njegovoj partiji svejedno kada će biti odrŞani izbori, dodajući da im je Şao ťto ne postoji organizovani opozicioni pritisak da se govori o uslovima za poťtene i korektne izbore.

stranama

MMF će traŞiti povećanje PDV-a

- Delegacija MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda (MMF) uskoro dolazi u Podgoricu kako bi razgovarala o “tekućim pitanjimaâ€? i mogućnostima ranije najavljenog aranĹžmana iz predostroĹžnosti, a jedna od tema biće i porez na dodatu vrijednost (PDV), odnosno mogućnost njegovog povećanja, saznaju “Vijestiâ€?.

Osnovna stopa PDV-a u Crnoj Gori je 17 odsto, i jedna je od najniĹžih u regionu, a iz Ministarstva finansija “Vijestimaâ€? je saopĹĄteno da će potencijalni dogovor o aranĹžmanu sa MMF-om biti uslovljen.

- Kada je rijeÄ? o aranĹžmanu sa MMF-om, napominjemo da ova institucija nema praksu finansiranja zemalja radi pokrića deficita, već to radi u izuzetnim situacijama, kada zemlje nemaju pristup trĹžiĹĄtima. TakoÄ‘e nam je u ranijim razgovorima nagovijeĹĄteno da bi zakljuÄ?ivanje ovakvih aranĹžmana bilo uslovljeno povećanjem poreskih stopa i smanjivanjem nekih kategorija, kao ĹĄto su penzije i plate u javnom sektoru - stoji u odgovorima Ministarstva na pitanja “Vijestiâ€? o potencijalnom aranĹžmanu sa MMF-om.

Hrvatska Vlada je nedavno donijela odluku o povećanju stope PDV-a sa postojećih 23 na 25 odsto, a iz MMF-a je i Srbiji stigao zvaniÄ?an zahtjev za povećanje njihove stope od 18 odsto, kao uslov za sklapanje aranĹžmana iz predostroĹžnosti. Ĺ ta će biti sa Crnom Gorom, iz Ministarstva finansija poruÄ?uju da će viĹĄe informacija biti nakon predstojeće posjete misije MMF-a Podgorici, tokom koje će se razgovarati “o opĹĄtoj ekonomskoj situaciji u

TRAŽI se najjeftiniji novac Realnost nas obavezuje na nastavak napora koji se odnose na iznalaŞenje najpovoljnijih izvora finansiranja, ocijenili su iz Ministarstva finansija.

- U tom smislu, tragamo za alternativnim naÄ?inima finansiranja i Ĺželimo da se oslonimo na meÄ‘unarodne finansijske institucije, u prvom redu na Svjetsku banku, koja nam je već odobrila 80 miliona dolara za finansiranje budĹžeta, a nastavljamo pregovore o dobijanju isto toliko garancija za kredit kod poslovnih banaka, koje će u tom sluÄ?aju biti viĹĄe zainteresovane, poĹĄto je rijeÄ? o prvoklasnim AAA garancijama. Ova sredstva se daju samo drĹžavama koje dokaĹžu da su ostvarile dobre performanse.

Moguće da ovaj dogovor postignemo do kraja godine saopťtili su iz Ministarstva finansija.

Viťe informacija o uslovima tokom predstojećeg sastanka (arhivski snimak) Crnoj Gori i projekcijama za naredni period�.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sitem # $ ! ć u kraćoj izjavi “Vijestimaâ€? saopĹĄtio je da se protivi bilo kakvom povećanju PDV-a.

- Ne podrĹžavam tu ideju. Iako bi povećanje PDV-a povećalo prihod u budĹžetu, istovremeno bi izazvalo povećanje cijena, ĹĄto bi ugrozilo standard graÄ‘ana. U tom sluÄ?aju bi se vjerovatno morale povećati i zarade, ĹĄto bi uzrokovalo rast inflacije. Povećamo li PDV, cijeli promet nominalno bi bio veći, ali realno manji - ocijenio je Lazović.

Povećanje PDV-a preporuÄ?ila je i Centralna banka Crne Gore (CBCG), koja je u svojim preporukama Vladi za ekonomsku politiku u 2012. godini ocijenila da malo po-

većanje te stope ne bi imalo veće negativne posljedice.

EUROOBVEZNICE na Ä?ekanju Iz Ministarstva finansija su saopĹĄtili da joĹĄ ne razmiĹĄljaju o zaduĹženju preko emisije eu-

da je u pitanju zaduĹživanje Crne Gore u ovoj godini. Razlozi za to su velika neizvjesnost sa kojom se suoÄ?ava svjetska, a posebno evropska ekonomija i, usljed toga, zatvorenost meÄ‘unarodnih finansijskih trĹžiĹĄta i skupa sredstva - objasnili su iz Ministarstva.

Dodaju da se mnoge evropske zemlje, mnogo razvijenije i

veznice porasla sa 4,6 odsto u decembru 2010. godine na 6,81 odsto u decembru 2011. godine, a za slovenaÄ?ke euroobveznice zabiljeĹžen je rast kamatnih stopa sa 4,11 odsto u decembru 2010. godine na 6,9 odsto u decembru 2011. godine. GrÄ?ka se zaduĹžuje po stopi od preko 20 odsto, Portugal po 13 odsto, Irska i MaÄ‘arska po skoro 9 odsto...

Situacija je naroÄ?ito sloĹžena za zemlje koje grade kredibilitet na trĹžiĹĄtu, kakva je Crna Gora.

Trenutni prinos za naĹĄe ob-

Ne podrĹžavam povećanje PDV-a, jer bi, pored povećanja prihoda u budĹžetu, izazvalo povećanje cijena, ĹĄto bi ugrozilo standard graÄ‘ana, ocijenio je za “Vijestiâ€? potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Vujica Lazović roobveznica, iako je takva mogućnost ranije najavljivana.

Glavni razlog strpljenja je velika neizvjesnost na finansijskim trĹžiĹĄtima.

- Emisija euroobveznica, za sada, nije primarna opcija ka-

sa boljim kreditnim rejtingom (Italija, Portugal, MaÄ‘arska, Irska...) suoÄ?avaju sa povećanim troĹĄkovima zaduĹživanja.

- Tako je, na primjer, kamatna stopa za italijanske ob-

veznice je preko 10 odsto saopĹĄtili su iz Ministarstva finansija.

Na pitanje u kojoj mjeri će aktiviranje drŞavnih garancija za kredit KAP-a, u ukupnoj vrijednosti od 170 miliona eura

(ukljuÄ?ujući pripadajuće kamate), uticati na uslove daljeg stranog zaduĹživanja Crne Gore, iz Ministarstva finansija su odgovorili da to ne bi po pravilu bilo negativno.

- Ukoliko bismo donijeli odluku o zaduŞivanju putem euroobveznica, dosta je faktora koji bi uticali na naťu poziciju i uslove pod kojima bismo dobili finansijska sredstva od međunarodnih kreditora.

Eventualno aktiviranje garancija datih KAP-u ne bi bila dobra vijest, ali bi međunarodna zajednica svakako prepoznala odgovoran odnos drŞave prema preuzetim obavezama, ťto bi moglo uticati na povećanje njihovog povjerenja. Investitori prilikom posljednje dvije emisije euroobveznica su bili upoznati sa pitanjima u vezi s KAP-om, odnosno u prospektu im je prezentovana i mogućnost aktiviranja drŞavnih garancija naveli su iz Ministarstva finansija. Ć

STRUJNI UDAR: MANS pozvao EPCG da obznani informacije o uvozu elektriÄ?ne energije

Recite koliko plaćate struju od Hamovića

– MreŞa za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozvala je Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) da objavi po kojoj cijeni uvozi struju od energetske kompanije EFT i firmi sa kojima su povezani

! ć i # $ ! ć, a po kojima je ona prodavala struju tim kompanijama.

EPCG je ranije odbacila navode MANS-a da na vrijeme nije obezbijedila dovoljne koliÄ?ine elektriÄ?ne energije i pozvala tu nevladinu organizaciju da personalizuje optuĹžbe o korupciji, „ugradnji“ i organizovanom kriminalu.

- Umjesto da objaĹĄnjava koliko EFT Hamovića uÄ?estvuje u ukupnom procentu uvoza struje u Crnoj Gori, pozivamo EPCG da objavi dokumentovane podatke koji će pokazati po kojoj cijeni uvozi struju i od EFT-a i od kompanija sa kojima su povezani Hamović i Lazarević, poznati trgovci strujom, a po kojima je ona prodavala struju

tim istim kompanijama - kaĹže se u reagovanju MANS-a.

U toj nevladinoj organizaciji tvrde da te podatke EPCG proglaťava tajnom i odbija da ih dostavi na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, iako je kompanija koja je u većinskom vlasniťtvu drŞave, odnosno građana.

- Umjesto ĹĄto poziva MANS da iza zatvorenih vrata Ä?ita na stotine stranica dokumenata o trgovini elektriÄ?nom energijom, EPCG treba da na svom sajtu objavi sve ugovore o uvozu i izvozu struje. I ne samo njih, već i kompletna prateća

izvrĹĄenim uplatama - smatraju u MANS-u.

Oni su ocijenili da samo na taj naÄ?in javnost moĹže saznati po kojim cijenama EPCG nabavlja elektriÄ?nu energiju, koliko poĹĄtuje tenderske procedure i ko se sve ugraÄ‘uje u naĹĄe raÄ?une.

EPCG, smatraju u MANS-u, ne treba da raÄ?una nakratko pamćenje graÄ‘ana i uvjerava ih da oni ne plaćaju vanredne uvoze struje, poĹĄto je upravo to navodila kao razlog za januarsko povećanje.

U MANS-u tvrde da je prije nekoliko mjeseci, EPCG od Re-

MANS poziva da se objave ugovori o nabavci struje: SjediĹĄte EPCG u NikĹĄiću pa su od januara zbog toga ukupni raÄ?uni veći za 6,8 odsto, a oÄ?ekuju se i nova poskupljenja.

- MANS-ova tuĹžba radi poniĹĄtenja ove odluke RAE je pred Upravnim sudom i na jav-

Umjesto ĹĄto poziva MANS da iza zatvorenih vrata Ä?ita na stotine stranica dokumenata o trgovini elektriÄ?nom energijom, EPCG treba da na svom sajtu objavi sve ugovore o uvozu i izvozu struje, saopĹĄtili su iz MANS-a dokumenta, od poziva za javnu nabavku, tenderske dokumentacije svih ponuÄ‘aÄ?a, zapisnika i odluka komisije, ali i svih aneksa ugovora i raÄ?una o

gulatorne agencije za energetiku zbog “teĹĄke energetske situacijeâ€? koja je primorala na uvoz skuplje struje traĹžila izmjenu regulatornog prihoda,

noj raspravi ćemo dokazati da je i ovo povećanje pauťalno utvrđeno i na ťtetu građana, a u korist energetske kompanije, kao i nekoliko prethodnih -

kaĹže se u saopĹĄtenju MANS-a.

Oni navode da se kod vanrednih uvoza struje EPCG uvijek pravda “teĹĄkom energetskom situacijomâ€? i vremenskim uslovima, iako tome najviĹĄe doprinose pogreĹĄne procjene menadĹžmenta.

U MANS-u ukazuju da je poÄ?etkom proĹĄle godine, da bi zaradila, EPCG prodala dio uvezene struje, pa kasnije nije imala dovoljno rezervi i morala je da je ponovo kupuje po paprenim cijenama.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da se ista situacija i sada deĹĄava, jer uprava za 2012. godinu nije obezbijedila dovoljne koliÄ?ine elektriÄ?ne

Foto: I.PETRUŠIĆ

energije na duĹži rok, zbog Ä?ega je sada na dnevnom ili nedjeljnom nivou kupuje po izuzetno visokim cijenama.

U MANS-u tvrde da je EPCG na vrijeme kupovala elektriÄ?nu energiju po cijeni od 50 eura po megavatu, ovih dana je ne bi uvozila po cijeni i do 150 eura po megavatu.

- Bilo bi dobro da se obistini najava EPCG da makar ovog puta nećemo morati da platimo milione za profite trgovaca strujom i razne ugradnje i vjerujemo da bi to pokazalo da se i ta kompanija poÄ?ela plaĹĄiti opravdanog nezadovoljstva graÄ‘ana smatraju u MANS-u.

ZADUŽIVANJE: U Ministarstvu finansija joť ne razmiťljaju o novoj emisiji euroobveznica, već se spremaju za posjetu iz Vaťingtona i mogući dogovor o aranŞmanu iz predostroŞnosti

PREDLOG REFORMI: Evropska komisija predloĹžila reforme penzionog sistema EU sa pooĹĄtrenim uslovima za sticanje tog prava

EU predlaĹže da se radi duĹže

“ �

Ines SABALIĆ

- Privatna kapitalizovana penziona ĹĄtednja najbolje je rjeĹĄenje za budućeg penzionera u Evropskoj uniji, stoji u dugooÄ?ekivnom velikom predlogu Evropske komisije o reformi penzionog sistema.

Şivotnu dob, a istovremeno sugestija je da se balansira između radne aktivnosti i penzije. Za Evropsku komisiju, glavni zadatak reforme je smanjenje negativnih posljedica starjenja stanovniťtva na budŞete zemalja.

Reforma je “nezaobilazna za ekonomski rastâ€?, stoji u tekstu o kojem će se sada diskutovati u Savjetu /zemlje Ä?lanice/ i u Evropskom parlamentu. Ustanoviće se i minimalni standardi za sti-

Ova reforma ticaće se i Crne Gore nakon primanja u EU. Ali ne samo to, nego će se od zemalja u regionu oÄ?ekivati da svoje penzione sisteme usklade sa evropskim, koji je već imao nekoliko nacrta Ova reforma ticaće se i Crne Gore nakon primanja u EU. Ali ne samo to, nego će se od zemalja u regionu oÄ?ekivati da svoje penzione sisteme usklade sa evropskim, koji je već imao nekoliko nacrta. Srbija je već pohvaljena da njena reforma uzima u obzir vaĹžne elemente evropske reforme.

U Ä?etvrtak usvojenoj “Agendi za primjerene, sigurne i odrĹžive penzije“, Evropska komisija nalaĹže da svaka zemlja sama odredi granicu za penzionisanje imajući u vidu oÄ?ekivanu

canje prava na dodatnu privatnu penziju, ali, i, vrlo znaÄ?ajno, u tom sluÄ?aju, zaĹĄtita u sluÄ?aju bankrota ili insolvencije poslodavca.

Ustanoviće se kod dobre prakse za drugi mirovinski stub, kao i obaveza transparentnosti penzionih prava kod svakog poslodavca.

Evropska komisija će kod svake drŞave ispitati i politiku poreskih olakťica, te finansijski pomagati i drŞavama i socijalnim partnerima u sprovođenju reforme.

Prvi dio obimnog doku-

menta odnosi se na profitabilnost, sigurnost i efikasnost komplementarne penzione ťtednje. Uzima se u obzir i mobilnost građana na trŞiťtu rada Evropske unije. Dakle, bilo koji građanin EU mogao bi „nositi� svoju penziju iz drŞave u drŞavu EU, kako bi gdje radio. Stvoriće se i adekvatna legislativa.

Osim povezanosti oÄ?ekivanog Ĺživotnog vijeka sa penzionisanjem, Ĺželi se oteĹžati rano penzionisanje, izjednaÄ?iti dobi penzionisanja muĹĄkaraca i Ĺžena, podrĹžati duĹži radni vijek i smanjiti nenajavljeno neĹželjeno penzionisanje.

- Reforma će biti politiÄ?ki prihvaćena ako će je graÄ‘ani smatrati korektnom i poĹĄtenom - rekli su autori predloga.

Zbog demografskih trendova, za Evropsku komisiju je produĹženje radnog vijeka oÄ?igledna Ä?injenica, a to

Reforma penzionog sistema neophodna za rast: SjediĹĄte EK u Briselu miĹĄljenje podrĹžavaju brojni, ako ne i svi eksperti.

Od 1960. godine, Ĺživotni

BRITANCI protiv predloga Reakcije britanske industrije fondova na to da privatni penzioni fondovi budu uređeni evropskom regulativom, (to je vaŞan dio reforme, kojom Brisel nastoji da osigura izvjesnost penzija), vrlo su negativne.

Na dan objave predloga, Evropska komisija primila je 170 primjedbi. Britanija smatra da bi Ä?vrťća pravila za privatne penzije dodatno poremetila cijelo finansijsko trĹžiĹĄte.

vijek se u prosjeku povećao osam godina, i nastaviće se povećavati do 2050. godine.

Ali, ne Ĺživi se u svakoj drĹžavi EU jednako dugo. Razlika je i do deset godina od zapada do istoka EU, od Francuske do baltiÄ?kih zemalja ili Ä?ak Poljske. Kasniji odlazak u penziju je i jedan od uslova koji je njemaÄ?ka kancelarka traĹžila od GrÄ?ke u zamjenu za pomoć.

- Ne moĹžemo dolje slati novac za njihove dugove, a da Njemci idu kasnije, a Grci

Foto: Shutterstock

ranije u penziju - rekla je Angela Merkel njemaÄ?kim novinarima joĹĄ prije nekoliko mjeseci.

Takav odnos jedne od nosilaca EU je jako bitan i za zemlje Zapadnog Balkana, jer se na sluÄ?aju GrÄ?ke uspostavlja model za odnos prema slabijim, juĹžnim drĹžavama.

Sindikati zemalja na jugu Evrope opiru se kasnijem penzionisanju, jer je njihovim građanima teŞe, ako ga izgube, naći posao iznad 45. godine Şivota.

Za penzije u 2012.

10 miliona eura viĹĄe

- Potrebna sredstva za isplatu januarskih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja iznose oko 31,93 miliona eura i veća su za oko 1,5 miliona eura u odnosu na sredstva za isplatu decembarske penzije. Samo po osnovu januarskog usklaÄ‘enja od 2,6 odsto, potrebna sredstva za isplatu penzija su povećana za 800.000 eura, ĹĄto će na godiĹĄnjem nivou iznositi oko 9,6 miliona eura. Na povećanje potrebnih sredstava za januarsku isplatu uticalo je i povećanje broja korisnika prava - saopĹĄtio je “Vijestimaâ€? $ #

# ć, pomoćnik ministra rada za sektor penzijskog i invalidskog osiguranja i boraÄ?ku i invalidsku zaĹĄtitu.

On je istakao da je Crna Gora jedna od rijetkih drŞava koja je i u periodu krize, redovno usklađivala penzije, te da su ta primanja od 1. januara 2004, od kad je u primjeni postojeći Zakon o PIO, porasla za 123 odsto.

- Trenutno, prosjeÄ?na penzija u Crnoj Gori iznosi 280

NOVA formula povoljnija za penzionere

UsklaÄ‘ivanje penzija vrĹĄi se prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je predviÄ‘eno da se one usklaÄ‘uju od 1. januara tekuće godine, na osnovu statistiÄ?kih podataka, sa kretanjem potroĹĄaÄ?kih cijena i prosjeÄ?nih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, u procentu koji predstavlja zbir 75 odsto procenata rasta, odnosno pada potroĹĄaÄ?kih

eura i Ä?ini 57,85 odsto prosjeÄ?ne zarade. UporeÄ‘ujući podatke o visini prosjeÄ?ne penzije u drĹžavama regiona, moĹže se vidjeti da jedino Hrvatska ima veću prosjeÄ?nu penziju u odnosu na Crnu Goru, koja iznosi 284 eura, kao i Slovenija kao zemlja Ä?lanica EU sa prosjeÄ?nom penzijom u iznosu od 579 eura. Prema raspoloĹživim podacima, visina prosjeÄ?ne penzije u Srbiji iznosi 225 eura, Bosni i Hercegovini 179, Makedoniji 175 i Republici Srpskoj 164 eura naveo je Pajović.

Sve je veći broj korisnika penzijsko-invalidskog osiguranja

Kursna lista

primjenjuje se od 18. februara 2012. godine Zemlja

VaĹži za

Australija Kanada Danska Japan Kuvajt NorveĹĄka Ĺ vedska Ĺ vajcarska V.Britanija SAD

1 1 1 100 1 1 1 1 1 1

Vrijednost izraĹžena u eurima 0.8177 0.7638 0.1345 0.9579 2.7307 0.1334 0.1132 0.8276 1.2032 0.7599

cijena i 25 odsto procenata rasta, odnosno pada zarada.

- Pokazalo se da je ovaj naÄ?in usklaÄ‘ivanja penzija u uslovima krize, kada je iskazan veći rast potroĹĄaÄ?kih cijena nego ĹĄto je kretanje zarada, povoljniji za penzionere nego da je ostao naÄ?in usklaÄ‘ivanja prema tzv. ĹĄvajcarskoj formuli kada su se penzije usklaÄ‘ivale sa 50 odsto kretanja zarada i 50 odsto kretanja potroĹĄaÄ?kih cijena - tvrdi Pajović.

ZnaÄ?ajan novac iz budĹžeta izdvajaju za finansiranje korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kojih u ovom trenutku ima 119.521, od Ä?ega su 110.769 korisnici penzije, uzimajući u obzir i penzije koje se isplaćuju u inostranstvu.

- UporeÄ‘enja radi, u decembru 2010. godine, broj korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja iznosio je 113.402 od Ä?ega su 104.215 korisnici penzije, uzimajući u obzir i penzije koje se isplaćuju u inostranstvu - kazao je Pajović.

Foto: Shutterstock

Za finansiranje penzijskog sistema u 2012. godini Zakonom o budĹžetu za 2012. godinu planirana su sredstva u iznosu od oko 382,38 miliona eura.

- To su znaÄ?ajna sredstva, posebno uzimajući u obzir da izvorni primici od doprinosa iznose oko 60 odsto ukupnih prihoda Fonda, a oko 40 odsto su transferi iz budĹžeta.

PoreÄ‘enja radi, za finansiranje penzijskog sistema u prethodnoj godini bilo je potrebno oko 361 milion eura, takoÄ‘e sa znaÄ?ajnim uÄ?eťćem transfera od oko 40 odsto objasnio je Pajović.

Vlada će, prema rijeÄ?ima Pajovića, i ubuduće kroz razliÄ?ite programe podrĹĄke-subvencije za najugroĹženije, programe odmora i oporavka, raspodjelu robnih viĹĄkova, nastaviti da pomaĹže penzionere, pri Ä?emu će se voditi raÄ?una o likvidnosti Fonda PIO i obezbjeÄ‘enju redovnosti u isplati penzijskih davanja.

- Sa ovim aktivnostima je i pored ograniÄ?enih finansijskih sredstava, nastavljeno i u 2011. godini, tako su opredijeljena novÄ?ana sredstva u iznosu od 300.000 eura za program pomoći penzionerima sa najniĹžim primanjima. Za subvencioniranje odmora i oporavka u Ulcinju i Ĺ˝abljaku za oko 3.500 penzionera, bilo je opredijeljeno 350.000 eura. U Ulcinju je odmaralo oko 3000 penzionera, dok je na Ĺ˝abljaku bilo njih 500. Za nabavku zimnice pod povoljnijim uslovima za 2011. godinu od strane Vlade obezbijeÄ‘eno je oko 433 hiljade eura. U prethodnim godinama, bila su opredijeljena i znaÄ?ajna sredstva za sufinansiranje stanova za potrebe penzionera u opĹĄtinama NikĹĄić, Berane i Bijelo Polje - naveo je Pajović.

KAKO: Lukťić kaŞe da nije nadleŞan za zakup „Sveca�

Zakup je ipak pitanje za Vladu: Lukťić

Foto: B.PEJOVIĆ

Premijer se preraÄ?unao

- Predsjednik Vlade ĹĄ ć rekao je da je za zahtjev grÄ?ke Restis grupe da im se smanji iznos zakupnine za Sveti Stefan, MiloÄ?er i KraljiÄ?inu plaĹžu nadleĹžno preduzeće Budvanska rivijera (koja je u većinskom drĹžavnom vlasniĹĄtvu), iako sa grÄ?kim investitorima pregovara ministar turizma ć.

- To nije pitanje za Vladu, nego za Budvansku rivijeru koja je zakupodavac - rekao je LukĹĄić u inrtervjuu za TV “Vijestiâ€?.

Premijer je zaboravio da je Vlada poÄ?etkom novembra proĹĄle godine ovlastila ministra Sekulića da poÄ?ne pregovore sa budvanskom kompanijom Adriatik propertis, nominalnim zakupcem, kako bi rijeĹĄili njihov zahtjev za sma-

troĹĄkove zakupca “koji nijesu uslovljeni njegovim djelovanjemâ€?.

- Komisija je formirana angaĹžovanjem eminentnih struÄ?njaka GraÄ‘evinskog i Ekonomskog fakulteta iz Podgorice, referentnih institucija u Crnoj Gori koje mogu odgovoriti ovom zahtjevu - naveli su iz Budvanske rivijere.

Na pitanje o trenutnom dugu zakupca, saopĹĄteno je da je Ugovorom o zakupu hotela Sveti Stefan i MiloÄ?er od 31. januara 2007. sa firmom Adriatik propertis predviÄ‘ena dinamika plaćanja koja je podijeljena u Ä?etiri jednake rate.

- U ovom trenutku evidentan je dug predmetnog zakupca prema Hotelskoj grupi Budvanska rivijera u iznosu od 1.325.666 eura - rekli su “Vijestima� iz te kompanije i za-

Iz Budvanske rivijere su saopťtili da neće komentarisati premijerovu opasku, jer je dogovoreno da se kompanija o tome ne oglaťava u medijima njenje zakupnine za proťlu i ovu godinu, kao i da se produŞi rok zakupa.

Iz Budvanske rivijere su saopĹĄtili “Vijestimaâ€? da neće komentarisati premijerovu opasku, jer je za sva pitanja u vezi sa zakupom dogovoreno da se kompanija ne oglaĹĄava u medijima. Iz njihovih odgovora se zakljuÄ?uje da kompanija nema nikakva ovlaťćenja u vezi sa zahtjevom grÄ?kih zakupaca, već da je sve u rukama Vlade i Komisije za procjenu ulaganja. Na “zavjet ćutanjaâ€? dok traju pregovori obavezalo se i nadleĹžno ministarstvo.

Komisija ima zadatak da procijeni dosadaĹĄnja ulaganja, vrijednost preostalih radova, kao i nastale finansijske

kljuÄ?ili da Ä?ekaju rezultate i izvjeĹĄtaj angaĹžovane Komisije, “na osnovu kojih će Vlada dati smjernice za naredne potezeâ€?.

Restis grupa traĹži olakĹĄice za plaćanje zakupa, na naÄ?in da ne plate nekoliko narednih kvartalnih rata. S obzirom na to da Budvanskoj rivijeri godiĹĄnje plaćaju ukupno oko 1,6 miliona za zakup "Sveca" i MiloÄ?era (KraljiÄ?ina plaĹža je vlasniĹĄtvo drĹžave). Grci to rasporeÄ‘uju na Ä?etiri rate od po 400.000 eura. Prema informacijama "Vijesti", sada su traĹžili da ne plate nekoliko narednih kvartalnih rata, odnosno viĹĄe od milion eura, jer "Svetac" joĹĄ nije stavljen u funkciju i da tako trpe ĹĄtetu. Ć

ÄŒEKANJE: Radnici Prerade KAP-a bez zaostalih potraĹživanja

Bez vjere u rusku upravu

! " – Radnici Prerade, pogona Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) joť nijesu dobili zaostale zarade, ali se nadaju da će im u tome pomoći skupťtinska Komisija za praćenje postupka privatizacije.

- Nadamo se da će skupĹĄtinska Komisija za praćenje postupka privatizacije biti u toku sa ovim ĹĄto se deĹĄava i da ćemo biti ukljuÄ?eni u isplatu. A

ukoliko se to ne desi, ponovo ćemo se obratiti Vladi i javnosti - kazao je predsjednik Sindikata Prerade # ť # ć.

On je agenciji Mina-business rekao da radnici za sada Ä?ekaju da vide ĹĄta će se deĹĄavati sa sudbinom KAP-a.

- A ĹĄto se tiÄ?e ruskog menadĹžmenta, vidjeli ste i sami da u njih nema nikakve vjere i nade. Obistinilo se ono zbog Ä?ega smo mi protestovali - naveo je MaĹĄković

i dodao da su svi zbog toga platili, kako radnici tako i građani Crne Gore.

On je rekao da je ťtrajk glađu prekinut nakon postignutog dogovora sa skupťtinskom Komisijom za praćenje postupka privatizacije.

MaĹĄković je kazao da će radnici biti angaĹžovani u KAP-u na poslovima u skladu sa struÄ?nom spremom i zdravstvenim sposobnostima, nakon Ä?ega će im biti isplaćene tri zaostale zarade.

PIO: Jovo Pajović, pomoćnik ministra rada, za “Vijestiâ€? ocjenjuje da će biti uvećan godiĹĄnji fond

ĹĄ

Ĺ TAB: Situacija bolja, ali su neki putevi joĹĄ neprohodni

GUĹ˝VA: Na putu Podgorica – KolaĹĄin juÄ?e bile kilometarske kolone, pojedini vozaÄ?i Ä?ekali od petka veÄ?e

I dalje vanredno

– Bezbjednosno stanje u Crnoj Gori je stabilno i poboljťano je u odnosu na prethodne dane, kazao je na konferenciji Operativnog ťtaba za vanredne situacije, pomoćnik direktora Uprave policije ć.

On, međutim, nije mogao da precizira kada bi moglo doći do ukidanja vanrednog stanja, jer, kako je kazao, o tome odluku donosi Operativni tim na drŞavnom nivou.

- U PluĹžinama je stanje znatno bolje nego ranijih da-

toku dana Vojska bila angaĹžovana na Ä?iťćenju snijega na Cetinju, u Plavu i Danilovgradu.

On je kazao da je Vojska pomogla i u Ä?iťćenju pruge Lutovo – TrebeĹĄica, a, izmeÄ‘u ostalog, i pri evakuaciji viĹĄe osoba.

- Danas je bilo planirano 10 vazduhoplovnih zadataka, devet je zavrĹĄeno, dok je deseti u toku - kazao je Arifović sinoć oko 17 Ä?asova.

Predstavnica Crvenog krsta , kazala je da

NEKE Ĺ KOLE poÄ?inju u ponedjeljak?

Televizija “Vijestiâ€? je sinoć objavila da bi ĹĄkole u nekoliko gradova mogle od ponedjeljka poÄ?eti sa nastavom.

Premijer LukĹĄić mogao bi danas, kako je objavljeno, donijeti naredbu kojom bi ĹĄkole u Podgorici, NikĹĄiću i joĹĄ nekoliko gradova na sjeveru nastavile da rade i da redovno drĹže nastavu. Takvu odluku donosi takoÄ‘e Operativni ĹĄtab koji upravlja vanrednom situacijom, naÄ?ijem je Ä?elu premijer, i to na predlog Ministarstva obrazovanja.

Iz resornog Ministarstva juÄ?e nijesu mogli da potvrde ovakvu informaciju. na, jer se saobraća prema NikĹĄiću za naizmjeniÄ?nim propuĹĄtanjem vozila, dok je prema Šćepan polju put i dalje zatvoren, a na tom putu su zatrpane Ä?etiri radne maĹĄine. Dio sela u podruÄ?ju Pivske planine je joĹĄ bez struje - kazao je on, i dodao da je

su tokom juÄ?eraĹĄnjeg dana dopremili hranu i higijenu i svijeće za 30 porodica u Maloj Crnoj Gori, a da je za danas planirana distribucija paketa sa hranom i i sredstvima za higijenu za po 100 porodica iz KolaĹĄina, Berana, Andrijevice i Plava.

Stanje se lagano popravlja: Pljevlja juÄ?e u Pljevljima oteĹžan saobraćaj na većini puteva.

Vukadinović je naglasio da je u Ĺ˝abljaku neprohodan put prema Bukovici, i dalje Ä?rÄ‘evića Tara - Mojkovac, dok je u toku juÄ?eraĹĄnjeg dana na putu KolaĹĄin - Podgorica i KolaĹĄin - Mojkovac saobraćaj bio uspostavljen naizmjeniÄ?nim propuĹĄtanjem vozila.

- Saobraćaj je bio otvoren uz naizmjeniÄ?no propuĹĄtanje vozila. Na Operativnom ĹĄtabu je da odluÄ?i kako će to biti ubuduće. Sve zavisi od procjene inspektora za puteve da li je put bezbjedan i policija će u skladu sa tim i postupiti kazao je Vukadinović.

Zamjenik komandanta Vazduhoplovne baze Vojske Crne Gore, potpukovnik ć, kazao je da je u

foto V.BELOJEVIĆ

- Na raÄ?un solidarnosti uplaćeno je 5.000 eura od crnogorskog elektroprenosa, 1.630 od Instituta raÄ?unovoÄ‘a i revizora, kao i dio od pojedinaca - kazala je Dubak.

Ona se zahvalila svima koji su pomogli, i apelovala na građane koji pokreću inicijative za prikupljanje pomoći da se prije toga obrate Crvenom krstu ili Operativnom ťtabu kako bi ispitali trenutne potrebe.

Koordinacioni tim za upravljanje u vanrednim situacijama donio je i novu naredbu da Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje, izvrĹĄe hitnu nabavku ljekova. Naredbu je potpisao rukovodilac tima, premijer ĹĄ ć. Ä?

Foto: Z.Ä?URIĆ

Nervoza i haotiÄ?no stanje vladali su juÄ?e magistralnim putem

Haos na BioÄ?u

– Najavljeno otvaranje putnog pravca od Podgorice prema Mojkovcu i KolaĹĄinu ulilo je nadu mnogim putnicima da će nakon viĹĄednevne blokade, konaÄ?no moći da stignu tamo gdje su krenuli, na sjever drĹžave i dalje prema Srbiji. Ipak nije sve iĹĄlo kako je planirano, pa su juÄ?e ujutro u mjestu BioÄ?e bile kilometarske kolone od stotina vozila.

Veliki broj vozaÄ?a se ogluĹĄio o upozorenja iz Automotosaveza da je put zatvoren, pa su ipak odluÄ?ili da krenu na put.

Bilo je i onih upornih koji su od se od petka veÄ?e uputili na BioÄ?e, da bi tek oko podneva, kako je “Vijestimaâ€? reÄ?eno iz policije, prva vozila i krenula prema sjeveru. Ĺ leperi su imali prioritet, a nakon njih su iĹĄla vozila koja su koriťćena za dostavu hrane i ljekova i privatni automobili.

Nakon viĹĄemjeseÄ?nog boravka u Crnoj Gori, ! ć je odluÄ?io da se vrati rodnom gradu NiĹĄu. Za to je Popoviću, koji je radio u Crnoj Gori, trebalo strpljenje i viĹĄesatno Ä?ekanje, koje se na kraju ipak isplatilo.

- Od jutros sam ovdje. NiĹĄta nam rekli nijesu, ni policajac ne zna kada će biti otvoren put. KaĹžu da ima neki odron, a ne zna se taÄ?no - kazao je Popović.

OPET zatvoren put Podgorica KolaĹĄin Iz Operativnog ĹĄtaba su saopĹĄtili da je zabranjen saobraćaj od 19 Ä?asova na putevima Podgorica - KolaĹĄin – Ribarevina - Bijelo Polje – GP Dobrakovo, i Ribarevina – Berane - RoĹžaje – GP DraÄ?enovac. “Zabranjen je saobraćaj i na dionicama Berane – Andrijevica - Plav – Gusinje, NikĹĄić – Ĺ avnik – Ĺ˝abljak – Ä?urÄ‘evića Tara – Pljevlja – GP RanÄ?e, Cetinje - Budva i NikĹĄić – PluĹžineâ€?, piĹĄe u saopĹĄtenju .Saobraćaj je zabranjen i na putevima Lipci – Grahovo – NikĹĄić, Petrovac – Virpazar i Vilusi - DeleuĹĄa.

MOGLO se prema Mojkovcu

Foto: Z.Ä?URIĆ Neki vozaÄ?i krenuli suprotnom trakom: JuÄ?e na BioÄ?u

" ť ć iz Beograda krenuo je ka Srbiji da dopremi voće.

- Trebalo je da budem jutros u Srbiji, ali dobro je ako budem tamo i sjutra. U Crnoj Gori sam već nekoliko dana i zaista moram da idem nazad jer me Ä?eka joĹĄ posla - kazao je vidno uznemireni Arsić.

Vozila su u jutarnjim Ä?asovima, kako kaĹžu putnici, propuĹĄtena od KolaĹĄina prema Podgorici, i bilo je planirano da nakon toga budu propuĹĄtena i vozila iz pravca Podgorice.

Kilometarska kolona posebno je iznervirala one koji Ä?ekaju satima, koji su kazali da su na put krenuli jer su im "stalno obećavali da će put uskoro biti otvoren".

- DoĹĄao sam ovdje zorom misleći da će biti propuĹĄtanja putnika, ali ovdje kaĹžu da nemaju pojma kada će put biti otvoren - kazao je jedan od vozaÄ?a.

VozaĹĄ ĹĄlepera ć kaĹže da je od petka veÄ?e na BioÄ?u.

- U Crnu Goru sam dovezao

braťno i sad treba da se vratim za Prijepolje. Sinoć, kad sam doťao u 11 sati, bilo je prohodna jedna traka, a danas su nam rekli da će ponovo biti otvoren put - kazao je nervozno trljajući ruke.

VozaĹĄ kombija za dostavu # ĹĄ ć iz NikĹĄić, kaĹže da su najave da će put biti otvoren u toku dana uÄ?inile da doÄ‘e i saÄ?eka da i zavrĹĄi svoj posao.

Pojedini vozaÄ?i nijesu posluĹĄali upozorenja policajaca koji su obezbjeÄ‘iuvali put, da budu u jednoj koloni, pa, misleći da će proći brĹže od ostalih, zauzimali su i drugu kolovoznu traku.

- Ovo je haos - gotovo jednoglasno kazali su putnici.

Uznemireni ljudi viĹĄe puta su glasno komentarisali da je nedopustivo da toliko Ä?ekaju, kada je, kako su kazali, put u potpunosti prohodan.

Ipak, nije sve putnike obaveza natjerala da krenu na put, bilo je i onih koji su se odvaĹžili da, uprkos vanrednoj situaciji koja je joĹĄ na snazi, odu i na

Kilometarske kolone nervirale su vozaÄ?e

Iz Operativnog ĹĄtaba su saopĹĄtili da je put Podgorica – Mojkovac otvoren od juÄ?e oko 14 Ä?asova za putniÄ?ka motorna vozila uz naizmjeniÄ?no propuĹĄtanje. Saobraćaj je, s obzirom na uslove puta, dozvoljen samo uz upotrebu zimske opreme.

- Upozoravaju se vozaÄ?i da je prilikom saobraćaja na ovoj dionici maksimalna dozvoljena brzina ograniÄ?ena na 50 kilometara na sat, i da je potrebno da drĹže meÄ‘usobno odstojanje izmeÄ‘u vozila minimum 15 metara - piĹĄe u saopĹĄtenju.

Iz Ĺ taba su podsjetili graÄ‘ane da se o stanju i prohodnosti na putevima mogu informisati preko Auto moto saveza Crne Gore i apeluju na sve graÄ‘ane da na put ne kreću bez prijeke potrebe. skijanje. ć iz Podgorice zaputio se sa druĹĄtvom na skijanje. Kazao je da ne Ä?ekaju mnogo, i da se nada da neće imati problema pri povratku.

- Ne plaĹĄimo se trenutne situacije, otiĹĄli smo malo da se odmorimo i nadam se da ćemo se fino provesti - kazao je on. Ä?

Foto: Z.Ä?URIĆ

ĹĄ

JoĹĄ pod snijegom a vide poplavu

– Obilne snjeĹžne padavine zbog kojih je u Crnoj Gori uvedeno vanredno stanje zabrinulo je graÄ‘ane koji Ĺžive u blizini Skadarskog jezera, pa sa zebnjom Ä?ekaju da snijeg poÄ?ne da se topi.

Iz Gradske opĹĄtine Golubovci, iako zabrinuti zbog mogućeg ponavljanja poplava, istiÄ?u da svakodnevno prate informacije iz HidrometeoroloĹĄkog zavoda kako bi se na vrijeme informisali o mogućem poplavnom talasu.

OTOPLJAVANJE i jugo donose opasnost Hidrolog

Ä? ć kazao je agenciji MINA da cijeÄ‘enje i otapanje snijega moĹže aktivirati puno novih kliziĹĄta i reaktivirati stara. On je naveo da se oko 95 odsto teritorije Crne Gore trenutno nalazi pod snjeĹžnim pokrivaÄ?em, pri Ä?emu na oko 50 odsto teritorije visina snijega prelazi visinu od 2,5 metra, na viĹĄim mjestima i preko tri.

- RaÄ?una se da je metar kubni snijega oko 75 litara vode, tako da je neminovno da će velika koliÄ?ina snijega da se pretvori u veliku koliÄ?inu vode. Ako bi se `ugrubo`, ovaj snijeĹžni pokrivaÄ? pretvorio u vodu, to znatno prevazilazi koliÄ?inu voda koju smo imali za vrijeme

Foto: L.ZEKOVIĆ

poplavnog talasa iz 2010. godine- rekao je HrvaÄ?ević agenciji MINA. On smatra da je problem u tome ĹĄto nas Ä?eka otapanja tolike koliÄ?ine snijega u relativno kratkom vremenskom razdoblju. HrvaÄ?ević je objasnio da viĹĄe faktora utiÄ?e na buduća deĹĄavanja, a to su već postojeći snijeg, kiĹĄa, juĹžni vjetar i temperatura koja naglo raste.

- Ukoliko bi doĹĄlo do naglog povećanja temperature, juĹžnog vjetra i obilnijih kiĹĄnih padavina, moĹžemo oÄ?ekivati poplave. Zbog klimatskih odlika teritorije Crne Gore, jugovina obiÄ?no nastaje u kombinaciji sa kiĹĄom- kazao je on.

TEŽAK udarac za Zetu

NEMA poplava u sljedećih sedam dana Iz HMZ Crne Gore kazali su „Vijestima“ da je trenutna hidroloĹĄka situacija u zemlji povoljna i da su vodostaji na svim rijekama i Skadarskom jezeru na nivou izmeÄ‘u niskih i srednjih voda.

ć iz Sektora za hidrologiju ocijenio je da u skladu sa trenutnim meteoroloĹĄkim prilikama do znaÄ?ajnijeg porasta vodostaja neće doći u narednih sedam dana, jer se snjeĹžni pokrivaÄ? topi usporeno.

- Kada su u pitanju Skadarsko jezero i rijeka Bojana

Foto: L.ZEKOVIĆ

ProĹĄlogodiĹĄnje poplave ugrozile su mnoge domove i njive: Plavnica za sada niĹĄta ne ukazuje na probleme. Naravno, to se odnosi na period od 7 do 10 dana. Dalja situacija će zavisiti od meteoroloĹĄkih uslova koji se pomno prate poruÄ?io je on.

Novaković je objasnio da viĹĄe faktora treba da se sloĹži kako bi se u Crnoj Gori javile poplave. Kako je kazao, znaÄ?ajno mora porasti temperatura u slivovima rijeka,

a zatim mora doći i do intenzivnih kiťnih padavina.

- Samo otapanje snijega neće usloviti ozbiljnije poplave. Meteoroloťka slika ne ukazuje da će se to desiti u narednoj nedjelji - kazao je on.

Da li će otapanje snijega stvoriti probleme u gradovima zavisi od brzine otapanja snijega i stanja at-

CETINJANI se spremaju...

HrvaÄ?ević smatra da su ĹĄto se tiÄ?e poplava najugroĹženiji Cetinje i NikĹĄić jer se nalaze u zatvorenim karsnim poljima, pa je oticanje vode ograniÄ?eno i nove koliÄ?ine vode mogu im donijeti brojne probleme.

I graÄ‘ani Cetinja i lokalna vlast strahuju da bi veće kiĹĄe u tom gradu mogle izazvati poplave, zbog Ä?ega se ovih dana posebno Ä?isti cetinjski ponor, jedna od najkritiÄ?nijih taÄ?aka grada, i otvaraju uliÄ?no ĹĄahtovi.

Portparol Prijestonice i Ä?lan kriznog ĹĄtaba, ĹĄ ć, kaĹže da se moĹže reći da na Cetinju, usljed priliva obilnijih koliÄ?ina vode, tokom narednih dana postoji izvjesna mogućnost poplava na gradskom podruÄ?ju.

- Takva konstatacija stoji ne samo zbog otapanja snijega, već i usljed najavljenih intenzivnijh kiĹĄnih padavina na Cetinju koje bi, shodno proFoto: D.LASICA gnozama meteoroloĹĄkih sluĹžbi, mogle Svi rade na otavaranju kanala ka ponoru poÄ?eti već danas, tokom veÄ?ernjih sati 20. februara 1986. godine, crnogorsku traĹĄnjost ĹĄahti - tvrdi Prelević.

- kazao je juÄ?e Prelević.

Već nekoliko dana nadleĹžne sluĹžbe prijestonicu zadesila je katastrofalna On navod da je zbog toga Prijestonica tokom proteklih dana intenzivno dje- odvoze snijeg sa gradskog podruÄ?ja. Iz poplava. Tog dramatiÄ?nog februarskog lovala u cilju spreÄ?avanja poplava u kriznog ĹĄtaba navode da su gotovo sve dana voda je u dijelu grada koji se zove frekventnije gradske ulice oÄ?iťćene od Donje polje, za kratko vrijeme na nekim gradskom podruÄ?ju.

- Prije svega, treba istaći da je meha- snijega, do asfaltne povrĹĄine, dok bi mjestima dostigla visinu i preko 2 nizacija bila angaĹžovana na otvaranju danas na taj naÄ?in trebalo da se poÄ?ne metra. Nakon obilnog snijega danima kanala ka ponoru, odnosno povezi- i sa Ä?iťćenjem Ä?etvrti i objekata koji se je padala kiĹĄa, dok se sa lovćenskog vanju starog i novog ponora. U akciju su nalaze ispod nivoa saobraćajnica, kao i masiva slivala ogromna koliÄ?ina vode, se ukljuÄ?ili i pripadnici Vojske Crne u dijelu grada koji leĹži na niĹžoj nad- koja je toliko narasla, da se do najudaljenijih djelova Donjeg polja dolazilo Gore, Crvenog krsta, volonteri, ali i morskoj visini.

Strah Cetinjana od poplava ne dje- Ä?amcima. grupa stanovnika naselja Donje polje, Cetinje, inaÄ?e, vaĹži za mjesto sa najte danas moĹžemo kazati da su svi luje ni malo preuveliÄ?an, ako se uzme kanali ka ponoru otvoreni. TakoÄ‘e, podatak da je tokom katastrofalnih većim vodenim talogom u Evropi, a probijen je i kanal duĹž VladiÄ?ine baĹĄte. poplava na Cetinju, snjeĹžni pokrivaÄ? prema postojećim infofrmacijama, poNadleĹžne sluĹžbe dinamizirale su rad na bio mnogo manji nego sada, i iznosio je lave su zabiljeĹžene 1896, 1908, 1910, 'oslobaÄ‘anju' uliÄ?nih odliva za vodu, a oko 80 centimetara. Prije 26 godina, u 1927, 1930, 1937. i 1954. godine. ! "#! danas će biti dodatno oÄ?iťćena i unu- istom ovom mjesecu, ili preciznije 19. i

mosferske kanalizacije, objasnio je Novaković. On je dodao da je trenutno povoljna situacija, ali i da je vaĹžno obezbijediti nesmetano oticanje vode sa kolovoza i drugih povrĹĄina ka odvodnim ĹĄahtama, kao se ne bi javili problemi. I HrvaÄ?ević je kazao da je zbog zaÄ?epljenja odvoda i betoniranih zelenih povrĹĄina mogu oÄ?ekivati poplave u urbanim djelovima gradova.

PRODUBITI korito Bojane NadleĹžni u Golubovcima se nadaju u mjere koje je drĹžava sa susjednom Albanijom preduzela proĹĄle godine kako bi se sprijeÄ?ile poplave koje su se u istoj godini na podruÄ?ju Crne Gore desile dva puta.

- U cilju omogućavanja brĹžeg protoka vode, izgraÄ‘ene su obaloutvrde na rijeci Bojani, a Gradska opĹĄtina Golubovci je na nekoliko lokacija, duĹž rijeke MoraÄ?e obnovila i izgradila obaloutvrde, uz angaĹžman koncesionara i podrĹĄku Uprave za vode, Ä?ime je obezbijedila neka naselja od eventulanog plavljenja.

Osim toga, Albanija je prokopavala odvodne kanale Drima - kazali su iz Uprave te gradske opĹĄtine.

Da podruÄ?je oko Skadarskog jezera i rijeke Bojane ne bi zadesila situacija od prije godinu iz Golubovaca oÄ?ekuju da će Crna Gora i Albanija produbiti korito Bojane Ä?ime će se trajno rijeĹĄili problem oticanja vode u Jadranskog mora.

- U sluÄ?aju da doÄ‘e do novih poplava, Gradska opĹĄtina će, u saradnji sa nadleĹžnim institucijama sistema, biti na usluzi graÄ‘anima, zaĹĄtiti njihovih interesa i njihove bezbjednosti. Po informacijama kojima raspolaĹžemo, nadleĹžne institucije su znatno spremnije. Na os-

Poljoprivrednici u Zeti nikako da stanu na noge.

Nakon dvije poplave koje su iz zadesile 2010. godine, pretrpjeli su novi udarac. Brojni plastenici na tom podruÄ?ju popustili su pod teretom snjeĹžnog pokrivaÄ?a.

- Jasno je da je poljoprivrednicima iz Zete prethodni ciklus elementarnih nepogoda, u kratkom vremenskom periodu, zadao veliki udarac, jer su pretrpjeli nenadoknadive ĹĄtete i logiÄ?no je da su demotivisani da se i dalje bave poljoprivrednom proizvodnjom - kazali su „Vijestima“ iz GO Golubovci.

Iz te GO nadaju se da neće doći do ponovnog izlivanja jezera, jer poljoprivredni proizvoÄ‘aÄ?i na tom podruÄ?ju, suoÄ?eni sa velikim nepogodama u viĹĄe navrata, nijesu bili u mogućnosti da realizuju svoj trud i rad, sa pozitivnim rezultatima, već su nasuprot pretrpjeli ogormne ĹĄtete.

novu procjene ugroĹženosti od poplava, napravljen je novi nacionalni plan za spasavanje, ojaÄ?ani su resursi i kapaciteti, kako u pogledu ljudstva, tako i u pogledu potrebnih sredstava - kazali su iz uprave u Golubovcima.

Iz Operativnog ĹĄtaba za vanredne situacije u Ministarstvu unutraĹĄnjih poslova „Vijestima“ nijesu stigli odgovori na pitanja o mogućoj opasnosti od poplava nakon obilnih snjeĹžnih padavina i da li su od struÄ?njaka zatraĹžili miĹĄljenje o tome. Nije odgovoreno ni da li taj sektor priprema dovoljno ljudstva i tehnike u sluÄ?aju da doÄ‘e do ponovnih poplava, ali ni da li će za razliku od proĹĄle godine biti dovoljno Ä?izmi i Ä?amaca.

Pomoćnik ministra za civilnu bezbjednost i vanredne situacije

ć nedavno je kazao da je Crna Gora spremnija u odnosu na proĹĄlu godinu, da je napravljen novi nacionalni plan za spasavanje u sluÄ?aju poplava. Kako je rekao, Crna Gora ima 40 odsto viĹĄe resursa za borbu protiv elementarnih nepogoda, odnosno, oko 30 timova za evakuaciju. Begović je kazao i da Operativni ĹĄtab svakodnevno dobija informacije od HMZ ĹĄto će omogućiti da spremno doÄ?ekaju poplavni talas, ukoliko do njega doÄ‘e. Ć

OPASNOST: StruÄ?njaci upozoravaju da bi naglo otopaljavanje u kombinaciji sa kiĹĄom moglo donijeti nove nevolje

ĹĄ

SNIJEG: U Beranama i Bijelom Polju saobraćaj joť oteŞan, ali se Şivot ipak vraća na ulice

Na sjeveru bolje Foto: J.JOVANOVIĆ

U DANILOVGRADU mnogi i dalje odsjeÄ?eni MjeĹĄtani danilovgradskih sela Dabovići i Dola nezadovoljni su kako se lokalna uprava stara o njima. MjeĹĄtani Dola, ali i cijelog kraja od ĹželjezniÄ?ke stanice Slap do Slapa na Zeti zbog visine snjeĹžnog pokrivaÄ? joĹĄ su odsjeÄ?eni, a mjeĹĄtani Dabovića već osmi dan su bez napajanja elektriÄ?nom energijom. ÄŒistaÄ? ulicama od ĹželjezniÄ?ke stanice Slap do Slapa na Zeti nije prolazio ni sad, ni kad je prvi snijeg pao, tvrde mjeĹĄtani, već su oni sami Ä?istili traktorom.

- Niko ne obraća paŞnju na nas, a ovdje je tridesetak domaćinstava u kojima su skoro sve ljudi stariji od osamdeset godina - kazao je V�ijestima� $ ! ć ć, mjeťtanin Dola koji nije krio nezadovoljstvo zbog nebrige Opťtinskog tima za upravljanje u vanrednim situacijama.

MjeĹĄtani Dabovića koji su već osam dana bez struje ogorÄ?eni su. Oni su pokuĹĄavali kazali “Vijestimaâ€? da su od OpĹĄtinskog tima za upravljanje u vanrednim situacijama pokuĹĄavali da saznaju kada bi njihov problem mogao biti rijeĹĄen, ali su ostali bez odgovora.

- Ovoliko dugo smo pod snijegom i bez struje, ispraznile su nam se baterije od mobilnih telefona i viťe ne moŞemo ni zvati u pomoć ako neťto bude trebalo. Žalosno je ťto to one koji bi nam mogli pomoći ne zanima - kazali su mjeťtani Dabovića.

Iz udaljenih danilovgradskih sela “Vijestiâ€? svakodnevno dobijaju pozive i mjeĹĄtani se najÄ?eťće Ĺžale na neaĹžurnost OpĹĄtinskog tima,ali uprkos tome u svakodnevnim saopĹĄtenjima tima istiÄ?e se da oni neprekidno prate situaciju na terenu i angaĹžuju raspoloĹžive resurse shodno potrebama i problemima graÄ‘ana, a u skladu sa utvrÄ‘enim prioritetima. '( '(

Mnogi se Ĺžale: Centar Danilovgrada, juÄ?e

!

- Na podruÄ?ju beranske opĹĄtine, poslije skoro dvadeset dana snjeĹžne blokade, Ĺživot se polako normalizuje, ali su opĹĄtinskoj komisiji poÄ?eli da pristiĹžu zahtjevi za procjenu ĹĄteta.

- OpĹĄtinskoj Komisiji za procjenu ĹĄtete od elementarnih nepogoda dostavljeno je 105 zahtjeva, od kojih se 29 odnosilo na ĹĄtete priÄ?injene na kućama – saopĹĄteno je iz Ĺ taba za upravljenje u elementarnim nepogodama.

GraÄ‘anima je zbog toga ponovo upućen apel da se ukljuÄ?e u akcije na uklanjanju snijega i ledenica sa krovova, jer se od ponedjeljka najavljuje kiĹĄa, koja će dodatno opteretiti neoÄ?iťćene krovove i povećati ĹĄanse za njihovo uruĹĄavanje.

Pomoć u hrani i ljekovima helikopterom je danas dopremljena za tri porodice u Gornjem Ĺ ekularu i jednu porodicu u selu Kalica, a u KliniÄ?ki centar Crne Gore helikopterom su u prijepodnevnim satima dovezena dva pacijenta.

- Ministarstvo poljoprivrede,

za potrebe stoÄ?ara, za sada je obezbijedilo 43 tone stoÄ?ne hrane. Za stotinjak stoÄ?ara, već je isporuÄ?eno oko 15 tona prehrane za stoku – navodi se u saopĹĄtenju. Da se Ĺživot polako normalizuje govori i Ä?injenica da je poslije dvadesetak dana u Beranama proradila zelena pijaca sa dobrom ponudom sira i ostalih mljeÄ?nih proizvoda.

Danas je poÄ?elo i uklanjanje snijega iz najuĹžeg gradskog centra. Snijeg se odvozi na obale Lima. Ulice su i dalje, meÄ‘utim, zatrpane snjeĹžnim nanosima i saobraćaj u gradu se odvija veoma oteĹžano.

Situacija se popravlja i u Bijelom Polju. Lokalna uprava i juÄ?e je angaĹžovala teĹĄke maĹĄine i kamione na Ä?iťćenju centralnih gradskih ulica a aktivnosti su usmjerene i ka proÄ?iťćavanju udaljenih lokalnih puteva, dopremanju ljekova i hrane, te transportu bolesnika do zdravstvenih ustanova.

- Mehanizaciju ćemo narednih dana uputiti da proÄ?isti puteve prema Banjem Selu,

NA TERENU: VuÄ?inić i

SamardŞić u Kolaťinu i Mojkovcu

NiĹĄta bez pomoći iz vazduha ĹĄ - Ministar odbrane Ä? ć i naÄ?elnik GeneralĹĄtaba

Ĺž ć juÄ?e su posjetili KolaĹĄin i Mojkovac, a tokom razgovora sa Ä?lanovima kriznih ĹĄtabova precizirane su najurgentnije potrebe u tim opĹĄtinama.

Zahtjevi su se, prije svega, odnosili na “pojaÄ?anjeâ€? mehanizacije i nastavak akcija iz vazduha u odsjeÄ?enim djelovima tih dviju opĹĄtina.

- Treba ĹĄto prije doći do odsjeÄ?enih sela. Prioritetno ćemo povesti raÄ?una da gdje je najneophodnije vazduĹĄnim putem pokuĹĄamo da dostavimo hranu i ljekove. OdliÄ?na je komunikacija izmeÄ‘u kolaĹĄinskog Kriznog i Operativnog ĹĄtaba i tako će biti i ubuduće kazao je Vućinić.

Prema rijeÄ?ima predsjedni-

ka OpĹĄtine KolaĹĄin

ť ć , Kolaťinu su trenutno najpotrebnije dvije maťine i gorivo kako bi se krenulo ka najudaljenijim selima.

- Vojska Crne Gore je do sada uÄ?inila mnogo. TraĹžili smo dvije maĹĄine, kojima bismo nastavili Ä?iťćenje puteva prema udaljenim selima i gorivo, koje će nam biti potrebno.

Dogovorili smo i da dosadaĹĄnju odliÄ?nu saradnju izmeÄ‘u lokalne uprave i Vojske Crne Gore na neki naÄ?in i institucijalizujemo - kazao je BrajuĹĄković.

Prema rijeÄ?ima komandanta brigade Kopnene vojske, potpukovnika ć , pored brojnih akcija minulih dana, najteĹže su, ipak, bile one kada je trebalo pruĹžiti podrĹĄku porodicama preminulih ljudi. ŠĆ Ć

Ulice joĹĄ nijesu oÄ?iťćene: JuÄ?e u Bijelom Polju Okladima, KiÄ?avi, Baricama, Pisanoj Jeli, Potrku, JabuÄ?nom i BojiĹĄtima - najavio je potpredsjednik OpĹĄtine "# ć. Direktorica Centra za socijalni rad $ % Ä? saopĹĄtila je da je ta ustanova od poÄ?etka elementarnih nepogoda podijelila 443 paketa sa

hranom najugroĹženijim domaćinstvima u bjelopoljskoj i mojkovaÄ?koj opĹĄtini.

- Vrijednost paketa u prosjeku je 35 eura, a ukoliko se vremenske prilike poprave ovo će biti poslednja isporuka. Od ukupno 443 paketa, 100 je donirala kompanija Mesopromet i

foto: B.ČOKOVIĆ

30 Smoki promet. Pored ugroĹženog stanovniĹĄtva, 14 paketa hrane podijeljeno je vozaÄ?ima u Ravnoj rijeci, koji zbog snjjeĹžnih padavina nijesu mogli da nastave put do odrediĹĄta.

Za vrijeme snjeŞne mećave i niskih temperatura u Dom za stara i nemoćna lica na Me-

danovićima smjeĹĄteno je 25 osoba iz Bijelog Polja i okruĹženja- kazala je LukaÄ?.

Opťtinska organizacija Crvenog krsta u saradnji sa timom za upravljanje u vanrednim situacijama i mjesnim centrima ovih dana vrťiće dostavu paketa sa hranom i sredstvima za higijenu najugroŞenijim porodicama. Sekretar organizacije $ ć kazao je da je 100 paketa hrane i isto toliko higijenskih paketića distribuirano iz centralnog magacina Crvenog krsta Crne Gore. Rudić je naveo da je Crveni krst Domu starih nedavno dopremio pomoć u posteljini i ćebadima.

Iz bjelopoljskog Doma zdravlja upozoravaju građane da zbog opasnosti od padova i povređivanja na poledici i ledu, bez neodloŞne potrebe ne izlaze iz svojih domova.

- GraÄ‘ani se upozoravaju da se ne kreću ispod strehokapa kuća i zgrada zbog opasnosti od ledenica sa krovova. TakoÄ‘e se mole roditelji da vode brigu o bezbjednosti svoje djece - poruÄ?io je direktor prim. dr

& ć.

Č

Ĺ TETA: UniĹĄten krov kuće Sita RakoÄ?evića u KolaĹĄinu

Snijeg sruĹĄio Prvu banku ĹĄ - Krov kuće u Ä?ijem su prizemlju prostorije kolaĹĄinske filijale Prve banke sruĹĄio se juÄ?e oko 16 Ä?asova pod teĹžinom snijega. Prilikom uruĹĄavanja krova znaÄ?ajno je oĹĄtećen gornji sprat kuće, koji je stambeni prostor. U tom dijelu, kao ni u prostorijama banke, srećom, u trenutku ruĹĄenja krova nije bilo nikog, pa je napravljena samo materijalna ĹĄteta.

Ta kuća, koja se nalazi na Trgu Vukmana KruĹĄÄ?ića, jedna je od najstarijih u KolaĹĄinu i vlasniĹĄtvo je bliskog prijatelja i kuma Ä? ć , bivĹĄeg ambasadora Ä? ć . Prva banka je u većinskom vlasniĹĄtvu porodice Ä?ukanović.

Akcijom Vojske Crne Gore i samoorganizovanjem graÄ‘ana KolaĹĄina, većina krovova u gradu tokom minula tri dana je oÄ?iťćena. U gradu postoji i nekoliko timova za Ä?iťćenje krovova koji naplaćuju od 30 do 50 eura za privatne kuće ili Ä?ak 200 eura za stambene zgrade. Ĺ

Srećom, bez povrijeÄ‘enih: SruĹĄeni krov kuće RakoÄ?evića

Foto: D.ŠĆEPANOVIĆ

ĹĄ

Ko im je kriv ĹĄto Ĺžive na selu

ĹĄ ć – MjeĹĄtanin nikĹĄićkog sela Orah kazao je da, kada se poĹžalio jednom lokalnom funkcioneru da im put do sela joĹĄ uvijek nije oÄ?iťćen ovaj je, navodno, odgovorio: „Ko ti je kriv ĹĄto ĹživiĹĄ na selo“.

Tek toliko o drĹžavnoj politici povratka na selo i razvijanja istog. Izgleda da mjeĹĄtanima nikĹĄićkih sela, koja su od centra grada udaljena od 30 do 60 kilometara, niko nije kriv ĹĄto nijesu napustili svoja ognjiĹĄta i doĹĄli u grad, gdje bi bili samo statistiÄ?ki podatak na Birou rada ili Centra za socijalno. Ali... zvali bi se „graÄ‘anima“.

- Put do Krsca joĹĄ nije proÄ?iťćen, a ne da poÄ?nu da Ä?iste do golijskih sela. Nakon njihovog Ä?iťćenja, posle prvog snijega napadalo je svega 60 centimetara. Raduje nas kada Ä?ujemo da su pojedine puteve oÄ?istili, ali ovdje im je makar lako bilo Ä?istiti jer nije palo previĹĄe novog snijega, ne prijete im ni snijeĹžne lavine ni usovi. Samo da su nakon prvog Ä?iťćenja odrĹžavali put sada ne bi bili desetak dana odsjeÄ?eni.

Eto, kada je put bio prohodan, dostavili su pomoć za nekoliko porodica ali smo stigli samo do tri familije, dok pomoć za ostale joť uvijek stoji na Krscu jer do njih ne moŞemo doći - Şali se predsjednik MZ Krstac

Ä? ć.

U Goliji, kaĹže on, ima oko 160 domaćinstava, a većina su staraÄ?ka, gdje nema ko kome pomoći.

- Pola Golije i dalje je bez struje i telefonskog i TV signala. Najgore je ĹĄto smo i jesenas vidjeli da je repetitor koji pokriva pola Golije na izmaku, ali nas niko nije sluĹĄao i doĹĄao da popravi. Ljudi su se snabdjeli hranom, napunili zamrzivaÄ?e i sada im je sve to propalo jer danima nemaju struje.

I dalje za pojedina staraÄ?ka domaćinstva niĹĄta ne znamo, jer

Regionalni put Vilusi - Vraćenovići bio je danima zatvoren. BuldoĹžeri su proĹĄli tek prije dva dana, a mjeĹĄtani su ozlojeÄ‘eni ĹĄto su danima bili odsjeÄ?eni su im se baterije telefona ispraznile. NajteĹža situacija je u Kazancima. Dvoje ljudi je dobilo zauĹĄke, prifalilo je i ljekova, posebno ljudima koji imaju visok pritisak - tvrdi VujaÄ?ić.

Regionalni put Vilusi-Vraćenovići bio je danima zatvoren. BuldoĹžeri su proĹĄli tek prije dva dana, a mjeĹĄtani su ozlojeÄ‘eni ĹĄto su danima bili odsjeÄ?eni od svijeta, zaboravljeni. Kako reÄ?e jedan od mjeĹĄtana – „bjeĹžali su od njih kao da su zarazni“.

- Nedopustivo je da put koji je od znaÄ?aja, koji vodi do granice Hercegovine bude danima zatvoren. Nije lijepo da

nam je bliŞa Hercegovina nego Nikťić, ali naŞalost tako je.

Hercegovci njihov put dobro drŞe, tako da kada nam neťto treba, bilo hrane bilo ljekova, idemo do Bileće. A Vraćenovići, koji su pedesetak kilometara udaljeni od Nikťića, nijesu malo mjesto. Imamo i ťkolu, ambulantu, poťtu. Prodavnice su bile dobro snabdjevene, ali kako se niťta nije dopunjalo danima već je prifalilo namirnica - kazao je

ć.

Selo Pilatovac je od Vraćenovića udaljeno dva kilometra i put od njih nije proÄ?iťćen. I mjeĹĄtani tog sela su nezadovoljni ĹĄto se o regionalnom putu ne vodi

Foto: I.PETRUŠIĆ

„BUBA“ od snijega ĹĄ ć – U dokolici vanrednog stanja, grupa mladih NikĹĄićana Ä?ekajući muĹĄterije u vulkanizerskoj radnji “Zorićâ€?, viĹĄak slobodnog vremena iskoristila je na krajnje kreativan naÄ?in.

Nakon neĹĄto viĹĄe od ĹĄest sati truda i upornosti, napravili su od snijega kultnu folksvagenovu „bubu“.

- Nije bilo teĹĄko, sve kroz igru i dokolicu.

Htjeli smo da odamo poÄ?ast starom autu priÄ?a glavni majstor, " " # ć .

U izgradnji snijeĹžne „bube“ uÄ?estvovali su joĹĄ i $ # % ć, ć,

raÄ?una i ĹĄto su, umjesto na NikĹĄić, oslonjeni na Crnu Goru.

- Sramota da se put od znaÄ?aja ne odrĹžava, da se graniÄ?ni prelaz zatvori. Izgleda da

Foto: I. PETRUŠIĆ

ÄŒemu da se nadaju u selima, kad se juÄ?e nije moglo prići ni groblju u centru grada

& ć i joť nekoliko drugova i kolega iz vulkanizerske radnje.

- PoĹĄto smo bili dokoni, samo smo skoÄ?ili i poÄ?eli da pravimo. Auspuh nam je od cijevi usisivaÄ?a, a hvala bogu imamo starih guma koje smo montirali da „buba“ dobije pravi izgled - zadovoljno je priÄ?ao Zorić.

Pored svojevrsnog remek-djela zaustavljali su se brojni prolaznici da slikaju i saÄ?uvaju kao uspomenu na vanredno stanje maĹĄtoviti poduhvat kreativnih nikĹĄićkih vulkanizera. Ć

mi nijesmo niÄ?iji pa niko o nama i ne vodi raÄ?una. Umjesto da nam NikĹĄić bude veza sa svijetom, nama je to Bileća tako da su ljudi, koji su bili prinuÄ‘eni da idu u NikÄ?iĹĄ, iĹĄli preko Hercegovine. U posebno teĹĄkoj situaciji su sela Macavare, Vrbice, Crkvice gdje ljudi danima nemaju struje. Mogu samo da se zahvalim Elektrodistribuciji iz Vilusa i Telekomu koji su dali sve od sebe da imamo struju i signal. Ostalo niĹĄta nemamo. A da, imamo i snijega na pretek - kaĹže Šć iz Pilatovca.

JuÄ?e su helikopterom u Gornje Crkvice prevezena tri radnika Elektrodistribucije, 100 kilograma hrane i opreme.

MjeĹĄtani se nadaju da će i njima konaÄ?no neko „upaliti svjetlo“.

! ć iz VuÄ?jeg Dola kaĹže da njegove komĹĄije

i ĹĄ " ć zasluĹžuju svaku pohvalu – Ä?iste snijeg sa krovova kuća, ali za dĹžabe.

- IĹĄli su od kuće do kuće i Ä?istili snijeg sa krovova. Gazili su po snijegu i nije im smetalo ĹĄto su kuće udaljene i po ki-

lometar jedna od druge, ali htjeli su da pomognu i tako spasili ťest krovova. E, alal im vjera - ne krije oduťevljenje Albijanić.

Hrane, kaĹže, imaju ali je prifalilo ljekova, imaju i jednog dijabetiÄ?ara u selu, i hrane za stoku jer se do one koju imaju ne moĹže doći.

- KaĹžu ljudi da se majka ne sjeti da je dijete gladno dok ne zaplaÄ?e. Mi uzalud apelujemo da oÄ?iste put i dostave nam ljekove ali izgleda da nama nije majka nego maćeha, pa nas zato niko ne Ä?uje. KonaÄ?no je oÄ?iťćen put do Vraćenovića odakle do VuÄ?jeg Dola ima desetak kilometara. I do nas je buldoĹžer mogao produĹžiti jer mu je sve ravno, nigdje usova.

Mogao, ali nije - jada se Gojislav.

Iz nikĹĄićkog Operativnog ĹĄtaba kazali su da će put do pomenutih, ali i drugih sela, poÄ?eti već da Ä?iste danas, a da su do pojedinih sela, koja su bliĹža gradu, put već oÄ?istili.

Na mjeĹĄtanima je „samo“ da se strpe i da vjeruju obećanjima.

Ć

HUMANOST: Samohranoj majci iz Danilovgrada stigla pomoć sa svih strana

David i Rajka dobili ťporet i hranu Foto: J.JOVANOVIĆ

KonaÄ?no ogrijani i siti: Rajka i David LonÄ?arević

- Nakon pisanja “Vijesti� o samohranoj

Ä? ć i njenom trinaestogodiĹĄnjem sinu

koji u danilovgradskom naselju Sekulići Şive na rubu egzistencije u neadekvatnim uslovima, ova porodica dobila je pomoć od nekoliko humanih mladih ljudi iz Podgorice i Danillovgrada, ali i od Opťtinskog tima za upravljanje u vanrednim situacijama.

Mladi ljudi koji su tokom dana kontaktirali redakciju “Vijestiâ€? i donosili pomoć za LonÄ?areviće insistirali su da se ne obznanjuje njihov identitet, jer kako su kazali, ovo ne rade zbog liÄ?ne reklame. Neki od njih novinaru “Vijestiâ€? rekli su da “od kad su proÄ?itali tekst na portalu nijesu mogli zaspati znajući da je nekome negdje hladno i da je moĹžda gladanâ€?. Ĺ poret na drva koji je najviĹĄe obradovao, ali i rasplakao

LonÄ?areviće rano jutros donijeli su i iz Podgorice, a od njih LonÄ?arevići su dobili i hranu, ĹĄkolski pribor, sredstva za odrĹžavanje higijene i neĹĄto novca. Nedugo zatim, David je od jednog iz Danilovgrada dobio garderobu, a iz Podgorice donijela je LonÄ?arevićima hra-

nu i sredstva za higijenu.

OpĹĄtinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama koji je juÄ?e obiĹĄao porodicu LonÄ?arević donirao je ĹĄporet na drva, paket hrane i paket higijene, a biće joj uplaćena joĹĄ i jednokratna novÄ?ana pomoć.

Nakon ĹĄto je dobila i drugi

ZAPOSLENJE u „Dugi�, biće i maťina za veť

i iz Podgorice LonÄ?arevićima su juÄ?e donijeli i treći ĹĄporet na drva, koji će, kad su vidjeli da je već stigla pomoć, zamijeniti za maĹĄinu za veĹĄ, a Ĺž iz Podgorice Rajki će donijeti ĹĄerpe koje nijesu imali...

Grupa građana “Vratite nam Danilovgrad� kontaktirala je vlasnika Doma starih “Duga� iz Martinića

ć koji je LonÄ?arevićevoj ponudio zaposlenje.

ĹĄporet na drva, Rajka LonÄ?arević ga je poklonila komĹĄijama i ĹĄ Sekulić koji imaju petoro djece, a oboje su nezaposleni.

-PoĹĄto sam i sama u oÄ?ajnoj situaciji, razumijem sve kojima je ovako, zato ću ovim komĹĄijama Sekulićima sa kojima skupljam drva u ĹĄumi i koji su i sami pretrpjeli veliku ĹĄtetu od snijega pokloniti jedan ĹĄporet - kazala je Rajka.

Iz OpĹĄtinskog tima obećali su da će u ponedjeljak LonÄ?arevićima donijeti i bojler, a mladi ljudi koji su danas pokazali humanost i narednih dana biće im na usluzi.

- Pored ovakvih ljudi, znam da moj David nikada viĹĄe neće biti gladan, kao ĹĄto je bio po nekoliko dana. Ja bih najviĹĄe voljela da mogu sama da zaradim za sve ĹĄto mu treba kazala je Rajka LonÄ?arević. Ć

STRPLJENJE: Iz nikťićkog Operativnog ťtaba obećali da će put do sela uskoro biti prohodan

ĹĄ

ZAVIJANA BAJKA: Milka i Vlatko Roćenović iz Nikťića imaju razloga da pamte 11. februar

VjenÄ?anje i vanredno stanje ĹĄ ć – Mnogi Crnogorci će dugo pamtiti 11. februar, dan kada je proglaĹĄeno vanredno stanje zbog snijega koji je gotovo u potpunosti blokirao drĹžavu i stvorio velike probleme. i ć ć, iz nikĹĄićkog naselja KliÄ?evo, imaju razlog viĹĄe da pamte pomenuti datum. U subotu, 11. februara i kod njih je bila vanredna situacija. Zamalo zbog snijega nijesu pomjerili svadbu koja je bila toga dana zakazana. Ipak, uz manji broj svatova nego ĹĄto su planirali, uspjeli su da se vjenÄ?aju, a njihovu svadbu pamtiće svi oni koji su toga dana na bilo koji naÄ?in bili dio nje – od svatova, preko matiÄ?ara do fotografa.

A svadba je bila bať za pamćenje – snijeg koji nije prestajao da pada, utovarna lopata koja nije prestajala cijele noći da radi i svatovi koji skoro da su morali uz piće da donesu i lopatu.

SVE za ljubav Ni matiÄ?arki " # ! , koja taj posao obavlja punih 30 godina, nijesu teĹĄko pali snijeg i viĹĄeÄ?asovno kaĹĄnjenje. I ona je, kao i mladenci i svatovi, imala samo jedan cilj – obaviti vjenÄ?anje i ne dozvoliti snijegu da „pomrsi raÄ?une“.

- Toga dana vrijeme je zaista bilo katastrofalno. Do lokala po gradu, gdje su bila zakazana druga vjenÄ?anja, iĹĄli smo pjeĹĄke, gazili snijeg, malo kasnili, ali stigli smo kod svih i obavili sva zakazana vjenÄ?anja. Samo je kod Roćenovića bilo toliko kaĹĄnjenje, ali uspjeli vjenÄ?ati. PoÄ?eo je da Ä?isti u petak veÄ?e, pola sata poslije ponoći, pa sve do subote ujutro. Prije polaska svatova ponovo je doĹĄao da oÄ?isti put - priÄ?a Vlatko i ne prestaje da se smije.

Sada mu sav taj snijeg, svatovi koji su bili u odijelima, kravatama i sa gojzericama na nogama, vjenÄ?anje koje je

do njih je na kraju ispalo i najlakťe stići jer su za mene doťli kolima - kaŞe Slavica.

Smatra da nije u redu da ona i drugi matiÄ?ari ne stignu do mladenaca Ä?ak i zbog toliko velikog snijega zbog koga je i uvedeno vanredno stanje.

- Moramo svima njima izaći u susret i doći kod njih jer veselje ne smije niĹĄta da pokvari. Jedno vjenÄ?anje je bilo zakazano za 19. februar, ali je, poĹĄto ne mogu da stignu gosti koji su sa strane, odloĹženo za 3. mart - kaĹže Kilibarda.

Ĺ avnika, taÄ?nije iz Bijele, koji su satima iĹĄli pjeĹĄke, kao i prijatelji iz MoraÄ?e. Trebalo je da bude viĹĄe svadbara, ali dobro je bilo i sa ovoliko. VjenÄ?anje je bilo zakazano u 11.45 sati, a mi smo tek poslije 12 sati izaĹĄli iz kuće. U jednom momentu sam odustao od svadbe misleći da pokuĹĄam sam da stignem do kafane gdje su Mil-

FOTOGRAF bio zadovoljan u gepeku ć ć se od 1996. godine bavi fotografijom i snimanjem svadbi. Za 15 godina rada imao je dosta „snijeĹžnih svadbi“, ali ova je bila „unikatna“.

- Gazio sam i ranije snijeg, ali nikada mi nije bilo kao te subote. Bilo je i naporno i slatko. Kada su krenuli za mladu nije bilo mjesta u autu, a kako bi taksi Ä?ekali minimum sat ako ne i viĹĄe, ponudio sam se da sjednem u gepek. Tako smo i uradili i nije mi bilo teĹĄko.

Naprotiv, bilo mi je drago ĹĄto i ja mogu dati doprinos tom snijeĹžnom veselju - kaĹže

- U petak veÄ?e poÄ?eo je da pada snijeg i već se vidjelo da brzo neće prestajati. AngaĹžovali smo ć sa lopatom i dugujemo mu veliku zahvalnost ĹĄto smo se u subotu, 11. februara uopĹĄte

Srećko.

Snijeg, kako reÄ?e, nikome nije smetao.

- Svi su bili veseli, iako su bili mokri do koljena i zatrpani. Oni su svojim raspoloĹženjem uradili da svadba bude posebna.

Milka i Vlatko su pravi primjer kako treba istrajati u ljubavi, jer im ni snijeg ni nevrijeme nijesu mogli niĹĄta. je rekao da ljubav ima dvije pratilje – dobrotu i strpljivost. Ĺ˝elim im da te dvije pratilje uvijek budu uz njih reÄ?e Ä?ovjek koji je okom fotoaparata zabiljeĹžio Milkino i Vlatkovo vjenÄ?anje.

kasnilo Ä?etiri sata i 30 minuta i mlada koja se plaĹĄila da za nju neće uspjeti da doÄ‘u, izgledaju kao „romantiÄ?na, zavijana“ bajka.

- Doťli su svatovi koji su mogli stići, među njima i rođaci iz

kini organizovali veselje i dovedem je, pa da se vjenÄ?amo neki drugi put... Ali, svatovi su zaista bili pravi. Rekli su mi da nema odustajanja i da, ako ne moĹžemo automobilima, idemo pjeĹĄke. Ali da za Milku moramo

otići. I tako je i bilo - priÄ?a novopeÄ?eni mladoĹženja koji radi kao vozaÄ? u mljekari „Srna“.

Njegova izabranica Milka, koja je rodom od Koprivica iz Banjana, Şivjela je u njegovom komťiluku, ali su roditelji pravili svadbu u jednoj kafani koja je od kuće udaljena oko dva kilometra.

- I njoj je teĹĄko palo sve.

Ujutro prije vjenÄ?anja, kada je vidjela koliki je snijeg napadao i kakvo je nevrijeme, nazvala me i prvo ĹĄto je rekla bilo je: 'Gdje si, ĹĄalji lopatu'. Rekao sam joj u ĹĄali da naĹžalost ne radim u sluĹžbi za puteve, pa ne mogu ni ja da se snaÄ‘em. I da nije bilo lopate, bio bih prinuÄ‘en da je nosim cijelim putem, a ne samo preko kućnog praga - smije se Vlatko.

Vjerovatno ovom stasitom Ĺ avniÄ?aninu ne bi teĹĄko palo ni da je morao mladu, koja radi u bifeu na Filozofskom fakultetu, da nosi cijelim putem.

VjenÄ?anje je umjesto u 11.45 Ä?asova obavljeno u 16.15.

- Osam smo se godina zabavljali i izabrali smo najgori dan za vjenÄ?anje. Ali, sve je na kraju ispalo odliÄ?no. Kada smo iĹĄli na ugovor, 29. decembra, namjerno nijesmo htjeli da se vjenÄ?amo u januaru, misleći

Svadba za pamćenje: Vlatko i Milka da je tada loĹĄe vrijeme i veliki snijeg, a da će u februaru biti ljepĹĄe, toplije, bez snijega. BaĹĄ smo omanuli... Nema veze. Sada znamo da pored Milke i mene ni ostali neće zaboraviti naĹĄe vjenÄ?anje - siguran je Vlatko.

Od svadbenog putavanja nije bilo niĹĄta. Iste veÄ?eri je pao novi snijeg, pa je topli zajedniÄ?ki dom bio najromantiÄ?niji kutak, u tom trenutku, za njih dvoje. Svatovi su se bezbjedno vratili kući, a roÄ‘aci iz Ĺ avnika i prijatelji iz MoraÄ?e su otiĹĄli kućama tek prije dva dana.

Morali su da se voze i mo-

tornim sankama, malo i da pjeĹĄaÄ?e, ali su bezbjedno stigli na odrediĹĄte.

- Znam samo jedno - nikome od najmilijih neću dozvoliti da pravi svadbu u periodu od 1. novembra do 1. maja - poruÄ?io je Vlatko. Pitanje je samo da li će ga rodbina i prijatelji posluĹĄati. Ako i njih strpljivo bude Ä?ekala jedna Milka, neće im smetati ni snijeg, ni vanredna situacija, ni lopate kao svadbeni rekviziti, samo da stignu do svoje izabranice i izgovore sudbonosno „da“.

Ć

FEĹ TA: Lastovljani na svoj naÄ?in poruÄ?ili ĹĄto misle o poÄ?asnom graÄ‘aninu Tivta – Manku

Spaljen karneval Ćitadino D`Onore

Spaljen krivac za sve nevolje Bokelja

- ViĹĄe od hiljadu ljudi iz cijele Boke i okruĹženja, nekoliko desetina maĹĄtovitih maski, maĹžoretke klubova „Modest“, „Bellissima“ i „Teodo“, dvije limene muzike i obilje dobrog raspoloĹženja ispratili su lastovskog karnevala Ćitadina d`onorea na njegov posljednji put, do lomaÄ?e na kojoj je zavrĹĄio zbog svih nedjela prema mjeĹĄtanima Tivta i Crne Gore.

To je rezime najveće karnevalske manifestacije na Tivatskoj rivijeri -„Karnevala lastovskog“ Ä?iji je organizator NVO „Harlekin“, a koja je juÄ?e u Donju Lastvu kraj Tivta dovela mnogo ljudi Ĺželjnih zabave i karakteristiÄ?nog bokeljskog karnevalskog humoristiÄ?ko-satiriÄ?nog „obraÄ?una“ sa svima koji su u toku proĹĄle godine graÄ‘anima stvarali probleme i teĹĄkoće.

Tako su Lastovljani ove godine indirektno poruÄ?ili ĹĄto misle o poÄ?asnom graÄ‘aninu Tivta – kanadskom milijarderu jer je ime ovogodiĹĄnje karnevalske lutke bilo upravo Ćitadino d`onore - poÄ?asni graÄ‘anin.

- Slavni sud od krize i nemaĹĄtine, od recesije i propasti Komunitadi lastovske koji je zasjedao na lastovskoj

rivi, karnevalu Ćitadinu D`Onoreu pored ostaloga, na teret je stavio â€œĹĄto nas zovu Mankistanci i ĹĄto misli da smo suludni pa niĹĄta ne vidimo i ne Ä?ujemo.â€?

- Dosta je lagao, Ä?uda Ä?inio, ponio je ĹĄto je mogao, pa mi sada plaćamo. Malo je vedrio a dosta oblaÄ?io, pa nas je doveo da viĹĄe nemamo sa Ä?ime u butigu oditi. Portafoje nam je profundao pa su, para mi se, istrufinjali - kazao je

“marće funebreâ€? koju su svirale Gradska muzika Tivat i Mjesna muzika “Ä?enovićâ€?, obavljena na pristaniĹĄtu ispred lastovske crkve Svetog Roka. Prije toga, proÄ?itan je testament u kojem je Ćitadino D`Onore, svakom prema zaslugama, ostavio prigodno nasljedstvo. Tako je OpĹĄtina Tivat dobila “asfaltnu bazu da ne Ä?ini put na refuele po sistemu malo ima-malo nemaâ€?, Komunalno preduzeće

iako mjesna, ipak manifestacija sa globalnim znaÄ?ajem, potvrdila je i Ä?injenica da su meÄ‘u brojnim maskama bile i one koje simbolizuju meÄ‘unarodne trendove – tako je lastovskom rivom u godini zmaja ĹĄetao veliki kineski zmaj, na trenutak je uskrsnuo i pokojni libijski voÄ‘a, pukovnik koji je svirao u orkestru Gradske muzike, a opĹĄte simaptije pobrala je grupna

Dosta je lagao, Ä?uda Ä?inio, ponio je ĹĄto je mogao, pa mi sada plaćamo. Malo je vedrio a dosta oblaÄ?io, pa nas je doveo da viĹĄe nemamo sa Ä?ime u butigu oditi.

Pare je ponio i u kredite nas uvalio... predsjednik suda na ĹĄto se tuĹžilac nadovezao da nas je Ćitadino D`Onore “potezao kroz sito reĹĄeto, pare je ponio i u kredite nas uvalio.â€?

OptuĹženi karneval proglaĹĄen je krivim i zbog toga ĹĄto “brojimo tuÄ‘e pare, muÄ?imo tuÄ‘e muke, a svoje ne abadamo, ĹĄto je pomeo tuÄ‘e obore a u naĹĄem je smeće do koljena i ĹĄto su nam butige pune, a portafoji ĹĄupljiâ€?.

Po obiÄ?aju, karneval je osuÄ‘en na smrt spaljivanjem, a egzekucija je uz taktove

rasadnik palmi, MZ Lastva “projekat za revitalizaciju ljetnje pozornice po standardima iz Evropeâ€?, a selo Donja Lastva “Obalnu straĹžu samo za noć od rogaÄ?a jer strane jedrilice tada vrĹĄe podiĹžuâ€?. Hor tivatskih penzionera “Vazda mladiâ€? naslijedio je mirovno vijeće i lulu mira, dok je sluĹžba obezbjeÄ‘enja u “Porto Montenegruâ€? ili “sekjuriti na plac od gliseraâ€? dobio “ 100 metara bodeljave Ĺžice da gliseri ne uteknuâ€?.

Da je “Karnevao lastovski�

maska “Costa Concordia – life boatâ€? - mali gumeni Ä?amac za spasavanje iz koga je okupljanima, u pratnji jednog mornara, razdragano uz poruku “Arivederci – Do viÄ‘enja!â€?- mahao “kapetan ć â€?.

Nakon spaljivanja karnevala, feĹĄta je nastavljena velikim maskenbalom u hotelu “Kamelijaâ€? gdje su goste zabavljali i ! , a najboljim maskama organizatori su dodijelili i prigodne nagrade. Ć

ĹĄ

Nebo je jedini spas

“Ispod ovog snijega su naĹĄe livade, ĹĄume, Ĺžbunje, putevi i puteljci, a sada se samo naziru kuće mojih ujaka dolje u Brezni. S one strane doline, ako se dobro sjećam, ĹĄirila se visoravan s jarugama, pa tamo kanjon prema Komarnici i kanjom Nevido. Danas mi iz vazduha sve izgleda mnogo drugaÄ?ijeâ€?, pojaĹĄnjavao je juÄ?e

ć iz ĹĄavniÄ?kog sela Godijelja, dok je rukama kroz okno buÄ?nog helikoptera Ä?uvene “osmiceâ€? Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, pokazivao na selo u podnoĹžju.

Krenuo je Mijović juÄ?e sa spasilaÄ?kom eskadrilom kako bi vojnicima pokazao kuću oÄ?eve strine,

ć, 92-godiĹĄnje starice, Ä?ija je porodica molila da se ona evakuiĹĄe i prebaci do NikĹĄića.

Iako je njeno spasavanje juÄ?e bilo u planu letjenja, helikopter nije slijetao u to ĹĄavniÄ?ko selo, već je preko bijelog prostranstva, gdje se pokatkad samo ukaĹže poneka stijena ili kroĹĄnja drveća, prvo stigao do durmitorskih vrhova i najzabaÄ?enijeg sela u Crnoj Gori Male Crne Gore, a neĹĄto kasnije i do pljevaljskih zabiti Kozica, Bobovo, KaluĹĄići, Krupice...

BIJELI namet bez dna i bez neba Snijegom napadnuta Mala Crna Gora izgledala je iz vazduha kao ostatak neke potopljene obale, pa se na trenutke nije znalo ni je li ispod pramen guste bjeliÄ?aste magle, nadoĹĄlo tijesto ili hladni bijeli namet bez dna i bez neba...

Iz bjeline naziru se samo djelovi krovova drvenih planinskih kuća, ĹĄtala i uski puteljci, koje su seljani uspjeli da oÄ?iste u dvoriĹĄtima kako bi prokrÄ?ili put samo da stignu do stoke. Helikopter je nekoliko minuta kruĹžio iznad sela, a potom se na obodu ispod kuće Ĺ ipÄ?ića ugledao nepravilan krug, oiviÄ?en drvenim koljem i plastiÄ?nim crvenim gajbama, gdje je spas sa neba Ä?ekalo nekoliko vrednijih seljana.

IsporuÄ?eno 30 paketa pomoći i ljekova

BAKA stigla na kontrolu kuka Da snalaĹžljivost nije izgubljena u odsjeÄ?enim selima govori i dovitljivost ukućana jedne starice mjesta na sjeveru, koji su danima traĹžili pomoć iz vazduha kako bi evakuisali babu, kojoj je, navodno, Ĺživot bio ugroĹžen.

Helikopter je upućen u selo, baba je prebaÄ?ena do podgoriÄ?kog KliniÄ?kog centra, gdje su ljekari otkrili pravu istinu - starica je laĹžirala smrtnu ugroĹženost kako joj ne bi propao uput za kontrolu kuka. “Ona je zapravo doĹĄla na re-

dovnu kontrolu kuka, koji je operisala joĹĄ prije mjesec-dvaâ€?, reÄ?eno je “Vijestimaâ€?.

Pacijentkinja sa sjevera je dolaskom u Podgoricu dobila i bolniÄ?ki krevet, jer ljekari nijesu kao i ona mogli da zovu vojsku da je vrati u njeno selo.

Dovitljivost starice bi moĹžda bila i simpatiÄ?na ljudima u Operativnom ĹĄtabu, da zbog njene evakuacije u petak zamalo helikopter nije zakasnio da prebaci 60-godiĹĄnjeg Ä?ovjeka iz sela kod KolaĹĄina, kojem je zbog infarkta Ĺživot zaista visio o koncu.

Stanovnici Male Crne Gore jedva priĹĄli da prihvate pomoć Promrzli, viĹĄe crni nego i crveni u naboranom licu, stisnutom od ciÄ?e, naÄ?iÄ?kani ispod drvene kolibe Ä?ekali su da se helikopter prizemlji na utabani snijeg. Jedan hrapav glas, viĹĄe gorĹĄtaÄ?ki odjek nego glas, dopro je do utrobe helikoptera, a onda su ĹĄestorica predstavnika porodica iz tog sela ć, Ĺ Ä? ć,

ć i Ä? ć priĹĄla letjelici, kako bi im vojnici dostavili pakete pomoći.

Dok je elipsa helikoptera dizala snjeĹžnu praĹĄinu, njima je isporuÄ?eno 30 paketa pomoći i ljekovi, a za pomoć je posebno bio zahvalan

Ĺ Ä? ć, kojem je led okovao i kapu. “U selu nas sada ima 42, mahom su to stariji ljudi. Snalazimo se kako znamoâ€?, rekao je Ĺ ipÄ?ić, a onda maĹĄući pozdravio vojnu letjelicu, koja je preko Ĺ˝abljaka i kanjona Tare stigla do zabaÄ?enih sela u opĹĄtini Pljevlja.

porodice molile da se evakuiĹĄu dvije bolesne starice.

U prvom naletu iznad sela na utabanoj livadi, oiviÄ?enoj crvenom bojom, letjelica je uspjela odmah da se prizemlji ali je vlasnik kuće pokazujući pokretima ruku pojasnio “da im pomoć nije potrebnaâ€?. Svi u helikopteru su pomislili da je spas za bolesnu staricu stigao prekasno, a onda je neĹĄto kas-

Jedva se kreću i na skijama nije posadi prenijeto da je bolesna Ĺžena motornim sankama, navodno, prebaÄ?ena do ljekara.

Nakon toga letjelica je iĹĄla do Pljevalja, gdje su u krugu kasarne, u helikopter uĹĄli elektriÄ?ar ĹĄ

ć i

HELIKOPTER nije mogao da sleti Dva puta je helikopter, koji je Hrvatska kao ispomoć poslala crnogorskoj vojsci, juÄ?e pokuĹĄavao da sleti u pljevaljsko selo Kozice, gdje su dvije

TehniÄ?ar leta zbog navigacije visio na ivici polu-otvorenih vrata helikoptera

LAŽNI PACIJENT: „A, đe vam je bager�?

Koliko su Ä?esto i nerazumni zahtjevi graÄ‘ana za pomoć govore i anegdote, koje u vrijeme vanredne situacije u Crnoj Gori, sakupljaju sluĹžbenici u Operativnom ĹĄtabu. Poziva je dnevno mnogo, a gotovo svi pomoć iz vazduha traĹže da sleti tik u njihovo dvoriĹĄte, ĹĄto je nemoguće.

Pozivi mnogih za pomoć na brojne telefone u kriznim ĹĄtabovima su Ä?esto na ivici rubrike “vjerovali ili neâ€?, pa je tako nedavno jedan Ä?ovjek u udaljenom selu zvao nekoliko puta, zbog navodne bolesti, traĹžeći hitnu me-

dicinsku pomoć. Ljekarka Hitne pomoći, uz pomoć vojske, viĹĄe od tri sata prtila je smetove do tog sela da pregleda “pacijentaâ€?, koji ih je sa vrata kuće doÄ?ekao pitanjem „A, Ä‘e vam je bagerâ€??

Prije neki dan uporno insistiranje dvojice mladića da ih helokopterima prebace do sela pod izgovorom „da posljednji put vide roditeljeâ€?, umalo se nije okonÄ?alo kako ne treba za jednog od njih. Vojni helikopter ih je prebacio na stotinjak metara od njihovih kuća, ali se jedan od mladića javio traĹžeći da

ga vojnici spasu iz dubokog snijega.

Zbog toga ĹĄto helikopteri noću ne lete, on je nekoliko sati proveo zarobljen u snijegu, dok njegova bolesna majka nije prokrÄ?ila stazu i spasila ga. “Čovjek je iz jednog grada na sjeveru zvao sa zahtjevom da mu se hitno poĹĄalje helikopter. Na pitanje zaĹĄto mu je potreban, odgovorio je da Ĺželi da ide u drugi grad „tati na treće jutro“. Vlasnica apoteke obezbijedila je besplatnu dostavu ljekova za graÄ‘ane u odsjeÄ?enim selima, a jedan Ä?ovjek zvao je krizni ĹĄtab sa zah-

tjevom da mu se hitno dostavi „brufen“, samo su dio anegdota, koje se prepriÄ?avaju u Operativnom ĹĄtabu za vanredne situacije.

KomiÄ?na situacija zabiljeĹžena je prije neki dan kada je starica iz jednog sela zvala vojsku da joj pomogne, jer joj se uruĹĄio krov na kući. Vojnici su otiĹĄli da pomognu, ali su ih u popravci krova prekinule muÄ?ne porodiÄ?ne prilike - bakin zet, koji Ĺživi u prizemlju kuće i u svaÄ‘i je sa staricom, pozvao je policiju da prijavi vojnike “jer ga teĹĄko uznemiravajuâ€?.

Ć ć, koji su sa

" Ĺž ć i paketima pomoći, lijekovima krenuli ka odsjeÄ?enom najvećem selu u pljevaljskoj opĹĄtini - Bobovu.

U tom zavijanom selu, koje s kraja na kraj ima 20-ak kilometara, zbog brojnih dalekovoda nije bilo moguće da se letjelica prizemlji. BoĹžović na “elanâ€? skijama sa oznakom “JNAâ€? koje su proizvedene sedemdesetih godina proĹĄlog vijeka, elektriÄ?ar Vojinović, a neĹĄto kasnije i Ćirković u selu KaluĹĄići iskakali su iz helikoptera, koji je na metar visine lebdio iznad snjeĹžnih nameta...

Nakon toga eskadrila se vratila ponovo do Kozica, ali se do kuće bolesne # ć, ipak nije moglo. “Nema mjesta...nema gdje da se sletiâ€?, bilo je pojaĹĄnjenje letaÄ?kog tehniÄ?ara iz hrvatske vojske $ % ć , koji je zbog navigacije puta viĹĄe visio na ivici polu-otvorenih glavnih vrata utrobe velikog vojnog helikoptera.

Nakon nesupjelog drugog pokuťaja, letjelica je u niskom letu preletjela preko pljevaljskog sela Krupice, gdje je iz vazduha dostavljena pomoć za

.

Za većinu sela na sjeveru, ali i centralnom dijelu Crne Gore nebo je jedini spas, pa tako helikopterske eskadrile iz vazduha dostavljaju hranu, ljekove ali i evakuiťu slabe, stare i bolesne...

LET od tri i po hiljade eura Popodnevna spasilaÄ?ka akcija hravtske “osmiceâ€? iz vazduha je trajala viĹĄe od tri i po sata, a onda se u sumrak bez gotovo kapi goriva, iako je bilo natoÄ?eno oko 2.000 litara, letjelica u kojoj je bila i novinarska ekipa “Vijestiâ€?, vratila na vojni aerodrom u Podgorici, gdje je major VSCG Ĺ˝

&$ ć, koji je navodio let kolegama iz Hrvatske, predao raport o operaciji. JuÄ?eraĹĄnji spasilaÄ?ki triopoÄ?asovni let hrvatske posade koĹĄtao je, samo za gorivo, oko tri i po hiljade eura.

Ć

Ć

SPASILAÄŒKA ESKADRILA: Ekipa „Vijestiâ€? tri i po sata provela u letu sa vojnom posadom, koja je na sjeveru dijelila pomoć ugroĹženim selima

ĹĄ

PISMO PREMIJERU: Mitropolit Amfilohije traĹži da se prekine sa nezakonitostima i poniĹženjima Pravoslavne crkve

IN MEMORIAM

Preminuo Dozvole sveťtenicima Šćepan Vuković

u skladu sa Ustavom

- Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) zatraŞila je od premijera ť ć i Vlade da budu prekinute, kako navode, nezakonitosti i poniŞenja Pravoslavne crkve u Crnoj Gori i da se rijeťi problem privremenih dozvola sveťtenicima.

Mitropolit ! " naveo je u otvorenom pismu LukĹĄiću da su u Mitropoliji neprijatno iznenaÄ‘eni premijerovom izjavom u Pljevljima, povodom najavljenog “izgona sedmorice pravoslavnih sveĹĄtenikaâ€?.

LukĹĄić je tada izjavio â€?da mora biti obezbijeÄ‘ena odreÄ‘ena registracija, nakon Ä?ega će sve biti u reduâ€?, i da â€?nije u pitanju registracija crkve kao vjerske zajednice već je rijeÄ? o registraciji pojedinih organizacionih djelova crkve da bi mogli ostvariti svoja pravaâ€?.

Premijer je, kako se navodi, posebno naglasio da je �neophodno poťtovanje zemaljskih zakona�.

- Sa Ä?uÄ‘enjem Vas pitamo: koji to zakon, u konkretnom sluÄ?aju, ne poĹĄtuju MCP i ostale eparhije naĹĄe pomjesne crkve - kaĹže se u pismu Amfilohija LukĹĄiću, a s kojim je upoznat i predsjednik drĹžave # ć.

Podsjeća se da vaŞeći Zakon o pravnom poloŞaju vjerskih

udarnom terminu.

Vuković će biti sahranjen sjutra na PodgoriÄ?kom groblju ÄŒepurci.

ZA SJEVER: Nova akcija u „Delta sitiju�

Neprijatno iznenađen premijerovom izjavom u Pljevljima: Amfilohije i Lukťić lica do danas potvrđuju brojna rjeťenja drŞavnih organa o razvrstavanju djelatnosti, poreskom identifikacionom broju, kao i viťe pravosnaŞnih sudskih presuda.

- Sva ta dokumenta smo Vam ranije dostavili na uvid.

Valjda Vam je poznato da MCP, kao i ostale eparhije naĹĄe pomjesne crkve u Crnoj Gori, kao ni u drugim drĹžavama, nije formirao niko od nas, da-

crkvene opĹĄtine ĹĄirom Crne Gore kojima je pravni subjektivitet priznavan i u KnjaĹževini i Kraljevini Crnoj Gori, i u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenac - Jugoslaviji i sve do nedavno.

Amfilohije je naveo da se crkva kojoj pripada apsolutna većina građana namjerava liťiti svoga vjekovnog subjektiviteta u trenutku kada se bliŞi kraju vaŞnost Zakona o prav-

RANKO bi da nas liĹĄi vjekovnog subjektiviteta Mitropolit Amfilohije je istakao da pravni subjektivitet Mitropolije i drugih pravoslavnih eparhija Pećke patrijaĹĄije, odnosno SPC, nijesu dovodili u pitanje Ä?ak ni osmanski, austro-ugarski i nacifaĹĄistiÄ?ki okupatori u Crnoj Gori.

- Kako se i kojim pravnim razlozima moĹže objasniti istiniti podatak da je Ministarstvo unutraĹĄnjih poslova do prije dvije godine, po Zakonu o pravnom poloĹžaju vjerskih zajednica od 1977. priznavalo svojstvo pravnih lica Mitropoliji i drugim eparhijama, a uredno prijavljenim sveĹĄtenicima i monasima redovno, i to godinama unazad, odobravao

zajednica iz 1977. godine, za koji, kako navode u MCP, LukĹĄić i njegova Vlada u Planu rada za ovu godinu tvrde da je â€?vremenski i suĹĄtinski prevaziÄ‘enâ€?, propisuje obavezu prijave, a ne registracije nadleĹžnom drĹžavnom organu iskljuÄ?ivo za novoformirane vjerske zajednice, to jest one koje formiraju graÄ‘ani nakon stupanja na snagu tog zakona.

Navodi se da je poznato da niko u Crnoj Gori, pa ni MCP i druge eparhije, nemaju obavezu da vrĹĄe radnje koje zakonom nijesu propisane.

- Vaťa izjava je direktno u suprotnosti sa odgovorima Vlade na upitnik Evropske komisije u kojim je jasno navedeno da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) �registrovana i djeluje u Crnoj Gori� (odgovor Vlade na dodatna pitanja iz poglavlja 23) - navodi se u Amfilohijevom pismu Lukťiću.

IstiÄ?e se da svojstvo Mitropolije i eparhija kao pravnih

- U Podgorici je iznenada preminuo poznati knjiŞevnik, novinar i publicista Šć ć.

Vuković je roÄ‘en 1954. godine u Peći. Bio je glavni i odgovorni urednik Omladinskog pokreta i glavni i odgovorni urednik „Pobjede“, a potom i dugogodiĹĄnji kolumnista u ovom listu. Kao majstor reportaĹže dobio je nagradu „BoĹĄko PuĹĄonjić“, a kao britki politiÄ?ki satiriÄ?ar povelju „Vuko Bezarević“. Objavio je romane, priÄ?e i satire „Smrt mladog pisca“, Svirala J. E. Desnoprstog“, „VaroĹĄ i zvijezde“, „Veseli LelekaÄ?i“, „Dedinje i gloginje“, „U Kotoru na umoru“ i „Gorda Crna Gora“. Autor je scenarija za lutkarski politiÄ?ko-satiriÄ?ni serijal VIP, koji je dugo Televizija „Vijesti“ emitovala u

privremeni boravak - upitao je Amfilohije.

Prema njegovim rijeÄ?ima, ta praksa je, mimo i protiv zakona, promijenjena tek nedavno, a zakon u tom dijelu nije ni mijenjan ni dopunjavan.

On je istakao da iza ocjena predsjednika Skupťtine $ % ć da �Mitropolija predstavlja okupatorsku crkvu� koja je, navodno, �uzrupirala drŞavnu imovinu� i poziva da se, mimo zakona i bez zakonske obaveze, �registrujemo� stoji namjera da se crkva kojoj pripada apsolutna većina građana liťi svoga vjekovnog subjektiviteta.

naťnjih građana Crne Gore ukazao je mitropolit Amfilohije.

On je naveo da se svi istoriÄ?ari i pravnici, bez obzira na svoja liÄ?na uvjerenja, slaĹžu da je Episkopiju zetsku, potonju i danaĹĄnju Mitropoliju i joĹĄ dvije eparhije – zahumsku i budimljansku (danaĹĄnje Zahumsko-hercegovaÄ?ku i Budimljansko-nikĹĄićku, a potom i MileĹĄevsku), osnovao Sveti Sava 1220. godine, na prostoru danaĹĄnje Crne Gore i ĹĄire od nje.

- One su tada osnovane i niko od nas pred Bogom, istorijom i svojom savjeťću nema pravo da iznova osniva crkvenu instituciju koja je osnovana i koja neprekinuto postoji 792 godine - smatra Amfilohije.

On je upitao kome i kako treba prijavljivati Ä?injenicu, poznatu svima i svakome, da su MCP i druge tri episkopije SPC sa svojim brojnim manastirima i hramovima, osnovane i osnivane kroz vijekove, kao i

nom poloĹžaju vjerskih zajednica od 1977.godine, a time i prava na restituciju nepravedno oduzete crkvene imovine.

- Gospodine predsjedniÄ?e, duĹžni smo da Vas obavijestimo da, i pored liÄ?nog uvaĹžavanja sa naĹĄe strane, takve radnje nismo preduzeli i ne predu-

Foto: S.PRELEVIĆ

skom zajednicom, iako Jevreji nijesu evidentirani prema popisu stanovniĹĄtva od 2011. godine (prema popisu od 2003. u Crnoj Gori je bilo svega 12 ili 0,002% Jevreja) naveo je Amfilohije.

On je ukazao da prema zvaniÄ?nom obavjeĹĄtenju MUP-a Crne Gore od novembra 2011. godine ni Kotorska biskupija nije podnosila nikakvu prijavu, ali da to ne predstavlja nikakav problem da se sveĹĄtenicima i redovnicama te Biskupije - drĹžavljanima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Poljske uredno odobravaju privremeni boravci.

U MCP od LukĹĄića i njegove Vlade oÄ?ekuju da uÄ?ine sve ĹĄto je u njihovim nadleĹžnostima da se prekine sa “ovakvim nezakonitostima i poniĹženjima Pravoslavne crkve u Crnoj Goriâ€?.

- A da se zlonamjerno, sa ideoloĹĄkih i nacionalistiÄ?kih razloga, izazvani problem privremenih boraviĹĄnih dozvola naĹĄim sveĹĄtenicima, monasima i vjerskim sluĹžbenicima rijeĹĄi na isti naÄ?in kako je rjeĹĄavan sve do nedavno i to u skladu sa Ustavom Crne Gore, evropskim zakonima i opĹĄtevaĹžećim meÄ‘unarodnim pravom - kazao je Amfilohije.

U MCP oÄ?ekuju ĹĄto skorije sklapanje Temeljnog ugovora izmeÄ‘u SPC i drĹžave Crne Gore, u duhu predloga koji je podnijet Vladi.

- Nadamo se da skoro polumilionska domaća Pravoslavna crkva, ugrađena u etos, biće i kulturu Crne Gore ima

Tona hrane za ugroĹžene Prethodna akcija Montenegro Phototrekkinga, organizovana u “Delta sitijuâ€? u srijedu, 15. februara, bila je izuzetno uspjeĹĄna. Prikupljeno je oko dvije tone namirnica - U ĹĄoping-molu “Delta sitiâ€? juÄ?e je Montenegro Phototrekking organizovao akciju sakupljanja hrane za najugroĹženije u vremenskim nepogodama koje su zahvatile Crnu Goru, u kojoj je sakupljena tona namirnica.

Ipak, i pored lijepog vremena, odziv graÄ‘ana Podgorice juÄ?e je bio znatno slabiji nego u srijedu, kada je prikupljeno oko dvije tone na-

“Maksi� market je donirao 100 paketa namirnica za akciju koju je organizovao Montenegro Phototrekking.

Prethodna akcija Montenegro Phototrekkinga, organizovana u “Delta sitijuâ€? u srijedu, 15. februara, bila je izuzetno uspjeĹĄna. Pikupljeno je oko dvije tone namirnica 480 kilograma braĹĄna, 300 litara ulja, 200 kg ĹĄećera, 80 kg soli, preko 180 kg maFoto: Z.Ä?URIĆ

- Vaťa izjava je u suprotnosti sa odgovorima Vlade na upitnik EK u kojim je navedeno da je SPC �registrovana i djeluje u Crnoj Gori� - kaŞe Amfilohije zimamo zbog toga ťto nemaju ustavnog i zakonskog osnova kaŞe se u pismu.

U MCP-u, kako je naveo Amfilohije, nemaju niĹĄta protiv Ä?injenice da Vlada potpisuje ugovore sa manjinskim vjerskim zajednicama i nevladinim organizacijama koje, iako novoformirane, nijesu registrovane po zakonu na koji pozivaju MCP da se â€?registrujeâ€?.

- Nemamo niĹĄta protiv ĹĄto ste potpisali ugovor sa Jevrej-

bar toliko prava koliko dvanaestoÄ?lana, po svemu poĹĄtovana, Jevrejska zajednica Crne Gore. Ne moĹžemo vjerovati da će ona biti i ostati van zakona i to u godini kad sva Evropa i hriťćanski svijet obiljeĹžavaju 1700. godiĹĄnjicu Milanskog edikta cara Konstantina, kojim je data sloboda i zagarntovana imovina do tada proganjanoj hriťćanskoj crkvi - naveo je Amfilohije.

Slabiji odziv nego u srijedu: JuÄ?e u “Delta sitijuâ€? mirnica.

- Dosta je ugroĹženih domaćinstava kojima je pomoć neophodna i koristim priliku da pozovem graÄ‘ane Podgorice da se odazovu naĹĄoj akciji u doniranju garderobeâ€?, rekla je “Vijestimaâ€? ć, predstavnica ove organizacije.

karona, blizu 1.000 komada konzervirane hrane (gotova jela, paĹĄtete, mesni naresci...). Akciji se odazvalo i nekoliko kolektiva i privrednika, meÄ‘u kojima i rukometaĹĄice „Budućnostiâ€?, zaposleni u Nacionalnoj turistiÄ?koj agenciji, kafe „Astoriaâ€?...

BERLINALE: NjemaÄ?ki film “Barbaraâ€? ostavio najbolji utisak

“Parada� po ukusu publike

„Samo vjetarâ€? za kraj Posljednja dva dana Berlinala, nesumnjivo je obiljeĹžio maÄ‘arski film o ubistvu porodice Roma u provinciji “Samo vjetarâ€?, reditelja

, koji su uz film “Barbaraâ€? njemaÄ?kog reditelja

, prema miĹĄljenju kritike i publike tog festivala izdvojio od ostlaih ostvarenja.

Film iz zemlje u kojoj je aktuelno uzdizanje desnice, neonacizma i nasilja nad svima onima koji nisu Mađari, urađen je bez ijedne forinte drŞavne podrťke, gotovo tajno.

Mađarski neonacisti su uťli i u pozoriťte, a nedavno su

odrĹžane i demonstracije pro et contra novog upravnika i umjetniÄ?kog direktora Ä? Ä‘ i Ĺ˝olta PoĹžgaija, koji su osmislili repertoar “Uj sinhazaâ€? sastavljen iskljuÄ?ivo od maÄ‘arskih autora.

U tom svjetlu, iz zemlje u kojoj je ultradesna vlada sruĹĄila nacionalni filmski centar, i u kojoj filmski reditelji sami disidentski organiziraju nacionalni festival, dolazi priÄ?a koja prati posljednjih 24 sata romske porodice koju na kraju filma puĹĄkama poubijaju neonacisti.

U filmu igraju amateri Romi. Porodicu Ä?ine vrijedna

Reditelj i glumci filma “Samo vjetarâ€? majka koja radi cijeli dan, kćerka koja uÄ?i engleski i sprema se da ode u Kanadu,

Foto:danas.rs

a sa druge strane muĹĄki dio porodice oslikan stereotipnom predstavom o Romima -

“PARADI� nagrada publike Film % đ

ć “Parada� osvojio je nagradu publike “Panorama� za najbolji igrani film prikazan na Berlinalu, dok je film o (

) & ć “The artist is presentâ€? osvojio tu nagradu za najbolji dokumentarni film, saopĹĄteno je iz PR centra Berlinala Publika je dala svoje glasove - 14. “Panorama nagrada publikeâ€?, koja se dodjeljuje u saradnji radija, televizije i Ä?asopisa, otiĹĄla je “Paradiâ€? za najbolji

dugometraĹžni igrani film.

Nagrada publike “Panoramaâ€? ustanovljena je 1999. godine, a od proĹĄle se dodjeljuju dvije za za najbolji dugometraĹžni igrani film i najbolji dokumentarni.

Berlinale je zavrĹĄeno sinoć, a do zakljuÄ?enja ovih strana nisu objavljene nagrade. Filmska smotra je trajala 10 dana, a prikazano je stotine filmova ĹĄirom grada. Od 18 filmova prikazanih u takmiÄ?arskom dijelu, kritiÄ?ari su

ozdvojili “Barbaruâ€?, koja ima blagu prednost u odnosu na italijanski film “Caesar Must Dieâ€? - dramu o zatvoru pored Rima gdje zatvorenici probaju Ĺ * â€?Julija Cezaraâ€?.

Pored ovog, jedan od favorita kritiÄ?ara je i portugalski “Tabuâ€? o egocentriÄ?noj Aurori. U godini dokumentaraca, kritiÄ?ari su izdvojili film “Marleyâ€? o rege legendi Bobu Marliju, “Tomorrow â€? o grupi ruskih disidentskih umjetnika i “Canned Dreamsâ€?.

djed koji pije i sin koji skuplja smeće. U provincijskom gradiću Ĺžive zajedno MaÄ‘ari i Romi, netrpeljivost je velika, ubistva su Ä?esta a svi Ĺžive kao da se niĹĄta ne dogaÄ‘a...

Mediji su prenijeli da su i kritiÄ?ari i publika nakon filma izaĹĄli sa ogromnim osjećanjem nelagode i uĹžasnutosti, te su glavni komentari bili da je loĹĄe cjelokupno druĹĄtvo u kojem se o ovom problemu tek ponegdje govori, i to ako se zaista neĹĄto sliÄ?no dogodi.

Pored maÄ‘arskog ostvarenja, na Berlinalu je prikazana i “Dolina bijelog jelenaâ€? reĹžisera

, epopeja o porodiÄ?nom klanu sa sjevera Kine. “U prvoj polovini, 'Dolina bijelog jelena' je poput svojevrsnog 'kineskog Novecenta'â€?. U centru paĹžnje je Ĺžena feudalca otjerana zbog preljube i njen ljubavnik, mladi seljak koji u ogorÄ?enju zbog klasnih nepravdi otkriva komunizam. U drugom dijelu, “Novecentoâ€? se pretvara u “Twin Peaksâ€?, a film pokazuje kako ogorÄ?ena junakinja manipuliĹĄe svojim Ä?arima da bi se osvetila svima koji su naudili njoj i njenom dragomâ€?, piĹĄe

Ä? ć za Jutarnji.

“Kraljevska afera� Danca #

je smjeĹĄtena pred kraj 18. vijeka i govori o Ĺživotu dasnke princeze Ĺ arlot koja je udata za psihiÄ?ki bolesnog kralja.

Liberalna princeza nagovori muĹža da za premijera dovede njemaÄ?kog ljekara Ĺ trunsea, prosvjetitelja, reformistu, ali i njenog ljubavnika. Danska postaje nakratko najliberalnija zemlja Evrope, no konzervativci iskoriste aferu da izvrĹĄe kontrarevoluciju.

Berlinale je obiljeĹžio i film

$ “La chispa de la vidaâ€?, Ä?ija je projekcija kasnila 40 minuta zbog glavne glumice % & ' , ĹĄto njemaÄ?ka publika naviknuta na preciznost nikako nije mogla da oćuti.

Ipak, na kraju filma su im oprostili kaĹĄnjenje jer je Iglesijas izgleda napravio joĹĄ jedan film vrijedan paĹžnje (nakon “Posljednjeg cirkusaâ€?).

Glavni junak je osmislio kampanju za “Koka Koluâ€?, ali ga je marketinĹĄka agencija prevarila. On odlazi sa Ĺženom na vikend u hotel u kome su proveli prvu braÄ?nu noć, a rasplet postaje postaje potpuno neoÄ?ekivan...

NAUKA: Vraćanje knjizi ili filmu United Nations Development Programme The United Nations Development Programme Office in Podgorica, Montenegro invites qualified candidates to apply for the following vacant positions: Post Reference: MNE 12-013 - Local Consultants to support implementation of processes under Costal Area Management Project (CAMP), 2 positions For details on these vacancies, please visit www.undp.org.me link Jobs.

Applicants are kindly requested to send completed and signed Personal History - P11 form along with a cover letter by e-mail to consultancy.me@undp.org by Monday, February 23, 2012.

Please indicate in the cover letter the post reference clearly, otherwise your application may not be considered. Applicants will be short-listed on the basis of their qualifications and work experience. Only short-listed candidates will be invited for an interview.

UNDP is an equal opportunity employer. *P11 form can be downloaded from: http://www.undp.org.me/files/jobs/index.html

Novo iskustvo

ÄŒitanje odliÄ?ne knjige drugi put je potpuno novo iskustvo jer ponovno Ä?itanje, kao i gledanje filmova, joĹĄ viĹĄe emocionalno povezuje sa sadrĹžajem i likovima, pokazala je zajedniÄ?ka studija ameriÄ?kih i novozelandskih nauÄ?nika, piĹĄe “Daily Mailâ€?.

Pri prvom Ä?itanju knjige ili gledanju filma, ljudi se fokusiraju na dogaÄ‘aje i tok priÄ?e, dok ponavljanje iskustva omogućuje “koncentracijuâ€? svih osjećaja prema sadrĹžaju i uĹživanje u njemu.

- Iako smo već upoznati s fabulom i mjestima radnje, priÄ?u joĹĄ viĹĄe cijenimo pri drugom Ä?itanju - objasnila je rukovoditeljka studije

.

Zbog toga ljudi ne bi trebalo da se dvoume da li da ponovno Ä?itaju ili gledaju već viÄ‘eno, jer ako su prvi put uĹživali, drugi put će joĹĄ viĹĄe, zakljuÄ?ila je Rasel.

STROS-KANA ispituju zbog orgija - Bivťi direktor Međunarodnog monetarnog fonda

biće ispitan kao osumnjiÄ?eni za umijeĹĄanost u ilegalnu prostituciju, saopĹĄtio je izvor blizak sluÄ?aju.

Stros-Kan (62) će biti podvrgnut ispitivanju u utorak u Lilu i moĹže biti zadrĹžan do 48 sati tokom policijske istrage o organizovanju orgija u restoranima i svingerskim klubovima u Parizu, VaĹĄingtonu, Madridu, BeÄ?u i Gentu, u Belgiji. Mogao bi biti optuĹžen ukoliko sudije procijene da je znao da su Ĺžene koje su dovoÄ‘ene na zabave bile prostitutke i da su njihove usluge plaćane pronevjerenim novcem, za ĹĄta se terete drugi osumnjiÄ?eni. Ĺ tampa je u oktobru pisala o tome da je Stros-Kan prisustvovao raskalaĹĄnim Ĺžurkama u jednom pariskom hotelu, zajedno sa naÄ?elnikom policije grada Lila i vlasnikom barova sa hostesama u Belgiji poznatim pod nadimkom „Dodo Salamura“.

PAPA imenovao 22 nova kardinala

- Papa primio je juÄ?e 22 muĹĄkarca u eksluzivnu grupu kardinala koji će jednog dana meÄ‘u sobom izabrati nasljednika lidera 1,3 milijarde rimokatolika u svijetu.

MeÄ‘u onima koji su dobili novi Ä?in je i nadbiskup Njujorka , na koga pojedini struÄ?njaci gledaju kao na mogućeg kandidata da postane prvi ameriÄ?ki papa. Benedikt,

koji u aprilu puni 85, dodijelio im je najveći crkveni Ä?in poslije njegovog u Bazilici svetog Petra. Novi kardinali dolaze iz SAD, Hong Konga, Italije, Portugala, Ĺ panije, Brazila, Indije, Kanade, ÄŒeĹĄke, Holandije, Rumunije, Belgije i Malte. Njih 18 mlaÄ‘ih od 80 godina kvalifikovani da su biraju sljedećeg papu meÄ‘u svojim redovima.

HITLER imao sina sa francuskom tinejdĹžerkom?

- je moĹžda imao sina sa francuskom maloljetnicom koji se kada je odrastao borio protiv NjemaÄ?ke u Drugom svjetskom ratu, pokazuju nova istraĹživanja, objavio je pariski magazin „Le Point“. Ĺ˝ , koji je preminuo 1985, verovao je da je bio Hitlerov sin, a danaĹĄnja istraĹživanja pokazuju da je moĹžda bio u pravu. On je 1981. napisao knjigu „Tvoj otac se zvao Hitler“, koja će uskoro biti ponovo objavljena uz nove dokaze, kao ĹĄto su fotografije na kojima se vidi sliÄ?nost ovog Francuza i Hitlera. Prema rijeÄ?ima njegove majke Ĺ !Ĺž , ona je upoznala Hitlera u gradiću Furn in Vep, zapadno od Lila, u junu 1917. kada je imala 16 godina.

Hitler se tada borio protiv Francuza u blizini grada Sebonkura, ali je nakratko boravio i u Furn in Vepu. Njih dvoje su zapoÄ?eli kratku vezu i Ĺ arlot je zatrudnjela. Lor je znao da mu je otac bio njemaÄ?ki vojnik, ali mu je majka tek 1950-ih godina, pred smrt rekla da je to bio Hitler. Ĺ˝an-Mari Lor se u Drugom svjetskom ratu borio protiv nacista, a u vrijeme njemaÄ?ke okupacije bio je Ä?lan Pokreta otpora. Nedavno je pronaÄ‘ena Hitlerova slika na kojoj je naslikana Ĺžena koja jako liÄ?i na Ĺ arlot LobĹžoa. Dokaz koji ide u prilog Lorovoj tvrdnji su i zvaniÄ?na vojna dokumenta koja pokazuju da su njemaÄ?ki vojnici donosili novac Ĺ arloti tokom Drugog svjetskog rata.

SILAZNI TREND: Ako ne rijeĹĄi ekonomsku krizu ove godine, Stari kontinent bi mogao pretrpjeti joĹĄ dramatiÄ?niji gubitak moći i ugroziti globalni poredak

Evropski bolesnik je sama Evropa Kriza eura je podrila geopolitiÄ?ki uticaj Evrope u protekle dvije godine i ona je od nekoga ko rjeĹĄava globalne probleme sama postala problem, kaĹže francuski istoriÄ?ar Ĺ˝ . On istiÄ?e da nije sve tako crno i da je Evropa ostvarila neke znaÄ?ajne uspjehe 2011. poput intervencije u Libiji, relativno glatkog ulaska Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju i sporazuma postignutog na konferenciji o klimatskim promjenama u Durbanu. Ali, kriza eura, koja je izmakla kontroli, poÄ?ela je da nagriza evropske spoljnopolitiÄ?ke mehanizme i dagradira njen uticaj na ostale sile, poput Kine. Ova silazna putanja se jasno vidi iz izdanja za 2012. Evropskog

SAD i Evrope pri Institutu Brukings u VaĹĄingtonu, navodi da Evropljani, uprkos svim svojim manama, i dalje daju najveći doprinos meÄ‘unarodnim organizacijama i najveći su snabdjevaÄ?i razvojne pomoći te i dalje na odbranu troĹĄe viĹĄe od BRIC drĹžava zajedno. Uz to, Evropa igra vaĹžnu ulogu u obezbjeÄ‘ivanju saradnje ostalih sila za kolektivna rjeĹĄenja za koja se zalaĹžu SAD. Neke drĹžave i dalje Ĺžele da se pridruĹže Evropskoj uniji i Ä?ak usvoje euro, poput Islanda, Hrvatske, Turske – ili Poljske i MaÄ‘arske. MeÄ‘utim, kako se Evropa kreće ka ekonomskoj stagnaciji i politiÄ?koj blokadi, model vladanja za koji se EU zalaĹže –

Kina i Rusija odavno pokuĹĄavaju da zavade Evropljane, ali su u proteklih nekoliko godina drĹžave Ä?lanice poÄ?ele da shvataju da je u interesu Evrope da usvoje zajedniÄ?ki stav prije nego ĹĄto poÄ?nu pregovore sa Kinezima ili Rusima Evropi. BivĹĄi brazilski predsjednik " $ " proĹĄle godine je upravo na to upozorio kada je rekao da „svijet nema pravo da dozvoli propast EU“, jer „ono ĹĄto su Evropljani postigli nakon Drugog svjetskog rata Ä?ini dio demokratskog nasljeÄ‘a Ä?ovjeÄ?anstva“. Vajs kaĹže da svijet tu ne moĹže uÄ?initi puno i da je na Evropljanima da ideju Evrope ponovo uÄ?ine moćnom.

Osvrćući se na dogaÄ‘aje od proĹĄle godine, Vajs istiÄ?e da je

Libijska operacija biće upamćena kao uspjeh Evropljana ali kao katastrofa za EU, koja ne moĹže da postoji kada glavne sile nisu sloĹžne. TraÄ?ak nade moĹžda stiĹže iz nekih manjih Ä?lanica koje sve viĹĄe pokazuju liderstvo oko odreÄ‘enih pitanja spoljnopolitiÄ?kog uÄ?inka – rezultata intenzivnog rada 40 istraĹživaÄ?a pod pokroviteljstvom Evropskog savjeta za spoljne poslove i Instituta Brukings.

Ako kriza eura ne bude rijeĹĄena ove godine, Evropa bi u narednom periodu mogla doĹživjeti joĹĄ dramatiÄ?niji gubitak moći, koji bi imao negativne posljedice po svjetski poredak, multilateralne organizacije i Sjedinjene DrĹžave, kaĹže Vajs u Ä?lanku za „Forin polisi“.

VaĹĄington se moĹžda okreće ka Aziji i udruĹžuje sa silama u usponu poput Indije i Brazila kako bi zadrĹžao lidersku poziciju. MeÄ‘utim, dalja erozija mjesta Evrope u svijetu bila bi loĹĄa za zapadnjaÄ?ki liberalni poredak koji VaĹĄington nastoji da odbrani. Vajs, direktor istraĹživanja u Centru za studije

sve ĹĄiri i efektniji multilateralizam kao rjeĹĄenje problema globalizovanog svijeta – diskreditovan je u oÄ?ima mnogih drugih.

Pobornici projekata regionalne integracije u Latinskoj Americi i jugoistoÄ?noj Aziji sve će manje traĹžiti inspiraciju u

duĹžniÄ?ka kriza imala opipljiv uticaj na sposobnost Evrope da reaguje na „arapsko buÄ‘enje“ – vjerovatno najvaĹžniji geopolitiÄ?ki dogaÄ‘aj u njenom susjedstvu od pada Berlinskog zida. Revolucije na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi su u poÄ?etku bile izazov

SELEKTIVNA diplomatija Vajs ocjenjuje da je moĹžda najĹĄtetniji efekat krize naÄ?in na koji ona transformiĹĄe samu Evropu. Dok je postepeno kretanje ka jedinstvenijoj evropskoj spoljnoj politici 2010. joĹĄ bilo zamislivo, opet se krenulo u renacionalizaciju samo godinu kasnije. Isto kao ĹĄto NjemaÄ?ka i Francuska Ä?esto marginalizuju manje drĹžave Ä?lanice, Evropsku komisiju i Evropski parlament prilikom postizanja dogovora za rjeĹĄavanje krize eura, evropskim kreiranjem spoljne politike sve viĹĄe dominira ono ĹĄto je bivĹĄi generalni sekretar NATO-a ' ( ( ) nazvao „selektivna diplomatija“ koja marginalizuje institucije EU i manje drĹžave Ä?lanice.

za evropske vlade koje su, poput SAD, saraÄ‘ivale sa autokratskim vladarima poput lidera Tunisa i Libije. Evropa je brzo stala na pravu stranu istorije i usvojila zajedniÄ?ku strategiju koja je tom regionu obećala „novac, pristup trĹžiĹĄtu i mobilnost“. MeÄ‘utim, kaĹže francuski istoriÄ?ar, drĹžave Ä?lanice uglavnom zbog finansijske krize do sada nijesu puno toga ostvarile.

U komentaru stoji da je finansijska kriza podrila i pokuĹĄaj Evrope da izgradi tzv. „strateĹĄko partnerstvo“ sa velikim svjetskim silama.

Kina i Rusija odavno pokuĹĄavaju da zavade Evropljane, ali su u proteklih nekoliko godina drĹžave Ä?lanice poÄ?ele da shvataju da je u interesu Evrope da usvoje zajedniÄ?ki stav prije nego ĹĄto poÄ?nu pregovore sa Kinezima ili Rusima.

kolektivne uspjehe sa Kinom – oko Libije i klimatskih promjena na primjer, ali je to blijedo u poreÄ‘enju sa pomjeranjem ravnoteĹže moći tokom 2011, istiÄ?e Vajs. Kada je francuski predsjednik % krajem oktobra nazvao kineskog kolegu " Ä? i pitao ga hoće li Kina doprinijeti proĹĄirenom fondu za spasavanje eurozone, dobio je negativan odgovor.

TeĹĄko je promijeniti ravnoteĹžu odnosa ili insistirati na revalvaciji juana kada morate da prosite, piĹĄe u Ä?lanku koji je objavio ameriÄ?ki spoljnopolitiÄ?ki Ä?asopis.

Pogorťana ekonomska pozicija Evrope takođe je doprinijela kresanju budŞeta za

pomoć i odbranu a taj trend će se vjerovatno nastaviti i Ä?ak pojaÄ?ati. Iako Ĺ vedska i Britanija, odrĹžavaju razvojnu pomoć na visokom nivou, mnoge druge, ukljuÄ?ujući Italiju i Ĺ paniju, su napravile rezove.

Smanjenje vojnog budĹžeta nameće pitanje da li će Evropljani moći da zadrĹže ulogu u rjeĹĄavanju kriza ĹĄirom svijeta, da ne pominjemo pokretanje ozbiljnih vojnih intervencija poput one u Libiji, gdje su poteĹĄkoće voÄ‘enja modernog rata uz ograniÄ?en broj Ĺžrtava uÄ?inile neophodnim ameriÄ?ko „liderstvo iz pozadine“.

NJEMAÄŒKA joĹĄ nije spremna da predvodi Kao rezultat krize eura, mnogi sada doĹživljavaju NjemaÄ?ku kao nespornog lidera Evrope. MeÄ‘utim, prema Vajsovom miĹĄljenju, situacija nije

Sa samita vodećih svjetskih ekonomija u Kanu, novembar 2011. tako jednostavna. Iako je NjemaÄ?ka moćnija nego ikad i sve se manje konsultuje sa

KRIZA se pretvorila u ĹĄansu Kine Posebno je 2011. trebalo da bude godina u kojoj će EU usvojiti novi pristup Kini zasnovan na jedinstvu i reciprocitetu. Umjesto da nastave sa pojedinaÄ?nim pristupima Pekingu, Ä?lanice EU je trebalo da predstave jedinstven front kako bi povećale svoj uticaj.

Umjesto toga, piĹĄe Vajs, evropska kriza se pretvorila u ĹĄansu Kine. OsiromaĹĄene Ä?lanice EU su nastojale da obezbijede investicije i nezavisno su traĹžile od Pekinga da kupi njihove drĹžavne obveznice.

Evropljani su imali neke

Samo Evropljani mogu ponovo uÄ?initi moćnom ideju Evrope: Lideri BRIK drĹžava

Foto: Rojters

Francuskom i Britanijom oko spoljne politike, ona joĹĄ nije spremna da vodi Evropu – ili barem ne na naÄ?in na koji bi to Ĺželjele SAD. NjemaÄ?ka je ponekad odluÄ?an lider u spoljnim poslovima, kao ĹĄto je bio sluÄ?aj kada je saraÄ‘ivala sa Poljskom na kooridinisanju evropskog pristupa Rusiji. Ali, neke druge situacije – kada je bila uzdrĹžana prilikom glasanja o Libiji u UN – pokazuju da ona koristi svoj novi manevarski prostor za sopstvene ciljeve – koje ponekad diktira njena ekonomija zasnovana na izvozu.

Francuska je, u meÄ‘uvremenu, potvrdila svoje tradicionalno liderstvo u spoljnim poslovima, vrlo aktivnom proĹĄlom godinom – od Obale SlonovaÄ?e do G20, od Libije i Sirije, preko sankcija Iranu do palestinskog pitanja – ali ovo liderstvo nije uvijek bilo u koordinaciji sa ostalim Evropljanima i nekada je podrivalo zajedniÄ?ke ciljeve. Na

Foto: Rojters

primjer, Pariz je imao nekoliko sukoba sa Ankarom, prije svega oko pitanja genocida nad Jermenima, ĹĄto je dodatno oteĹžalo evropsko-tursku saradnju. Ĺ to se tiÄ?e Britanije, Ä?ak i prije nego ĹĄto je stavila veto na plan drĹžava eurozone u decembru da stvore „fiskalnu uniju“, igrala je manje lidersku ulogu koju tradicionalno ima oko kljuÄ?nih evropskih spoljnopolitiÄ?kih tema.

Ako Britanija marginalizuje sebe odbijanjem napretka u integraciji Ä?lanice eurozone, ona rizikuje da izgubi uticaj na ĹĄirem planu i izblijedjeće i kao neophodni element evropske spoljne politike i kao most sa SAD. Stoga se Ä?ini da je kriza eura ohrabrila ponovno potvrÄ‘ivanje nacionalnih refleksa meÄ‘u Ä?lanicama EU, ukljuÄ?ujući one najvaĹžnije. Libijska operacija biće upamćena kao uspjeh Evropljana ali kao katastrofa za EU, koja ne moĹže da postoji kada glavne sile nisu sloĹžne.

TraÄ?ak nade moĹžda stiĹže iz nekih manjih Ä?lanica koje sve viĹĄe pokazuju liderstvo oko odreÄ‘enih pitanja.

To je posebno sluÄ?aj sa Poljskom i Ĺ vedskom – dvije drĹžave izvan eurozone koje nijesu jako pogoÄ‘ene ekonomskom krizom. Njihov relativni uspjeh i osrednji uÄ?inak EU kao cjeline 2011, pokazuju da Evropa, ako hoće da zadrĹži uticaj u svijetu u budućnosti, mora prvo rijeĹĄiti krizu eura kao preduslov za voÄ‘enje koherentne i efektne spoljne politike.

U protivnom, SAD bi jednog dana mogle biti suoÄ?ene sa prizorom svijeta bez Evrope – svijeta u kojem je njen najpouzdaniji meÄ‘unarodni saveznik oslabljen, u kojem je ubrzana evolucija ka konkurentnom multipolarnom svijetu i gdje su vrijednosti integracije i multilateralne saradnje izgubile svog ĹĄampiona, zakljuÄ?uje Ĺ˝istan Vajs u „Forin polisiju“. Ĺ

JOĹ GORE: Dvije decenije nakon skandala zbog kojeg su stotine zavrĹĄile u zatvoru, uniĹĄtene nade o Ä?istijem sistemu u trećoj po veliÄ?ini ekonomiji eurozone

Korupcija uĹĄla u svaku poru italijanskog druĹĄtva jalistiÄ?ke stranke uhvaćen sa 3.500 eura mita.

Skandal koji je uslijedio ne samo da je poslao stotine ljudi u zatvor, nego je i natjerao najuticajniju liÄ?nost tog vremena, lidera socijalista , na izgnanstvo u Tunis, gdje je umro.

Desetine osoba umijeĹĄanih u istragu o korupciji poÄ?inile su samoubistvo.

Hriťćansko demokratska partija, koja je dominirala Italijom od Drugog svjetskog rata, raspala se.

SIRIJSKE SNAGE pucale na pogrebnu povorku " - Sirijske snage bezbjednosti otvorile su juÄ?e vatru na uÄ?esnike velikog protesta protiv predsjednika ĹĄ u Damasku, brzo nakon ĹĄto je kineski izaslanik zatraĹžio prekid 11-mjeseÄ?nog nasilja, kazali su aktivisti opozicije. Napad se dogodio na sahrani trojice mladića koji su ubijeni u petak tokom protesta protiv Asada koji je bio jedan od najvećih u prijestonici od kada su ĹĄirom zemlje poÄ?eli nemiri. „PoÄ?eli su da pucaju na masu odmah poslije sahrane“, kazao je oÄ?evidac. Jedna opoziciona grupa je saopĹĄtila da je u blizini groblja ubijena jedna oĹžaloťćena osoba a ranjeno Ä?etvoro, ukljuÄ?ujući Ĺženu koja je metkom pogoÄ‘ena u glavu.

Vlasnik jedne prodavnice je kazao da je uhapĹĄen veliki broj demonstranata. Do 30.000 demonstranata izaĹĄlo je u petak na ulice okruga Meze u Damasku, u blizini sjediĹĄta ObavjeĹĄtajne sluĹžbe vazduĹĄnih snaga i vladajuće Baat partije, kazali su oÄ?evici.

BERLUSKONI popunio vakuum NajÄ?uveniji Ä?lan „Čistih ruku“: Antonio Di Pjetro

Ä?ampaolino

Dvadeset godina nakon ĹĄto je afera „Čiste ruke“ poÄ?istila stari politiÄ?ki sistem u Italiji i poslala stotine ljudi u zatvor, korupcija u trećoj po veliÄ?ini ekonomiji eurozone gora je nego ikada i zaĹĄla je duboko u druĹĄtvo. „Nelegalne radnje, korupcija... i dalje su itekako prisutni u zemlji“, kazao je " Ä‘

Ä? ( , predsjednik revizorskog suda.

ZvaniÄ?nici tvrde da korupcija Italiju koĹĄta 60 milijardi eura godiĹĄnje, ĹĄto otprilike odgovara veliÄ?ini budĹžetskog deficita zemlje.

Prema podacima revizorskog suda, ta suma predstavlja otprilike polovinu procijenjenih troĹĄkova korupcije u cijeloj Evropskoj uniji, piĹĄe Rojters.

Foto: Rojters

„Korupcija je sve ĹĄira i seĹže sve dublje“, kazao je zamjenik glavnog milanskog tuĹžioca + ! , koji predvodi grupu antikorupcijskih sudija – nasljednike elitne grupe koja ja prije dvije decenije vodila Ä?uvenu istragu „Brajbsvil“.

Ta istraga, koja je potresla Italiju, poÄ?ela je 17. februara 1992, kada je visoki zvaniÄ?nik Soci-

Afera je stvorila vakuum koji je 1994. popunio medijski magnat i milijarder " , koji je dominirao italijanskom politiÄ?kom scenom do proĹĄlog novembra, kada je podnio ostavku pod pritiskom duĹžniÄ?ke krize eurozone. Zamijenio ga je tehnokrata , koji se uveliko smatra „antipolitiÄ?kim“ reformistom.

MeÄ‘utim, od kako su „Čiste ruke“ zadesile Italijane, nade o novoj, Ä?istijoj Italiji su rasprĹĄene.

Sudije i eksperti kaĹžu da je ne-

gativna reakcija protiv, kako su ih mnogi vidjeli, fanatiÄ?no predanih, ljeviÄ?arskih sudija, za rezultat imala ublaĹžavanje zakona protiv korupcije. „Nastavljam da radim posao najbolje ĹĄto mogu, iz osjećaja duĹžnosti. MeÄ‘utim, viĹĄe ne vjerujem u pravdu,“ kazao je Rojtersu. „Utvrdili smo dijagnozu, ali oni su lijeÄ?ili nas, umjesto bolest“, kazao je , najÄ?uveniji Ä?lan „Čistih ruku“, koji sada vodi jednu opozicionu stranku.

Korupcija je, tvrde sudije, zahvatila cijelu zemlju. Gotovo svakog dana, na naslovnim stranama osvanu veliki skandali u koje su umijeĹĄani politiÄ?ari iz svih frakcija.

U jednom od brojnih, bivĹĄi predsjednik provincije Milano , ( , iz ljeviÄ?arske Demokratske stranke, je jedna od nekoliko osoba protiv kojih se vodi istraga za korupciju u projektu vrijednom 200 miliona eura. On negira da je napravio bilo kakav prekrĹĄaj.

I samom Berluskoniju, koji konstantno napada ljeviÄ?arske sudije, trenutno je suoÄ?en sa dva suÄ‘enja za kriviÄ?na djela iz

oblasti finasija ili za korupciju meÄ‘u viĹĄe od 20 procesa u njegovoj politiÄ?koj karijeri koji nikada nisu okonÄ?ani kaznenom presudom.

Oponenti ga optuĹžuju da je ohrabrio klimu tolerancije i nadgledao slabljenje zakona protiv korupcije.

PODRIVANJE pravne zaĹĄtite Prema podacima Transparensi internaĹĄnala, meÄ‘unarodne organizacije koja se bavi korupcijom, Italija se nalazi na 69. od 182 zemlje – pri Ä?emu je samo ispred GrÄ?ke, Rumunije i Bugarske u Evropi. „Kao neki veoma napredni virus, korupcija se adaptirala i evoluirala“, kazao je , ", predstavnik TI za Italiju.

Ekonomista i struÄ?njak za borbu protiv korupcije ocjenjuje da su „Čiste ruke“ prvobitno poboljĹĄale imidĹž Italije ali ne zadugo. „Operacija 'ÄŒiste ruke' je pokazala stranim investitorima da je Italija pouzdana zemlja, da postoji jedan unutraĹĄnji mehanizam antitijela“, kazao je Arnone,

direktor Centra za makroekonomiju i finansijska istraĹživanja. „MeÄ‘utim, od 2001. stanje se progresivno pogorĹĄava“.

StruÄ?njaci i sudije istiÄ?u da je u posljednje dvije decenije pravna zaĹĄtita od korupcije postepeno podrivana.

Zastarijevanje sluÄ?ajeva korupcije je prepolovljeno na sedam i po godina, Ä?ime su uveliko smanjene ĹĄanse da će prestupnici zavrĹĄiti u zatvoru prema zamrĹĄenom italijanskom pravnom sistemu. Sudija Robledo je nazvao „pravom tragedijom“ to ĹĄto su finansijske prevare praktiÄ?no dekriminalizovane.

POTREBNA promjena ka moralnijem druĹĄtvu „Kako vam strani investitori mogu vjerovati kada znaju da prevare u sektoru raÄ?unovodstva neće biti pravno sankcionisane?

Koje su garancije? Koja su pravila?“ upitao je. Ä? - , ekspert za korupciju koji savjetuje tuĹžilaĹĄtvo, rekao je agenciji Rojters da su vlade jedna za drugom „vrĹĄile dug manevar viĹĄe od 15 godina,koji je pravosudni sistem

PODMIĆIVANJE postalo rutina Korupcija, nekada koriĹĄtena da bi se finansirale politiÄ?ke partije, sada je preplavila druĹĄtvo u cilju ostvarivanja liÄ?ne koristi, a podmićivanje je postala rutina. „Kao da ste slomili vazu sa pijeskom i on se svuda prosuo“, uporedio je Robledo.

On je ispriÄ?ao priÄ?u o Ä? " ! " (54), opĹĄtinskom zvaniÄ?niku niĹžeg ranga koji je uhapĹĄen prije nekoliko nedjelja.

On je iznudio 100 eura mita tvrdeći da znaci na lokalnim radnjama krĹĄe pravila. „Njegovo opravdanje je glasilo da nije mogao da sastavi kraj s krajem“, kazao je Robledo. Neko poput njega bi u proĹĄlosti zavrĹĄio neke poslove na crnom trĹžiĹĄtu ili neĹĄto sliÄ?no. MeÄ‘utim, sada ova osoba, za samo 100 eura... rizikuje svoj posao, svoju platu i zavrĹĄava na ulici“. / " , bivĹĄi naÄ?elnik odjeljenja za urologiju u drĹžavnoj bolnici San Ä?uzepe u Milanu, proglaĹĄen je krivim 2009. jer je traĹžio izmeÄ‘u 1.500 i 2.500 eura da ubrza operacije prostate pacijenata sa malignim oboljenjima. On je uloĹžio Ĺžalbu na kaznu od 6 i po godina zatvora. „Profesor je dijagnostifikovao tumor na prostati. Bila mi je hitno potrebna operacija... ĹĄto je bilo moguće ako platim 1.500 eura. Platio sam u gotovini“, kazao je jedan od pacijenata, koji je odbio da se predstavi. uÄ?inio neefikasnim za ekonomska kriviÄ?na djela. "ć "ć , advokat koji je branio mnoge ugledne liÄ?nosti optuĹžene za korupciju, kazao je da su kompleksni i administrativni sistemi u Italiji ohrabrili sitne sluĹžbenike da stvore prepreke i traĹže novac da bi ubrzali procedure.

Robledo vjeruje da će se samo

duboka promjena ka manje sebiÄ?nom, moralnijem druĹĄtvu sa zajedniÄ?kom vizijom budućnosti, u kombinaciji sa jednostavnijim pravnim sistemom, efikasno boriti protiv korupcije. „Ako ne preoremo to polje, korov će ponov nići. PolitiÄ?ari moraju ispuniti tu ulogu, a ne sudije“, zakljuÄ?io je Di Pjetro. ĹĄ

###

STROS-KANA ispituju zbog orgija - Bivťi direktor Međunarodnog monetarnog fonda

biće ispitan kao osumnjiÄ?eni za umijeĹĄanost u ilegalnu prostituciju, saopĹĄtio je izvor blizak sluÄ?aju.

Stros-Kan (62) će biti podvrgnut ispitivanju u utorak u Lilu i moĹže biti zadrĹžan do 48 sati tokom policijske istrage o organizovanju orgija u restoranima i svingerskim klubovima u Parizu, VaĹĄingtonu, Madridu, BeÄ?u i Gentu, u Belgiji. Mogao bi biti optuĹžen ukoliko sudije procijene da je znao da su Ĺžene koje su dovoÄ‘ene na zabave bile prostitutke i da su njihove usluge plaćane pronevjerenim novcem, za ĹĄta se terete drugi osumnjiÄ?eni. Ĺ tampa je u oktobru pisala o tome da je Stros-Kan prisustvovao raskalaĹĄnim Ĺžurkama u jednom pariskom hotelu, zajedno sa naÄ?elnikom policije grada Lila i vlasnikom barova sa hostesama u Belgiji poznatim pod nadimkom „Dodo Salamura“.

PAPA imenovao 22 nova kardinala

- Papa primio je juÄ?e 22 muĹĄkarca u eksluzivnu grupu kardinala koji će jednog dana meÄ‘u sobom izabrati nasljednika lidera 1,3 milijarde rimokatolika u svijetu.

MeÄ‘u onima koji su dobili novi Ä?in je i nadbiskup Njujorka , na koga pojedini struÄ?njaci gledaju kao na mogućeg kandidata da postane prvi ameriÄ?ki papa. Benedikt,

koji u aprilu puni 85, dodijelio im je najveći crkveni Ä?in poslije njegovog u Bazilici svetog Petra. Novi kardinali dolaze iz SAD, Hong Konga, Italije, Portugala, Ĺ panije, Brazila, Indije, Kanade, ÄŒeĹĄke, Holandije, Rumunije, Belgije i Malte. Njih 18 mlaÄ‘ih od 80 godina kvalifikovani da su biraju sljedećeg papu meÄ‘u svojim redovima.

HITLER imao sina sa francuskom tinejdĹžerkom?

- je moĹžda imao sina sa francuskom maloljetnicom koji se kada je odrastao borio protiv NjemaÄ?ke u Drugom svjetskom ratu, pokazuju nova istraĹživanja, objavio je pariski magazin „Le Point“. Ĺ˝ , koji je preminuo 1985, verovao je da je bio Hitlerov sin, a danaĹĄnja istraĹživanja pokazuju da je moĹžda bio u pravu. On je 1981. napisao knjigu „Tvoj otac se zvao Hitler“, koja će uskoro biti ponovo objavljena uz nove dokaze, kao ĹĄto su fotografije na kojima se vidi sliÄ?nost ovog Francuza i Hitlera. Prema rijeÄ?ima njegove majke Ĺ !Ĺž , ona je upoznala Hitlera u gradiću Furn in Vep, zapadno od Lila, u junu 1917. kada je imala 16 godina.

Hitler se tada borio protiv Francuza u blizini grada Sebonkura, ali je nakratko boravio i u Furn in Vepu. Njih dvoje su zapoÄ?eli kratku vezu i Ĺ arlot je zatrudnjela. Lor je znao da mu je otac bio njemaÄ?ki vojnik, ali mu je majka tek 1950-ih godina, pred smrt rekla da je to bio Hitler. Ĺ˝an-Mari Lor se u Drugom svjetskom ratu borio protiv nacista, a u vrijeme njemaÄ?ke okupacije bio je Ä?lan Pokreta otpora. Nedavno je pronaÄ‘ena Hitlerova slika na kojoj je naslikana Ĺžena koja jako liÄ?i na Ĺ arlot LobĹžoa. Dokaz koji ide u prilog Lorovoj tvrdnji su i zvaniÄ?na vojna dokumenta koja pokazuju da su njemaÄ?ki vojnici donosili novac Ĺ arloti tokom Drugog svjetskog rata.

SILAZNI TREND: Ako ne rijeĹĄi ekonomsku krizu ove godine, Stari kontinent bi mogao pretrpjeti joĹĄ dramatiÄ?niji gubitak moći i ugroziti globalni poredak

Evropski bolesnik je sama Evropa Kriza eura je podrila geopolitiÄ?ki uticaj Evrope u protekle dvije godine i ona je od nekoga ko rjeĹĄava globalne probleme sama postala problem, kaĹže francuski istoriÄ?ar Ĺ˝ . On istiÄ?e da nije sve tako crno i da je Evropa ostvarila neke znaÄ?ajne uspjehe 2011. poput intervencije u Libiji, relativno glatkog ulaska Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju i sporazuma postignutog na konferenciji o klimatskim promjenama u Durbanu. Ali, kriza eura, koja je izmakla kontroli, poÄ?ela je da nagriza evropske spoljnopolitiÄ?ke mehanizme i dagradira njen uticaj na ostale sile, poput Kine. Ova silazna putanja se jasno vidi iz izdanja za 2012. Evropskog

SAD i Evrope pri Institutu Brukings u VaĹĄingtonu, navodi da Evropljani, uprkos svim svojim manama, i dalje daju najveći doprinos meÄ‘unarodnim organizacijama i najveći su snabdjevaÄ?i razvojne pomoći te i dalje na odbranu troĹĄe viĹĄe od BRIC drĹžava zajedno. Uz to, Evropa igra vaĹžnu ulogu u obezbjeÄ‘ivanju saradnje ostalih sila za kolektivna rjeĹĄenja za koja se zalaĹžu SAD. Neke drĹžave i dalje Ĺžele da se pridruĹže Evropskoj uniji i Ä?ak usvoje euro, poput Islanda, Hrvatske, Turske – ili Poljske i MaÄ‘arske. MeÄ‘utim, kako se Evropa kreće ka ekonomskoj stagnaciji i politiÄ?koj blokadi, model vladanja za koji se EU zalaĹže –

Kina i Rusija odavno pokuĹĄavaju da zavade Evropljane, ali su u proteklih nekoliko godina drĹžave Ä?lanice poÄ?ele da shvataju da je u interesu Evrope da usvoje zajedniÄ?ki stav prije nego ĹĄto poÄ?nu pregovore sa Kinezima ili Rusima Evropi. BivĹĄi brazilski predsjednik " $ " proĹĄle godine je upravo na to upozorio kada je rekao da „svijet nema pravo da dozvoli propast EU“, jer „ono ĹĄto su Evropljani postigli nakon Drugog svjetskog rata Ä?ini dio demokratskog nasljeÄ‘a Ä?ovjeÄ?anstva“. Vajs kaĹže da svijet tu ne moĹže uÄ?initi puno i da je na Evropljanima da ideju Evrope ponovo uÄ?ine moćnom.

Osvrćući se na dogaÄ‘aje od proĹĄle godine, Vajs istiÄ?e da je

Libijska operacija biće upamćena kao uspjeh Evropljana ali kao katastrofa za EU, koja ne moĹže da postoji kada glavne sile nisu sloĹžne. TraÄ?ak nade moĹžda stiĹže iz nekih manjih Ä?lanica koje sve viĹĄe pokazuju liderstvo oko odreÄ‘enih pitanja spoljnopolitiÄ?kog uÄ?inka – rezultata intenzivnog rada 40 istraĹživaÄ?a pod pokroviteljstvom Evropskog savjeta za spoljne poslove i Instituta Brukings.

Ako kriza eura ne bude rijeĹĄena ove godine, Evropa bi u narednom periodu mogla doĹživjeti joĹĄ dramatiÄ?niji gubitak moći, koji bi imao negativne posljedice po svjetski poredak, multilateralne organizacije i Sjedinjene DrĹžave, kaĹže Vajs u Ä?lanku za „Forin polisi“.

VaĹĄington se moĹžda okreće ka Aziji i udruĹžuje sa silama u usponu poput Indije i Brazila kako bi zadrĹžao lidersku poziciju. MeÄ‘utim, dalja erozija mjesta Evrope u svijetu bila bi loĹĄa za zapadnjaÄ?ki liberalni poredak koji VaĹĄington nastoji da odbrani. Vajs, direktor istraĹživanja u Centru za studije

sve ĹĄiri i efektniji multilateralizam kao rjeĹĄenje problema globalizovanog svijeta – diskreditovan je u oÄ?ima mnogih drugih.

Pobornici projekata regionalne integracije u Latinskoj Americi i jugoistoÄ?noj Aziji sve će manje traĹžiti inspiraciju u

duĹžniÄ?ka kriza imala opipljiv uticaj na sposobnost Evrope da reaguje na „arapsko buÄ‘enje“ – vjerovatno najvaĹžniji geopolitiÄ?ki dogaÄ‘aj u njenom susjedstvu od pada Berlinskog zida. Revolucije na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi su u poÄ?etku bile izazov

SELEKTIVNA diplomatija Vajs ocjenjuje da je moĹžda najĹĄtetniji efekat krize naÄ?in na koji ona transformiĹĄe samu Evropu. Dok je postepeno kretanje ka jedinstvenijoj evropskoj spoljnoj politici 2010. joĹĄ bilo zamislivo, opet se krenulo u renacionalizaciju samo godinu kasnije. Isto kao ĹĄto NjemaÄ?ka i Francuska Ä?esto marginalizuju manje drĹžave Ä?lanice, Evropsku komisiju i Evropski parlament prilikom postizanja dogovora za rjeĹĄavanje krize eura, evropskim kreiranjem spoljne politike sve viĹĄe dominira ono ĹĄto je bivĹĄi generalni sekretar NATO-a ' ( ( ) nazvao „selektivna diplomatija“ koja marginalizuje institucije EU i manje drĹžave Ä?lanice.

za evropske vlade koje su, poput SAD, saraÄ‘ivale sa autokratskim vladarima poput lidera Tunisa i Libije. Evropa je brzo stala na pravu stranu istorije i usvojila zajedniÄ?ku strategiju koja je tom regionu obećala „novac, pristup trĹžiĹĄtu i mobilnost“. MeÄ‘utim, kaĹže francuski istoriÄ?ar, drĹžave Ä?lanice uglavnom zbog finansijske krize do sada nijesu puno toga ostvarile.

U komentaru stoji da je finansijska kriza podrila i pokuĹĄaj Evrope da izgradi tzv. „strateĹĄko partnerstvo“ sa velikim svjetskim silama.

Kina i Rusija odavno pokuĹĄavaju da zavade Evropljane, ali su u proteklih nekoliko godina drĹžave Ä?lanice poÄ?ele da shvataju da je u interesu Evrope da usvoje zajedniÄ?ki stav prije nego ĹĄto poÄ?nu pregovore sa Kinezima ili Rusima.

kolektivne uspjehe sa Kinom – oko Libije i klimatskih promjena na primjer, ali je to blijedo u poreÄ‘enju sa pomjeranjem ravnoteĹže moći tokom 2011, istiÄ?e Vajs. Kada je francuski predsjednik % krajem oktobra nazvao kineskog kolegu " Ä? i pitao ga hoće li Kina doprinijeti proĹĄirenom fondu za spasavanje eurozone, dobio je negativan odgovor.

TeĹĄko je promijeniti ravnoteĹžu odnosa ili insistirati na revalvaciji juana kada morate da prosite, piĹĄe u Ä?lanku koji je objavio ameriÄ?ki spoljnopolitiÄ?ki Ä?asopis.

Pogorťana ekonomska pozicija Evrope takođe je doprinijela kresanju budŞeta za

pomoć i odbranu a taj trend će se vjerovatno nastaviti i Ä?ak pojaÄ?ati. Iako Ĺ vedska i Britanija, odrĹžavaju razvojnu pomoć na visokom nivou, mnoge druge, ukljuÄ?ujući Italiju i Ĺ paniju, su napravile rezove.

Smanjenje vojnog budĹžeta nameće pitanje da li će Evropljani moći da zadrĹže ulogu u rjeĹĄavanju kriza ĹĄirom svijeta, da ne pominjemo pokretanje ozbiljnih vojnih intervencija poput one u Libiji, gdje su poteĹĄkoće voÄ‘enja modernog rata uz ograniÄ?en broj Ĺžrtava uÄ?inile neophodnim ameriÄ?ko „liderstvo iz pozadine“.

NJEMAÄŒKA joĹĄ nije spremna da predvodi Kao rezultat krize eura, mnogi sada doĹživljavaju NjemaÄ?ku kao nespornog lidera Evrope. MeÄ‘utim, prema Vajsovom miĹĄljenju, situacija nije

Sa samita vodećih svjetskih ekonomija u Kanu, novembar 2011. tako jednostavna. Iako je NjemaÄ?ka moćnija nego ikad i sve se manje konsultuje sa

KRIZA se pretvorila u ĹĄansu Kine Posebno je 2011. trebalo da bude godina u kojoj će EU usvojiti novi pristup Kini zasnovan na jedinstvu i reciprocitetu. Umjesto da nastave sa pojedinaÄ?nim pristupima Pekingu, Ä?lanice EU je trebalo da predstave jedinstven front kako bi povećale svoj uticaj.

Umjesto toga, piĹĄe Vajs, evropska kriza se pretvorila u ĹĄansu Kine. OsiromaĹĄene Ä?lanice EU su nastojale da obezbijede investicije i nezavisno su traĹžile od Pekinga da kupi njihove drĹžavne obveznice.

Evropljani su imali neke

Samo Evropljani mogu ponovo uÄ?initi moćnom ideju Evrope: Lideri BRIK drĹžava

Foto: Rojters

Francuskom i Britanijom oko spoljne politike, ona joĹĄ nije spremna da vodi Evropu – ili barem ne na naÄ?in na koji bi to Ĺželjele SAD. NjemaÄ?ka je ponekad odluÄ?an lider u spoljnim poslovima, kao ĹĄto je bio sluÄ?aj kada je saraÄ‘ivala sa Poljskom na kooridinisanju evropskog pristupa Rusiji. Ali, neke druge situacije – kada je bila uzdrĹžana prilikom glasanja o Libiji u UN – pokazuju da ona koristi svoj novi manevarski prostor za sopstvene ciljeve – koje ponekad diktira njena ekonomija zasnovana na izvozu.

Francuska je, u meÄ‘uvremenu, potvrdila svoje tradicionalno liderstvo u spoljnim poslovima, vrlo aktivnom proĹĄlom godinom – od Obale SlonovaÄ?e do G20, od Libije i Sirije, preko sankcija Iranu do palestinskog pitanja – ali ovo liderstvo nije uvijek bilo u koordinaciji sa ostalim Evropljanima i nekada je podrivalo zajedniÄ?ke ciljeve. Na

Foto: Rojters

primjer, Pariz je imao nekoliko sukoba sa Ankarom, prije svega oko pitanja genocida nad Jermenima, ĹĄto je dodatno oteĹžalo evropsko-tursku saradnju. Ĺ to se tiÄ?e Britanije, Ä?ak i prije nego ĹĄto je stavila veto na plan drĹžava eurozone u decembru da stvore „fiskalnu uniju“, igrala je manje lidersku ulogu koju tradicionalno ima oko kljuÄ?nih evropskih spoljnopolitiÄ?kih tema.

Ako Britanija marginalizuje sebe odbijanjem napretka u integraciji Ä?lanice eurozone, ona rizikuje da izgubi uticaj na ĹĄirem planu i izblijedjeće i kao neophodni element evropske spoljne politike i kao most sa SAD. Stoga se Ä?ini da je kriza eura ohrabrila ponovno potvrÄ‘ivanje nacionalnih refleksa meÄ‘u Ä?lanicama EU, ukljuÄ?ujući one najvaĹžnije. Libijska operacija biće upamćena kao uspjeh Evropljana ali kao katastrofa za EU, koja ne moĹže da postoji kada glavne sile nisu sloĹžne.

TraÄ?ak nade moĹžda stiĹže iz nekih manjih Ä?lanica koje sve viĹĄe pokazuju liderstvo oko odreÄ‘enih pitanja.

To je posebno sluÄ?aj sa Poljskom i Ĺ vedskom – dvije drĹžave izvan eurozone koje nijesu jako pogoÄ‘ene ekonomskom krizom. Njihov relativni uspjeh i osrednji uÄ?inak EU kao cjeline 2011, pokazuju da Evropa, ako hoće da zadrĹži uticaj u svijetu u budućnosti, mora prvo rijeĹĄiti krizu eura kao preduslov za voÄ‘enje koherentne i efektne spoljne politike.

U protivnom, SAD bi jednog dana mogle biti suoÄ?ene sa prizorom svijeta bez Evrope – svijeta u kojem je njen najpouzdaniji meÄ‘unarodni saveznik oslabljen, u kojem je ubrzana evolucija ka konkurentnom multipolarnom svijetu i gdje su vrijednosti integracije i multilateralne saradnje izgubile svog ĹĄampiona, zakljuÄ?uje Ĺ˝istan Vajs u „Forin polisiju“. Ĺ

JOĹ GORE: Dvije decenije nakon skandala zbog kojeg su stotine zavrĹĄile u zatvoru, uniĹĄtene nade o Ä?istijem sistemu u trećoj po veliÄ?ini ekonomiji eurozone

Korupcija uĹĄla u svaku poru italijanskog druĹĄtva jalistiÄ?ke stranke uhvaćen sa 3.500 eura mita.

Skandal koji je uslijedio ne samo da je poslao stotine ljudi u zatvor, nego je i natjerao najuticajniju liÄ?nost tog vremena, lidera socijalista , na izgnanstvo u Tunis, gdje je umro.

Desetine osoba umijeĹĄanih u istragu o korupciji poÄ?inile su samoubistvo.

Hriťćansko demokratska partija, koja je dominirala Italijom od Drugog svjetskog rata, raspala se.

SIRIJSKE SNAGE pucale na pogrebnu povorku " - Sirijske snage bezbjednosti otvorile su juÄ?e vatru na uÄ?esnike velikog protesta protiv predsjednika ĹĄ u Damasku, brzo nakon ĹĄto je kineski izaslanik zatraĹžio prekid 11-mjeseÄ?nog nasilja, kazali su aktivisti opozicije. Napad se dogodio na sahrani trojice mladića koji su ubijeni u petak tokom protesta protiv Asada koji je bio jedan od najvećih u prijestonici od kada su ĹĄirom zemlje poÄ?eli nemiri. „PoÄ?eli su da pucaju na masu odmah poslije sahrane“, kazao je oÄ?evidac. Jedna opoziciona grupa je saopĹĄtila da je u blizini groblja ubijena jedna oĹžaloťćena osoba a ranjeno Ä?etvoro, ukljuÄ?ujući Ĺženu koja je metkom pogoÄ‘ena u glavu.

Vlasnik jedne prodavnice je kazao da je uhapĹĄen veliki broj demonstranata. Do 30.000 demonstranata izaĹĄlo je u petak na ulice okruga Meze u Damasku, u blizini sjediĹĄta ObavjeĹĄtajne sluĹžbe vazduĹĄnih snaga i vladajuće Baat partije, kazali su oÄ?evici.

BERLUSKONI popunio vakuum NajÄ?uveniji Ä?lan „Čistih ruku“: Antonio Di Pjetro

Ä?ampaolino

Dvadeset godina nakon ĹĄto je afera „Čiste ruke“ poÄ?istila stari politiÄ?ki sistem u Italiji i poslala stotine ljudi u zatvor, korupcija u trećoj po veliÄ?ini ekonomiji eurozone gora je nego ikada i zaĹĄla je duboko u druĹĄtvo. „Nelegalne radnje, korupcija... i dalje su itekako prisutni u zemlji“, kazao je " Ä‘

Ä? ( , predsjednik revizorskog suda.

ZvaniÄ?nici tvrde da korupcija Italiju koĹĄta 60 milijardi eura godiĹĄnje, ĹĄto otprilike odgovara veliÄ?ini budĹžetskog deficita zemlje.

Prema podacima revizorskog suda, ta suma predstavlja otprilike polovinu procijenjenih troĹĄkova korupcije u cijeloj Evropskoj uniji, piĹĄe Rojters.

Foto: Rojters

„Korupcija je sve ĹĄira i seĹže sve dublje“, kazao je zamjenik glavnog milanskog tuĹžioca + ! , koji predvodi grupu antikorupcijskih sudija – nasljednike elitne grupe koja ja prije dvije decenije vodila Ä?uvenu istragu „Brajbsvil“.

Ta istraga, koja je potresla Italiju, poÄ?ela je 17. februara 1992, kada je visoki zvaniÄ?nik Soci-

Afera je stvorila vakuum koji je 1994. popunio medijski magnat i milijarder " , koji je dominirao italijanskom politiÄ?kom scenom do proĹĄlog novembra, kada je podnio ostavku pod pritiskom duĹžniÄ?ke krize eurozone. Zamijenio ga je tehnokrata , koji se uveliko smatra „antipolitiÄ?kim“ reformistom.

MeÄ‘utim, od kako su „Čiste ruke“ zadesile Italijane, nade o novoj, Ä?istijoj Italiji su rasprĹĄene.

Sudije i eksperti kaĹžu da je ne-

gativna reakcija protiv, kako su ih mnogi vidjeli, fanatiÄ?no predanih, ljeviÄ?arskih sudija, za rezultat imala ublaĹžavanje zakona protiv korupcije. „Nastavljam da radim posao najbolje ĹĄto mogu, iz osjećaja duĹžnosti. MeÄ‘utim, viĹĄe ne vjerujem u pravdu,“ kazao je Rojtersu. „Utvrdili smo dijagnozu, ali oni su lijeÄ?ili nas, umjesto bolest“, kazao je , najÄ?uveniji Ä?lan „Čistih ruku“, koji sada vodi jednu opozicionu stranku.

Korupcija je, tvrde sudije, zahvatila cijelu zemlju. Gotovo svakog dana, na naslovnim stranama osvanu veliki skandali u koje su umijeĹĄani politiÄ?ari iz svih frakcija.

U jednom od brojnih, bivĹĄi predsjednik provincije Milano , ( , iz ljeviÄ?arske Demokratske stranke, je jedna od nekoliko osoba protiv kojih se vodi istraga za korupciju u projektu vrijednom 200 miliona eura. On negira da je napravio bilo kakav prekrĹĄaj.

I samom Berluskoniju, koji konstantno napada ljeviÄ?arske sudije, trenutno je suoÄ?en sa dva suÄ‘enja za kriviÄ?na djela iz

oblasti finasija ili za korupciju meÄ‘u viĹĄe od 20 procesa u njegovoj politiÄ?koj karijeri koji nikada nisu okonÄ?ani kaznenom presudom.

Oponenti ga optuĹžuju da je ohrabrio klimu tolerancije i nadgledao slabljenje zakona protiv korupcije.

PODRIVANJE pravne zaĹĄtite Prema podacima Transparensi internaĹĄnala, meÄ‘unarodne organizacije koja se bavi korupcijom, Italija se nalazi na 69. od 182 zemlje – pri Ä?emu je samo ispred GrÄ?ke, Rumunije i Bugarske u Evropi. „Kao neki veoma napredni virus, korupcija se adaptirala i evoluirala“, kazao je , ", predstavnik TI za Italiju.

Ekonomista i struÄ?njak za borbu protiv korupcije ocjenjuje da su „Čiste ruke“ prvobitno poboljĹĄale imidĹž Italije ali ne zadugo. „Operacija 'ÄŒiste ruke' je pokazala stranim investitorima da je Italija pouzdana zemlja, da postoji jedan unutraĹĄnji mehanizam antitijela“, kazao je Arnone,

direktor Centra za makroekonomiju i finansijska istraĹživanja. „MeÄ‘utim, od 2001. stanje se progresivno pogorĹĄava“.

StruÄ?njaci i sudije istiÄ?u da je u posljednje dvije decenije pravna zaĹĄtita od korupcije postepeno podrivana.

Zastarijevanje sluÄ?ajeva korupcije je prepolovljeno na sedam i po godina, Ä?ime su uveliko smanjene ĹĄanse da će prestupnici zavrĹĄiti u zatvoru prema zamrĹĄenom italijanskom pravnom sistemu. Sudija Robledo je nazvao „pravom tragedijom“ to ĹĄto su finansijske prevare praktiÄ?no dekriminalizovane.

POTREBNA promjena ka moralnijem druĹĄtvu „Kako vam strani investitori mogu vjerovati kada znaju da prevare u sektoru raÄ?unovodstva neće biti pravno sankcionisane?

Koje su garancije? Koja su pravila?“ upitao je. Ä? - , ekspert za korupciju koji savjetuje tuĹžilaĹĄtvo, rekao je agenciji Rojters da su vlade jedna za drugom „vrĹĄile dug manevar viĹĄe od 15 godina,koji je pravosudni sistem

PODMIĆIVANJE postalo rutina Korupcija, nekada koriĹĄtena da bi se finansirale politiÄ?ke partije, sada je preplavila druĹĄtvo u cilju ostvarivanja liÄ?ne koristi, a podmićivanje je postala rutina. „Kao da ste slomili vazu sa pijeskom i on se svuda prosuo“, uporedio je Robledo.

On je ispriÄ?ao priÄ?u o Ä? " ! " (54), opĹĄtinskom zvaniÄ?niku niĹžeg ranga koji je uhapĹĄen prije nekoliko nedjelja.

On je iznudio 100 eura mita tvrdeći da znaci na lokalnim radnjama krĹĄe pravila. „Njegovo opravdanje je glasilo da nije mogao da sastavi kraj s krajem“, kazao je Robledo. Neko poput njega bi u proĹĄlosti zavrĹĄio neke poslove na crnom trĹžiĹĄtu ili neĹĄto sliÄ?no. MeÄ‘utim, sada ova osoba, za samo 100 eura... rizikuje svoj posao, svoju platu i zavrĹĄava na ulici“. / " , bivĹĄi naÄ?elnik odjeljenja za urologiju u drĹžavnoj bolnici San Ä?uzepe u Milanu, proglaĹĄen je krivim 2009. jer je traĹžio izmeÄ‘u 1.500 i 2.500 eura da ubrza operacije prostate pacijenata sa malignim oboljenjima. On je uloĹžio Ĺžalbu na kaznu od 6 i po godina zatvora. „Profesor je dijagnostifikovao tumor na prostati. Bila mi je hitno potrebna operacija... ĹĄto je bilo moguće ako platim 1.500 eura. Platio sam u gotovini“, kazao je jedan od pacijenata, koji je odbio da se predstavi. uÄ?inio neefikasnim za ekonomska kriviÄ?na djela. "ć "ć , advokat koji je branio mnoge ugledne liÄ?nosti optuĹžene za korupciju, kazao je da su kompleksni i administrativni sistemi u Italiji ohrabrili sitne sluĹžbenike da stvore prepreke i traĹže novac da bi ubrzali procedure.

Robledo vjeruje da će se samo

duboka promjena ka manje sebiÄ?nom, moralnijem druĹĄtvu sa zajedniÄ?kom vizijom budućnosti, u kombinaciji sa jednostavnijim pravnim sistemom, efikasno boriti protiv korupcije. „Ako ne preoremo to polje, korov će ponov nići. PolitiÄ?ari moraju ispuniti tu ulogu, a ne sudije“, zakljuÄ?io je Di Pjetro. ĹĄ

###

PREKRETNICA

Otvaranje evropskog mediteranskog prozora

Struja uoÄ?eni smo sa ledenim talasom koji je zahvatio Srbiju.

Lopatama je skoÄ?ila cena, a putari su (opet) iznenaÄ‘eni. Jedan ministar je, Ä?udeći se, izjavio da je "sneg doĹĄao u pogreĹĄno vreme". No, neću o politiÄ?arima i njihovom shvatanju snega.

Tema su najavljena iskljuÄ?enja struje.

GraÄ‘ani u mnogim mestima mile nam i napaćene otadĹžbine ulaze u reĹžim havarijskih iskljuÄ?enja. EPS

S

go privredi i građanima.

Ostavlja se struja onima koji troĹĄe novac, a ukida se onima koji stvaraju novac. Ko će da obeĹĄteti firme koje će, a samim tim i drĹžava, izgobiti milione zbog toga ĹĄto im stoji proizvodnja? Ko će u kompleksnim sistemima snositi troĹĄkove ponovnog pokretanja procesa, koji se takoÄ‘e mere milionima? ÄŒini mi se da se o tome ne razmiĹĄlja. Neka nam drĹžavna uprava i aparatÄ?ici budu Ĺživi i

Mnogo je efikasnije ukinuti snabdijevanje elektriÄ?nom energijom birokratizovanom i politizovanom drĹžavnom aparatu (izuzimam sluĹžbe koje su direktan servis graÄ‘ana i privrede), nego privredi i graÄ‘anima.

Ostavlja se struja onima koji troťe novac, a ukida onima koji novac stvaraju je objavio da će, pored građana, uskratiti struju i mnogim privrednim sistemima.

Istovremeno, nepotrebno usred dana svetle bandere u Leťtanima, a zgradu Železnica, kojima drŞava svako malo upumpava ogroman novac za tekuću likvidnost, obasjava dekorativno osvetljenje.

Gospodo, mnogo je efikasnije ukinuti snabdevanje elektriÄ?nom energijom birokratizovanom i politizovanom drĹžavnom aparatu (izuzimam odatle sluĹžbe koje su direktan servis graÄ‘ana i privrede), ne-

odinu nakon pada Hosnija Mubaraka, dok narodne pobune i dalje drmaju arapski svijet, sve je jasnije da Evropa viĹĄe ne moĹže sjedjeti skrĹĄtenih ruku. Protesti su pokazali da postoji hitna potreba za obnovljenim angaĹžmanom Evropske unije u regionu generalno - posebno u zemljama juĹžnog i istoÄ?nog Mediterana koje su susjedi Unije.

Do sada je Evropska politika susjedstva (ENP), nastala nakon uspjeĹĄne politike EU prema centralnoj i istoÄ?noj Evropi nakon pada Berlinskog zida, odreÄ‘ivala aktivnosti Unije u juĹžnom i istoÄ?nom Mediteranu. Vremenom su, meÄ‘utim, paĹžnju ENP odvukla pitanja imigracije i bezbjednosti. Ĺ taviĹĄe, ona je autokratskim reĹžimima u regionu omogućila ekonomsku odrĹživost. Na juĹžnoj granici Mediterana, nemire je motivisalo mnoĹĄtvo problema, od korupcije do Ĺželje za slobodom. MeÄ‘utim, suĹĄtina problema bio je nedostatak odrĹživih ekonomskih mogućnosti za sve veći broj nezaposlenih mladih ljudi u regionu.

Godinu nakon izbijanja Arapskog proljeća, meÄ‘utim, joĹĄ je manje ekonomskih mogućnosti. Ekonomije Egipta, Libije i Tunisa su pretrpjele oĹĄtar pad. DrĹžavni budĹžeti su opterećeni a devizne rezerve se tope. Umjesto da se strani ulagaÄ?i ukljuÄ?e, kapital se odliva.

S obzirom na izazov sa kojim su suoÄ?eni juĹžni susjedi Evrope, EU mora stvoriti partnerstvo sa mediteranskim zemljama koje će biti efektnije od bilo Ä?ega ĹĄto je pokuĹĄano do sada.

Prvi izazov je povratak povjerenja, zbog Ä?ega će Evropljani morati da ponovo razmotre svoj stav prema „politiÄ?kom islamu“ generalno i islamistima u vladi.

VaŞan lakmus test je Maroko. Iako ta zemlja nije poťla revolucionarnim putem svojih susjeda, percepcije i aspiracije Marokanca su iste kao i njihovih susjeda u regionu. EU je pozdravila nedavne ustavne reforme u Maroku, kao i rezultate izbora, koji su na vlast doveli grupu povezanu sa Muslimanskom braćom.

MeÄ‘utim, EU je takoÄ‘e pozvala na snaĹžnu posvećenost pluralizmu, vladavini zakona i jednakim pravima za manjine i Ĺžene - kljuÄ?ne oblasti u kojima se islamisti svuda moraju dokazati.

Ovakvo uslovljavanje - princip „viĹĄe za viĹĄe“ – ukazuje da je EU pronaĹĄla odrĹživ naÄ?in za vrĹĄenje uticaja na razvoj dogaÄ‘aja u regionu. MeÄ‘utim, takoÄ‘e je potrebno odagnati ideju da Evropa, za koju se smatra da je u opadanju, ne moĹže biti koristan sagovornik i partner u pospjeĹĄivanju napretka regiona.

Naprotiv, EU je i dalje glavni trgovinski partner zemalja Magreba, pri Ä?emu je 2010. u EU izvezeno 70 odsto robe tog regiona, ne raÄ?unajući naftu.

G

ĹĄ

ć

zdravi, a one koji stvarno stvaraju vrednost ko pita.

Dokle god nas budu krasili nemar i nerad, dokle god budemo imali paradoks da pazimo troĹĄadĹžije, a davimo proizvoÄ‘aÄ?e i obiÄ?ne graÄ‘ane, nećemo kao drĹžava i druĹĄtvo moći da izaÄ‘emo iz smetova u koje smo se duboko, duboko uvukli.

Ovo vrzino kolo moraće da se prekine, pre ili kasnije. Građani i privreda moraju da budu vaŞniji od drŞavne uprave. Ovako neće ići.

forum@vijesti.me

PISMA UREDNIKU

Arapske revolucije su svima dale ĹĄansu da mediteranski svijet sagledaju novim oÄ?ima. Samo partnerstvo EU - Magreb moĹže unaprijediti ekonomske ĹĄanse i povećati rast Iako slabo stoji sa gotovinom, Evropa moĹže olakĹĄati angaĹžman multilateralnih institucija, od MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, gdje je EU vlasnik najvećeg udjela (blizu 37 odsto, u poreÄ‘enju sa 16 odsto udjela SAD), do Evropske investicione banke, koja je nedavno povisila kreditnu granicu regiona za milijardu eura. Isto tako, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), nedavno je za 2012. najavila poÄ?etak aktivnosti zasnovanih na sredstvima donatora u nekim djelovima regiona, ukljuÄ?ujući Maroko.

Dobar primjer ovakvog angaĹžovanja EU je solarna elektrana Ouarzazate vrijedna 37 miliona eura i Program efikasnog snabdijevanja

PIĹ E

ANA PAL ASIO pitkom vodom, koje sponzoriĹĄe Program EU za ulaganje u susjedne zemlje, kljuÄ?ni faktor u obezbjeÄ‘ivanju kredita vrijednih viĹĄe od 600 miliona eura. To je taj kapacitet za vrĹĄenje uticaja koji EU mora efikasnije koristiti.

Osim izazova percepcije, za uspjeh obnovljenog partnerstva sa Evropom region mora pokrenuti kljuÄ?ne strukturne reforme.

Kao prvo, zemlje regiona moraju stvoriti Ä?vrsti regulatorni i institucionalni okvir koji će pod-

sticati efikasnost i pravnu sigurnost za ulagaÄ?e, kako domaće tako i strane. Takav okvir je od kljuÄ?nog znaÄ?aja za privlaÄ?enje ne samo velikih kompanija, već i za davanje podstreka malim i srednjim preduzećima, koja su u Evropi, na primjer, stvorila 85 odsto svih novih radnih mjesta u peridou 2002 - 2010.

Jednako je vaĹžno da se politika EU oblikuje kao projekat kolokalizacije, a ne delokalizacije, i da se prevaziÄ‘e mentalitet nultog zbira, koji je danas rasprostranjen. Ohrabrujući primjer pristupa kolokalizacije je pokretanje „Renoovog“ projekta u Maroku (koji je, naĹžalost, izazvao negativnu reakciju javnosti na vrhuncu predizborne groznice u Francuskoj).

Infrastruktura je takoÄ‘e od vitalnog znaÄ?aja, ne samo za povezivanje EU sa juĹžnim Mediteranom nego i zbog jaÄ?anja veoma potrebne regionalne integracije. Većina ekonomija Magreba danas funkcioniĹĄu praktiÄ?no kao enklave, odsjeÄ?ene jedna od druge iz razloga koji su Ä?esto politiÄ?ke prirode. I ovdje je Maroko dobar primjer: sukob u zapadnoj Sahari je glavni razlog za zatvaranje granice s AlĹžirom, ĹĄto obje strane godiĹĄnje koĹĄta oko jedan-dva procentualnih poena BDP-a.

Zemlje Magreba imaju najniĹžu stopu unutarregionalne trgovine u svijetu, koja Ä?ini manje od pet odsto BDP-a, u poreÄ‘enju sa 70 odsto u EU i 50 odsto u Sjevernoj Americi, kao rezultat, u velikoj mjeri, sporazuma o povlaĹĄtenoj trgovini i bescarinskim mjerama unutar regiona. EU bi trebalo da iskoristi niz bilateralnih sporazuma sa zemljama juĹžnog Mediterana za promovisanje odrĹživog okvira regionalne trgovine.

Arapske revolucije su svima dale ĹĄansu da mediteranski svijet sagledaju novim oÄ?ima.

Umjesto starog odnosa mecena/korisnik, potrebno je partnerstvo EU/Magreb zasnovano na povjerenju, kao dio transformisane politike susjedstva. Samo takvo partnerstvo moĹže unaprijediti ekonomske ĹĄanse i povećati rast - ĹĄto su zahtjevi koji su potpalili arapsko previranje. Ako bude voÄ‘eno na pravi naÄ?in, takvo partnerstvo bi takoÄ‘e moglo posluĹžiti kao potpora evropskim ekonomijama u sadaĹĄnjem vremenu krize. &

" ĹĄ

' Ĺ

# ĹĄ

# #

"

ARI KOMENT

Copyright: Project Syndicate, 2012.

“Vijestiâ€?objavljuju najzanimljivije komentare koje Ä?itaoci ostavljaju ispod tekstova na sajtu www.vijesti.me

“Kolumbijski ciklon�

U posljednje vrijeme glavna tema je sibirski ciklon, koji nas je na kratko posjetio i ostavio po neku posljedicu, nekome manju nekome veću.

Ali ta muka trajaĹĄe desetak dana i već je na zalasku. Ono ĹĄto je ostalo i dugo je kod nas, ĹĄto se nastanilo i dobro mu je, to je kolumbijski ciklon koji ostavlja već duĹže vrijeme mnogo veće posljedice, svakodnevno. Problem kojim se bavimo dovoljno dugo, problem pred kojim većina zatvara oÄ?i, problem koji guramo pod tepih a svaki dan nam pred oÄ?ima nestane dijete od prijatelja, komĹĄije, poznanika. Ĺ˝alosno.

Bolje bi nam bilo na otvorimo oÄ?i ĹĄirom dobro se zagledamo u sadaĹĄnjost koja nema budućnost. Ali mi ćutimo, umjesto da iz nas progovori muka, tuga, jad u nama ćuti sramota i strah. A nekome je dobro od toga, Ĺživi, putuje, troĹĄi novac, zaraÄ‘en na neÄ?ijim suzama i jecajima, na neÄ?ijoj nesreći... A mi opet ćutimo, umjesto da traĹžimo i naÄ‘emo one koji naĹĄoj djeci u dvoriĹĄtu ĹĄkole, na ulici, u

kafiću daju i prodaju drogu kao bonbonu.

NaĹžalost, prijatelji viĹĄe nisu prijatelji, kumovi viĹĄe nisu kumovi, sestre viĹĄe nisu sestre, već postaju neprijatelji onog momenta kad doÄ‘eĹĄ u najboljoj namjeri da upozoriĹĄ i kazeĹĄ: DruĹže, kume... vidio sam ti dijete da se drogira... Istog momenta prekida se svaka veza, ali ne ona koja bi trebalo da prekida. Dajte se ljudi u pamet, velika drĹžavo koja kaĹžeĹĄ da je sve pod kontrolom, uÄ?inite već jednom neĹĄto, sklonite to zlo sa ulice i onog ko ga prodaje. Uzmite te bagere, lopate kad zavrĹĄite sa Sibircem, pa krenite u Ä?iťćenje droge i prodavaca. Budite sigurni - viĹĄe ćete je pokupiti nego toga snijega ĹĄto nas je zameo. I nemojte priÄ?ati bajke - ja mom djetetu vjerujem da ne bi nikad, ali naĹžalost neko bi, samo mi nemamo vremena to da vidimo. A ti drĹžavo nemoj prodavati maglu, jer znate da toga ima mnogo i da bez pojedinih vas to ne bi moglo ni da se radi. Ä‘ ć) Ä?

ĹĄ

ć

ĹĄ

!" " #

"

- S obzirom da kapitalisti ne smiju da trpe bilo kakvu ĹĄtetu, najbolje da vlada preuzme njihove gubitke pa onda neka ide sve po grbaÄ?i naroda. $$$ %& %&

'

- Ä?e smo ovo, ljudi...? Koje je doba, vijek, godina, mjesec...?

VIJESTI PRIJE 5 GODINA

SNP: Gvozdenović da odgovara za promaĹĄaje SNP će predloĹžiti interpelaciju za pretresanje rada Vlade u energetici koju vodi ministar Branislav Gvozdenović, jer je “posljedica te pogreĹĄne politike ogroman deficit struje koji se u nadomjestio uvozom, ĹĄto je rezultiralo i enormnim raÄ?unima koje graÄ‘ani ne mogu platitiâ€?. Tom stanju je, kaĹžu, doprinio i ugovor Vlade i novih vlasnika KAP-a o isporuci struje po beneficiranim uslovima

VIJESTI PRIJE 10 GODINA

Podsticajne mjere za turizam na sjeveru

Ministar turizma Predrag Nenezić kazao je da su i Master planom definisana podruÄ?ja od izuzetnog interesa za razvoj turizma: “To su Velika plaĹža sa Skadrskim jezerom, Boka Kotorska, kompletan kontinentalni dio i

planine, i, naravno, Cetinje. Nacrt predviÄ‘a i podsticajne mjere kojim ćemo nerazvijena i manje razvijena podruÄ?ja, Ĺ˝abljak, KolaĹĄin, Plav, RoĹžaje i Mojkovac, uÄ?initi privredno razvijenimâ€?, kazao je Nenezić.

Strane investicije i Crna Gora ĹĄ

ć trane direktne investicije (SDI) su prije nekoliko godina snaĹžno podstakle privredni rast Crne Gore. Investicije su pristizale na talasu hiper ekspanzije finansijskog sektora u svijetu ali se njihov priliv znatno redukovao poslije izbijanja globalne finansijske krize i duĹžniÄ?ke krize u Evropskoj Uniji. Crna Gora je ostala bez vaĹžnog investicionog podsticaja sa meÄ‘unarodnog finansijskog trĹžiĹĄta i naĹĄla se u suĹženom prostoru za generisanje dinamiÄ?kog rasta i razvoja. MeÄ‘utim, za Crnu Goru otvaraju se nove mogućnosti za direktne strane investicije u pred-pristupnoj fazi prikljuÄ?enja EU. Iskustvo pokazuje da proces reorganizacije ekonomskih aktivnosti duĹž evropskog kontinenta poÄ?inje upravo u fazi pristupanja da bi se privlaÄ?enje SDI nastavilo i u periodu poslije prikljuÄ?enja nove Ä?lanice.

SDI se pokazao kao glavno sredstvo za dostizanje produktivnosti i efikasnosti kompanija, ali isto tako, i kao efikasno sredstvo za restrukturiranje kompanija. Naime, istraĹživanja ukazuju da postoji visoka pozitivna korelacija izmeÄ‘u stranih investicija i stepena inostrane penetracije, s jedne strane i povećanja produktivnosti i tehnoloĹĄka intenzivnost, s druge strane. Posebno je ovaj trend izraĹžen u industrijama na niĹžem nivou spektra tehnoloĹĄke intenzivnosti ĹĄto se poklapa sa nivoom crnogorskog privrednog razvoja. Kao posljedica ovakvog trenda, rast BDP novo prikljuÄ?enih zemalja EU naglo je porastao u prvim godinama. Analize pokazuju da su srednje razvijene zemlje bile magnet za priliv SDI, Ä?ak osam puta viĹĄe od donje grupe razvijenih zemalja. I ovo ide u prilog Crnoj Gori. U srednje razvijenim zemljama koje su pristupile EU (ÄŒeĹĄka, MaÄ‘arska, Poljska, SlovaÄ?ka i Slovenija) priliv SDI prioritetno je ciljao u sektore poslovnih usluga, kao i istraĹživanje razvoja. SDI su dobro reagovale u sluÄ?ajevima raspoloĹžive i fleksibilne visoko-obuÄ?ene radne snage, kao i dobrog poslovnog okruĹženja i razvijene infrastrukture. Tako na primjer, neke kompanije, koje su otvorile poslovne usluge u BudimpeĹĄti, danas opsluĹžuju klijente i svoje afilacije u Zapadnoj i Srednjoj Evropi. MeÄ‘utim, za strane kompanije, osim pitanja radne snage, bilo je vaĹžno da li mogu postići niĹže proizvodne troĹĄkove.

Crna Gora u fazi pristupanja EU suoÄ?iće se sa sve viĹĄe izazova kao ĹĄto su harmonizacija SDI reĹžima sa EU regulativom, s jedne strane i maksimiziranje koristi od EU instrumenata kao ĹĄto su fondovi namijenjeni regionalnom razvoju. Zato će biti vaĹžno dalje razvijati podsticajne mjere za privlaÄ?enje SDI. Poseban izazov biće uspostavljanje i razvoj takvog institucionalnog okvira kojim bi se efikasno administrirala i kanalisala EU sredstva koja zahtijevaju sofisticirane administrativne kapacitete. Dobar primjer uspostavljenih

S

Alex Falco, “Juventud Rebelde�, Kuba

NEKO DRUGI

Ledeno doba

ok spikeri po televizijama lome jezike izgovarajući pridev „arktiÄ?ki“, nova nauÄ?na istraĹživanja ne prestaju da iznenaÄ‘uju, u tradiciji odnosa izmeÄ‘u snega i putara. Naime, prema nedavno objavljenim rezultatima istraĹživanja nauÄ?nika sa Univerziteta u Ekseteru, poznati su krivci za niz ledenih doba koja su svojevremeno okovala planetu. Za ledena doba su krive biljke. A sad, nakon ĹĄto smo pribrali i osvestili prvog vegetarijanca do sebe, a zavejanoj saksiji sa futur-muĹĄkatlama uputili prezrivi pogled, o Ä?emu se zapravo radi?

IstraĹživanja govore o tome da je pojava prvih biljaka na kopnu, pre oko 470 miliona godina, izazvala niz ledenih doba. Naime, tokom geoloĹĄkog perioda koji se zove ordovicijum, a koje se zavrĹĄilo pre oko 444 miliona godina, klima se gradualno ohladila i usledila su ledena doba. Ovo globalno zahlaÄ‘enje bilo je izazvano dramatiÄ?nim padom ugljen dioksida u atmosferi. A ko nam je „pojeo“ ugljenik u molekulima ovog jedinjenja sa kiseonikom? Prve kopnene biljke.

NiĹĄta neobiÄ?no, to je ono ĹĄto biljke rade, zar ne? Da, ali ovo je imalo skandalozne posledice po uobiÄ?ajeno globalno kretanje ugljenika. I, konsekventno tome, po globalnu klimu, koja opada za oko pet do sedam stepeni celzijusa (ovo je mnogo). Da stvar bude joĹĄ nezgodnija, isti proces je izazvao uvećanje koliÄ?ine fosfora i gvoŞđa u okeanima, ĹĄto je imalo razorne posledice po Ĺživi svet pod vodom. Naime, masovno istrebljenje podvodnog Ĺživota u ovom periodu takoÄ‘e je zbunjivalo nauÄ?nike. Pokazalo se da je invazija biljaka na kopno proizvela ne samo ledena doba, već i drugo najveće masovno istrebljenje Ĺživih bića u istoriji planete. Stotinu mu sneĹžnih pahuljica, ko bi rekao da biljÄ?ice mogu biti toliko opasne?

O Ä?emu valja razmisliti dok, kasneći na posao, nervozno Ä?istimo sneg sa automobila? Prvo, zahlaÄ‘enja su, iznad svega, jedna sasvim prirodna stvar. I to prirodna podvuÄ?eno zelenim. Biljke mogu imati i imale su ogromne posledice po naĹĄu klimu. Ovo ne mora

D

Pokazalo se da je invazija biljaka na kopno proizvela ne samo ledena doba, već i drugo najveće masovno istrebljenje Ĺživih bića u istoriji planete. Stotinu mu snijeĹžnih pahuljica, ko bi rekao da biljÄ?ice mogu biti toliko opasne!

znaÄ?iti mnogo, a i sigurno ne smanjuje nervozu sa poÄ?etka pasusa, ali u toploj sobi moĹže zazvuÄ?ati uteĹĄno. U pitanju nisu boĹžje kazne, te moĹžemo nastaviti sa svojim bludom i nemoralom po spavaćim sobama bez straha po ekosistem. I, dok izgovorimo „ordovicijum“, duvaće vetrovi koji donose topli sahar-

PIĹ E

ALEKSEJ KIŠJUHAS ski vazduh, pa ćemo kukati zbog vrućine. Budimo kul sa hladnoćom, proći će.

Drugo, ovi zakljuÄ?ci pomalo iskrivljuju naĹĄu popularnu sliku o onome ĹĄto uopĹĄte zovemo prirodnim. Sav taj zeleniĹĄ se pokazao opasnijim nego ĹĄto deluje na prvi pogled. Recimo, pogled na „tapet“ desktopa sa idiliÄ?nom slikom

„prirode“. Opasnijim, barem po ĹĄkoljke, korale, morske mahovine i trilobite. Jer, ponovimo tu lekciju iz prirodne istorije, mali, zeleni, darvinistiÄ?ki stvorovi indirektno su istrebili male, podvodne, darvinistiÄ?ke stvorove. Time ĹĄto su radili ono ĹĄto svaki darvinistiÄ?ki stvor radi: Ĺželi da (pre)Ĺživi i/ili razmnoĹži se. Invazija biljaka u postojeći ekosistem pokazala se destruktivnijom od potonje invazije Ä?oveka u svaki kutak planete barem do sad. I biljke su jednom eksploatisale minerale za sebe ne hajući za svet oko sebe, a isto to danas radi Ä?ovek. A prirodna istorija se ponavlja kao farsa, kada ekoloĹĄki svesni Ä?ovek ulaĹže natÄ?oveÄ?anske napore da zaĹĄtiti biljni svet od sopstvene invazije.

Bilo bi prestrogo nazvati prirodu zlom maćehom - doÄ‘avola, nosimo je u sopstvenim genomima - ali je dotiÄ?na priliÄ?no daleko od briĹžne matere. Svoju slabost pred njenim kapricima spoznajemo tek kada sa Arktika donese hladan vetar i nanose snega.

Drugim reÄ?ima, priroda niti je harmoniÄ?na niti naroÄ?ito dobroćudna, već iznad svega nezainteresovana. Danas su tu trilobiti, sutra mahovine. JuÄ?e Ä?ovek, a prekosutra bubaĹĄvabe. I svaka od dotiÄ?nih grupica protoplazmi samo Ĺželi neĹĄto sreće za sebe na svom kratkom i prolaznom vremenu pod Suncem. Poenta?

Imitacijom spoljaĹĄnje prirode ne bismo daleko dogurali. Umesto toga, potrebna je spoznaja sopstvene prirode, umesto mitoloĹĄkih idealizacija i maĹĄtovitih fantazija. Harmoniju stvaramo mi, sopstvenim druĹĄtvenim odnosima, ureÄ‘ujući ih na temelju razuma i iskustva. Pa i organizacijom rada na tom prokletom Ä?iťćenju snega ispred zgrade. % &

tokova SDI je relacija NjemaÄ?ka – Malta, kada je tokom nekoliko godina uloĹženo Ä?ak 9 milijardi eura preteĹžno u hemijski i finansijski sektor. Svojevremeno najveći investitori u nove Ä?lanove (Rumunija, Bugarska, ÄŒeĹĄka, Poljska, SlovaÄ?ka‌) doĹĄli su iz NjemaÄ?ke, Austrije, Ĺ panije ulaĹžući u bankarstvo, telekomunikacije i dr, dakle u sektore koji su pruĹžali najveći trĹžini potencijal i nizak rizik. Crna Gora je već ostvarila znaÄ?ajan priliv upravo u ove sektore tako da bi ubuduće mogla biti interesantna ulaganja u sektor poljoprivrede (ruralni sektor), te regionalni razvoj u cilju smanjivanja razlika u stepenu razvijenosti.

Crna Gora je danas potrebna konsolidacija i uspostavljanje novih mjera podsticaja za strane investiotre ĹĄto zahtijeva dosta novih ulaganja u znanje i inovacije. SadaĹĄnja totalna ekonomska otvorenost prema svijetu, ulaskom u EU, zamijeniće vrlo zaĹĄtićeni i regulisani trĹžiĹĄni okvir EU prema ostatiku svijetu. Doći će do veće konkurencije u pojedinim segmentima, ali, s druge strane, drugaÄ?iju poziciju prema globalnom trĹžiĹĄtu jer će crnogorska privreda biti otvorena u mjeri koliko je to EU, ĹĄto bi moglo biti dodatno podsticajno za razvoj malih i srednjih preduzeća.

OsmiĹĄljenja nova politika priliva SDI podrazumijeva viĹĄe kritiÄ?kog sagledavanja uticaja budućih takvih investicija sa ciljem da se ostvare ĹĄto veći pozitivni u odnosu na negativne efekte.

Iako SDI najÄ?eťće donosi povećanje produktivnosti i konkurentnosti, prenos novih i naprednijih tehnologija, razvoj ljudskog kapitala i td. s druge strane, moĹže izazvati neĹželjene efekte, poput pritiska i uticaje na vladinu politiku, negativan uticaj na platni bilans, pritisak na domaće kompanije, ekoloĹĄku ugroĹženost i dr. Posebno velike SDI treba sveobuhvatnije sagledavatinje efekata prelivanja (

) kako bi se minimizirali negativni, a maksimizirali oni pozitivni. Godina 2008. za Crnu Goru bila je karakterisitÄ?na po izuzetno veilikim prilivom SDI ali istovremeno ostvaren je najveći deficit platnog bilansa ĹĄto jasno pokazuje da su negativni efekti znaÄ?ajno anulirali pozitivne efekete SDI u tom periodu. Nagli skok plata u tom periodu, koji nije bio utemeljen na rastu produktivnosti, samo je mogao da obeshrabri nove investitore.

Visoko uÄ?eťće SDI ne znaÄ?i automatski znaÄ?ajno poboljĹĄanje Ĺživota, a to potvrÄ‘uje i Slovenija koja u regionu nije imala rekordni priliv SDI ali jeste visoki Ĺživotni standard.

Zasigurno, samo domaća angaŞovanost i sposobnost uz veći priliv SDI mogu donijeti veći boljitak.

! " # $

STAV

Je li Staljin pokuĹĄao da ga ukloni 1947.

Nema kraja kontroverzama oko Josipa Broza i rijetko ĹĄta danas viĹĄe privlaÄ?i paĹžnju od vijesti u vezi s njim. Tito je i tri decenije nakon smrti istinski celebrity. I nije to samo naĹĄa opsesija.

MoĹžda ćemo u ovim redovima uoÄ?iti odgovore na pitanja o onome ĹĄto jednog vladara Ä?ini neprolaznim; priredio Slobodan ÄŒukić Ć

“ â€? !" # $ % ć tvrdi da je u ruskim arhivima otkrio transkript koji potvrÄ‘uje legendu da su dvojica sovjetskih ljekara, koje je liÄ?no poslao '( ), pokuĹĄala da ubiju Tita tokom operacije slijepog crijeva 1947. godine, ali da ih je Tito poslao natrag u mrtvaÄ?kim sanducima. Dimić tvrdi je moguću potvrdu ovog atentata, pronaĹĄao sastavljajući “Zbornik dokumenata jugoslovensko-sovjetskih odnosa 1945.-56.â€?, objavljen nedavno, koji sadrĹži 200 dosad neobjavljenih dokumenata iz ruskih arhiva. Mnoge do sada objavljene priÄ?e o pokuĹĄajima ubistva jugoslovenskog voÄ‘e ostale su nepotvrÄ‘ene. Tako u svojoj knjizi “Urote i atentati na Titaâ€? iz 2004, general KOS-a ' ') ') *, koji je dugo radio u Titovom osiguranju, tvrdi da je na MarĹĄala bilo pokuĹĄano ili planirano Ä?ak 57 atentata. Ali, prema novootkrivenom transkriptu razgovora Staljina i Titovog Ä?ovjeka broj dva + ' +' ' + ( ', Dimić dopuĹĄta mogućnost da je pronaĹĄao potvrdu o “medicinskom atentatuâ€? na Tita. Sumnje u to prvi je iznio jedan od ljudi iz Titovog obezbjeÄ‘enja i njegov saborac, general (') Ĺ˝ Ĺž ( , a u svojoj knjizi “Brozovi strahoviâ€? opisao ju je ('+ ) +'%, ć. Dogodilo se to u februaru 1947, kada odnosi Tita i Staljina viĹĄe nijesu bili najbolji. Tito je tada osjetio bolove u donjem dijelu trbuha, a ljekari su zakljuÄ?ili da je u pitanju slijepo crijevo. U rezidenciji Brdo kod Kranja tadaĹĄnji ĹĄef MarĹĄalata, major -.' ,Ĺž, ć,

uz pomoć nadstojnika vile '+ '), ć', preuredio je jednu sobu u operacionu salu. Uz Tita su bili njegovi liÄ?ni ljekari ,Ĺž +' ' Ä? i , ' ,Ĺž, ć kao i ekipa najboljih slovenaÄ?kih ljekara - ,0+') * ( , ') ' Ä?' i iskusna sestra ' ('.. I kada se tim pripremao za operaciju, prema legendi. Do Kranja su se kroz mećavu

probili dvojica sovjetskih doktora '.-( i %, , koje je poslao liÄ?no Staljin. Prema Ĺ˝eĹželju, Tito je odluÄ?io da ga operiĹĄu Rusi da ne bi dodatno zaoĹĄtravao odnose s Kremljom. Operacija je obavljena a marĹĄalu nakon nje nije bilo dobro.

Rana se zagnojila, bolovi su postali nesnoĹĄljivi. Pojavila se sumnja da su ga Rusi operisali zatrovanim instru-

Sa HruĹĄÄ?ovom krajem pedesetih mentima. Ĺ˝eĹželj je nakon toga zakljuÄ?ao ruske ljekare u sobu i pozvao Titove ljekare koji su uspjeĹĄno obavili novu operaciju.

1 # 2 Ĺ 2 1$ Uprkos otopljavanju odnosa sa SSSR-om koje je uslijedilo 1 -ĹĄÄ?, ( # % dolaskom u Beograd sredinom

Sa sovjetskom delegacijom na Visu 1944.

pedesetih, Tito je i dalje strahovao od ruske invazije. Danas znamo da je poÄ?etkom pedesetih ta mogućnost prijetila iz pravca Bugarske Ä?ime je trebalo da rukovodi Ĺ˝ukov, dok je za taj sluÄ?aj sa naĹĄe strane postojao plan partizanskog rata kojim bi rukovodio ,3' -.%'), ć %4,. Koliko je Tito zazirao od Rusa pokazuju dogaÄ‘aji iz 1968. na vrhuncu hladnog rata, u koje je Tito bio direktno ukljuÄ?en, a o kojima piĹĄe hrvatski istoriÄ?ar 1 , (' ć (objavljeno u “Jutarnjem listuâ€?).

U meÄ‘unarodnim odnosima Tito i Jugoslavija su vrlo uticajni u svijetu blokovske podjele. Vanjski imidĹž reĹžima bio je neuporedivo bolji nego onaj unutraĹĄnji. Spoljni se sasvim uklopio u tadaĹĄnje zadate blokovske odnose, iz kojih je Jugoslavija izvlaÄ?ila veliku korist, kaĹže Klasić.

Tito je u to vrijeme bio u posebno dobrim odnosima s mladim rumunskim voÄ‘om ÄŒ'-ĹĄ .-,%, koji se, iako bojaĹžljivo, sve viĹĄe vezuje uz Tita jer se, uprkos gvozdenoj stezi iznutra, pokuĹĄava izmigoljiti iz Ä?vrstog sovjetkog stiska. Ĺ ezdeset osma i poÄ?inje njihovim susretom u baranjskom loviĹĄtu TikveĹĄ 3. januara. Upravo će tada ne baĹĄ poznati ( . ')+' -6Ä? . biti izabran za novog komunistiÄ?kog ĹĄefa ÄŒehoslovaÄ?ke. A baĹĄ će ta tri politiÄ?ara i te tri zemlje biti u srediĹĄtu zbivanja te godine. Januara 1968.

Jugoslavija kao jedna od prvih socijalistiÄ?kih zemalja uspostavlja odnose sa SR NjemaÄ?kom. TadaĹĄnji ministar spoljnih poslova ( ') povodom toga dolazi u Jugoslaviju. .' Ĺ 4 ( '. dogovara susret Tita s 4'4,% 7' (,% .

(Nastavlja se)

KUBLAJ kanove neuspjeĹĄne invazije na japan

1.

Brod koji je potopio „boĹžanski vjetarâ€? Ć 7 2 2 8 # $ Japanski podvodni arheoloĹĄki tim pronaĹĄao je nedavno u podmorju nedaleko od obala KjuĹĄua ostatke broda koji je najvjerovatnije uÄ?estvovao u neuspjeĹĄnoj mongolskoj invaziji na Japan krajem 13. vijeka.

Pretpostavlja se da je plovilo pripadalo -6(' .'), , floti koja je nastradala nedaleko od obale, zahvaljujući “nebeskojâ€? intervenciji, odnosno udaru tajfuna, koji Japanci otada zovu “kamikazeâ€?, ĹĄto znaÄ?i “boĹžanski vjetarâ€?.

Kuriozitet je u tome ĹĄto je mongolska flota od istog uzroka nastradala Ä?ak dva puta. Prvi put 1274. a drugi put 1281. godine.

Olupina je pronaÄ‘ena ispod debelih naslaga mulja, a u njenoj okolini otkriveno je oko Ä?etiri hiljade artefakata, od keramike do topovskih kugli. Japanski struÄ?njaci smatraju da će im ovo otkriće pomoći da bolje razumiju tehnologiju najveće svjetske sile tog vremena, a posebno naÄ?in gradnje brodova koju su koristili Mongoli i Korejci. TakoÄ‘e se nadaju da će iznova moći da naÄ?ine kompletan brod koji je pri-

padao (nekineskoj) + )' -').

Olupina je otkrivena pomoću ultrazvuka, i to je prvi nalaz iz tog perioda sa oÄ?uvanim trupom. ,ĹĄ 9-% . , profesor arheologije na Univerzitetu na Okinavi, rekao je da bi taj dio broda mogao da pomogne u rekonstrukciji kompletnog plovila.

"Planiramo da proĹĄirimo pretragu i naÄ‘emo dodatne informacije koje nam mogu pomoći u obnovi cijelog broda. Vjerujem da ćemo biti u stanju da nauÄ?imo viĹĄe o vjeĹĄtini brodogradnje tog vremena."

MeÄ‘u pronaÄ‘enim artefaktima su i balast cigle i kamena sidra. Trup neće odmah biti izvaÄ‘en, dok će mjesto biti prekriveno mreĹžama da bi se sprijeÄ?ilo oĹĄtećenje.

U prvoj neuspjeĹĄnoj invaziji na Japan 1274. godine, Kublaj kanova vojska je u poÄ?etku imala uspjeha.

Korejski, kineski i mongolski vojnici zauzeli su ostrva Iki i Cuťima, ali je priroda situaciju preokrenula preko noći.

Mongoli su 1281. izveli joĹĄ jedan pokuĹĄaj invazije Japana, ovaj put sa dvije flote, od 900 i 3.500 brodova koje su nosile skoro 150.000 vojnika. Ali, epilog je bio isti kao i prvog

Otkriće olupine broda iz 13. vijeka kod ostrva KjuĹĄu podsjeća nas na jedan od najneobiÄ?nijih ratnih sukoba u istoriji koji je Ä?ak dva puta razrijeĹĄio - tajfun puta.

Kublaj kan je osnovao Juan dinastiju 1271. godine i izgradio prijestonicu u gradu Ta Tu (“Veliki gradâ€?, danaĹĄnji Peking), promijenivĹĄi mu ime u Kanbalig.

Da bi ujedinio Kinu pokrenuo je veliku ofanzivu protiv ostataka drĹžave + )' ,)0, koju je konaÄ?no osvojio 1279. postajući prvi nekineski imperator.

IstoriÄ?ari su zabiljeĹžili da je poslije teĹĄkih poraza i smrti njegove supruge i sina, postao veoma gojazan, kao i da je patio od gihta i dijabetesa.

Umro je 18. februara 1294, u starosti od 78 godina.

Za vrijeme njegove vladavine doĹĄlo je do ekonomskog rasta, popravljanjem velikog kanala i ĹĄirenjem mreĹže puteva. Uveo je papirni novac na teritoriji carstva, osvojio je Junan i Koreju, i vodio neuspjele pohode na Japan, Burmu, Vijetnam i Indoneziju.

Ostaci broda iz Kublaj kanove invazione flote (Nastavlja se)

23.

JOSIP BROZ TITO – osvrt na jugoslovensku ikonu

RUSKI NAUÄŒNICI dospjeli do jezera Vostok duboko pod antarktiÄ?kim ledom

„Kapsula" nedirnuta 20 miliona godina

Ruski nauÄ?ni tim na Antarktiku nakon probijanja leda poÄ?etkom ovog mjeseca Ruski nauÄ?nici dospjeli su pomoću specijalnih buĹĄilica do jezera Vostok, na skoro Ä?etiri kilometra dubine ispod antarktiÄ?kog leda. Jezero je, pretpostavlja se, staro Ä?ak 20 miliona godina i najveće je pod ledenim pokrivaÄ?em na Antarktiku. Nakon 3.768 metara leda buĹĄilice su stigle do povrĹĄine slatkovodnog jezera koje predstavlja svojevrsnu kapsulu, Ä?ime je otvoren potpuno neistraĹženi svijet. “NaĹĄi nauÄ?nici dovrĹĄili su buĹĄenje na dubini od 3.768 metara i dosegli povrĹĄinu jezera pod ledomâ€?, rekao je neimenovani izvor za rusku agenciju RIA Novosti. ÄŒlanovi ekspedicije ubrzo su morali da napuste Stanicu Vostok jer se dolaskom polarne zime prekidaju letovi do JuĹžnog pola, gdje temperatura, koja

sada iznosi minus 66, dostiĹže i minus 90 stepeni Celzijusa. Ruski nauÄ?ni tim radio je vjerovatno u najnegostoljubivijim uslovima na planeti.

Njihov uspjeh otvorio je mogućnost za fundamentalna nauÄ?na saznanja i otkrića, istakao je "- *, portparol ArktiÄ?kog i antarktiÄ?kog instituta za nauÄ?no istraĹživanje.

Lesenikov je dodao da analiza mjehurića gasa u ledu s tih dubina moĹže pomoći i u razumijevanju klimatskih promjena. “Kako je donji ledeni sloj formiran prije 400.000 godina, iz sastava gasova u tom ledu moguće je doći i do saznanja kakav je tada bio sastav atmosfereâ€?, rekao je Lesenikov, dodajući da je “s tim podacima moguće identifikovati i prognozirati odreÄ‘ene klimatske promjene

u budućnosti, a to je vrlo vaŞno�.

NauÄ?nici su zapoÄ?eli s buĹĄenjem leda joĹĄ 1989, a da jezero uopĹĄte postoji pod tolikim ledom, potvrÄ‘eno je tek 1996. godine. Dvije godine nakon toga buĹĄenje je obustavljeno, jer se strahovalo da bi se mogla zagaditi voda u jezerskoj kapsuli.

S projektom je nastavljeno tek s razvojem novih tehnologija, koje su uklonile tu opasnost.

Mnogi u Vostoku vide ne samo osvajanje posljednje granice na Zemlji već i potencijalni “zlatni rudnik� koji će im omogućiti da makar donekle sagledaju kakvi uslovi vladaju na Jupiterovom mjesecu Evropi, jer se pretpostavlja da se i na njemu nalazi voda ispod debelog sloja leda.

Ovo otkriće nije znaÄ?ajno samo za astrobiologiju - potraga za vanzemaljskim oblicima Ĺživota - već i za dinamiku kimatskih promena na Zemlji. StruÄ?njaci procjenjuju da se u njedrima Antarktika krije 70 odsto slatke vode naĹĄe planete u vidu leda i teÄ?nosti u dubini lednika.

NajznaÄ?ajnije pitanje koje se sada postavlja glasi: ima li Ĺživota u jezeru Vostok?

Mnogi pretpostavljaju da u jezeru Ĺžive bakterije ekstremofili, koje su se prilagodile Ĺživotu u potpunom mraku.

- Ne znamo ĹĄta nas dolje Ä?eka - rekao je + " , ĹĄef ruske AntarktiÄ?ke ekspedicije.

Poseban problem za ruske nauÄ?nike bio je kako da sprijeÄ?e zagaÄ‘enje netaknute vode jezera. Zato je buĹĄenje bilo privremeno obustavljeno 1998. kada je do povrĹĄine ostalo 130 metara leda.

NauÄ?nici IstraĹživaÄ?kog instituta za Arktik i Antarktik i Rudarsko-geoloĹĄkog instituta iz Sankt Peterburga usavrĹĄili su tehnologiju, koja iskljuÄ?uje takvu mogućnost.

NAJSTARIJE pećinske slike otkrivene u Španiji

Neandertalski crteĹži foka? ÄŒ ÄŒ U ĹĄpanskim pećinama Nerja, u Kosta del Sol blizu Malage, pronaÄ‘ene su slike za koje je utvrÄ‘eno da su stare preko 42.000 godina i za koje se pretpostavlja da bi mogle biti djelo neandertalaca. Eksperti tvrde da ĹĄest slikarija na kojima su prikazane foke, predstavljaju najstarije svjedoÄ?anstvo umjetniÄ?kog izraza praÄ?ovjeka.

Glavni istraĹživaÄ? je profesor

Ä? !" sa Univerzita Kordoba koji tvrdi da je ovo najveće otkriće u prouÄ?avanju praÄ?ovjeka. Slike su pronaÄ‘ene pet kilometra od Malage u juĹžnom regionu Andaluzije.

IzuÄ?avanje starosti je obavljeno u Majamiju gdje je procijenjeno da su stare izmeÄ‘u 42.300 i 43.500 godina.

Pećine Nerja je otkrilo pet djeÄ?aka 1959. godine, a slike su ostale nepoznate donedavno. Vjeruje se da su u njima Ĺživjeli neandertalci, koji su nestali prije otprilike 30.000 godina. Do sada se smatralo da su najstarije pećinske slike one iz pećine Ĺ uve (Chauvet) u juĹžnoj Francuskoj, prenosi # $ % Ĺ˝ & ' ÄŒ ( ( ) Na Uralu, u blizini arktiÄ?kog kruga u maju 2011. otkriveni su praistorijski ostaci karakteristiÄ?ni za musterijensku kulturu. Nedavno su datovani na preko 28.500 godina starosti, ĹĄto je viĹĄe od 8000 godina nakon ĹĄto se mislilo da su neandertalci nestali.

Lokalitet na planini Ural â€?je mogao biti jedno od posljednjih utoÄ?iĹĄta neandertalaca, ĹĄto je veoma uzbudljivoâ€?, rekao je rukovodilac istraĹživanja ! * + , , arheolog na francuskom Univerzitetu u Tuluzu.

Ovo neoÄ?ekivano otkriće meÄ‘unarodnog nauÄ?nog ti-

ma stavlja prethodne teorije na probu. Da li su neandertalci opstali duĹže nego ĹĄto se smatra? I da li je homo sapiens već migrirao u Evropu u tom periodu? Rezultati su objavljeni u Ä?asopisu

.

ObiÄ?no se smatra da su neandertalci nestali u periodu prije 36.000 i 33.000 godina. TakoÄ‘e se smatra da su ustupili mjesto homo sapiensu, koji je naselio Ä?itavu Evroaziju, zahvaljujući savlaÄ‘ivanju naprednijih tehnologija.

Datovanje tragova komadanja Ĺživotinja se pokazalo najvaĹžnijim.

Francuski struÄ?njaci u saradnji sa norveĹĄkim i ruskim nauÄ?nicima, prouÄ?ili su lokalitet Bizovaja u polarnom dijelu Urala u sjevernoj Rusiji. Pomoću radiokarbonskog datovanja i tehnike optiÄ?ke simulacije, odreÄ‘ena je starost sedimenata i kostiju mamuta i irvasa ostavljenih na lokalitetu. Kosti nose tragove komadanja musterijenskih lovaca.

Rezultati intrigiraju nauÄ?nike na viĹĄe naÄ?ina jer pokazuju da je musterijenska kultura mogla trajati duĹže.

Pored toga, prisustvo musterijenske kulture nikad ranije nije bilo utvrÄ‘eno tako blizu arktiÄ?kog kruga - svi dosadaĹĄnji tragovi se nalaze najmanje 1000 kilometara juĹžnije. Izgleda da je Bizovaja bila naseljena samo jednom, pribliĹžno prije 28.500 godina, ĹĄto je 8000 godina kasnije od perioda u kome su po nauÄ?nim pretpostavkama neandertalci nestali.

Da li su neandertalci Ĺživjeli duĹže nego ĹĄto se smatra ili su ovi posljednji nosioci musterijenske kulture zapravo pripadali vrsti homo sapiens?

Ako je tako, teorije koje objaĹĄnjavaju da su neandertalci iĹĄÄ?ezli jer je njihova kultura bila arhaiÄ?na, bile bi dovedene u pitanje.

CrteŞi foka iz pećine Nerja u Kosti del Sol

Ostaci freske “Paklene muke� u starijoj crkvi u Banganarti

Ostaci freske u Banganarti

Hriťćansko nasljeÄ‘e na tlu Nubije U mjestima Banganarti i Selib u srednjem Sudanu, pored rijeke Nil, nalaze se ostaci viĹĄe srednjovjekovnih crkava - svetiliĹĄte u Banganarti bilo je iscjeliteljsko srediĹĄte u koje su pristizali i hodoÄ?asnici iz daleke Evrope - Iskopavanja srednjovjekovnih crkava blizu Nila u srednjem Sudanu otkrila su pravu riznicu umjetnina, ukljuÄ?ujući i one na kojima su vidni evropski uticaji. NaÄ‘eni su i dokazi o hodoÄ?aťćima na koja su kretali putnici iz daleke Evrope. Tako je u jednoj od crkava naÄ‘en zapis o posjeti nekog Katalonca po imenu , kao i tragovi posjeta drugih hodoÄ?asnika, kaĹže rukovodilac istraĹživanja sa Instituta za mediteranske i orijentalne kulture pri Poljskoj akademiji nauka.

Ostaci crkava otkriveni su u Banganarti i Selibu, dva naselja pored Nila, koja su se tokom srednjeg vijeka nalazila u sastavu hriťćanske (nubijske) kraljevine Makurije. “OvdaĹĄnja umjetnost nudi nam priÄ?u o kraljevima, svecima, hodoÄ?asnicima, pa Ä?ak i Ĺženskom demonuâ€?, kaĹže Zuravski, koji je svoja otkrića u Banganarti nedavno predstavio u Kraljevskom muzeju Ontarija u Torontu. Crkva u Banganarti izgraÄ‘ena je prije skoro 1000 godina. Zuravski smatra da je jedinstvena. "Nema niÄ?eg sliÄ?nog u Nubiji, niti na drugim mjestima", istiÄ?e poljski struÄ?njak. “Crkvu je Ä?inilo 18 prostorija sa dva stubiĹĄta, dok se u srediĹĄtu nalazio zasvoÄ‘eni prostor koji je vjerovatno sadrĹžao relikvije.

Arheolozi smatraju da je zgrada bila posvećena arhanđelu Rafaelu i da je koriťćena za isjeliteljske rituale.

"Mnoťtvo natpisa koji upućuju na ovog arhanđela sugeriťu da je crkva bila posvećena upravo njemu�, kaŞe Zuravski. Izrađen je i njen trodimenziolnalni model.

Kuriozitet je ĹĄto su ispod tog objekta izgraÄ‘enog oko 1100. godine otkriveni ostaci starije crkve, podignute oko 800. godine, koja je izgleda takoÄ‘e bila posvećena arhanÄ‘elu Rafaelu. Na ostacima starije crkve naÄ‘ene su i freske iz devetog vijeka. ArheoloĹĄki tim otkrio je i brojne natpise na nalaziĹĄtima, koje su ostavili hodoÄ?asnici koji su posjećivali crkve u nadi da će biti izlijeÄ?eni. Jedan od natpisa u Banganarti je na katalonskom jeziku i izgleda da ga je tokom 13. ili 14. vijeka naÄ?inio Ä?ovjek po imenu Benesek. Zapis glasi: "Kad je Benesek doĹĄao da oda poÄ?ast Rafaelu". Zuravski u vezi toga kaĹže da je "Benesek" na jugu Francuske bilo vrlo popularno ime u 13. i 14. vijeku.

Ovaj Benesek je vjerovatno preĹĄao viĹĄe od 3600 km od juĹžne Francuske i sjeverne Ĺ panije. Put na istok vodio ga je preko Sredozemnog mora i daleko uz Nil ka unutraĹĄnjosti Afrike.

IMA LI u Vostoku Ĺživih organizama?

Gradovi Banganarti i Selib nalazili su se tokom srednjeg vijeka u sastavu hriťćanske (nubijske) kraljevine Makurije. Poznato je da je ovo kraljevstvo preťlo na hriťćanstvo joť krajem 6. vijeka.

Međutim, već u narednom vijeku susjedni Egipat pao je pod vlast arapskih muslimana. Ovo je za posljedicu imalo izolaciju Nubije od ostatka hriťćanskog svijeta.

Arapska vojska je 651. napala Makuriju, ali je odbijena, nakon Ä?ega je uspostavljen mir koji je trajao sve do 13. vijeka. Makurija je izmeÄ‘u 750. i 1150. Ĺživjela u stabilnosti i prosperitetu, nakon Ä?ega su uÄ?estali napadi iz Egipta kao i unutraĹĄnji sukobi, koji su konaÄ?no doveli do propasti te drĹžave u 14. vijeku.

Trodimenzionalni model mlađe crkve u Banganarti Nizvodno od tog mjesta pronađen je i natpis koji ukazuje na katalonsku kartaťku igru, ťto je joť jedan trag koji su ostavili evropski posjetioci.

Zuravski kaĹže da je Benesek moĹžda bio trgovac koji je, zajedno s drugim Kataloncima dobio dozvolu od vladara Egipta za prolazak preko njegove zemlje. "Kataloncima su vjerovatno odobrene trgovaÄ?ke povlastice i prava u razmjeni robe i trgovini s Egiptom, a ono ĹĄto je oÄ?igledno je da su pri tom posjetili i Nubiju." ĹĄ Ĺž , kustos u Kraljevskom muzeju Ontarija rekao je na simpozijumu posvećenom iskopavanjima, da dokazi o kontaktima izmeÄ‘u srediĹĄnjeg Sudana i mediteranskog svijeta seĹžu do u antiÄ?ko doba. Na lokalitetu Meroe, koji je dostigao vrhunac prije oko 2000 godina naÄ‘ena je skulptura koja je imala grÄ?ke karakteristike. "Jasno je da je ta skulptura nosi helenistiÄ?ke karakteristike, a opet je sigurno da

HodoÄ?asniÄ?ki zapisi u Banganarti

je napravljena od strane lokalnih umjetnika iz Meroe", kaĹže GrĹžimski.

Arheolozi su u Banganarti otkrili brojna umjetniÄ?ka djela iz 9. vijeka, meÄ‘u kojima i fresku "Paklene mukeâ€?. RijeÄ? je o pravom remek-djelu iz ostataka starije crkve. “Prikazuje Isusa Hrista koji je upravo siĹĄao u pakao i gazi Hada, oslobaÄ‘ajući prvoroÄ‘ene, koji su prikazani goli. TakoÄ‘e, mrtvi su prikazani kako u mukama zapomaĹžu raĹĄirenih rukuâ€?, kaĹže Zuravski, dodajući da je prikaz “mrtvihâ€?, kao i prikaz prvoroÄ‘enih veoma neobiÄ?an. "To nije Ä?isto evropski naÄ?in prikazivanja paklenih muka" kaĹže.

"U vizantskoj tradiciji, prvorođeni i mrtvi su u scenama paklenih muka, prikazani u striktno hijerarhijskom poretku, potpuno odjeveni."

Na lokalitetima se nalazi joĹĄ mnogo drugih umjetniÄ?kih i arhitektonskih obiljeĹžja. Banganarti sadrĹži i nekoliko slika kraljeva, od kojih je

većina anonimna zbog nedostatka pratećih natpisa. Međutim, jedna prikazuje vladara iz 13. vijeka s imenom , koje je najvjerovatnije dobio po biblijskom Davidu.

Naredno umjetniÄ?ko djelo prikazuje , ljekara iz trećeg vijeka koji je sa svojim bratom Ĺživio u Kilikiji u jugoistoÄ?noj Turskoj. Bili su poznati , odnosno ljekari koji su lijeÄ?ili bolesne besplatno. Tokom hriťćanskih progona koje je sproveo rimski , bili su zarobljeni, muÄ?eni i ubijeni.

UmjetniÄ?ka djela svjedoÄ?e i o bogatoj religijskoj i mitoloĹĄkoj predaji.

Arheoloťki tim je u istoj crkvi otkrio i prikaz Sidere, Şenskog demona, gole i vezane, koju na konju gazi sveti Abakiros, zaťtitnik bolesnih. Sidera je u srednjovjekovnoj mitologiji bila demon koji je lebdio nad Şenama tokom porođaja. Naredna scena u crkvi u Banganarti prikazuje legendu iz trećeg vijeka o rimskom vojniku Merkuriju koji je preťao u hriťćanstvo i bio zbog toga pogubljen.

"Na juĹžnom zidu u Banganarti po-

Freska u starijoj crkvi u Banganarti

stoji vrlo zanimljiva freska koja prikazuje kako sveti Merkurije ubija

! ", kaŞe Zuravski. Na toj sceni je takođe prikazana Djevica Marija kako se moli.

"Pripovijeda se da je Merkurije Ĺživio pod carevima i . Imao je viziju anÄ‘ela s maÄ?em, koji mu je obećao pobjede i rekao mu da ne zaboravi svog Boga", piĹĄe u knjizi "Ratnici sveci u vizantijskoj umjetnosti i tradiciji". Merkurije je ubijen nakon ĹĄto je odbio carevu naredbu da prinese Ĺžrtvu Artemidi, poĹĄtujući svoju novu vjeru.

Na jednom crteĹžu prikazana je slijepa osoba koja je posjetila Banganarti u nadi da će naći lijek, vjerovatno zbog toga ĹĄto je crkva bila posvećena arhanÄ‘elu zaĹĄtitniku slijepih. "Jedan od oÄ?nih bolesnika koji su doĹĄli u Banganartu nije bio hriťćanin, već musliman", kaĹže Zuravski. “Njegovo je ime napisano kao "Deif Ali" ĹĄto na arapskom znaÄ?i "Ali gost". Na crteĹžu u crkvi prikazan je sa ĹĄtapom i neÄ?im ĹĄto izgleda kao vreća. Nosio je neĹĄto poput kilta.â€?

Nekoliko kilometara istoÄ?no od Banganartija nalazi se Selib, u kome su Ä?ak Ä?etiri crkve izgraÄ‘ene jedna preko druge. Rad na lokalitetu zapoÄ?et je 2008 i nastavljen, nakon kratke pauze 2010. godine. IstraĹživaÄ?i su otkrili zanimljive nalaze, meÄ‘u kojima i krstionicu staru gotovo 1500 godina.

Najstarija potiÄ?e iz ĹĄestog vijeka, kada su Ĺžitelji Nubije poÄ?eli da prelaze u hriťćanstvo, a bile su u upotrebi tokom srednjeg vijeka. Tu su i ostaci meroitskih stubova i reljefa starih oko 2000 godina, kada je grad Meroe bio srediĹĄte carstva koje se protezalo od juĹžnog Egipta do srediĹĄnjeg Sudana.

PronaÄ‘en je natpis koji oznaÄ?ava da je jednu od crkava u 7. vijeku sagradio kralj po imenu " .

Natpis "Zaharija Basileus Mena hagios", znaÄ?i da je kralj posvetio crkvu sv. Meni, egipatskom pustinjaku iz trećeg vijeka.

ARHEOLOGIJA: Ĺ TA KRIJU OSTACI SREDNJOVJEKOVNIH CRKAVA U SREDNJEM SUDANU

ObavjeĹĄtenje o vansudskoj prodaji nepokretnosti Hipoteka je upisana na osnovu zaloĹžne izjave, 12.01.2011. godine pred Prvim Osnovnim sudom u Beogradu pod brojem Ov.I br. 2480/11,na zgradi broj 1-zgrada za odmor, povrĹĄine u osnovi 99m2, koja se sastoji od garaĹže kao dijela zgrade oznake PD 1, spratnosti 1P povrĹĄine19m2, stambenog prostora oznake PD 2, spratnosti P povrĹĄine 65m2, stambenog prostora oznake PD 3 spratnosti P1, povrĹĄine 64 m2, stambenog prostora PD 4, spratnosti PN, povrĹĄine 62m2; pomoćni objekat, zgrada broj 2 spratnosti P, povrĹĄine u osnovi 38m2; bazen, povrĹĄine 25m2, sa dvoriĹĄtem povrĹĄine 224m2, koji su sagraÄ‘eni na kat. parceli broj 959, sa lista nepokretnosti broj 314 KO Sveti Stefan. Ukupan dug po osnovu Ugovora o naÄ?inu izmirenja obaveza R 0060/11 od 11.01.2011.g. iznosi 24.758.319,78 eura, dok realni troĹĄkovi i drugi troĹĄkovi nastali od poÄ?etka namirenja vansudske prodaje iznose 3.950,00 eura. PoÄ?etna kupoprodajna cijena je procijenjena vrijednost nepokretnosti i ista iznosi 2.015.000,00 eura. Vansudska prodaja navedene nepokretnosti obaviće se dana 05.3.2012.g. u 12,00 Ä?asova, u Budvi, Ulica Dositejeva IV/I, u prostorijama agencije za nekretnine “Kamin“ iz Budve; Sva lica zainteresovana za uÄ?eťće na javnom nadmetanju duĹžna su da, uz prijavu za uÄ?estvovanje na javnoj prodaji, izvrĹĄe uplatu depozita na raÄ?un UNICREDIT BANK AD SRBIJA, po sljedećoj dispoziciji: posredniÄ?ka banka UNICREDIT BANK AUSTRIJA AG, SWIFT BKAUATWW, KORISNIK UNICREDIT BANK SRBIJA, Beograd, SWIFT BACXRSBG, IBAN RS35170000000004032207, sa naznakom “depozit za uÄ?eťće u javnom nadmetanjuâ€? u iznosu od 10.000,00 eura, najkasnije do 02.3.2011.godine.

Minimalni uslovi predviÄ‘eni za aukcijsku prodaju: 1. lice ovlaťćeno za organizovanje prodaje je obavezno da za kupca proglasi uÄ?esnika na aukciji koji je prvi ponudio najviĹĄu cijenu; 2. prodaja nepokretne imovine se vrĹĄi u viÄ‘enom stanju bez prava na reklamaciju; 3. Banka ne odgovara za poreske i druge daĹžbine koje opterećuju nepokretnost; 4. porez na prenos apsolutnih prava, takse za ovjeru ugovora i ostale troĹĄkove vezane za prenos apsolutnih prava snosi kupac; 5. proglaĹĄeni kupac je duĹžan da zakljuÄ?i sa Bankom ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u roku od 8 dana od dana proglaĹĄenja kupca,osim ako u oglasu nije naveden duĹži rok; 6. proglaĹĄeni kupac je duĹžan da isplati cjelokupan preostali iznos kupoprodajne cijene najkasnije do momenta zakljuÄ?enja i ovjere ugovora; 7. isplatom prodajne cijene, zakljuÄ?enjem ugovora o prodaji i ovjerom istog, kupac stiÄ?e pravo da se uknjiĹži kao vlasnik u katastru nepokretnosti Crne Gore; 8. kupac stiÄ?e pravo svojine na nepokretnoj imovini koja se prodaje sa teretima upisanim ranijeg reda i bez tereta kasnijeg reda u odnosu na rang hipoteke Banke po Ä?ijem nalogu se organizuje prodaja; 9. ako proglaĹĄeni kupac ne potpiĹĄe zapisnik, ne zakljuÄ?i ugovor o prodaji ili ne uplati prodajnu cijenu u propisanim rokovima i na propisani naÄ?in, gubi pravo na vraćanje depozita, a za kupca se proglaĹĄava uÄ?esnik na aukciji koji je ponudio najviĹĄu cijenu poslije kupca koji posle proglaĹĄenja nije uplatio kupoprodajnu cijenu u propisanom roku i na propisani naÄ?in (u daljem tekstu: drugi najbolji ponuÄ‘aÄ?); 10. drugi najbolji ponuÄ‘aÄ? ima ista prava i obaveze kao proglaĹĄeni kupac, a ukoliko on ne potpiĹĄe zapisnik, ili ne zakljuÄ?i ugovor o prodaji ili ne uplati cijenu u propisanim rokovima i na propisan naÄ?in, gubi pravo na vraćanje depozita; 11. depozit kupca se uraÄ?unava u prodajnu cijenu; 12. na uplaćeni depozit ne obraÄ?unava se kamata; 13. depozit će se vratiti svim ucesnicima aukcije osim proglaĹĄenom kupcu ili drugom najboljem ponuÄ‘aÄ?u u roku od tri dana od dana zavrĹĄetka aukcije; 14. drugom najboljem ponuÄ‘aÄ?u depozit se vraća narednog dana od dana ovjere, zakljuÄ?enja ugovora o prodaji i isplate prodajne cijene od strane kupca, pod uslovom da on nije stekao taj status.

BliŞe informacije se mogu dobiti na telefon lica ovlaťćenog za sprovođenje postupka prodaje-agencije „KAMIN� iz Budve, broj telefona 033-466-110, a osoba ovlaťćena za kontakte je izvrťni direktor, Duťan Ranković.

Na osnovu Ä?lana 338. i 342. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore UNICREDIT BANK SRBIJA AD iz Beograda, Ulica Rajićeva 27-29, objavljuje

JADRANSKA LIGA: Jadran u IĹ ÄŒEKIVANJE: Danas u Londonu Ĺžrijeb za kvalifikacije za OI Zagrebu izgubio i meÄ? i trofej ÄŒ

Kraj snova o fajnl-foru $ " * +, ./ ,0 +0 , +0 / ,1 ( # 2 - Bazen na Savi.

Gledalaca: 250. Sudije: Brala, Franulović (Hrvatska).

IgraÄ? viĹĄe: Mladost 14 (7), Jadran 8 (4). Peterci: Jadran 1 (1). $ $ 3 ć .+/ 2 10 ! +0 4 #! ć0 ' 3 +0 Ä? ć0 Ĺ˝ ć +0 6 Ä? ć /0 $ ć 0 $ ĹĄ0 ć0 7 ć 0 $ " ć 0 ć0 ! Ä? ć% * Ĺ Ä? ć . "

2 10 ! ć0 " ć0 8 ĹĄ ć0 ! " ć0 ' ć0 9 Ä? ć +0 4 ć 0 :!ĹĄ +0 !"

2 ć ,0 9 : 0 8 " : ť ć0 ć0 ;: +%

pustio proĹĄle sedmice porazom u Igalu od Primorja, a juÄ?e na bazenu na Savi nije imao ĹĄansi, jer su „Şapciâ€? dominirali od samog starta.

Nakon ĹĄto je domaćin u prve dvije Ä?etvrtine kontrolisao situaciju prednoťću od po dva gola razlike, meÄ? je rijeĹĄen poÄ?etkom trećeg dijela igre kada je serijom 3:0 doĹĄao do neuhvatljivih 9:4 golovima 6 " Ä? ć (bio je ukupno Ä?etiri puta strijelac) i # 7 ć .

Tada je bilo jasno da tim sa Ĺ kvera nema snage da preokrene stvari.

Najefikasniji u Jadranu je bio mladi 4 !2 ć sa tri gola, dok je kapiten " : 4 ć dva puta matirao juÄ?e fenomenalnog

Najefikasniji u zagrebu: Gavril Subotić Jadran je porazom u Zagrebu izgubio i teoretske ťanse da se nađe na fajnl-foru Jadranske lige i tako brani trofej koji je osvajao prethodne dvije godine.

Novljani su izgubili od Mladosti rezultatom 13:8, pa je dva kola prije kraja razigravanja za finalni turnir jasno koje će Ä?etiri ekipe da se bore za pehar - to su Pro Reko, Jug, Primorje i Mladosti.

Jadran je svoju ĹĄansu pro-

% 9&' *& Ć

$ 3 ć koji je zabiljeŞio 14 odbrana.

Budva je Ligi sedam u Sloveniji savladala Kopar rezultatom 14:12, dok je Primorac bio bolji od splitskog Jadrana na svom bazenu sa 13:9.

;! " ' # ť : Mornar - Jug 9:11, Prmorje - Pro Reko 6:13. ' # :: Šibenik POŠK 12:17. Slobodan je Medveťćak.

Perović: Nemam Ĺželje znam da smo najbolji Danas poslije 11 Ä?asova po crnogorskom vremenu (sat kasnije po londonskom) biće poznati protivnici crnogorskih vaterpolista u kvalifikacionoj grupi za plasman na Olimpijske igre.

Kao ĹĄto je poznato, „ajkuleâ€? od 1. do 8. aprila Ä?eka turnir u Edmontonu, na kojem bi trebalo da budu meÄ‘u Ä?etiri prvoplasirane reprezentacije ako Ĺžele da drugi put u istoriji budu uÄ?esnici najmasovnijeg svjetskog takmiÄ?enja.

Crnogorsku ekspediciju u Londonu predstavljaju selektor ć i generalni sekretar Vaterpolo i plivaÄ?kog saveza Crne Gore Ĺž ć.

- U principu nemamo Ĺželja pred ovaj Ĺžrijeb, jer će se svi favoriti kasnije ukrstiti i odluÄ?ivati o plasmanu na Olimpijske igre. Naravno, bilo bi dobro ako bismo imali ĹĄto viĹĄe lakĹĄih utakmica u grupi, ali to i nije presudno, jer znamo koji nam je

Ĺ EĹ IRI PRVI

DRUGI

TREĆI

Ĺ

Ä?

ÄŒET VRTI

PETI

Ĺ ESTI

Ä?

cilj - rekao je Perović u telefonskom razgovoru iz glavnog grada Velike Britanije.

Iako selektor naglaĹĄava da Ĺželje ne postoje, jasno je ĹĄta bi Crnoj Gori najviĹĄe odgovaralo. Iz drugog ĹĄeĹĄira bi bilo poĹželjno da se izbjegne NjemaÄ?ka (bez obzira na to ĹĄto je Kanada opasna kao domaćin), iz trećeg izmeÄ‘u Rumunije i Brazila svi bi izabrali „kariokeâ€?, dok se iz

Ä?etvrtog priĹželjkuje Argentina prije GrÄ?ke.

- Pet reprezentacija iz Evrope će da se bori za prva Ä?etiri mjesta. Pored nas, tu su Ĺ panija, NjemaÄ?ka, Rumunija i GrÄ?ka.

Jedan će morati da otpadne - istakao je Perović.

Makedonija i Turska su nedavno uhvatile posljednji voz za kvalifikacije nakon ĹĄto su nastup otkazale Kuba, Kina i Japan.

- To ne mijenja puno u naĹĄim razmiĹĄljanjima. Sve zavisi od nas, ako mi budemo pravi, sve će da bude lakĹĄe, jer smo najbolji. A ako podbacimo, a nadam se da nećemo, onda će da nas zanimaju i druge stvari - zakljuÄ?io je Perović. Ĺ˝rijeb će da podijeli timove u dvije grupe, a Ä?etiri prvoplasirane ekipe idu u Ä?etvrtfinale.

ATLETIKA: Uspjeh Nikťićanke Slađane Perunović na Balkanskom dvoranskom prvenstvu

Srebro uz rekord

Crnogorska atletiÄ?arka Ä‘ !" ć osvojila je srebrnu medalju na dvoranskom prvenstvu Balkana u trci na tri hiljade metara.

Ona je u finalnu trku u Istanbulu zavrĹĄila za 9:32,60 i postavila je novi rekord Crne Gore u dvorani. Perunović je bila vlasnica i dosadaĹĄnjeg rekorda (9:52,94, koji je istrÄ?ala u Atini 21. februara 2009. godine), a juÄ?eraĹĄnji rezultat bolji je i od rekorda Crne Gore na otvorenom, koji je, takoÄ‘e, ostvarila SlaÄ‘ana (istrÄ?ala ga je proĹĄle godine na Islandu, na ekipnom prvenstvu Evrope kada je bila druga sa rezultatom 9:34,24).

- SlaÄ‘ana je postigla fantastiÄ?an uspjeh osvajanjem srebrne medalje i ostvarenim rezultatima na stazi u trci na 3.000 metara, ĹĄto su apsolutni rekordi Crne Gore i u dvorani i na otvorenom. Na najjaÄ?em do sada dvoranskom takmiÄ?enju na Balkanu, koje je bilo generalna proba pred Svjetsko prvenstvo. ovim smo rezultatom i plasmanom potvrdili ispravnost trenaĹžnog pro-

cesa ka ostvarenju naĹĄeg cilja. To je da ĹĄto uspjeĹĄnije predstavljamo Crnu Goru na Olimpijskim igrama u Londonu. Uz podrĹĄku Atletskog saveza, koju imamo u naĹĄem radu, nadamo se da ćemo i na narednim takmiÄ?enjima opravdati oÄ?ekivanja i postići joĹĄ vrjednije rezultate na domaćoj i meÄ‘unarodnoj sceni - istakao je SlaÄ‘anin trener, # $! ć% Perunović je imala sjajnu proĹĄlu sezonu, koju je krunisala B olimpijskom normom u maratonu, a odliÄ?no je startovala i u ovoj sezoni. Ispred nje u Istanbulu je bila samo domaća takmiÄ?arka, ! !

(9:22,20), dok je bronza pripala Rumunki & $ # (9:46,15) .

Na dvoranskom prvenstvu Balkana u Istanbulu uÄ?estvovalo je 270 atletiÄ?ara iz Turske, Rumunije, Bugarske, GrÄ?ke, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Moldavije, Makedonije, AzerbejdĹžana, Albanije i Hrvatske.

Veliki napredak u rezultatima: Slađana Perunović

'% (& Ć

Rutinski do 11. trofeja ć

- Dvorana „Topolica�. Gledalaca: 1.000. Sudije: Lepetić (Herceg Novi), R. Vojinović (Nikťić), Ruteťić (Nikťić). ć

Ş ć ! " ć # $

" ć % ť " ć & " ć

" ' ( " ć % $

" ć % )"

" ć * +" ć # , - ć. & " Ä? 0 ( ' ĹĄ # 1 " " ć 2 ( " ' $

" ć 3 ć " ć 4 1 ' " ć 4 & " ć

ť " ć & " ć $ " ć .

Niko nije ni oÄ?ekivao drugaÄ?ije - Budućnost Voli je stigla i do ĹĄestog uzastopnog trofeja u Kupu i 11. od obnavljanja crnogorske drĹžavnosti. Izabranici *

ć odigrali su meÄ? sliÄ?an onom iz polufinala kada su visoku prednost steÄ?enu u trećem periodu, nakon izjednaÄ?enog prvog poluvremena, umalo prokockali u samom finiĹĄu.

Nikťićani su se pokazali kao dobar rival, kao ekipa koja zna ťta hoće, ima motiv i sasvim sigurno će da bude iznenađenje ovogodiťnje zavrťnice ťampionata.

- Drago mi je ĹĄto smo uspjeli da ostvarimo zacrtano, da stignemo do prvog trofeja u sezoni koji uvijek u sebi nosi neku posebnu draĹž. Odigrali smo dva sliÄ?na meÄ?a u Baru, ali smatram da smo prije svega kvalitetom i iskustvom zasluĹženo stigli do trofeja. Ovu priÄ?u vrlo brzo ostavljamo iza sebe, okrećemo se novim obavezama, prije svega u Evrokupu jer nas uskoro oÄ?ekuje meÄ? u Sankt Peterburgu - rekao je vidno zadovoljan trener Budućnost Volija, kome je ovo 11. uzastopni trofej na kormilu podgoriÄ?kog kluba.

Sutjeska je odigrala dobro uvodna dva

perioda, na kraju poluvremena imala minimalan rezultatski minus i prednost u skokovima koja im je donijela takav rezultat. Budućnost je kao i u polufinalu protiv Mornara pojaÄ?ala tempo u 3. Ä?etvrtini, proradio je ĹĄut sa distance, a Ä?inilo se da će prednost koju su stekli biti nedostiĹžna.

Mali pad u igri u drugom dijelu posljednje Ä?etvrtine NikĹĄićani su iskoristili na pravi naÄ?in, pribliĹžili se favoritu i samo na momenat zavrĹĄnicu uÄ?inili neizvjesnom.

- Ovo je veliki uspjeh za naĹĄ klub. Biti ravnopravan rival ekipi Budućnosti, koja je bez premca u naĹĄoj zemlji, tokom makar dva perioda igre, daje nam dodatni motiv da u nastavku ĹĄampionata izborimo mjesto u Superligi i onda napravimo novi veliki uspjeh. ÄŒestitam koĹĄarkaĹĄima Budućnosti na zasluĹženom osvojenom trofeju, ali moram biti ponosan na moje igraÄ?e koji su ovdje u Baru dokazali i pokazali da imaju kvalitet istakao je trener Sutjeske, ĹĄ ( " ć.

NajmlaÄ‘i koĹĄarkaĹĄ zavrĹĄnog turnira je 5 6 7 iz Ulcinj koji je roÄ‘en 1998. godine. Najbolji strijelac sa 39 postignutih poena je odliÄ?ni koĹĄarkaĹĄ Sutjeske - 8 ĹĄ. Za najboljeg igraÄ?a zavrĹĄnice finala Kupa, sa ukupnim indeksom uspjeĹĄnosti 40, proglaĹĄen je talentovani - )" " ć iz ekipe Budućnost Volija.

- Upravo u ovoj dvorani biljeĹžio sam dobre partije koje su me preporuÄ?ile da zaigram u dresu kluba za koji sada nastupam. Velika mi je Ä?ast i zadovoljstvo da budem proglaĹĄen za najboljeg igraÄ?a u konkurenciji znatno iskusnijih kolega. Ovo je prvi veliki trofej koji sam osvojio, a nadam se da će ih u budućnosti biti joĹĄ viĹĄe - naglasio je Ivanović.

Ć

9

. $:1; )Ć

SKIJANJE: Marija Hefl-RiĹĄ pobijedila u SoÄ?iju, slavila i Lindzi Von

Hirťer se pribliŞava Kosteliću TIP „VIJESTI�

PSĹ˝ - MONPELJE

1

1,75

Ĺ ALKE - VOLFSBURG

1

1,70

PALERMO - LACIO

3+

1,80

Ä?ENOVA - KJEVO

1

2,00

GRONINGEN - PSV

2

1,70

Martin O'Nil

9

:6,?,$

ostatka za Ligetijem, koji je promaĹĄio kapiju u drugoj voĹžnji.

Danas se u istom centru vozi slalom za Svjetski kup. = 7 * ĹĄ slavila je u

KOH preletio Oberstdorf FantastiÄ?nim letovima u njemaÄ?kom Oberstdorfu, do prve pobjede ove sezone stigao je Austrijanac & ! (218 i 221,5 metara). Koh je u drugoj seriji bio samo metar iza granice rekorda letaonice, koji je prije tri godine postavio Finac = ; . Koh je najveći uspjeh u karijeri ostvario baĹĄ na letaonici u Oberstdorfu, gdje je prije Ä?etiri godine bio srebrni na Svjetskom prvenstvu.

Koh je za fenomenalan nastup zasluĹžio

443,4 boda, dok je drugoplasirani Japanac ) imao samo 433,2, za skokove od 209 i 209,5 metara. Posljednji stepenik na pobjedniÄ?kom postolju zasluĹžio je Ĺ vajacarac 8 ,8 (204 i 213,5).

U generalnom portku Svjetskog kupa vodi NorveĹžanin , sa 1.139 poena, a u trci za najprestiĹžnije priznanje su i Austrijanci, 2 3 Ĺ ' sa 1.095 i , & 7 sa 1.061.

Ĺ˝

7. spustu sezone u ruskom SoÄ?iju, na stazi koja će za dvije godine biti domaćin olimpijskog takmiÄ?enja (1:49,17), dok je 3. mjestom > +

petu godinu zaredom osvojila mali kristalni globus u toj disciplini. Amerikanki je to ukupno deseti pehar u karijeri, među kojima su i tri velika Kristalna globusa Drugo mjesto sa 43 stotinke zaostatka zauzela Austrijanka, : + ( 2 3 . Von vodi u generalnom poretku Svjetskog kupa sa 1.442 boda, ispred 6 + sa 994, i Hefl-Riť koja je sakupila 956.

LIÄŒNOST

Austrijski skijaĹĄ

= ĹĄ pobjednik je ĹĄestog veleslaloma Svjetskog kupa, voĹženog u bugarskom Banskom (2:25,35). Zahvaljujući ovoj pobjedi, HirĹĄer je preuzeo voÄ‘stvo u poretku veleslaloma sa 465 bodova, ispred 6 > 3 (384), ali i znaÄ?ajno smanjio zaostatak za povrijeÄ‘enim )" ' 8 &

ć 8 u generalnom poretku. Dijeli ih 118 bodova. Između njih dvojice nalazi Švajcarac 9 '.

- Bila je ovo jedna od mojih najboljih veleslalomskih voĹžnji. Imam razloga da vjerujem da mogu da osvojim Svjetski kup - rekao je HirĹĄer.

Drugoplasirani Italijan 8

imao je skoro sekundu i po zaostatka, dok je treće mjesto i prvi podijum u karijeri osvojio 20-godiťnji austrijski skijať . On je nakon prve voŞnje bio tek 26. sa ogromnih 2,48 sekundi za-

Stadion svjetlosti je ogrijalo sunce onog trenutka kada su se Ä?elnici Sanderlenda odluÄ?ili da dovedu Martina O'Nila.

Legedarni menadĹžer Seltika je za kratko vrijeme napravio mnogo Ä?uda u novom klubu, a juÄ?e joĹĄ jedno kada su „crne maÄ?keâ€? presjekle put Arsenalu - Sanderlend je slavio sa 2:0 i plasirao se u Ä?etvrtfinale FA kupa.

O'Nil je tako krivac ĹĄto će Arsen Venger i ĹĄestu godinu zaredom da ostane bez trofeja, a navijaÄ?i su u delirijumu: „O'Nil nas vodi do trofejaâ€?, napisali su na forumu na BBC. Ĺ kotlanÄ‘anin je stigao u Sanderlend u decembru proĹĄle godine kada je zamijenio Sitva Bursa i od tima koji je bio na dnu napravio sastav od kojeg trese Ostrvo...

DOMINACIJA: KoĹĄarkaĹĄi Budućnost Volija osvojili Kup Crne Gore, odliÄ?an otpor Sutjeske

Motiv rjeĹĄava rumunski rebus Gostovanja u Rimniku VilÄ?ei postala su tradicija za rukometaĹĄice Budućnosti, baĹĄ kao i porazi od Olkima u buÄ?noj dvorani „Trajanâ€?. Postoji, ipak, progresija koja ide na ruku timu ! % Ĺž ć - Rumunke su 9. novembra 2007. godine slavile sa 13 razlike (35:22), 15. marta 2009. bilo je plus devet (31:22), da bi PodgoriÄ?anke prije godinu i 13 dana imale ĹĄansu za remi, ali je

ĹĄest sekundi prije kraja odbranila ĹĄut " 7

ć i saÄ?uvala pobjedu (21:20).

Ako bi se trend nastavio, Budućnost bi u danaĹĄnjem meÄ?u (poÄ?etak u 17 Ä?asova po naĹĄem, a 18 po lokalnom vremenu) ostvarila pobjedu kojom bi praktiÄ?no osigurala nastup u osmom polufinalu Lige ĹĄampiona, a ujedno se i znatno pribliĹžila prvom mjestu u grupi 2 glavne faze. JoĹĄ samo kada bi u sportu sve bilo kao u matematici...

Dva velika boda moraju da se zarade na terenu koji je za mnoge neosvojiva tvrÄ‘ava. Da stvar bude joĹĄ teĹža, Budućnost nije u idealnoj formi zbog viĹĄe razloga - zbog vanrednog stanja u Podgorici i ĹĄtednje struje treniralo se samo jednom, i to preko dana, % Ä? ć je joĹĄ van terena zbog rupture lista, a sitnije povrede muÄ?e ć (list), ( ( ć (rame), % ć (leÄ‘a) i % 2 ; (meniskus)... Taj kvartet će, ipak, biti u konkurenciji za okrĹĄaj sa timom

.

- Nismo se adekvatno pripremili, jer smo odradili svega polovinu treninga koje smo planirali. Ali, nadam se da će motiv da konaÄ?no pobijedimo u VilÄ?ei da prevlada, da će on da nas izdigne

6

+ 3 " =$ 'Ć

ZBOGOM Mec

„U igri Olkima se sve vrti oko bekova, Turkinja Ozel i naťa Mara Jovanović su glavne�: Majda Mehmedović iznad svih tih problema - naglaťava AdŞić.

Budućnost je prvi poraz proĹĄle sezone doĹživjela upravo u VilÄ?ei, ali je tada odigrala prvi pravi meÄ? nakon duge pauze. Sada je imala dva iskuĹĄenja u Ligi ĹĄampiona i upisala pobjede protiv Meca i Krima, ali je pitanje da li je u boljoj formi nego tada. Rumunke su, sa druge strane, sa Voinom dosta ozbiljnije nego kada ih je vodila % % .

- Olkim je kvalitetniji ove godine, igra stabilnije, bolje nego tada. Da nije bilo ovih problema, sigurno je da bismo i mi bili u boljoj formi nego u proĹĄlogodiĹĄnjoj utakmici. OÄ?ekujem, ipak, da odigramo bolje nego tada zakljuÄ?io je AdĹžić.

S obzirom na to da su trijumfom u Mecu i ubjedljivom pobjedom nad Krimom napravile veliki korak ka polufinalu, igraÄ?ice Budućnosti mogu da igraju bez imperativa. Sada je vaĹžno

samo da pobjeÄ‘uju u „MoraÄ?iâ€?, ali to ne znaÄ?i da odustaju od borbe.

- Jesmo rastereÄ&#x2021;ene, ali znamo koliko bi nam znaÄ?ila pobjeda. Nismo imale mnogo vremena da se pripremimo zbog manjeg broja treninga, ali ne traĹžimo alibi - kaĹže <

Ä&#x2021;.

Kakva je razlika izmeÄ&#x2018;u ovih i proĹĄlosezonskih timova BuduÄ&#x2021;nosti i Olkima i ĹĄta moĹže da

SEHA LIGA (17. KOLO): Pobjeda Cetinjana u gostima

LovÄ&#x2021;en slavio u LjubuĹĄkom

Mec je prvi put u klupskoj istoriji uĹĄao meÄ&#x2018;u osam najboljih ekipa Evrope i to Ä&#x2021;e mu ostati krajnji domet - Krim je slavio u â&#x20AC;&#x17E;Areni Mec â&#x20AC;? sa 21:20 i otpisao ĹĄampiona Francuske iz bitke za polufinale.

Slovenke su na startu povele 6:1, a u nastavku u nekoliko navrata imale ĹĄest golova prednosti.

Mec je serijom 5:0 smanjio na 18:17, imao i 20:19, ali nije mogao do preokreta.

I u drugom meÄ?u juÄ?eraĹĄnjeg programa bilo je veoma uzbudljivo - Midtjiland je svaladao IÄ&#x2021;ako sa 23:22 i udaljio viceĹĄampiona Evrope od polufinala. /+ 'Ä&#x2021;

,+

(12:10). ! + Ä?er - Larvik (17.15). 2 + Ä?er 4, Larvik 3, Midtjiland 2, IÄ&#x2021;ako 1.

+ & # -+ / (8:13). ! + Olkim - BuduÄ&#x2021;nost (17). 2 + Olkim, BuduÄ&#x2021;nost 4, Krim 2, Mec 0. odluÄ?i?

- DrugaÄ?ije su i naĹĄa i njihova ekipa.

Mislim da je Olkim jaÄ?i nego proĹĄle, zbog Ä?ega moramo da odigramo jako dobro i u odbrani i u napadu. U igri Olkima se sve vrti oko bekova, Turkinja =( i naĹĄa $

Ä&#x2021; su glavne. Vratila se i Dinu iz penzije, ali ne znam u kakvoj je formi nakon duge pauze. VidjeÄ&#x2021;emo na utakmici - poruÄ?ila je 21-godiĹĄnja Baranka.

DŽUDO: Olimpijske nade na gran priju u Dizeldorfu

'( Ä&#x2018; Ä? Ä&#x2021; *+,- ./0+/ 1

Osam puta zatresao mreĹžu IzviÄ&#x2018;aÄ?a: Marko DraĹĄkoviÄ&#x2021;

6

+ 3 7 'Ä&#x2020;

2 ĹĄ - Gradska sportska dvorana.

Gledalaca: 400. Sudije: Mitrevski i Todorovski (Makedonija). Sedmerci: IzviÄ&#x2018;aÄ? 2 (2), LovÄ&#x2021;en 2 (2). IskljuÄ?enja: IzviÄ&#x2018;aÄ? 4, LovÄ&#x2021;en 10 minuta. '( Ä&#x2018; Ä?+ "3 " Ä&#x2021; ./, 2 14 Ä&#x2021;4 Ä&#x2021; Ä&#x2021;4 4 Ä&#x2021; *4 5 Ä&#x2021; ,4 2 & /4 3 " Ä&#x2021; /4 Ä&#x2021; /4 "

4 Ä&#x152; 4 /4 ' Ä&#x2021; 4 ĹĄ4 Ä&#x2021; ,4 ! Ä&#x2021; * .

13

Ä&#x2021; + %2 Ä&#x2021;4 Ä&#x2021; .

2 14 4 $ Ä&#x2021; , ./14 '3

Ä&#x2021; * ./14 Ä&#x2021;4 63 7

Ä&#x2021;4 7 Ä&#x2021; /4 ! ĹĄ Ä&#x2021; 84 Ä&#x2021; 4 3 7

Ä&#x2021;4

Ä&#x2021;4 7 ĹĄ Ä&#x2021; ,4 & ,4 2 Ä&#x2021; 04 93

Ä&#x2021;3 RukometaĹĄi LovÄ&#x2021;ena upisali su drugu pobjedu u gostima u SEHA ligi, sedmu ukupno u 15 utakmica - izabranici 7

ĹĄ Ä&#x2021; savladali su u LjubuĹĄkom ekipu IzviÄ&#x2018;aÄ?a 30:26 (19:14), koji su savladali i na Cetinju (27:19).

DomaÄ&#x2021;in je poveo samo na startu, dok je ostatak meÄ?a protekao u potpunoj dominaciji gostiju, koji su najveÄ&#x2021;u prednost imali u 48. minutu, kada su golom & poveli 27:19...

- Odigrali smo dobru utakmicu, posebno u odbrani. Svi smo zadovoljni pobjedom i nadam se da hvatamo pravi ritam za mart, kada nas Ä?ekaju teĹĄke utakmice u domaÄ&#x2021;em prvenstvu i Kupu, poĹĄto nam je prioritet dupla kruna. MeÄ&#x2018;utim, vaĹžno je i da ĹĄto bolje odigramo u Regionalnoj ligi, a svaka pobjeda predstavlja veliki uspjeh za nas, tako i ova. Ne smijemo da poletimo, oÄ?ekuje nas zaostala utakmica u Beogradu sa Crvenom zvezdom, protiv koje treba da odigramo ĹĄto bolje, a nakon toga nam dolazi Metalurg. Te utakmice treba da nam posluĹže da podiĹžemo formu za nastavak domaÄ&#x2021;eg prvenstva - kazao je â&#x20AC;&#x17E;Vijestimaâ&#x20AC;? kapiten Cetinjana '

Ä&#x2021;.

Najefikasniji u redovima LovÄ&#x2021;ena bio

! ĹĄ Ä&#x2021; sa osam golova iz 13 ĹĄuteva.

PreskaÄ?e prvo kolo: SrÄ&#x2018;an MrvaljeviÄ&#x2021;

6

+ 53 Ä?? 'Ä&#x2020;

SrÄ&#x2018;an po formu Marko za poene Najbolji crnogorski dĹžudisti, Ä&#x2018; Ä&#x2021; i

Ä&#x2021; boriÄ&#x2021;e se danas na gran priju u njemaÄ?kom Dizeldorfu. Na turniru vrijednom 100 hiljada dolara naĹĄ najbolji dĹžudista i svjetski viceprvak do 81 kilogram, MrvaljeviÄ&#x2021;, kao nosilac Ä&#x2021;e da bude slobodan u prvom krugu.

Na prvom tatamiju u drugom krugu prvi rival biÄ&#x2021;e mu pobjednik meÄ?a izmeÄ&#x2018;u MaÄ&#x2018;ara Ä&#x152; i Mongolca ĹĄ . MrvaljeviÄ&#x2021; ima izuzetno teĹžak Ĺžrijeb, poĹĄto je u njegovom dijelu kostura na prvom tatamiju i prvak Evrope, AzerbejdĹžanac . U njegovoj kategoriji Ä&#x2021;e se za pobjedu boriti 52 borca, i od najboljih dĹžudista u toj kategoriji nedostaje jedino najbolji, svjetski prvak iz JuĹžne Koreje, !Ĺž " # .

I MrvaljeviÄ&#x2021;ev reprezentativni drug, superteĹĄkaĹĄ RaduloviÄ&#x2021; Ä&#x2021;e se danas boriti na prvom tatamiju, a imao je sreÄ&#x2021;u da bude neparan u konkurenciji 41 borca i da se direktno u drugom krugu bori sa nosiocem, $ Ĺž Ĺ iz Kazahstana. I u RaduloviÄ&#x2021;evopj kategoriji u Dizeldorfu se ne takmiÄ?i aktuelni svjetski prvak i najbolji dĹžudista danaĹĄnjice, Francuz .

Ipak, u sluÄ?aju pobjede u treÄ&#x2021;em krugu bi RaduloviÄ&#x2021;a trebalo da saÄ?eka aktuelni svjetski viceprvak i dvostruki ĹĄampion Evrope, Njemac % & .

RaduloviÄ&#x2021;u bi svaka pobjeda bila dragocjena poĹĄto se nalazi na posljednjem, 25. mjestu evropske liste putnika na Olimpijske igre u Londonu. Ĺ˝

LIGA Ĺ AMPIONA: RukometaĹĄice BuduÄ&#x2021;nosti danas (17 Ä?asova) gostuju Olkimu

SPISAK: Znaju se fudbaleri Islanda koji dolaze u Podgoricu

BUNDES LIGA: Nova pobjeda Dortmunda, kiks Bajerna

Lagerbek sa dva tima Island moĹžda nema tim koji pripada vrhu evropskog fudbala, ali oÄ?igledno ima puno fudbalera koji mogu da igraju na internacionalnom nivou.

O tome najbolje govori podatak da je selektor â&#x20AC;&#x153;ribaraâ&#x20AC;?

saopĹĄtio dva potpuno razliÄ?ita spiska za dva prijateljska meÄ?a koja Ä&#x2021;e njegova selekcija odigrati u samo pet dana - protiv Japana 24. februara u Osaki i Crne Gore 29. februara u Podgorici.

Oba tima su podjednakog kvaliteta, dakle nijedan nije najjaÄ?i, s tim ĹĄto je ekipa koju Ä&#x2021;e Lagerbek suprostaviti Crnoj Gori za nijansu iskusnija.

- OÄ?ekujem puno od predstojeÄ&#x2021;ih utakmica u smislu upoznavanja sa fudbalerima.

Normalno, uvijek mi je cilj da dobijem meÄ?, Ä?ak i kada se radi o prijateljskom duelu, ali ovo je vrijeme kada je najznaÄ?ajnije da vidim igraÄ?e uĹživo, popriÄ?am sa njima, snimim kako igraju u reprtezentaciji - izjavio

je Lagerbek, 63-godiĹĄnji Ĺ veÄ&#x2018;anin, nekadaĹĄnji selektor Ĺ vedske i Nigerije.

Od fudbalera koji Ä&#x2021;e igrati protiv Crne Gore najiskusniji je defanzivac norveĹĄkog Vikinga , koji je ¸61 put nosio nacionalni dres. Jedini debitant je golman .

Na spisku za meÄ? sa Crnom Gorom su golmani (Lilestrem) i (Sarpsburg), defanzivci (Viking), (Bolton), (Bran), (Stabek), (FC Kopenhagen),

(FC Kopenhagen) i (Geteborg), vezisti (Verona), (Kardif), !

(Aberdin), " (AZ Alkmar), (Odenze) i # (Vulverhempton), te napadaÄ?i (Standard LijeĹž), $ (Lokeren) i (Hofenhajm).

Gol za tri velika boda u Berlinu: Kevin Groskrojc

$ + 2!3!&

Ĺ ampion u bjekstvu Ĺ ampionski ples Borusija iz Dortmunda se nastavio na Olimpijskom stadionu u Berlinu - â&#x20AC;&#x17E;milioneriâ&#x20AC;? su slavili protiv Herte sa 1:0 i uÄ?vrstili se na prvom mjestu na tabeli.

Aktuelnom prvaku NjemaÄ?ke je ovo ĹĄesta pobjeda zaredom u ligi (osma ako se raÄ?una i Kup), a do tri boda u glavnom gradu ga je vodio ( ) koji je u 66. minutu postigao jedini gol na meÄ?u.

Herta je, inaÄ?e, bila pravi rival ĹĄampionu, a prije gola Groskrojca je u dva navrata preko imala priliku da sruĹĄi lidera Bundes lige.

- Ne bih rekao da naĹĄa pobjeda nije zasluĹžena. Naprotiv, oduĹĄevljen sam kakvu je volju pokazao moj tim - rekao je trener Borusije # ( nakon pitanja novinara da li misli da je Herta bila bolja.

Borusija sada ima Ä?etiri boda viĹĄe od Bajerna, nakon ĹĄto su Bavarci joĹĄ jednom zaustavljeni - ovog puta nisu mogli viĹĄe od 0:0 protiv Frajburga, posljednje ekipe

na tabeli.

Timu # je ovo treÄ&#x2021;i neuspjeh zaredom u gostima - nakon ĹĄto je izgubio u Menhengladbahu i remizirao u Maburgu.

U seriji je i Borusija iz Menhengladbaha koja je osvojila tri boda u Kaj-

% * + $ + ,

! ,+- (Kisling 25, 64, Kastro 60, Ĺ irle 70 - Ko 50), "

-+ (PetriÄ&#x2021; 76 - Marin 9, Tribul 45, ArnautoviÄ&#x2021; 86), ./ +- (Groskrojc 66), ('

/ -+1 (Jesen 63 - Herman 9, Arango

Dortmund sada ima Ä?etiri boda viĹĄe od Bajerna, koji je sada treÄ&#x2021;eplasirani. Na drugom mjestu je Borusija iz Menhengladbaha, dok Ĺ alke danas ima ĹĄansu da se izjednaÄ?i sa Bavarcima zerslauternu (2:1).

Borusiji je ovo 6. meÄ? u nizu bez poraza (od Ä?ega pet trijumfa), a na â&#x20AC;&#x17E;Fric Valteruâ&#x20AC;? je sve bilo gotovo veÄ&#x2021; poslije 14 minuta kada su " i ! na brzinu sruĹĄili â&#x20AC;&#x17E;crvene Ä&#x2018;avoleâ&#x20AC;?.

Bajer je prebolio poraz od Barselone u Ligi ĹĄampiona tako ĹĄto je deklasirao Augsburg (4:1), dok je Verder u gostima bio bolji od Hamburgera sa 3:1.

14). . : Ĺ alke - Volfsburg, Hanover Ĺ tutgart. Petak: Hofenhajm - Majnc 1:1.

2 : Borusija D. 49, Borusija M. 46, Bajern 45, Ĺ alke 41, Verder 36, Bajer 34, Hanover 31, Volfsburg 27, Ĺ tutgart, Hofenhajm, Volfsburg 26, Nirnberg 25, Majnc, Keln 24, Herta 20, K'lautern, Augsburg, Frajburg 18.

VRATIO SE IZ POLJSKE: BivĹĄi napadaÄ?

BuduÄ&#x2021;nosti traĹži klub na domaÄ&#x2021;oj sceni Lagerbek prije Ä?etiri godine u Podgorici

Foto: ARHIVA VIJESTI

SAVJET: Ĺ veÄ&#x2018;anin zna kako se osvajaju trofeji

Ibra Van Persiju: Promijeni klub Najbolji fudbaler Milana i kapiten reprezentacije Ĺ vedske Zlatan IbrahimoviÄ&#x2021; savjetovao je HolanÄ&#x2018;anina % & da pod hitno napusti Arsenal, ukoliko Ĺželi da osvoji neki trofej, i naveo svoj primjer.

- Ne znam kako Van Persi razmiĹĄlja, ali ja znam ĹĄta bih uradio da sam na njegovo mjestu.

Promijenio sam viĹĄe klubova u karijeri, za mene je to izatov, avantura. U osam godina sam osvojio isto toliko titula, u razliÄ?itim klubovima i zemljama. Ako ostaneĹĄ kuÄ&#x2021;i Ĺžitav Ĺživot, sve je lako, jer si kod kuÄ&#x2021;e. Ali, ako igraĹĄ u pet razliÄ?itih klubova, to je pravi test. A ako uz to imaĹĄ i

uspjeha, postajeĹĄ pravi ĹĄampion, zavrijeÄ&#x2018;ujeĹĄ poĹĄtovanje - kazao je IbrahimoviÄ&#x2021; za â&#x20AC;&#x153;Sanâ&#x20AC;?, nakon ĹĄto je Milan savladao Arsenal 4:0, u prvoj utakmici osmine finala Lige ĹĄampiona.

- Kada niĹĄta ne osvajaĹĄ godinama, ljudi shvataju zaĹĄto mijenjaĹĄ sredinu, kao ĹĄto je uradio

$ . Fudbal se igra za pobjede, ako toga nema ĹželiĹĄ da odeĹĄ. Dok sam igrao u Holandiji, nisam liÄ?no znao Robina, ali imao sam prilike da vidim o kakvom je talentu rijeÄ?. Sada je kompletan igraÄ? - dodao je IbrahimoviÄ&#x2021;.

RotkoviÄ&#x2021; Ä?eka poziv Iako je bio na pragu inostranog angaĹžmana, doskoraĹĄnji ĹĄpic BuduÄ&#x2021;nosti % Ä&#x2021; i u drugom dijelu sezone dokazivaÄ&#x2021;e se na domaÄ&#x2021;oj sceni. JoĹĄ je nepoznanica gdje Ä&#x2021;e temperamentni napadaÄ? nastaviti karijeru, ali RotkoviÄ&#x2021;u su i dalje svjeĹža sjeÄ&#x2021;anja na Poljsku, taÄ?nije na nesuÄ&#x2018;eni klub ViÄ&#x2018;ev iz LoÄ&#x2018;a...

- Proveo sam 33 dana na pripremama, postigao i jedan pogodak, dok su mi dva gola poniĹĄtena. Dva dana sam proveo na ljekarskim pregledima, a dobro sam propraÄ&#x2021;en i u tamoĹĄnjim medijima. Nakon svega, nevjerovatno je zaista da mi se Ä?etiri dana pred poÄ?etak drugog dijela sezone kaĹže da se vratim kuÄ&#x2021;i. Ali, ĹĄta da se radi, idem dalje - kaĹže RotkoviÄ&#x2021;.

Sada slijedi novo dokazivanje na domaÄ&#x2021;oj prvoligaĹĄkoj sceni, a prije BuduÄ&#x2021;nosti RotkoviÄ&#x2021; je ostavio veoma zapaĹžen trag u Petrovcu.

Za njegovo ime veĹžu se i najveÄ&#x2021;i uspjesi primorskog kluba - RotkoviÄ&#x2021; je postigao dva gola u istorijskom trijumfu protiv kiparskog Anortozisa, a isti igraÄ? je postigao odluÄ?ujuÄ&#x2021;i pogodak i u finalu Kupa protiv LovÄ&#x2021;ena u maju 2009. godine.

BivĹĄi kapiten Petrovca ne Ĺželi, meÄ&#x2018;utim, da otkriva da li Ä&#x2021;e se vratiti pod Malo brdo...

- Ne bih o imenima, u kontaktu sam sa nekoliko klubova - zakljuÄ?io je RotkoviÄ&#x2021;.

AL ARM: U Barseloni joĹĄ ne znaju da li raÄ?unaju na trenera u narednoj sezoni

Gvardiola: Ne znam da li ostajem Trener Barselone

izjavio je juÄ?e da joĹĄ nije odluÄ?io da li Ä&#x2021;e voditi Katalonce i naredne sezone.

Informaciju koju su neki protumaÄ?ili kao alarm, a neki kao pripremanje terena za poveÄ&#x2021;anje ugovora, prenio je â&#x20AC;&#x153;El Mundo Deportivoâ&#x20AC;?.

- Volio bih da sam ranije donio odluku, ali joĹĄ nisam razjasnio sam sa sobom. To je liÄ?no pitanje. Treba da naÄ&#x2018;em motivaciju da nastavim, a to mi joĹĄ nije jasno - rekao je Gvardiola.

Trener Barse preuzeo je sadaĹĄnjeg ĹĄampiona Evrope prije skoro Ä?etiri godine i od tada je osvojio 13 od moguÄ&#x2021;ih 16 trofeja.

Gvardiola je dva potpisivao jednogodiĹĄnja produĹženja saradnje, nakon poÄ?etnog ugovora na dvije godine koji je potpisao u junu 2008.

Barselona je trostruki uzastopni prvak Ĺ panije pod voÄ&#x2018;stvom Gvardiole. Osvojila

REAL na plus 13!

Real je, po oÄ?ekivanju, lagano rijeĹĄio domaÄ&#x2021;i meÄ? sa Sentaderom (4:0), pa prednost u odnosu na drugoplasiranu Barselonu sada iznosi nevjerovatnih 13 bodova. Katalonci Ä&#x2021;e, naravno, veÄ?eras na â&#x20AC;&#x153;Nou kampuâ&#x20AC;? protiv Valensije imati priliku da vrate zaostatak na deset.

Za razliku od tri posljednja meÄ?a na â&#x20AC;&#x153;Satnijago Bernabeuuâ&#x20AC;?, Real ovoga puta nije primio gol na poÄ?etku meÄ?a, veÄ&#x2021; je prvi poveo - je centrirao sa desne strane, a

ĹĄutem glavom pretekao na vjeÄ?itoj listi Realovih strijelaca (ukupno 122 gola).

Nakon toga, za Real je sve bila pjesma, a u strijelce su se upisali joĹĄ (dva puta) i

.

je i dvije Lige ĹĄampiona, dva klupska svjetska prvenstva, dva evropska Super kupa, tri Super kupa Ĺ panije i Kup kralja.

Ove sezone je doĹĄla do finala Kupa kralja, blizu je plasmana u Ä?etvrtfinale Lige ĹĄampiona, ali u prvenstvu zaostaje Ä?ak 13 bodova za liderom lige

Real Madridom, uz utakmicu manje.

Da li je neoÄ?ekivani minus u prvenstvu i razlog zbog kojeg se Gvardiola dvoumi da li da ostane na â&#x20AC;&#x153;Nou kampuâ&#x20AC;? ili ne, pokazaÄ&#x2021;e naredni dani.

Kako god, simptomatiÄ?no je da je Gvardiola u minule godine sezone u ovoj fazi ĹĄam-

Boli glava od Reala: Barsa je na minus 13, a Gvardiola ne zna da li ostaje pionata veÄ&#x2021; imao potpisane ugovore za narednu sezonu.

NekadaĹĄnji vezista Barselone, evropski prvak kao igraÄ?

1992, izjavio je da mu klub nije postavljao nikakve ultimatume oko donoĹĄenja odluke.

- Trenutno bih radije da malo produĹžim vrijeme za odluku.

Ne Ĺželim joĹĄ niĹĄta da kaĹžem, Ĺželim da budem siguran. Ako ljudi to poĹĄtuju - odliÄ?no, ako ne - ĹĄteta. Situacija je takva kakva je. VeÄ&#x2021; sam odgovorio na mnoga pitanja o tome i nemam viĹĄe ĹĄta da kaĹžem rekao je Gvardiola.

Barselona veÄ?eras igra protiv Valensije na â&#x20AC;&#x153;Nou kampuâ&#x20AC;? i

Foto: BETA/AP

pitanje je kakav Ä&#x2021;e biti motiv tima kada je Real na velikih 13 bodova.

Katalonci su u proĹĄlom kolu pretrpjeli tek drugi uzastopni poraz u prvenstvu, od Osasune. â&#x20AC;&#x153;Blau granaâ&#x20AC;? je u utorak pobijedila Bajer u Leverkuzenu sa 3:1 u Ligi ĹĄampiona.

FA KUP: ViljaĹĄu-BoaĹĄu sve teĹže, Venger opet praznih ruku

Arsenal eliminisan, Ä&#x152;elzi na popravnom

Jedan gol nije bio dovoljan za pobjedu: StaridĹž slavi sa Matom

IzdavaÄ?: DAILY PRESS. d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao je 1. septembra 1997.

Podgorica Bulevar revolucije 11 PoĹĄtanski fah 351

www.vijesti.me Ĺ˝iro-raÄ?un: 510-168-21,CKB Telefon redakcije: 406-901, faks: 242-306 Marketing: Biljana MARKOVIÄ&#x2020;-AL MAHMUD tel: 406-908, 406-928, fax 248-613 Oglasno, tel/fax: 230-955, 230-956 Prodaja: Stanka RADULOVIÄ&#x2020; tel/fax: 406-940, 406-925 Ĺ tamparija: 891-805, 891-815

Foto: BETA/AP

Ako je trener Ä&#x152;elzija ĹĄ ĹĄ neĹĄto morao da izbjegne nakon oÄ?ajnih rezultata u Premijer ligi, a uoÄ?i meÄ?eva osmine finala sa Napolijem, onda je to kiks protiv drugoligaĹĄa u osmini finala FA kupa na domaÄ&#x2021;em terenu.

Tim iz zapadnog Londona odigrao je mrĹĄavih 1:1 protiv Birmingema na â&#x20AC;&#x153;Stemford bridĹžuâ&#x20AC;?, pa pritisak kojim je sada izloĹžen portugalski trener ne moĹže da bude veÄ&#x2021;i.

- ¸Ne morate da me podsjeÄ&#x2021;ate, znam da je ovo siromaĹĄan rezultat, nismo oÄ?ekivali ovako neĹĄto - procijedio je ViljaĹĄ-BoaĹĄ nakon meÄ?a.

Ali, i od loĹĄeg je moglo da bude gore, Birmingem je golom ! vodio od 20. minuta, a Ä&#x152;elzi se iĹĄÄ?upao tek u nastavku, kada je Ĺž (62. minut) donio izjednaÄ?enje na asistenciju "

Ä&#x2021; .

- SreÄ&#x2021;a je ĹĄto imamo sada drugu utakmicu u Birmingemu, gdje Ä&#x2021;emo moÄ&#x2021;i da ispravimo stvari - dodao je ViljaĹĄ-BoaĹĄ. Ä&#x152;elzi igra loĹĄe, ali nema ni sreÄ&#x2021;e, jer ko zna kako bi se utakmica odvijala da je realizovao penal u 23. minutu (od-

IzvrĹĄni direktor: Ĺ˝eljko IVANOVIÄ&#x2020; zeljko.ivanovic@vijesti.me Glavni i odgovorni urednik: Mihailo JOVOVIÄ&#x2020; mihailo.jovovic@vijesti.me Zamjenici glavnog i odgovornog urednika: NeÄ&#x2018;eljko RUDOVIÄ&#x2020; politika@vijesti.me nedjeljko.rudovic@vijesti.me Zdravko VUÄ&#x152;INIÄ&#x2020; ekonomija@vijesti.me

Urednici: Dejan PERUNIÄ&#x152;IÄ&#x2020; desk@vijesti.me Danilo MIHAILOVIÄ&#x2020; drustvo@vijesti.me Radmilo TADIÄ&#x2020; crnahronika@vijesti.me Nela RADOIÄ&#x152;IÄ&#x2020; forum@vijesti.me Angelina Ĺ OFRANAC svijet@vijesti.me Hana AJDARPAĹ IÄ&#x2020; regioni@vijesti.me Boban NOVOVIÄ&#x2020; podgorica@vijesti.me Aleksandar VUÄ&#x152;KOVIÄ&#x2020; sport@vijesti.me

branio $ ).

Arsenal je proĹĄao joĹĄ gore od Ä&#x152;elzija, tim % poraĹžen je u Sanderlendu (2:0), pa je nakon Premijer lige, Lige ĹĄampiona (vjerovatno) i Liga Kupa, ostao i bez FA Kupa.

DomaÄ&#x2021;in je na poluvremenu vodio 1:0 (gol Ä? u 40. minutu), dok je u nastavku, umjesto izjednaÄ?enja, Arsenal pogodio sopstvenu mreĹžu. Autor autogola bio je mladi ' Ä&#x152; ) . â&#x20AC;&#x153;TobdĹžijeâ&#x20AC;? su tako na pravom putu da ostanu bez trofeja i sedmu sezonu zaredom.

U Ä?etvrtfinale najstarijeg takmiÄ?enja na svijetu plasirao se i drugoligaĹĄ, Lester, koji je slavio na gostovanju PremijerligaĹĄu NoriÄ?u.

Dalje idu Bolton i Everton, dok Totenhem i Liverpul danas igraju svoje meÄ?eve. * +*, (1:0), Ä&#x152; % * (0:1), -

+*, (2:0),

,*+ (0:1), NoriÄ? - Lester 1:2 (1:1). $ * Krouli - Stouk, StivenidĹž - Totenhem, Liverpul - Brajton (17.30).

Jelena NELEVIÄ&#x2020; kultura@vijesti.me Ivana NOVAKOVIÄ&#x2020;-LEKOVIÄ&#x2020; zabava@vijesti.me Nina VUJAÄ&#x152;IÄ&#x2020; (nedjelja) nina.vujacic@vijesti.me BalĹĄa BRKOVIÄ&#x2020; (ART) balsa.brkovic@vijesti.me Slobodan Ä&#x152;UKIÄ&#x2020; (arhiv, nauka) slobodan.cukic@vijesti.me Savo PRELEVIÄ&#x2020; foto@vijesti.me Dragan L. MARTINOVIÄ&#x2020; (dizajn)

nedjelja, 19. februar 2012.

TEROR: KoĹĄarkaĹĄi BuduÄ&#x2021;nost Volija osvojili 11. trofej u nezavisnoj Crnoj Gori

Dominaciji se ne nazire kraj strana 27

. " 9 64# :Ä&#x2020;

NBA: Minesota osvojila Hjuston, Nikola VuÄ?eviÄ&#x2021; pokazao veliku klasu protiv

Dalasa

Pekmen nastavlja teror ĹĄirom Amerike

Ä&#x2021; nastavlja da briljira u NBA ligi. U pobjedi nad Hjustonom (111:98), Big Pek je ubacio 30 poena, ĹĄto je njegov novi rekord, a imao je i 12 skokova kao i po tri ukradene lopte i blokade za 42 minuta u igri.

Kapiten crnogorske reprezentacije je izjednaÄ?io klupski rekord, poĹĄto je pogodio 13 vezanih ĹĄuteva - pet u finiĹĄu meÄ?a sa Ĺ arlotom i osam na poÄ?etku susreta sa â&#x20AC;&#x17E;raketamaâ&#x20AC;?. Uzgred, pokazao je da odliÄ?no saraÄ&#x2018;uje sa koji je nastavio sa odliÄ?nim partijama imao je 33 koĹĄa i 17 uhvaÄ&#x2021;enih lopti, ĹĄto mu je 27. dabl-dabl ove sezone. U Hjustonu je najbolji bio Ä&#x152;

sa 18 pogodaka.

Drugi crnogorski centar

Ä? Ä&#x2021; je bio najbolji igraÄ? Filadelfije u porazu od ĹĄampiona Dalasa (82:75).

Mladi Baranin je za 19 minuta postigao 16 koĹĄeva i uhvatio sedam lopti, a imao je i po jednu ukradenu loptu i blokiran ĹĄut. je bio najbolji u Dalasu sa 28 poena i 12 skokova. Ĺ arlot je prekinuo niz od 16 poraza pobjedom nad Torontom (98:91). Dio potencijala je konaÄ?no pokazao centar koji je imao osam poena, 13 skokova i sedam blokada. Ĺž je u povratku u Klivlend vodio Ma-

jami do ubjedljivog trijumfa sa 28 koĹĄeva, a najbolja partija sezone ! je bila dovoljna da Detroit savlada Sakramento.

Nakon sedam uzastopnih pobjeda, Njujork je poraĹžen, iako je Ĺž opet bio veoma efikasan (26), ali je njegovih devet izgubljenih lopti vjerovatno omoguÄ&#x2021;ilo slabaĹĄnom Nju Orleansu da slavi (89:85). ! " # $

%&"'( (Hauard 26 p, 20 sk, Anderson 23 p, 9 sk Delfino 16 p), ) $ %'"*** (Parson 18 p - Lav 33 p, 17 sk, PekoviÄ&#x2021; 30 p, 12 sk), + Ĺ

%*"%' (Derozan 24 p - Vilijams 22 p, Maget 16 p),

Upisao 30 poena i 12 skokova: PekoviÄ&#x2021; u duelu sa Kajlom Laurijem

**&"*,' (Staki 36 p, Najt 23 p, 10 as - Kuzins 26 p, 15 sk),

$ '-"*** (Irving 17 p - DĹžejms 28 p, Vejd 22 p), .

/

-("'0 (VuÄ?eviÄ&#x2021; 16 p, 7 sk

- Novicki 28 p, 12 sk, DĹžouns 12 p), #

'("'% (Stodemajer 26 p, 12 sk - Ariza 25 p, 8 sk, Belineli 17 p), $ / *,1"*,0 (Gej 20 p, 8 sk, Majo 17 p - Breuer 26 p), # 2

. " 6+787

3

**,"'- (Harden 25 p, Djurent 23 p, 10 sk - Li 23 p), 4 ĹĄ 5 **&"**, (DĹžeferson 34 p, 12 sk, Milsap 14 p, 12 sk - Vol 24 p).

Ĺ˝

NJEGA, STIL, Ĺ OPING: Sanja Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021;, pjevaÄ?ica

Volim diskretnu ĹĄminku

nedjelja, 19. februar 2012.

ESTETIKA: Raste potraĹžnja za estetskim intervencijama

MuĹĄkarci sve Ä?eĹĄÄ&#x2021;e peglaju bore

PREDLOG KUVARA

Irska supa i file

:

% & '% Ä&#x152; )*')+ *, & - . / + &0 ) +0%)*1 % 1* '+ Ä? Ä&#x2018; 14 4 Ä&#x2021;

0*6 '* . 4 Ä? - ) +0 ,* / '+Ä&#x2020;+ / 8 9

# $ Ä&#x2020; ! "

Ĺ˝

PORODICA: Vrijeme je za igru s djecom

Osmomartovske Ä?estitke ANA VUJNOVIÄ&#x2020; an zaljubljenih je proĹĄao, ali predstoji nam 8. mart, stoga evo jedne simpatiÄ?ne igre koja moĹže izroditi odliÄ?nu osnovu za izradu osmomartovskih Ä?estitki.

papir ili karton, pjena za brijanje (najbolje neka sa neutralnim mirisom), plitak Ä?etvrtasti sud, boja za kolaÄ?e, Ä?aÄ?kalice, viljuĹĄka, papirni ubrusi...

Dno posude poprskati sa slojem pjene za brijanje, a zatim pjenu rasporediti rukom.

Na viĹĄe mjesta kapnite po nekoliko kapi raznih boja za kolaÄ?e.

Pozovite djecu da uz pomoÄ&#x2021; Ä?aÄ?kalice ili viljuĹĄke paĹžljivo umijeĹĄaju boje u pjenu za brijanje.

BiÄ&#x2021;e oduĹĄevljeni dok budu posmatrali kako se boje razlivaju i mijeĹĄaju jedna sa drugom ostavljajuÄ&#x2021;i prelijepe ĹĄare.

Kad budu zadovoljni dizajnom koji su dobili, pokaĹžite im kako da paĹžljivo poloĹže papir na pjenu, njeĹžno pritiskajuÄ&#x2021;i.

Uklonite lagano papir,

D

saÄ?ekaj koji minut, a zatim obriĹĄite viĹĄak pjene sa papira.

Divne ĹĄare Ä&#x2021;e se precrtati sa pjene na papir.

Postupak se moĹže ponavljati joĹĄ puno puta, jednostavno sipajte joĹĄ jedan sloj pjene i dodajte joĹĄ nekoliko kapi boje.

Papir dobijen na ovaj naÄ?in je divan i veoma dekorativan, a moĹžete predloĹžiti maliĹĄanima da od njega naprave Ä?estitke za mamu, baku ili uÄ?iteljicu.

Jednostavno, neka isijeku Ĺželjene motive, na primjer srca u nekoliko veliÄ?ina i zalijepe ih na Ä?estitku.

Ili napravite â&#x20AC;&#x2122;Volim te ovolikoâ&#x20AC;&#x2122; Ä?estitku.

Ako je dijete starije i dovoljno vjeĹĄto, moĹže samo iscrtati obris svojih ĹĄaka preko ovako ukraĹĄenog papira, a zatih ih isjeÄ&#x2021;i.

U suprotnom, vaĹĄa pomoÄ&#x2021; Ä&#x2021;e biti neophodna.

Sa unutraĹĄnje strane isjeÄ?enih ĹĄaka od papira zalijepite jednu dugaÄ?ku traku koju Ä&#x2021;ete viĹĄe puta presaviti, tako da dvije ĹĄake budu povezane trakom, a da mogu da se sklope kao Ä?estitka.

Sa prednje strane neka ispiĹĄu poruku: Volim te ovoliko.

A, kad je onaj ko dobije ovakvu Ä?estitku raĹĄiri, sigurno Ä&#x2021;e biti oduĹĄevljen. â&#x20AC;&#x153;

â&#x20AC;?

POKLONI: Za vjerne Ä?itaoce

Nazovite i osvojite vrijednu nagradu Za vjerne Ä?itaoce nedjeljnog dodatka â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝ivotâ&#x20AC;?, Vijesti sa svojim saradnicima obezbjeÄ&#x2018;uju vrijedne poklone: Ä?etiri prva Ä?itaoca/teljke koji prvi nazovu u utorak od 12 h do 12.15 na broj redakcije 020/406 â&#x20AC;&#x201C; 920, dobijaju: 1. ruÄ?ak za dvije osobe u jednom od restorana â&#x20AC;&#x153;Astoriaâ&#x20AC;?; 2. frizerski tretman u salonu

â&#x20AC;&#x153;Imageâ&#x20AC;?; 3. procjenu tipa koĹže sa savjetima za njegu kod kuÄ&#x2021;e u Institutu â&#x20AC;&#x153;Ĺ armâ&#x20AC;?; 4. knjigu po izboru iz edicije â&#x20AC;&#x153;Vijestiâ&#x20AC;?.

U proĹĄlom broju prvu nagradu osvojio je " ĹĄ # Ä&#x2021; Ä&#x2021;, drugu $ Ä? Ä&#x2021;, treÄ&#x2021;u % & Ä&#x2021;, dok je knjigu po izboru iz naĹĄih edicija dobila ' ( Ä? Ä&#x2021;.

ĹĄ Ä? ĹĄ ĹĄ Ä? ĹĄ ĹĄ Ĺž

ĹĄ Ĺž Ä&#x2021; ĹĄ

ĹĄ !

R AZGOVOR: Branko Micev, meteorolog

Kad sluÄ?ajni susret promijeni Ĺživot ako se bavi pozivom koji ne podrazumijeva slavu i popularnost, meteorolog ) " je u posljednjem periodu postao, pa gotovo glavna medijska liÄ?nost: najavljujuÄ&#x2021;i i komentariĹĄuÄ&#x2021;i posljednje vremenske neprilike u Crnoj Gori gostovao je na brojnim televizijama, a ĹĄtampani mediji su, piĹĄuÄ&#x2021;i o vremenskim prilikama, navodili njegovu prognozu.

U petak je pobijedio u emisiji TV Vijesti â&#x20AC;&#x17E;Piramidaâ&#x20AC;&#x153;, a na Fejsbuku postoje dvije stranice koje okupljaju njegove fanove.

Popularnost je dostigla i regionalne razmjere: kaĹže kako nije rijetkost da ga zovu ljudi iz okruĹženja, ĹželeÄ&#x2021;i da Ä?uju vremensku prognozu iskljuÄ?ivo od njega. â&#x20AC;&#x153;Ljudi mi prilaze na ulici ,ali ne kaĹžu mi â&#x20AC;&#x2122;dobar danâ&#x20AC;&#x2122;, veÄ&#x2021; â&#x20AC;&#x2122;hoÄ&#x2021;e li taj sibirski talas, â&#x20AC;&#x2122;kad Ä&#x2021;e tropski talasâ&#x20AC;&#x2122;, â&#x20AC;&#x2122;e nek' si ga najavioâ&#x20AC;&#x2122;, aludirajuÄ&#x2021;i na snijeg, da se djeca malo radujuâ&#x20AC;&#x153;. â&#x20AC;&#x17E;Sve to doĹživljavam kao neĹĄto sasvim normalno, ima i pozitivnih i negativnih komentara, mada viĹĄe pozitivnih. Kad imam vremena, u

I

primijenite na treÄ&#x2021;u. A to vam je da dobro nauÄ?ite matematiku i fiziku i na kraju da sve ĹĄto ste, pod pretpostavkom nauÄ?ili, primijenite u

srednju ĹĄkolu u Beogradu. I tako sam poÄ?eo svoj put u meteorologiju. Tako je jedno proljeÄ&#x2021;e u mom Ĺživotu promijenilo Ĺživotnu putanju i

Micev kaĹže da je dobar struÄ?njak u meteorologiji treba da zna dvije stvari da i da ih primijeni na treÄ&#x2021;u: â&#x20AC;&#x153;a to vam je da dobro nauÄ?ite matematiku i fiziku i na kraju da sve ĹĄto ste, pod pretpostavkom nauÄ?ili, primijenite u nauÄ?noj disciplini koja se zove meteorologijaâ&#x20AC;&#x153;. NaglaĹĄava kako je rijeÄ? o izuzetno teĹĄkim i zahtjevnim studijama, a on ih je zavrĹĄio u Beogradu, na tamoĹĄnjem Prirodno-matematiÄ?om fakultetu prolazu Ä?ak malo i 'prostudiram' priÄ?u sa sagovornikom, zahalim se i nastavljamo dalje normalno svako svoj Ĺživotâ&#x20AC;&#x153;, priÄ?a Branko.

Iz Makedonije je. U Crnu Goru je stigao 1993, priÄ?a, prihvatajuÄ&#x2021;i ponudu tadaĹĄnjeg direktora HZ u Podgorici * * Ä&#x2021; U Beogradu je zavrĹĄio Prirodno-matematiÄ?ki fakultet, smjer Meteorologija. â&#x20AC;&#x17E;Ĺ˝elim da napomenem da se radi o izuzetno teĹĄkim studijama. Treba samo dvije stvari da dobro nauÄ?ite i da ih

nauÄ?noj disciplini koja se zove meteorologijaâ&#x20AC;&#x153;, kaĹže Micev.

Samo nevjerovatna sluÄ?ajnost ga je, kaĹže, odvela do meteorologije.

KosaÄ?, kojem je jednog kasnog proljeÄ&#x2021;a, pri kraju osnovne ĹĄkole, ponio vodu, ga je pitao da li bi Ĺželio da upiĹĄe ĹĄkolu za meteorologiju, te da on moĹže da urgira da ga prime. â&#x20AC;&#x153;'Ja tamo radim, poznajem te ljude i to Ä&#x2021;emo zavrĹĄitiâ&#x20AC;&#x2122;, rekao mi je tada. Kako je rekao, tako i bi. Upisao sam

â&#x20AC;&#x17E;SINE, Micevu da daĹĄ najbolji mobilniâ&#x20AC;&#x153; Micev duhovito priÄ?a o tome kako je majka radnice u kompaniji koja se bavi prodajom telefona, â&#x20AC;&#x17E;intervenisalaâ&#x20AC;&#x153; da dobije â&#x20AC;&#x17E;najbolji mobilniâ&#x20AC;&#x153;. â&#x20AC;&#x17E;Idem ja da kupim mobilni telefon, traĹžim model, gospoÄ&#x2018;a, veoma ljubazno mi reÄ?e: â&#x20AC;&#x2122;DoÄ&#x2018;ite sjutra ili Ä&#x2021;u ja vas zvati ako bude tog modelaâ&#x20AC;&#x2122;. Kasnije mi priÄ?a ĹĄta se desilo. KaĹže kako je kuÄ&#x2021;i rekla majci: â&#x20AC;&#x2122;Majko, majko, dolazio je onaj Micev da kupi mobilniâ&#x20AC;&#x2122;. Majka Ä&#x2021;e na to: â&#x20AC;&#x2122;Sine, odmah njemu da daĹĄ onaj najboljiâ&#x20AC;&#x2122;. â&#x20AC;&#x2122;Majko ne mogu taj, veÄ&#x2021; onaj ĹĄto je on traĹžioâ&#x20AC;&#x2122;. Ona odgovara: â&#x20AC;&#x2122;Pa onda taj najbolji ĹĄto je traĹžio, da mu daĹĄâ&#x20AC;&#x2122;. Naravno, ja sam dobio â&#x20AC;&#x2122;taj najbolji model ĹĄto sam traĹžioâ&#x20AC;&#x2122;.

ZahvaljujuÄ&#x2021;i ljubaznom osoblju te kompanije, a moĹžda je i ta â&#x20AC;&#x2122;intervencijaâ&#x20AC;&#x2122; imala svoj doprinosâ&#x20AC;&#x153;, priÄ?a Micev.

odredilo moju profesiju, Ä?ista sluÄ?ajnost ili sudbina, procijenite samiâ&#x20AC;&#x153;, priÄ?a Branko.

NajveÄ&#x2021;i izazov u meteorologiji mu je kaĹže prognoza vremena, tj. numeriÄ?ke prognoze i modeliranje. â&#x20AC;&#x17E;TaÄ?nost i preciznost prognoze zavisi od mnogo toga. U najveÄ&#x2021;oj mjeri zavisi od koliÄ?ine znanja, razumijevanja prirodnih nauka i atmosferskih sistema, i naravno iskustva. Modeli vama daju karte i

podatke, na vama je da napravite priÄ?u-prognozu. Radi se o strahovitim promjenama i dinamici, vrijeme za razmiĹĄljanje je vrlo kratko. To vam doÄ&#x2018;e kao komandant u bitki. Odluke se moraju brzo donositi, ako imate znanja i isukustva, one Ä&#x2021;e vjerovatno biti sa uspjehom, a ako ste â&#x20AC;&#x17E;tankiâ&#x20AC;&#x153; u znanju i iskustvu, neÄ&#x2021;e biti dobro, teĹĄko vamaâ&#x20AC;&#x153;, priÄ?a Branko.

Slobodnog vremena ima vrlo malo â&#x20AC;&#x17E;na kaĹĄiÄ?icuâ&#x20AC;&#x153;, kaĹže. â&#x20AC;&#x17E;Sa mlaÄ&#x2018;im sinom, koji trenira koĹĄarku, uvijek kada mogu odem na koĹĄarkaĹĄko igraliĹĄte i tu zajedno vjeĹžbamo. Svaki slobodan tenutak ili vikend iskoristim da proĹĄetam, idemo porodiÄ?no za Bar, do Bojane. UĹživam u prirodnim ljepotama Crne Gore. A tu je druĹĄtvo, uz ĹĄetnju padne po koje piÄ&#x2021;e, kafa i sliÄ?noâ&#x20AC;&#x153;, priÄ?a najpoznatiji meteorolog u Crnoj Gori. Ä&#x2020;

Ĺ˝

MuĹĄkarci sve Ä?eĹĄÄ&#x2021;e peglaju bore Dr BoroviÄ&#x2021; istiÄ?a kako su, do unazad nekoliko godina, pacijenti sa osjeÄ&#x2021;anjem stida i nesigurnosti dolazili u ordinaciju na pregled, ne ĹželeÄ&#x2021;i niko da sazna za njihov dolazak kod plastiÄ?nog hirurga, niti za uraÄ&#x2018;enu intervenciju

Foto: Arhiva Vijesti

vuda u svijetu, pa i u Crnoj Gori, potraĹžnja za estetskim korekcijama je sve veÄ&#x2021;a. Osobe sa odreÄ&#x2018;enim estetskim nedostacima su sve viĹĄe spremne da te svoje nedostatke koriguju operativnim putem, naravno kada je to moguÄ&#x2021;e kaĹže za â&#x20AC;&#x153;Vijestiâ&#x20AC;? plastiÄ?ni hirurg dr Ĺ˝ Ä&#x2021;.

On navodi da je estetska hirurgija najradikalniji naÄ?in mijenjanja i korigovanja nekog estetskog nedostatka, ali je Ä?esto, naĹžalost, i jedini moguÄ&#x2021;i. â&#x20AC;&#x153;Do unazad nekoliko godina pacijenti su sa osjeÄ&#x2021;anjem stida i nesigurnosti dolazili u ordinaciju na pregled, ne ĹželeÄ&#x2021;i niko da sazna za njihov dolazak kod plastiÄ?nog hirurga, niti za uraÄ&#x2018;enu intervencijuâ&#x20AC;?, istiÄ?e dr BoroviÄ&#x2021;.

Navodi da danas uglavnom potpuno slobodno razgovaraju o svom estetskom problemu, spremni su da taj problem rijeĹĄe i svoja iskustva podijele sa prijateljima i okolinom.

S

POTPUNA promjena izgleda â&#x20AC;&#x201C; poremeÄ&#x2021;aj liÄ?nosti Nedavno je u medijima u regionu objavljeno da se ĹĄ Ä&#x2021; iz Ĺ˝ivinica podvrgla brojnim plastiÄ?nim operacijama, kako bi liÄ?ila na Ä&#x2018; Ĺž .

Besima sigurno nije jedina osoba koja je promijenila svoje tijelo da bi izgledala kao neko drugi. Ĺ ta se krije iza takvih Ĺželja iz ugla psihijatrije? â&#x20AC;&#x153;NajÄ?eĹĄÄ&#x2021;e su korisnici usluga plastiÄ?ne hirurgije mentalno zdrave osobe, ali u odnosu na druge hirurĹĄke grane, primijeÄ&#x2021;en je veÄ&#x2021;i procenat istih sa mentalnim problemimaâ&#x20AC;?, kaĹže psihijatar

Ä&#x2021;. â&#x20AC;&#x153;Smatra se da je potreba za ljepotom zdrava sve dok nije dio opsesivnosti u anoreksiji,

Dr BoroviÄ&#x2021; kaĹže da je najbolji dokaz za to Ä?injenica da ogroman broj pacijenata koji se javi radi eventualnih estetskih korekcija dolazi po preporuci nekoga ko je to veÄ&#x2021; uradio i ohrabren njegovim

bulimiji, dismorfiÄ?kom tjelesnom poremeÄ&#x2021;ajuâ&#x20AC;Ś â&#x20AC;&#x153;, navodi dr VujanoviÄ&#x2021;.

IstiÄ?e da je cilj plastiÄ?ne hirurgije da osoba izgleda kao bolja, mlaÄ&#x2018;a verzija sebe. â&#x20AC;&#x153;Osoba treba da bude najbolja verzija sebe, a ne verzija nekog drugog. PokuĹĄaji transformacije osoba da fiziÄ?ki izgledaju kao poznate liÄ?nosti, su moguÄ&#x2021;i znak da pate od nedostatka samopouzdanja ili Ä?ak nekih komplikovanijih mentalnih problema, kao ĹĄto su graniÄ?ni poremeÄ&#x2021;aj liÄ?nostiâ&#x20AC;?, kaĹže dr VujanoviÄ&#x2021;.

Psihijatar Ä&#x2021; istiÄ?e kako bi bilo jako dobro da se osobe prije neke estetske intervencije posavjetuju sa psihijatrom.

pozitivnim iskustvima. â&#x20AC;&#x153;Naravno, i danas se svim pacijentima garantuje apsolutna diskrecija, no oni oÄ?igledno, sve manje mare za njuâ&#x20AC;?, navodi dr BoroviÄ&#x2021;.

Kada su muĹĄkarci i estetska

REZULTAT odreÄ&#x2018;en prirodnim izgledom Dr BoroviÄ&#x2021; kaĹže da ne voli kada mu pacijenti donesu fotografiju nekih usana ili grudi sa sugestijom da Ĺžele da i njihove tako izgledaju. â&#x20AC;&#x17E;Zato ĹĄto se grudi, usne, kapci ili bilo koji drugi dio tijela razlikuje od osobe do osobe.

Kao ĹĄto ne postoje dvije osobe sa identiÄ?nim licem i sa identiÄ?nim oÄ?ima, tako ne postoje ni osobe sa identiÄ?nim grudima ili usnama.

Krajnji rezultat je uveliko odreÄ&#x2018;en prirodnim izgledom i oblikom bilo kojeg dijela tijelaâ&#x20AC;?, navodi dr BoroviÄ&#x2021;.

hirurgija u pitanju, dr BoroviÄ&#x2021; navodi da su muĹĄkarci sve Ä?eĹĄÄ&#x2021;i pacijenti i da su zastupljeni sa oko 10-15 odsto. â&#x20AC;&#x153;Naravno, i dalje usluge plastiÄ?nog hirurga traĹže viĹĄe Ĺžene, ali je evidentno da procentualno raste muĹĄka populacijaâ&#x20AC;?, navodi dr BoroviÄ&#x2021;. Ĺ to se tiÄ?e intervencija koje se traĹže, dr BoroviÄ&#x2021; kaĹže da su kod Ĺžena najzastupljenije intervencije na licu i to u smislu korekcije kapaka, poveÄ&#x2021;anje usana, tretman bora botoksom, face lifting, zatim uveÄ&#x2021;anje grudi, liposukcija odreÄ&#x2018;enih djelova tijela, zatezanje stomaka.

MuĹĄkarci najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e rade korekciju oÄ?nih kapaka, liposukciju podbratka i stomaka, transplantaciju kose, sve Ä?eĹĄÄ&#x2021;e traĹže tretman bora botoksom.

Dr BoroviÄ&#x2021; napominje da postoji nekoliko osnovnih preduslova da bi se neko podvgrao estetskoj korekciji. â&#x20AC;&#x153;Treba da postoji realni estetski nedostatak i da taj estetski nedostatak osobi predstavlja problem, odnosno barijeru u svakodnevnom Ĺživotuâ&#x20AC;?, kaĹže dr BoroviÄ&#x2021;.

Svim osobama i muĹĄkog i Ĺženskog pola, koje imaju estetski nedostatak kojim su na bilo koji naÄ?in optereÄ&#x2021;eni, dr BoroviÄ&#x2021; preporuÄ?uje da se oslobode svih strahova, svih predrasuda i da bez stida doÄ&#x2018;u na pregled i konsultaciju gdje Ä&#x2021;e im se predoÄ?iti moguÄ&#x2021;nosti hirurĹĄkog rjeĹĄavanja njihovog problema. â&#x20AC;&#x153;Ogroman broj pacijenata koji doÄ&#x2018;e na konsultaciju na kraju se i podvrgne hirurĹĄkoj korekciji i skoro svi poslije toga izraĹžavaju svoje veliko zadovoljstvo postignutim rezultatimaâ&#x20AC;?, istiÄ?e dr BoroviÄ&#x2021;.

Korekcija kapaka koĹĄta 500 eura, treman bora botoksom oko 350, dok za uveÄ&#x2021;anje grudi treba izdvojiti 2.500 eura, navodi dr BoroviÄ&#x2021;. Ä&#x2018; Ä&#x2020;

ANKETA Ema Ä&#x152;ivoviÄ&#x2021;, pjevaÄ?ica

Uradila sam korekciju usana prvenstveno zbog toga ĹĄto nijesam bila zadovoljna sa svojim usnama. Bile su izrazito tanke i htjela sam da ih malo podebljam. Moj oporavak je trajao oko mjesec.

Nijesam mogla da popijem vodu, da jedem, sa strane mi je sve curilo. Kada se radi neka intervencija, organizam treba da se privikne.

Poslije mjesec, sve se vratilo u normalu i sada je sve u redu. Ja sam tako reagovala jer sam vjerovatno osjetljiva. Ä&#x152;ula sam neka iskustva drugih Ĺženskih osoba i da uopĹĄte nijesu imale nikakvih problema.

DuĹĄica VugdeliÄ&#x2021;, voditeljka

Radila sam korekciju grudi. Sve je zavrĹĄeno za sat vremena. Jedan dan sam bila u bolnici. Postoperativni period provela sam kuÄ&#x2021;i - nekih sedam do deset dana.

MeÄ&#x2018;utim, napomenula bih da je sve strogo individualno.

Ni sam plastiÄ?ni hirurg ne zna da li Ä&#x2021;e biti komplikacija dok ne krene operacija. Nikakvih problema nijesam imala. NiĹĄta mi tu nije bilo straĹĄno.

Danijel AlibabiÄ&#x2021;, pjevaÄ?

Prezadovoljan sam rezultatom intervencije presaÄ&#x2018;ivanja kose, mada Ä&#x2021;u konaÄ?ni rezultat, tj. pravi ishod,

vidjeti tek za deset mjeseci, s obzirom na to da toliko traje postoperativni tok, tokom kojeg kosa raste. Za mene je bilo bitno da je taj postupak potpuno bezopasan, bez krvi. S obzirom na to da sam

svijetle puti, imao sam mali otok, ali ĹĄta je to u odnosu na Ä?injenicu da Ä&#x2021;u biti zadovoljan svojim izgledom. PreporuÄ?io bih svakom da to uradi. PlastiÄ?nu hirurgiju podrĹžavam, naravno, sve u granicama normale.

Andrijana BoĹžoviÄ&#x2021;, pjevaÄ?ica

Ja sam operisala nos. Morala sam da idem tri puta na operaciju. PoĹĄla sam radi estetike, trebalo je da mi malo koriguju izgled, radila sam to u Beogradu na jednoj privatnoj klinici. MeÄ&#x2018;utim, oni su mi naruĹĄili funkciju nosa, a ni estetiku nijesu uradili kako treba. Napravili su mi devijaciju, a ja je nijesam imala. Poslije godinu, najviĹĄe zbog funkcije, otiĹĄla sam kod njih da to poprave. Ni poslije druge operacije niĹĄta nijesmo postigli. Ni funkcija ni estetika nijesu bile kako bi trebalo. TreÄ&#x2021;i put, nakon opet godinu dana, ja sam otiĹĄla na VMA. Sada mogu normalno da diĹĄem i normalno da funkcioniĹĄem.

Pristalica sam plastiÄ?ne hirurgije, ali da bude u granicama normale. Svako pretjerivanje ne valja.

ESTETIKA: PotraĹžnja za estetskim intervencijama sve veÄ&#x2021;a

SAMOR AZVOJ: VoÄ&#x2018;enje brige o sebi

PosluĹĄajte svoju intuiciju NEBOJĹ A VUÄ&#x152;KOVIÄ&#x2020;

PETAR PEROVIÄ&#x2020; isala mi je poznanica iz Brisela. U pismu piĹĄe kako je â&#x20AC;&#x153;zabrinuta ĹĄto mi je intuicija proradilaâ&#x20AC;?.

Znate li uopĹĄte, ĹĄto je to intuicija?

Da li imate povjerenje u svoju sposobnost intuiranja?

Kako intuirate?

Da li Ä?ekate da vam sama â&#x20AC;&#x153;proradiâ&#x20AC;? kao mojoj poznanici ili je stimuliĹĄete/vjeĹžbate/trenirate?

Kako se trenira intuicija?

Intuicija je naĹĄa prirodna sposobnost, baĹĄ kao treptanje, gutanje pljuvaÄ?ke, varenje...

Ko moĹže/treba da vas tome nauÄ?i?!

UÄ?i se neĹĄto drugo, a to je kako ukloniti smetnje i omoguÄ&#x2021;iti naĹĄoj pravoj prirodi da se spontano ispoljava.

Intuicija je totalan/cjelovit/sveobuhvatan, trenutan/munjevit i jasan/nesumnjiv uvid!

Naravno, moguÄ&#x2021;e je vjeĹžbati intuiciju tako da nam

P

se ne dogaÄ&#x2018;a samo u trenu, nego da traje koliko mi to Ĺželimo ili da je prema potrebi aktiviramo.

Priprema za osluĹĄkivanje â&#x20AC;&#x153;glasaâ&#x20AC;?/ svoje prave prirode moĹže biti nekome lakĹĄa /teĹža, baĹĄ kao ĹĄto neko lakĹĄe i brĹže propliva od drugog.

No, kada se dogaÄ&#x2018;a, intuicija se dogaÄ&#x2018;a jednako jasno svima i tu nema dileme.

Dileme se u ljudima javljaju zbog nepovjerenja u intuiciju.

Nismo navikli da je koristimo. Nisu nas tome uÄ?ili, jer ni oni koji su nas pouÄ?avali ni sami nisu znali ovo ĹĄto Ä?itate.

TakoÄ&#x2018;e, informacije intuicije mogu biti poput signala radio- stanice, primljeni sa manje ili viĹĄe ĹĄumova, iako radio-talase â&#x20AC;&#x153;emiter ĹĄaljeâ&#x20AC;? jednako prema svima.

Za razliku od moje poznanice, mene Ä?udi i brine neĹĄto posve drugo, suprotno. Ä&#x152;udi me, kako ljude ne Ä?udi ĹĄto nemaju intuiciju!

BiÄ&#x2021;e da su nas u sistemu prinudnog ĹĄkolovanja toliko utrenirali da budemo puno uÄ?eni (eksperti), a malo mudri.

Ko ima dilemu u vezi intuicije, ima i puno drugih dilema.

Nema povjerenje u svoju pravu prirodu, ne umije da se relaksira, niti mentalno utiĹĄa, nema dovoljno hrabrosti da slijedi sebe istinskog, povo-

dljiv je, uvijek u sumnji, manje kreativan, manje inteligentan. Da li znate da nam se intuicija deĹĄava htjeli mi to ili ne/primjeÄ&#x2021;ivali, bili svjesni toga ili ne?

Kako se vjeĹžba intuicija?

U stanju ĹĄto veÄ&#x2021;eg tjelesnog relaksa, mentalne utiĹĄanosti i poviĹĄene energetske vrijednosti ciljano se programiramo i Ä?ekamo prijem informacije.

StiÄ&#x2021;i Ä&#x2021;e svaĹĄta na naĹĄu â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;adresuâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;.

Da biste prepoznali valjano stanje u kojem se intuira, morate uporediti/provjeriti ono ĹĄto ste primili sa realnim stanjem.

Na taj naÄ?in uÄ?ite da prepoznajete stanje u kojem se intuira.

Tako Ä&#x2021;e vaĹĄ prijem biti sa sve â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;manje ĹĄumovaâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, a vi mudriji, sposobniji, inteligentniji, kreativniji... BiÄ&#x2021;ete iznenaÄ&#x2018;eni. Sobom iznad svega!

STOMATOLOGIJA: Ĺ˝vakaÄ&#x2021;a guma i njen uticaj na zube

Djeluje protiv bakterija Dr MILOĹ RADULOVIÄ&#x2020; uma za Ĺžvakanje je poznata u raznim oblicima veÄ&#x2021; viĹĄe od 5.000 godina i prvi put se pojavila joĹĄ u neolitnom periodu.

Oblici ĹžvakaÄ&#x2021;e gume upotrebljavani su i u antiÄ?koj GrÄ?koj gdje se Ĺžvakala guma mastike.

Pored njih i mnoge druge kulture su Ĺžvakale gume dobijene iz razliÄ?itih biljaka, trava i smola. AmeriÄ?ki Indijanci su Ĺžvakali mjeĹĄavinu smole, smrÄ?e i drugih Ä?etinara.

Kada su doĹĄli engleski doseljenici pokupili su tu naviku od njih

G

tako da su i oni poÄ?eli da koriste ove primitivne oblike ĹžvakaÄ&#x2021;e gume.

PrimijetivĹĄi to Ĺž je napravio i prodavao prvu komercijalno napravljenu ĹžvakaÄ&#x2021;u gumu.

Nedugo zatim, 1850. godine, uveden je parafin kao osnova umjesto smole da bi prvi patent za ĹžvakaÄ&#x2021;u gumu nastao 28. decembra 1869. godine.

Danas se kao glavni sastojak ĹžvakaÄ&#x2021;ih guma koristi prirodna guma.

Kao glavniji dodaci ĹžvakaÄ&#x2021;oj gumi, pored vjeĹĄtaÄ?kih boja i aroma, najbitniji su vjeĹĄtaÄ?ki zaslaÄ&#x2018;ivaÄ?i i to prije svega ksilitol i sorbitol.

Ova dva vjeĹĄtaÄ?ka zaslaÄ&#x2018;ivaÄ?a imaju dvije prednosti u odnosu na svima nama poznate zaslaÄ&#x2018;ivaÄ?e (glukoza, fruktoza i skrob).

Prva je to ĹĄto ih bakterije izazivaÄ?i karijesa (kojima je inaÄ?e potreban ĹĄeÄ&#x2021;er za rast i razmnoĹžava-

nje), ne mogu razgraditi, tj. ne mogu ih iskoristiti za svoje potrebe.

Druga prednost je to ĹĄto i sami djeluju protiv ovih bakterija, inhibirajuÄ&#x2021;i njihov rast.

Zbog toga se danas u svim ĹžvakaÄ&#x2021;im gumama upotrebljavaju ovi zaslaÄ&#x2018;ivaÄ?i, te se ĹžvakaÄ&#x2021;e gume mogu smatrati jednim od pomoÄ&#x2021;nih naÄ?ina borbe protiv karijesa.

Njihovo antikariogeno dejstvo se zasniva na dva principa.

Prvo, gore pomenuto, jeste da se bakterijama koje se hrane glukozom iz naĹĄih obroka â&#x20AC;&#x153;uvaljujeâ&#x20AC;? ksilitol i sorbitol koji oni ne mogu da â&#x20AC;&#x153;svareâ&#x20AC;?, a drugi, mnogo moÄ&#x2021;niji princip, jeste ĹĄto sam akt Ĺžvakanja dovodi do poveÄ&#x2021;anog luÄ?enja pljuvaÄ?ke.

Kako je pljuvaÄ?ka veoma efikasna u borbi protiv karijesa (sadrĹži imunoglobuline, poveÄ&#x2021;ava pH u ustima ĹĄto ne prija bakterijama itd.), to se njenim poveÄ&#x2021;anim luÄ?enjem organizam sam bori protiv karijesa.

MeÄ&#x2018;utim, ovaj efekat ima samo pljuvaÄ?ka koja se luÄ?i u prvih 5 minuta pa zbog toga bilo kakvo Ĺžvakanje gume nakon ovih 5 minuta, iz ugla borbe protiv karijesa, nema viĹĄe smisla.

Istina, Ĺžvaka i poslije tih 5 minuta moĹže biti ukusna.

I na kraju joĹĄ jednom podsjeÄ&#x2021;am, Ĺžvaka nije i ne moĹže biti zamjena za Ä?etkicu.

Stoga, poslije svakog obroka uzmite ĹžvakaÄ&#x2021;u gumu, ali svako jutro i veÄ?e Ä?etkicu u ruke.

Stradaju psiha, srce i nervi

dice.

Evo koje:

Predanost poslu udvostruÄ?uje rizik od depresije, naroÄ?ito kod onih koji rade jedanaest sati i viĹĄe â&#x20AC;&#x201C; ostaje malo vremena za porodicu, prijatelje, sebe i fiziÄ?ku aktivnosti.

To ujedno znaÄ?i imati manje vremena za zdravu ishranu.

â&#x20AC;&#x201C;

Ä?

Koliko god da ste umorni, leĹžanje nije najbolja opcija.

Ako ne moĹžete tokom radnih dana, vikend iskoristite za fiziÄ?ku aktivnost.

Oni Ä?iji posao podrazumijeva dugo sjedenje moraju

ORDINACIJA POVIĹ EN krvni pritisak ! % Imam poviĹĄen krvni pritisak. Od terapije koristim enelapril i nebilet. MeÄ&#x2018;utim, ujedno mi se pojavio i giht i upotrebljavam alopulinor. ProÄ?itao sam da enelapril i alopulinor ne treba da se koriste zajedno. Da li je to taÄ?no i ĹĄta da radim?

&

% Alopurinol je lijek koji se koristi kod gihta. Vjerovatno pacijent misli na tu

indikaciju. Sama bolest je

praÄ&#x2021;ena stalno poveÄ&#x2021;anom DR OGNJEN koncentracijom mokraÄ&#x2021;ne kiNOVOSEL seline koja moĹže biti poveÄ&#x2021;ana i u urinu. Dnevno se stvori 600 mg mokraÄ&#x2021;ne kiseline, 500 mg u endogenom metabolizumu i 100 mg metabolizmu urina unijetog hranom.

U tijelu normalno ima 1200 mg mokraÄ&#x2021;ne kiseline, a kod bolesnika sa tofusima (ognjiĹĄta istaloĹženih urata), moĹže biti do 30 grama. Bolest prati gojaznost, kao i 70 % poveÄ&#x2021;an pritisak krvi. Taj lijek blokira stvaranje mokraÄ&#x2021;ne kiseline.

TaÄ?no je da aceinhibitori, kao ĹĄto je i enap (enalapril) poveÄ&#x2021;avaju reakciju preosjetljivosti na alopurinol, jer dolazi do sniĹženja nivoa mokraÄ&#x2021;ne kiseline u plazmi. Nebilet (nebivolol) je druga grupa ljekova koji dovodi do relaksacije zidova krvnih sudova, te smanjene potroĹĄnje kiseonika u srcu.

Pacijent treba u dogovoru sa kardiologom da promijeni terapiju.

STID u komunikaciji s momcima ! % Imam 19 godina i veliki problem: lijepa sam i pametna, ali kada treba da se vidim sa nekim momkom, moram da popijem malo alkohola kako bih se opustila, jer sam uplaĹĄena, stid me je, ne mogu normalno da komuniciram.

InaÄ?e sam komunikativna i u â&#x20AC;&#x153;obiÄ?nojâ&#x20AC;? komunikaciji nemam taj problem. Imate li neki savjet za mene? Hvala.

&

% Alkohol je dozvoljena droga, spada u psihoaktivne supstance i veÄ&#x2021;ina autora smatra da je

svako koriĹĄÄ&#x2021;enje alkohola ne gativno, naroÄ?ito za mlad orDR MARINA ganizam kao ĹĄto je vaĹĄ. Kod ROGANOVIÄ&#x2020; Vas joĹĄ postoji naveden strah, stid i nesigurnost da priÄ&#x2018;ete momku, ĹĄto vi razrjeĹĄavate alkoholom, ĹĄto je dodatno loĹĄe, jer oznaÄ?ava vaĹĄu samomedikaciju, tj. vi se samoinicijativno lijeÄ?ite alkoholom, umjesto da potraĹžite pomoÄ&#x2021; struÄ?nog lica.

NeÄ&#x2021;ete ni osjetiti granicu koju kad preÄ&#x2018;ete, postajete zavisni od alkohola uz sve posljedice o kojima vjerujem da ste upoznati. Zato predlaĹžem rad sa struÄ?njakom u vidu psihoterapije uz uzimanje odgovarajuÄ&#x2021;e medikamentozne terapije, ali nikako alkohol.

Ä&#x2021;

ANOMALIJE ploda

raÄ?unati na rizik od raznih bolesti â&#x20AC;&#x201C; gojaznost, rak, dijabetes, srÄ?ani udar.

Ä&#x2021; U prosjeku, odrasla osoba bi trebalo da spava izmeÄ&#x2018;u sedam i devet sati.

Posljednja istraĹživanja ameriÄ?kih nauÄ?nika su pokazala kako ljudi u prosjeku spavaju ĹĄest sati i 40 minuta.

Statistika je pogubnija za one koji rade prekovremeno: svaka peta osoba koja radi viĹĄe od 50 sati tokom sedmice ne spava duĹže od ĹĄest sati.

IstraĹživanja ukazuju na posljedice nedovoljnog sna: nervoza, promjene raspoloĹženja, slabljenje pamÄ&#x2021;enje, kardiovaskularne probleme,

rak. !

Prekovremeni rad poveÄ&#x2021;ava rizik od kardiovaskularnih oboljenja.

PokuĹĄajte da u ishranu unosite dovoljno nemasnog mesa, ribe, te svjeĹžeg voÄ&#x2021;a i povrÄ&#x2021;a.

Uz to, intenzivno poÄ?nite da se bavite nekom fiziÄ?kom aktivnoĹĄÄ&#x2021;u. " Stres podstiÄ?e tijelo da poveÄ&#x2021;ava rad hormona koji mogu uticati na poveÄ&#x2021;anje krvnog pritiska, broj otkucaja srca i nivo ĹĄeÄ&#x2021;era u krvi.

To vremenom dovodi do psihiÄ?kih problema, gojaznosti, oboljenja srca.

Zato se potrudite da redovno â&#x20AC;&#x153;punite baterijeâ&#x20AC;?, vikendom uĹživajte u stvarima koje propustite tokom sedmice.

PreviĹĄe vremena uz kompjuter uzrokuje naprezanja oÄ?iju, te ujedno probleme s vidom, glavobolju, suve oÄ?i ili zamagljen vid. # $ Kao jedna od posljedica prekovremenog rada moĹže se javiti neka mentalna degradacija ili Ä?ak demencija.

Poznato je da se rizik od demencije umanjuje pravilnom ishranom, redovnim socijalnim interakcijama i vjeĹžbanjem tijela i uma. Trebalo bi da uzmete u obzir i ravnoteĹžu izmeÄ&#x2018;u posla i privatnog Ĺživota.

! % U 12 sam nedjelji trudnoÄ&#x2021;e i na zadnjem pregledu ljekar mi je rekao kako je kod bebe vratna brazda uveÄ&#x2021;ana na 3 mm. PredloĹžio je kontrolisanje krvi, pa onda i plodove vode.

Strah me je da nije neĹĄto u redu sa bebom. Prije tri godine sam rodila zdravog djeÄ?aka, u porodici ni sa jedne strane nije bilo anomalija. Da li postoji neki pregled koji bi sa 100 odsto taÄ?nosti utvrdio da li postoji anomalija, jer planiram da prekinem trudnoÄ&#x2021;u ako bude tako.

&

% Draga Dijana, postoji nekoliko naÄ?ina da doÄ&#x2018;ete do taÄ?ne dijagnoze. U sluÄ?aju poveÄ&#x2021;anog rizika, kao ĹĄ ĹĄto je vaĹĄ sluÄ?aj, kao i u â&#x20AC;&#x153;Ĺ Ä&#x2021;â&#x20AC;? sluÄ?aju kada je pacijentkinja DR MILANA starija od 35 godina, radi se Ĺ OÄ&#x2020; genetska anliza kojom se odreÄ&#x2018;uje kariotip ploda. Genetska analiza i odreÄ&#x2018;ivanje kariotipa ploda moĹže se uraditi najranije sa 9,5 nedjelja trudnoÄ&#x2021;e pa do 19 nedjelja trudnoÄ&#x2021;e primjenom biopsije horionskih resica odnosno biopsije posteljice. U periodu od 16 - 18. nedjelje trudnoÄ&#x2021;e, genetska analiza moĹže se raditi i iz plodove vode â&#x20AC;&#x201C; amnocentezom.

TVRDA stolica kod trogodiĹĄnjaka ! % Moje dijete je uzrasta tri godine. Od samog roÄ&#x2018;enja ima problema sa stolicom koja je najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e tvrda i zrnasta, odnosno u obliku tvrdih loptica. Posljednja 2-3 mjeseca primijetila sam tragove krvi dok obavlja nuĹždu, a prije nekih mjesec dana imala je intenzivnije krvarenje prije i za vrijeme izlaska stolice. To intenzivnije krvarenje nije se ponavljalo, ali tragovi krvi su i dalje prisutni. Stolicu ima svakih 2-3 dana.

Postoji li razlog za brigu jer svaku njenu sljedeÄ&#x2021;u stolicu sa strahom iĹĄÄ?ekujem?

&

% U suĹĄtini ne postoji razlog za ozbiljniju za brinutost. Potrebno je raz mekĹĄati stolicu paĹžljivo biâ&#x20AC;&#x153; ĹĄ â&#x20AC;? rajuÄ&#x2021;i namirnice. PreporuÄ?io DR SINIĹ A VULEKOVIÄ&#x2020;

bih hranu sa puno neprobavljivih ostataka (povrÄ&#x2021;e, voÄ&#x2021;e, integralni hljeb, musli).

Treba uzimati dosta teÄ?nosti, u hranu dodavati maslinovo ulje.

Postoje i preparati od smokava i suvih ĹĄljiva koji se mogu uzimati duĹže vrijeme bez ograniÄ?enja, a takoÄ&#x2018;e i preparati koje Ä&#x2021;e vam eventualno vaĹĄ pedijatar nakon pregleda prepisati. ĹĄ Ĺž ! " ! #

BOLEST: Prekovremeni rad loĹĄe utiÄ?e na zdravlje

Kao jedna od posljedica prekovremenog rada moĹže se javiti neka mentalna degradacija ili Ä?ak demencija.

Ako uvijek izlazite iz kancelarije meÄ&#x2018;u posljednjima ili stalno uzimate dodatne zadatke, to se moĹžda primijeti na vaĹĄoj plati (i to pod uslovom da radite u preduzeÄ&#x2021;u koje plaÄ&#x2021;a prekovremene sate).

Ali, ĹĄto se zdravlja tiÄ?e, na Ä?istom ste gubitku, upozoravaju nauÄ?nici.

Nedavno ameriÄ?ko istraĹživanje pokazalo je kako radnici koji rade u prosjeku 11 sati tokom dana, imaju veÄ&#x2021;i rizik da zapadnu u depresiju.

Tu su i drugi pokazatelji koji povezuju prekovremeni rad i ozbiljne zdravstvene poslje-

PRELOMNI TRENUTAK U KARIJERI: Ä?orÄ&#x2018;ije KustudiÄ&#x2021;, sportski novinar

Niko od nas nema potpunu kontrolu nad dogaÄ&#x2018;ajima O najznaÄ?ajnijoj prekretnici u karijeri, prihvatanju funkcije sekretara COK-a,2007., Ä?orÄ&#x2018;ije priÄ?a da se to desilo nakon ĹĄto je osjetio zasiÄ&#x2021;enje novinarstvom naÄ?ajna prekretnica u karijeri dugogodiĹĄnjeg sportskog novinara Ä? Ä&#x2018; %

Ä&#x2021; desila se kada je nakon skoro 12 godina bavljenja tim poslom, poÄ?etkom 2007, odluÄ?io da napravi zaokret i posveti se poziciji generalnog sekretara Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK).

Kao ĹĄto i sam navodi, i nakon toga su se deĹĄavale promjene: nakon ostavke u COK-u, poÄ?etkom 2009, uslijedile su pozicije Ä?lana UO Rukometnog saveza, te Ä?lana UO RK BuduÄ&#x2021;nost, a 2010. prihvata poziv za direktora Televizije Arena sport za Crnu Goru i opet se vraÄ&#x2021;a novinarstvu.

Sada je Urednik sportskog programa Javnog servisa.

Kada je rijeÄ? o najznaÄ?ajnijoj prekretnici u karijeri, preuzimanje funkcije generalnog sekretara COK-a, Ä?orÄ&#x2018;ije priÄ?a da se to desilo â&#x20AC;&#x153;nakon ĹĄto sam osjetio zasiÄ&#x2021;enje i nedostatak motiva i strasti da nastavim dalje istom snagom i energijomâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Uvijek sam slijedio taj unutraĹĄnji osjeÄ&#x2021;aj koji mi je govorio da je najbolji trenutak za odlazak i promjenu, onaj kada dostignete vrhunac, a Ĺželju za dokazivanjem zamijeni osjeÄ&#x2021;aj samozadovoljstvaâ&#x20AC;?, priÄ?a Ä?orÄ&#x2018;ije o tome kako je odluÄ?io da tada stavi taÄ?ku na bavljenje novinarstvom.

Poziv iz COK-a je, priÄ?a, uslijedio poÄ?etkom 2007, â&#x20AC;&#x153;za mene potpuno neoÄ?ekivanoâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Znao sam da Ĺželim neĹĄto novo, ali nijesam imao konkretnu ideju ĹĄta je to taÄ?no. Ispostavilo se da je mjesto generalnog sekretara COK-a bilo to neĹĄto ĹĄto ja nijesam mogao da definiĹĄem.

Glavni motiv bio je rad na projektu Olimpijskih igara u Pekingu - prvih igara na kojima je CG trebalo samostalno da uÄ?estvuje. Drugi izazov je bila moja Ĺželja da svoju diplomu Pravnog fakulteta konaÄ?no stavim u funkciju, a pozicija generalnog sekretara je prosto traĹžila da obnovim ta znanja i poÄ?nem da ih primjenjujem u praksiâ&#x20AC;?, kaĹže KustudiÄ&#x2021;, napominjuÄ&#x2021;i kako finansijski motivi nijesu bili presudni. â&#x20AC;&#x153;Za te dvije godine u COK-u nauÄ?io sam mnogo

Z

toga ĹĄto novac ne kupujeâ&#x20AC;?, kaĹže Ä?orÄ&#x2018;ije.

Tada je, kaĹže, mislio kako se novinarstvom viĹĄe nikada neÄ&#x2021;e baviti. â&#x20AC;&#x153;Tada sam zaista smatrao da treba da se desi Ä?udo, pa da ponovo stanem pred kamere i mikrofon! Ali, i to je joĹĄ jedna nauÄ?ena lekcija: niko od nas nema potpunu kontrolu nad dogaÄ&#x2018;ajima, stvari se Ä?esto odvijaju velikom brzinom i odluka da neĹĄto neÄ&#x2021;ete uraditi je romantiÄ?na u svojoj naivnostiâ&#x20AC;?, kaĹže.

Reakcije njegovog okruĹženja na taj potez su, priÄ?a, bile podijeljene, â&#x20AC;&#x153;od euforije do negodovanja i Ĺžaljenja ĹĄto sam napustio neĹĄto u Ä?emu sam, kaĹžu, bio dobar i prepoznatljivâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;SjeÄ&#x2021;am se da je i kod mene bio

dominantan osjeÄ&#x2021;aj da viĹĄe nijedan posao neÄ&#x2021;u raditi tako dobro i da niĹĄta ĹĄto budem radio neÄ&#x2021;e imati toliki uticaj na tako veliki broj ljudi. Ta misao me je povremeno pohodila i ona je, pretpostavljam, 'kriva' ĹĄto sam opet tu gdje jesamâ&#x20AC;?, priÄ?a Ä?orÄ&#x2018;ije.

Kako napominje, pozicija glavnog urednika sportske redakcije za njega je joĹĄ jedan novi izazov koji podrazumijeva tri kljuÄ?na projekta: Liga ĹĄampiona, Olimpijske igre u Londonu i SP u fudbalu u Brazilu 2014. â&#x20AC;&#x153;Dok se taj ciklus ne zavrĹĄi, sigurno Ä&#x2021;u biti tu, a poslije, znajuÄ&#x2021;i svoj temperament, vidimo se u nekoj novoj priÄ?iâ&#x20AC;?, zakljuÄ?uje KustudiÄ&#x2021;.

Ä&#x2020;

Foto: Privatna arhiva

ISTR AŽIVANJA

PRODUKTIVNOST

Pravite viĹĄe kraÄ&#x2021;ih pauza Saradnja znaÄ?i uspjeh Timski duh i saradnja pobjeÄ&#x2018;uju sebiÄ?nost, a ljudi koji su spremni da se posvete zajedniÄ?kom radu, imaju veÄ&#x2021;e ĹĄanse za uspjeh u poslovnom svijetu, tvrdi tim ameriÄ?kih nauÄ?nika, a piĹĄe Dejli mejl.

Oni opovrgavaju evolucijske teze da je ljudima sebiÄ?nost uroÄ&#x2018;ena, veÄ&#x2021; tvrde suprotno, da je cilj evolucije bolja saradnja meÄ&#x2018;u ljudima. â&#x20AC;&#x153;SebiÄ?nost moĹže da donese uspjeh unutar neke grupe ljudi, na primjer na poslu, ali grupa sa sebiÄ?nim pojedincima Ä&#x2021;e uvijek izgubiti ako se

takmiÄ?i s onima koji saraÄ&#x2018;ujuâ&#x20AC;?, rekao je voditelj istraĹživanja, .

Rezultati istraĹživanja otkrivaju da ljudi koji u manjoj mjeri imaju gen sebiÄ?nosti i uopĹĄte su bolji ljudi, poslove zavrĹĄavaju prvi, posebno ako rade udruĹženi s drugima. â&#x20AC;&#x153;To je prirodan naÄ?in saradnje, a mi smo u zabludi ako vjerujemo da je briga samo za sebe prirodna, jer nije, to je obiÄ?an izgovorâ&#x20AC;?, naglasio je , koji je komentarisao rezultate istraĹživanja.

Ako osjeÄ&#x2021;ate potrebu za odlaganje radnih zadataka i ljenÄ?arenje, mozak vam poruÄ?uje da ste premoreni i da morate da usporite.

Zato se preporuÄ?uje da Ä?esto pravite pauze kako biste kvalitetnije mogli da zavrĹĄite obaveze.

Psiholozi kaĹžu i kako sanjarenje o idealnim Ĺživotnim dostignuÄ&#x2021;ima moĹže biti korisno na poslu, jer razvija kreativnost i dugoroÄ?nu motivaciju.

Neprestano i bezrazloĹžno nerviranje oduzima energiju, ali stres moĹže biti pozitivan jer izazovne, zahtjevne situacije podiĹžu adrenalin i podstiÄ?u vas da pronaÄ&#x2018;ete bolje rjeĹĄenje problema.

TakoÄ&#x2018;e, iako je nekad teĹĄko reÄ&#x2021;i â&#x20AC;&#x153;neâ&#x20AC;?, posebno nadreÄ&#x2018;enima, ako odbijete kolegama usluge koje mogu i sami da urade, pomoÄ&#x2021;i Ä&#x2021;e vam da na miru sloĹžite prioritete i imate viĹĄe vremena za zadatke koji su zaista vaĹžni.

Ĺž Ako odete s kolegama na kratku kafu ili se zapriÄ?ate kraj automata, ne treba da osjeÄ&#x2021;ate griĹžu savjesti. Takvo odvlaÄ?enje paĹžnje od posla dobro je za mozak, jer mu dajete priliku da se malo odmori, pa se kasnije moĹžete bolje usredsrediti.

Ĺž Umjesto da prvi dolazite na posao i odlazite posljednji, prije se bar dva dana nedjeljno pridrĹžavajte radnog vremena, savjetuju psiholozi.

Tako Ä&#x2021;ete imati viĹĄe vremena za po-

rodicu, a ako ste sreÄ&#x2021;ni u privatnom Ĺživotu, imaÄ&#x2021;ete viĹĄe energije za posao.

Pretjerano pedantni ljudi katkad potroĹĄe viĹĄe vremena na urednost radnog mjesta nego na mnogo vaĹžnije zadatke.

Umjereno neuredni ljudi zapravo su mnogo kreativniji i djelotvorniji na poslu, pokazalo je ameriÄ?ko istraĹživanje.

Vikanje i psovanje na poslu su neprofesionalni, no to ne znaÄ?i da ne smijete da se katkad naljutite i pokaĹžete ĹĄto zaista osjeÄ&#x2021;ate.

Zbog toga Ä&#x2021;ete imati viĹĄe samopouzdanja i biti pozitivniji, a najbolje je da izduĹĄite, tako da razgovarate s bliskim prijateljem. Ä&#x2018; ! " #! ĹĄ !

U poslovnom svijetu ljude koji ostavljaju utisak â&#x20AC;&#x153;prezauzetosti poslomâ&#x20AC;? smatraju vaĹžnima, a one koji djeluju kao da se dosaÄ&#x2018;uju gledaju poprijeko.

Ali, ako dozvolite sebi povremeno dokoliÄ?arenje, iskoristite ga da kreativnije sagledate probleme, savjetuju psiholozi.

Ä&#x152;amcem na kafu

Giethorn u Holandiji je mjesto u kojem nema puteva i automobila, prilazi mu se samo Ä?amcima kroz prelijepe kanale i pjeĹĄice ili biciklima preko drvenih mostova.

Giethorn se nalazi u centralnom dijelu Holandije u rezervatu prirode De Veiden.

Lokalni stanovnici upotrebljavaju Ä?amce kako bi doĹĄli jedni do drugih, a automobile ostavljaju van sela.

Giethorn je povezan osam kilometara dugim vodenim kanalima i seoskim kuÄ&#x2021;icama koje datiraju joĹĄ iz 18. vijeka, prenosi vesti-online.com U blizini sela nalazi se farma orhideja i dolina leptirova, tako da je ovo mjestaĹĄce pravi paralelni univerzum u kome dominiraju mirisi i boje cvijeÄ&#x2021;a i tiĹĄina koju remeti jedino zvuk udara vesla o vodu.

Uglavnom se dolazi na jednodnevni izlet ili vikend, a ko hoÄ&#x2021;e da provede koji dan viĹĄe ima zaista ĹĄta da vidi.

Od starih farmi prekrivenih trĹĄÄ?anim krovovima, muzeja raznih lokalnih zanata i umjetnosti do predivne prirode.

Jedna od glavnih atrakcija su i viĹĄe od 50 drvenih mostiÄ&#x2021;a, koji povezuju kuÄ&#x2021;e preko kanala.

ITALIJA: Skiâ&#x20AC;&#x201C;centar Madona di Kampiljo

Prvo na skijanje a onda u ĹĄoping Jedno od najpoznatijih italijanskih odmaraliĹĄta sa iznenaÄ&#x2018;ujuÄ&#x2021;e malim brojem stranih posjetilaca.

Vrlo prijatan gradiÄ&#x2021; sa odliÄ?nim buticima i mnogim aktivnostima mimo skijanja.

Padine su raznovrsne, ĹĄiroke i sa puno drveÄ&#x2021;a.

Italijanski Ski-centar Madona di Kampiljo je dio Skirama Adameljo Brenta oblasti i ima pristup 150 km dugaÄ?kim predjelima za skijanje, sa 51 individualnom stazom koje opsluĹžuju 24 ski-lifta.

Ovaj grad je direktno povezan sa ski-oblastima Folgarida i Marileva.

Snijeg - Madona di Kampiljo odmaraliĹĄte posjeduje 564 topova za vjeĹĄtaÄ?ki snijeg, tako da moĹže da poveÄ&#x2021;a koliÄ?inu snijega na 20 km staza.

Kapacitet ski-liftova - 24 ski-lifta prevoze 31.000 osoba na sat.

Postoje 2 aerodroma na manje od 2 sata voĹžnje, tako da su ski-vikendi na ovom mjestu vrlo zgodni.

Madona posjeduje 150 km predjela za skijanje i transport ski-liftovima do dva obliĹžnja odmaraliĹĄta Marileva i Folgarida.

To je odliÄ?an teren za skijaĹĄe osrednjih moguÄ&#x2021;nosti koji mogu â&#x20AC;&#x153;krstaritiâ&#x20AC;? kroz ĹĄumu i uĹživati u prirodnim ljepotama.

U blizini Madone nalazi se i seoce Pinzolo sa sopstvenom skijaĹĄkom oblaĹĄÄ&#x2021;u i modernim ski-liftovima, a sa druge strane Val de Sola nalazi se odmaraliĹĄe Passo Tonale.

U Madoni di Kampiljo poÄ?etnici se mogu upisati u neke od ĹĄkola i budite sigurni da Ä&#x2021;ete veÄ&#x2021; do kraja prve nedjelje uÄ?enja skijati po Ä?itavoj oblasti.

Madona di Kampiljo je bilo jedno od prvih zimskih odmaraliĹĄta koje je investiralo u snoubording i ugostilo mnoga imternacionalna takmiÄ?enja u ovom sportu.

Kada ne skijate, imate mnogo moguÄ&#x2021;nosti za provod i neke druge aktivnosti.

U odmaraliĹĄtu se nalazi mnogo restorana i barova, noÄ&#x2021;nih klubova â&#x20AC;&#x201C; od kojih neki rade do ranih jutarnjih Ä?asova.

Jedan od Ĺživljih i manje pretencioznih barova je Cliffhanger, a svidjeÄ&#x2021;e vam se i Des Alpes diskoteka. Cantina Suisse je mjesto gdje morate otiÄ&#x2021;i ako volite koktele i Ĺživu muziku.

Foto: SHUTTERSTOCK

HOL ANDIJA: Giethorn, selo bez puteva i automobila

Volim diskretnu ĹĄminku Sanja kaĹže kako ovih dana njena ĹĄkola plesa vrĹĄi upis novih Ä?lanova, sa starim se uveliko radi i planiramo takmiÄ?enja van Crne Gore. Sa bendom radi na novom materijalu.

Tri kozmetiÄ?ka preparata koja se uvijek nalaze u VaĹĄem neseseru su?

Kvalitetni puder ili korektor, recimo maxfactor, maskara i sjaj za usne.

Pastelne boje - pravi hit

Za koji kozmetiÄ?ki preparat ne Ĺžalite da izdvojite novac, bez obzira na to koliko koĹĄta?

Sjenke i olovke za oÄ?i.

Omiljeni parfem?

Hipnose â&#x20AC;&#x201C; Lancome, Miracle â&#x20AC;&#x201C; Lancome, Organza â&#x20AC;&#x201C; Givenchy, Armani code - Armani.

Omiljena dnevna odjevna kombinacija?

Majica, farmerice, Ä?izme sa malom petom i koĹžna jakna ili kaput.

VeÄ?ernja?

Crna haljinica, uske pantalone sa korsetom i sako. Ima dosta veÄ?ernjih kombinacija koje volim i u kojima se osjeÄ&#x2021;am lijepo.

FRIZER: Farbanje kose, 2. dio

Crvenilo i sjaj posljedice Koji je tip koĹže zavisi od mnogih unutraĹĄnjih i spoljaĹĄnjih faktora.

Zato uvijek treba ispitivati kako koĹža izgleda, kakva je pri dodiru, te u kojem se stanju nalazi.

Samo se na ovaj naÄ?in moĹže prilagoditi njega aktuelnim potrebama.

U svim starosnim dobima najrasprostranjeniji tip je mjeĹĄoviti tip koĹže.

Kod mjeĹĄovite koĹže pojavljuju se istovremeno dva tipa: masni i suvi.

To Ä?esto dovodi do problema ne

Da li za njegu tijela pravite domaÄ&#x2021;e maske ili se prije opredjeljujete za kupovne preparate?

Za kosu znam nekoliko dobrih naÄ?ina kako pripremiti domaÄ&#x2021;u masku, a za tijelo uvijek kupujem preparate poput hidratantnih krema ili ponekad kad osjetim da mi je koĹža suva, koristim PavloviÄ&#x2021;evu kremu.

ce&Gabbana, Louis Vuitton, Miu Miu, Dior, Marc Jacobs, Christopher Kane, Carolina Herrera, Calvin Klein Collection, Valentino, Nicole Farhi, Lanvin, Givenchy, Oscara de la Rente, Tommy Hilfiger, Giambattista Valli...

Ako ne moĹžete da se odluÄ?ite za samo jednu, pastelne nijanse moĹžete i kombinovati, a kao najbolja inspiracija posluĹžiÄ&#x2021;e vam kolekcije Jonathan Saunders, Prada, Versus i 3.1. Phillip Lim. Nikako ne pretjerujte sa â&#x20AC;&#x153;slatkimâ&#x20AC;? nijansama osim ako se ne osjeÄ&#x2021;ate zaista hrabrima.

Tada su vam dopuĹĄtene pastelne nijanse od glave do pete.

Poput Marc Jacobsa za Louis Vuitton koji je, Ä?ini nam se, iskoristio sve nijanse pastelnih boja u kolekciji za proljeÄ&#x2021;e/ljeto 2012.

KOZMETIKA: MjeĹĄovita koĹža

Ĺ PROF. OLGICA NIKÄ&#x152;EVIÄ&#x2020;

Koliko se ĹĄminkate privatno? Ä&#x152;esto, ali diskretno.

samo kod njege koĹže, nego i kod procjene tipa koĹže.

TipiÄ?no za mjeĹĄovitu koĹžu je da je masnija ili vlaĹžnija koĹža na Ä?elu, bradi i nosu na takozvanoj T-zoni. Ostali djelovi lica su priliÄ?no suvi i zahtijevaju njegu.

U T-zoni koĹža je sklona proĹĄirenim porama, mitiserima i bubuljicama. Ä&#x152;esto su primjetna blaĹža crvenila i sjaj.

Kod ovog tipa koĹže i pojaÄ?ano se stvara koĹžna masnoÄ&#x2021;a vlasiĹĄta glave i kosa im se jako brzo masti.

Na obrazima koĹža je njeĹžna i ima sitne pore i Ä?esto je zategnuta.

Oko oÄ?iju se rano pojave sitne bore.

KoĹža oko obrva i na nosnicama se Ä?esto peruta, naroÄ?ito u jesen i zimu.

Boja se bira prema tenu

IVAN VUKÄ&#x152;EVIÄ&#x2020; Ĺ˝ene se najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e odluÄ?uju za farbanje, kao ĹĄto sam veÄ&#x2021; rekao, jer Ĺžele promjenu, ali i zato ĹĄto im se pojavljuju sijede vlasi.

Boja moĹže u potpunosti promijeniti vaĹĄ izgled, pa zato budite oprezni pri odabiru.

Kosa se mora farbati svakih Ä?etiri do pet nedjelja, ali i Ä?eĹĄÄ&#x2021;e ukoliko je kosa svijetla ili sijeda.

Zbog postojanosti boje, ne praktikuje se farbanje Ä?iste, tek oprane kose, veÄ&#x2021; 2-3 dana nakon pranja, jer prirodna masnoÄ&#x2021;a ĹĄtiti kosu od isuĹĄivanja.

Posebnu paĹžnju treba pokloniti farbanju u plavu boju i ostalim svjetlijim nijansama, jer se izrastak primjeÄ&#x2021;uje jako brzo.

TakoÄ&#x2018;e, odaberite adekvatnu nijansu da vam kosa ne bi izgledala Ĺžuto ili sa primjesama crvene i narandĹžaste boje.

Ne izbjeljujte je nikako sami.

TakoÄ&#x2018;e, odaberite boju koja odgovara vaĹĄem tenu da biste izgledali prirodno, a ne kao da nosite periku.

I ne zaboravite - farbanu kosu Ä?eĹĄÄ&#x2021;e morate ĹĄiĹĄati, jer krajevi Ä?esto budu isuĹĄeni i istanjeni.

Najbolje se osjeÄ&#x2021;ate u?

U garderobi koja mi dobro stoji i koja mi je udobna.

Najbolji naÄ?in za odrĹžavanje vitke linije?

Trening, voda, pravilna ishrana.

Omiljeni modni detalj?

MinÄ&#x2018;uĹĄe, prstenje, marame, torbe... ima ih dosta.

Najbolji savjet za naĹĄe Ä?itateljke kada je rijeÄ? o njezi?

Pratite signale koje vam ĹĄalje vaĹĄe tijelo.

Koja je najveÄ&#x2021;a suma koju ste izdvojili tokom ĹĄopinga?

Mislim da nisam nikad uzela neku sumu novca i pomislila kako Ä&#x2021;u sve da potroĹĄim na ĹĄoping, sem ako sam na putovanju i odvojim odreÄ&#x2018;enu sumu da potroĹĄim na poklone i sebe.

Najskuplji odjevni predmet u VaĹĄem plakaru jeâ&#x20AC;Śi koĹĄtao je?

Kaput -180 eura.

NJEGA, STIL, Ĺ OPING: Sanja Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021;, pjevaÄ?ica

TREND: ProljeÄ&#x2021;e - ljeto

Predstavljanje kolekcija svjetskih modnih dizajnera za proljeÄ&#x2021;e/ljeto 2012. proĹĄle jeseni na sam je vrh katapultirao trend bez kojeg Ä&#x2021;e proljeÄ&#x2021;e 2012. biti nezasmislivo - pastelne nijanse, piĹĄe modni sajt Moda.hr.

MeÄ&#x2018;u pastelnim nijansama postoje one koje su IN i one koje to nisu.

NeÄ&#x2021;ete pogrijeĹĄiti ako odaberete hladne nijanse pastelnih boja.

Dakle, odaberite nijanse sladoleda, ali ne onih vjeĹĄtaÄ?ki obojenih.

IT pastelne nijanse svakako su ledeno - plava, boja sladoleda od mente, boja ĹĄampanjca, praĹĄnjavo ruĹžiÄ?aste, te boja blijede perunike.

Zapamtite: suptilnije â&#x20AC;&#x153;ispraneâ&#x20AC;? nijanse pastelnih boja su i profinjenije!

IT nijanse viÄ&#x2018;ali smo u kolekcijama Dol-

Volim diskretnu ĹĄminku Sanja kaĹže kako ovih dana njena ĹĄkola plesa vrĹĄi upis novih Ä?lanova, sa starim se uveliko radi i planiramo takmiÄ?enja van Crne Gore. Sa bendom radi na novom materijalu.

Tri kozmetiÄ?ka preparata koja se uvijek nalaze u VaĹĄem neseseru su?

Kvalitetni puder ili korektor, recimo maxfactor, maskara i sjaj za usne.

Pastelne boje - pravi hit

Za koji kozmetiÄ?ki preparat ne Ĺžalite da izdvojite novac, bez obzira na to koliko koĹĄta?

Sjenke i olovke za oÄ?i.

Omiljeni parfem?

Hipnose â&#x20AC;&#x201C; Lancome, Miracle â&#x20AC;&#x201C; Lancome, Organza â&#x20AC;&#x201C; Givenchy, Armani code - Armani.

Omiljena dnevna odjevna kombinacija?

Majica, farmerice, Ä?izme sa malom petom i koĹžna jakna ili kaput.

VeÄ?ernja?

Crna haljinica, uske pantalone sa korsetom i sako. Ima dosta veÄ?ernjih kombinacija koje volim i u kojima se osjeÄ&#x2021;am lijepo.

FRIZER: Farbanje kose, 2. dio

Crvenilo i sjaj posljedice Koji je tip koĹže zavisi od mnogih unutraĹĄnjih i spoljaĹĄnjih faktora.

Zato uvijek treba ispitivati kako koĹža izgleda, kakva je pri dodiru, te u kojem se stanju nalazi.

Samo se na ovaj naÄ?in moĹže prilagoditi njega aktuelnim potrebama.

U svim starosnim dobima najrasprostranjeniji tip je mjeĹĄoviti tip koĹže.

Kod mjeĹĄovite koĹže pojavljuju se istovremeno dva tipa: masni i suvi.

To Ä?esto dovodi do problema ne

Da li za njegu tijela pravite domaÄ&#x2021;e maske ili se prije opredjeljujete za kupovne preparate?

Za kosu znam nekoliko dobrih naÄ?ina kako pripremiti domaÄ&#x2021;u masku, a za tijelo uvijek kupujem preparate poput hidratantnih krema ili ponekad kad osjetim da mi je koĹža suva, koristim PavloviÄ&#x2021;evu kremu.

ce&Gabbana, Louis Vuitton, Miu Miu, Dior, Marc Jacobs, Christopher Kane, Carolina Herrera, Calvin Klein Collection, Valentino, Nicole Farhi, Lanvin, Givenchy, Oscara de la Rente, Tommy Hilfiger, Giambattista Valli...

Ako ne moĹžete da se odluÄ?ite za samo jednu, pastelne nijanse moĹžete i kombinovati, a kao najbolja inspiracija posluĹžiÄ&#x2021;e vam kolekcije Jonathan Saunders, Prada, Versus i 3.1. Phillip Lim. Nikako ne pretjerujte sa â&#x20AC;&#x153;slatkimâ&#x20AC;? nijansama osim ako se ne osjeÄ&#x2021;ate zaista hrabrima.

Tada su vam dopuĹĄtene pastelne nijanse od glave do pete.

Poput Marc Jacobsa za Louis Vuitton koji je, Ä?ini nam se, iskoristio sve nijanse pastelnih boja u kolekciji za proljeÄ&#x2021;e/ljeto 2012.

KOZMETIKA: MjeĹĄovita koĹža

Ĺ PROF. OLGICA NIKÄ&#x152;EVIÄ&#x2020;

Koliko se ĹĄminkate privatno? Ä&#x152;esto, ali diskretno.

samo kod njege koĹže, nego i kod procjene tipa koĹže.

TipiÄ?no za mjeĹĄovitu koĹžu je da je masnija ili vlaĹžnija koĹža na Ä?elu, bradi i nosu na takozvanoj T-zoni. Ostali djelovi lica su priliÄ?no suvi i zahtijevaju njegu.

U T-zoni koĹža je sklona proĹĄirenim porama, mitiserima i bubuljicama. Ä&#x152;esto su primjetna blaĹža crvenila i sjaj.

Kod ovog tipa koĹže i pojaÄ?ano se stvara koĹžna masnoÄ&#x2021;a vlasiĹĄta glave i kosa im se jako brzo masti.

Na obrazima koĹža je njeĹžna i ima sitne pore i Ä?esto je zategnuta.

Oko oÄ?iju se rano pojave sitne bore.

KoĹža oko obrva i na nosnicama se Ä?esto peruta, naroÄ?ito u jesen i zimu.

Boja se bira prema tenu

IVAN VUKÄ&#x152;EVIÄ&#x2020; Ĺ˝ene se najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e odluÄ?uju za farbanje, kao ĹĄto sam veÄ&#x2021; rekao, jer Ĺžele promjenu, ali i zato ĹĄto im se pojavljuju sijede vlasi.

Boja moĹže u potpunosti promijeniti vaĹĄ izgled, pa zato budite oprezni pri odabiru.

Kosa se mora farbati svakih Ä?etiri do pet nedjelja, ali i Ä?eĹĄÄ&#x2021;e ukoliko je kosa svijetla ili sijeda.

Zbog postojanosti boje, ne praktikuje se farbanje Ä?iste, tek oprane kose, veÄ&#x2021; 2-3 dana nakon pranja, jer prirodna masnoÄ&#x2021;a ĹĄtiti kosu od isuĹĄivanja.

Posebnu paĹžnju treba pokloniti farbanju u plavu boju i ostalim svjetlijim nijansama, jer se izrastak primjeÄ&#x2021;uje jako brzo.

TakoÄ&#x2018;e, odaberite adekvatnu nijansu da vam kosa ne bi izgledala Ĺžuto ili sa primjesama crvene i narandĹžaste boje.

Ne izbjeljujte je nikako sami.

TakoÄ&#x2018;e, odaberite boju koja odgovara vaĹĄem tenu da biste izgledali prirodno, a ne kao da nosite periku.

I ne zaboravite - farbanu kosu Ä?eĹĄÄ&#x2021;e morate ĹĄiĹĄati, jer krajevi Ä?esto budu isuĹĄeni i istanjeni.

Najbolje se osjeÄ&#x2021;ate u?

U garderobi koja mi dobro stoji i koja mi je udobna.

Najbolji naÄ?in za odrĹžavanje vitke linije?

Trening, voda, pravilna ishrana.

Omiljeni modni detalj?

MinÄ&#x2018;uĹĄe, prstenje, marame, torbe... ima ih dosta.

Najbolji savjet za naĹĄe Ä?itateljke kada je rijeÄ? o njezi?

Pratite signale koje vam ĹĄalje vaĹĄe tijelo.

Koja je najveÄ&#x2021;a suma koju ste izdvojili tokom ĹĄopinga?

Mislim da nisam nikad uzela neku sumu novca i pomislila kako Ä&#x2021;u sve da potroĹĄim na ĹĄoping, sem ako sam na putovanju i odvojim odreÄ&#x2018;enu sumu da potroĹĄim na poklone i sebe.

Najskuplji odjevni predmet u VaĹĄem plakaru jeâ&#x20AC;Śi koĹĄtao je?

Kaput -180 eura.

NJEGA, STIL, Ĺ OPING: Sanja Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021;, pjevaÄ?ica

TREND: ProljeÄ&#x2021;e - ljeto

Predstavljanje kolekcija svjetskih modnih dizajnera za proljeÄ&#x2021;e/ljeto 2012. proĹĄle jeseni na sam je vrh katapultirao trend bez kojeg Ä&#x2021;e proljeÄ&#x2021;e 2012. biti nezasmislivo - pastelne nijanse, piĹĄe modni sajt Moda.hr.

MeÄ&#x2018;u pastelnim nijansama postoje one koje su IN i one koje to nisu.

NeÄ&#x2021;ete pogrijeĹĄiti ako odaberete hladne nijanse pastelnih boja.

Dakle, odaberite nijanse sladoleda, ali ne onih vjeĹĄtaÄ?ki obojenih.

IT pastelne nijanse svakako su ledeno - plava, boja sladoleda od mente, boja ĹĄampanjca, praĹĄnjavo ruĹžiÄ?aste, te boja blijede perunike.

Zapamtite: suptilnije â&#x20AC;&#x153;ispraneâ&#x20AC;? nijanse pastelnih boja su i profinjenije!

IT nijanse viÄ&#x2018;ali smo u kolekcijama Dol-

PREDLOG kuvara

Supa i cheef plate Ĺ

PETAR BOĹ KOVIÄ&#x2020;

IRSKA supa

juneÄ&#x2021;i biftek 400 g luk crni 200 g ĹĄargarepa 200 g paradajz pire 80 g braĹĄno 80 g maslinovo ulje 50 g crno vino 2 dl dĹžem od kajsije 20 g so, biber, lovorov list - po ukusu

Crni luk isjeckamo na rebarca.

JuneÄ&#x2021;i biftek (glava) isijeÄ?emo na kockice debljine 0,5 cm. Ĺ argarepu izrendamo na sitniju rendu.

Na zagrijanom maslinovom ulju dodamo crni luk, dinstamo dok ne dobije zlatno-Ĺžutu boju i ne omekĹĄa, zatim dodamo meso bifteka, so, malo viĹĄe bibera i lovorov list i zajedno dinstamo 10 minuta. Kad ispari sos od mesa i crnog luka, dodamo

DESERT

paradajz pire i proprĹžimo 2â&#x20AC;&#x201C;3 min da bi paradajz izgubio kiselinu.

Dodamo crno vino da prokuva i ispari pa zatim ĹĄargarepu.

PromijeĹĄamo i nalijemo toplom vodom â&#x20AC;&#x201C; da bismo dobili cjelokupnu koliÄ?inu, 1 litar ostavimo da se kuva joĹĄ 10 min.

U 1 dl hladne vode razmutimo braĹĄno (bez grudvica ) i postepeno sipamo u supu da dobijemo Ĺželjenu gustinu.

Ostavimo na laganoj vatri da prokuva, probamo ukus, ako supa ima kiseo ukus, dodamo jednu kaĹĄiku dĹžema od kajsije i pustimo da prokuva.

CHEEF plate

maslinovo ulje 80g svinjski file 320 g pileÄ&#x2021;i file 320 g juneÄ&#x2021;i file 320 g bijelo vinoâ&#x20AC;&#x201C; 2 dl so i biber puter 40 g perĹĄun bijeli luk 20 g gustin 5g Za prilog: PatlidĹžan i tikvice 160 g jedna crvena paprika (160 g) jedna zelena paprika (160 g) Brokule 160 g Karfiol 160 g Pomfrit 500g Ä?

Sve tri vrste mesa isijeÄ?emo na trakice. Na zagrijanom maslinovom ulju dodamo svinjski file,

pileÄ&#x2021;i file i juneÄ&#x2021;i file da dobro porumeni sa svih strana. Zatim dodamo bijelo vino, so, biber i bijeli luk. Kad vino ispari, dodamo tople vode 4 dl, tako da dobijemo za svaku osobu po 1 dl sosa. U malo hladne vode razmutimo 5g gustina i dodamo lagano jelu, uz stalno mijeĹĄanje.

Sklonimo sa vatre i dodamo puter i perĹĄun.

Papriku zelenu i crvenu isijeÄ?emo duĹžno na 4 dijela.

PatlidĹžan i tikvice na kolutove.

Brokule i karfiol razdvojimo na cvjetove, tako da dobijemo 4 cvijeta.

Na zagrijanom tiganju ili grilu stavimo obje vrste paprika, patlidĹžan i tikvice i izgrilujemo sa svih strana.

U slanoj kljuÄ?aloj vodi dodamo cvjetove karfiola pa nakon 2-3 min dodamo i cvjetove brokule.

Kuvamo 5 min, izvadimo iz vode, sjedinimo sa grilovanim povrÄ&#x2021;em, posolimo, pobiberimo i dodamo malo bijelog luka i maslinovog ulja, poklopimo do serviranja da povrÄ&#x2021;e omekĹĄa.

Pomfrit isprĹžimo i

Na jednom kraju tanjira serviramo povrÄ&#x2021;e tako ĹĄto stavimo kolut patlidĹžana, zatim tikvice.

Odozgo sa jedne strane stavimo brokule, sa druge karfiol i odozgo crvena i zelena paprika.

Na drugom kraju tanjira serviramo krompir, u sredini meso koje prelijemo sosom.

DekoriĹĄemo listovima perĹĄuna.

RECEPTI: Jela sa mesom

UĹživanje u svakom zalogaju SVINJETINA sa ruzmarinom

600 g krmenadli, 4 Ä?ena bijelog luka, 100 g margarina, kim, majoran, majÄ?ina duĹĄica, ruzmarin, ulje, so.

Meso posolite, natrljajte propasiranim bijelim lukom, kimom, majoranom, ruzmarinom i majÄ?inom duĹĄicom.

Stavite ga u pleh premazan maĹĄÄ&#x2021;u i kratko pecite. S vremena na vrijeme ga polivajte vodom. Nakon toga na meso stavite kockice margarina i vratite u rernu na 200 stepeni 50 minuta.

Servirajte s kuvanim krompirom i svjeĹžim povrÄ&#x2021;em.

PILE sa limunom

Internacional torta

250 grama margarina 250 grama ĹĄeÄ&#x2021;era u prahu 4 jaja 4 ĹĄtangle Ä?okolade 100 grama badema 1 Ä?aĹĄica ruma biskvita po potrebi

UmijeĹĄati 250 grama margarina i 250 grama ĹĄeÄ&#x2021;era dok se margarin ne pretvori u pjenu. U umuÄ&#x2021;enu masu dodavati jedno po jedno jaje, zatim rastopljenu Ä?okoladu,

pa samljevene i preprĹžene bademe i na kraju Ä?aĹĄicu ruma.

Kalup za tortu oblikovati biskvitima koji su natopljeni mjeĹĄevinom ruma i vode.

U kalup prvo staviti red biskvita, pa red pripremljene mase i tako dok se sve ne utroĹĄi, a da na kraju ostanu biskviti.

Odozgo staviti teĹži poklopac i ostaviti da prenoÄ&#x2021;i. Sjutradan tortu izvaditi i preliti glazurom od Ä?okolade.

4 pileÄ&#x2021;a bataka, 150 g crnog luka, limun, 650 g svjeĹžih krastavaca, 4 kaĹĄike ĹĄeÄ&#x2021;era, sok od pola limuna, 4 kaĹĄike ulja, majÄ?ina duĹĄica, biber, so.

PileÄ&#x2021;e batake posolite, zaÄ?inite i isprĹžite ih na ulju dok ne dobiju zlatnu boju. Crni luk, krastavce i limun isjecite, batake stavite u rernu premazanu uljem i pospite sjeckanim povrÄ&#x2021;em i limunom.

Pecite u rerni ugrijanoj na 150 stepeni oko 30 minuta.

TELETINA u crvenom sosu

600 g teleÄ&#x2021;ih ĹĄnicli, ulje, so, biber, kaĹĄika braĹĄna, 100 ml pavlake, kaĹĄika senfa, kaĹĄika keÄ?apa, crni luk, 150 g ĹĄampinjona.

Meso dobro izlupajte. U tiganju zagrijte ulje, pa ispecite meso s obje strane. Nakon toga ga pospite braĹĄnom i joĹĄ malo proprĹžite.

Dodajte isjeckane ĹĄampinjone, senf, keÄ?ap, sitno isjeckan crni luk i sve promijeĹĄajte.

Prelijte toplom vodom, poklopite i ostavite 15 minuta da se dinsta. Na kraju dodajte pavlaku, promijeĹĄajte i sklonite s vatre.

Kao prilog moĹžete da servirate kuvani pirinaÄ?.

Koji je vaĹĄ tip muĹĄkarca

Bik

SavrĹĄen muĹĄkarac ne postoji, baĹĄ kao ĹĄto ne postoji ni savrĹĄena Ĺžena. Ipak, obratite paĹžnju na to da pravilan izbor partnera moĹže imati velikog uticaja na vaĹĄ Ĺživot. Ovaj test Ä&#x2021;e vam pomoÄ&#x2021;i da saznate kakvog muĹĄkarca Ĺželite kraj sebe.

Oni koji joĹĄ traĹže srodnu duĹĄu, biÄ&#x2021;e skloni maĹĄtanju i u svom svijetu snova osjeÄ&#x2021;aÄ&#x2021;e se dobro. Neki Ä&#x2021;e doĹživjeti mali flert ili prolaznu platonsku ljubav. Drugi Ä&#x2021;e mjeriti vaĹĄa dostignuÄ&#x2021;a. Vi Ä&#x2021;ete ovih dana imati viĹĄe prilika da pomognete nekom u poslu.

Blizanci

1. VaĹĄ dragi dolazi da se upozna s vaĹĄom porodicom. a) StiĹže taksijem, ali sa zakaĹĄnjenjem. b) Elegantno je obuÄ?en, s flaĹĄom skupog vina. c) Dotjeran je, nasmijan i nosi buket cvijeÄ&#x2021;a. d) SvjeĹže je istuĹĄiran i dotjeran. e) Ima bradu od dva dana, a na sebi izlizane farmerke.

U ljubavnim temama snalaziÄ&#x2021;ete se sve bolje. Ako ste u vezi, poÄ?eÄ&#x2021;ete zajedno da izlazite sve viĹĄe, a nerijetko i s veÄ&#x2021;im druĹĄtvom. MoguÄ&#x2021;e je da Ä&#x2021;e vam nadreÄ&#x2018;eni zadati neke posebne zadatke. MoĹžda Ä&#x2021;ete u momentalno biti zbunjeni, ali Ä&#x2021;ete brzo uhvatiti ritam. Ono ĹĄto se od vas oÄ?ekuje donijeÄ&#x2021;e vam niz zanimljivih detalja.

Rak Sve manje zadovoljstva Ä&#x2021;e biti u vaĹĄim privatnim odnosima. ZnaÄ&#x2021;ete dobro da se izraĹžavate, pa Ä&#x2021;ete inteligencijom i maĹĄtom odrĹžavati postojeÄ&#x2021;i status kvo. Vjerovatno Ä&#x2021;ete biti u prilici da steknete neka specifiÄ?na znanja u struci. BiÄ&#x2021;e to dobar motiv da potegnete joĹĄ bolje.

2. Kako se obiÄ?no ponaĹĄa na Ĺžurci? a) Kulira i izgleda opasno. b) PriÄ?a o poslu, iako ima s kim da sklapa nove poslove. c) Neobavezno Ä&#x2021;aska s prijateljima. d) Ne prestaje da igra. e) Napija se i zabavlja druĹĄtvo.

Lav

Malo ko moĹže da vas zaustavi u vaĹĄem ljubavnom napredovanju. Ipak, povremeno biste mogli biti naporni, odnosno Ĺželjeti stvari po svaku cijenu. Mogli biste biti suoÄ?eni s jednom ponudom sponzorstva koja je potpuno nova, dosad neisprobana ili jednostavno neobiÄ?na.

3. VaĹĄ idealni bi po Vas doĹĄao: a) Bijesnim automobilom jarke boje. b) SluĹžbenim kolima. c) U oldtajmeru. d) U kolima s dobrim ozvuÄ?enjem. e) Vespom.

Djevica SljedeÄ&#x2021;ih dana je najbolje da ne priÄ?ate previĹĄe, jer su veliki izgledi za verbalne nesporazume. PokuĹĄajte jednostavno da djelujete i ljubav izraĹžavate bez mnogo analiza i pametovanja. VaĹĄi saradnici ili poslovni partneri mogli bi da vam izgledaju potpuno zagonetni. BrinuÄ&#x2021;ete se kako da se sporazumijete s njima.

4. Kako treba da izgleda njegov stan? a) Kakav stan! On treba da ima kuÄ&#x2021;u s bazenom. b) Komforan s modernim namjeĹĄtajem. c) OkreÄ?en u tople boje. d) NajvaĹžnije je da ima udoban namjeĹĄtaj. e) Da ne bude previĹĄe uredan.

6. Gdje treba da vas odvede za vaĹĄ roÄ&#x2018;endan? a) Na najpopularniji splav. b) Na veÄ?eru u ekskluzivni restoran. c) Na romantiÄ?no mjesto. d) Na dobru svirku. e) Na voĹžnju balonom.

7. Pravi poklon koji oÄ?ekujete od njega je: a) Nov model mobilnog telefona. b) Dobar parfem. c) Buket omiljenog cvijeÄ&#x2021;a preko agencije za dostavu cvijeÄ&#x2021;a. d) VaĹĄ omiljeni CD. e) KuÄ&#x2021;ni ljubimac koga priĹželjkujete.

8. Kako da Vas zaprosi? a) Preko mikrofona pred stotinu ljudi. b) Jasno, ozbiljno i zvaniÄ?no. c) Na koljenima i uz osmijeh. d) Iznenada, ostraĹĄÄ&#x2021;eno. e) Dok zajedno skaÄ?ete padobranom

Ovan Pred vama je bogata i ispunjavajuÄ&#x2021;a ljubavna nedjelja. Sve Ä&#x2021;e teÄ&#x2021;i onako kako vi Ĺželite. Svi oni koji u svom poslu neĹĄto istraĹžuju ili se bave djelatnoĹĄÄ&#x2021;u detektivskog karaktera, doÄ&#x2021;i Ä&#x2021;e do vrlo zanimljivih otkriÄ&#x2021;a. I ostali Ä&#x2021;e otkrivati na suptilnim nivoima.

Vaga VeÄ&#x2021;ina vas osjeÄ&#x2021;aÄ&#x2021;e zahlaÄ&#x2018;enje ili bar distancu u privatnim odnosima. Neki Ä&#x2021;e se povuÄ&#x2021;i u samoÄ&#x2021;u i Ä?ekati bolje dane. Na poslu je postoji moguÄ&#x2021;nost da Ä&#x2021;e vas kolege ogovarati, pa Ä?ak i ĹĄpijunirati nadreÄ&#x2018;enima.

Sigurno je da Ä&#x2021;e vam na radnom mjestu ovih dana biti jako zanimljivo.

Ĺ korpija

MoĹžete oÄ?ekivati pozive za izlaske na iznuzetno zanimljiva mjesta. MoguÄ&#x2021;e je otkrivanje nekih posebnih tema, upoznavanje ljudi koji vas oduĹĄevljavaju ili sliÄ?no.

Oni koji rade s mladima uspjeÄ&#x2021;e da ih stave pod kontorlu posebnim metodama koje ukljuÄ?uju djelovanja na psihu.

Strijelac

RJEĹ ENJE ĹĄ â&#x20AC;&#x153; â&#x20AC;? Ä&#x2021; ĹĄ

S njim Ä&#x2021;ete zamiĹĄljati da ste kraljica svijeta: ljetovanja, zimovanja, kuÄ&#x2021;a s bazenom, najnoviji telefoni, automobiliâ&#x20AC;Ś Sve ono o Ä?emu ste oduvijek maĹĄtali biÄ&#x2021;e vam nadohvat ruke.

Statistika, ipak, kaĹže da ovakvi moÄ&#x2021;nici Ĺžive toliko brzo da im se Ĺživotni vijek skrati za oko trideset-Ä?etrdeset godina i da rijetko umiru prirodnom smrÄ&#x2021;u. Zato se pazite rikoĹĄeta! ĹĄ â&#x20AC;&#x153; â&#x20AC;?

On je mlad, lijep, uspjeĹĄan i perspektivan.

Vrijedan je. U danaĹĄnje vrijeme to je veoma pohvalno. Trebalo bi da ispitate koliko u njegovom Ĺživotu ima mjesta za vas. Zapitajte se i da li Ä&#x2021;e posle napornog posla biti u stanju da odrĹži paĹžnju na vaĹĄim obiÄ?nim temama i da emocionalno bude prisutan i kada ste osvojeni. Potrudite se da u njemu probudite spontanost i Ĺživotnu radost, koju Ä&#x2021;e moÄ&#x2021;i da podijeli s vama. ĹĄ â&#x20AC;&#x153; â&#x20AC;? Ä?

On treba da bude poeta, neko ko ima veliko srce i ko umije da sluĹĄa i da vas razumije. S takvim Ä?ovjekom Ä&#x2021;ete uĹživati u trenucima njeĹžnosti, ljubavi i paĹžnjeâ&#x20AC;Ś Zajedno Ä&#x2021;ete hodati po oblacimaâ&#x20AC;Ś PruĹžiÄ&#x2021;e vam osjeÄ&#x2021;aj potpunog prihvatanja i bezuslovne ljubavi.

Treba da provjerite da li vaĹĄ princ umije povremeno da se prizemlji i da li je u stanju da izlazi na kraj s realnim Ĺživotnim problemima, koji svakako, iako ih mi ne Ĺželimo, postoje. ĹĄ â&#x20AC;&#x153; â&#x20AC;? ĹĄ S njim Ä&#x2021;ete razotkriti sve blagodeti hedonizma. BiÄ&#x2021;ete baĹĄ onakvi kakvi jeste i on Ä&#x2021;e vas voljeti baĹĄ takvu kakva jeste. Jedini problem s ovakvim muĹĄkarcima je u tome ĹĄto je njegov Ĺživotni cilj uglavnom maglovit. Ako su vam oÄ?ekivanja ozbiljnija, iznesite ih odmah na vidjelo i pokuĹĄajte da zajedno pronaÄ&#x2018;ete stvari kojima teĹžite i naÄ?ine da ih dosegnete. Budite spremni na njegovo kaĹĄnjenje! ĹĄ â&#x20AC;&#x153; â&#x20AC;? ! " NeÄ&#x2021;e vam biti dosadno. ImaÄ&#x2021;ete osjeÄ&#x2021;aj da je probudio neku drugu stranu vaĹĄe liÄ?nosti i uĹživaÄ&#x2021;ete i u sebi i u promjeniâ&#x20AC;Ś VaĹĄ mladiÄ&#x2021; Ä&#x2021;e biti potpuno Ä?udan i neÄ&#x2021;e se prilagoditi vaĹĄoj okolini. Prijatelji Ä&#x2021;e vas vjerovatno drugaÄ?ije gledati, a ponekad Ä&#x2021;ete i sami osjetiti da ste kraj stranca. O buduÄ&#x2021;nosti Ä&#x2021;ete s njim moÄ&#x2021;i da popriÄ?ate tek kad provedete jedan sasvim obiÄ?an, prosjeÄ?an mjesec.

BezbriĹžnost, otvorenost i dobar provod zagarantovani su. Ipak, pazite ĹĄto priÄ?ate, jer jedina mana ovih dana mogu biti vaĹĄe neprimjerene rijeÄ?i. Ĺ to se posla tiÄ?e, na dnevnom redu naÄ&#x2021;i Ä&#x2021;e se neki zaostali zadaci koji Ä&#x2021;e vam donijeti priliÄ?nu dozu nervoze. MoraÄ&#x2021;ete da se suoÄ?ite s tim i ispetljate se iz tog lavirinta radom, redom i disciplinom.

Jarac Jasno vam je da se ne nalazite u najboljem ljubavnom periodu, ali snaga vaĹĄe rjeÄ?itosti i inteligencije biÄ&#x2021;e toliko velika, da Ä&#x2021;ete rijeÄ?ima nadoknaditi ono ĹĄto eventualno nedostaje u odnosima. DoÄ&#x2021;i Ä&#x2021;e do vrlo zanimljive poslovne korenspodencije u kojoj Ä&#x2021;ete otkrivati neke detalje, pa i tajne. Sve Ä&#x2021;e biti dobronamjerno.

Vodolija Nedjelja Ä&#x2021;e biti puna prilika za neobavezna druĹženja uz kafu. Za mnoge samce biÄ&#x2021;e to izgledne ĹĄanse za nova poznanstva ili produbljivanja veÄ&#x2021; postojeÄ&#x2021;ih. Ovih dana vi Ä&#x2021;ete se u finansijskim temama pokazati kao pravi pravcati Ä?arobnjak. UspjeÄ&#x2021;ete da rijeĹĄite neĹĄto ĹĄto je dugo muÄ?ilo druge, a jedino vi Ä&#x2021;ete dokuÄ?iti kako se sve moĹže rasplesti.

Ribe Opet se na dnevni red vraÄ&#x2021;aju napetosti u privatnim odnosima. BiÄ&#x2021;ete skloni pletenju mreĹža, ali se niko neÄ&#x2021;e â&#x20AC;&#x153;upecatiâ&#x20AC;?. NastaÄ&#x2021;e prava pometnja. Oni koji se bave kreativnim izraĹžavanjem na poslu, imaÄ&#x2021;e posebna nadahnuÄ&#x2021;a. Svi ostali baviÄ&#x2021;e se zanimljivim temama.

HOROSKOP

TEST: Za Ĺžene

5. Dolazi na slavu kod vaĹĄih prijatelja u farmerkama i koĹĄulji: a) On nikad ne nosi farmerke. b) Bijesni ste, jer vas je obrukao. c) Nije vam svejedno, ali mu ne zamjerate. d) To vam uopĹĄte ne smeta poĹĄto vam je sladak. e) BaĹĄ volite ĹĄto je doĹĄao takav meÄ&#x2018;u uĹĄtogljene likove.

Ĺ˝

Ĺ

SUDOKU

ĹĄ

ĹĄ

UpiĹĄite jedan broj (od 1 do 9) u svako prazno polje. U svakom horizontalnom i vertikalnom redu i u blokovima 3x3 (oiviÄ?eni podebljanom linijom) treba da budu svi brojevi od 1 do 9

- DjeÄ?ija serija: Aladinove avanture - Kratki crtani filmovi - SunÄ&#x2018;er Bob - DjeÄ?ija serija: Pingvini sa Madagaskara

- DjeÄ?ija emisija: DvoriĹĄte, repriza - Serija: Ä&#x152;ari - Vijesti

Kobra Serija 23.10

- Meteo centar - Serija: IstraĹžitelji iz Majamija, repriza - Piramida, repriza

- Vijesti

- Meteo centar

- NaÄ?isto, r.

- Serija: Asi, r.

- Serija: Kad liĹĄÄ&#x2021;e pada, repriza

- Vijesti u pola pet

- Bez granica, repriza - Showbiz magazin - Vijesti u pola sedam

- Serija: Asi - Serija: Kad liĹĄÄ&#x2021;e pada - Serija: Montevideo, bog te video - Vijesti u pola 11 - Spor t - Serija: Kobra - Showbiz magazin, repriza

- Spotovi, Odjava programa, najava programa za naredni dan

- VOA - Glas Amerike, repriza - Crtani film: Tufi Tuni, repriza

- DjeÄ?ija serija: Magma Aura, r.

- Top ĹĄop - KoĹĄarka, finale Kupa Crne Gore, snimak - Sportska subota, repriza - Top ĹĄop

- Top mobil - Serijski program: Izlog strasti, r.

- Radio Crne Gore Budilnik - TV arhiv - Kad proĹĄetam Crnom Gorom (Vijesti u 08.00) - Vijesti - Agrosaznanje, r.

- Art magazin, r.

- 7 TV dana, r.

- Vijesti - Profil, r.

- Dokumentarni program, repriza - Magazin Lige ĹĄampiona

- Top ĹĄop

- Vijesti

- Otvoreno, r.

- Top ĹĄop - Marketing - Dnevnik 1

- Nedjeljno popodne - Život, dokumentarni serijal - Serija: Budva na pjenu od mora, r.

- Dnevnik 2, Marketing

- Sport - Okvir - Serija: Medijum - Dnevnik 3 - PeÄ?at - Magazin Lige ĹĄampiona, repriza - Serija: Strijele sudbine - Vijesti - Serija: Medijum, repriza - Serija: Strijele sudbine, repriza

SunÄ&#x2018;er Bob

Crtani 08.00

- Urban music, r.

- Top ĹĄop - Serija: Most u Bruklinu, repriza

- Strani dokumentarni program - Film: Trenk 2 - Serija: Most u Bruklinu - Vikend film: Marija Montesori 2 - Serija: Francuska desnica - Crnogorska tradicija pojas u crnogorskoj noĹĄnji - VOA - Glas Amerike - Film: Marija Montesori 2

- Film: Trenk 2 - Strani dokumentarni program, r.

- Muzika, Odjava programa, najava programa za naredni dan

- The hit factory - Crtani film: KuÄ&#x2021;a kao tvoja - Crtani film: Gordon - Serija: Kako osigurati sreÄ&#x2021;u, r.

- Serija: U kuÄ&#x2021;nom pritvoru, repriza

- Serija: U ime zakona, r.

- Serija: Odjeljenje za kriminalistiku, r.

- Film - Dokumentarni program

- Serija: Kako osigurati sreÄ&#x2021;u - Serija: U kuÄ&#x2021;nom pritvoru - Serija: U ime zakona - Serija: Privatne zamke - Serija: Kako osigurati sreÄ&#x2021;u, r.

- City, r.

- City kids - Dobro jutro - Film: Princeza Karabu

- City 1 - Ĺ opingholiÄ?arke, r.

- City 2

- Grand hit godine - Ja to tako - Nedjeljno popodne Lee KiĹĄ - Info monte - DomaÄ&#x2021;i film: Naivko

DvoriĹĄte Emisija 09.00

- KursadĹžije - Paparazzo lov - U ringu, novi reality - Trenutak istine - Film: Luda braÄ&#x2021;a - City crnogorski - Film: PosmatrajuÄ&#x2021;i detektive, Odjava programa

PosmatrajuÄ&#x2021;i detektive Film 03.00

07.30 Art magazin; 08.00 Jutarnji program; 10.00 Vijesti; 10.05 Agrosaznanje; 11.00 TV arhiv; 12.00 Vijesti; 12.05 Otvoreno; 13.05 Jutarnji program; 15.10 Muzika; 15.30 Dnevnik; 15.45 Nedjeljo popodne; 17.20 Serija: Budva na pjenu od mora; 18.20 7 TV dana; 18.40 Etno; 19.00 Program za djecu; 20.00 Okvir; 21.10 Agrosaznanje; 22.00 Dnevnik 3; 22.20 PeÄ?at; 23.00 Sat TV; 23.30 Muzika; 00.00 Vijesti u ponoÄ&#x2021;; 00.05 PeÄ?at; 00.35 Narodna muzika; 01.00 Obrazovna emisija; 01.30 Dnevnik 2; 02.00 Okvir; 03.00 Muzika; 03.30 Dokumentarni program; 04.00 Dnevnik; 04.30 Nedjeljo popodne; 06.00 Sat TV - blic biznis.

Radio Crne Gore 95,5 MHZ 07.00 - 10.00 Jutarnji program 08.00 - Jutarnji dnevnik 09.00 - Vijesti 10.00 - TaÄ?no u ponoÄ&#x2021;, r.

11.00 - Vijesti 12.00 - Podne 12.35 - Muzika 13.00 Vijesti 13.05 - Muzika 13.30 - Radio Slobodna Evropa 14.00 - Muzika 15.00 - Petnaest 15.35 Muzika 17.00 - Ĺ˝urnal 17.30 - MuziÄ?ki program 18.00 - Radio Slobodna Evropa 19.15 - MuziÄ?ki program 00.00 - Radio Slobodna Evropa 02.00 - Muzika

05.00 - Jutarnji program 07.40 Muzeji i galerije 08.03 - Nedjeljom o selu i poljoprivredi 09.30 - Crnogorske melodije 10.03 - Nedjeljni karusel 11.00 - Sa estrade narodne muzike 12.00 - Vijesti 12.05 - Radoznalica, djeÄ?ji program 14.00 - Vijesti 15.00 - Novosti dana 17.00 - Vijesti 17.03 - Doajeni narodne muzike 18.00 - Festivalske melodije 19.00 - Dnevnik 19.20 Crnogorske narodne melodije 20.00 - Sedmica, zabavno muziÄ?ki program 22.00 - Hronika dana 23.00 - Vijesti 00.00 - Vijesti 00.05 - NoÄ&#x2021;ni program

07-10.00 Vijesti FM Play list; 10.00 Flash news; 10.30 Flash news; 11.00 Flash news; 11.30 Flash news; 12.00 Flash news; 13.00 Flash news; 15.00 Vijesti u 3; 17.00 Dnevnik; 17.30 Vijesti FM Play list;

- Brinbili, emisija za djecu - Plavi zmaj, crtana serija - Super ĹĄpijunke, crtana serija

- Brinbili, emisija za djecu - Crtana serija: Garfild - Serija: DĹžejmi kod kuÄ&#x2021;e - Top ĹĄop - Serija: Beverli Hils, r.

- Serija: Melrose place, r.

- Top shop

- Tombolino - Blink - Bumerang, serija - Serija: Beverli Hils - Kao sluÄ?ajno, humoristiÄ?ka serija

- Serija: Melrose place - In puls

- Top gear - Serija: Merlin

- In - puls - Sporting - Film - Serija: Merlin, repriza - Serija: Bumerang, r.

- Serija: Beverli Hilsl, repriza - Kao sluÄ?ajno, humoristiÄ?ka serija, repriza

- Serija: Melrose place, repriza - Top gear, repriza - Sporting, repriza - Serija: DĹžejmi kod kuÄ&#x2021;e, repriza

- DM satelit - Mali oglasi - Mobil E - Stem 011, r.

- Top ĹĄop - Mali oglasi - Muzika - Mali oglasi

- Dnevnik TVCG - Mali oglasi - Bulevar, r.

- Top ĹĄop - Mali oglasi - VIP - intervju, r.

- Mali oglasi - Talk show, r.

- Astro centar - DM sat

- Oglasi - TV Ä?at

- Top ĹĄop

- Kindermanija

- Oglasi - Hrana i vino - Top shop - Oglasi - TV Ä?at - Oglasi

- MBC vijesti

- Top ĹĄop

- Astronum caffe - Video katalog - Oglasi - TV Ä?at

- Video katalog - Hrana i vino - MBC dnevnik - Oglasi

- Video katalog - TV Ä?at - Video katalog - Oglasi - TV Ä?at

- Video katalog - MBC vijesti - Video katalog - Oglasi - TV Ä?at - Astronum caffe - TV chat, MBC hit

- LiÄ?no sa - (Avio-modelari)

- Leksikon zdravlja - Zabavni magazin, r.

- Alo, oÄ&#x2018;e mobilni

- Gustav - Toto vijesti - NindĹža ratnici, r.

- SmijeĹĄna top - lista, r.

- Alo, oÄ&#x2018;e mobilni

- Radoznali svijet

- Narodni uÄ?itelj

- Smijeh kao lijek, r.

- Tombolino, Alo, oÄ&#x2018;e mobilni - Narodni uÄ?itelj, Ĺ˝estoko

- Zabava, Smijeh kao lijek

- MuĹĄki svijet - SmijeĹĄna top - lista - Alo, oÄ&#x2018;e mobilni, Zabava - Zabavni magazin, r.

- Totot vijesti - NindĹža ratnici, r.

- Show biz, Zabava

- Teksas holdem poker - SmijeĹĄna top - lista, r.

- NindĹža ratnici - MuĹĄki svijet

- Žestoko - Žena sa greťkom - Smijeh kao lijek - Show biz - Texas holdem poker, Žestoko

- VOA - Crtani filmovi, r.

- Fair play - Top ĹĄop

- Serija: Strasti (5 epizoda) - Forum - Vikend film: Zemljotres u Njujorku - Film: Mamut - Film - Miks 5 do 5 - Forum, r.

- Repriza programa, Odjava programa

- SvjeĹži u dan - Montena shop

- Mali oglasi, Hit dana

- Crtani film: Mumijevi

- Crtani filmovi - Dokumentarni program, r.

- TV shop - Top shop - Montena shop - Dokumentarni program, r.

- DjeÄ?ija emisija, r.

- TV shop, Top shop, Oglasi

- Film: Ĺ ef nad ĹĄefovima, 4. dio - r.

- Raport iz Bara, r.

- Top shop - Tean eye - Oglasi, Hit dana - Montena shop - MuziÄ?ki program - Top shop, TV shop - Nedjeljni PG raport

- Dokumentarni program, r.

- Crtani filmovi, r.

- Oglasi, Hit dana, TV shop - Dokumentarni program, r.

- MuziÄ?ka emisija - Ledo veÄ?era kod DĹžaje, r.

- Koncert - SMS chat - Oglasi, Hit dana

- Pregled programa za sjutra

Luda braÄ&#x2021;a

Film 01.30

- DjeÄ?ji val - DjeÄ?iji film: Avanture Toma Sojera

- TV ĹĄop - Igrana serija - Oglasi - Igrana serija

- Glas Amerike

- TV ĹĄop - Film: Pobuna na brodu Baunti - Film: Francuska veza

- â&#x20AC;&#x153;Fashion and famousâ&#x20AC;?

- MuziÄ?ki program

- Mali oglasi - Hrana i vino

- MuziÄ?ki program - Glas Amerike, Mali oglasi - Film: Tri musketara - Videotext

Ä&#x2021;

VOZOVI

: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), 06.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), : 5.30 (lokal), 06.20 (brzi), 08.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.30 (lokal, saobraÄ&#x2021;a samo radnim danima), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal).

: 09:00 (brzi), 19:00 (brzi), : 05:15 (lokal) 06:45 (lokal); 09:00(brzi), 10:05 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.00 (lokal, saobraÄ&#x2021;a samo radnim danima) 19:00 (brzi),20.30(lokal); : 05.15 (lokal), 09:00 (brzi), 14:50 (lokal); 19:00 (brzi).

: : 17:18 (brzi), (brzi); 09:01 (lokal).

12:27 (brzi), 22:35 (brzi), 4:09 (brzi); 09:01 (lokal), 18:35 (lokal), : 04:09 (lokal), 17:18 (brzi); 18:35

! " # !

U 020/441-211 i 441-212, $ 030/301-615 i 030/ 301-622, $% # " $ 030/ 601-690, &Ĺ Ä&#x2020;$ 040/ 214-480, " & $ 050/ 472-130 i % " $ 050/ 478-560, & Ĺ $ 020/441-492.

BRODOVI â&#x20AC;&#x153;Sveti Stefanâ&#x20AC;&#x153; Bar-Bari i Bari-Bar: novi red plovidbe moĹžete vidjeti na website-u Barske plovidbe AD www.montenegrolines.net ili na INFORMACIJE: Barska plovidba AD Bar 382 30 303469 / 312-366, 030/ 312-366, 311-465, fax: 311-652, "Merkur" Bar 030/313-617, 313-570, Jadroagent Bar 030/315-091 "Intours" Podgorica 020/633-419, 020/633-084, "Montenegroekspres" Bar 030 /311-133, Podgorica 020 /234-787; 234-789; 205-045; 205-046 "Gorbis" Herceg Novi 031/322-085, Podgorica 020/205-235, Vektra Bar 030/317-202, 317-204

AVIONI

AUTOBUSI : 8:25, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 $& : petak, subota, nedjelja i ponedjeljak 20:30, 21:20 : 5:00, 7:34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01,16:15, 18.00, 19:40, 19.50 : 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 : 7:45, 8:25, 8:30, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 00.40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00, 19:00, 20:00, 20:25, 20:45, 21:35, 22:30 : 20:25 $ % % # : 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21:45, 22:25, 00:00 $ : 8:25, 13:27, 17:13 $ &: 6:00, 15:00 Ĺ˝ &: 5:45, 13:55, 15:57 : petak 15:00 & # : 00:00, 5:30, 5:55, 7:05,7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 & $ : 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 21:35, 22:27 & : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 18:00, 22:27 & Ĺ : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 & : 16:30 " & : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 &Ĺ Ä&#x2020;: 5:45, 6:35, 7:02, 7:25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25,08:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:40, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Ĺ : 10:00, 16:30, 20:15 : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 18:00, 22:27 : 18:00, 20:45, 22:30 ( "$ : 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 : 5:45, 7:00, 7:30, 09:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 : 7:45 Ä&#x2020;: 7:45, 21:00 Ĺ # : 21:00 Ĺ˝ : 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00,20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom), 23:40 & : 20:05 $ # : 20:45, 22:30 # #: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21:45, $ : 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 $ Ĺ : utorak, Ä?etvrtak i subota 12:00 ) : 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20, 21:45, Ä&#x152; Ä&#x152; &( $Ĺ˝ ( # : 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21:35, 22:30, 00:40 ! " $# $ & " # " 020/620-430, ) 031/321-225, & # 032/325-809, # # 032/672-620, $ 041/456-000, 030/346-141, $ 030/413-225, 051/234-828, 050/432-219, 052/323-114, &Ĺ Ä&#x2020; 040/213-018, # 041/21-052.

MONTENEGRO AIRLINES

Informacije sadrĹžane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 27. oktobar 2011. godine.

Promjene su moguÄ&#x2021;e bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporuÄ?uje putnicima da se za dodatne informacije obrate sluĹžbi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima.

020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535 % svim danima, 07.15, 18.30; % svim danima 08.35 19.50; # #% svim danima 08.15; %# # svim danima 15.45; % Ä&#x152; ponedjeljak,srijeda i subota u 08.05; Ä&#x152;% ponedjeljak, srijeda i subota u 10.50; % % $ petak i nedelja u 15.50; $ % petak i nedelja u 17.30; %! &!$ # ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 11.45; ! &!$ #% ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 14.40; % ) srijeda, petak i nedelja 10.30; % )% srijeda, petak, nedjelja 13.30; % " utorak, petak nedelja 10.50, 10.45, 17.30; "% utorak, petak nedelja 15.00, 14.00, 19.40; %" & Ä?etvrtak i nedelja 10.00; " & % Ä?etvrtak i nedelja 17.20; # #%" & utorak, subota u 08.15; " & %# # utorak, subota15.35; % utorak, subota 10.20; % utorak, subota 14.00; % Ĺ svim danima u 17.15, Ĺ % : svim danima 08.15, % % % $ % (svakog petka i nedjelje naizmjeniÄ?no, u popodnevnim Ä?asovima) JAT % svim danima 06:30; 09:05 i 19:25 , % : svim danima 07:25; 17:50 i 21:15 , # #% ponedjeljak, utorak, srijeda, petak 09:10, 12:30, 19:00, Ä?etvrtak i subota 09:25 i 19:00, nedjelja 09:10, 12:30 i 15:15 %# # ponedjeljak, utorak, srijeda, i petak, 07:30, 10:50 i 17:20, Ä?etvrtak i subota 07:40 i 17:20, nedjelja 07:30, 10:50 i 13:35. ! " na telefon: 664-730. 664-740, 664-750 ADRIA AIRWAYS % $ : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; $ % % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 13:30h petak, nedjelja 17:30h; â&#x20AC;&#x201C; " ) : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak, nedjelja 15:50h; " ) â&#x20AC;&#x201C; : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 08:55h petak,nedjelja 14:10h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak,petak 09:05h nedelja 10:25h; % ): ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; )% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:00h; %! &!$ #: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; ! &!$ #% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:05h; % " # ": srijeda 15:15h,nedjelja 15:50h; " # "% : ponedeljak, petak:10:20h; % Ä&#x152;: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; Ä&#x152;% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 09:55h Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu & # # + ! " na telefone: 020/201-201, 241-154, mob: 067/241-154 SIBERIA AIRLINES TIVAT-MOSKVA: subota u 15:20; " & %# #: subota u 13.15. ! " na tel: +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

% : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; % % : ponedeljak, srijeda,petak:14:10h; % %" ) : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; " % ) % : ponedeljak, srijeda,petak:11:25h; % %! &!$ #: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; ! % &!$ #% : ponedeljak, srijeda,petak 11:55h; % Ä&#x152;: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; Ä&#x152;% : ponedeljak, srijeda,petak 10:10h ! " na tel/fax: 020/201-201, 201-202, 241-154

nedjelja, 19. februar 2012.