Vijesti 16/02/2012

Page 1

Radnici KAP-a za jutros u osam Ä?asova najavili okupljanje kako bi sprijeÄ?ili ruske direktore da doÄ‘u u kompaniju i izvoz aluminijuma iz kruga fabrike. Direktori glavnu dokumentaciju preselili u poslovne prostorije KAP-a u zgradi Lepa Kata strane 4 i 5

4

Kupon

Kupon

v

11

1. mjesecno kolo

v

Vlada bi da zbog KAP-a na doboĹĄ ide i Termoelektrana

1. mjesecno kolo

SUKOB: Nova razmimoilaĹženja DPS-a i SDP-a zbog sudbine Kombinata, ozbiljnija kriza Vlade ipak nije realna

2. nedjeljno kolo

Podgorica l Ä?etvrtak, 16. februar 2012. l godina XVI l broj 4986 l 0.50 â‚Ź l www.vijesti.me l ISSN 1450-6181

4

Kupon

AMANDMANI: DPS znaÄ?ajno mijenja predlog zakona o MUP-u

Foto: S.PRELEVIĆ

DPS mu obezbjeÄ‘uje da ima zadnju rijeÄ?: Vuksanović

Nema plate za sada: U aprilu 2010. radnici upali u upravnu zgradu i otjerali direktore

ISTRAGA: „Aktual� objavio detalje o ubistvu Iva Pukanića

Brajović neće komandovati strana 3

MUŠTULUK: Sibirska zima potrajaće joť dva dana

Od ponedjeljka Šarić Kardinalu snijeg uplatio kopni 780.000?

Podgorica

Šarić

strana 15

strana 9

Foto: Velimir Sikimić


Ä?

KO SLUĹ A: Novi zakon o odbrani ima većinu jer je Socijaldemokratska partija promijenila ploÄ?u, NebojĹĄa Medojević pita ministra odbrane Bora VuÄ?inića:

Hoće li nas ruska ťkola uvoditi u NATO savez

– Ministar odbrane Ä? ć rekao je juÄ?e lideru PzP-a ĹĄ ć da će imati priliku da pred tuĹžilaĹĄtvom kaĹže sve ĹĄto zna u vezi s crnogorskim oficirima, koji navodno nijesu proĹĄli bezbjednosnu provjeru tokom prijema u Vojsku Crne Gore. “U pravu je bio jedan general koji je za vas rekao da ste mraÄ?an Ä?ovjekâ€?, odgovorio je Medojević ministru. Ĺ˝estokoj polemici ministra i Medojevića na sjednici parlamenta doprinijelo je i to ĹĄto je VuÄ?inić optuĹžio lidera PzP-a da je na sjednici Od-

Mi smo nakon samostalnosti otpustili viĹĄe od 2.000 ljudi iz sluĹžbi gdje nema doktrine, ali smo zadrĹžali obavjeĹĄtajce bivĹĄe Vojske Jugoslavije, koji su bili ideoloĹĄki indoktrinirani od ruske ĹĄkole, koju je vodio Branko Krga, rekao je Medojević bora za bezbjednost i odbranu ćutkao naÄ?elnika GeneralĹĄtaba Vojske Crne Gore, viceadmirala Ĺž ć . Medojević je na takve konstatacije VuÄ?inića burno reagovao, poruÄ?ujući ministru da se sluĹži neistinama, traĹžeći od skupĹĄtinske sluĹžbe istovremeno i stenogram, kako bi se utvrdilo ko je u pravu. VuÄ?inić je tokom sjednice,

na kojoj je zavrĹĄena rasprava o izmjenama zakona o odbrani prema kojima se obezbjeÄ‘uje okvir za razvijanje vojno-obavjeĹĄtajnih, kontraobavjeĹĄtajnih i bezbjednosnih sluĹžbi u ministarstvu i vojsci, rekao da je prozapadno orijentisan. On je naglasio da su zakonska rjeĹĄenja usklaÄ‘ena sa NATO standardima. “Otvoriće se mogućnost za

Foto: L. ZEKOVIĆ

Vraćaju stara rjeťenja jer je to uslov ulaska u NATO: Poslanici vladajuće koalicije

razmjenu prikupljenih informacija i podataka sa partnerskim oruĹžanim snagama, ĹĄto je posebno znaÄ?ajno zbog uÄ?eťća u mirovnim misijamaâ€?, rekao je VuÄ?inić. Medojević je ponovio da se u crnogorski sistem odbrane ubacuju ljudi bez bezbjednosne procjene, pojaĹĄnjavajući da se svaka sluĹžba zasniva na kadrovima koji imaju doktrinu, a koja je, za bezbjednjake, u stvari ideologija. “Mi smo nakon samostalnosti otpustili viĹĄe od 2.000 ljudi iz sluĹžbi gdje nema doktrine, ali smo zadrĹžali obavjeĹĄtajce bivĹĄe Vojske Jugoslavije, koji su bili ideoloĹĄki indoktrinirani od ruske ĹĄkole, koju je vodio â€?, rekao je Medojević, predlaĹžući da se i formalno, “umjesto VuÄ?inića koji ide za ĹĄefa Udbeâ€?, za ministra odbrane imenuje ć ! Medojević je proĹĄle sedmice saopĹĄtio da grupa oficira VCG radi u paralelnoj tajnoj sluĹžbi za potrebe Roćena i ĹĄefa DPS-a Ä? ć . Podsjećajući da je jedan od tih oficira, vojni savjetnik u Misiji Crne Gore pri NATO-u, # ć u VJ bio zaduĹžen da â€œĹĄikanira sve nersbeâ€?, da bi, nakon ĹĄto se transformisao, sada ĹĄikanira sve Srbe u VCG, Medojević je

JUBILEJ: ObiljeĹžen Dan drĹžavnosti Srbije, Lutovac ocijenio:

GraÄ‘ani oÄ?ekuju bolje odnose - Ambasador Srbije & ' kazao je juÄ?e da su odnosi izmeÄ‘u Srbije i Crne Gore dobri, ali da nijesu na onom nivou koji oÄ?ekuju graÄ‘ani. On je, povodom Dana drĹžavnosti Srbije, poloĹžio vijenac na spomenik Ä‘ Ä‘ u istoimenom parku u Podgorici. "Iako su odnosi u ekonomskom i politiÄ?kom smislu izmeÄ‘u dvije zemlje dobri, treba raditi na njihovom poboljĹĄanju za dobrobit graÄ‘ana Crne Gore i Srbije", rekao je Lutovac. On je kazao da polaganje vijenca na spomenik KaraÄ‘orÄ‘u simbolizuje slobodu. "NajljepĹĄi vijenac satkan na ovim prostorima je 'Gorski vijenac' u kome )) ć ĹĄ posvećuje dio upravo KaraÄ‘orÄ‘u i slobodi - "Prahu ocu Srbije". KaraÄ‘orÄ‘e je podigao ustanak 1804. godine, a 30

godina kasnije donijet je prvi srpski ustav. TakoÄ‘e, kralj Petar pokazao je da je Srbija dostojna slobode. Danas se KaraÄ‘orÄ‘eva zvijezda, kao jedno od najvećih priznanja, prvi put dodjeljuje poslije 2010. godine, i to najboljem svjetskom sportisti Ä? ć ", kazao je Lutovac. Polaganju vijenca su prisustvovali pojedinci iz politiÄ?kih partija i organizacija sa srpskim predznakom. Predsjednik Crne Gore * + ć uputio je Ä?estitku predsjedniku Srbije , ć povodom 15. februara, Dana drĹžavnosti Srbije. "Vujanović je istakao da Crna Gora i Srbija treba da budu primjer trajnog partnerstva u interesu graÄ‘ana dviju drĹžava, ekonomija i dobre poruke iz regiona", kaĹže se u saopĹĄtenju.

PRIÄŒOM o Sedmom bataljonu odvlaÄ?e paĹžnju od korupcije sa Telekomom Uvjeren da je Crnoj Gori dovoljno da bude Ä?lanica Partnerstva za mir, ć se osvrnuo na nedavno potenciranje priÄ?e o Sedmom bataljonu iz vlasti, ocjenjujući da je to pokuĹĄaj da se skrene paĹžnja sa korupcije koja se desila nakon privatizacije Telekoma. “Sedmi bataljon je bio Ä?asna jedinica, Ä?asnih ljudi u zemlji koja je tada postojala. Ovo je nepovoljan ambijent za donoĹĄenje zakona i nemam razloga da glasam za njega, jer se prije mjesec i po dana desila afera listing, koja je ostala nerazjaĹĄnjenaâ€?, rekao je Bulatović. Napominjući da bi uvoÄ‘enje joĹĄ jedne obavjeĹĄtajne sluĹžbe znaÄ?ilo istovremeno joĹĄ jednu potroĹĄaÄ?ku jedinicu, $ ć (Nova) kazao je da će za pet godina u misijama ISAF u Avganistanu biti potroĹĄeno para za najmanje dva supermoderna helikoptera koja bi bila ponos Crne Gore, Danilović je VuÄ?iniću predloĹžio kupovinu najmanje triju letjelica. “Ne ide se u borbu protiv vremenskih neprilika sa Gazelama. Svaka Ä?ast naĹĄim pilotima, ali Ä?ime da leteâ€?, pitao je Danilović.

Bulatović

rekao da je upravo Vlahović imao negativnu bezbjednosnu procjenu tokom formiranja VCG i MO. “On je tokom referenduma bio aktivno na strani onih koji su bili protiv nezavisnosti. Pa Crna Gora ima dvije politike, jednu prema NATO, a drugu prema Rusiji. ObavjeĹĄtajnu sluĹžbu treba da vode crnogorski obavjeĹĄtajci koji su prozapadno orijentisaniâ€?, rekao je Medojević, pozivajući vlast da se opredijeli je li za NATO ili za ruske pare, a NATO helikoptere. Opozicionari su podsjetili i da je sliÄ?no zakonsko rjeĹĄenje, koje je blokirao SDP, bilo u proceduri 2008. go-

!!!

dine. Ukazajući da je neko iz manjeg koalicionog partnera bio mnogo uporan da ne proÄ‘e tadaĹĄnji koncept, ć (SNP) rekao je da je “ironija i farsa da se svako malo mijenjaju koncepti zarad liÄ?nih ili politiÄ?kih interesaâ€?. Odgovor ć (SDP) je bio da zakon doprinosi daljoj integraciji u NATO, te da postoje razlozi za razvoj sistema odbrane koji će omogućiti bolju saradnju sa partnerima u meÄ‘unarodnim misijama, dok je Ä? ć (DPS) rekao da se zakonom stvaraju bolji uslovi za NATO integracije.

MONTENEGRINA iz Subotice uz Crnogorsku partiju - Upravni odbor Crnogorskog kulturno-prosvjetnog druĹĄtva “Montenegrinaâ€? iz Subotice jednoglasno je prihvatio poziv na saradnju sa Crnogorskom partijom. “Upravni odbor Montenegrine je ponosan i izraĹžava zadovoljstvo ĹĄto je u mogućnosti da bude mali kamenÄ?ić u mozaiku integrisane crnogorske nacionalne energije u Srbiji. CKPD “Montenegrinaâ€? će shodno svojim mogućnostima podrĹžati aktivnosti Crnogorske partije u njenoj politiÄ?koj borbi za ostvarivanje Ustavom i zakonima garantovanih prava za crnogorsku nacionalnu zajednicu u Vojvodini i Srbijiâ€?, saopĹĄtila je predsjednica Upravnog odbora Montenegrine Ĺž % ć.

LOBIRAJU za autonomiju SandĹžaka sa Menhetna – BoĹĄnjaÄ?ka kulturna zajednica (BKZ) u Njujorku formirala je organizacioni odbor za obiljeĹžavanje 100 godina nasilnog pokrĹĄtavanja muslimana u Plavu i Gusinju. U toj organizaciji koja, izmeÄ‘u ostalog, okuplja dijasporu iz Plava i Gusinja, traĹžili su da im se u obiljeĹžavanju “vijeka genocida nad sunarodnicima u plavsko-gusinjskom krajuâ€?, prikljuÄ?e ostale organizacije koje okupljaju boĹĄnjaÄ?ku i albansku dijasporu u SAD. U BKZ-u su najavili jaÄ?u podrĹĄku autonomiji SandĹžaka, navodeći da će za taj projekat traĹžiti podrĹĄku meÄ‘unarodnih institucija. Rukovodilac PredstavniĹĄtva SandĹžaka u Njujorku ć je kazao da će uskoro na Menhetnu biti otvorena kancelarija iz koje će biti koordinisane sve aktivnosti lobiranja za SandĹžak.

IMOVINU prijavila trećina funkcionera “Treba raditi za dobrobit građana�: Lutovac

- Komisija za spreÄ?avanje sukoba interesa saopĹĄtila je juÄ?e da je do 15. februara, od ukupno 3.095 javnih funkcionera, svoje imovno stanje za 2011. godinu dostavilo njih 976, odnosno 32 odsto. Od tog broja, imovinu i prihode prijavilo je 343 ili 28 odsto drĹžavnih i 633, ĹĄto je 34 procenta lokalnih funkcionera.


Ä?

Brajović ipak neće komandovati emokratska partija socijalista (DPS) zahtijeva da direktor Uprave policije samostalno odluÄ?uje o zapoĹĄljavanju i rasporeÄ‘ivanju sluĹžbenika u toj drĹžavnoj upravi, a ne da o tome zadnju rijeÄ? daje ministar unutraĹĄnjih poslova ć (SDP). To je predviÄ‘eno jednim od amandmana poslaniÄ?kog kluba DPS-a na Zakon o unutraĹĄnjim poslovima, a motiv za naknadnu izmjenu predloga zakona o MUP-u, koji je usvojila Vlada, je da se obezbijedi znaÄ?ajna autonomija doskoraĹĄnjeg funkcionera DPS-a Ĺž ć , koji je u decembru preuzeo policiju. Predlogom zakona je predviÄ‘eno da se novi sluĹžbenici zapoĹĄljavaju bez javnog oglasa. Predlogom zakona koji je dostavila Vlada predviÄ‘eno je da se radna mjesta utvrÄ‘uju aktom o unutraĹĄnjoj organizaciji i sistematizaciji ministarstva, ĹĄto amandman DPS-a potpuno ruĹĄi. Time se direktoru policije praktiÄ?no daju odrijeĹĄene ruke u upravljanju policijskim kadrovima i imenovanju ĹĄefova centara bezbjednosti po Crnoj Gori za ĹĄta mu neće biti potrebna konsultacija sa ministrom.

D

VUKSANOVIĆU odrijeťene ruke

DIREKTORU Ä?uvaju autoritet

Ministru ostaje politiÄ?ka odgovornost za borbu protiv korupcije: Brajović, LukĹĄić i Vuksanović

U najjaÄ?oj parlamentarnoj partiji smatraju da prvi Ä?ovjek policije mora imati odrijeĹĄene ruke. “PredloĹženim rjeĹĄenjem obezbjeÄ‘uje se puna odgovornost direktora za funkcionisanje i stanje na terenuâ€?, navodi se u obrazloĹženju amandmana. Gotovo je sigurno da amandman neće dobiti podrĹĄku Socijaldemokratske partije (SDP) Ä?iji potpredsjednik Ivan Brajović upravlja ministar-

stvom za unutraĹĄnje poslove, jer bi time ministar opet ostao bez mogućnosti da kontroliĹĄe policiju iako bi ta Uprava formalno bila dio njegovog resora. Ukoliko amandman bude usvojen uz podrĹĄku neke od opozicionih partija, to bi moglo pojaÄ?ati tenzije u vladajućoj koaliciji s obzirom na to da su se koalicioni partneri krajem proĹĄle godine dogovorili o tome da Uprava policije viĹĄe ne bude samo-

stalan drĹžavni organ, nego da se vrati u okrilje MUP-a. Upravo je zahtjev SDP-a da se Uprava stavi pod nadleĹžnost ministarstva bila razlog zbog kojeg su poslanici dvije godine Ä?ekali zakon o unutraĹĄnjim poslovima. Nakon viĹĄemjeseÄ?nih unutarkoalicionih prepucavanja i smjene bivĹĄeg direktora Uprave ć , koji je vaĹžio za zagovornika autonomije policije, u parlament je stigao predlog

Foto: S. PRELEVIĆ

zakona kojim se Uprava vraća u sastav ministarstva unutraĹĄnjih poslova. Da DPS neće imati razumijevanje za takvo rijeĹĄenje, najavio je i sam Vuksanović koji je nedavno, u intervjuu “Vijestimaâ€?, kazao da treba da se zadrĹže ingerencije i odreÄ‘eni poslovi policije. On je ocijenio da bi zakonskim rjeĹĄenjem da ministar kontroliĹĄe policiju “imali uticaj politike".

Da je policiji potrebna nezavisnost ocjenili su i funkcioneri DPS-a

ć i ć upozoravajući da ĹĄefu policije treba dati prava ako se od njega traĹžili rezultati. U vladajućoj koaliciji tvrde da amandmanima DPS pokuĹĄava da obezbijedi odreÄ‘enu moć ĹĄefu policije. “Nakon dogovora u Vladi, nerealno je traĹžiti da policija bude poseban organ, ali Vuksanoviću se mora obezbjediti odreÄ‘ena nezavisnost. U sluĹžbama kao ĹĄto je policijska, ljudi cijene snagu, i zbog toga direktor mora odluÄ?ivati o rasporeÄ‘ivanju kadrova i zapoĹĄljavanju. Zamislite kakav bi autoritet bio meÄ‘u policajcima kada bi i o tome morao da se konsultuje sa ministromâ€?, kazao je “Vijestimaâ€? funkcioner vladajuće koalicije. On je kazao da predloĹženo rijeĹĄenje nije u skladu sa Zakonom o drĹžavnoj upravi, kojim se predviÄ‘a da Vlada i resorno ministarstvo ureÄ‘uju organizaciju i naÄ?in rada drĹžavnih uprava. DPS traĹži i da direktora policije na predlog ministra imenuje Vlada, a da parlament o ponuÄ‘enom rjeĹĄenju da miĹĄljenje koje ne obavezuje Vladu. PredloĹženim amandmanima predviÄ‘eno je da prvi Ä?ovjek policije sam odreÄ‘uje broj pomoćnika, ali da o njihovom postavljanju zadnju rijeÄ? ima ministar. Zakonom je predviÄ‘eno da, u sluÄ?aju smjene direktora Uprave, jedan od pomoćnika preuzme upravljanje policijom. On bi kao vrĹĄilac duĹžnosti policijom mogao da upravlja najviĹĄe pola godine. ŠĆ

PORUKA: BivĹĄi ĹĄef drĹžave Momir Bulatović prepriÄ?ava razgovore sa diplomatama:

EU krenula da ruĹĄi Ä?ukanovića

- BivĹĄi predsjednik Crne Gore

ć izjavio je da je “u internoj podjeli NemaÄ?ka ta koja sada upravlja Crnom Goromâ€? i da su mu Njemci nudili da ĹĄpijunira ĹĄefa DPS-a i njegovog nekadaĹĄnjeg prvog saradnika

Ä? ć . On je rekao da “zna iz neposrednih kontakata sa diplomatama EU da traĹže da se u Crnoj Gori dogodi “sanaderizacijaâ€?, da Ä?ukanović doĹživi sudbinu , ĹĄto znaÄ?i da bude uhapĹĄen. “Imao sam ponude da uÄ?estvujem u tome, ali smatram da je to neÄ?astan posao. Bez obzira na to koliko mi bili politiÄ?ki

Foto: S. PRELEVIĆ

MEDOJEVIĆ: Bulatović stao u odbranu najkorumpiranije i najkriminalnije vlasti Predsjednik PzP-a ĹĄ ć optuĹžio je sinoć Bulatovića da je do kraja stao u odbranu “najkorumpiranije, najkriminalnije i najzloÄ?inaÄ?kije vlasti u istorijiâ€?. “Crna Gora nema mira dok je Mila i Momira! Sad je naĹĄao trenutak da nas obavijesti o svojim stavovima. Prvo sam mislio

protivnici, miliji mi je Ä?ukanović takav kakav jeste, nego bilo koji drugi koga će dovesti

da je ovo ć izjavio. ZasluĹžio je neko mjesto u diplomatiji, zajedno sa ovim ruskim Roćenovim obavjeĹĄtajcima. Do kraja u odbrani najkorumpiranije, najkriminalnije i najzloÄ?inaÄ?kije vlasti u istoriji. Aferim Momire, napisao je Medojević na svom Fejsbuk profilu.

njemaÄ?ki ambasador u Podgoriciâ€?, kazao je Bulatović u intervjuu za beogradski “Ne-

Iz vremena kad su se uÄ?ili da vode drĹžavu: Ä?ukanović, Marović i Bulatović

deljnikâ€?, koji izdaje list Press. On je rekao da je smrtni grijeh Ä?ukanovića ĹĄto se opredijelio da elektrodistributivni sistem Crne Gore proda italijanskoj firmi, a ne Njemcima. “U internoj podjeli je NjemaÄ?ka ta koja sada upravlja Crnom Goromâ€?, ocijenio je Bulatović, objaĹĄnjavajući da su mu Njemci nudili da ĹĄpijunira Ä?ukanovića znajući da su protivnici: “Ali je to neÄ?astan posao u kome ja nikada ne bih uÄ?estvovaoâ€?. Na pitanje da li to znaÄ?i da mu je “Milo miliji od Merkeloveâ€?, on je odgovorio: “Naravnoâ€?. “On je bio odliÄ?an predsjednik te vlade. Sa 29 godina kada sam mu ponudio da bude premijer, on je rekao da to ne zna da radi. Onda sam mu ja rekao da ne znam ni ja da budem predsjednik Republike, hajde to zajedno da radimo. I mi smo to zajedno radili

“EU Ĺželi sanaderizaciju u Crnoj Goriâ€?: Bulatović u najteĹžem periodu Crne Gore, za vrijeme sankcija, ĹĄverca, kriminala koji nam je bio nametnut i koji je morao da se odvija kao jedini vid spasa drĹžave. Ali to su zla vremenaâ€?, bio je Bulatovićev odgovor na pitanje da li mu je to ĹĄto je Ä?ukanoviću ponudio da bude premijer bila najveća greĹĄka. BivĹĄi ĹĄef DPS-a, pa potom

SNP-a kazao je da je pola vremena u Beogradu, a pola u Podgorici, te da i dalje Ĺživi u stanu pored Ä?ukanovićevog. “Ne viÄ‘amo se zato ĹĄto on ima svoje obezbjeÄ‘enje koje zna kada dolazim i sklanjanju se. Ne moĹže to da se zaboravi – jednom kada ste nekom ĹĄef, to ostaje uvijek negdje urezanoâ€?. Ä‘

DOGOVOR VIŠE NE VAŽI: DPS podnio amandmane na Zakon u MUP-u kojima obezbjeđuju autonomiju direktora Uprave policije BoŞidara Vuksanovića u odnosu na ministra


Ä?

SUKOB: RazmimoilaĹženja DPS-a i SDP-a zbog sudbine KAP-a, kriza Vlade ipak nije realna

Vlada bi da zbog KAP-a na doboĹĄ ide i Termoelektrana

Uprkos poruci premijera LukĹĄića da će od ishoda glasanja u parlamentu o Vladinim zakljuÄ?cima zavisiti povjerenje njegovom kabinetu, skoro je izvjesno da neće doći do pada Vlade kada se 28. februara bude glasalo o njenom predlogu emokratska partija socijalista pokuĹĄava da kroz rjeĹĄavanje problema Kombinata aluminijuma obezbijedi da se privatizuje Termoelekrana u Pljevljima, Ä?emu se protivi Socijaldemokratska partija, koja je zajedno sa opozicijom 2007. godine zaustavila taj proces. To se zakljuÄ?uje na osnovu vladinog Predloga o potvrÄ‘ivanju odluke o preuzimanju duga KAP prema DojÄ?e banci od 22 miliona eura, protiv koje su glasali ministri iz redova SDP-a. Vlada je za 28. februar zakazala sjednicu parlamenta na kojoj će se raspravljati o predlogu ove odluke, na ĹĄto je obavezna po Zakonu o budĹžetu za 2012. godinu, koja je unijeta na osnovu amandmana SDP kako bi se u SkupĹĄtini razgovaralo o budućnosti KAP-a, ako se ukaĹže potreba za tim. Vlada je uz predlog odluke predloĹžila i Ä?etiri zakljuÄ?ka vezana za sudbinu KAP sa kojima nije saglasan manji koalicini partner, koji će u parlamentu izaći sa svojim zakljuÄ?cima, priliÄ?no razliÄ?itim od onih koje predlaĹže Vlada (DPS). Uprkos tome i navodima premijera "# ĹĄ ć da će od ishoda glasanja u parlamentu o Vladinim zakljuÄ?cima zavisiti povjerenje njegovom kabinetu, skoro je izvjesno da neće doći do pada Vlade kada se 28. februara bude glasalo o njenom predlogu. Dan kasnije poslanici će raspravljali o predlogu opozicije, koju je inicirao SNP, da se glasa o nepovjerenju Vladi zbog KAP-a. Sagovornici “Vijestiâ€? iz SDP-a juÄ?e nijesu Ĺželjeli da komentariĹĄu da li će SDP napustiti Vladu ako DPS sa dijelom opozicije izglasa zakljuÄ?ke Vlade. U Krivokapićevoj

D

stranci joĹĄ ne Ĺžele da se izjaĹĄnjavaju ni o tome ĹĄto bi mogao uraditi DPS ako SDP dobije podrĹĄku opozicije za svoje zakljuÄ?ke o sudbini KAP-a koji su joj na osnovu javno iznijetih stavova bliĹži. ViĹĄe sagovornika “Vijestiâ€? iz vladajuće koalicije ranije je saopĹĄtilo da se ne ide na izbore u trenutku kada je jasno da se moraju vraćati dugovi koje je menadĹžemt KAP-a, uz saglasnost Vlade, napravio prema bankama, kada se organizuju protesti zbog teĹĄke socioekonomske situacije i kada EU oÄ?ekuje da vlasti u Podgorici ispune obaveze koje se tiÄ?u borbe protiv korupcije i kriminala, kako bi Savjet ministra EU u junu dao datum pregovora sa Crnom Gorom.

Ĺ TURANOVIĆ sa SDP-om 2007. sprijeÄ?io prodaju Termoelektrane SDP je 2007. godine zajedno sa opozicijom u parlamentu izglasao zakljuÄ?ke kojim je sprijeÄ?ena namjera DPS-a da proda Termolektranu Rusima koji upravljaju KAP-om. Te zakljuÄ?ke je kasnije usvojila Vlada Ĺ˝ Šć , koji je i sam bio protiv te privatizacije koju su najglasnije zagovarali Ä?ukanović i gradonaÄ?elnik Pljevalja ! ć. U posljednje vrijeme je ĹĄef drĹžave ! ć u viĹĄe navrata ponovio da je bila pogreĹĄna odluka da se Termoelektrana ne privatizuje. Izvor iz SDP-a je rekao da će se teza te partije koja će biti unijeta u njihove zakljuÄ?ke svesti na “zaĹĄtitu drĹžavnih interesa u EPCGâ€? te da “budući aranĹžman sa KAP-om ne moĹže ugroziti drĹžavni interes u EPCGâ€?. Isti izvor je dodao da se sada, u uslovima kada nije bilo dovoljno kiĹĄe za proizvodnju u hidroelektanama i dok Ä?itav region ima problem deficita elektriÄ?ne energije zbog obilnih snjeĹžnih padavina, vidi koliko je sa aspekta elektroenergetske stabilnosti bila ispravna odluka da Termoelekrana ostane u drĹžavnom vlasniĹĄtvu.

Sagovornik “Vijestiâ€? iz SDP-a je rekao da će ta partija u svojim zakljÄ?cima predloĹžiti da se "raskine saradnja sa ruskim partnerom", ali nije Ĺželio da obrazlaĹže na koji naÄ?in je to moguće uraditi, a da se

izbjegne da banke odmah aktiviraju sve garancije. U oba sluÄ?aju, dug od 132 miliona eura KAP-a prema stranim bankama pada na teret poreskih obveznika.

! & ' ( ( "Ć

GRAÄ?ANI vraćaju 132 ruska miliona Na osnovu ranijih iskustava sa sporovima u vladajućoj koaliciji, moĹže se oÄ?ekivati da će lideri dviju partija $ ć i Ä? ć sa najbliĹžim saradnicima pregovarati kako bi naĹĄli kompromisno rjeĹĄenje. U svojim zakljuÄ?cima Vlada (DPS), traĹži od SkupĹĄtine da je podrĹži u namjeri da "preume sve potrebne mjere potrebne za preuzimanje većinskog vlasniĹĄtva u KAP-u, uz sve rizike koji iz njega proizilaze". Ti rizici znaÄ?e da će graÄ‘ani Crne Gore vraćati dugove koje je napravio ruski menadĹžment uz saglasnost Vlade. Osim toga, nije iskljuÄ?eno da se pod rizicima podrazumjeva namjera Vlade da kupi ruske akcije ili jedan njihov dio kako bi preuzela većinski paket u KAP-u.

Ostali su zajedno poslije svih dosadaĹĄnjih svaÄ‘a: Ä?ukanović i Krivokapić

Šturanović

SDP hoće upravu iz EU DPS i SDP su saglasni da treba odrĹžati proizvodnju u KAP-u, pri Ä?emu će socijaldemokrate predloĹžiti da treba obezbijediti da KAP-om upravlja “menadĹžment iz oblasti aluminijumske industrije iz neke od drĹžava EUâ€?. LukĹĄić je od SkupĹĄtine zatraĹžio saglasnost da Vlada u saradnji sa Elektroprivredom "razmotri sve modele" odrĹžavanja proizvodnje u KAP-u koji ukljuÄ?uju njegov dug prema EPCG, izmjene regulatornog okvira i druge neophodne mjere, kao i modele za rjeĹĄavanje socijalnog aspekta. Dio zakljuÄ?aka Vlade koji najviĹĄe upada u oÄ?i glasi: “SkupĹĄtina Crne Gore je saglasna da u sluÄ?aju ispunjenja uslova, Vlada razmotri mogućnost da budući tender bude koncipiran na bazi dugoroÄ?ne valorizacije objedinjenih kapaciteta Termoelektrane i Rudnika uglja, uz obavezu investiranja u povećanje kapaciteta Termoelektrane i pokretanje ekoloĹĄki prihvatljive prerade glinice i preraÄ‘ivaÄ?kih kapacitetaâ€?. Vlada je u svojim zakljuÄ?cima predloĹžila da piĹĄe i sljedeće: “SkupĹĄtina zaduĹžuje Vladu Crne Gore da preduzme sve potrebne mjere kojima će se obezbijediti najpovoljnija dinamika otplate dugova po osnovu izdatih drĹžavnih garancija za odrĹžavanje i pokretanje proizvodnje i realizacije socijalnog programa u cilju optimizacije nivoa zaposlenosti u Kombinatu aluminijuma i sprijeÄ?i nastupanje negativnih posljedica po bankarski sektor i kreditni rejting Crne Goreâ€?.

Ž Ć

ZAHTJEV: U Skoplju odrŞana debata o poloŞaju tamoťnjih građana iz Crne Gore

Crnogorci traĹže da uÄ‘u u makedonski ustav Od dopisnika “Vijestiâ€? - PoĹĄtovanje kolektivnih prava pripadnika crnogorske zajednice u Makedoniji je na nedopustivo niskom nivou, za razliku od individualnih, ocijenjeno je na proĹĄlonedjeljnoj debati posvećenoj poloĹžaju i statusu iseljenika iz Crne Gore u Makedoniji. Na tribini, odrĹžanoj u Skoplju u prostorijama Zajednice Crnogoraca u Makedoniji (ZCGM), alarmantno je ukazano da, takoreći, nema nijednog pozitivnog primjera praktikovanja kolektivnih prava Crnogoraca u situaciji kada su meÄ‘udrĹžavni odnosi izmeÄ‘u dvije zemlje izuzetno dobri. Pored Ä?lanova ZCGM u radu okruglog stola uÄ?estvovali su i Direktor direkcije za dijasporu u Ministarstvu vanjskih poslova

ć, savjetnik

Ä? ć i prvi sekretar u ambasadi Crne Gore u Makedoniji ć. Skupu je prisustvovao i jedan od predstavnika kosovskih

Crnogoraca ć. “Da bi se doĹĄlo do poboljĹĄanja statusa, neophodno je produĹžiti otpoÄ?ete procese

Hoće li i Crnogorci moći u parlament: Sa tribine

dijaloga sa makedonskim vlastima koji se odnose na promjenu preambule Ustava sa navođenjem crnogorskog naroda kao ustavotvornog,

prihvatiti uÄ?eťće na participativnom forumu za prava manjina i davati konkretne predloge za promjene i dopune prije svega izbornog zakonika i seta zakona koji se tiÄ?u manjinskih pravaâ€?, potencirao je ć, predsjednik ZCGM. Predstavnici crnogorske Direkcije za dijasporu su najavili da će se zaloĹžiti za ĹĄto brĹže usvajanje vaĹžnih dokumenata koji se odnose i na status Crnogoraca u Makedoniji. “NaĹĄa Direkcija i ambasade će se angaĹžovati oko realizacije i potpisivanja bilateralnog sporazuma o priznavanju i zaĹĄtiti prava manjina izmeÄ‘u Crne Gore i Makedonije, kao i oko ratifikovanja potpisanog sporazuma o dvojnom drĹžavljanstvuâ€?, rekao je Gordan Stojović. ZakljuÄ?eno je i da ZCGM Centru za dijasporu uputi

zahtjev, preko ambasade Crne Gore u Makedoniji, da poÄ?ne da radi ĹĄkola crnogorskog jezika u Makedoniji i da se angaĹžuje oko otvaranja Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Makedoniji. Prema makedonskom Ustavu i drugim zakonima kolektivna prava uĹživaju samo pripadnici etniÄ?kih zajednica koje su navedene u Ustavu Makedonci, Albanci, Turci, Srbi, Romi, BoĹĄnjaci i Vlasi. S druge strane, na debati, Crnogorci u Makedoniji posebno su postavili pitanje mogućnosti da dobiju crnogorsko drĹžavljanstvo i pasoĹĄe u cilju jaÄ?anja veza sa matiÄ?nom zemljom. MeÄ‘utim, pretstavnici ambasade su odgovorili da najveći dio njih, oko 90 odsto, ne ispunjavaju uslove prema vaĹžećim crnogorskim zakonim, te da su neke izmjene moguće u perspektivi. Ä? Ä?


Ä?

PoruÄ?ili Rusima da ne dolaze na posao - Radnici Kombinata aluminijuma danas u osam Ä?asova ujutro će se okupiti ispred upravne zgrade kako bi sprijeÄ?ili ruski dio menadĹžmenta do doÄ‘e u

- Uz puno razumijevanje za zahtjeve zaposlenih u kompaniji, konstatovano je da, u ovoj situaciji, najavljene aktivnosti u KAP-u idu u prilog ruskom menadĹžmentu a,

iz kruga fabrike. Aluminijumski T-ingoti će se uredno skladiĹĄtiti u krugu KAP-a, proizvodnja će se nesmetano odvijati i tako ćemo Ä?ekati rjeĹĄenje nastale situacije i is-

Svi problemi moraju se rjeĹĄavati u okviru institucija sistema i postojećih zakona. Sve drugo je suprotno interesima zaposlenih, a moĹže da posluĹži kao izgovor ruskom menadĹžmentu za loĹĄe poslovanje - upozorili su sinoć iz Ministarstva ekonomije kompaniju, kao i izvoz aluminijuma iz kruga fabrike. Razlog za nezadovoljstvo je odgovor izvrĹĄnog direktora koji im je juÄ?e rekao da im neće biti isplaćena januarska zarada, ali i situacija u toj kompaniji. Od protesta sinoć ih nijesu moglo odgovoriti ministar ekonomije ć, njegov pomoćnik ć i predstavnik drĹžave u bordu KAP-a ĹĄ Ĺž ć, koji su pozvali predsjednika Sindikata Aluminijuma Rada Krivokapića da se problem rijeĹĄi u okviru institucija. - Ostajem pri onom ĹĄto sam najavio. Primio sam k znanju sve ĹĄto su mi rekli predstavnici Vlade. Sjutra na zboru radnici će odluÄ?iti ĹĄta dalje – izjavio je sinoć „Vijestima“ Krivokapić nakon sastanka. Iz kabineta ministra Kavarića sinoć je saopĹĄteno da je tokom sastanka, povodom aktuelne situacije u ovoj kompaniji, “joĹĄ jednom istaknuto nezadovoljstvo naÄ?inom na koji ruski menadĹžment upravlja KAP-omâ€?.

osim ĹĄto su nezakonite, direktno su u suprotnosti sa interesima zaposlenih u kompaniji. Predstojeća rasprava u SkupĹĄtini o daljoj sudbini Kombinata ponudiće rjeĹĄenja aktuelne situacije a u interesu svih je da se ta rasprava odrĹži ĹĄto prije. Svi problemi moraju se rjeĹĄavati u okviru institucija sistema i postojećih zakona. Sve drugo je suprotno interesima zaposlenih, a moĹže da posluĹži kao izgovor ruskom menadĹžmentu za loĹĄe poslovanje - upozorili su iz Ministarstva ekonomije. IzvrĹĄni odbor Sindikata Aluminijuma obavijestio je juÄ?e “ruske menadĹžere da danas ne dolaze u kompaniju jer za njih viĹĄe nema mjesta i nemaju ĹĄta da traĹže u KAP-uâ€?. - Pozivamo sve zaposlene, ukljuÄ?ujući i one kojima je naloĹženo od strane Rusa da ne dolaze na posao, da se sjutra u osam Ä?asova okupe ispred upravne zgrade da ispratimo nepotrebnog i beskorisnog poslodavca na put. Od sjutra će biti stopiran svaki izvoz, tj. izlazak aluminijuma

platu liÄ?nog dohotka – istiÄ?e se u juÄ?eraĹĄnjem saopĹĄtenju Sindikata Aluminijuma koji broji oko 1.000 radnika KAP-a.

U administraciji KAP-a, meÄ‘utim, pravi je haos joĹĄ od utorka popodne jer su pouÄ?eni iskustvom od prije dvije godine ruski menadĹžeri izgleda oÄ?ekivali ovakvu odluku radniÄ?ke organizacije. Ni menadĹžeri, meÄ‘utim, nijesu gubili vrijeme već su glavnu dokumentaciju tokom popodneva u utorak, kao i juÄ?e preselili u poslovne prostorije KAP-a u zgradi Lepa Kata. Najveći dio zaposlenih u upravnoj zgradi KAP-a već je poslat na prinudni godiĹĄnji odmor uz 80 odsto mjeseÄ?ne zarade. Neki su se juÄ?e vratili

OBRADOVIĆ: Sele se joĹĄ od utorka popodne Potpresjednik Sindikata Kombinata aluminijuma ć saopĹĄtila je sinoć “Vijestimaâ€? da će se predstavnici ove organizacije, koja djeluje u Uniji slobodnih sindikata, okupiti jutros u osam Ä?asova i zajedno sa kolegama iz Sindikata Aluminijuma sprijeÄ?iti iznoĹĄenje aluminjuma iz kruga fabrike. - JuÄ?e popodne cjelokupan inventar, dokumentaciju i kompjutere su predstavnici menadĹžmenta iz upravne zgrade preselili u prostorije KAP-a u zgradi Lepa Kata. Jedino je danas direktor Moisejev bio u obilasku KAP-a. ÄŒitava uprava od juÄ?e u pet popodne je na prinudnom odmoru. Samo je reÄ?eno nekima da će biti radno angaĹžovani u prostorijama KAP-a u Lepoj Kati – saopĹĄtila je Obradović. Iz ruskog menadĹžmenta juÄ?e nijesu Ĺželjeli da daju bilo kakve izjave. u upravnu zgradu u potrazi za pisanom odlukom o slanju na prinudni odmor. IzvrĹĄni odbor Sindikata Aluminijuma na juÄ?eraĹĄnjem sastanku je razmatrao sveobuhvatnu situaciju u Kombinatu i “istakao je da su radnici, u protekla tri dana, kao ĹĄto to Ä?ine već decenijama unazad, dali svoj maksimalni doprinos opstanku KAP-a i obezbjeÄ‘enju kontinuiteta procesa proizvodnjeâ€?.

Imaju iskustva u pobuni: Sa “osvajanja� upravne zgrade iz 2010.

Foto: S.PRELEVIĆ

- Kao ĹĄto to znate, poslodavac nije pokazao interesovanje da blagovremeno obezbijedi sirovine i bili smo prinuÄ‘eni da vadimo i sakupljamo glinicu iz prostora izmeÄ‘u ćelija u Elektrolizi kako bi obezbijedili proizvodnju. Tako je KAP funkcionisao bez poslodavca i to bez problema. Sada se sa punim pravom pitamo - ZaĹĄto je poslodavac tu? Za ĹĄta je poslodavac sposoban? Kada se uzme u obzir njegovo ponaĹĄanje od momenta privatizacije, a pogotovu u protekla tri dana, znaju se i odgovori. Odgovor na prvo pitanje je za ukras! Odgovor na drugo pitanje - ni za ĹĄta - zakljuÄ?uje se u saopĹĄtenju Sindikata Aluminijuma. Radnici KAP-a podsjetimo predstavnike ruskog menadĹžmenta protjerali su u aprilu 2010. godine, ali su nakon posredovanja Vlade radnici izgladili odnose sa poslodavcom. Od kraja 2010. Vlada i Ceac Holdings limited, kompanija dijele većinsko vlasniĹĄtvo, ali to partnerstvo u kontinuitetu loĹĄe fukcioniĹĄe. KAP nije u stanju da redovno plaća elektriÄ?nu energiju i kreditne obaveze, tako da bi na teret poreskih obveznika vrlo brzo moglo da stigne dodatnih 131,6 miliona eura. ŠĆ

MUKE ZA BUDŽET: U Kabinetu premijera Igora Lukťića nisu optimisti

Vlada planira kako da plati 130 miliona – Vlada ! " ĹĄ ć zatraĹžila je podrĹĄku od SkupĹĄtine Crne Gore da drĹžava povrati većinsko vlasniĹĄtvo nad Kombinatom aluminijuma, ĹĄto znaÄ?i da će graÄ‘ani Crne Gore vraćati dug koji je napravio ruski menadĹžment uz saglasnost Vlade od 132 miliona eura prema tri banke. Taj scenario bio bi izbjegnut samo u sluÄ?aju da KAP u skorijoj budućnosti poÄ?ne da posluju veoma uspjeĹĄno i sam otplaćuje kreditne obaveze. Vlada je 13. februara donijela odluka o preuzimanju duga KAP-a prema DojÄ?e banci u iznosu od 22 miliona eura, za koju nijesu glasali ministri iz redova SDP-a. Sudeći prema navodima iz vladinog obrazloĹženja Predloga o potvrÄ‘ivanja Odluke o preuzimanju duga KAP-a prema toj banci, o kojem će 28. februara raspravljati parlament, Lukťćev kabinet je pesimistiÄ?an i kada je rijeÄ? o obavezama KAP prema druge dvije banke - maÄ‘arske OTP i ruske VTB. Tako je Vlada zatraĹžila po-

VEĆ plaćen milion DojÄ?e banci da restrukturira dug Imajući u vidu da je KAP krĹĄio ugovorene obaveze sa DojÄ?e bankom, (iako prva rata otplate kredita nije dospjela) ova ali i preostale dvije banke imale su pravo da jednokratno naplate od Ministarstva finansija kompletan iznos kredita od 131,68 milion

drĹĄku SkupĹĄtine da ovlasti Ministarstvo finansija “da poÄ?ne pregovore sa OTP ban-

eura. Vlada je zato bila prinuÄ‘ena da krajem proĹĄle godine uÄ‘e u pregovore sa DojÄ?e bankom, plati joj naknadu od jedan million eura, za restrukturiranje ovog kredita. Kako je dogovoreno, prva rata kredita DojÄ?e banci dospjeće za plaćanje 29. juna 2012. godine.

kom i VTB bankom o definisanju modaliteta kojim bi se sprijeÄ?ilo aktiviranje Foto: L.ZEKOVIĆ

Da li će spaťavajući KAP izgorjeti drŞavna kasa: Elektroliza

Kredit, odnosno glavnica kredita će biti otplaćivana u jednakim polugodiťnjim ratama u iznosu od 3.142.857,14 eura, do 29. juna 2015. godine. Kamatna stopa iznosiće 3M EURIBOR + 6% marŞa, uz godiťnju naknadu od 2%.

drĹžavnih garancija za kredite odobrene KAP-u, u iznosu od 49,68 miliona eura, kod OTP banke, odnosno 60 miliona eura kod VTB bankeâ€?. KAP-u je do sada od maÄ‘arske OTP banke Ä?etiri puta odobreno odlaganje plaćanje obaveza po osnovu glavnice. Posljednje odlaganje je oroÄ?eno na 30. april ove godine, tako da postoji rizik da OTP poslije ovog roka aktivira garancije ĹĄto znaÄ?i da bi Vlada morala ove godine da obezbijedi oko 38,5 miliona eura za dug prema toj banci. Od ukupno 49,68 miliona eura, odobrenih po osnovu tri

ugovora od strane OTP banke, do danas KAP je otplatio 7,48 miliona eura. - Imajući u vidu situaciju u KAP-u, finansijsko stanje i procjenu novÄ?anih tokova, KAP neće biti u mogućnosti da nastavi servisiranje obaveza po osnovu kredita odobrenih od strane OTP-a, odnosno da na dan dospijeća neće biti izvrĹĄeno plaćanje pomenutih obaveza u iznosu od oko 16,3 miliona eura, ĹĄto će dovesti do automatskog aktiviranja garancije. S tim u vezi, neophodno je pristupiti pregovorima sa OTP bankom u cilju nalaĹženja optimalnog modela kojim bi se sprijeÄ?ilo

aktiviranje garancija po osnovu kredita odobrenih KAP-u - piĹĄe u obrazloĹženju Vlade koje je dostavljeno parlamentu. Za realizaciju Vladine odluke o preuzimanju duga KAP-a prema DojÄ?e banci u budĹžetu za ovu godinu bi trebalo obezbjediti oko 8,2 miliona, za narednu 7,6 miliona, za 2014. godinu sedam miliona i za 2015. oko 3,2 miliona eura. U sluÄ?aju preuzimanja duga KAP-a prema OTP banci (ukoliko regulisanje otplate kredita preuzme prema postojećoj dinamici), za ovu godinu biće potrebno platiti 38,5 miliona, a za narednu 24,5 miliona eura. - U sluÄ?aju preuzimanja duga prema VTB banci, sredstva koje će biti potrebno planirati u budĹžetu su: za 2014, 2015, i 2016. godinu i iznose po 20 miliona eura po godini. U navedenim godinama potrebno je planirati i troĹĄkove kamata - navodi se u Vladinom obrazloĹženju predloĹžene odluke. ŠĆ

BUNT: Oba sindikata u Kombinatu aluminijuma danas zajedno organizuju protest iako su ih iz Vlade pozvali da to ne Ä?ine


č


Ä?

JoĹĄ se Ä?ekaju dokazi iz SAD TuĹžilaĹĄtvo je i dalje u fazi prikupljanja i joĹĄ nema sve neophodne Ä?injenice i podatke koji bi omogućili kriviÄ?no-pravnu ocjenu, rekla je ÄŒarapić, dodajući da je u toku intenzivna istraga - Vrhovna drĹžavna tuĹžiteljka ÄŒ ć kazala je juÄ?e “Vijestimaâ€? da iz Sjedinjenih AmeriÄ?kih DrĹžava (SAD) joĹĄ nijesu dobili dokumentaciju u vezi s aferom Telekom, koju su sredinom januara traĹžili, ali da tuĹžilaĹĄtvo u meÄ‘uvremenu vodi intenzivnu istragu. Ona je rekla da je Telekom tuĹžilaĹĄtvu dostavio svu dokumentaciju u vezi s ugovorima za koje je, prvo interna revizija MaÄ‘ar telekoma, a zatim i istraga u SAD, utvrdila da su posluĹžili da se korumpira viĹĄe vladinih zvaniÄ?nika u procesu privatizacije Telekoma. - Na osnovu te dokumentacije tuĹžilaĹĄtvo je bilo u mogućnosti da uputi svoj zahtjev prema Upravi za spreÄ?avanje pranja novca, koja sada postupa po naĹĄem nalogu - kazala je

ona. ÄŒarapićeva je rekla da je tuĹžilaĹĄtvo, nakon ĹĄto im je u drugoj polovini 2010. godine dostavljen izvjeĹĄtaj revizora, poÄ?elo novu istragu jer su doĹĄli do novih podataka. - TuĹžilaĹĄtvo je i dalje u fazi prikupljanja i joĹĄ nema sve neophodne Ä?injenice i podatke koji bi omogućili kriviÄ?no- pravnu ocjenu - kazala je ÄŒarapić. Ona je u utorak na maratonskom kontrolnom sasluĹĄanju Ä?lanovima Odbora za bezbjednost i odbranu referisala o aktivnostima TuĹžilaĹĄtva na ovom sluÄ?aju. TuĹžilaĹĄtvo provjerava dva sporna konsultantska ugovora koja je Crnogorski telekom 2005. godine sklopio sa firmama Sigma i Roli. TuĹžilaĹĄtvo je u prethodnoj istrazi 2010. godine zakljuÄ?ilo da su oni bili

Dobili podatke samo od Telekoma: ÄŒarapić uredni, ali je nakon podizanja tuĹžbe protiv tri bivĹĄa direktora MaÄ‘ar telekoma u januaru ove godine ponovo pokrenulo istragu. AmeriÄ?ka istraga je utvrdila da je ugovor Sigma bio namijenjen za

Foto: L.ZEKOVIĆ

“sestru najviĹĄeg vladinog zvaniÄ?nika koja se bavi advokaturomâ€?, kojoj je preko posrednika u Njujorku isplaćen dio ili cijeli iznos od 580.000 eura. U tuĹžbi ameriÄ?ke Komisije za har-

tije od vrijednosti protiv tri bivĹĄa direktora MaÄ‘ar telekoma navodi se da je pravne usluge koje je zvaniÄ?nikova sestra tvrdila da je pruĹžila, u stvari, pruĹžio savjetnik unutar MaÄ‘ar telekoma i njihovog redovnog spoljnog savjetnika, i to po znaÄ?ajno niĹžoj cijeni. Sestra tadaĹĄnjeg premijera ć u reagovanju na tekst “Vijestiâ€? poÄ?etkom januara 2012. navela je da je nakon privatizacije, zajedno sa advokatskom kancelarijom kolege ć , radila na programu restrukturiranja Crnogorskog Telekoma, koji je kompaniji donio uĹĄtede na mjeseÄ?nom nivou od oko 300.000 eura. Povodom otkrivanja korupcionaĹĄke ĹĄeme u Crnoj Gori i Makedoniji, MaÄ‘ar telekom i njegov vlasnik DojÄ?e telekom su krajem proĹĄle godine sklopili ugovor o poravnanju sa ameriÄ?kim vlastima, po kojem su duĹžni da plate viĹĄe od 95 miliona eura kazne, a zauzvrat su dobili zakljuÄ?enje istrage. Ć Ć

EFIKASNOST: U SkupĹĄtini zavrĹĄena rasprava o izmjenama Zakona o spreÄ?avanju pranja novca

EU neće nulu već rezultat

Foto: S.PRELEVIĆ

Nema ovlaťćenja da vodi istrage: Mitrović

- U SkupĹĄtini je zavrĹĄena rasprava o izmjenama Zakona o spreÄ?avanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojima se utvrÄ‘uje kada se poslovni odnos ne smije uspostaviti i transakcije ne mogu izvrĹĄiti. Novina u zakonu je, prema rijeÄ?ima ministra finansija ć , ĹĄto su Advokatska i Notarska komora uvedene kao institucije koje će pratiti sprovoÄ‘enje zakona nad njihovim zaposlenim. - Nadzorni organi će biti obavezni da obavijeste Upravu za spreÄ?avanje pranja novca ukoliko utvrde nepravilnosti u transakcijama. PostiĹže se veća efikasnost u vrĹĄenju kontrole u odnosu na postojeće propise - rekao on. Ocjenjujući da Crna Gora nije u vanrednom stanju samo zbog snijega, već zbog korupcije, kriminala i pranja novca, Ä? ć (PzP) je kazao kako predloĹžene izmjene poboljĹĄavaju zakonski tekst, ukazujući da Crnoj Gori pod hitno treba bolja Uprava za spreÄ?avanje pranja novca i finansiranja terorizma. - Ne treba nam ovakva uprava koja zadnjih godina ima rezultat nula. To nam govori Evropa, ali direktor ć ne Ä?uje ili se pravi

SUMNJIVE kolaterale ć (Nova) kazao je da se retroaktivno moraju goniti svi koji su na brutalan naÄ?in prali novac. - Primijetio sam da su pojedine fiktivne firme, sa namjerom da ostvare liÄ?nu dobit, uplaćivale keĹĄ bez porijekla. Donesu prosto u dvije ili pet kesa po pet ili sedam miliona, poloĹže ga na banku i podignu kredit, a banka to prihvati kao kolateralu - rekao je Danilović. Uvjeren da će izmjene zakona donijeti boljitke, ĹĄ ć (SNP) kazao je da u Crnoj Gori ljudi dolaze da registruju kompanije “koje igraju samo jedno ljetoâ€?. gluv. Vi ste jedan od pet krivaca zbog Ä?ijeg nerada imamo problema sa dobijanjem datuma pregovora. Crna Gora je proteklih godina bila ogromna perionica Ĺ arićevog, Kalićevog novca i Roćenovih miliona istakao je Pavlović. Mitrović mu je, meÄ‘utim, odgovorio da ne poznaje nadleĹžnosti drĹžavnih organa, pojaĹĄnjavajući da Uprava ne podnosi kriviÄ?ne prijave. - Mi nijesmo tuĹžilaĹĄtvo, već finansijska obavjeĹĄtajna sluĹžba koja prosljeÄ‘uje informacije nadleĹžnim organima kada ima osnova za sumnju da je doĹĄlo do pranja novca ili finansiranja terorizma - rekao je Mitrović, konstatujući da je pranje nov-

VACANCY FOR: Experienced Accountants / Business Analysts / Accounting Supervisor Jugopetrol AD Kotor is looking for Experienced Accountants, Experienced Analysts and a Accounting Supervisors or Specialists, for its Finance & Administration Division in Kotor. Job positions are located in Jugopetrol’s Headquarters in Kotor. 1.

2.

The ideal candidates for the accounting/business analyst positions will be a University graduate and a qualified accountant, with a minimum of 3 years experience in a similar role gained in international audit firms or multinationals or local large corporations. You will have strong technical accounting skills and be able to manage financial and/or managerial accounting requirements in a complex corporate structure. You should be highly computer literate with experience in SAP and Excel. Excellent command of English language is essential. The ideal candidate for the Accounting Supervisor position will be a University graduate and a qualified accountant with a minimum of 7 years experience, with at least 3 of them in a managerial/supervisory role. You will have very strong technical accounting skills, extensive knowledge of IFRS and local tax legislation. You will also have demonstrated leadership skills and the ability to manage a team of accountants. You should be highly computer literate with experience in SAP and Excel. Excellent command of English language is essential.

Please send applications, with relevant certificates and CV in English to e-mail account: hr@jugopetrol.co.me quoting reference number

ca jedno od najteĹže dokazivih kriviÄ?nih djela. Lider PzP-a " ĹĄ ć kazao je da je kljuÄ?no pitanje da li je Uprava spremna da se suoÄ?i sa uskopozicioniranim ljudima. - Lako je zakljuÄ?iti poslije 20 godina ove vlasti ko treba da bude meta ovog zakona i ko ima novca da bi ga prao. Crna Gora je postala jedan od vaĹžnih centra organizovanog kriminala, jer je lako novac plasirati u banke. DrĹžava je tolerisala narkotrafiking, drĹžavni funkcioneri su postali milioneri naplaćujući zaĹĄtitu i reket - rekao je Medojević.

DOBROVOLJNI PENZIONI FOND PENZIJA PLUS 020 406 112 VRIJEDNOST OBRAÄŒUNSKE JEDINICE na dan 14.02.2012. 1,1600 eura

Kursna lista

primjenjuje se od 16. februara 2012. godine Zemlja

VaĹži za

Australija Kanada Danska Japan Kuvajt NorveĹĄka Ĺ vedska Ĺ vajcarska V.Britanija SAD

1 1 1 100 1 1 1 1 1 1

Vrijednost izraĹžena u eurima 0.8200 0.7661 0.1345 0.9734 2.7473 0.1328 0.1138 0.8283 1.1979 0.7638

STATISTIKA: Podaci za 2011.

Prodato 770 stanova – Smanjenje broja prodatih stanova, rast cijene stanova u novogradnju u Ä?ijoj strukturi se biljeĹži rast cijene gradnje i pad cijena ureÄ‘enja graÄ‘evinskog zemljiĹĄta i ostalih troĹĄkova, prema najnovijim podacima Monstata, obiljeĹžile su 2011. godinu. Statistika pokazuje da je na nivou drĹžave u 2011. godini prodato svega 770 stanova ( od Ä?ega je 596 u Podgorici) ĹĄto je pad od 24,1 odsto u odnosu na uporedni godiĹĄnji period,dok je za isti period prosjeÄ?na cijena po metru kvadratnom porasla za 2,8 odsto i iznosila je 1.307 eura. Za isti period prema strukturi najveći rast je zabiljeĹžen kod cijene graÄ‘enja (ĹĄest odsto) koja je na nivou drĹžave iznosila 885 eura po kvadratu i koja najveći iznos biljeĹži u Budvi od 1.214 eura, cijena ureÄ‘enja graÄ‘evinskog zemljiĹĄta opala je za 4,5 odsto, tako da na nivou drĹžave iznosi 278 eura ( najveći rast biljeĹži u Baru 523 eura), dok su ostali troĹĄkovi od 144 eura po kvadratu opali za dva osto (najveći su bili u Baru 207 eura). Posmatrano po gradovima, najveća prosjeÄ?na cijena stana po metru kvadratnom bila je u Baru 1.735 eura, slijedi Budva sa 1.702 eura, Podgorica 1.118, NikĹĄić 757 eura... Ukoliko se uporede podaci sa kraja Ä?etvrtog i trećeg kvartala 2011. godine statistika pokazuje da je cijena stanova novogradnje porasla za 8,7 odsto u odnosu na treći kvartal, cijena izgradnje je porasla 22,2 odsto, ureÄ‘enja graÄ‘evinskog zemljiĹĄta je opala za 12 odsto, dok su ostali troĹĄkovi opali za 22,6 odsto.

AFERA TELEKOM: Iz TuĹžilaĹĄtva saopĹĄtavaju da vode intenzivnu istragu


ĹĄ

Ä?

SPAS: Radnici Ĺ˝eljezniÄ?ke infrastrukture i prevoza, koji su bili zavijani u Lutovu, juÄ?e stigli u Podgoricu

Tu je nekad bila pruga

Voz, nedaleko od stanice Lutovo (Foto: Goran NIKOČEVIĆ)

PjeĹĄaÄ?ili od Lutova do BratonoĹžića - MaĹĄinovoÄ‘e Ĺ˝eljezniÄ?kog prevoza Ä? ć i Ĺž ć i zaposleni u Ĺ˝eljezniÄ?koj infrastrukturi ĹĄ i ĹĄ ć juÄ?e oko podneva stigli su u Podgoricu. Oni su tri dana Ä?ekali na pomoć zavijani u stanici Lutovo. Sa joĹĄ dvojicom kolega koji su im preksinoć dostavili hranu, NikoÄ?eviÄ?, Leković, DoĹĄljak i Mijajlović juÄ?e su pjeĹĄke krenuli od stanice Lutovo do BratonoĹžića, gdje ih je Ä?ekala lokomotiva. Otpravnik vozova MiĹĄo Mijajlović kazao je juÄ?e da im nije teĹĄko palo ĹĄto su od Lutova do BratonoĹžića iĹĄli pjeĹĄke, iako su po velikom snijegu i opasnom putu hodali viĹĄe od deset kilometara. On je kazao i da su preksinoć njihove kolege Zarija Radović i Ĺ˝eljko Ĺ aković sami odluÄ?ili da im pomognu i donesu hranu, vodu i cigare, uprkos velikim nametima i usovima. “Usovi i nameti na pruzi su veliki, nekoliko tunela je zatvoreno, a ima 500 metara kritiÄ?nog dijela kuda smo mi proĹĄli ka BratonoĹžićima. Nijesmo mogli ranije krenuti jer smo bili na vezi sa direktorom Franovićem i

dobijali smo informacije da su maĹĄine na terenu i rade na oslobaÄ‘anju pruge. Ipak, na kraju smo jedan dio uspjeli preći pjeĹĄkeâ€?, kazao je Mijajlović. MaĹĄinovoÄ‘a Goran NikoÄ?ević rekao je da je stanje na pruzi jako loĹĄe, kao i da ako se bude radilo na raĹĄÄ?iťćavanju trenutnom dinamikom biće potrebno i deset dana. “Sve se zaledilo, tuneli su puni snijega koje je nanio vjetar, a vise i veliki klinovi ledaâ€?, objasnio je on. Na pitanje “Vijestiâ€? zbog Ä?ega ranije nijesu krenuli ka BratonoĹžićima, on je odgovorio da su od Ĺ˝eljezniÄ?ke infrastrukture Ä?ekali odobrenje za zatvaranje stanice u Lutovu, kao i da nijesu htjeli da ostave samog kolegu koji radi u stanici. Zarija Radović, koji je sa Ĺ akovićem preksinoć oko 17 Ä?asova krenuo ka Lutovu, kazao je da su sami odluÄ?ili da priteknu kolegama u pomoć. “Od BratonoĹžića do Lutova trebalo nam je dva i po sata. Ĺ˝urili smo jer smo kasno i krenuli da nas ne bi zatekao mrak i hladoća. Krenuli smo na sopstvenu odgovornost, nijesmo

znali kakav je teren i bili smo svjesni opasnosti kojoj se izlaĹžemo na tom dijelu prugeâ€?, kazao je on. Predsjednik Odbora direktora Ĺ˝eljezniÄ?ke infrastrukture ć kazao je da je najvaĹžnije ĹĄto su

“PoÄ?eli smo sa Ä?iťćenjem pruge, jedan dio Ä?istimo od Bijelog Polja, drugi od Mojkovaca, a treći poÄ?injemo u KolaĹĄinu. Radićemo i na dijelu od BratanoĹžića prema Lutovu i dalje prema TrebeĹĄici, jer tu imamo dvije

POKVARILE se maĹĄine iz Srbije MaĹĄina za Ä?iťćenje snijega, koja je prekjuÄ?e krenula na ispomoć iz Srbije, pokvarila se nakon ĹĄto je oÄ?itila 1.800 metara pruge, pa je vraćena u Prijepolje. Franović je kazao da cijene pomoć koju dobijaju od kolega iz Srbije. “Imamo naĹĄu maĹĄinu koja je zarobljena i koju ćemo danas ili sjutra osposobiti. Preko Begovića, dobićemo joĹĄ maĹĄina i nadam se da ćemo brzo probiti pruguâ€?, kazao je on.

radnici stigli Ĺživi i zdravi. On je istakao da su radnici navikli na takve vremenske uslove, kao i da nijesu dizali paniku jer su u svakom momentu bili u kontaktu sa menadĹžementom kompanije. Prema njegovim rijeÄ?ima, nikome nije prijatno da duĹže od radnog vremena boravi u stanici.

zarobljene maĹĄine kojim smo pokuĹĄavali da se probijemo do zaglavljenog vozaâ€?, objasnio je Franović. Prema njegovim rijeÄ?ima, ubrzo će sa preduzećem Crnagoraput i rukovodiocem ĹĄtaba ć organizovati specijalne maĹĄine i opremu za Ä?iťćenje velkih

smetova. Franović nije htio precizirati kada će pruga biti raĹĄÄ?iťćena, kako je kazao, “biće potrebno par danaâ€?. “Moraćemo da prekontroliĹĄemo prugu, kontaktnu mreĹžu, postrojenja i prugu ćemo pustiti jedino kada budemo sto odsto sigurni da je bezbjedna. Ne Ĺželimo da ugrozimo Ĺživote ljudi zbog mogućnosti da doÄ‘e do novih lavina, naroÄ?ito kada otopli vrijeme. Moraćemo da pravimo nove lavine kako bi sve bilo bezbjednoâ€?, kazao je Franović. Oko 25 radnika Ĺ˝eljezniÄ?ke infrastrukture radi na pruĹžnoj dionici Podgorica 1, duĹžine 40 kilometara. U dijelu gdje su prugu zatrpali usovi ima 15 tunela, devet galerija, osam mostova. Franović je kazao i da je izmeÄ‘u tunela 126-204 ranije trebalo praviti galerije, jer danas ne bi bilo usova. On je istakao i da lokalni i teretni saobraćaj normalno funkcioniĹĄe iz Podgorice i Bara, ali da je, zbog niskih temperatura, bilo dosta problema i u Virpazaru, Zeti, Golubovcima i stanici u Podgorici. Ć

KALKUL ACIJA: Veliki novac koji od drĹžave dobijaju, u Crnagoraputu podvrgli neobiÄ?noj

Ĺ ta ostane kad milione usitne - Iz Crnagoraputa juÄ?e je saopĹĄteno da su za dan, nakon prestanka padavina, uÄ?inili prohodnim većinu magistralnih puteva, ali da se usovi ne mogu brzo ukloniti. “PoĹĄlije 24 Ä?asa oslobodili smo većinu magistralnih puteva. Imajući u vidu da se radi o ogromnim koliÄ?inama snijega, koje su za kratko vrijeme napadale, to je porpiliÄ?no brzo odraÄ‘eno. Znam da su ljudi nestrpljivi i da oÄ?ekuju da u istom

sekundu putevi budu prohodni, ali to, naĹžalost, nije moguće ni u Crnoj Gori ni nigdje u svijetuâ€?, kazao je portparol Crnagorputa ĹĄ . On je rekao da je sve iĹĄlo dobro, dok nijesu krenuli usovi. “Vozila su bila rasporeÄ‘ena po svim putnim pravcima i uspjeĹĄno su odrĹžavani do pojave lavina. Napominjem da ne postoji niko na planeti ko za pet minuta moĹže da oÄ?isti lavinu i posljedice koje donosi. To svje-

doÄ?i i Ä?injenica da su naĹĄe maĹĄine ostale blokirane u kanjonima Tare, Pive i MoraÄ?e. Ta tri pravca su i sada najkritiÄ?nijaâ€?, kazao je Maneski. Upravo ti putevi, Ä?urÄ‘evića Tara - Mojkovac, PluĹžine Šćepan polje i Podgorica - KolaĹĄin su i dalje neprohodni. Maneski je juÄ?e rekao da će tokom dana biti probijen put uz Platije, ali da neće biti otvoren za saobraćaj, a da u proboj puta uz Taru i ka Šćepan polju neće kre-

NA PUTEVIMA 92 maĹĄine U Crnoj Gori 92 maĹĄine redovno odrĹžavaju magistralne i regionalne puteve nakon uvoÄ‘enja vanrednog stanja, saopĹĄteno je iz Ministarstva saobraćaja. Kako se navodi u saopĹĄtenju dostavljenom agenciji MINA, u taj broj ukljuÄ?ene su i maĹĄine 19 podizvoÄ‘aÄ?a sa kojim Crnagoraput ima skopljene ugovore. Firme koje su svoju mehanizaciju stavile na ispomoć opĹĄtinama za Ä?iťćenje

lokalnih puteva su Tehno put- 25 maĹĄina a firma Bemaks je ustupila 20 maĹĄina opĹĄtinama Podgorica, KolaĹĄin, Mojkovac i Bjelo Polje. Kako je saopĹĄteno, tri vozila za Ä?iťćenje puteva u PluĹžinama i Ĺ avniku ustupila je firma IGP Fidia a kompanija Mehanizacija i programat osam maĹĄina nikĹĄićkoj OpĹĄtini. Iz Ministarstva navode da su juÄ?e skoro svi drĹžavni putevi bili prohodni.

tati joĹĄ zbog opasnosti od novih usova. Maneski je komentariĹĄući, kako je rekao, medijske spekulacije o opremljenosti, sposobnosti i spremnosti Crnagoraputa da djeluje u vanrednim uslovima, s obzirom na to da godiĹĄnje za odrĹžavanje puteva od drĹžave dobija deset miliona eura, novinarima ponudio nesvakidaĹĄnju raÄ?unicu: â€œĹ to se tiÄ?e cifre od 10 miliona, kada je izgovorite, izgleda velika, ali kada je razloĹžimo, vidjećete da i nije. Dakle, deset miliona podijelimo na broj kilometra puta koji odrĹžavamo (1.883 km) po kilometru 5.308 eura, a taj broj podijelimo na broj dana u godini, dobijemo 14,5 eura po kilometru dnevno. MoĹžemo i drugaÄ?ije da 10 miliona podijelimo na Ä?etiri godiĹĄnja doba i da dva i po miliona podijelimo na broj kilometara i na 90 dana koliko traje zima i dobijemo dnevno po kilometru 14,7 eura. Sada bih ja vas pitao smatrate li da je puno ili dovoljno 14,7 eura da bismo

MaĹĄine Crnagoraputa u Platijama stavljali na kocku Ĺživote naĹĄih zaposlenih u ovim uslovimaâ€?, pitao je Maneski. Objasnio je da je krizni ĹĄtab napravio plan Ä?iťćenja puteva po

prioritetima i da Crnagoprput poĹĄtuje taj dokument. Maneski je objasnio i zaĹĄto se glavni crnogorski putar tek sad oglaĹĄava. “Prioriteti u prethodnim da-


ĹĄ

Ä?

AKCIJA: Piloti iz Crne Gore, Slovenije i GrÄ?ke, pomaĹžu:

Struje ne fali do srijede, ako se ĹĄtedi – Restrikcije ne prijete do sredine predstojeće sedmice, jer je struja obezbijeÄ‘ena i neće biti problema ako se racionalno troĹĄi. “Ima struje do ponedjeljka, bez dodatnog uvoza. Ako bude nastavljena ĹĄtednja, raÄ?unamo da je obezbijeÄ‘ena do srijede – saopĹĄtili su „Vijestima“ iz Elektroprivrede. Osim ĹĄto Vlada i EPCG pojaÄ?avaju apel za racionalnu potroĹĄnju, od iduće sedmice je moguća veća proizvodnja iz hidroelektrana usljed otapanja snjeĹžnih nanosa koja bi mogla dopuniti akumulacije. OteĹžani uvoz nedostajuće struje, nakon ĹĄto su zemlje izvoznice zabranile isporuke zbog promjenljive energetske situacije, moĹže se nadomjestiti uz mjere ĹĄtednje. U EPCG procjenjuju da bi se sve moglo poboljĹĄati ako bi se duplirala ĹĄtednja elektriÄ?ne energije, koja za nekoliko prethodnih dana iznosi oko 12 odsto. Iz Elektroprivrede upozoravaju da je juÄ?eraĹĄnja potroĹĄnja struje u porastu u odnosu na potroĹĄnju u utorak, koja je bila na nivou od prethodnog dana,

Foto: B.PEJOVIĆ

Ljekovi stigli i do zavijanog sela Trsa: Sinoć u Vladi

Beranci dobili hranu i ljekove procjenjujući da dosadaĹĄnje uĹĄtede nisu bile dovoljne, poruÄ?ujući da je doprinos svih jedini naÄ?in za prevazilaĹženje teĹĄke elektroenergetske situacije. “VaĹžno je uĹĄtedjeti svaki ki-

STIGLO gorivo u Pljevlja Zalihe goriva u Rudniku uglja Pljevlja i na benzinskoj pumpi u tom gradu sinoć su obnovljene jer je konvoj cistjerni Jugopetrola uspio da se probije preko NikĹĄića i Ĺ˝abljaka. Rudnik uglja je sada znaÄ?ajno obnovio zalihe a i mehanizacija koja Ä?isti grad i sela od nameta snijega imaće dovoljno za nekoliko dana. Kako se oÄ?ekuju poboljĹĄanje vremena isporuke goriva biće redovnije.

raÄ?unici

Foto: O.PJEĹ IVAC

Konvoj cistjerni Jugopetrola juÄ?e na Ĺ˝abljaku lovat-sat struje. Koristimo male rezerve sopstvenih proizvodnih kapaciteta i odrĹžavamo sistem stabilnim. Nedostajuće koliÄ?ine obezbijedili smo pravovremenom kupovinom na meÄ‘unarodnom trĹžiĹĄtu i to u trenutku dok se povećava broj drĹžava koje zabranjuju izvoz ili redukuju energije, ĹĄto dodatno komplikuje situacijuâ€?, objavili su iz drĹžavne energetske kompanije, kojim upravlja italijanski A2A. Iz EPCG informiĹĄu da su veliki potroĹĄaÄ?i smanjili potroĹĄnju u skladu sa naredbom Vlade. “Lokalne samouprave redukovale su javnu rasvjetu preko 90 odsto. JoĹĄ jednom apelujemo na privredna druĹĄtva, javne institucije i graÄ‘ane da

struju troĹĄe racionalno, samo onoliko koliko im je stvarno potrebno kako bi elektroenergetski sistem bio stabilan i narednih danaâ€?, pozvali su iz EPCG. Situacija u snabdijevanju crnogorskog konzuma elektriÄ?nom energijom juÄ?e je bila bola nego dan ranije. Broj potroĹĄaÄ?a koji nemaju struju je oko 1.500 domaćinstava, a to se odnosi većinom na seoska podruÄ?ja opĹĄtina NikĹĄić, Podgorica, Ĺ˝abljak, Cetinje, Bar i Danilovgrad. Iz EPCG su saopĹĄtili da njihove ekipe pokuĹĄavaju da u ĹĄto kraćem roku otklone kvarove, dodajući da im posao oteĹžavaju neprohodni putevi.

- Zamjenik komandanta vazduhoplovne baze Vojske Crne Gore ć kazao je da su juÄ?e dopremljeni hrana i ljekovi graÄ‘anima Berana i Cetinja, ali da grÄ?ki i slovenaÄ?ki piloti nijesu uspjeli da dostave pomoć Bijelom Polju i Andrijavici, zbog loĹĄeg vremena. Arifović je sinoć kazao da bi trebalo da su ljekovo stigli i do zavijanog sela Trsa, kod PluĹžina, ali to nije mogao da potvrdi oko 17 Ä?asova na presu u Vladi. On je istakao da je prioritet spasavanje ljudski Ĺživoti, pa su piloti i juÄ?e evakuisali bolesne iz Boana, Andrijevice, Berana... uz pomoć pripadnika gorske sluĹžbe spasavanja. Generalna sekretarka Crvenog krsta saopĹĄtila je da su dobili pomoć u hrani i higijenskim proizvodima za 1.500 porodica od MeÄ‘unarodnog Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca. ObezbijeÄ‘eno je i 50 plinskih grijalica.

Dubak je saopĹĄtila da će meÄ‘narodna pomoć biti dostavljena opĹĄtinskim organizacijama Crvenog krsta, koji će je i dijeliti, vodeći raÄ?una da doÄ‘e u ruke onih kojima je i najpotrebnija. Ona je rekla da su opĹĄtinama na sjeveru ranije dostavljena ćebad, kabanice, Ä?izme i sredstva za higijenu. Dubak je kazala da se hrana dostavlja vozaÄ?ima kamiona na BioÄ?u i BoĹžaju, koji danima tamo borave zbog zavijanih puteva. U kamionima je na BioÄ?u 35, a na BoĹžaju 40 ljudi. Direktorka Hitne pomoći ć saopĹĄtila je da je 272 graÄ‘ana od petka zatraĹžilo kućnu posjetu zbog bolesti, istakavĹĄi da su gotovo svima izaĹĄli u susret. “Nijesmo se libili ni pjeĹĄaÄ?enja kroz snijegâ€?, kazala je Radulović, dodavĹĄi da su vojnici, policajci i vatrogasvi pomagali doktorima da doÄ‘u do pacijenata.

MUĹ TULUK: Sibirska zima potrajaće joĹĄ dva dana, poÄ?etkom sedmice znatno toplije

Snijeg kopni od ponedjeljka

nima bili su spasavanje Şivotno ugroŞenih građana i prohodnost magistralnih i regionalnih puteva�, kazao je Maneski.

- Crna Gora će danas i sjutra biti okovana ledom, ali meteorolozi od ponedjeljka oÄ?ekuju znaÄ?ajno topljenje snijega u većem dijelu drĹžave. U juĹžnim predjelima danas se oÄ?ekuje prestanak padavina i već tokom prijepodneva postepeno razvedravanje, a na sjeveru će biti oblaÄ?no sa slabim snijegom i mećavom. “Tokom petka i subotu u juĹžnim predjelima uglavnom sunÄ?ano, na sjeveru u petak promjenljivo oblaÄ?no sa sunÄ?anim intervalima uz mećavu i ponegdje provijavanje slabog snijega, a u subotu preteĹžno ili djelimiÄ?no sunÄ?ano. U nedjelju promjenljivo oblaÄ?no sa sunÄ?anim intervalima, a tokom noći naoblaÄ?enje ponegdje sa slabim padavinama. U ponedjeljak preteĹžno oblaÄ?no, u drugom dijelu dana i tokom noći mjestimiÄ?no umjerene ili obilne padavine, u juĹžnim predjelima kiĹĄa, a na sjeveru kiĹĄa i snijeg,

tako da se oÄ?ekuje u većem dijelu zemlje znaÄ?jno topljenje snijeĹžnog pokrivaÄ?a. U Ä?etvrtak i veći dio dana u petak umjeren do jak sjeverni i sjeveroistoÄ?ni vjetar, a u nedjelju i ponedjeljak mjestimiÄ?no umjeren do pojaÄ?an juĹžni i jugozapadni vjetar. Temperatura vazduha uz manja kolebanja, a za vikend dosta viĹĄaâ€?, saopĹĄtili su meterolozi. Saobraćaj za sva vozila i sinoć je od 19 Ä?asova Podgorica – KolaĹĄin – Ribarevina – Bijelo Polje – Dobrakovo, Ribarevina – Berane – RoĹžaje – DraÄ?enovac i Berane – Andrijevica – Plav – Gusinje, NikĹĄić – Ĺ avnik – Ĺ˝abljak – Ä?urÄ‘evića Tara – Pljevlja – RanÄ?e, Podgorica – Cetinje – Budva, NikĹĄić – PluĹžine i Lipci – Grahovo – Vilusi – NikĹĄić. iz Operativnog ĹĄtaba za vanredne situacije apelovali su da se na put ne kreće bez prijeke potrebe.

Podgorica (foto: Velimir Sikimić)

ENERGETSKI SISTEM: Iz EPCG apeluju da se smanji potroĹĄnja elektriÄ?ne energije


ĹĄ

Ä?

JESTE-NIJE: Direktor policije demantovao da je bilo oduzimanja privatnih automobila

Svi ljuti ĹĄto se uredba ne poĹĄtuje - Direktor Uprave policije Ĺž ć kazao je da privatna vozila u glavnom gradu nijesu oduzimana od graÄ‘ana koji su ih koristili, ali da je bilo iskljuÄ?enja vozaÄ?a koji nijesu poĹĄtovali propise. Ranije je ponavljano da će biti strogo sankcionisana voĹžnja privatnih automobila, a gradonaÄ?elnik Podgorice ĹĄ kazao je preksinoć da je nepoĹĄtovanje uredbe o zabrani saobraćaja za privatne automobile rezultiralo oduzimanjem jednog broja vozila. Vukasnović je apelovao na graÄ‘ane da ne koriste au-

tomobile. “Ove okolnosti će biti predmet kasnije analize. Svakako postoje iskljuÄ?enja iz saobraćaja, oduzimanje je moĹžda grub izraz, ali iskljuÄ?enje iz saobraćaja svakako onih koji ne budu poĹĄtovali pravila, kao i adekvatne kazne. Nadam se da do toga neće dolaziti, iz razloga ĹĄto oÄ?ekujem solidarnost graÄ‘ana prema svim upustvima koje su dobili od ĹĄtaba za vanredne situacijeâ€?, rekao je Vuksanović. On je dodao da ima dosta tema koje bi mogle da se kandiduju kao negativne. “Ovo su vanredne okolnosti, gdje nema mjesta za bilo

MUGOĹ A traĹži da vozaÄ?e stroĹže kaĹžnjavaju GradonaÄ?elnik ĹĄ izjavio je da su gradske vlasti do sada pisale molbe Ä?elnicima saobraćajne policije zbog privatnih automobila, koja se uprkos zabrani, voze gradskim saobraćajnicama, ali da će već noćas traĹžiti rigoroznije mjere - oduzimanje vozaÄ?kih dozvola i odgovornost nadleĹžnih. “KaĹžnjeno je juÄ?e 30 vozaÄ?a, ali taj broj mora biti veći. Razumijem da ne mogu kontrolisati svako vozilo, ali ne moraju zaustavljati transportna vozila – rekao je MugoĹĄa. On je kazao da je sinoć, obilazeći grad na Bulevaru Stanka Dragojevića ispred poznatog lokala "Buda bar" primijetio red parkiranih automobila i da će traĹžiti od saobraćajne policije da se to ne ponavlja. - SliÄ?na situacija je bila na Bulevaru DĹžordĹža VaĹĄingtona i Moskovskoj ulici gdje ne moĹžemo oÄ?istiti snijeg zbog automobila parkiranih u jednoj kolovoznoj traci. Smatram da je bila greĹĄka otovoriti saobraćajnice. Zbog savjesnih vozaÄ?a koji poĹĄtuju reĹžim voĹžnje u vanrednom stanju, smatram da se moraju oduzimati vozaÄ?ke dozvole i zakon primjenjivati već od veÄ?eras - rekao je MugoĹĄa. !# $#

kakve senzacionalizme, da li je vozilo oduzeto, nije li oduzeto, da li ima lance ili nema, ovo su sada okolnosti kakve su, i upozoravaju nas da ubuduće moramo da vodimo drastiÄ?nije raÄ?una, da odreÄ‘ene standarde poĹĄtujemo, kad uslovi zimski ali i ljetnji nalaĹžuâ€?, zakljuÄ?io je Vuksanović. Vlasnik “BLTâ€? gradskog prevoznika Ĺž ć kazao je da se u gradu oteĹžano saobraća, jer se ne poĹĄtuje uredba gradskih vlasti. “Na pojedinim mjestima ne moĹžemo da se okrenemo, jer su oteĹžani uslovi, ulice nisu oÄ?iťćene dovoljno, pa moramo da ĹĄaljemo manja vozila. Kada se sretne naĹĄ autobus sa

MugoĹĄa traĹži konkretnije akcije: Podgorica juÄ?e manjim vozilima, prinuÄ‘eni smo da se vraćamo iako imamo prioritet. Neće biti ovako 100 dana, nadamo se da će se situacija za dva tri dana poboljĹĄati. Apelujemo na omladinu da ne gaÄ‘aju grudvama, jer Ä?im padne mrak gaÄ‘aju vozila organizovano. Pitam se ĹĄta je ovom narodu i odakle mu ovolika pokvarenost, jer nam polomiĹĄe staklaâ€?, kazao je Bulatović. I vlasnik “PG Gradskog sao-

Raskrsnica u Podgorici juÄ?e

braćajaâ€? ć, istiÄ?e da su im vozila koja ne poĹĄtuju zabranu najveći problem da normalizuju red voĹžnje. “Ne znam zaĹĄto puĹĄtaju mala vozila da nesmetano voze gradom, jer na bulevarima samo po dvoje vozila sada moĹže da proÄ‘e. PokuĹĄavamo u normalu da dovedemo red voĹžnje i pored kvarova i loĹĄeg vremena, naroÄ?ito noću kad polediâ€?, rekao je Alivodić.

Foto: Z.Ä?URIĆ

Vlasnik “Hitâ€? taksija ! ć, kazao je da su, uprkos guĹžvama, normalizovali saobraćaj u posljednjih nekoliko dana, ali da imaju velikih problema sa klizavim kolovozima poslije 12 Ä?asova. “Interesovanje je veliko, a koliko moĹžemo izlazimo u susret svim graÄ‘anima, zbog Ä?ega su na terenu sva vozila. Ima zastoja, ali trudimo se da budemo ĹĄto aĹžurnijiâ€?, rekao je Jovanović. I direktor “Siti taksijaâ€? " Ĺž ć tvrdi je velika poledica preopasna za vozaÄ?e. “Veliki problem vozaÄ?ima predstavljaju i pjeĹĄaci koji se kreću kolovozom, jer su trotoari i dalje zatrpani snijegom. Uprkos zabraniâ€?, rekao je KaĹžić. „Siti taksiâ€? se ponudio operativnom ĹĄtabu i dao na raspolaganje i vozila i ljudstvo ukoliko to bude potrebno. “Trudićemo se i dalje da maksimalno pomognemo svim ugroĹženima, kako bi dali svoj doprinos u prevazilaĹženju vremenske nepogode. Ovim putem apelujemo na sve koji mogu da pomognu operativnom ĹĄtabu, da se stave na raspolaganje kako bi svi zajedno, doprinijeli ĹĄto skorijoj normalizaciji Ĺživota i rada u glavnom graduâ€?, naveo je KaĹžić. Ĺ

POSJETA: LukĹĄić pohvalio rad policije, komandant MiloĹĄ VuÄ?inić o akcijama spasavanja

Optimizma viĹĄe nego snijega – Premijer ĹĄ ć kazao je da vjeruje da će se u Crnoj Gori uskoro stabilizovati vremenski uslovi i da će nadleĹžni moći da da predloĹže ukidanje vanrednog stanja, ne precizirajući, meÄ‘utim, kada se to moĹže oÄ?ekivati. On je sa ministrom unutraĹĄnjih poslova ć i direktorom Uprave policije Ĺž ć posjetio Specijalnu antiteroristiÄ?ku jedinicu (SAJ), Posebnu jedinicu policije (PJP), kao i helikoptersku jedinicu. "Narednih nekoliko dana nas oÄ?ekuje pogorĹĄanje vremenskih uslova, ali ne u mjeri koji smo ih imali u prethodnom vremenu. MeÄ‘utim, koliÄ?ine snijega koje su napadale i oteĹžale funkcionisanje infrastrukture, kao i odsjeÄ?enost jednog broja sela, povećavaju rizik ugroĹženosti i moĹžemo oÄ?ekivati i potrebu dodatnog angaĹžmana specijalnih jedinica", rekao je LukĹĄić. On je kazao da pripadnici tih jedinica pokazali da je rijeÄ? o organizovanom sistemu, koji je spreman i sposoban da se uhvati u koĹĄtac sa najozbiljnijim izazovima. "Akcije kao ĹĄto su spaĹĄavanje putnika u Platijama, spaĹĄavanje radnika koji su Ä?istili puteve,

spaťavanje putnika iz voza u Trebeťnici, pokazali su koliko je vaŞno imati sluŞbe kao ťto su SAJ i PJP", rekao je Lukťić. Pripadnici specijalnih jedinica su

Lukťić sa pripadnicima SAJ-a i PJP

premijeru uruÄ?ili i poklone, kako bi ga podsjetili na njihov rad. Od SAJ-a je dobio uokvireni dio uniforme te jedinice, dok su mu pripadnici PJP darovali medaljon.

"Proťlo je devet godina od kada nam je predsjednik Vlade doťao u posjetu, pa se nadam da će ovaj poklon podjsećati na SAJ i njene uspjehe, a ja se nadam da će se

Foto: S.PRELEVIĆ

uspjesi i dalje nastaviti", poruÄ?io je komandant ć. Komandant PJP ĹĄ Ä? ć kazao je da pripadnici specijalnih jedinica ponekad rade u nepogućim uslovima, ali da je uvijek na prvom mjestu bezbjednost graÄ‘ana. "Imali smo optimizma viĹĄe nego ĹĄto je bilo snijega i usova u Crnoj Gori. Nemamo vremena da se puno radujemo, ali ima vremena za zadovoljstvo i pripremu da dodatno pomognemo", rekao je VuÄ?inić. Brajović je kazao da je ponosan i zadovoljan radom tih jedinica, ali da zadatak joĹĄ nije zavrĹĄen. "Nije sve joĹĄ iza nas. Imamo svakodnevnih akcija spaĹĄavanja i dopreme hrane i ljekova, a Crna Gora se oslanja na svoje elitne jedinice", rekao je Brajović. Vuksanovića je kazao da će pripadnici tih jedinica moći da raÄ?unaju na njegovu podrĹĄku u narednom periodu. "Tokom svih aktivnosti koje su bile u prethodnom periodu, vi ste svoje Ĺživote stavljali kao ĹĄtit da biste spasili ljude. PaĹžnja će se o vama voditi jako i na visokom nivou", rekao je Vuksanović. Ä?


ĹĄ

Ä?

Putnici ostavljeni na ulici - Putnici koji su kupili kartu za brod, koji je u utorak 14. februara iz Barija trebalo da krene za Bar, obavjeĹĄtenje da je plovidba otazana proÄ?itali su tek kad su doĹĄli da se ukrcaju na brod, kazali su oni “ Vijestimaâ€?. “Kad smo doĹĄli da se ukrcamo na brod, doÄ?ekalo nas je obavjeĹĄtenje da je polazak odgoÄ‘en za 17. februar. Carinik koji je bio tu, kazao nam je da ima neki autobus kojim moĹžemo otići do agencije i da od njih traĹžimo informacije. Tamo su nam rekli da pitamo policiju da li nas mogu pustiti na brod, a ako nas policija pusti, onda će nam oni dati propusnicu. Kad smo se vratili do broda, policajac nam je rekao da brod nije hotel i da do petka, do polaska ne moĹžemo ući,a da je stvar agencije gdje će nas do tada smjestiti. ÄŒak nam je i pojasnio da je procedura ista kod svih i da agencija koja nam je prodala karte mora negdje smjestiti putnike ili im na drugi naÄ?in obezbijediti prevoz do destinacije za koju su kupili karteâ€?, kazao je “Vijestimaâ€? ć. On tvrdi da je nakon ĹĄto su mu u Bariju rekli da je najbolje da se informiĹĄe direktno u Baru, njegova supruga pozvala broj putniÄ?ke agencije "Barska plovidba" i dobila informaciju da putnici mogu dobiti

Nazad će tek u petak: Feribot “Sveti Stefanâ€? prevoz do DraÄ?a, ali da im od DraÄ?a do Bara prevoz nije obezbijeÄ‘en, kao i informacije koje sami putnici mogu dobiti na broju agenta u Bariju +390805789828 . “Neko ko se javio kad sam pozvao taj broj, kazao mi je da nam ne moĹže pomoći, jer njemu prebacuju vezu samo zato ĹĄto razumije jezik. Prvobitna ponuda da uÄ‘emo na brod, ali da onda ne moĹžemo sa njega silaziti

do petka kad smo mi htjeli ući, nije vaĹžila nakon pola sata. OÄ?igledno je da su pokuĹĄali da nas vrte u krug kako bi izbjegli odgovornost, Ä?ak nas niko iz agencije nije pozvao da provjeri da li imamo gdje da odemo. Jedan od njihovih zaposlenih nam je rekao da će nam oni dati objaĹĄnjenje da brod nije isplovio zbog nevremena, ali da je prava istina da se to deĹĄava jer nema dovoljan broj put-

nika. Nas to ne treba da zanima, mi smo već trebali da vratimo na svoja radna mjesta. Ĺ to ako ih zbog ovoga izgubimoâ€?, pitao je Kadović. Iz putniÄ?ke agencije „Barska plovidba“ juÄ?e nije bilo moguće dobiti odgovore na pitanja poslata elektronskom poĹĄtom, zbog Ä?ega njihov brod u utorak, uprkos tome ĹĄto su imali putnike, nije isplovio, kakva je procedura u ovakvim sluÄ?ajevima.

Nije ni pojaĹĄnjeno ni da li su obavezni informisati putnike i obezbijediti im drugi prevoz do destinacije za koju su kupili kartu ili smjeĹĄtaj, da li bi da su putnici prihvatili da im se karta zamjeni za kartu Bari - DraÄ? njima bio obezbjeÄ‘en prevoz iz DraÄ?a do Bara. Iz te agencije moraju pojasniti i da li će putnicima koji su ostali u Bariju troĹĄkovi smjeĹĄtaja biti refundirani. Direktor te agencije u telefonskom razgovoru novinaru “Vijestiâ€? kazao je da su svi putnici na vrijeme informisani, da su dva putnika na brodu i da će im biti obezbijeÄ‘ena karta do DraÄ?a. On je rekao da se putnici nisu ponaĹĄali u skladu sa pravilima i da su kasno doĹĄli do broda, a od novinara “Vijestiâ€? traĹžio je da razgovara sa majkom nekog drugog putnika koja će potvrditi da je "sve u redu". Nakon poslatih pitanja, Radoman je kazao da nije ovlaĹĄten da daje izjave. "Po spisku putnika, vidim da se informiĹĄete za nekog roÄ‘aka, ali nisam ovlaťćen da dajem izjave, pozovite direktora ć ( predsjednik borda direktora) i slobodno nas zloupotrebljavajte", kazao je Radoman. Ć

SUDBINA: Milan Nikolić iz Kruťevca preŞivio nesvakidaťnju avanturu nakon ťto je iz Podogorice krenuo prema kući

Kad je autobus stao, „spasâ€? naĹĄao u vozu koji se zaglavio ada je ć (30), jedan od putnika voza zaglavljenog u TrebeĹĄici, doĹĄao u Podgoricu kod roÄ‘aka, nije ni slutio kakve ga avanture Ä?ekaju. Iz KruĹĄevca je stigao 25. januara, a povratak je planirao za najviĹĄe nedjelju dana. “Vrijeme se pogorĹĄalo, snijeg je blokirao puteve. U poÄ?etku mi nije smetalo, jer sam se super provodio, ali sam nakon odreÄ‘enog vremena morao da se vratimâ€?, kazao je “Vijestimaâ€? Nikolić. Prije polaska za Srbiju, informisao se o prevozu, a sluĹžbenici Autobuske stanice su mu potvrdili da linija za Novi

K

Sad nije otkazana. “Krenuo sam sa stanice u petak, oko 18 Ä?asova i već tada je padao snijeg. To je bio jedini autobus koji je iĹĄao put sjevera i nije mi jasno kako je dobio dozvolu da kreneâ€?, objaĹĄnjava Nikolić. Policija ih je zaustavila na ulazu u Mojkovac i saopĹĄtila da je put zatvoren, te da ne mogu nastaviti dalje, nakon Ä?ega su prevoznici iz firme “Ozlemâ€?, prema rijeÄ?ima Nikolića, putnike ostavili na cjedilu. “Rekli su nam da idu u hotel i da se sami snaÄ‘emo. PredloĹžili su nam da ostanemo u autobusu ukoliko Ĺželimo. Svi su izaĹĄli, osim jedne Ĺžene sa

malim djetetom. Ne znam ĹĄta se sa njima dogodiloâ€?, ispriÄ?ao je Nikolić, koji se zatim zaputio prema obliĹžnjoj kafani da se raspita o alternativnom prevozu. Kazali su mu da jedini voz te veÄ?eri ide za Podgoricu i kreće za 20 minuta. Nakon produĹženog boravka u Crnoj Gori, imao je para za voznu kartu, ali ne i za prevoz do ĹželjezniÄ?ke stanice. U nevolji mu se naĹĄao prvi Ä?ovjek Mojkovca. “Na preporuku policajaca, zaustavio sam gospodina

ć i objasnio o Ä?emu se radi, a on je veoma rado pristao da me povezeâ€?, objaĹĄnjava Nikolić kako je uspio da stigne na voz, ali je putovanje te noći trajalo svega sat vremena. Njemu i ostalim putnicima na stanici TrebeĹĄica, prvobitno je, kaĹže, reÄ?eno da nema napona, potom da je u pitanju veliki kvar, da bi na kraju primili poruku da ne kreću sa stanice. Za to vrijeme, snjeĹžni pokrivaÄ? na ĹĄinama je postajao sve veći.

NIKUD ne idem do maja Milan Nikolić, nakon nesrećnih okolnosti prisjeća se i interesantnih stvari iz voza i dodaje da su vrijeme uglavnom gubili priÄ?ajući meÄ‘usobno. “Svako je priÄ?ao svoju priÄ?u. ÄŒak smo igrali i karte. Niko nije paniÄ?io, svi su bili strpljivi. I pored strepnje ĹĄta će dalje da bude mlaÄ‘i ljudi u vozu su bili opuĹĄtenijiâ€?, ispriÄ?ao je on i objasnio da su uslovi u kupeima bili sasvim prihvatljivi. Kako je ispriÄ?ao, toalet nije bio kao kod kuće, ali je bio u funkciji i radio odliÄ?no. Jedini problem bio je slab signal na telefonu pa su mu drugi putnici izlazili u susret i pozajmljivali mobilne kako bi se javio svojim roditeljima u Srbiji. “Moji su paniÄ?ili, a ja sam im realno opisao situaciju. Rekao sam da je samo pitanje kada će nas izvaditi i da ću izaći makar za mjesec danaâ€?, kaĹže Nikolić. Rekao je da će kod roÄ‘aka u Podgorici ostati dok ne okopni snijeg. “Čekaću ako treba do maja jer viĹĄe ne Ĺželim da rizikujemâ€?, kazao je Nikolić.

Iz autobusa, u voz: Voz u TrebeĹĄici

foto: B.PEJOVIĆ

Dok ima snijega, neće da mrda iz Podgorice: Nikolić “Čekali smo cijelu noć. Plan je bio da krenemo u subotu poslije podne. MeÄ‘utim od toga nije bilo niĹĄta. Trebalo je da doÄ‘e lokomotiva iz KolaĹĄina, ali je nju zatrpala lavina. Potom su krenuli snjegoÄ?istaÄ?i, pa smo i njih Ä?ekali i nikako da krenemoâ€?, opisao je Nikolić i

naglasio da je u vozu bilo grijanja, a na stanici vode, pa situacija nije bila kritiÄ?na, kao ĹĄto je predstavljeno u nekim medijima. U subotu su pripadnici specijalne policije, pjeĹĄaÄ?eći kroz smetove, stigli do voza i putnicima donijeli hranu. “Oko 15 Ä?asova nam je javljeno da je put prohodan, pa smo pjeĹĄke krenuli u pravcu Podgorice. Nakon pet ili ĹĄest kilometara nismo mogli dalje. Nalazili smo se u tunelu i gledali jednu lavinu, a potom i druguâ€?, priÄ?a Nikolić. Objasnio je da su ti trenuci bili najteĹži u kompletnoj avanturi. Kako kaĹže, Ĺželjeli su da se vrate nazad do stanice TrebeĹĄica, jer su tamo makar imali vodu i voz u kojem su mogli da se ugriju. “Pomenuo bih Ä? Ä‘ ć i ! " ć , koji su sjajni momci. Oni su veoma mladi otpravnici na koje je pala sva odgovornost. TakoÄ‘e bih istakao komandanta ĹĄ Ä? ć koji je bio veoma spreman, ali i policajca $ % ć . Potrudiću se da ostanem sa njima u kontaktu. Neke sam već naĹĄao na Fejsbukuâ€?, kazao je Nikolić.

Ž Ć

OBAVJEĹ TENJE: Brod “Barske plovidbeâ€? koji je u utorak trebalo da se vrati za Bar, u Bariju će ostati do petka, u agenciji ćute


č


ĹĄ

Ä?

IZMJENE: Predstavljen nacrt zakona o socijalnoj zaĹĄtiti

Nisu uvaĹžili preporuke Opet će doći ako Vlada ne popusti: JuÄ?e u Pljevljima

Foto: G.MALIDŽAN

Dali Vladi rokove

- ViĹĄe stotina Pljevljaka okupilo se juÄ?e na Trgu patrijarha Varnave, protestujući zbog odluke MUP-a da ne izda boraviĹĄne dozvole ĹĄestorici sveĹĄtenika i jednom monahu SPC, koji sluĹže u pljevaljskim hramovima. Na skupu koji je organizovao Srpski kulturni centar “Patrijarh Varnavaâ€? okupljeni su uzvikivali parole: “Nije ovo Montenegro već junaÄ?ko srpsko legloâ€? i “Nije ovo Cetinje, nismo mi avetinje“. NekadaĹĄnji poslanik SRS u crnogorskom parlamentu ĹĄ, koji se u ime

organizatora obratio okupljenima, kazao je da vlasti imaju rok od petnaest dana da “prekinu teror nad sveĹĄtenstvom i monaĹĄtvomâ€?, poruÄ?ujući da im se hitno da crnogorsko drĹžavljanstvo: “Ukoliko se ovaj zahtjev ne ispuni, vidimo se za petnaest dana na istom mjestu“. On je kazao kako se protestima u Pljevljima pokazuje da sveĹĄtenici nijesu sami, tvrdeći da “odloĹženom odlukom MUP-a nije udareno samo na njih i na njihovu nejaku djecu, već i na vaskoliki srpski narod pljevaljskog krajaâ€?.

“Zato nije ni Ä?udo ĹĄto je reakcija naroda ovakva, a biće joĹĄ i Ĺžeťća ukoliko ovu lavinu bezumlja ne zaustave oni koji su je pokrenuli. KaĹžu da Ĺživimo u vijeku svakojakog napretka, demokratije i ljudskih prava, a nama se baĹĄ u tom vijeku deĹĄavaju nevjerovatne stvari. Istorija ne pamti da su Turci, za vrijeme petovjekovnog ropstva, pokuĹĄali protjerati igumana manastira Sveta Trojicaâ€?, poruÄ?io je StrunjaĹĄ. On se zapitao kome smetaju ĹĄestorica sveĹĄtenika i njihova maloljetna djeca, za koga to oni predstavljaju opasnost.

KOVAÄŒEVIĆ: Izmanipulisani mladići Portparol DPS-a Ä? ć saopĹĄtio je da to ĹĄto je “grupa izmanipulisanih mladića demonstrirala prilikom posjete premijera # " ĹĄ ć Pljevljima, nijesu Pljevlja i tradicija tog gradaâ€?. KovaÄ?ević je kazao da situacija u kojoj su se naĹĄli sveĹĄtenici SPC u Pljevljima nije posljedica neprijateljskog odnosa drĹžave prema njima već dosljedna primjena zakona koja vaĹži i za sve ostale graÄ‘ane. On je ukazao da su Zakonom o strancima ureÄ‘eni uslovi za ulazak, kretanje i boravak

stranaca na teritoriji Crne Gore. Pravo na privremeni boravak u cilju obavljanja vjerske sluĹžbe u Crnoj Gori, kazao je, mogu ostvariti strani drĹžavljani koje je vjerska zajednica angaĹžovala, njen organ ili organizacija, “koja je Ä?injenicu osnivanja i postojanja uredno prijavila nadleĹžnom organu po mjestu svog sjediĹĄtaâ€?. NadleĹžnom organu, kako je rekao, postojanje su prijavile sve vjerske zajednice, izuzev one kojoj pripadaju pljevaljski sveĹĄtenici. $% %

“KaĹžu, nemaju drĹžavljanstvo. Pa, gospodo, dajte im drĹžavljanstvo i rijeĹĄimo taj vjeĹĄtaÄ?ki problem. KaĹžete moramo poĹĄtovati zemaljske zakone, a mi vas pitamo, ima li iko u Crnoj Gori ko vam revnosnije od Srba poĹĄtuje te zakone i redovnije plaća vaĹĄe razne namete...â€?, istakao je StrunjaĹĄ. Pljevljaci su se okupili da bi izrazili revolt zbog rjeĹĄenja MUP-a kojim se traĹži od sveĹĄtenika da napuste Crnu Goru. Nakon prvog protesta, od prije dva dana, MUP je za mjesec dana odloĹžio izvrĹĄenje rjeĹĄenja. Krajem decembra, MUP je odbio da izda boraviĹĄne dozvole pljevaljskim sveĹĄtenicima, jer uz zahtjeve nijesu dostavili rjeĹĄenje o registraciji SPC u Crnoj Gori. U meÄ‘uvremenu oni su uloĹžili Ĺžalbe u kojima su se pozvali i na vjekovnu tradiciju SPC u Crnoj Gori. RjeĹĄenja su uruÄ?ena sveĹĄtenicima ć , ć , ĹĄ ! ć , ć ,

ć , ! ć i igumanu manastira Sveta Trojica " .

– Nacrt zakona o socijalnoj i djeÄ?ijoj zaĹĄtiti neće moći da se implementira jer nije uvaĹžio nalaze i preporuke eksperata koji su bili ukljuÄ?eni u pisanje tog teksta, kazao je ĹĄef operativnog sektora u Delegaciji Evropske unije (EU) u Podgorici . Sa njegovom ocjenom juÄ?e su se sloĹžili i predstavnici dijela civilnog sektora koji su zakljuÄ?ili da se u toku pisanja tog zakonskog teksta “omanulo u posluâ€?. Bertolini, govoreći na okruglom stolu, organizovanom povodom javne rasprave o Nacrtu zakona o socijalnoj i djeÄ?ijoj zaĹĄtiti, kazao je kako je taj akt u

nog na lokalni nivoâ€?, kazao je on. Generalni direktor Centra za antidiskriminaciju “Ekvistaâ€? Šć saopĹĄtio kako novi zakonski tekst ograniÄ?ava prava osoba sa invaliditetom, jer, kako je kazao, materijalna situacija nije kriterijum od kojeg zavisi da li osoba sa invaliditetom ima pravo na pomoć. Pomoć drĹžave, kako je kazao, od oko 200 eura apsolutno nije dovoljna: “NaroÄ?ito kada je rijeÄ? o teĹžim oblicima invaliditetaâ€?. Ĺ aranović je naglasio i da se milioni daju poslodavcima na raÄ?un osoba sa invaliditetom, s tim da “oni ni jedan euro nijesu iskoris-

Nacrt donosi novine: pravo na liÄ?nu invalidninu imaće osoba sa teĹĄkim invaliditetm ili drugim teĹĄkim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju koje su nastale u bilo kom dobu Ĺživota. PredviÄ‘eno je da se djetetu mlaÄ‘em od tri godine ne obezbjeÄ‘uje smjeĹĄtaj u ustanovu: “Izuzetno se moĹže smjestiti u ustanovu ako su prethodno iscrpljene mogućnosti kroz pruĹžanje podrĹĄke porodici ili pruĹžanje porodiÄ?nog smjeĹĄtaja-hraniteljstva velikoj mjeri u skladu sa meÄ‘unarodnim standardima, ali da on “nije izvodljivâ€?: “Nacrt neće moći da se implementira jer ne odraĹžava u potpunosti nalaze i preporuke eksperata koji su bili ukljuÄ?eni u njegovo pisanje. OÄ?ekivani rezultati ne mogu sada da se postignu poĹĄto neki kljuÄ?ni preduslovi nedostajuâ€?. Prema njegovim rijeÄ?ima, Nacrt ne olakĹĄava razvoj hraniteljstva, nema odredbe za reformu centara za socijalni rad, nema uspostavljanje instituta za socijalnu zaĹĄtitu niti odredbe da će sva djeca bez obzira na drĹžavljanstvo imati pristup davanjima. “Nema ni mehanizama koji bi podsticali decentralizaciju socijalnih usluga sa cetral-

tiliâ€?. “Taj novac Ä?ak nije prikazan u Zakonu o budĹžetu već se njime gase rijeĹĄavaju neki drugi problemi u drĹžaviâ€?, rekao je Ĺ aranović. ÄŒlan “UdruĹženja roditelja djece sa teĹĄkoćama u razvojuâ€? ć ocijenio je kako Nacrt zakona zadrĹžava simboliÄ?na davanja za korisnike, naglaĹĄavajući da evropski standard ne moĹže biti djeÄ?iji dodatak od 19 eura, a tuÄ‘a njega u vrijednosti od 63 eura. “Nijesam zadovoljan ni time ĹĄto novi zakon ne pomaĹže roditelje djece sa posebnim potrebama... Pozivam kolege iz NVO sektora da reaguju i ozbiljno pogledaju Nacrt i poĹĄalju svoje amandmaneâ€?, rekao je Korać.

ZAVAL A: Dragan Marović reagovao zbog objavljivanja dijela izjaĹĄnjenja vjeĹĄtaka Borke BoriÄ?ić

Javnost moĹže imati pogreĹĄnu sliku

Dragan Marović

BivĹĄi potpredsjednik OpĹĄtine Budva ć reagovao je na tekst koji je prekjuÄ?e objavljen u “Vijestimaâ€? pod naslovom "Fabrika vode bez predraÄ?una" u kome se autor teksta osvrće na dio izjaĹĄnjenja vjeĹĄtaka gospodje Ä? ć po primjedbama advokata i optuĹženih a povodom njenog nalaza. Prema optuĹžnici, predsjednik i potpredsjednik SO Budve Ä? i ć, optuĹženi su da su zavrĹĄene radove na postrojenju za desalinizaciju vode na rtu Zavala, procijenili za milion i 35 hiljada eura viĹĄe od stvarnih troĹĄkova, te da je za taj iznos oĹĄtećen budĹžet OpĹĄtine Budva. "Prvi razlog zbog Ä?ega vam se javljam jeste Ä?injenica da je 14. 02. 2012. bio planiran nastavak suÄ‘enja na kome je predmet rasprave trebalo da bude izjaĹĄnjenje vjeĹĄtaka po primjedbama. SuÄ‘enje nije odrĹžano, već odloĹženo za 27. 02. 2012, te ovo izjaĹĄnjenje nije bilo

predmet rasprave. Pojavljivanje u javnost izjaĹĄnjenja prije pojavljivanja pred sudom je za mene neshvatljivo i zabrinjavajuće. Ako je to praksa, ja se povlaÄ?im ispred takve prakse, ali je veoma teĹĄko shvatiti da se izjaĹĄnjenje vjeĹĄtaka pojavi u novinama prije nego na sudu. Drugi razlog je taj da će javnost na ovaj naÄ?in biti obavijeĹĄtena samo o jednoj strani istine i subjektivnog stava vjeĹĄtaka, dok druga strana mora Ä?ekati neku drugu priliku. Mi smo naĹĄe primjedbe dali pred sudom i nijesmo ih davali u javnost prije zakazanog pretresa. ZaĹĄto i kako se izjaĹĄnjenje pojavilo u javnost prije nego pred sudom ne znam. Treći razlog jeste da u svom izjaĹĄnjenju vjeĹĄtak brani svoj nalaz na koji smo mi kao okrivljeni imali argumentovane primjedbe te se objektivnost moĹže sagledati jedino suÄ?eljavanjem argumenata. Ovako svakako ne. Javnost na ovaj naÄ?in moĹže imati pogreĹĄnu sliku o ovom predmetu. ÄŒetvrti razlog je taj da ako je to

praksa da se objavljuju sudski dokumenti u javnost prije nego na sudu, spreman sam vam dati na uvid moje izvorne primjedbe i pojasniti Ä?injenice na kojima su zasnovane. Ovo bih posebno volio zbog struÄ?ne i ukupne javnosti. Ovom prilikom ne bih komentarisao dio prenesenog izjaĹĄnjena vjeĹĄtakaâ€?, navodi se u reagovanju optuĹženog Marovića. VjeĹĄtak ekonomske struke Borka BoriÄ?ić dostavila je sudu poÄ?etkom februara izjaĹĄnjenje na primjedbe optuĹženih i njihovih branilaca na njen glavni nalaz u vezi sa izgradnjom fabrike za preradu morske u pitku vodu. Dio njenog izjaĹĄnjenja "Vijesti" su objavile 15. 02, a dan ranije je bilo planirano da se na glavnom pretresu raspravlja o izjaĹĄnjenju vjeĹĄtaka. MeÄ‘utim, zbog nedolaska jednog od optuĹženih na suÄ‘enje, sudija Ä? ć je glavni pretres odloĹžila za 27. februar. Ć

ULTIMATUM: Pljevljaci nastavili da protestuju zbog odluke MUP-a da ne izda boraviĹĄne dozvole sveĹĄtenicima SPC


ĹĄ

Ä?

OSTAO BEZ BLAGA: Zbog pljaÄ?ki zlatare „Ivezajâ€?, uhapĹĄen Martin Curanović (27)

Priznao gdje je zakopao ćup PodgoriÄ?anin ć uhapĹĄen je juÄ?e u iznajmljenom stanu u Maslinama, zbog sumnje da je u proteklih desetak dana opljaÄ?kao dvije zlatare “Ivezajâ€?.

eura. Curanoviću se na teret stavlja da je 8. februara 2012. godine, u zlatarskoj radnji „Ivezaj“, na Trgu BoĹžane VuÄ?inić u Podgorici, prijeteći piĹĄtoljem od radnice

Curanović za dva dana opljaÄ?kao dvije zlatare u centru Podgorice i odnio zlato vrijedno oko 3.600 eura

Jedna od obijenih zlatara

Foto:S.PRELEVIĆ

Nakon hapĹĄenja, Curanović je priznao gdje je zakopao ukradeno zlato, a potom su inspektori u BoĹžovića polju pronaĹĄli “njegovo blagoâ€?. Curanović je poveo inspektore u to selo, a potom na imanju ujaka pokazao gdje je zakopao oko kilogram zlatnog nakita, koje vrijedi oko 3.600

DEPORTACIJA: Apelacioni sud baviće se presudom pripadnicima MUP-a zbog deportacije Muslimana i Srba

oteo srebreno prstenje, vrijedno oko 300 eura. Tokom razbojniĹĄtva na sebi je imao kapu i ĹĄal, a onda je vitlajući piĹĄtoljem preskoÄ?io izloĹžbeno-naplatni pult, traĹžeći novac od radnice. Kada nije naĹĄao pare u kasi, on je iz kutije na pultu oteo srebrni nakit i pobjegao.

Narednog dana, Curanović se ohrabrio uspjelim razbojniĹĄtvom, pa je tako u zlatarskoj radnji “Ivezajâ€? u Ulici Miljana Vukova u centru Podgorice, krenuo u novu pljaÄ?ku. On je oko 19 Ä?asova, za vrijeme dok se radnica nalazila u radnji, maskiran kapom i ĹĄalom, priĹĄao pultu, a zatim upotrebom Ä?ekića polomio staklo. Odatle je odnio veću koliÄ?inu zlatnog nakita, nakon Ä?ega je pobjegao izmeÄ‘u zgrada u centru grada. OsumnjiÄ?eni Curanović je sinoć predat nadleĹžnom tuĹžiocu, koji mu na teret stavlja kriviÄ?no djelo razbojniĹĄtvo i teĹĄka kraÄ‘a.

ISTR AGA: Pretres stanova uhapťenih „Zemunaca�

OĹĄtećene porodice predlaĹžu da se ponovo sudi Po Ĺžalbi specijalnog tuĹžioca za suzbijanje organizovanog kriminala i porodica oĹĄtećenih, sjutra će u Apelacionom sudu Crne Gore biti odrĹžana sjednica vijeća na kojoj će se raspravljati o prvostepenoj presudi ViĹĄeg suda u Podgorici, kojom su devetorica pripadnika MUP-a Crne Gore osloboÄ‘eni optuĹžbe za nezakonito preseljenje, odnosno deportaciju bosanskih izbjeglica Muslimana i Srba vlastima Republike Srpske u maju 1992. godine. Sudija izvjestilac u ovom predmetu je ' &% $ ć. Specijalno vijeće sudije $ " Ĺ˝ Ĺž ć je krajem marta proĹĄle godine oslobodilo optuĹžene jer kao pripadnici MUP-a Crne Gore nisu bili pripadnici oruĹžanih snaga SRJ, te se njihova djelatnost ne moĹže prihvatiti kao da su krĹĄili pravila meÄ‘unarodnog prava. Tom presudom osloboÄ‘eni su BoĹĄko M. Bojović, bivĹĄi ĹĄef SDB-a Crne Gore, Milisav Mića Marković, bivĹĄi pomoćnik ministra policije resora javne bezbjednosti, Radoje B. Radunović, bivĹĄi naÄ?elnik sektora SDB-a u Herceg Novom, Milorad M. Ivanović, bivĹĄi naÄ?elnik Centra bezbjednosti u Herceg Novom, komandir stanice milicije u CB-u Herceg Novi Milorad D. Ĺ ljivanÄ?anin, naÄ?elnik SDB-a u Ulcinju BoĹžidar J. Stojović, naÄ?elnik Odjeljenja bezbjednosti u Ulcinju Sreten Lj. GlendĹža, sluĹžbenik resora SDB-a u Herceg Novom DuĹĄko D. BakraÄ? i Branko Bujić, naÄ?elnik Centra bezbjednosti u Baru. Jedna u nizu Ĺžalbi na oslobaÄ‘ajuću presudu koja će biti proÄ?itana u Apelacionom sudu biće i Ĺžalbe Sejde KrdĹžalije iz GoraĹžda, majke stradalog Sanina KrdĹžalije (22) i Hikmete Prelo majka pokojnog Amera Prela (18), zbog pogreĹĄno i nepotpuno utvrÄ‘enog Ä?injeniÄ?nog stanja, povrede kriviÄ?nog zakonika i bitnih povreda odredaba kriviÄ?nog postupka. Njima je u sastavljanju Ĺžalbi pomogla Akcija za ljudska prava iz Podgorice, na Ä?ijem je Ä?elu direktorica Tea Gorjanc-Prelević. OĹĄtećena Sejda KrdĹžalija je predloĹžila da Apelacioni sud Crne Gore u postupku po Ĺžalbi preinaÄ?i presudu ViĹĄeg suda, i da okrivljene oglasi krivim i osudi po zakonu. Ukoliko tako ne odluÄ?i, predloĹžila je da ukine oslobaÄ‘ajuću presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak i odluÄ?ivanje. PogreĹĄno i nepotpuno utvrÄ‘eno Ä?inje-

niÄ?no stanje, prema Ĺžalbi KrdĹžalije je prvi zakljuÄ?ak da se radilo o oruĹžanom sukobu izmeÄ‘u pripadnika naroda u BiH, koji nema karakter meÄ‘unarodnog oruĹžanog sukoba. “MeÄ‘utim, za ovaj zakljuÄ?ak pre-

se radi o pogreĹĄnom i svakako proizvoljnom utvrÄ‘ivanju Ä?injeniÄ?nog stanja. Zbog toga je na ovaj naÄ?in istovremeno ostvarena i bitna povreda odredaba kriviÄ?nog postupka, jer presuda nema razloga o ovoj odluÄ?noj Ä?injenici.

Hrvatski pasoť sa fotografijom Vladimira Milisavljevića

Koristili pasoĹĄ nestalog Hrvata

OptuĹženi dolaze na suÄ‘enje (arhivski snimak) thodno nijesu navedene Ä?injenice iz kojih bi takav zakljuÄ?ak proizilazio, osim pominjanja Dejtonskog sporazuma, koji ni u kom sluÄ?aju ne bi mogao posluĹžiti kao osnov takvog zakljuÄ?ivanja, s obzirom na to da je jedan od potpisnika tog sporazuma bio Slobodan MiloĹĄević, predsjednik Srbije, a drugi Franjo TuÄ‘man, predsjednik Hrvatske. ÄŒinjenice koje bi na bilo koji naÄ?in mogle podrĹžati izvedeni zakljuÄ?ak nijesu navedene ni docnije u presudi. To znaÄ?i da

OÄ?igledno je da je sudsko vijeće neopravdano odbilo da prihvati sve iskaze i druge izvedene dokaze u postupku koji se odnose na umijeĹĄanost pripadnika sluĹžbe DB-a u ovu akciju, iako je na osnovu izvedenih dokaza pokazano ko je sve i u kojoj prilici bio obavijeĹĄten o ovoj akciji, pa je na taj naÄ?in Ä?injeniÄ?no stanje u ovom dijelu ostalo neutvrÄ‘enoâ€?, piĹĄe izmeÄ‘u ostalog u Ĺžalbi.

U stanovima ! " ć # $ % $ $ ć # & ĹĄ ć i $ % ć nakon njihovog hapĹĄenja u Valensiji, ĹĄpanska policija pronaĹĄla je nekoliko laĹžnih dokumenata i pasoĹĄa. Jedan od pasoĹĄa koristio je Luka Bojović, a vodi se na Hrvata ĹĄ ć koji je nestao 2008. godine u Blajburgu. Kako piĹĄe “Jutarnji listâ€?, jedan od pronaÄ‘enih pasoĹĄa izdat je decembra 2008. na ime Marijan BariĹĄić. RijeÄ? je o starijem tipu pasoĹĄa, kakve je Hrvatska izdavala prije uvoÄ‘enja biometrijskih dokumenata. “Bojović je svojom frizurom i zulufima u dobroj meri odgovarao Marijanu BariĹĄiću sa

fotografijeâ€?, piĹĄe list. MeÄ‘utim, ukoliko se fotografija u pasoĹĄu uporedi sa posljednjim snimcima uhapĹĄenih, moĹže se zakljuÄ?iti da je zapravo reÄ? o “zemuncuâ€? Vladimiru Milisavljeviću Budali. Za sada nije precizirano u Ä?ijem stanu je naÄ‘en pasoĹĄ nestalog Hrvata. BariĹĄić je roÄ‘en u selu kod Banjaluke. U “Dnevnikuâ€? HRT-a od 18. maja 2008. prepoznat je na skupu u Blajburgu i porodica od tada bezuspeĹĄno traga za njim. U iznajmljenom stanu u Valensiji koji su koristili uhapĹĄeni, pronaÄ‘eno je i 530.000 eura gotovine i arsenal oruĹžja, municije i eksploziva.


ĹĄ

Ä?

Darko Ĺ arić Kardinalu uplatio 780.000 eura? Baranin Ä? ć - , jedan od optuĹženih za atentat na ć i ć , dobio je pola novca za atentat od odbjeglog narkobosa Šć - piĹĄe zagrebaÄ?ki nedjeljnik “Aktualâ€?. Ĺ arić je Ä?urovića, navodno, isplatio preko kompanije General Pioneer. Te infomacije doĹĄle su do policajaca koji

kakvu vezu sa ubistvom Pukanića i Franića. Nedjeljnik ocjenjuje da Darko Ĺ arić nije imao nikakav liÄ?ni motiv da plati ubistvo Pukanića, ali da je to mogao uÄ?initi neko drugi. U tekstu se navodi da je odnos Ĺ arića sa Ä?ukanovićem i Subotićem “poput odnosa i " ĹĄ ć “. “Kako je BariĹĄić bio

na Ä?urovićevom raÄ?unu svega tri nedjelje prije atentata na Pukanića pojavilo misterioznih 780 hiljada eura o Ä?ijem porijeklu je Ä?urović lagao inspektore. Ä?uroviću je 2. oktonra 2008. na privatni devizni raÄ?un u Crnogorskoj komercijalnoj banci pristiglo 780.760 eura. Po svemu sudeći, bilo je to pola od ukupne

Darko Ĺ arić stvarni je vlasnik kompanije General Pioner, za koju policajci vjeruju da je posluĹžila zato da se preko nje Baraninu Slobodanu Ä?uroviću Kardinalu isplati pola novca za izvrĹĄenje atentata rade na sluÄ?aju proĹĄle sedmice, pa slijedi provjera i sluĹžbenim putem. Nedjeljnik zakljuÄ?uje da bi, ukoliko se te tvrdnje dokaĹžu to bio dokaz da je ubistvo Pukanića isplanirano i naruÄ?eno u Crnoj Gori, odnosno da se naruÄ?ioci nalaze u miljeu crnogorske duvanske mafije o kojoj je Pukanićev nedjeljnik “Nacionalâ€? godinama pisao. “Aktualâ€? navodi da mu je visoki hrvatski drĹžavni funkcioner saopĹĄtio da su “te tvrdnje logiÄ?ne, te da bi one mogle uÄ?vrstiti već postojeće neformalne sumnje da bi naruÄ?ioci tog atentata mogli biti bivĹĄi crnogorski premijer Ä? ć i njegov liÄ?ni prijatelj ć ! . I Ä?ukanović i Subotić demantovali su poslije teksta u hrvatskom nedeljniku bilo

voditelj crnih fondova za Sanadera, sliÄ?no je godinama Ĺ arić bio povezan s Ä?ukanovićem i Subotićem. PokaĹžu li se taÄ?nim, Ĺ arić bi mogao biti koristan svjedok koji bi mogao otkriti naruÄ?ioca atentataâ€?, navodi hrvatski nedjeljnik. U tekstu se navodi da se tvrdi da je Darko Ĺ arić stvarni vlasnik kompanije General Pioner, za koju istraĹžitelji vjeruju da je posluĹžila zato da se preko nje Slobodanu Ä?urović isplati pola novca za izvrĹĄenje atentata. Ä?urović je jedan od optuĹženih za uÄ?eťće u tom atentatu, a nepravosnaĹžno je osuÄ‘en blaĹže nego ĹĄto se oÄ?ekivalo, na 15 godina zatvora, iako je sutkinja ĹĄ ustvrdila da on zna ko su naruÄ?oci atentata. List navodi da je nakon ubistva istraga utvrdila da se

dogovorene svote koju su atentatori trebali primiti za naruÄ?eni posao. IstaĹžiteljima je transakcija odmah bila sumnjiva. Uspjelo se rekonstruisati da mu je novac poslala nepoznata kompanija General Pioneer s adresom INC 256 Makaris Avc Eftapanos Court 3105 Limassol, CY 3800200, koja je preko kiparske banke Bank of Cyprus Public Company Limitet novac uplatila njemaÄ?koj Commerz Bank AG iz

Frankfurta, koja ga je potom prebacila u Crnogorsku komercijalnu banku u kojoj Ä?urović ima privatni devizni raÄ?un. Ä?urović je već 3. oktobra podigao 60.000 eura, a osmog joĹĄ 5.000. Hrvatski policajci odmah su pokuĹĄali od Ä?urovića dobiti objaĹĄnjenje za tu transakciju, ali njegovi odgovori su bili vrlo Ä?udni. Prvo je tvrdio da se zbog velikog obima posla ne moĹže sjetii svake transakcije svih kompanija, a potom da je novac dobio zato ĹĄto je, kao vlasnik firme Karizijen, kiparskoj kompaniji Glamp prodao graÄ‘evinsku parcelu na Novom Beogradu, pored trgovaÄ?kog centra Delta siti. Ä?urović se nije mogao sjetiti ni taÄ?ne adrese, ni oznake parcele, ni taÄ?nog iznosa, a ni osobe ili predstavnika kiparske kompanije. Ä?urovićevi advokati tu njegovu priÄ?u pokuĹĄali su uÄ?initi uvjerljivom taÄ?no navodeći o kojoj se parceli radi, te da je Ä?urović taj honorar zaradio tako ĹĄto je za investitora uspio izdejstvovati puno veće pravo graÄ‘enja na kupljenoj parceli. Ä?urovićevi advokati uz sudski spis su

Darko Ĺ arić priloĹžili ugovor izmeÄ‘u Ä?urovića i kompaniji General Pioneer, u kojem piĹĄe da je Ä?urović za tu tvrtku trebalo da poveća pravo graÄ‘enja na kupljenoj parceli sa 3 na 11 hiljada kvadratnih metara. Potom su mjerodavne institucije uspjele utvrditi da Ä?urović nije trebalo da uloĹži nikakav napor da se na toj parceli poveća pravo graÄ‘enja, jer ga je ionako dopuĹĄtao urbanistiÄ?ki plan. Na temelju toga, hrvatske institucije zakljuÄ?ile su da je ta priÄ?a pokriće za pranje novca koji je Ä?uroviću plaćen za neĹĄto drugo. Kako se u tim

SRPSKA policija provjerava veze narkoklanova Srpska policija joĹĄ Ä?eka od kolega iz Hrvatske zahtjev za provjeru informacija o povezanosti narkobosova DuĹĄka i Darka Ĺ arića sa ubistvom Iva Pukanića, vlasnika lista “Nacionalâ€?. Policija iz Srbije je spremna da pomogne i poĹĄalje sve informacije o eventualnoj vezi braće Ĺ arić sa klanom uhapĹĄenog Sretena Jocića, koji je optuĹžen za ubistvo Pukanića. Ukoliko bude potrebno, srpska policija će pokrenuti sopstvenu provjeru informacija o vezi ova dva kriminalna klana.

Kumovi: Joca Amsterdam i Slobodan Ä?urović Kardinal

transakcijama nigdje nije pojavljivao njegov kum # ć (# $% %), to je upućivalo na zakljuÄ?ak da je Ä?urović u zloÄ?inaÄ?koj organizaciji bio zaduĹžen za gotovo sve komplikovane i strateĹĄki bitne poteze. “Aktualâ€? ocjenjuje da je teĹĄko objaĹĄnjivo zaĹĄto se tek prije nekoliko dana poÄ?elo rekonstruisati ko stoji iza kompanije General Pioneer. “Izvor upućen u meÄ‘unarodno finansijsko poslovanje dostavio je institucijama informaciju da se iza General Pioneera zapravo nalazi Darko Ĺ arićâ€?, navodi list, ocjenjujući da je Ĺ arić sakriven iza advokata, ali da se moĹže rekonstruisati da koristi kreditne kartice te kompanije. U nedjeljniku se navodi i da su zanimljive Ĺ arićeve veze sa Ä?ukanovićem i Subotićem, te da je odbjegli Pljevljak uloĹžio desetak miliona eura u Prvu banku Ä?iji je vlasnik $

Ä? ć, brat Mila Ä?ukanovća. Analizirajući Ĺ arićeve i Subotićeve veze, list navodi da je u vrijeme kada su poÄ?eli Canetovi pravni problemi u Srbiji Pljevljak kupio veÄ?inu njegove imovine, kako bi se sprijeÄ?ila njena blokada. “Aktualâ€? zakljuÄ?uje da je Ĺ arić danas teret za crnogorske kriminalce jer bi mogao biti vrlo nezgodan svjedok, te da je crnogorski kriminalni milje ponudio mnogo novca onome ko ga locira i ubije, te da bi mogao biti veoma koristan svjedok u rasvjetljivanju atentata na Pukanića.

TUĹ˝ILAC: SasluĹĄani sportski urednik i novinar “Danaâ€?

Drljević: Udarali su me i kamenicama Urednik sportske rubrike „Danaâ€? ć i novinar Radovan Papić ponovili su pred zamjenikom osnovnog drĹžavnog tuĹžioca & % " ć % izjave koje su dali ranije u policiji, povodom napada na njih koji se dogodio prije nekoliko dana. Njih dvojica su se pridruĹžili kriviÄ?nom gonjenju protiv dvojice mladića koji su osumnjiÄ?eni za nasilniÄ?ko ponaĹĄanje. Sportski urednik “Danaâ€? je nakon sasluĹĄanja kod tuĹžioca rekao da je njegovo samopouzdanje priliÄ?no poljulja-

no, obzirom da tuĹžilac osumnjiÄ?enima nije odredio pritvor. “Ne mogu da shvatim da ljudi koji su nekoga brutalno pretukli mogu da budu na slobodi. Volio bih da ti ljudi budu adekvatno sankcionisani, kako se ovako neĹĄto nikada ne bi ponoviloâ€?, rekao je Drljević. Drljević i Papić su ispriÄ?ali Bakoviću da su bili u vozilu, kada su ih dvije grupe mladića, njih 30-40, s obje strane ulice zasuli grudvama, nakon Ä?ega su izaĹĄli iz vozila kako bi ih upozorili da ih ne

gaÄ‘aju. Huligane je dodatno isprovociralo to ĹĄto je Drljević izvadio fotoaparat, nakon Ä?ega su ga, po njegovim rijeÄ?ima, oborili na snijeg i udarali nogama, rukama i kamenicama. “Papić je potrÄ?ao za jednim od mladića, koji je bio najagresivniji, prema parku na PobreĹžju. Dok je trÄ?ao za njim, dobijao je udarce u leÄ‘a. Sve to je trajalo nekoliko minutaâ€?, rekao je, izmeÄ‘u ostalog, sportski urednik “Danaâ€?. Papić je ponovio da je njegov nadreÄ‘eni “leĹžao potr-

Drljević buĹĄke u lokvi krviâ€?, u trenutku kada se okrenuo, a napadaÄ?i su se razbjeĹžali oko

obliĹžnjih zgrada. “Dok sam ga vodio u bolnicu, rekao mi je da su ga Ä?izmama udarali po glavi i tijelu. Vidio sam da ima rasjekotine po glavi, jer je bio sav krvav. Desna strana lica mu je bila nateÄ?enaâ€?, naveo je Papić. PodgoriÄ?ani ' ć () * i + ĹĄ ć (),* osumnjiÄ?eni su da su napali Drljevića i Papića na PobreĹžju proĹĄle subote. Oni su u tuĹžilaĹĄtvu naveli da nijesu znali ko su Drljević i Papić, da su grudvama gaÄ‘ali automobile i prolaznike, a

Dragović je rekao i ga je Drljević prvi udario, nakon Ä?ega ga je on oborio na zemlju. Baković je nakon sasluĹĄanja pustio osumnjiÄ?ene, a odluku o eventualnom podizanju optuĹžnog akta donijeće nakon okonÄ?anja dokaznog postupka. “JoĹĄ traju dokazne radnje, biće angaĹžovan vjeĹĄtak medicinske struke koji će dati nalaz o povredama koje je zadobio Drljević, a nakon toga ćemo odluÄ?iti o podizanju optuĹžnog aktaâ€?, rekao je Baković.

ISTRAGA: Hrvatski nedjeljnik “Aktual� objavio nove detalje iz istrage o ubistvu Iva Pukanića


POŽAR: U zatvoru u Hondurasu stradalo viťe od 350 zatvorenika

SI U AMERICI: Obama kazao da Kina mora poĹĄtovati pravila

Eurozona odlaĹže pomoć za Atinu? GrÄ?ki lideri su se borili juÄ?e da spasu novi paket pomoći EU/MMF od 130 milijardi eura, odbacujući sumnje u svoju posvećenost bolnim mjerama ĹĄtednje samo nekoliko sati prije telefonske konferencije ministara finansija eurozone. MeÄ‘utim, kako je nepovjerenje u Atinu veliko, nekoliko izvora iz Evropske unije je reklo Rojtersu da finansijski zvaniÄ?nici u 17-Ä?lanoj eurozoni razmatraju da li je moguće odloĹžiti dio ili Ä?itav paket pomoći a da se istovremeno izbjegne nekontrolisani bankrot. Ministar finansija je tvrdio da će GrÄ?ka rijeĹĄiti sva preostala pitanja oko smanjenja potroĹĄnje od 3,3 milijarde eura, napadajući kritiÄ?are u zoni da se „igraju sa vatrom“. „Sada postoje sile u Evropi koje se oÄ?igledno igraju s vatrom jer vjeruju...da neće biti ispunjeni svi zahtjevi, i koji moĹžda Ĺžele Ä?ak da GrÄ?ka izaÄ‘e iz eurozone,“ rekao je novinarima u Atini. Lider grÄ?ke konzervativne stranke , za kojeg se smatra da će biti sljedeći premijer, pismeno se obavezao da će se pridrĹžavati dogovorenog programa smanjenja

troĹĄkova, koji je izazvao nerede u centru Atine ove nedjelje. „Ako Nova demokratija pobijedi na sljedećim izborima u GrÄ?koj, ostaćemo posvećeni ciljevima tog programa,“ napisao je Samaras. MeÄ‘utim, Samaras, koji vodi u anketama uoÄ?i izbora koji bi mogli biti odrĹžani već u aprilu, smatra da se grÄ?ka ekonomija takoÄ‘e mora pokrenuti i da zadrĹžava pravo da prilagoÄ‘ava detalje paketa. GrÄ?ka je saopĹĄtila da mora pokrenuti sporazum sa kreditorima iz privatnog sektora kako bi uspjela da do 20. marta otplati dug od 14,5 milijardi eura. Nadala se da će ove nedjelje dobiti podrĹĄku eurozone za drugi paket pomoći. MeÄ‘utim, izvori EU su rekli da neki u eurozoni sumnjaju u posvećenost gÄ?kih lidera ĹĄtednji, a takoÄ‘e nije jasno hoće li grÄ?ki dug do 2020. biti smanjen sa 160 odsto BDP-a na 120 odsto. Jedan zvaniÄ?nik EU je rekao Rojtersu da nekoliko drĹžava vrĹĄi pritisak da se odloĹži odobravanje paketa pomoći dok se GrÄ?ka konkretno ne obaveĹže, „ťto moĹžda neće biti prije odrĹžavanja izbora.“ NjemaÄ?ka, Finska i Holandija se zalaĹžu za odlaganje paketa, kazali su zvaniÄ?nici eurozone, pri Ä?emu su Njemci kategoriÄ?ni i smatraju da bi konaÄ?no odobrenje trebalo dati tek nakon izbora. Ĺ

Porast moći donosi i veću odgovornost BolniÄ?ari dopremaju u bolnicu jednog od povrijeÄ‘enih

Foto: Rojters

Porodice ogorÄ?ene jer nemaju informacije o svojim Ä?lanovima

Foto: Rojters

Mnogi izgoreli u ćelijama Ogroman poĹžar zahvatio je jedan pretrpani zatvor u Hondurasu i usmrtio viĹĄe od 350 zatvorenika, od kojih su mnogi bili blokirani u ćelijama, javio je Rojters. Visoka zvaniÄ?nica iz kancelarije glavnog tuĹžioca saopĹĄtila je da je stradalo 357 ljudi u poĹžaru koji je koji je poÄ?eo u utorak u kasnim veÄ?ernjim satima u zatvoru Komajagva, oko 75 km sjeverno od

prijestonice Tegusigalpe. „Scene su uĹžasne... NaĹĄe osoblje je obiĹĄlo ćelije – leĹĄevi su ugljenisani, a većina njih se ne moĹže prepoznati“, kazala je Ferera Rojtersu, dodajući da će nadleĹžni morati da koriste zubne kartone i DNK analize da bi identifikovali Ĺžrtve. „Nismo mogli da ih izvuÄ?emo jer nismo imali kljuÄ?eve, a nismo mogli da naÄ‘emo Ä?uvareâ€?, rekao je portparol vatrogasaca.

Ovo je bio jedan od najgorih zatvorskih poĹžara koji je ikada zabiljeĹžen u Latinskoj Americi. „Čuli smo vrisku ljudi koje je uhvatila vatra“, ispriÄ?ao je novinarima jedan od zatvorenika pokazujući prste koje je polomio bjeĹžeći od poĹžara. „Morali smo da podiĹžemo ploÄ?e na krovu da bismo izaĹĄli.“ JoĹĄ uvijek nije utvrÄ‘eno da li je poĹžar izazvan neredima koji su Ä?esti u zatvorima u Hon-

durasu ili se radi o nesrećnom sluÄ?aju. MeÄ‘utim, , ĹĄef zatvorskog sistema, kazao je da nije bilo nereda. „Postoje dvije pretpostavke – da je neki zatvorenik podmetnuo poĹžar ili da je doĹĄlo do kratkog spoja na elektriÄ?nim instalacijama“, kazao je. Zabrinuti i ljutiti Ä?lanovi porodica (mahom Ĺžene) okupili su se oko zatvora juÄ?e ujutru, a u

jednom momentu su poÄ?eli da gaÄ‘aju policiju kamenicama i da pokuĹĄavaju silom da uÄ‘u u zatvor, na ĹĄta je policija reagovala suzavcem i pucnjima u vazduh. Predsjednik Hondurasa kazao je da su direktor zatvora i ĹĄef nacionalnog zatvorskog sistema suspendovani kako bi se obezbijedila temeljna istraga. JoĹĄ uvijek je teĹĄko odrediti

taÄ?an broj mrtvih, poĹĄto postoje navodi da je oko stotinu zatvorenika pobjeglo, te da su moĹžda greĹĄkom ubrojani u stradale. U zatvoru Komajagva boravilo je viĹĄe od 850 zatvorenika, ĹĄto je mnogo viĹĄe od zatvorskih kapaciteta. Lokalni ĹĄef policije proÄ?itao je imena 457 preĹživjelih koji se nalaze van zatvora.

Kina pozdravlja to ĹĄto Sjedinjene DrĹžave igraju „pozitivnu uloguâ€? u azijsko-pacifiÄ?kom regionu, ali smatra da dvije najveće svjetske ekonomije moraju poĹĄtovati meÄ‘usobne „suĹĄtinske interese i glavne brige, „izjavio je juÄ?e kineski potpredsjednik Ä? . U govoru nakon sastanaka sa predsjednikom ! " i ostalim najviĹĄim ameriÄ?kim zvaniÄ?nicima, Si je pozvao SAD da odbace teĹžnje Tajvana i Tibeta ka nezavisnosti, i predstavio oblasti u kojima bi Peking i VaĹĄingtom mogli saraÄ‘ivati.

kući, Obama je nastojao da uvjeri Sija da VaĹĄington pozdravlja „mirni uspon“ Kine. MeÄ‘utim, on je poslao signal da će se trvenje nastaviti, uz jaÄ?anje ekonomskog i vojnog rivalstva izmeÄ‘u dvije drĹžave, i prekorio Kinu zbog protivljenja akciji oko Sirije u Ujedinjenim nacijama. Obama je posljednjih mjeseci oĹĄtriji prema Kini s obzirom na to da je u izbornoj godini pod pritiskom republikanskih predsjedniÄ?kih kandidata, koji ga optuĹžuju da je previĹĄe pomirljiv. „Sa proĹĄirenjem moći i Foto: Rojters

DIPLOMATSKA KRIZA: Sirijski predsjednik ponudio referendum o novom ustavu i odrĹžavanje izbora u sljedeća Ä?etiri mjeseca

SAD: Asadov predlog smijeĹĄan Sirijski predsjednik ! ĹĄ # ponudio je juÄ?e odrĹžavanje viĹĄepartijskih izbora u sljedećih Ä?etiri mjeseca, dok su njegove trupe napadale gradska naselja pod kontrolom pobunjenika pokuĹĄavajući da ih preuzmu. Pod pritiskom svjetske javnosti da se okonÄ?a nasilje koje je odnijelo najmanje 6.000 Ĺživota, Asad je obećao da će odrĹžati referendum o novom ustavu, poslije koga bi se kroz 90 dana odrĹžali izbori, prenio je Rojters. Bijela kuća je juÄ?e odbacila Asadovo obećanje o odrĹžavanju referenduma o novom ustavu kao „smijeĹĄno“. „To je ismijavanje sirijske revolucije“, kazao je portparol Bijele kuće Ĺž $ . „Obećanja reformi dosad su obiÄ?no bila praćena povećanjem brutalnosti i njegov reĹžim ih nikada nije sprovodio od poÄ?etka mirnih demonstracija u Siriji. Dani Asadovog reĹžima su odbrojani.“ Kako je naveo Rojters, obećavanje referenduma prije je signal da Asad hoće da pobjedi u borbi pod svojim uslovima, nego da se povuÄ?e kao ĹĄto Sjedinjene DrĹžave, njihovi evropski saveznici, Turska i Arapska liga zahtijevaju. Izbori koji bi uslijedili 90 dana po usvajanju ustava koji bi omogućio da predsjednik bude izabran na dva sedmogodiĹĄnja mandata. „PolitiÄ?ki sistem drĹžave će biti zasnovan na principu politiÄ?kog pluralizma, a demokratija će se sprovoditi preko glasaÄ?kih kutija“, prenijela je sirijska televizija dio nacrta ustava. Predstavnici opozicije su odbili ponudu, a Asad je jasno stavio do znanja da i dalje namjerava da guĹĄi pobunu tenkovima i vojskom. Opozicioni aktivisti su javili da su vojne trupe zapoÄ?ele novu ofanzivu u Hami, gradu koji ima krvavu istoriju otpora Asadovom ocu, % & #&, bombardujući naselja protivavionskim bacaÄ?ima sa borbenih kola. Artiljerijskom paljbom gaÄ‘ani su i djelovi Homsa, trinaesti dan zaredom, dok su vojne trupe vrĹĄili pretrese kuća i hapĹĄenja u Damasku.

Kina i SAD imaju zajedniÄ?ke probleme i odgovornost: Si Si je takoÄ‘e kazao da su koraci koje je Kina preduzela u cilju povećanja vrijednosti valute juan pomogli da se smanji njen ukupni trgovinski suficit i povećali izvoz SAD u Kinu. Obama je na sastanku u utorak poruÄ?io budućem predsjedniku Kine da Peking mora igrati po istim trgovinskim pravilima kao i druge svjetske sile i obećao da će nastaviti pritisak na tu drĹžavu da unaprijedi poĹĄtovanje ljudskih prava. Si (58), koji bi trebalo da preuzme duĹžnost predsje-

prosperiteta, dolazi i veća odgovornost,“ rekao je Obama tokom sastanka sa Sijem u Ovalnom kabinetu. „Želimo da u saradnji sa Kinom osiguramo da se svi pridrĹžavaju istih pravila u svjetskom ekonomskom sistemu, a to podrazumijeva da trgovina teÄ?e balansirano,“ rekao je Obama. MeÄ‘utim, Si, koji mora pratiti diktat moćnog aparata KomunistiÄ?ke partije i imati na umu nacionalistiÄ?ko raspoloĹženje kod kuće, kasnije je rekao ameriÄ?kim poslovnim liderima da Peking vodi

Obama je nastojao da uvjeri Sija da VaĹĄington pozdravlja „mirni uspon“ Kine ali je poslao signal da će se trvenje nastaviti

Iz skloniĹĄta za civile u Homsu Bombardovan je i naftovod u Homsu. Predstavnici pobunjenika tvrde da su dva vojna aviona izvrĹĄila napad na naftovod, dok sirijski reĹžim napade pripisuje „teroristiÄ?kim grupama. Navode nije bilo moguće potvrditi iz nezavisnih izvora. MeÄ‘unarodni napori da se okonÄ?a pokolj su zakazali. Francuska je saopĹĄtila da pregovara o novoj rezoluciji UN o Siriji sa Rusijom, glavnim Asadovim saveznikom i snabdjevaÄ?em oruĹžjem, kao i da Ĺželi da formira humanitrarne koridore kako bi olakĹĄala poloĹžaj civila koji su se naĹĄli usred nasilja. „Ideja o uspostavljanju humanitarnih ko-

Foto: Rojters

ridora koju sam prethodno predlagao kako bi se dozvolilo pripadnicima NVO sektora da dopru do zona gdje se dogaÄ‘aju skandalozni masakri, treba da se razmatra u Savjetu bezbjednosti“, kazao je ĹĄef diplomatije Ĺ˝ . Ruski ĹĄef diplomatije kazao je da će sasluĹĄati Ĺ˝ipeove stavove, ali je dodao: „Ukoliko je plan da se Savjet bezbjednosti i Ujedinjene nacije iskoriste za usvajanje retorike kojom se pomaĹže legitimizaciji promjene reĹžima, onda se bojim da meÄ‘unarodni zakoni to ne dozvoljavaju i da mi ne moĹžemo podrĹžati takav pristup.“

dnika Kine u martu 2013, rekao je da su razlike oko ljudskih prava „prirodneâ€? te da je moguć dijalog sa SAD oko tog pitanja. „Svijet trenutno doĹživljava duboke promjene, a Kina i Sjedinjene DrĹžave su suoÄ?ene sa zajedniÄ?kim problemima i imaju zajedniÄ?ku odgovornost u meÄ‘unarodnim odnosima,â€? rekao je Si. „Trebalo bi da unaprijedimo naĹĄe bilataralne i multilateralne mehanizme kako bismo pojaÄ?ali saradnju izmeÄ‘u Kine i SAD oko ĹžariĹĄta, ukljuÄ?ujući situaciju na Korejskom poluostrvu i oko iranskog nuklearnog pitanja,â€? rekao je. Na razgovorima u Bijeloj

raÄ?una o zabrinutosti SAD, ali da traĹži sliÄ?an odnos Obamine administracije. Obama je izvrĹĄio pritisak na kineske lidere da omoguće porast valute juan i da uÄ?ine viĹĄe na smanjenju rekordnog ameriÄ?kog trgovinskog deficita sa Kinom od 295,5 milijardi dolara – dva pitanja koja podstiÄ?u zabrinutost da kineska praksa dovodi kompanije SAD u nepovoljan poloĹžaj. Uticaj SAD na Peking je ograniÄ?en s obzirom na da to da je Kina najveći ameriÄ?ki strani kreditor i nije jasno u kojoj mjeri je Obamina retorika politiÄ?ka predstava u vrijeme jakog antikineskog raspoloĹženja u SAD. Ĺ

GUBI STRPLJENJE: Evropska unija ne vjeruje u posvećenost grÄ?kih lidera mjerama ĹĄtednje

Ä?


POŽAR: U zatvoru u Hondurasu stradalo viťe od 350 zatvorenika

SI U AMERICI: Obama kazao da Kina mora poĹĄtovati pravila

Eurozona odlaĹže pomoć za Atinu? GrÄ?ki lideri su se borili juÄ?e da spasu novi paket pomoći EU/MMF od 130 milijardi eura, odbacujući sumnje u svoju posvećenost bolnim mjerama ĹĄtednje samo nekoliko sati prije telefonske konferencije ministara finansija eurozone. MeÄ‘utim, kako je nepovjerenje u Atinu veliko, nekoliko izvora iz Evropske unije je reklo Rojtersu da finansijski zvaniÄ?nici u 17-Ä?lanoj eurozoni razmatraju da li je moguće odloĹžiti dio ili Ä?itav paket pomoći a da se istovremeno izbjegne nekontrolisani bankrot. Ministar finansija je tvrdio da će GrÄ?ka rijeĹĄiti sva preostala pitanja oko smanjenja potroĹĄnje od 3,3 milijarde eura, napadajući kritiÄ?are u zoni da se „igraju sa vatrom“. „Sada postoje sile u Evropi koje se oÄ?igledno igraju s vatrom jer vjeruju...da neće biti ispunjeni svi zahtjevi, i koji moĹžda Ĺžele Ä?ak da GrÄ?ka izaÄ‘e iz eurozone,“ rekao je novinarima u Atini. Lider grÄ?ke konzervativne stranke , za kojeg se smatra da će biti sljedeći premijer, pismeno se obavezao da će se pridrĹžavati dogovorenog programa smanjenja

troĹĄkova, koji je izazvao nerede u centru Atine ove nedjelje. „Ako Nova demokratija pobijedi na sljedećim izborima u GrÄ?koj, ostaćemo posvećeni ciljevima tog programa,“ napisao je Samaras. MeÄ‘utim, Samaras, koji vodi u anketama uoÄ?i izbora koji bi mogli biti odrĹžani već u aprilu, smatra da se grÄ?ka ekonomija takoÄ‘e mora pokrenuti i da zadrĹžava pravo da prilagoÄ‘ava detalje paketa. GrÄ?ka je saopĹĄtila da mora pokrenuti sporazum sa kreditorima iz privatnog sektora kako bi uspjela da do 20. marta otplati dug od 14,5 milijardi eura. Nadala se da će ove nedjelje dobiti podrĹĄku eurozone za drugi paket pomoći. MeÄ‘utim, izvori EU su rekli da neki u eurozoni sumnjaju u posvećenost gÄ?kih lidera ĹĄtednji, a takoÄ‘e nije jasno hoće li grÄ?ki dug do 2020. biti smanjen sa 160 odsto BDP-a na 120 odsto. Jedan zvaniÄ?nik EU je rekao Rojtersu da nekoliko drĹžava vrĹĄi pritisak da se odloĹži odobravanje paketa pomoći dok se GrÄ?ka konkretno ne obaveĹže, „ťto moĹžda neće biti prije odrĹžavanja izbora.“ NjemaÄ?ka, Finska i Holandija se zalaĹžu za odlaganje paketa, kazali su zvaniÄ?nici eurozone, pri Ä?emu su Njemci kategoriÄ?ni i smatraju da bi konaÄ?no odobrenje trebalo dati tek nakon izbora. Ĺ

Porast moći donosi i veću odgovornost BolniÄ?ari dopremaju u bolnicu jednog od povrijeÄ‘enih

Foto: Rojters

Porodice ogorÄ?ene jer nemaju informacije o svojim Ä?lanovima

Foto: Rojters

Mnogi izgoreli u ćelijama Ogroman poĹžar zahvatio je jedan pretrpani zatvor u Hondurasu i usmrtio viĹĄe od 350 zatvorenika, od kojih su mnogi bili blokirani u ćelijama, javio je Rojters. Visoka zvaniÄ?nica iz kancelarije glavnog tuĹžioca saopĹĄtila je da je stradalo 357 ljudi u poĹžaru koji je koji je poÄ?eo u utorak u kasnim veÄ?ernjim satima u zatvoru Komajagva, oko 75 km sjeverno od

prijestonice Tegusigalpe. „Scene su uĹžasne... NaĹĄe osoblje je obiĹĄlo ćelije – leĹĄevi su ugljenisani, a većina njih se ne moĹže prepoznati“, kazala je Ferera Rojtersu, dodajući da će nadleĹžni morati da koriste zubne kartone i DNK analize da bi identifikovali Ĺžrtve. „Nismo mogli da ih izvuÄ?emo jer nismo imali kljuÄ?eve, a nismo mogli da naÄ‘emo Ä?uvareâ€?, rekao je portparol vatrogasaca.

Ovo je bio jedan od najgorih zatvorskih poĹžara koji je ikada zabiljeĹžen u Latinskoj Americi. „Čuli smo vrisku ljudi koje je uhvatila vatra“, ispriÄ?ao je novinarima jedan od zatvorenika pokazujući prste koje je polomio bjeĹžeći od poĹžara. „Morali smo da podiĹžemo ploÄ?e na krovu da bismo izaĹĄli.“ JoĹĄ uvijek nije utvrÄ‘eno da li je poĹžar izazvan neredima koji su Ä?esti u zatvorima u Hon-

durasu ili se radi o nesrećnom sluÄ?aju. MeÄ‘utim, , ĹĄef zatvorskog sistema, kazao je da nije bilo nereda. „Postoje dvije pretpostavke – da je neki zatvorenik podmetnuo poĹžar ili da je doĹĄlo do kratkog spoja na elektriÄ?nim instalacijama“, kazao je. Zabrinuti i ljutiti Ä?lanovi porodica (mahom Ĺžene) okupili su se oko zatvora juÄ?e ujutru, a u

jednom momentu su poÄ?eli da gaÄ‘aju policiju kamenicama i da pokuĹĄavaju silom da uÄ‘u u zatvor, na ĹĄta je policija reagovala suzavcem i pucnjima u vazduh. Predsjednik Hondurasa kazao je da su direktor zatvora i ĹĄef nacionalnog zatvorskog sistema suspendovani kako bi se obezbijedila temeljna istraga. JoĹĄ uvijek je teĹĄko odrediti

taÄ?an broj mrtvih, poĹĄto postoje navodi da je oko stotinu zatvorenika pobjeglo, te da su moĹžda greĹĄkom ubrojani u stradale. U zatvoru Komajagva boravilo je viĹĄe od 850 zatvorenika, ĹĄto je mnogo viĹĄe od zatvorskih kapaciteta. Lokalni ĹĄef policije proÄ?itao je imena 457 preĹživjelih koji se nalaze van zatvora.

Kina pozdravlja to ĹĄto Sjedinjene DrĹžave igraju „pozitivnu uloguâ€? u azijsko-pacifiÄ?kom regionu, ali smatra da dvije najveće svjetske ekonomije moraju poĹĄtovati meÄ‘usobne „suĹĄtinske interese i glavne brige, „izjavio je juÄ?e kineski potpredsjednik Ä? . U govoru nakon sastanaka sa predsjednikom ! " i ostalim najviĹĄim ameriÄ?kim zvaniÄ?nicima, Si je pozvao SAD da odbace teĹžnje Tajvana i Tibeta ka nezavisnosti, i predstavio oblasti u kojima bi Peking i VaĹĄingtom mogli saraÄ‘ivati.

kući, Obama je nastojao da uvjeri Sija da VaĹĄington pozdravlja „mirni uspon“ Kine. MeÄ‘utim, on je poslao signal da će se trvenje nastaviti, uz jaÄ?anje ekonomskog i vojnog rivalstva izmeÄ‘u dvije drĹžave, i prekorio Kinu zbog protivljenja akciji oko Sirije u Ujedinjenim nacijama. Obama je posljednjih mjeseci oĹĄtriji prema Kini s obzirom na to da je u izbornoj godini pod pritiskom republikanskih predsjedniÄ?kih kandidata, koji ga optuĹžuju da je previĹĄe pomirljiv. „Sa proĹĄirenjem moći i Foto: Rojters

DIPLOMATSKA KRIZA: Sirijski predsjednik ponudio referendum o novom ustavu i odrĹžavanje izbora u sljedeća Ä?etiri mjeseca

SAD: Asadov predlog smijeĹĄan Sirijski predsjednik ! ĹĄ # ponudio je juÄ?e odrĹžavanje viĹĄepartijskih izbora u sljedećih Ä?etiri mjeseca, dok su njegove trupe napadale gradska naselja pod kontrolom pobunjenika pokuĹĄavajući da ih preuzmu. Pod pritiskom svjetske javnosti da se okonÄ?a nasilje koje je odnijelo najmanje 6.000 Ĺživota, Asad je obećao da će odrĹžati referendum o novom ustavu, poslije koga bi se kroz 90 dana odrĹžali izbori, prenio je Rojters. Bijela kuća je juÄ?e odbacila Asadovo obećanje o odrĹžavanju referenduma o novom ustavu kao „smijeĹĄno“. „To je ismijavanje sirijske revolucije“, kazao je portparol Bijele kuće Ĺž $ . „Obećanja reformi dosad su obiÄ?no bila praćena povećanjem brutalnosti i njegov reĹžim ih nikada nije sprovodio od poÄ?etka mirnih demonstracija u Siriji. Dani Asadovog reĹžima su odbrojani.“ Kako je naveo Rojters, obećavanje referenduma prije je signal da Asad hoće da pobjedi u borbi pod svojim uslovima, nego da se povuÄ?e kao ĹĄto Sjedinjene DrĹžave, njihovi evropski saveznici, Turska i Arapska liga zahtijevaju. Izbori koji bi uslijedili 90 dana po usvajanju ustava koji bi omogućio da predsjednik bude izabran na dva sedmogodiĹĄnja mandata. „PolitiÄ?ki sistem drĹžave će biti zasnovan na principu politiÄ?kog pluralizma, a demokratija će se sprovoditi preko glasaÄ?kih kutija“, prenijela je sirijska televizija dio nacrta ustava. Predstavnici opozicije su odbili ponudu, a Asad je jasno stavio do znanja da i dalje namjerava da guĹĄi pobunu tenkovima i vojskom. Opozicioni aktivisti su javili da su vojne trupe zapoÄ?ele novu ofanzivu u Hami, gradu koji ima krvavu istoriju otpora Asadovom ocu, % & #&, bombardujući naselja protivavionskim bacaÄ?ima sa borbenih kola. Artiljerijskom paljbom gaÄ‘ani su i djelovi Homsa, trinaesti dan zaredom, dok su vojne trupe vrĹĄili pretrese kuća i hapĹĄenja u Damasku.

Kina i SAD imaju zajedniÄ?ke probleme i odgovornost: Si Si je takoÄ‘e kazao da su koraci koje je Kina preduzela u cilju povećanja vrijednosti valute juan pomogli da se smanji njen ukupni trgovinski suficit i povećali izvoz SAD u Kinu. Obama je na sastanku u utorak poruÄ?io budućem predsjedniku Kine da Peking mora igrati po istim trgovinskim pravilima kao i druge svjetske sile i obećao da će nastaviti pritisak na tu drĹžavu da unaprijedi poĹĄtovanje ljudskih prava. Si (58), koji bi trebalo da preuzme duĹžnost predsje-

prosperiteta, dolazi i veća odgovornost,“ rekao je Obama tokom sastanka sa Sijem u Ovalnom kabinetu. „Želimo da u saradnji sa Kinom osiguramo da se svi pridrĹžavaju istih pravila u svjetskom ekonomskom sistemu, a to podrazumijeva da trgovina teÄ?e balansirano,“ rekao je Obama. MeÄ‘utim, Si, koji mora pratiti diktat moćnog aparata KomunistiÄ?ke partije i imati na umu nacionalistiÄ?ko raspoloĹženje kod kuće, kasnije je rekao ameriÄ?kim poslovnim liderima da Peking vodi

Obama je nastojao da uvjeri Sija da VaĹĄington pozdravlja „mirni uspon“ Kine ali je poslao signal da će se trvenje nastaviti

Iz skloniĹĄta za civile u Homsu Bombardovan je i naftovod u Homsu. Predstavnici pobunjenika tvrde da su dva vojna aviona izvrĹĄila napad na naftovod, dok sirijski reĹžim napade pripisuje „teroristiÄ?kim grupama. Navode nije bilo moguće potvrditi iz nezavisnih izvora. MeÄ‘unarodni napori da se okonÄ?a pokolj su zakazali. Francuska je saopĹĄtila da pregovara o novoj rezoluciji UN o Siriji sa Rusijom, glavnim Asadovim saveznikom i snabdjevaÄ?em oruĹžjem, kao i da Ĺželi da formira humanitrarne koridore kako bi olakĹĄala poloĹžaj civila koji su se naĹĄli usred nasilja. „Ideja o uspostavljanju humanitarnih ko-

Foto: Rojters

ridora koju sam prethodno predlagao kako bi se dozvolilo pripadnicima NVO sektora da dopru do zona gdje se dogaÄ‘aju skandalozni masakri, treba da se razmatra u Savjetu bezbjednosti“, kazao je ĹĄef diplomatije Ĺ˝ . Ruski ĹĄef diplomatije kazao je da će sasluĹĄati Ĺ˝ipeove stavove, ali je dodao: „Ukoliko je plan da se Savjet bezbjednosti i Ujedinjene nacije iskoriste za usvajanje retorike kojom se pomaĹže legitimizaciji promjene reĹžima, onda se bojim da meÄ‘unarodni zakoni to ne dozvoljavaju i da mi ne moĹžemo podrĹžati takav pristup.“

dnika Kine u martu 2013, rekao je da su razlike oko ljudskih prava „prirodneâ€? te da je moguć dijalog sa SAD oko tog pitanja. „Svijet trenutno doĹživljava duboke promjene, a Kina i Sjedinjene DrĹžave su suoÄ?ene sa zajedniÄ?kim problemima i imaju zajedniÄ?ku odgovornost u meÄ‘unarodnim odnosima,â€? rekao je Si. „Trebalo bi da unaprijedimo naĹĄe bilataralne i multilateralne mehanizme kako bismo pojaÄ?ali saradnju izmeÄ‘u Kine i SAD oko ĹžariĹĄta, ukljuÄ?ujući situaciju na Korejskom poluostrvu i oko iranskog nuklearnog pitanja,â€? rekao je. Na razgovorima u Bijeloj

raÄ?una o zabrinutosti SAD, ali da traĹži sliÄ?an odnos Obamine administracije. Obama je izvrĹĄio pritisak na kineske lidere da omoguće porast valute juan i da uÄ?ine viĹĄe na smanjenju rekordnog ameriÄ?kog trgovinskog deficita sa Kinom od 295,5 milijardi dolara – dva pitanja koja podstiÄ?u zabrinutost da kineska praksa dovodi kompanije SAD u nepovoljan poloĹžaj. Uticaj SAD na Peking je ograniÄ?en s obzirom na da to da je Kina najveći ameriÄ?ki strani kreditor i nije jasno u kojoj mjeri je Obamina retorika politiÄ?ka predstava u vrijeme jakog antikineskog raspoloĹženja u SAD. Ĺ

GUBI STRPLJENJE: Evropska unija ne vjeruje u posvećenost grÄ?kih lidera mjerama ĹĄtednje

Ä?


# ť ) Šć

ako vanjska politika iznimno rijetko zavrĹĄi na vrhu top-ljestvica ameriÄ?kih predizbornih kampanja, u ovogodiĹĄnjoj sezoni predizbora, odnosno utrke za republikanca koji će se na jesen suprotstaviti Baracku Obami, nenadano je kao glavna vanjskopolitiÄ?ka tema isplivao Iran. Dok Ron Paul, Ä?ovjek koji svim srcem zastupa ameriÄ?ki izolacionizam, biraÄ?ima svoje stranke poruÄ?uje da ga nije briga ni za Iran, niti bilo koju drugu zemlju koja nije Amerika. On je otvoreno kazao da bi pustio Teheran da radi ĹĄto hoće zato jer, prema njegovu miĹĄljenju, on na to ima pravo. Mitt Romney zasad o toj temi mudro ĹĄuti. Newt Gingrich neĹĄto govori o Iranu, no prije svega upire prst u Ricka Santoruma, samoproglaĹĄenog struÄ?njaka za Iran, koji se tom tematikom intenzivno bavi već desetak godina. Glavna teza mu je da Iran nije teroristiÄ?ka zemlja, nego zemlja u kojoj je stasao islamski faĹĄizam, a kojemu je glavni cilj uniĹĄtiti judeo-krťćansku zapadnu civilizaciju. Na poÄ?etku svoga bavljenja Iranom imao je ideju da golemim koliÄ?inama novca koji treba dati tamoĹĄnjoj demokratskoj oporbi i zasipanjem zemlje propagandnim materijalom iz zraka i putem interneta sruĹĄi omraĹženi reĹžim. No sada je izrazito sklon vojnoj intervenciji i to onoj izraelskoj. Svom biraÄ?kom tijelu, koje se moĹže opisati kako raspomamljene krťćanske konzervativce koji bi zatrli sve ĹĄto je drukÄ?ije od njih, poruÄ?uje da će, ako uÄ‘e u Bijelu kući, osobno odobriti uniĹĄtavanje iranskog nuklearnog programa te da bi znanstvenike koji u njemu sudjeluju tretirao kao neprijateljske vojnike koje treba locirati i ubiti. No i dalje ne iskljuÄ?uje da bi Sjedinjenim DrĹžavama i Izraelu u cijelom tom poslu trebale pomoći demokratske snage unutar Irana. Kad se uzme u obzir da je biraÄ?ko tijelo krťćanskih konzervativaca u dva mandata Georgea Busha nagradilo predsjedniÄ?kim mandatima, moĹžemo zakljuÄ?iti kako je Rick Santorum kandidat kojega bi taj korpus biraÄ?a moga

I

prepoznati kao politiÄ?ara koji bi im mogao neĹĄto donijeti, ĹĄto nije uspjelo, primjerice, Sarah Palin. Tajming svega ovoga iznimno je zanimljiv zato jer se za neĹĄto viĹĄe od dva tjedna u Iranu odrĹžavaju parlamentarni izbori o kojima se već naveliko govori kao o odluÄ?ujućem odmjeravanju snaga izmeÄ‘u struje koje stoji iza predsjednika Mahmuda Ahmadinejada i reformista koje predvodi bivĹĄi predsjednik Mohammed Hatami. Mnogi procjenjuju da je situacija takva da bi nakon izbora mogla izbiti pobuna koja će biti gora i za reĹžim opasnija od one iz 2009. nakon predsjedniÄ?kih izbora. Sankcije su u Iranu ipak napravile svoje i sada se puno teĹže Ĺživi pa bi taj faktor mogao u velikoj mjeri uznemiriti politiÄ?ku scenu. Razdoblje pobune i nestabilnosti nakon izbora mogli bi iskoristiti oni koji se odavno Ĺžele obraÄ?unati s Iranom. Stoga nije Ä?udno ĹĄto je proĹĄloga tjedna jedna kolumna u Washington Postu izazvala pravu oluju. U njoj stoji da je ministar obrane Leon Panetta predvidio da će Izrael napasti Iran najranije u travnju, a najkasnije u lipnju. U meÄ‘uvremenu bit će poznat i nalaz inspektora MeÄ‘unarodne agencije za atomsku energiju, ĹĄto bi moglo posluĹžiti kao izravan povod za taj napad. Iz izraelske perspektive vrijeme je već isteklo i jedina opcija koja ostaje je napad iz zraka i uniĹĄtavanje iranskih nuklearnih postrojenja bez obzira na to ĹĄto bi to mogla biti jedna od najopasnijih politiÄ?kih odluka u posljednjih nekoliko desetljeća. U trenucima kada stvari u Siriji izmiÄ?u kontroli i kada prvi Ä?ovjek Al-Qa’ide Ayman al-Zawahiri daje podrĹĄku pobunjenicima proglaĹĄavajući ih borcima za zajedniÄ?ku stvar sve ovo pretvara se u neĹĄto iznimno opasno i eksplozivno. Bez obzira na to koliki će biti razmjeri pobune u Iranu nakon izbora, izraelski napad mogao bi izazvati malu regionalnu kataklizmu koja bi vrlo brzo mogla metastazirati i pretvoriti se u neĹĄto ĹĄto viĹĄe nitko neće moći kontrolirati. , Ä? -

ARI KOMENT ĹĄ Ĺž - Da nijesmo Rusima "greĹĄkom" prodali i klimu??? !!! "# $ % Ä? % $ ' ( ( Ĺž ) * - Pustite nama ugroĹžene, a vi se skupite da vratite 130 miliona za KAP. !!! ĹĄ ć Ä? # % ,% '

s i n d i k a l n e

Vrijeme je!

NEKO DRUGI

Najnovije igre oko Irana

Ä?

u smo, gdje smo. Vremenom su nas pregazile mnoge stvari: stabilizacije, ratovi, inflacije, blokade, politiÄ?ke podjele, tranzicija, pri(f)atizacije, globalne ekonomske krize... Radnici i njihove porodice su dovedeni na prosjaÄ?ki ĹĄtap. Reklo bi se - ista meta, isto odstojanje. Kroz vjekove radnici (proleteri) su gubitnici! ZaĹĄto, kad se uglavnom svi bore za radnike i radniÄ?ka prava?! Pogledajmo programe naĹĄih politiÄ?kih partija, puni su socijalne pravde. Prema partijskim programima politiÄ?ke većine mi bi već odavno morali biti drĹžava socijalne pravde. MeÄ‘utim, stvarnost ih demantuje. U stvarnosti radnici su gubitnici, a drĹžava je nehumana i nepraviÄ?na prema najugroĹženijim slojevima druĹĄtva. DruĹĄtveno bogatstvo se, „filmskom brzinom“, rastaÄ?e i pretaÄ?e u dĹžepove lokalnih moćnika (tajkuna) preko raznih sejĹĄela. Moramo priznati da smo (radnici) viĹĄe od dvije decenije bili nijemi podrĹžavaoci tih procesa. Ćutanje nas ne moĹže abolirati od odgovornosti za sve ĹĄto nam se u prethodnom periodu desilo. Zapravo, krajnje je vrijeme da shvatimo da smo, upravo ćutanjem, doprinijeli ovoj katastrofi, koja je radnike svrstala u tranzicione gubitnike, a mali broj naĹĄih (bratski, roÄ‘aÄ?ki, kumovski...) privilegovanih sugraÄ‘ana u neslućene „moćnike“. Ti takozvani „tranzicioni dobitnici“ danas upravljaju Crnom Gorom, u svoju korist, ali na ĹĄtetu svih nas. Vrijeme nam je neprijatelj. Ono

T

Vrijeme je da budemo glasniji! Vrijeme je da se suoÄ?imo sa istinom, tj. da prekinemo dugogodiĹĄnju „zavjeru ćutanja“ i da se pobunimo zbog naĹĄeg ugroĹženog statusa. Vrijeme je da traĹžimo odgovornost svih struktura u drĹžavnim, ali i u naĹĄim redovima. PIĹ E

SRÄ?A KEKOVIĆ minimalne zarade, najÄ?eťće bez prava na plaćeni prekovremeni rad, vikend i prazniÄ?ni odmor. Kako to da promijenimo?

Programi politiÄ?kih partija puni su socijalne pravde. Prema partijskim programima politiÄ?ke većine, mi bismo već odavno morali biti drĹžava socijalne pravde. Stvarnost ih demantuje radnici su gubitnici, a drĹžava je nehumana i nepraviÄ?na prema najugroĹženijim slojevima druĹĄtva neumitno teÄ?e. BioloĹĄki sat otkucava, ne staje. A suĹĄtina bitisanja na ovoj planeti je kvalitet Ĺživota, kojeg mi definitivno nemamo. NaĹĄe kolege/ce rade za

FORUM 406-955

forum@vijesti.me

“Vijestiâ€?objavljuju najzanimljivije komentare koje Ä?itaoci ostavljaju ispod tekstova na sajtu www.vijesti.me

- ( - 45.000 ljudi je u Crnoj Gori u ovom trenutku odsjeÄ?eno od svijeta, mnogi bez struje, vode, hrane!!!

% % - Nego... Živjeli nama mercedesi, BMW-i i mandatne kazne... biće helikoptera !

!!! ĹĄ ć Ä? # % ,% ' - % - Lopate u ruke!!! !!! .% ( / $

!!! . $ % % ' - Ä?e oduzimaju vozila? Imadoh izginuti sinoć... PjeĹĄaci u kolonici idu uz ivicu, rasvjete nema, auta jurcaju okolo...

# % Ä? „# “ $ ĹĄ %

$ / % ĹĄ % Ĺž % 0 # Ĺž 123 Ä? 0 * Ĺž % $ % ć $

0 # Ĺž

' 4 5% 0 4 3637686'1390

ugroĹženog statusa. Vrijeme je da traĹžimo odgovornost svih struktura u drĹžavnim, ali i u naĹĄim redovima. Vrijeme je za investiranje u nova radna mjesta, obnavljanje i povećanje industrijske proizvodnje. Vrijeme je da se, konaÄ?no, vratimo zaboravljenim moralnim i profesionalnim vrijednostima. Vrijeme je za uspostavljanje vladavine prava i da drĹžavne institucije poÄ?nu efikasno da rade svoj posao. Vrijeme je da poĹĄteni i profesionalci budu nagraÄ‘eni, a korumpirani i kriminalci uhapĹĄeni. Vrijeme je da zaboravimo entitetske, politiÄ?ke i vjerske podjele. Vrijeme je da prestanemo da budemo tranzicioni gubitnici. Vrijeme je da se podvuÄ?e crta na dalje uruĹĄavanje standara zaposlenih i graÄ‘ana. Vrijeme je da svi stanemo pod jednu zastavu, kada je u pitanju borba za naĹĄ standard. Pod zastavu koja će ĹĄtiti naĹĄe ekonomsko-socijalne interese. KonaÄ?no, krajnje je vrijeme za „novu ploÄ?u“, to jest za promjene! Pritom, posebno istiÄ?em, nije vaĹžno ko vlada, nego kako vlada. VaĹžno je da toga ko vlada natjeramo da shvati da mora da vlada u interesu naroda. Jedino tako ćemo u budućnosti kontrolisati procese i imati mogućnost da, kao graÄ‘ani, utiÄ?emo na naĹĄu sudbinu. Zato, vrijeme je za novi protest. Mudri su rekli: „Čemu vakat, tome je i vrijeme!“.

Vrijeme je da budemo glasniji! Vrijeme je da se suoÄ?imo sa istinom, tj. da prekinemo dugogodiĹĄnju „zavjeru ćutanja“ i da se pobunimo zbog naĹĄeg

: (

/ ; <

VIJESTI PRIJE 5 GODINA

Nacionalni tim protiv korupcije i kriminala Vlada je formirala Nacionalnu komisiju za implementaciju Akcionog plana za sprovoÄ‘enje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na Ä?elu Komisije je potpredsjednik Vlade za evropske integracije Gordana Ä?urović, ministar unutraĹĄnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalamperović biće zamjenik. ÄŒlanovi su ministri finansija i pravde Igor LukĹĄić i MiraĹĄ Radović, ĹĄefovi skupĹĄtinskih odbora za ekonomiju i politiÄ?ki sistem i pravosuÄ‘e DragiĹĄa PeĹĄić i DĹžavid Ĺ abović. predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić, vrhovni drĹžavni tuĹžilac Vesna Medenica, direktor Uprave policije Veselin Veljović, direktor Uprave za antikorupciju Vesna Ratković i izvrĹĄni direktor MANS-a Vanja Ćalović. Zadatak Komisije je da rukovodi, organizuje i sinhronizuje aktivnosti organa drĹžavne uprave, drĹžavnih organa i drugih nadleĹžnih institucija u sprovoÄ‘enju Programa. “Komisija moĹže da aktivira i ostale stalne ili povremene struÄ?ne timove i da angaĹžuje eksperte iz ove oblasti. Ona moĹže zatraĹžiti i pomoć odgovarajućih meÄ‘unarodnih organizacija i instutucija koje imaju projekte vezane za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminalaâ€?, kazao je predsjednik Vladine Komisije za kadrovska i administrativna pitanja Suad Numanović. Komisija će dva puta godiĹĄnje podnositi izvjeĹĄtaj Vladi, odnosno meÄ‘unarodnim institucijama.

VIJESTI PRIJE 10 GODINA

Izjave novinarima samo posle konsultacija

GradonaÄ?elnik Podgorice dr Miomir MugoĹĄa uputio je opĹĄtinskim funkcionerima i direktorima javnih preduzeća dopis sa oznakom “hitnoâ€? u kojem ih obavjeĹĄtava da je imenovao Komisiju za komunikaciju sa medijima. Lokalnim funkcionerima i direktorima javnih preduzeća gradonaÄ?elnik je naloĹžio da je “prije svakog javnog nastupa ili davanja izjava za ĹĄtampu bilo kojim povodom neophodna prethodn komunikacija sa Ä?lanovima medijskog timaâ€?. Medijski tim je osnovan kako se navodi, sa

zadatkom da “prati i priprema sve javne nastupe funkcionera lokalne upraveâ€?, obavjeĹĄtava graÄ‘ane o radu OpĹĄtine i ukljuÄ?uje ih u odluÄ?ivanje o “vitalnim potrebama stanovniĹĄtvaâ€?. Visoki opĹĄtinski funkcioner koji je Ĺželio da ostane anoniman juÄ?e je “Vijestimaâ€? izjavio da je formiranje medijskog tima posljedica loĹĄeg imidĹža koji OpĹĄtina ima u medijima. “Medijski tim neće cenzurisati informacije, već ima zadatak da poboljĹĄa saradnju OpĹĄtine i medijaâ€?, kazao je on.


Ä?

DruĹžina „Zlatna kaĹĄika“

STAV

ĹĄ Ä? ć poplavi novoformiranih nevladinih organizacija i skupina graÄ‘ana po raznim osnovama, pred oÄ?ima mi bljesnu kao munja, poslije nalaza ameriÄ?kih istraĹžitelja u sluÄ?aju privatizacije Telekoma, druĹžina za koje su sve prethodne organizacije djeÄ?iji vrtić - ZLATNA KAĹ IKA, u daljem tekstu ZK. Zlatne poluge „vidjeh“ na nebu kroz prozor prostorije u kojoj provodim dane, a najmoćnijeg Ä?ovjeka u posljednjih dvadeset godina u Crnoj Gori, gospodina Mila Ä?ukanovića, u magnovenju prepoznah kao dobroÄ?initelja i koordinatora ove druĹžbe. ÄŒlanstvom ove grupacije smatram njegove najbliĹže srodnike po krvnoj liniji, kumove i prijatelje. Na ovaj tekst me nije ponukala ljubomora, jer ona nije nikad bila u mom arsenalu po bilo kojem pitanju, tim prije ĹĄto ja i bojovnici druĹžine ZK Ĺživimo u dijametralno suprotnim svjetovima. U njihovom svijetu Zoran VujiÄ?ić, sa primanjima od 63 eura tuÄ‘e njege invalidnom licu mjeseÄ?no, puki je siromah u odnosu na desetine miliona eura koje su druĹžbenici filigranski rasporedili po bjelosvjetskim bankama. U mojem svijetu, Ä?lanovi pomenute druĹžine su svojim pojavnim i dejstvujućim manifestacijama u od-

U

“Stvarni vladar�, Petar Pismestrovic, “Kleine Zeitung�, Austrija

STAV

SuoÄ?avanje

e poznajem gospodina Predraga Spasojevića, potpisanog u tekstu “Ili radite ili dajte mjesto nekom drugomâ€?, (Forum,Vijesti 13. 02. 2012.), ali veoma cijenim naÄ?in na koji je svoje, oÄ?igledno, znanje uÄ?inio javnim u vidu ciljane i jasne poruke. U ambijentu kada je struka rentirana od strane politike (Ä?itaj interesa partije) i kada vas svaka neznalica moĹže uÄ?initi inferiornim (Ä?itaj ućutkati) “patriotskimâ€? frazama iz miljea novih religija (Ä?itaj evroatlantskih integracija), ovakav naÄ?in komuniciranja kompetentnih ljudi sa javnoťću jeste potreban i jeste patriotski. Toliko o kompetetivnosti ili “eri kompetetivnostiâ€?! “Ne pada snijeg da sakrije brijeg‌â€? vrlo je stara mudrost na kojoj Crna Gora, danas, kada sve ovo nevrijeme proÄ‘e, moĹže iskoraÄ?iti, ali i zadugo zaglaviti u zabludama, letargiji i opĹĄtoj nekompetentnosti u svim sektorima vlasti, naroÄ?ito odbrane i bezbijednosti u opĹĄtem smislu. Lamentiranja i domiĹĄljiva opravdanja za neuraÄ‘eno, mogu biti opasna prepreka takvom iskoraku. BaĹĄ kao i hvalospjevi neÄ?emu ĹĄto je kako tako funkcionisalo. Kao neko ko se uvijek zalagao da Crna Gora u oblasti odbrane i bezbijednosti, sve svoje interese i potrebe treba ostvarivati prevashodno osloncem na svoje resurse, nerado se ovih dana suoÄ?avam sa potvrdom takvom miĹĄljenju. Već dugo nijesam sreo bilo koga kompetentnog za ova pitanja ko ne dijeli takvo miĹĄljenje. Vjerujem da i meÄ‘unarodni partneri to znaju i da bi Crna Gora sa ovakvim bezbjednosno odbrambenim sistemom imala jednako kao i ovih dana, problema, kako na unutraĹĄnjem planu tako i na planu onoga ĹĄto zovu interoperabilnost i efikasnost. Deformacija bezbjednosnog i odbrambenog sistema u Crnoj Gori poÄ?ela je nekritiÄ?kim napuĹĄtanjem svega ĹĄto je imalo veze sa sistemom ONO i DSZ ukljuÄ?ujući iI Civilnu zaĹĄtitu, a nastavilo prilagoÄ‘avanjem toga sistema neformalnim interesima, meÄ‘u kojima dominiraju strani interesi i instrukcije, ali i interesi domaće tajkunske elite. Prvi su naravno ekonomsko-politiÄ?ke prirode, a drugi lukrativno-tajkunske. SuĹĄtina crnogorske tranzicije! Ovakva tvrdnja je toliko oÄ?igledna da je nije inteligentno ni pokuĹĄati dokazivati. BaĹĄ kao ni takvu politiku i njenu savjetniÄ?ku i izvrĹĄnu strukturu-institucionalno i personalno. Ali vratimo se vanrednim vremenskim prilikama i onom ĹĄto je “drĹžavaâ€? nazvala vanrednim stanjem ovih dana u Crnoj Gori. Duboko sam razoÄ?aran onim kako su brojni drĹžavni funkcioneri i rukovodioci organa javno tumaÄ?ili te poj-

N

move‌ Utisak je da do tada nijesu proÄ?itali, ne samo Ustav i zakone, već ni opis svojih funkcionalnih zadataka?! Na Ĺžalost, nije se zavrĹĄilo sa nejasnim tumaÄ?enjima već se nastavilo sa nejasnim, nekoordiniranim i neefikasnim mjerama‌ Utisak je da ova drĹžava nema plan za vanredno stanje, planove postupanja pojedinih organa, opis stepena i prioriteta... pregled stanja i upotrebe efektiva, koordinaciju‌ Premijer sa lopatom i admiral sa grupom vojnika nijesu zamjena za sistem koji ne funkcioniĹĄe. Ĺ ta je zapravo pokazala ova situacija, kao jedan od izazova procijenjenih opasnosti? Najkraće - nesnalaĹženje i nepripremljenost, nerazvijenost sistema i tehniÄ?ku neopremljenost, nepravovremenost postupanja i neoperativnost upravljanja za ovu (da li i druge?) vrstu opasnosti. Ili viĹĄe njih istovremeno! Vanredno stanje uvijek ograniÄ?ava neke slobode i nameće obaveze koje se

PIĹ E

STAV R ADE KOMAR u krajnjem realizuju i prinudom. DrĹžavnom, dakako. To su, uglavnom, obaveze uÄ?estvovanja i obaveze davanja - za graÄ‘ane, privredne subjekte i sl. Drugo je pitanje da li je nacionalno zakonodavstvo, u tom smislu, pratilo sve te privatizacije i da li su privatizacioni ugovori regulisali takve obaveze. Odgovor na pitanje kada je operativa Crnagoraputa i drugih imalaca sredstava stavljena pod nadleĹžnost Operativnog ĹĄtaba, u stvari je odgovor na sva pitanja. Jednako je vaĹžno pitanje kako se putniÄ?ki voz mogao naći na neprohodnoj

pruzi i kojim sredstvima za Ä?iťćenje Ĺželjeznica uopĹĄte raspolaĹže‌Posebno je pitanje jedinica Sektora za vanredne situacije i o tome ne bih. StrateĹĄka je pogreĹĄka da se za rjeĹĄavanje ovakvih situacija i akcedenata, prevashodno angaĹžuje vojska i policija. U krajnjoj nuĹždi i ako ima slobodnih snaga, svakako da. Vanredna situacija je pokazala i neke strateĹĄke manjkavosti mirnodopskog razvoja vojske, policije, sektora za vanredne situacije‌ To se odnosi prije svega na razvoj helikopterskih jedinica, planinarskih jedinica i specijalizovanih jedinica za spasavanje. Sa odgovarajućom opremom, naravno! Analiza ovih manjkavosti vjerujem, moĹže bitno pomoći u izradi novog koncepta i planiranja na svim nivoima. Ako se ipak uzme u obzir bezbroj sluÄ?ajeva nesebiÄ?nog poĹžrtvovanja pojedinaca, policijskih i vojnih sastava, predsjednika opĹĄtina‌ rukovaoca maĹĄina, pilota‌ graÄ‘ana, zakljuÄ?ak da se Crna Gora nije obrukala u jednom vanrednom trenutku je i realan i optimistiÄ?ki. ÄŒinjenica da se drĹžava po prvi put od izlaska iz velike drĹžave i sistema zaĹĄtite sa znaÄ?ajnim sadrĹžajem solidarnosti i pomoći, naĹĄla na jednom osjetljivom iskuĹĄenju, ima svoj znaÄ?aj i poruku. Da li je potrebna nova procjena ugroĹženosti u uslovima nevremena, poĹžara, zemljotresa‌. viĹĄe takvih nepogoda istovremeno? Vjerovatno da. Da li je potrebno preispitivanje koncepta odgovora u vanrednim situacijama? Vjerovatno da. Da li je potrebno dopuniti cjelovit razvoj efektiva namijenjenih za pojedine opasnosti ili viĹĄe njih? Vjerovatno da. Da li je potrebno iznova modelirati sistem zaĹĄtite na nivou drĹžave, lokalnih uprava, privrednih druĹĄtava? Vjerovatno da. Da li je potrebno revidirati i dopuniti sve operativne planove. Sigurno da. Da li je potrebno sve to materijalno situirati, uvjeĹžbati i informisati graÄ‘ane i druge subjekte? I provjeravati? Sigurno da. Postepeno narastanje i razvoj efektiva u razliÄ?itim varijantama, sistem Ä?ini elastiÄ?nim, racionalnim i efikasnim. Ali to treba staviti u planove, potom materijalno situirati i uvjeĹžbati. InaÄ?e pojedinaÄ?ne hrabrosti neće pomoći. JoĹĄ manje razne sujete, imaginacije i partijske boje. Ovo moĹže biti stvar samo jedne, nacionalne boje. SuoÄ?avanje je neizbjeĹžno! Dok piĹĄem ovaj tekst,14. februara u popodnevnim satima, magistralni put Vilusi-Vraćenovići joĹĄ je neprohodan. Tamo je graniÄ?ni prelaz prema Bosni i Hercegovini. Koliko joĹĄ toga ostaje za nova saznanja? ĹĄ

tekstovima nazivao vitezom zaĹĄtitnikom Crne Gore. Zbog graÄ‘ana koji sada Ĺžive na prostoru Crne Gore svoje jedine Ĺživote, u narednim tekstovima pisaću o neophodnosti zauzdavanja tima ZK. Pohlepa je bolest, kao i kleptomanija, pa ta Ä?injenica pred graÄ‘anstvo naĹĄe zemlje postavlja obavezu da sprijeÄ?i druĹžinu da ih svojim dejstvom i fiziÄ?ki uniĹĄti. Benefit bi bio dvostruk -1. pohlepnici bi bili izlijeÄ?eni i 2.graÄ‘ani bi disali punim plućima SLOBODU. Poslije nalaza ameriÄ?kog tuĹžioca u aferi privatizacije Telekoma zakljuÄ?ujem da je najveći dio novaca od raznoraznih svjetskih donacija i novokomponovanih privatizacija zavrĹĄio u dĹžepovima druĹžine ZK. Jedan te isti krug ljudi, zahvaljujući bliskosti i podrĹĄci gospodina Ä?ukanovića, svakog dana poslije jutarnje kafe vrĹĄi prepad na nove milione, a graÄ‘ani u isto vrijeme razmiĹĄljaju kako će obezbijediti komad hljeba za svoju djecu. Halapljivost je teĹĄka bolest. PredlaĹžem gospodinu Ä?ukanoviću, kao centru oko koga se okupljaju bogataĹĄi koji su do tog novca stigli, uglavnom, ĹĄaleći se sa zakonom, da pomogne graÄ‘ane Crne Gore tako ĹĄto će druĹžina ZK na raÄ?un drĹžavnog trezora

Zbog graÄ‘ana koji sada Ĺžive na prostoru Crne Gore svoje jedine Ĺživote neophodno je zauzdati tim ZK. Pohlepa je bolest, kao i kleptomanija, pa ta Ä?injenica pred graÄ‘anstvo naĹĄe zemlje postavlja obavezu da sprijeÄ?i druĹžinu da ih svojim dejstvom i fiziÄ?ki uniĹĄti nosu na mene nezgrapni komedijaĹĄi u pokuĹĄaju. U mnogim pojavljivanjima na raznim televizijama i u svojim kolumnama u Vijestima, bivĹĄeg premijera Ä?ukanovića sam odvajao po kvalitetima od ostalog rukovodećeg kadra DPS-a. Nijesam zaboravio da je gospodin Ä?ukanović doĹĄao na svoj poloĹžaj potpomognut talasima velikosrpskog nacionalizma i svojoj odanosti liku i djelu Slobodana MiloĹĄevića, kao ni to da je 1991. godine, u vrijeme opsade Dubrovnika, rekao da će i ĹĄah prestati da igra zbog hrvatske ĹĄahovnice. Crnogorski politiÄ?ki vrh je tada izmanipulisao i u smrt poslao na stotine crnogorskih graÄ‘ana, a istovremeno nanio veliku ĹĄtetu susjedima Hrvatima. Isto tako, crnogorske patriote okupljene oko ideje vjeÄ?nog Liberalnog saveza su sa iste adrese, u tom periodu, smatrani neprijateljima Crne Gore. Ali, kada je 1997. godine doĹĄlo do raskola u DPS-u oko pitanja drĹžavnog statusa Crne Gore, bivĹĄi premijer je stao na stranu njene samostalnosti i bio kljuÄ?na figura njenog osamostaljenja. Niti znam niti me zanima ĹĄta ga je rukovodilo da to uÄ?ini, ali je rezultat njegovog desetogodiĹĄnjeg zalaganja bila suverenost Crne Gore. Zato sam ga u mojim

uplatiti, bar, milijardu eura. To za njih nije puno, a Crnu Goru bi oporavilo. Dok se neĹĄto od ovoga ne ostvari Ĺželim Ä?lanovima ovog bogataĹĄkog kartela da im, dok srÄ?u supu ZLATNIM KAĹ IKAMA do kojih su doĹĄli ekonomski masakrirajući domovinu, pred oÄ?ima prolaze slike gladne djece Crne Gore koja Ĺžive u bijedi zbog pohlepe ove grupacije. Znam koliki je strah u narodu od svega novoga, ali im poruÄ?ujem da su i zlatnokaĹĄikaĹĄi ljudi od krvi i mesa i da niÄ?ija do zore nije gorjela. ViĹĄe se oni, od obiÄ?nog svijeta, plaĹĄe svakog novog dana i dumaju neprestalno ĹĄta će biti sa njihovim milionima ako, ne daj BoĹže po njih, po sili zakona doÄ‘e do rastanka sa dragim novÄ?anicama. Dakle, pare u budĹžet vraćajte dok ste na vrijeme, gospodo iz ZK. Prilika je ovih 22 miliona KAP-u, umjesto naroda. A moĹže i odmah 132 miliona garancija da isplatite, jer je to za vas sitniĹĄ. U danima koji slijede graÄ‘ani će priĹželjkivati Sunce i viĹĄe dobara, a juriĹĄnici iz ZK sanjati o vjeÄ?noj SLOBODI i uznapredovalom blagostanju! Jedni snovi druge iskljuÄ?uju, pa ostaje pitanje ko će pobijediti - ili NAROD ili druĹžina ZK. ĹĄ ĹĄ ć

STAV


č


Ä?

Naziv: SjediĹĄte: Tel: Tel/fax: e-mail:

MJESEÄŒNI IZVJEĹ TAJ O POSLOVANJU FONDA ZAJEDNIÄŒKOG ULAGANJA MIG AD PODGORICA (01.01.2012 - 31.01.2012) Fond zajedniÄ?kog ulaganja MIG a.d. Podgorica Ulica Slobode 60/2, Podgorica 020 / 210-220 020 / 210-222 kd-mont@t-com.me

Naziv, sjediĹĄte, broj telefona, telefaxa i e-mail DruĹĄtva za upravljanje, koje upravlja fondom u transformaciji Naziv: SjediĹĄte: Tel. Tel/fax e-mail

DruĹĄtvo za upravljanje investicionim fondom KD MONT a.d. Podgorica Ulica Slobode 60/2, Podgorica 020 / 210-220 020 / 210-222 kd-mont@t-com.me

Imena i prezimena predsjednika i Ä?lanova Odbora direktora i izvrĹĄnog direktora druĹĄtva za upravljanje, koje upravlja fondom u transformaciji 1. Peter RajaÄ?ić, predsjednik, 2. Marko Smole, Ä?lan 3. Mitar KovaÄ?ević, Ä?lan. IzvrĹĄni direktor: Dragan Radusinović Ukupan broj akcija zatvorenog fonda u transformaciji, posebno broj akcija emitovanih u periodu za koji se izvjeĹĄtaj odnosi Fond zajedniÄ?kog ulaganja MIG a.d. Podgorica Ä?ini 109.685.100 akcija. Nije bilo emisije akcija u periodu na koji se izvjeĹĄtaj odnosi. Cijena akcije zatvorenog fonda u transformaciji ostvarena na berzi , i to najviĹĄa i najniĹža cijena, i sluĹžbeni kurs posljednjeg dana trgovanja u periodu za koji se izvjeĹĄtaj odnosi NajviĹĄa cijena akcije FZU MIG a.d. Podgorica ostvarena na berzi u periodu 01.01-31.01.2012. je 0.0840â‚Ź NajniĹža cijena akcije FZU MIG a.d. Podgorica ostvarena na berzi u periodu 01.01-31.01.2012. je 0.0840â‚Ź SluĹžbeni kurs posljednjeg dana trgovanja u periodu 01.01-31.01.2012. je 0,0840 â‚Ź Struktura ulaganja sredstava fonda u transformaciji sa vrijednoťću svakog pojedinog ulaganja-stanje na 31.01.2012. Ulaganja u akcije 18.133.927,23 Ulaganja u obveznice 93.359,45 Ulaganja u nekretnine 2.837.022,00 OroÄ?ena sredstva 270.000,00 Sredstva po viÄ‘enju 1.686.079,18 Ukupno 23.020.387,86 Vrijednost imovine i vrijednost po akciji zatvorenog fonda u transformaciji, na poÄ?etku i kraju perioda za koji se izvjeĹĄtaj odnosi Vrijednost imovine FZU MIG a.d. Podgorica na poÄ?etku perioda iznosi 23.645.432,16â‚Ź. Vrijednost imovine FZU MIG a.d. Podgorica na kraju perioda iznosi 23.020.387,86â‚Ź. Vrijednost imovine FZU MIG a.d. Podgorica po akciji na poÄ?etku perioda iznosi 0.2156â‚Ź. Vrijednost imovine FZU MIG a.d. Podgorica po akciji na kraju perioda iznosi 0.2099â‚Ź.

Montecco Inc. DOO raspisuje konkurs za prijem u radni odnos: 1. Komercijalista/agent prodaje – teren Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi - 1 izvrĹĄilac Uslovi: - Srednja ili visoka struÄ?na sprema - VozaÄ?ka dozvola B kategorije - Poznavanje rada na raÄ?unaru - PoĹželjno prethodno radno iskustvo na sliÄ?nim ili istim poslovima Konkurs je otvoren sedam dana od dana objavljivanja. Radnu biografiju, sa fotografijom poslati na e-mail adresu office@montecco.com ili montecco@t-com.me ili na adresu: Montecco Inc. Bandići bb 81 410 Danilovgrad

Informacije o zaduĹživanju fonda u transformaciji U periodu za koji se izvjeĹĄtaj podnosi Fond se nije zaduĹživao.

Kontakt telefon: 020/883-120, 883- 459, 067/326-502.


Ä?

PJEVANJE: Popularni “Viva vox� hor nastupio u Podgorici

Poseban naÄ?in muziciranja Hor “Viva voxâ€? iz Srbije jedinstven je po izvoÄ‘enju pop rok muzike uz pratnju bitboksera. Ideja o nastanku hora koji danas ima oko 30 Ä?lanova potekla je od dirigentkinje i njenih bivĹĄih Ä‘aka iz zemunske gimnazije. Naime, Jamina Lorin je kao profesorica muziÄ?ke kulture u gimnaziji vodila ĹĄkolski hor 15 godina, i nekoliko njenih bivĹĄih Ä‘aka je po zavrĹĄetku gimnazije izrazilo Ĺželju da se njihovo druĹženje nastavi kroz muziku. - Prvo smo se formirali kao tradicionalan hor koji je izvodio klasiÄ?ne numere i kao takvi postojimo ĹĄest godina, a ovaj naÄ?in muziciranaja po kojem smo jedinstveni radimo već dvije godine. Sve je poÄ?elo kao ĹĄala u pauzama tokom proba za koncerte, kada bi Ä?lanovi hora svojim glasovima imitirali najrazliÄ?itije zvukove i tako su poÄ?eli da imitiraju ritam. Imitiranje ritma nije nova stvar, to se u Evropi i Americi u poljednjih 20 i viĹĄe godina radi - kazala je dirigenntkinja hora Jasmina Lorin. JoĹĄ jedna specifiÄ?nost koju hor ima je i njihov bitbokser ć. - Ovaj naĹĄ sadaĹĄnji naÄ?in muziciranja je ispao zanimljiv i vjeĹĄt, tim prije ĹĄto je i naĹĄ bitbokser Tihomir samouk. Ispalo je zanimljivo i spretno, tim viĹĄe jer je samouk. On sa -a skida taj naÄ?in muziciranja od bitboksera sa zapada i postao je jako vjeĹĄt u tome - kazala je Lorin. Da bi se uradio jedan aranĹžman za pjesmu, potrebno je od jedne nedelje do mjesec dana, a da bi isti

Interesovanje za Ä?lanstvo u horu ogromnu: Sinoć u CNP-u uvjeĹžbao horu treba do mjesec dana. A za jedan koncert od 20 pjesama horu je potrebno godinu dana. - je definitivno najteĹži naÄ?in muziciranja jer je mnogo teĹže drĹžati intonaciju. Kada sluĹĄate iz-

voÄ‘enje neke naĹĄe pjesme Ä?ućete odreÄ‘enu dionicu gdje se jedan ton ponavlja viĹĄe puta i pomislićete da je to sasvim jednostavno. MeÄ‘utim, upravo zbog posebnog naÄ?ina zvukova koji nekad izvedemo koji nijesu po pravilnoj vokalnoj tehnici

Foto:D. ŠEVALJEVIĆ

tonovi kao iz neke umjetniÄ?ke kompozicije, ustvari je to mnogo teĹže. Na ovom naÄ?inu pjevanja se lakĹĄe i viĹĄe uoÄ?e pjevaÄ?ki nedostaci i greĹĄke. Nakon ĹĄto odaberemo numeru, slijedi pojedinaÄ?no uvjeĹžbavanje po dionicama kao i u ostalim horovima.

Na poÄ?etku uvjeĹžbavamo bez bitboksa jer svako prvo uvjeĹžbava svoje rijeÄ?i i zvukove, a sa bitboksom ja imam najmanje vjeĹžbe, budući da on sam vjeĹžba i skida melodiju - objasnila je Lorin. Hor je imao zapaĹžene nastupe u inostranstvu, a dirigentkinja kaĹže da se taj uspjeh desio sluÄ?ajno, kada su neki od Ä?lanova hora predloĹžili da obrade numeru “Du hastâ€? grupe RamĹĄtajn. - Mali broj horova sliÄ?nih nama je obradio ovu numeru i ispalo je da smo mi to vrlo uspjeĹĄno obradili i to je izazvalo Ä?uÄ‘enje posjetilaca

a u inostranstvu, a nakon toga i u Srbiji, i da nije Interneta ne bi ni popularnost doĹĄla tako brzo - kaĹže Lorin, i dodaje da im trenutna popularnost prija jer je interesovanje za horove malo, a jedan od razloga je upravo Ä?injenica da se većinom radi klasiÄ?an repertoar, koji jeste kvalitetan i treba ga njegovati, ali izgleda da ga se publika zasitila. Nakon koncerta u Sava centru proĹĄle godine, i interesovanje za Ä?lanstvo u Horu je poraslo, ali kako je kazala Lorin ne mogu svima da izaÄ‘u u susret, jer hor ne teĹži tome da bude masovan hor. - Otvoreni jesmo za Ä?lanstvo, ali naĹĄe audicije nijesu Ä?este, popunjavamo samo upaĹžnjena mjesta, jer obiÄ?no kada neko od Ä?lanova hora zavrĹĄi fakultet i zaposli se, desi se da napusti hor. Ne stremimo tome da budemo masovan hor iako je interesovanje za Ä?lanstvo trenutno ogromno - rekla je Lorin.


Ä?

AKCIJA: CNP prikuplja novac za pomoć ugroĹženima od nevremena, oÄ?ekuje se 1.784 eura od februarskog repertoara

Predstave za jedan euro Foto: CROPIX

Preminuo Zlatko Crnković - Hrvatski glumac

ć, koji je ostvario viťe od 150 uloga u pozoriťtu, a igrao je i na filmu, preminuo je 14. februara u Zagrebu u 76. godini. Crnković je preminuo od posljedica infarkta, prenijela je HRT. Među pozoriťnim ulogama Crnkovića su doktor u

“Fiksnoj idejiâ€?, uloga u “Dvostrukoj nevjestiâ€?, “Hamletu u MrduĹĄi Donjojâ€?, “Neplaćenom ubiciâ€?, “Kralju Liruâ€?... TumaÄ?io je dvojnika i pisca u “Zagrljajuâ€?

ć , glavnu ulogu u “Pravednikuâ€? ! Ĺž ć , ulogu KriĹžovca u Ĺž

drami “U agonijiâ€?... Na DubrovaÄ?kim ljetnjim igrama igrao je 12 sezona uzastopno: u “Dubravkiâ€?, “Hamletuâ€? i “Olujiâ€?. U “Skupuâ€?

" Ĺž ć glumio je Dunda Niku, a na Lovrijencu Horacija. U Dubrovniku je u sopstvenoj reĹžiji sa svojim studentima izveo 1968. godine “Balade Petrice Kerempuhaâ€?. ZapaĹžene uloge ostvario je i na Splitskom ljetu, a jedna od najdraĹžih predstava bila mu je “Kiklopâ€? Ranka Marinkovića, u kojem je bio Don Fernando. Crnković je igrao i u brojnim filmovima, a dobio je Zlatnu arenu u Puli za ulogu u filmu “Tuâ€?.

VORHOL

Crnogorsko narodno pozoriĹĄte pozvalo je svoju publiku da uÄ?estvuje u akciji solidarnosti, kupovinom svih preostalih ulaznica za pozoriĹĄne predstave koje će se do kraja februara naći na repertoaru CNP-a po cijeni od jednog eura. Direktor Crnogorskog narodnog pozoriĹĄta % & ' ć je kazao “Vijestimaâ€?, da je broj preostalih ulaznica na juÄ?eraĹĄnji dan bio 1784, ĹĄto znaÄ?i da bi toliko eura i otiĹĄlo za pomoć ljudima koji su pogoÄ‘eni nevremenom. “Pozivamo publiku da bude dio humanitarne akcije koju pokrećemo zbog ugroĹženih graÄ‘ana Crne Gore usljed nevremenaâ€?, piĹĄe u saopĹĄtenju CNP-a. Sve prodate ulaznice od jednog eura biće uplaćene kao donacija na otvoreni raÄ?un solidarnosti Operativnog ĹĄtaba za vanredne situacije. Do kraja februara će se na Velikoj sceni igrati „Dobra smr t“ 16. i 27, „Gorski vijenac“ 17, „Revizor“ 18, „Vjera, ljubav, nada“ 21, „Ajmo na sex“ 24, „Kad su Ĺžene imale krila“ 25. i „Lasice“ 28. Preostale karte po cijeni od jednog eura mogu se rezervisati na biletarnici CNP-a ili putem online prodaje na sajtu w w w.cnp.me. Ukoliko bi se kupile sve preostale ulaznice za dva izvoÄ‘enja “Dobre smrtiâ€?, sakupilo bi se 299 eura za

“Dobra smrt�

Foto:CNP

prvo i 313 za drugo izvoÄ‘enje, za „Gorski vijenac“ 292, publika “Revizoraâ€? bi donirala 275, a 287 eura bi sakupilo izvoÄ‘enje „Vjera, ljubav, nada“. Za kabare „Ajmo na sex“ je preostalo 35 ulaznica, za „Kad su Ĺžene imale krila“ 14. Posljednja predstava februarskog repertoara je “Lasiceâ€?, koja bi, ukoliko bi se prodale sve preostale karte prikupila 269 eura za pomoć. Sve karte po cijeni od 1 euro se mogu kupiti od danas. Ukupan broj mjesta u gledaliĹĄtu CNP-a je 382. % (

VEÄŒERAS „Dobra smrtâ€? “Dobra smrtâ€? Ä? ć koju je reĹžirao * + ,

#, biće izvedena veÄ?eras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozoriĹĄta u 20 sati. U predstavi igraju " - ' . " / ć. 0

ť ć. ť 1 # ć i ć. Scenografiju je osmislio

# ' 2 ć, kostime 1

ć, muziku

# ' Ä? ĹĄ ć. ''Dobra smrt'' je komad o potrazi za smislom patnje u svijetu u kome viĹĄe nema utjehe u Bogu. Ivan je mladić sa mistiÄ?nom sposobnoťću da ljudima donese smrt, bezbolno i bez tragova ubistva. Mogućnost da iz svijeta odstrani fiziÄ?ki bol doveťće ga u dodir sa ljudima Ä?iji je izvor patnje razliÄ?it...

BERLINALE: JuÄ?eraĹĄnji dan obiljeĹžio film Bilija Bob Torntona

Povratak sa juĹžnjaÄ?kom dramom OVACIJE za „Paraduâ€?

U ime oca pop arta Film “Andy Xâ€? o slavnom umjetniku # $ pojaviće se na internetu 22. februara, taÄ?no u 22:21 Ä?asova, povodom 25. godiĹĄnjice smrti oca pop arta. Na stranici http://www.andyxthemovie.com/ će biti prikazan stoji i sat koji odbrojava taÄ?no vrijeme. Iako narator fiziÄ?ki ne liÄ?i na slavnog Endija, cilj je bio da se Endi “preneseâ€? u 21. vijek. Vorhola veći dio publike ga vezuje za Njujork, jer je tamo bila smjeĹĄtena njegova Ä?uvena "Farbika", ali malo je poznato da je Endi Vorhol zapravo porijeklom iz jednog slovaÄ?kog sela. Predstavljao se kao pisac, filozof, reĹžiser i umjetnik. Njegove limenke juhe i portreti poznatih ljudi uÄ?inili su ga najpoznatijim predstavnikom pop art scene.

Ekipa “Paradeâ€? na Berlinalu Istaknuti glumac ! ! - predstavio je na ovogodiĹĄnjem Berlinalu svoj povratniÄ?ki film, juĹžnjaÄ?ku dramu “Jayne Mansfield’s Carâ€?, koju je napisao zajedno sa svojim stalnim saradnikom, - ' ' /+ '. Bili Bob Tornton svoju rediteljsku karijeru prekinuo je naprasno 2001. godine kada je uĹĄao u sukob sa Mirmaksom oko finalne verzije “Svih lijepih konjaâ€?, raÄ‘enom po romanu '

. Braća Vanstajn su film skratili sat vremena, a ozlojeÄ‘eni Tornton odustao je od reĹžije i posvetio se alternativnoj muzici. “Auto Jayne Mansfieldâ€? deĹĄava se u Alabami 1969, u jeku Vijetnamskog rata. Junak filma je stari juĹžnjaÄ?ki patrijarh ( "

) kojeg je davno ostavila Ĺžena i pobjegla s Englezom ("Ĺž 5 ).

Foto: Berlinale.de

Englez se sada javlja i saopĹĄtava mu da mu je Ĺžena umrla i da je Ĺželjela da bude sahranjena u zaviÄ?aju. Starac i njegova tri sina ( 2 , "

i sam Tornton) doÄ?ekuju uoÄ?i sahrane Ä?udne Engleze, pri Ä?emu je uz sve kulturoloĹĄke razlike svima zajedniÄ?ka trauma ratova u kojima su uÄ?estvovali. Tornton je Ĺželio, kako sam istiÄ?e, da napravi film koji će biti i drama i komedija. JoĹĄ jedan ameriÄ?ki film obiljeĹžio je Berlinale, a rijeÄ? je o ostvarenju “Young Adultâ€? reĹžisera "Ĺž ' i scenariste, bivĹĄe striptizete " # . Junakinja filma je nekadaĹĄnja razredna ljepotica, sada uspjeĹĄna knjiĹževnica za djecu (Ĺ 6 - ), koja se vraća u rodni grad s namjerom da zavede svog, sada oĹženjenog, bivĹĄeg momka.

U off programu prikazan je i film “Iron Ladyâ€?, biografija bivĹĄe britanske premijerke - Ä? u reĹžiji britanske rediteljke mjuzikala * # & #. RijeÄ? je o filmu u kojem Margaret taÄ?er glumi + koja je za tu ulogu nominovana za Oskara. Glumici je sinoć u Berlinu uruÄ?en Zlatni medvjed za Ĺživotno djelo. Ĺ˝ivot politiÄ?arke koja je kljuÄ?no oblikovala savremenu vladajuću ideologiju Filide Lojd je, po rijeÄ?ima % 2 Ä? ć , filmkog kritiÄ?ara (Jutarnji list), reĹžirala kao karikaturalnu farsu, Ä?udni stilizirani vodvilj u kojem viĹĄe paĹžnje posvećuje staroj, senilnoj TaÄ?er i njenom odnosu sa suprugom " ', nego kljuÄ?nim politiÄ?kim poglavljima njene karijere.

Film “Paradaâ€? Ä‘ " ć izazvao je brojne ovacije na zvaniÄ?noj projekciji u Berlinu. “Nikada do sada u karijeri nisam doĹživio takav aplauz. Mene je to viĹĄe podsjećalo na huk na fudbalskom stadionu nego na onaj klasiÄ?ni festivalski pljesak. To je ogromna dvorana od 1.700 ljudi, ispunjena do posljednjeg mjesta. Bila je to kombinacija berlinske publike, koja zaista Ĺživi za festival, i Ä?itave jugoslovenske dijaspore koja Ĺživi u Berlinu. Zaista smo svi bili dirnuti. Posebno me raduje to ĹĄto su reakcije bile potpuno iste na dvije novinarske projekcije na kojima su bili predstavnici medija iz Ä?itavog svijeta. Ja uvijek imam tu strepnju, poĹĄto je film toliko dobro prihvaćen u regionu da sam moĹžda lokalan, da ljudi iz drugih zemalja humor filma ne doĹživljavaju isto. Poslije ovih projekcija sve strepnje su razbijene, a potvrda tome je i ĹĄto je jedan od najvećih francuskih distributera kupio film za francusku bioskopsku distribuciju. Pored te lavine holivudskih filmova danas, to je veliki uspjeh za mali film Ä?iji je budĹžet tek neĹĄto malo veći od milion eura i koji dolazi iz male zemljeâ€?, kazao je reditelj Dragojević.

IN MEMORIAM: Odlazak doajena hrvatskog glumiĹĄta


SPOT: Jelena Ä?orÄ‘ević objavila video za pjesmu „Ti si moj svijetâ€?

Na ljeto ide u Rusiju ! " - Crnogorska pjevaÄ?ica # $ Ä? Ä‘ ć napokon će publici prezentovati spot za pjesmu “Ti si moj svijetâ€? koji je snimila joĹĄ ljetos. Naime, kadrovi su snimljeni na kuli Arza blizu Ĺ˝anjica, a sa pomenutom numerom Jelena je uÄ?estvovala na festivalima u VrnjaÄ?koj Banji i Ohridu. - Na emitovanje spota Ä?ekali smo ovoliko jer su ga radili studenti koji su imali puno ispita, pa nijesu baĹĄ mogli u potpunosti da se posvete tom projektu i montiraju ga u kratkom roku. Na kraju, kada su oni svoj posao odradili, meni je trebalo vremena da smislim na koji naÄ?in da ga predstavim publici. Najprije sam planirala da pravim promociju, od koje sam na kraju odustala i odluÄ?ila da ga podijelim televizijama - priÄ?a za “Vijestiâ€? Ä?orÄ‘evićeva. Ona je već poÄ?ela pripreme za jedan ruski festival na kojem će uÄ?estvovati. Manifestacija će, kaĹže, biti odrĹžana u gradu Pirogorski u moskovskoj regiji. - Dobila sam poziv od kompozitora iz Srbije da uÄ?estvujem tamo kao predstavnik Crne Gore. Festival će biti odrĹžan krajem jula ili poÄ?etkom avgusta, a pjevaću neku od svojih pjesama na

Ä?

U SUBOTU: Vitni Hjuston će biti sahranjena u Nju DŞersiju

„Mislim da mi neće biti teťko da savladam jezik jer umijem da imitiram, a dobar govor stranog jezika ima veze sa imitacijom� Foto: PRIVATNA ARHIVA

Snimanje obavljeno joĹĄ proĹĄlog ljeta: Kadar iz spota naĹĄem jeziku i jednu na ruskom, od dvije ponuÄ‘ene koje mi oni daju - ispriÄ?ala

nam je ona. Na pitanje, da li već sad vjeŞba izgovor ruskog, jer će

pjevati i na tom jeziku, odgovara: - Mislim da mi neće biti teĹĄko da savladam jezik jer umijem da imitiram, a dobar govor stranog jezika ima veze sa imitacijom. Nije ruski teĹžak, već sam posetila Rusiju i jedva Ä?ekam da opet odem tamo. Jelena, makar tako kaĹže, ne planira da ovog ljeta posjeti i domaće festivale. - Ove godine ću preskoÄ?iti naĹĄe festivale. Tu sam se valjda pokazala. Ne vjerujem ni da ću ni kad je region u pitanju uÄ?estvovati na nekom festivalu, mogu samo da se pojavim kao gost. ViĹĄe mi je to i dosadilo - priznala je ona. Ni ova pjesma neće biti uvod u priÄ?u koja se zove album. - Ako budem u skorije vrijeme (u narednih nekoliko godina) izdala album, ne vjerujem da će to biti skup starih pjesama. Sve su to singlovi. To bi bile nove pjesme, ali sada za to nemam sponzora - zakljuÄ?ila je Ä?orÄ‘evićeva.

NOVI DOM: Ne zna se hoće li Şivjeti sam ili sa porodicom

Dep se seli u Los Anđeles . + / 01.+-2 1

Ş je napustio Francusku i tako ponovno podstakao sumnje o kraju njegovog braka sa . Glumac je kupio veliko imanje u Los Anđelesu, i ima namjeru da na njemu izgradi novi dom. Prema pisanju stranih medija, već je uredio studio i planira da se intenzivno bavi muzikom. "DŞoni je vlasnik nekoliko imanja ťirom svijeta, ali ulaŞe puno vremena i novca u vilu u Los Anđelesu jer tamo Şeli da se skrasi. Ne zna se hoće li tamo Şivjeti kao samac ili sa svojom porodicom. Ipak, sigurno je da će se posvetiti muzici", izjavio je izvor blizak Depu. Poznato je da je glumac veliki ljubitelj muzike, kao i da je prije nego ťto se proslavio na filmu, svirao u bendu. Godine 1992. u Beogradu je svirao i sa Partibrejkersima.

Pojavio se i sin Sahrana poznate pjevaÄ?ice ( biće odrĹžana u subotu u njenom rodnom gradu Nju DĹžersiju, u istoj crkvi gdje je legendarna RnB vokalistkinja stekla svoje pjevaÄ?ke vjeĹĄtine da bi kasnije postala jedna od najvećih zvijezda svoje generacije. "Familija Hjuston zahvalila se fanovima na molitvama, ali je Ĺželjela da sahrana bude zatvorena za javnost", kazala je predsjednica pogrebnog preduzeća u Ä?ijim rukama je tijelo pjevaÄ?ice $ ) ! . Tijelo pjevaÄ?ice transportovano je iz Los AnÄ‘elesa u Nju DĹžersi u ponedjeljak, a desetine fanova zapalili su svijeće i okupili se da doÄ?ekaju zlatni kovÄ?eg koji je prenesen u pratnji velikog obezbjeÄ‘enja. Popularna pjevaÄ?ica preminula je u subotu u hotelu na Beverli Hilsu, a njena smrt ĹĄokirala je svijet muzike, njene fanove kao i porodicu. Hjustonova je pronaÄ‘ena u kadi punoj vode, piĹĄe u izvjeĹĄtaju policije. Autopsija je kompletirana u nedjelju, a konaÄ?ni uzrok smrti i kraj zvaniÄ?ne istrage Ä?ekaće

se joĹĄ nekoliko sedmica. No kao da to nije dovoljno, porodicu Hjuston potresa nova kontroverza. Dok su mnoge poznate liÄ?nosti slale pisma sauÄ?eťća njenoj kćerki * , oni koji najbolje poznaju Vitni tvrde da su zapravo mislili na njenu djecu - dakle mnoĹžina. Samo bliski prijatelji Hjustonove znali su za postojanje njenog "tajnog sina" + , $ - ) . I dok je joĹĄ uvijek malo toga poznatog o 22-godiĹĄnjem mladiću, otkriveno je da ga je pjevaÄ?ica usvojila kao dijete i tretirala ga kao svoje. Bobi Kristina naziva Nika svojim bratom, iako niko nije znao da ga je pjevaÄ?ica zvaniÄ?no usvojila. Nikolas, koji Ĺživi u DĹžordĹžiji, preko Twittera je otkrio svoju Ĺžalost zbog gubitka Ĺžene koja ga je primila u svoju familiju. Ĺ˝eleći joj da "poÄ?iva u miru". "Uvijek je imala najlojalnije fanove, a imaće ih i dalje. Hvala vam. Legenda će nastaviti da Ĺživi zauvijek", napisao je on.

Foto: TWITTER

STUDIJA: Roditelji izbjegavaju djeci da Ä?itaju Crvenkapu ili Ivicu i Maricu

KlasiÄ?ne bajke previĹĄe straĹĄne Prizor vuka koji proĹždire baku ili roditelja koji napuĹĄtaju djecu u ĹĄumi rasplakao bi maliĹĄane, stav je velikog broja roditelja koji zbog toga izbjegavaju neke od nekada najpopularnijih bajki. PriÄ?a o Zlatokosi podstiÄ?e na kraÄ‘u, a Pepeljuga prevaziÄ‘ena domaćica, rezultat je britanske studije, prenosi RTS. Generacije djece odrasle su sluĹĄajući, Ä?itajući i gledajući Ivicu i Maricu, Crvenkapu, SneĹžanu i sedam patuljaka, Pepeljugu... Danas, meÄ‘utim, mnogi roditelji izbjegavaju da ih Ä?itaju svojim maliĹĄanima, smatrajući da sadrĹže previĹĄe straĹĄnih i „neprimjerenihâ€? opisa. IstraĹživanje TV kanala Watch, pokazalo je da svaki peti roditelj ne Ĺželi da svom djetetu Ä?ita tradicionalne bajke dok ne napuni barem pet godina, i da radije bira neku savremeniju pripovijetku. ÄŒak 50 odsto ispitanika je reklo da ne bi

nikada Ä?italo svom djetetu Crvenkapu, ni Ivicu i Maricu jer bi ga rasplakao prizor vuka koji proĹždire baku, odnosno roditelja koji napuĹĄtaju djecu u ĹĄumi. Roditelji izbjegavaju da Ä?itaju pojedine bajke, jer ih smatraju nepodobnim. U ovu kategoriju spada, na primjer, i bajka o Zlatokosi i tri medvjeda jer navodno podstiÄ?e na kraÄ‘u. Za gotovo 52 odsto roditelja, Pepeljugi viĹĄe nije mjesto meÄ‘u priÄ?ama za laku noć, jer se u njoj forsira prevaziÄ‘eni imidĹž Ĺžene-domaćice. Dobar dio ispitanika smatra, takoÄ‘e, da termin patuljak u bajci o SneĹžani i sedam patuljaka nije druĹĄtveno prihvatljiv. „Odrasli su u stanju da razumiju nevinost bajki, ali bi petogodiĹĄnje dijete bujne maĹĄte moglo priÄ?u da shvati doslovnoâ€?, izjavio je listu Daily Mail autor studije .


Ä?

DĹ˝OLI: NovopeÄ?ena rediteljka u Sarajevu priÄ?ala o svom filmu „U zemlji krvi i medaâ€? i pustila suzu na premijeri

Ĺ okirale je reakcije ( ) - Poznata holivudska glumica (Ĺž Ĺž , u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz, okrivila je meÄ‘unarodnu zajednicu za pogreĹĄan stav prema ratu u Bosni i Hercegovini. Ona je istakla da je cilj njenog filma “U zemlji krvi i medaâ€? skretanje paĹžnje na aktuelne probleme u toj drĹžavi i podsticanje meÄ‘unarodne zajednice da pruĹži pomoć. “Ovaj film nisam snimala da bih se uplitala u politiÄ?ku scenu ovog regiona, ali će se moj glas uvijek Ä?uti kada je rijeÄ? o humanostiâ€?, kazala je DĹžoli i dodala da je na globalnoj i ekonomskoj sceni trenutno problematiÄ?an period, ĹĄto nije razlog da ostatak svijeta zaboravi na Balkan. Prema rijeÄ?ima glumice i reĹžiserke, negativne reakcije, koje su stigle iz Republike Srpske i Srbije na raÄ?un njenog filma, su je ĹĄokirale, ali je to ujedno pokazalo koliÄ?inu problema sa kojima se suoÄ?ava region. “To nije samo stav prema meni i umjetnosti. Svjesna sam da je to osjetljiva tema i poslije 20 godina, jer su rane joĹĄ svjeĹžeâ€?, ispriÄ?ala je glumica koja je Ĺželjela da uz pomoć filma pomogne BiH. “U zemlji krvi i medaâ€?, is-

Foto: REUTERS

punio je svoj cilj, sudeći po tome da se za ovu drĹžavu iznenada zainteresovao i ameriÄ?ki predsjednik SAD ' $ * . “On i njegovi saradnici su traĹžili od glavne glumice iz mog filma, + ć da im objasni i ilustruje situaciju kakva je danas u Sarajevu. Sam naÄ?in ophoÄ‘enja prema meni i Zani ukazuje na to kolika je

njihova podrĹĄkaâ€?, rekla je DĹžoli. Prema njenim rijeÄ?ima sve scene iz filma su raÄ‘ene po priÄ?ama ljudi koji su preĹživjeli rat i koje je upoznala tokom boravka u BiH. Upravo iz tog razloga je ocijenila svoj film “veoma teĹĄkimâ€?, jer će probuditi sjećanja na uĹžase. DĹžoli je nakon sarajevske premijere “U zemlji krvi i medaâ€?

Foto: REUTERS

koja je odrĹžana u utorak uveÄ?e u Olimpijskoj dvorani Zetra, opisala svoje utiske rijeÄ?ima: “Dirnuli su me njihovi stavovi i Ä?injenica da drĹže glavu uspravno uprkos onome kroz ĹĄta su sve proĹĄli. Ponosno hodaju bez obzira na to, pokuĹĄavajući da naÄ‘u ravnoteĹžu, iako njihov svijet nikada neće biti isti. Namjera ovog filma ogleda se u tome da se svaÄ?ija priÄ?a Ä?ujeâ€?. Glumica je premijeri koja je ispraćena ovacijama publike, prisustvovala sa svojim suprugom ' ( *- a prilikom govora koji odrĹžala ispred pet hiljada gledalaca, pustila je i suze. Nakon projekcije pred publikom su se poklonili i glumci iz filma, ( Ĺ (Ĺž , + ć, & ć i drugi. Film “snimljen s ljubavljuâ€?, biće distribuiran u bosanskim bioskopima od 16. februara, dok će se u Republici Srpskoj gledati samo na privatnim projekcijama. Par DĹžoli-Pit doći će i na premijeru filma u Zagreb, koja je zakazan za sjutra veÄ?e. U bioskopu Cineplexx juÄ?e nisu imali informacija hoće li film “U zemlji krvi i medaâ€? biti prikazivan u Podgorici.

SUDOKU

: 1. FriĹžider 2. Muza lirske poezije 3. Spojeno mjesto - inicijali francuskog knjiĹževnika Fransa 4. GraÄ‘evinski radnik - prvo slovo 5. Inicijali slovenaÄ?kog pjesnika Ĺ˝upanÄ?iÄ?a - plemeniti plin 6. Simbol azota - pouÄ?avanje, uÄ?enje 7. Prijatan miris 8. MuziÄ?ki komad za vjeĹžbanje - Ä?etvrto slovo abecede 9. NekadaĹĄnji fudbaler reprezentacije Italije, Paolo upiĹĄi Ĺ L 10. Auto-oznaka NorveĹĄke - boriliĹĄte gladijatora 11. Simbol aluminijuma - alĹžirska luka 12. IstoÄ?njaÄ?ka naprava za puĹĄenje 13. Mladica, lastar !" : 1. AmeriÄ?ki glumac, ÄŒarlton - opera Ä?. Verdija 2. NepoĹĄten Ä?ovjek, lopov - ime sprintera Boldona - iskrÄ?eno mjesto u ĹĄumi 3. Jedan od musketara - savezna drĹžava u Indiji - inicijali knjiĹževnika Drainca 4. Srpski koĹĄarkaĹĄki reprezentativac 5. UpiĹĄi NjR - reumatizam - stari naziv za Irsku 6. Zadah - stara mjera za teĹžinu - ukosnica 7. Vrsta ugostiteljskog objekta - tekst u novinama " # $ % Ĺ % Ĺ & ' % : Utonuti, neseser, iglu, Na, klovn, N, AA, jauk, T, Debra, surla, baklja, J, Orli, KU, L, avion, EM, osti, sudstvo, trotoar

HOROSKOP Ovan

Budete uporni i igrajte poťteno jer će pokuťaj da neťto odradite spletkareći neslavno zavrťiti.Veliki troťkovi. Pazite se prehlade.

Bik Premoreni ne koristite ni sebi ni drugima. Do sada ste nekako odrĹžavali ravnoteĹžu, ali je zdravlje sve gore i imate sve viĹĄe problema.

ĹĄ ĹĄ

Blizanci

UpiĹĄite jedan broj (od 1 do 9) u svako prazno polje. U svakom horizontalnom i vertikalnom redu i u blokovima 3x3 (oiviÄ?eni podebljanom linijom) treba da budu svi brojevi od 1 do 9

Izgledajte najbolje ĹĄto moĹžete jer će sve oÄ?i biti uprte u vas. Morate se pokazati u dobrom svjetlu. Skladan ljubavni period. UÄ?vrťćujete vezu.

Rak LoĹĄe se osjećate. Problem moĹže biti muÄ?nina ili mamurluk, ako ste pretjerali sa jelom ili pićem. Situacija će se uskoro promijeniti nabolje.

Ĺ˝

Ĺ

Lav Opustite se u kućnoj atmosferi, bićete srećniji, zdraviji i bolje ćete funkcionisati. Vrijeme koje je pred vama odliÄ?no je za bavljenje svim vrstama hobija.

Djevica Ako Şelite da sami otvorite firmu, ili pokrenete posao, moguće je uz podrťku starog prijatelja. Dan je u znaku partnerskih odnosa. Bolovi u koljenu.

Vaga

Ako ste tek zapoÄ?eli vezu, ne oÄ?ekujte da vam partner posveti sve svoje vrijeme. Potrudite se da ne budete ljubomorni bez ikakvog razloga.

Ĺ korpija Ako vam neĹĄto zasmeta, prije nego ĹĄto poÄ?nete da kritikujete, sjetite se sopstvenih mana. MuÄ?i vas glavobolja. Treba da se odmorite.

Strijelac Predstoji uhodavanje zapoÄ?etog posla. Mnogi su oko vas, neki da pomognu, a neki da odmognu. U situaciji ste kada je taktiÄ?nost potrebnija nego ikad.

Jarac Ciljevi su dostiĹžni, moĹžete da ostvarite uspjeh na raznim stranama, pokaĹžite volju i upornost. Preuzimate aktivnu ulogu prilikom donoĹĄenja odluka.

Vodolija VaĹžno je da ste dovoljno aktivni i da odgovarate na zanimljive pozive koji stiĹžu sa razliÄ?itih strana. Potrudite se da zavrĹĄite sve obaveze.

Ribe PoboljĹĄaćete odnos sa partnerom kroz prijatnu komunikaciju, i dogovore o zajedniÄ?kim ciljevima. Na radnom mjestu se dosaÄ‘ujete.


č


Ä?

I. br. 2412/2005

OSNOVNI SUD U PODGORICI, kao izvrťni, po sudiji Mileni Matović u pravnoj stvari izvrťnog povjerioca Pelević Ivana iz Podgorice, koga zastupa punomoćnik Novica Miloťević advokat iz Podgorice, protiv izvrťnog duŞnika Vlahović Darka iz Podgorice, sada nepoznatog boraviťta, radi prodaje nepokretnosti koje su predmet izvrťenja, dana 09.02.2012.godine donio je

OSNOVNI SUD U PODGORICI, kao izvrťni, po sudiji Radmila Perović, u pravnoj stvari izvrťnog Radunović Dragana iz Podgorice, koga zastupa punomoćnik Dejan Vujanović, advokat iz Podgorice, protiv izvrťnog duŞnika Jovićević Branka iz Podgorice, Ulica Rusa Radulovića, broj 55, radi prodaje nepokretnosti koje su predmet izvrťenja, dana 13.02.2012.godine donio je

ZAKLJUÄŒAK O PRODAJI

ZAKLJUÄŒAK O PRODAJI

I ODREÄ?UJE SE roÄ?iĹĄte za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrĹĄnog duĹžnika koju Ä?ine: nepokretnosti evidentirane u listu nepokretnosti broj 5665 KO Podgorica III, na kat. parceli broj 3971, zgrada broj 1, stambeni prostor PD54, spratnosti P2, povrĹĄine 36 m2.

I ODREÄ?UJE SE prvo roÄ?iĹĄte za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrĹĄnog duĹžnika koju Ä?ini 1/8 iz lista nepokretnosti broj 559 KO Donja Gorica, na katastarskoj parceli broj 275 i broj 276.

II ROÄŒIĹ TE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 05.03.2012.godine u 10,00 Ä?asova, a biće odrĹžano u sudnici br. 8 ovog suda, ĹĄto strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

II ROÄŒIĹ TE za prodaju odnosnih nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 09.03.2012.godine u 12,00 Ä?asova, a biće odrĹžano u sudnici br. 11 ovog suda, ĹĄto strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti moĹže se izvrĹĄiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 Ä?asova.

Razgledanje predmetne nepokretnosti moĹže se izvrĹĄiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 Ä?asova.

III Vrijednost nekretnine opisane u taÄ?ki prvoj zakljuÄ?ka utvrÄ‘ena je zakljuÄ?kom sa roÄ?iĹĄta od 04.11.2009.godine i iznosi 48.000,00 eura (Ä?etrdeset osma hiljada eura).

III Vrijednost nekretnina opisanih u taÄ?ki prvoj zakljuÄ?ka utvrÄ‘ena je zakljuÄ?kom ovog suda I. br. 2412/2005 od 01.03.2011.godine i iznosi 10.627,75 eura.

IV Na roÄ?iĹĄtu za prodaju koje je zakazano za 05.03.2012. godine nepokretnost se moĹže prodati ispod utvrÄ‘ene vrijednosti bez ograniÄ?enja uz prethodnu saglasnost izvrĹĄnog povjerioca, a shodno Ä?l. 173 st.4 Zakona o izvrĹĄenju i obezbjeÄ‘enju.

IV Na prvom roÄ?iĹĄtu za prodaju nepokretnost se ne moĹže prodati ispod utvrÄ‘ene vrijednosti, s tim ĹĄto se stranke mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod suda pred kojim teÄ?e postupak izvrĹĄenja, da se nepokretnost moĹže prodati putem javnog nadmetanja po cijeni niĹžoj od utvrÄ‘ene vrijednosti.

V Ponudioci su duĹžni izuzimajući izvrĹĄnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije poÄ?etka nadmetanja poloĹže jemstvo na raÄ?un depozita suda broj 510-20368-46 u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrÄ‘ene vrijednosti predmetne nepokretnosti, ĹĄto iznosi 4.800,00 eura. Ponudiocima Ä?ija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac poloĹžen na ime jemstva odmah po zakljuÄ?enju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuÄ‘aÄ?u. VI Ako bi eventualno izvrĹĄni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti poloĹži novÄ?anu sumu u visini razlike izmeÄ‘u svog potraĹživanja i postignute cijene.

V Ponudioci su duĹžni, izuzimajući izvrĹĄne povjerioce, kao eventualne ponudioce, da prije poÄ?etka nadmetanja poloĹže jemstvo na raÄ?un depozita suda br.510-20368-46 u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrÄ‘ene vrijednosti predmetnih nepokretnost. Ponudiocima Ä?ija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac poloĹžen na ime jemstva. VI Ako bi eventualno izvrĹĄni povjerioci bili kupci predmetnih nekretnina, bili bi obavezni da na ime cijene nepokretnosti poloĹže novÄ?anu sumu u visini razlike izmeÄ‘u svog potraĹživanja i postignute cijene.

Kupac je duĹžan da cijenu poloĹži na raÄ?un depozita suda u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuÄ‘aÄ? sa najvećom ponudom ne poloĹži cijenu u odreÄ‘enom roku, sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuÄ‘aÄ?u bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuÄ‘aÄ?a da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuÄ‘aÄ? ne poloĹži cijenu koju je ponudio u odreÄ‘enom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuÄ‘aÄ?a. U sluÄ?aju da ponuÄ‘aÄ?i ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troĹĄkovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmeÄ‘u postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

Kupac je duĹžan da cijenu poloĹži na raÄ?un depozita suda u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuÄ‘aÄ? sa najvećom ponudom ne poloĹži cijenu u odreÄ‘enom roku, sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuÄ‘aÄ?u bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuÄ‘aÄ?a da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuÄ‘aÄ? ne poloĹži cijenu koju je ponudio u odreÄ‘enom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuÄ‘aÄ?a. U sluÄ?aju da ponuÄ‘aÄ?i ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troĹĄkovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmeÄ‘u postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zakljuÄ?ak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Vijestiâ€? dana 16.02.2012. godine, dok stranke o svom troĹĄku o sadrĹžini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

VII Ovaj zakljuÄ?ak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Vijestiâ€? dana 16.02.2012. godine, dok stranke o svom troĹĄku o sadrĹžini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 09.02.2012.godine

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 13.02.2012.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović, s. r.

Za taÄ?nost otpravka tvrdi i ovjerava namjeĹĄtenik suda Ivana Ivanović.

IZVRĹ NI SUDIJA Radmila Perović, s. r. Za taÄ?nost otpravka ovjerava i tvrdi ovlaťćeni namjeĹĄtenik suda Ivanović Suzana.

I. br. 1151/08


Ä?

NA PUTU KA FAJNL-FORU: Reprezentativac Kanade DŞermejn Anderson o Budućnost Voliju, rezultatima u ABA ligi i Evrokupu, Şivotu u Crnoj Gori

Dirigent podgoriÄ?kog orkestra ada je stigla nova uprava u Budućnost, odmah su poÄ?ela da se dovode pojaÄ?anja. Redom su proĹĄlog ljeta stizali ÄŒ ', ( Ĺž ć, ć, ) ć, * ć i sjajni Ä? ć, ali je konkurs za plejmejkera dugo bio otvoren. Strpljenje se, ipak, isplatilo krajem avgusta, ĹĄampion Crne Gore dogovorio se o saradnji sa Ĺž . Standardni reprezentativac Kanade je nakon kratke adaptacije pokazao da je pravo pojaÄ?anje. Njegovi koĹĄevi, asistencije i odliÄ?na igra u

K

odbrani omogućili su PodgoriÄ?anima da doÄ‘u na prag fajnl-fora ABA lige, a da u Evrokupu budu nadomak Ä?etvrtfinala. Budućnost Voli je napravila pravi potez sa Ä?ovjekom koji je u selekciji zemlje javorovog lista na poziciji pleja naslijedio Ä?uvenog ĹĄ . Anderson, naravno, ne moĹže da se mjeri sa sjajnim organizatorom igre Finiksa, ali su njegova ozbiljnost, staloĹženost i optimizam bili baĹĄ ono ĹĄto je trebalo ) ć . - Bio sam optimista kada sam doĹĄao ovdje, ali sam se zabrinuo kada je otiĹĄao VuÄ?ko (Nikola VuÄ?ević, prim.

a). Dan nakon njegovog odlaska u NBA, Ä?lanovi trenerskog ĹĄtaba su nam rekli da se niĹĄta ne mijenja, da ambicije ostaju iste. Mogli su lako da nam kaĹžu da viĹĄe nemamo nikakvih imperativa, niko im ne bi ni zamjerio, ali su i treneri i uprava pokazali koliko povjerenje imaju u ovaj tim - prisjeća se 29-godiĹĄnjak iz Toronta. Da li vam je taj njihov stav dao krila? - Naravno. Trener je pokazao koliko vjeruje u nas, iako u ekipi ima dosta mla-

dih igraÄ?a. Znali smo da ćemo svi morati da podignemo nivo igre zbog odlaska VuÄ?evića, jer je on radio mnogo stvari - postizao je dosta poena, skakao, blokirao, dominirao u odbrani... Svi su mislili da ćemo da padnemo, da ćemo da „skliznemoâ€? na tabeli, da nećemo da budemo ni blizu vrha, ali smo pokazali da imamo kvalitet i da su treneri i uprava sa pravom vjerovali u nas. Sada ste blizu fajnl-fora ABA lige i Ä?etvrtfinala Evrokupa. Jeste li oÄ?ekivali da će rezultati da budu tako dobri? - Nadali smo se da to moĹžemo. Nije, naravno, joĹĄ niĹĄta gotovo kada je u pitanju fajnl-for regionalne lige, ima joĹĄ dosta da se igra. U Evrokupu smo u dobroj poziciji, jer nakon pobjede na naĹĄem terenu viĹĄe kontroliĹĄemo situaciju nego Banvit. Nadam se da ćemo uspjeti da uÄ‘emo meÄ‘u osam, daćemo sve od sebe u posljednje dvije utakmice da to uradimo. Optimista sam da moĹžemo do Ä?etvrtfinala, to ostaje naĹĄ cilj. Nadate li se da moĹžete da iznenadite u Sankt Peterburgu, jer je Spartak već izborio mjesto u Ä?etvrtfinalu? - Ne vjerujem da će Spartak da se opusti, to je tim koji na svakoj utakmici ide na pobjedu. Definitivno nam neće biti lako u Rusiji, to dobro znam jer sam igrao tamo. ÄŒeka nas hladna dvorana, u kojoj se igra hokej. Biće mnogo stvari sa kojima moramo da se izborimo, ali se nadam da moĹžemo da priredimo senzaciju. Kako se snalaziĹĄ u Podgorici posljednjih nekoliko dana, otkada je pao snijeg? - Bio sam jako iznenaÄ‘en kada je pao prvi snijeg, jer sam prije dolaska ovdje znao da su zime tople. Sreća da sam zbog gostovanja Spartaku ponio debelu zimsku jaknu, da nisam sigurno bih se „smrznuoâ€?. Ovaj snijeg me podsjetio na period Ĺživota koji

ODRASTAO uz babu i djeda Ĺ˝ivotna priÄ?a Ĺž je veoma interesantna. IgraÄ? koji je roÄ‘en 8. februara 1983. godine u Torontu odrastao je uz babu i djeda, ali naglaĹĄava da je imao divno djetinjstvo. - Moj otac nije bio pored mene, a majka je uĹĄla u neke probleme. Zbog toga su me preuzeli djed i baba, koji su bili divni prema meni i omogućili mi bezbriĹžno djetinstvo. I sada smo u odliÄ?nim odnosima - kaĹže Anderson. Za razliku od većine koĹĄarkaĹĄa njegovih godina, plejmejker Budućnosti nije oĹženjen. - JoĹĄ nisam naĹĄao Ĺženu kojoj mogu u potpunosti da vjerujem uz osmijeh poruÄ?uje kanadski as porijeklom sa Jamajke, koji je oduĹĄevljen izgledom PodgoriÄ?anki. - Ĺ˝ene u Podgorici su predivne, ne mogu da vjerujem da u ovako malom gradu ima toliko lijepih djevojaka. S obzirom na to da si iz Toronta, da li si upoznao ljude iz bivĹĄe Jugoslavije, kojih tamo ima mnogo? - Znam po nekoliko momaka iz Srbije i Hrvatske, sa kojima sam igrao koĹĄarku. U Torontu ima ljudi iz svih krajeva svijeta, mnogi imaju i svoje djelove grada i logiÄ?no je da znam pripadnike mnogo razliÄ?itih nacija. sam proveo u Moskvi - zakljuÄ?io je Anderson, koji je u Evropi igrao za njemaÄ?ke klubove Brose baskets i Tibingen, zagrebaÄ?ku Cedevitu i Trijumf iz Ljubercija, grada iz Moskovske oblasti.

!)"," Ć

„Nikola sjajno napreduje i vrlo je pametan�: Anderson i Ivanović

NEBO je granica za Ivanovića i Dubljevića

!"#$ Ć

„Jako me iznenadio snijeg u Podgorici, sada mi je ovdje kao u Moskvi�: DŞermejn Anderson

Budućnost Voli ima dva sjajna mlada igraÄ?a - 20-godiĹĄnjeg ć i ć , koji za tri dana postaje punoljetan. - Definitivno mislim da je pred tim momcima sjajna budućnost. NaÄ?in na koji treniraju, njihova radna etika i karakter su za divljenje. Vrlo su zreli za svoje godine, imaju veliku Ĺželju da napreduju. Gledao sam mnogo talentovanih mladih igraÄ?a u Ĺživotu, ali njih dvojica su jedni od najzrelijih koje sam vidio. Divno je biti uz Ivanovića, koji odliÄ?no napreduje i nevjerovatno je pametan. Dubljević je, sa druge strane, ponio tim na svojim leÄ‘ima kada je VuÄ?ević otiĹĄao. Ovaj tandem je budućnost crnogorske i evropske koĹĄarke, ako nastave ovako da rade, samo je nebo granica za njih - naglaĹĄava .


Ä?

ZADOVOLJST VO: Golman Rukometaťica Budućnosti za sajt EHF-a govori o dobrom startu u Glavnoj rundi

Voltering: ÄŒekaju nas Ä?etiri teĹĄke utakmice

Lin pogodio uz zvuk sirene

ć i Ä? ć su odmarali u noći izmeÄ‘u utorka iz srijede, ali iz SAD opet stiĹžu impresivne scene - koĹĄarkaĹĄ Njujorka Ĺž donio je ĹĄestu uzastopnu pobjedu svom timu, trojkom na gostovanju Torontu u posljednjoj sekundi meÄ?a za 90:87! Prvi ameriÄ?ko-tajvanski igraÄ? u istoriji NBA lige, koji je za samo jednu noć preĹĄao put od totalnog anonimusa do otkrovenja sezone, zavrĹĄio je meÄ? sa 27 poena i rekordnih 11 asistencija. Bila je to njegova prva utakmica nakon ĹĄto je proglaĹĄen za igraÄ?a sedmice IstoÄ?ne konferencije, kada je redom ruĹĄio Jutu, VaĹĄington, Lejkerse i Minesotu. „Legend of Linâ€?, napisao je „sports.yahooâ€?. Amerikanci su oduĹĄevljeni, Lin je prilika da najjaÄ?a koĹĄarkaĹĄka liga na svijetu ponovo postane najpopularniji sport u Aziji, nakon godina „kineskog ludilaâ€? sa ! " # . Bez obzira ĹĄto je Lin roÄ‘en u Los AnÄ‘elesu, nakon ĹĄto su mu roditelji prije 25 godina emigrirali sa Tajvana. - Ne Ä?estitajte samo meni, ovo je zasluga cijelog tima. Mi smo ove korake poÄ?eli da uÄ?imo joĹĄ ranije, ali smo gubili mnoge neizvjesne utakmice. Trebalo je da proÄ‘e vremena da porastemo kao ekipa - skromno je prokomentarisao Lin, a onda se zahvalio: - Hvala treneru i saigraÄ?ima ĹĄto su vjerovali u mene, ĹĄto su mi dali loptu u posljednjem napadu. Linovi saigraÄ?i su u ekstazi... - On ne prestaje da nas

oduĹĄevljava. Svake veÄ?eri je sve bolji i bolji, najzasluĹžniji je ĹĄto dobijamo u nizu, pomaĹže i nama da podignemo samopuzdanje. Ĺ ta moĹžete viĹĄe da oÄ?ekujete od jednog djeÄ?aka - prokomentarisao je Linov saigraÄ? Ĺž $ Ĺž % . - Taj momak je nevjerovatno ĹĄutirao i nije nam bilo spasa - oÄ?ajavao je trener Toronta & . Majami je predvoÄ‘en razigranim ' Ĺž ( slavio u Indijanapolisu i promijenio istoriju - „vrelinaâ€? je, naime, postala prva ekipa u NBA ligi nakon 33 godine koja je dobila tri vezana meÄ?a u gostima u samo tri dana. Atlanta nije uspjela da iskoristi loĹĄu ĹĄutersku noć & ' ) , pa je i 20 poena * bilo dovoljno za pobjedu Lejkersa. + , ( $ – " ( - .-/ (Vest 14 p - DĹžejms 23 p, 9 sk, 7 as), – ( 01 (Kalderon 25 p, 9 as, 7 sk - Lin 27 p, 11 as, Stodemajer 12 p), – 2 / (Staki 23 p, 8 as - Dankan 18 p, 13 sk), ÄŒ #

–

. . ../ (Deng 23 p, 11 as, Noa 22 p, 11 sk - Kazins 20 p, 17 sk, Evans 27 p), " % – 4 5 05 (Konli 21 p, Gej 20 p - Lori 24 p), 6 7 ( – ! ... 0/ (Harden 22 p, Djurent 21 p - DŞeferson 15 p), – .- (Aflalo 20 p - Moris 21 p, Red 20 p), $ – ť # .- . 8 (Batum 33 p, Valas 25 p - Jang 35 p, Vol 29 p, Kroford 21 p), 2 – 2 09 10 (Gasol 20 p, 13 sk - Tig 18 p).

kako bismo iz kontri postizale neke lake golove. Boljom odbranom u nastavku sve je to funkcionisalo. Na pitanje kako se uklopila u novu sredinu, Voltering kaĹže: - Od samog dolaska u Podgoricu naiĹĄla sam na toplu dobrodoĹĄlicu Ä?itave ekipe, i bez obzira na neke jeziÄ?ke barijere saigraÄ?ice su me dobro prihvatile. Lijepo mi je u Crnoj Gori, dobijam puno podrĹĄke, koja je znaÄ?ajna za moje samopouzdanje. Naravno, dobra odbrana mi pomaĹže da dobro branim. Budućnost u nedjelju gostuje rumunskom Ol-

VATERPOLO: Kvalifikacije za OI

kimu, koji takoÄ‘e ima dvije pobjede na startu, zbog Ä?ega taj meÄ? predstavlja borbu za prvo mjesto u grupi. - Rano je da govorimo o prvom mjestu

ra je pred Ĺžrijeb (koji se odrĹžava u nedjelju) u prvom ĹĄeĹĄiru sa Ĺ panijom, u drugom su NjemaÄ?ka i Kanada, treći Ä?ine Rumunija i Brazil. U Ä?etvrtom ĹĄeĹĄiru su GrÄ?ka i Argentina, a posljednja dva Ä?ine Venecuela i Holandija, te Makedonija i Turska. Kvalifikacioni turnir u Kanadi se odrĹžava od 1. do 8. aprila, a Ä?etiri prvoplasirane ekipe idu na Olimpijske igre.

- Svaka od tih ekipa je veoma kvalitetna, tako da oÄ?ekujem teĹĄku i neizvjesnu borbu do kraja u toj grupi. Ne mogu da odredim ko će od tih ekipa igrati u polufinalu. NaĹĄ primarni cilj je da gledamo svoj posao, i da mi obezbijedimo jedno od prva dva mjesta. Klara je za sajt EHF-a govorila i o vremenskim neprilikama u Crnoj Gori. - Situacija se sada malo popravila, iako vremenska prognoza govori da će narednih dana biti joĹĄ viĹĄe snijega. Neke ulice su bile blokirane, pa ću narednih dana do dvorane ići pjeĹĄke, ne kolima - zakljuÄ?ila je Voltering.

TIP „VIJESTI�

I Makedonci u Kanadi Kuba, Kina i Japan su odustali od kvalifikacija za Olimpijske igre, pa će Evropu u Edmontonu da predstavlja Ä?ak osam reprezentacija i da se bori za plasman na najmasovnije svjetsko takmiÄ?enje. PovlaÄ?enjem pomenute tri reprezentacije, otvorila su se mjesta i za Makedoniju i Tursku, dvije posljednjeplasirane ekipe na Evropskom prvenstvu. Kao ĹĄto je poznato, Crna Go-

u grupi. Pred nama su joĹĄ Ä?etiri teĹĄke utakmice i sve je joĹĄ moguće. Zato sada razmiĹĄljam samo o prvom narednom meÄ?u. NjemaÄ?ka golmanka kaĹže da je saradnja sa ĹĄefom struÄ?nog ĹĄtaba Draganom AdĹžićem i trenerom golmana Ä? ć „iz dana u dan sve boljaâ€?. - Sad se bolje poznajemo i svako od nas zna kvalitete i nadleĹžnosti druge strane. Naravno, navikavanje na novu sredinu je bilo teĹĄko u poÄ?etku, jer sam ja prije toga igrala u istom klubu, Bajeru iz Leverkuzena, punih 11 godina. U svakom sluÄ?aju, mislim da igranje u inostranstvu predstavlja izazov za svakog sportistu - rekla je Klara. Remijem Ićaka u NorveĹĄkoj protiv Larvika, situacija u drugoj grupi Glavne runde je neĹĄto neizvjesnija. Ä?er je prvi sa Ä?etiri boda, drugi je Larvik sa tri, treći Ićako sa jednim bodom, dok je Midtjiland bez bodova.

Sad se bolje poznajem sa trenerima i svako od nas zna kvalitete i nadleĹžnosti druge strane. Navikavanje na novu sredinu je bilo teĹĄko u poÄ?etku, jer sam prije toga igrala u istom klubu, Bajeru iz Leverkuzena, punih 11 godina - kaĹže Voltering

AJAKS - MANÄŒESTER J.

2

1,85

HANOVER - KLUB BRIĹ˝

1

1,65

PORTO - MANÄŒESTER SITI

2-3

1,95

SALCBURG - METALIST H.

2

2,40

UDINEZE - PAOK

1

1,70

Roman Ĺ irokov Benfika je dva puta ĹĄokirala zaleÄ‘ene navijaÄ?e na stadionu „Petrovskijâ€?, ali je jedan Ä?ovjek imao spremne odgovore Ä? Ĺ prvo je izjednaÄ?io na 1:1, a onda u 88. minutu donio pobjedu Zenitu (3:2) u prvoj utakmici osmine finala Lige ĹĄampiona. Iako je zadnji vezni, 30-godiĹĄnjak iz Djedovska, gradića u blizini Moskve, prvi pogodak je postigao kao da je vrhunski napadaÄ? - na centarĹĄut TomaĹĄa HuboÄ?ana je, u stilu Gabrijela Batistute, elegantno otvorio nogu i poslao loptu u drugi ugao Arturovog gola i zapanjio sve. Drugi put je imao sreće, jer je iskoristio greĹĄku odbrane Benfike da rijeĹĄi pitanje pobjednika. Ali, i te kako je zasluĹžio, baĹĄ kao i Zenit...

LIÄŒNOST

IgraÄ?i ga oboĹžavaju: Lin i DĹžefris

Sa ukupno 30 odbrana (17 protiv Meca, 13 protiv Krima), njemaÄ?ka golmanka & # bila je jedna od najzasluĹžnijih za maksimalan start rukometaĹĄica Budućnosti u Glavnoj rundi Lige ĹĄampiona. U razgovoru za sajt Evropske rukometne federacije (www.eurohandball.com) prva Njemica u istoriji podgoriÄ?kog kluba kaĹže da je Budućnost „srećom imala dobar startâ€?, iako je protiv Meca u gostima (29:27) i sa Krimom u „MoraÄ?iâ€? (29:21) „imala dosta oscilacija u igriâ€?. - Ipak, odigrali smo na nivou koji je dovoljan da obje utakmice rijeĹĄimo u naĹĄu korist. U svakom sluÄ?aju, sigurno je da imamo potencijal da igramo bolje - kaĹže 28-godiĹĄnja Voltering. Budućnost je odigrala slabo prvo poluvrijeme protiv Krima, koji je na odmoru vodio 14:13. U nastavku su, meÄ‘utim, stvari doĹĄle na svoje mjesto, PodgoriÄ?anke su u drugom poluvremenu dozvolile rivalu da postigne svega sedam golova, od Ä?ega tri u posljednjih ĹĄest minuta, kada je pobjednik bio odluÄ?en. Kritike i savjeti ( # 2$Ĺž ć na poluvremenu su, oÄ?igledno, dali rezultat. - Na poluvremenu ja nikada nisam u svlaÄ?ionici, tako da ne mogu da kaĹžem ĹĄta je trener kazao mojim saigraÄ?icama. MeÄ‘utim, mislim da je svaka igraÄ?ica znala da u drugom poluvremenu u odbrani moramo biti pokretljivije i agresivnije, ); !6 ,Ć

NBA: Novo Ä?udo iz Njujorka


Ä?

LIGA ŠAMPIONA: „Rosoneri� deklasirali Arsenal, Zenit u finiťu bolji od Benfike

ÄŒetiri granate u „tobdĹžijeâ€? U fudbalu se Ä?uda Ä?esto deĹĄavaju, a Arsenalu je potrebno da uradi nemoguće pa da preĹživi u Ligi ĹĄampiona. Nakon debakla na „San Siruâ€? od Milana (4:0), jasno je da Arsenal nije evropska ekipa, da je italijanski ĹĄampion previĹĄe ozbiljan za vrtić koji iz godine u godinu forsira . U Ligi ĹĄampiona ne pomaĹže ni klasa * + (sinoć jedva da se vidio na terenu), jer je Milan od starta bio za klasu bolji tim. Od trenutka kada je + & volejom matirao Šć ĹĄ „tobdĹžijeâ€? viĹĄe nisu postojale, pa su u nastavku * sa dva gola i 5 , - $ ć iz penala uÄ?inili da revanĹĄ na „Emirejtsuâ€? bude formalno-

RASPORED

UTORAK

21. FEBRUAR ! ! " # Č %

22. FEBRUAR % &

st. Milan je tako na dobrom putu da skine englesko prokletstvo i nakon tri vezane eliminacije od klubova iz Premijer lige u osmini finala plasira se meÄ‘u osam najboljih na Starom kontinentu. U spektakularnom meÄ?u u Sankt Peterburgu, koji je

odigran na minus 10 stepeni Celzijusa, viÄ‘eno je Ä?ak pet golova - Zenit je slomio otpor Benfike i slavio sa 3:2. Portugalci su poveli preko + u 20. minutu, a Zenit je preokrenuo sjajnim golovima Ĺ i $ u nastavku. Nakon ĹĄto je ! izjednaÄ?io u 87. minutu, uslijedio je furiozan finiĹĄ domaćina, opet u reĹžiji Ĺ irokova koji je uz dosta sreće matirao % . Ovo je Benfiki tek drugi poraz u sezoni, nakon ĹĄto je izgubila od Maritima u Kupu Portugala... - Moji fudbaleri su pokazali da imaju mnogo klase. Kad je meÄ? tako napet, i protivnik u samom finiĹĄu da gol, a potom mi odgovorimo, onda samo moĹžemo da kaĹžemo da su naĹĄi igraÄ?i pokazali veliko srce. ZasluĹžili smo ovaj trijumf, ali to nije rezultat koji nam garantuje miran put u Lisabon - rekao je 6%ć . Utakmica u Rusiji pamtiće se i po Ä?udnom podatku da u timu Benfike nije igrao nijedan Portugalac, te da je Zenit imao jednog - u pitanju je ĹĄtoper & % ĹĄ. Velikan iz Lisabona, inaÄ?e, ima sedam Portugalaca u timu, ali ih je juÄ?e na stadionu „Petrovskiâ€? bilo samo trojica, i to na klupi. Ĺ irokov je u ovoj sezoni Lige ĹĄampiona dao već pet golova, Ä?ime je izjednaÄ?io rekord zemljaka i 4% ' " koji su u sezoni 1993/94. odnosno 1995/96. postigli toliko pogodala u elitnom takmiÄ?enju. Vezista Zenita ima makar joĹĄ jedan meÄ? u kojem moĹže da postane ruski rekorder.

Dva puta iskoristio asistenciju Ibrahimovića i savladao Šćeťnija: Robinjo

9 *#= #*

MILAN - ARSENAL 4:0

ZENIT - BENFIKA 3:2

- Stadion „San Siroâ€?. Sudija: ĹĄ (MaÄ‘arska). Gledalaca: 75.000. Strijelci: Boateng u 15, Robinjo u 38. i 49, Ibrahimović u 79. minutu iz penala. Ĺ˝uti kartoni: Antonini, Mekses, Ambrozini (Milan), Song, Ä?uru (Arsenal). ! " #$ % & $ ' ć & $ ) * + , - $ ć. Šć ĹĄ ĹĄ Ä?% % $ 0 1 ! ÄŒ $ * 3 * $) + .

+ % - Stadion „Petrovskijâ€?. Gledalaca: 21.570. Sudija: 4 # (Ĺ vedska). Strijelci: Ĺ irokov u 27. i 88, Sjemak u 71. (Zenit), Pereira u 20, Kardoso u 87. minutu (Benfika). Ĺ˝uti kartoni: AlveĹĄ, Anjukov (Zenit), Luizao, Sezar, Aimar (Benfika). 5 Ĺ˝ % ĹĄ 6 $ 7% Ä? Ĺ 9 )% * 5 $ : Ĺž % & . & " % + 6% ) 0 #$ ) ' ć 3 0 * ! $ ! .

SERIJA A: Juventusu samo bod u Parmi, Atalanta bolja od Ä?enove

RANG LISTA FIFA

Stop za „damuâ€? na „Tardinijuâ€? Crna Gora pala jednu Juventus nije opravdao ulogu favorita u odloĹženom meÄ?u Serije A, pa je sa utakmicom manje u odnosu na Milan ponovo na drugom mjestu - „rosoneriâ€? sada imaju bod viĹĄe od velikog rivala. Juve je u prvom poluvremenu dominirao na „Enio Tardinijuâ€?, Parma u tom dijelu meÄ?a nije ni ĹĄutnula na

gol, ali je propustio nekoliko prilika da otvori utakmicu i trasira put ka trijumfu. U nastavku je prijetila i Parma, ali je ostalo 0:0. IgraÄ?i dva tima su na kraju utakmice umalo reĹžirali veliki incident, ali je sve ostalo na verbalnom okrĹĄaju Ä? Ä‘ sa igraÄ?ima protivnika...

Vidal (desno) u duelu sa Zakardom

9 &# < +

%Ä? ć je bio na terenu svih 90 minuta, imao je nekoliko dobrih poteza, uz malo viĹĄe sreće i koncentracije moĹžda je mogao i da odluÄ?i meÄ?. „Stara damaâ€? je ovim remijem propustila priliku da se vrati na liderskom mjesto. - Mislim da smo zasluĹžili tri boda. U prvih 45 minuta smo bili bolji, dok smo u drugom poluvremenu bili dosta bojaĹžljivi. Idemo dalje, sezona je duga, niko od nas nije ni pomislio da će ovakva gostovanja da budu laka - rekao je . Trener Juventusa je opet bio ljut na sudije zbog, po njemu, nedosuÄ‘enih penala. - U Parmi su bila dva Ä?ista penala. Ja samo traĹžim jednak tretman. Ne postoji nijedan tim u Italiji u svim ligama da je dobio manje jedanaesteraca od nas - kazao je Konte. Juveu je ovo drugi remi u nizu, i to bez datog gola, nakon ĹĄto je prije 10 dana osvojio samo bod i protiv Sijene kod kuće. Torinski klub za vikend doÄ?ekuje Kataniju, a onda ga oÄ?ekuje vjerovatno meÄ? sezone - 25. februara gostuje Milanu. U drugom meÄ?u koji je juÄ?e odigran, Atalanta je bila bolja od Ä?enova sa 1:0. Jedini gol na meÄ?u dao je % 12 minuta prije kraja na asistenciju : ...

poziciju, sada je 51.

Fudbalska reprezentacija Crne Gore zauzima 51. mjesto na februarskoj rang-listi FIFA, objavljeno je na zvaniÄ?nom sajtu Svjetske fudbalske federacije. To je za jedno mjesto slabiji plasman u odnosu na januar, kada su „sokoliâ€? 50. pozicijom na listi dijelili gornji i donji dom svjetskog fudbala. Crna Gora u 2012. godini joĹĄ nije odigrala utakmicu, a pad za jednu poziciju uslovljen je probojem afriÄ?kih reprezentacija, prije svih Malija, Gabona i senzacionalnog osvajaÄ?a Kupa nacija, selekcije Zambije. Crna Gora je u „slobodnom paduâ€? na listi FIFA joĹĄ od juna proĹĄle godine, kada je nakon remija protiv Bugarske bila 16. selekcija svijeta. %Ä? ć i druĹĄtvo od tada su bez pobjede, uz svega jedan remi, zabiljeĹžen protiv Engleske u Podgorici.

Za novi proboj ka vrhu biće, bez sumnje, potrebna nova serija pobjeda. Prva prilika je prijateljska utakmica sa Islandom, koja se igra 29. februara u Podgorici. Na rang-listi zone UEFA, Crna Gora je negdje na sredini i zauzima 28. poziciju. ÄŒelnu poziciju zadrĹžala je Ĺ panija sa 1.564 boda. NjemaÄ?ka je u meÄ‘uvremenu preuzela drugo mjesto sa 1.369, dok je Holandija treća sa 1.359 bodova. ÄŒetvrti je Urugvaj, slijede Engleska, Portugal, Brazil, Italija, Hrvatska, Danska... Od reprezentacija bivĹĄe Jugoslavije Crna Gora je pretposljednja, iza Hrvatske, Bosne i Hercegovine koja je 19, Srbije koja je 25. i Slovenije koja je 27. Slabija je samo Makedonija, koja je 101. Naredna rang-lista biće objavljena 7. marta.


Ä?

REKORDER: Mesi postao najbolji strijelac u nokaut fazi Lige ĹĄampiona

ÄŒeka se ponuda koja se ne odbija + ć je trenutno najbolji i samim tim najtraĹženiji igraÄ? Fiorentine, pa su Ä?elnici kluba iz Toskane priznali da je pitanje koliko će joĹĄ dugo moći da se brane od ponuda koje stiĹžu za crnogorskog napadaÄ?a. Naime, Fiorentinin menadĹžer ć , je

istakao da će u sluÄ?aju da stigne „ponuda koja se ne odbijaâ€? uzeti to u razmatranje, bez obzira ĹĄto u Jovetiću vide igraÄ?a za budućnost tima sa „Artemio Frankijaâ€?. - Klub je zadovoljan i srećan ĹĄto ima Jovetića, na njemu Ĺželi da gradi budućnost. Iskreno, nisam oÄ?ekivao da

Klub Ä?eka nepristojnu ponudu: Stevan Jovetić

# !"% .

će tako brzo da se oporavi od povrede i zaigra na ovakvom nivou - rekao je Guerini. Problem je, meÄ‘utim, ĹĄto i Fiorentina Ĺživi od prodaje igraÄ?a, kao i veliki broj evropskih klubova. - NaĹĄ stav i Ĺželja su da Stevan bude lider Fiorentine. MeÄ‘utim, u danaĹĄnjem fudbalu ne moĹžete da kaĹžete da nijedan igraÄ? nema cijenu. RijeÄ? „nedodirljiv â€? viĹĄe ne postoji. Ako stigne neka nepristojna ponuda, a vrlo je moguće da hoće, sigurno da ćemo je razmotriti - istakao je Guerini. Istovremeno, Jovetićev agent ' je za italijanske medije izjavio da crnogorski as ne ide iz Firence. - Jovetić moĹže da postane novi ! Ä‘ , ima sve kvalitete koji su mu potrebni. Srećan je u Fiorentini i ne ide nigdje iz Toskane - kazao je Ramadani. Za Jovetića je joĹĄ odranije zainteresovan ÄŒelzi (pominje se da je već poslao ponudu od 21 milion funti), kao i ManÄ?ester junajted i Napoli.

Ne planira da se zaustavi: Lionel Mesi postiĹže gol protiv Bajera

# "$%"

Leo bez granica I kada ne blista, & ruĹĄi granice najbolji svjetski fudbaler je golom u Leverkuzenu postao najbolji strijelac u istoriji nokaut faze Lige ĹĄampiona. Mesijeve brojke su fascinantne: ima samo 24 godine, a za ĹĄest i po sezona staĹža u elitnom evropskom klupskom takmiÄ?enju postigao je Ä?ak 19 golova u eliminacionoj rundi. Pogotkom na „Baj areniâ€?, Argentinac je pretekao ikone Lige ĹĄampiona, aktuelnog napadaÄ?a Ĺ alkea (slavu je stekao u Realu) i asa Dinama iz Kijeva ' Ĺ Ä? (tresao je mreĹže uglavnom kao igraÄ? Milana). Njih dvojica zaustavili su se na po 18 golova, a Ä?ini se da Mesi ima sve vrijeme ovog svijeta da popravi svoj rekord. Raul i Ĺ evÄ?enko igrali su viĹĄe sezona u Ligi ĹĄampiona u odnosu na Mesija (10 i 11, Mesi

svega ĹĄest), Ä?ime rekord fudbalera Barselone joĹĄ viĹĄe dobija na znaÄ?aju. ÄŒetvrti na listi strijelaca nokaut faze Lige ĹĄampiona je ) * , koji je dao 16 golova i teĹĄko da će imati priliku da znaÄ?ajnije popravi svoj uÄ?inak. Stoga je najveća prijetnja Mesiju petoplasirani na listi, napadaÄ? ManÄ?ester junajteda , koji je do sada postigao 14 pogodaka. Mesijev specijalitet nije samo nokaut faza, niti samo golovi. Argentinac je protiv Leverkuzena jednom pogodio mreĹžu i jednom asistirao, Ä?ime je nastavio ovogodiĹĄnji briljantan niz - na ĹĄest utakmica Lige ĹĄampiona postigao je sedam golova, a na svim utakmicama u kojima je igrao upisao je makar jednu asistenciju.

LIGA EVROPE: Junajted u Amsterdamu, Siti gostuje aktuelnom ĹĄampionu

Timovi iz ManÄ?estera tresu Evropu U sjenci Lige ĹĄampiona i okrĹĄaja velikana u elitnom takmiÄ?enju, nastavlja se i Liga Evrope kojoj ove sezone popularnost podiĹže nekoliko ekipa iz samog vrha evropskog fudbala - tu su dva kluba iz ManÄ?estera, Porto, Valensija, Lacio, Udineze... Eliminacija Junajteda iz Lige ĹĄampiona toliko je zatekla navijaÄ?e „đavolaâ€? da Ligu Evrope gledaju kao sporedno takmiÄ?enje, bez obzira ĹĄto je u najavi prvog duela protiv Ajaksa u Amsterdamu najavio da aktuelni prvak Engleske Ĺželi trofej. - Ĺ teta je ĹĄto smo eliminisani iz Lige ĹĄampiona, to je takmiÄ?enje za koje imamo kvalitet. Sada Ĺželimo da osvojimo Ligu Evrope, a mislim da to hoće i naĹĄ menadĹžer, jer nema taj pehar u svojim vitrinama pronaĹĄao je motiv Runi. Junajtedov gradski rival, Siti, ima jednako teĹžak, ako ne i teĹži posao u 1/16 finala - protivnik „graÄ‘animaâ€? je Porto, aktuelni osvajaÄ? Lige Evrope. I drugi tim iz ManÄ?estera traĹži motive koji će da ga zainteresuju za ovo takmiÄ?enje. ć Ĺželi da klub sa Istlendsa prekine post i os-

IzdavaÄ?: DAILY PRESS. d.o.o. Prvi broj izaĹĄao je 1. septembra 1997. Podgorica Bulevar revolucije 11 PoĹĄtanski fah 351

GIGS Ä?eka na 900. utakmicu

Fudbaleri ManÄ?ester junajteda sinoć na treningu u Amsterdamu voji evropsko takmiÄ?enje - prvi put joĹĄ od 1970. godine kada je Siti bio najbolji u Kupu pobjednika kupova. To je ujedno i jedini uspjeh u Evropi... - To je priliÄ?no dug period. ProĹĄle godine smo osvojili FA

www.vijesti.me Ĺ˝iro-raÄ?un: 510-168-21,CKB Telefon redakcije: 406-901, faks: 242-306 Marketing: Biljana MARKOVIĆ-AL MAHMUD tel: 406-908, 406-928, fax 248-613 Oglasno, tel/fax: 230-955, 230-956 Prodaja: Stanka RADULOVIĆ tel/fax: 406-940, 406-925 Ĺ tamparija: 891-805, 891-815

kup, ako bismo ove donijeli evropski trofej, bio bi to veliki korak za nať klub - istakao je Italijan, koji je, makar po najavama, planirao da ć ostavi na klupi za rezerve.

# "$%"

Derbi se igra i u Rimu izmeÄ‘u Lacija i Atletika iz Madrida, a taj duel će se svakako pamtiti po povratku trenera „kolÄ?onerosaâ€?

na stadion gdje se proslavio kao igraÄ?.

IzvrĹĄni direktor: Ĺ˝eljko IVANOVIĆ zeljko.ivanovic@vijesti.me Glavni i odgovorni urednik: Mihailo JOVOVIĆ mihailo.jovovic@vijesti.me Zamjenici glavnog i odgovornog urednika: NeÄ‘eljko RUDOVIĆ politika@vijesti.me nedjeljko.rudovic@vijesti.me Zdravko VUÄŒINIĆ ekonomija@vijesti.me

Legenda ManÄ?ester junajteda moraće da priÄ?eka joĹĄ nekoliko dana kako bi upisao svoj 900. nastup u dresu „crvenih Ä‘avolaâ€?. OÄ?ekivalo se da će VelĹĄanin da proslavi jubilej danas na „Amsterdam areniâ€? protiv Ajaksa, ali je odlukom da ne povede Gigsa na put ser prolongirao slavlje svog fudbalera. OÄ?ekuje sa da će ovaj istorijski trenutak biti ovjekovjeÄ?en za vikend na meÄ?u Primijer lige protiv NoriÄ?a ili najkasnije narednog Ä?etvrtka u revanĹĄu protiv Ajaksa. Osim Gigsa, Ferguson je odluÄ?io da ne vodi na put ni ! i " , Ä?ime je potvrdio da je titula u Premijer ligi ipak vaĹžnija od drugorangiranog evropskog takmiÄ?enja. Gigs ima 38 godina i predviÄ‘a se da će morati da igra makar do 40. ukoliko Ĺželi da odigra 1000. meÄ? za Junajted. Legenda traje od marta 1991. godine, kada je Gigs debitovao za tim sa „Old trafordaâ€?. : Lokomotiva Moskva - Atletik Bilbao, Ajaks ManÄ?ester junajted, AZ Alkmar - Anderleht, Lacio - Atletiko Madrid, Legija - Sporting, Plzenj - Ĺ alke, Salcburg - Metalist, Porto - ManÄ?ester siti,

Urednici: Dejan PERUNIÄŒIĆ desk@vijesti.me Danilo MIHAILOVIĆ drustvo@vijesti.me Radmilo TADIĆ crnahronika@vijesti.me Nela RADOIÄŒIĆ forum@vijesti.me Angelina Ĺ OFRANAC svijet@vijesti.me Hana AJDARPAĹ IĆ regioni@vijesti.me Boban NOVOVIĆ podgorica@vijesti.me Aleksandar VUÄŒKOVIĆ sport@vijesti.me

Hanover - BriĹž, Steaua - Tvente, Stouk - Valensija, Trabzonspor - PSV, Udineze - PAOK, Visla - Standard. : Rubin - Olimpijakos 0:1, Braga BeĹĄiktaĹĄ 0:2.

Jelena NELEVIĆ kultura@vijesti.me Ivana NOVAKOVIĆ-LEKOVIĆ zabava@vijesti.me Nina VUJAÄŒIĆ (nedjelja) nina.vujacic@vijesti.me BalĹĄa BRKOVIĆ (ART) balsa.brkovic@vijesti.me Slobodan ÄŒUKIĆ (arhiv, nauka) slobodan.cukic@vijesti.me Savo PRELEVIĆ foto@vijesti.me Dragan L. MARTINOVIĆ (dizajn)

IZAZOV ZA „VIOLU�: Fiorentina zna da će teťko moći da zadrŞi Stevana Jovetića


Ä?etvrtak, 16. februar 2012.

PUN POGODAK PODGORIÄŒANA: DĹžermejn Anderson, reprezentativac Kanade i plejmejker Budućnost Volija

Dirigent plavog orkestra strana 28

Uz djeda i babu do koĹĄarkaĹĄkih visina: DĹžermejn Anderson

Ć

LIGA Ĺ AMPIONA U FUDBALU: Sjajan meÄ? na sibirskoj zimi u Sankt Peterburgu, uzbuÄ‘enja nije falilo ni u Milanu

Englezi bocama gađali policiju strana 30

Kevin-Prins Boateng postiŞe vodeći gol za Milan protiv Arsenala


LOMIVR AT: Zaleđeni trotoari i ulice novi zimski izazov za građane glavnog grada

PET dana bez puta i u mraku

Ruka pomoći dobro dođe na poledici

Foto: Z. Ä?urić

Veoma teĹĄka situacija je u Komanima, gdje struje nema već pet dana, a putevi su zbog velikog snijega danima neprohodni. Zbog nevremena i nestanka struje odsjeÄ?en je veliki broj domova, a predsjednik MZ Komani ! ć smatra da je od civilizacije odsjeÄ?eno imeÄ‘u 300 i 400 stanovnika. - Upravo radimo na Ä?iťćenju puta u Komanima koji trenutno kompletno nemaju struje, a tako je već pet dana. ProÄ?istili smo put kroz Ćafu i BaloÄ?e, ali je put joĹĄ uvijek dosta slabo oÄ?iťćen i prohodan je samo za jaÄ?a vozila, jerÄ?istimo maĹĄinom koja nije baĹĄ najbolja, rijeÄ? je o gusjeniÄ?arki, ali se nadam da ćemo dobiti dodatnu pomoć – kazao je Pejović. Prema rijeÄ?ima Pejovića nemoguće je u ovom Ä?asu doći do mnogih sela u Komanima, a neke kuće su i potpuno odsjeÄ?ene, tako da sa nekim domaćinstvima nema danima nikakvog kontakta. - Put do Crvene Paprati, Doljana, Milata, Oraovice je potpuno neprohodan i nadam se

da ćemo tokom dana i noću uspjeti poneĹĄto da oÄ?istimo, ali to u ovom trenutku zaista ide sporo. Mnogo je domova bez struje i prava je sreća ĹĄto dobar dio stanovnika Komana ima kuće u Podgorici, tako da nisu svi bili ovdje kad je poÄ?elo nevrijeme. U tim selima ima starih ljudi, biolesnih, ali i male djece, tako da je nekima hitna pomoć neophodna. Ima i 15-20 domova sa kojima danima nismo imali kontakt, tako da za njih ne znamo niĹĄta. PokuĹĄavao sam da ih dobijem telefonom, ali bezuspjeĹĄno, jer su ljudima istroĹĄene i baterije na telefonima. Nezahvalno je prognozirati koliko je to ljudi, moĹžda 20-tak – kaĹže Pejović. Prema rijeÄ?ima Pejovića, sjutra bi u Komanima trebalo da se obavi i jedna sahrana. - U Crvenoj Paprati je umrla jedna Ĺžena, i sahrana bi trebalo da se obavi sjutra u Doljanima. PokuĹĄavamo da oÄ?istimo koliko se moĹže da bi se sahrana obavila – kazao je juÄ?e Pejović. " # #

Poledica muÄ?i PodgoriÄ?ane Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su saopĹĄtili da su od subote zbrinuli 70 pacijenata sa povredama nastalim usljed pada a se PodgoriÄ?ani veoma slabo snalaze na snijegu i poledici najbolje svjedoÄ?e ljekari Zavoda za hitnu medicinsku pomoć koji su od subote zbrinuli 70 pacijenata sa

D

povredama nastalim usljed pada. Doktorka Zavoda

ć istakla je da su od subote do juÄ?e do 18 sati pregledali 450 pacijenata od kojih je oko 70 od pada

na poledici zadobilo povrede zglobnog kuka, ruÄ?ja ili gurdnog koĹĄa. -Većinom su stradali stariji graÄ‘ani, a polovina zbrinutih pacijenata upućena je u Urgentni centar radi daljeg lijeÄ?enja, kazala je dr Lekić. Ona je dodala da su ekipe Zavoda sa pojavom prvog snijega u gradu imale mnogo posla i na terenu, te da su za pet dana obavili 250 kućnih posjeta. Izuzetno niske temperature, prema njenim rijeÄ?ima, nijesu pogodovale ni srÄ?anim bolesnicima. -Ambulantu je posjetio i veći od uobiÄ?ajenog broj kardiovaskularnih hronoiÄ?nih pacijenata zbog guĹĄenja i bolova u grudima, navela je dr Lekić. Doktorka je joĹĄ jednom apelovala na graÄ‘ane, posebno starije, da dok se ne otopi led na ulicama, ne izlaze iz svojih domova bez prijeke potrebe, te da obezbijede adekvatnu obuću koja se ne kliza i slojevito se obuku. U Urgentni centar KliniÄ?kog centra od uvoÄ‘enja vanrednog stanja u subotu do juÄ?e je pregledan 621 pacijent. Bilo je 46 prijema, 135 povreda i oko 25 preloma, kazao je direktor dr Ä? .On je

Foto: Z. Ä?urić

Milka ÄŒindrak

Žarko Marković

naveo da je u toku juÄ?eraĹĄnjeg dana bilo oko 45 pregleda, i da su kod 25 pacijenata konstatovani prelomi. Komunalci već nekoliko dana sipaju rzlu i so na ulice i trotoare, koje aktivnije Ä?iste poslednja dva dana. PodgoriÄ?anka ć kaĹže da se slabo snalazi i da zbog poledice manje izlazi na snijeg. - Sada nije toliko problem kretati se po snijegu, jer je snijeg dosta suv i siguran za hodanje, ali problem je ĹĄto su ulice poÄ?ele da lede – kazala je Ivanović. je rekao da se teĹĄko kreće po zaleÄ‘nim ulicama, jer nema adekvatnu obuću. - Mogu da padnem svakog trenutka jer su poledile ste-

penice, trotoari, a u barakama na Vrelima ribniÄ?kom vidio sam dosta padova ljudi koji su zavrĹĄili sa lomovima – kazao je Pajazitaj. ÄŒ istiÄ?e da je veći problem ĹĄto vozaÄ?i ne poĹĄtuju pjeĹĄake koji su prinuÄ‘eni da idu ulicama, jer su trotoari slabo oÄ?iťćeni. - Ja se dobro snalazim po snijegu i ledu s obzirom na to da sam sa sjevera. Nisam vidjela da padaju ljudi, a PodgoriÄ?ani se ionako slabo snalaze po snijegu – kazala je ÄŒindrak. Kretanje po snijegu i ledu Ĺ˝ ć ne predstavlja problem. - Dobro se snalazim po snijegu s obzirom na to da sam iz Gornjeg ZagaraÄ?a – prokomentarisao je Marković. ć je kazao da nema većih problema i da se dobro snalazi po snijegu. - Kuća i posao su mi blizu, ali u principu, za razliku od prvog snijega slabije je oÄ?iťćen snijeg na trotoarima, ĹĄto nama pjeĹĄacima stvara nevolje – rekao je Ivanović. Ĺ Ä?

BEZ struje 90 porodica Oprezno po neoÄ?iťćenim trotoarima

Foto: Z. Ä?urić

Na teritoriji Podgorice, Zete i Tuzi stanje napajanja elektriÄ?nom energijom je znatno poboljĹĄano, odnosno ternutno je bez napajanja oko 90 domaćinstava, taÄ?nije selo Lutovo, ĹželjezniÄ?ka stanica BratonoĹžići, Krusi, DraĹževina, Popratnica i Kornet, kao i podruÄ?je Gornje Plavnice i predanjik Plavica, saopĹĄteno je iz Elektrodistribucije.

Jelena Ivanović

Vladimir Ivanović

Gani Pajazitaj

Ä?etvrtak, 16. februar 2012.


Ä?

MUKE: Od poÄ?etka nevremena barsko selo blokirano i Ä?esto bez struje

SVEÄŒANOST: Akademija u Tivtu

Ĺ estani danima odsjeÄ?eni Proslava - Trenutno pomaĹžem mjeĹĄtanima oko kuća, ima joĹĄ malo hrane, ali ako ovako nastavi - neće biti dobro. Snijega ima u selu preko metar visine, struje nemamo od nedjelje. PomaĹžem oko napoja stoke i oko kuća, koliko moĹže da se pomogne, priÄ?a " ć iz Gornje Briske u Ĺ estanima, koje su ovih dana najteĹže pogodile zimske neprilike. BivĹĄi radnik Luke Bar, Musović je jedini od mlaÄ‘ih mjeĹĄtana koji moĹže da priskoÄ?i u pomoć, i već danima obilazi domaćinstva u Briski i pomaĹže starima. To selo nalazi se uz 35 kilometara dug regionalni put Virpazar-Ostros, koji, Ĺžale se Ĺ estani, ni iz AMSCG ne pominju viĹĄe u svojim izvjeĹĄtajima. JoĹĄ od poÄ?etka snijeĹžnih padavina, prvog februara, put je zavijan i Ĺ estani muku muÄ?e sa snijeĹžnom blokadom. Regionalni put prolazi kroz Ĺ estane 15 kilometara, gravitira mu deset sela i zaselaka sa 120 domaćinstava. RoÄ‘aci mjeĹĄtana koji Ĺžive u Baru i Ulcinju već danima ne mogu doprijeti do njih, komuniciraju samo telefonima, „a i tu je muka kako napuniti mobilni kad svaki Ä?as nestaje struja“. “Nije ovo prvi put da su Ĺ estani odsjeÄ?eni od svijeta. Nijesam obiĹĄao majku joĹĄ od prvog proboja nanosa snijega na putu prije desetak dana.

Od crmniÄ?ke strane ka Ĺ estanima se nije iĹĄlo dalje od Krnjica. U Livarima, gdje je snijeg već visine 120 centimetara, kod ĹĄkole je pao elektriÄ?ni stub

MaĹĄine na probijanju puta rade danima Tada sam uspio da joj doturim neĹĄto hrane. Briski se ne moĹže prići, proĹĄlog petka tek ĹĄto je put bio probijen, za manje od tri sata je ponovo zavijan. Razumijem ĹĄto ljudi u Baru ne mogu da shvate ovoliku razliku u klimi sa dvije strane brda i na relativno maloj vazduĹĄnoj razdaljini, ali, ovdje je zaista surova zima. U PinÄ?ićima je snijeg dosegao dva metra visine. Struje nemamo od nedjelje po-

podne, nestajalo je i prije Ä?etiri dana, a kada je poÄ?elo nevrijeme Ä?etiri dana zaredom je nijesmo imali. Moramo pohvaliti naÄ?elnika opĹĄtinske SluĹžbe zaĹĄtite % ÄŒ Ä‘ ć koji stalno zove, pokuĹĄava da rijeĹĄi ovu blokaduâ€?, kaĹže % ( ć, sekretar odbora MZ Ĺ estani. Lopata za Ä?iťćenje snijega stigla je od strane Krajine do Tejana. Do Livara su ostala joĹĄ

Foto: J.Ä?ELJOĹ EVIĆ

Ä?etiri kilometra, a pored barskog preduzeća “Putâ€?, puteve probijaju i Ä?iste i maĹĄine firmi “Rolomontâ€? iz Bara i “Likaâ€? iz Ulcinja. Od crmniÄ?ke strane, ka Ĺ estanima se nije iĹĄlo dalje od Krnjica. U Livarima, gdje je snijeg već visine 120 centimetara, kod ĹĄkole je pao elektriÄ?ni stub. MaĹĄine tri preduzeća su juÄ?e, nakon dva dana neprestanog rada, uspjele da

stignu na dva i po kilometra od Livara, na samu granicu mjesnih zajednica Ostros i Ĺ estani. â€?Daćemo sve od od sebe da se probijemo do mrakaâ€?, rekao je on. Problema sa Ä?iťćenjem puta sa crmniÄ?ke strane biće i zato ĹĄto je u visini Murića, na sred puta, ostao zavijan automobil iz kojeg je proĹĄlog Ä?etvrtka evakuisan # ć iz Bara. Stojanović je prvo spuĹĄten u Donje Muriće, gdje je bio smjeĹĄten u kući ) % ) ĹĄ ć , a onda policijskim brodom prebaÄ?en do Virpazara. Jozo Lukić podsjeća da je sliÄ?na zima bila i 2005, a prije toga, pamti se i teĹĄka zima 1984. godine. Dodatna poteĹĄkoća mjeĹĄtanima je stalno iseljavanje omladine, samo u Briski je, u odnosu na poÄ?etak vijeka, prepolovljen broj domaćinstava. “Snijeg je na krovovima kuća i predstavlja problem, niko ga ne miÄ?e jer su to mahom staraÄ?ka domaćinstva, ali, kako su kuće pokrivene kanalicama koje su jako lomljive, Ä?ak je i bolje ĹĄto se ne skida jer bi onda nanijeli viĹĄe ĹĄtete, istakao je Lukić. Ć

Sretenja

- Pravoslavna crkvena opĹĄtina Krtole i Savjet roditelja OŠ„Branko Brinić“ iz Radovića preksinoć su u prepunom Domu kulture “UroĹĄ Rautovićâ€? u Radovićima priredili sveÄ?anu duhovnu akademiju. Skup je, kako je reÄ?eno, upriliÄ?en povodom Savindana, prekjuÄ?eraĹĄnjeg Trifundana, stogodiĹĄnjice Prvog balkanskog rata i blagdana Sretenje. Pored velikog broja graÄ‘ana, akademiji u Ktolima prisustovali su konzul Republike Srbije u Crnoj Gori ć ć, arhijerejski namjesnik bokokotorski, protojerej-stavfrofor Ä? ! ć i bokokotorsko sveĹĄtenstvo. U ime organizatora, uÄ?esnike duhovne akademije pozdravio je " # Ä? ć, predsjednik Savjeta roditelja krtoljske OĹ â€œBranko Brinićâ€?, dok je prigodnu trifundansku besjedu odrĹžao krtoljski paroh, jerej $ ĹĄ . SrediĹĄnje mjesto manifestacija u Krtolima bilo je posvećeno ĹĄkolskoj djeci koja su se muzikom, pjesmom i recitacijama predstavila publici, a u programu je uÄ?estvovao i hor Srpskog pjevaÄ?kog druĹĄtva “Jedinstvoâ€? iz Kotora i guslar ĹĄ ć.

OĹ TRO: PzP Herceg Novi traĹži da drĹžava preuzme i sanira „Vektra Bokuâ€? I. br. 264/10 OSNOVNI SUD U HERCEG NOVOM, kao izvrĹĄni, sudija Blagojević Marko, u pravnoj stvari izvrĹĄnog povjerioca „Lala International“ DOO iz H. Novog-Orijenski bataljon 17, koju zastupa izvrĹĄni direktor DuĹĄko Lalović, protiv izvrĹĄnog duĹžnika Bugarin Vojislava iz H. Novog-Bajkovina bb, radi naplate novÄ?anog potraĹživanja procjenom i prodajom nepokretnosti izvrĹĄnog duĹžnika, dana 15.02.2012. godine, donio je

Z A K Lj U ÄŒ A K (br. 1) ODREÄ?UJE SE prvo roÄ?iĹĄte za prodaju nepokretnosti-stambenog prostora na kat. parceli 22/62 KO Sutorina, PD 7, P, povrĹĄine 24 m2, u objektu 1, upisan u listu nepokretnosti br. 1100 KO Sutorina, u svojini izvrĹĄnog duĹžnika u dijelu 1/1, radi namirenja novÄ?anog potraĹživanja izvrĹĄnog povjerioca iznosu od 5.148,00 eura na ime troĹĄkova parniÄ?nog postupka sa zakonskom kamatom poÄ?ev od 18.12.2010. godine pa do konaÄ?ne isplate, kao i troĹĄkova ovog izvrĹĄnog postupka koliko oni budu iznosili nakon obraÄ?una. Prodaja će se obaviti usmenim javnim nadmetanje na roÄ?iĹĄtu koje će se odrĹžati u prostoriji ovog suda kancelarija broj 13 dana 07.03.2012. godine sa poÄ?etkom u 09,00 Ä?asova. Na prvom roÄ?iĹĄtu nepokretnost se ne moĹže prodati ispod utvrÄ‘ene vrijednosti koja iznosi 24.480,00 eura, a koja je utvrÄ‘ena zakljuÄ?kom od 18.11.2011. godine, a eventualni kupac je duĹžan da poloĹži cijenu u roku od pet dana od dana prodaje. Na javnom nadmetanju mogu uÄ?estvovati lica koja najkasnije do 06.03.2012. godine poloĹže jemstvo u visini od 1/10 iznosa navedenog u prethodnom stavu na depozit suda u gotovom novcu ili uplatom na Ĺžiro-raÄ?un br. 510-3164-54, a povjerilac u svojstvu kupca nije duĹžan polagati jemstvo. Jemstvo će se vratiti zainteresovanim licima Ä?ija ponuda ne bude prihvaćena, odmah nakon zakljuÄ?enja roÄ?iĹĄta za javnu prodaju. Sud će na predlog stranke, koji mora biti podnesen najmanje 8 dana prije zakazanog roÄ?iĹĄta, posebnim zakljuÄ?kom utvrditi vrijednost predmeta prodaje, ukoliko stranka uÄ?ini vjerovatnim da se vrijednost znatno promjenila od utvrÄ‘ivanja iste. Ovaj zakljuÄ?ak biće objavljen na oglasnoj tabli suda i u dnevnom listu “Vijestiâ€? najmanje 15 dana prije zakazanog roÄ?iĹĄta za javnu prodaju. OSNOVNI SUD U HERCEG NOVOM, dana 15.02.2012. godine IZVRĹ NI SUDIJA Blagojević Marko

PzP traŞi i da drŞava raskine ugovor o privatizaciji HTP „Boka�: Sa presa

Foto: S.KOSIĆ

Samo da ne bude steÄ?aja - Pokret za promjene traĹži da drĹžava raskine ugovor o privatizaciji HTP Boka i da preuzme i sanira “Vektra Bokuâ€?. Na juÄ?eraĹĄnjoj konferenciji za novinare iz PzP-a su ustvrdili da stanje u toj kompaniji neminovno vodi u steÄ?aj, ukoliko drĹžava ne reaguje i preuzme kompaniju. “SteÄ?aj je neĹĄto bolji od sadaĹĄnje situacije, ali on je ipak loĹĄe rjeĹĄenje, jer bi se mogao oduĹžiti, a za to vrijeme bi hoteli bili zatvoreni, a radnici na birou rada, bez povezanog staĹža. U tom sluÄ?aju bi drĹžava, kao potraĹžilac, bila u loĹĄijoj pregovaraÄ?koj poziciji prema CKB-u, koji je zatraĹžio steÄ?ajâ€?, kazao je predsjednik OOPZP Ĺž . SteÄ?aj bi, kazao je, mogao zatraĹžiti bilo koji povjerilac, ukljuÄ?ujući OpĹĄtinu ili hercgenovski “Vodovodâ€?, kojima “Vektra Bokaâ€? duguje blizu 600.000 eura. PzP predlaĹže raskid ugovora, da drĹžava preu-

zime kompaniju, da se izradi sanacioni plan i prebiju obaveze sa OpĹĄtinom. “Nije rijeÄ? o iĹĄÄ?ekivanju poÄ?etka gradnje hotela, već o narastanju milionskih nekontrolisanih dugova, koji mogu potpuno ugroziti opstanak komleksa nekadaĹĄnje HTP ’Boka’â€?, istakao je BaĹždar. Kao primjer loĹĄeg poslovanja, on je naveo upis hipoteke u korist CKB-a na hotele “Tamarisâ€? i “PlaĹžuâ€?, za relativno male kredite, i to nakon isteka roka za poÄ?etak investicija krajem 2008. “Odavno su se stekli uslovi za raskid ĹĄtetnog privatizacionog ugovora, jer novi vlasnik ne poĹĄtuje obaveze. Ali Vlada oklijeva uvodeći turistiÄ?ku privredu u stagnaciju i nazadovanje. Od obećanih 21 milion eura investicija, uloĹženo je tek oko pola milionaâ€?, podsjetila je potpredsjednica lokalnog PZP-a, dr ĹĄ Ĺž ĹĄ .


Ä?

Moglo je biti efikasnije ( – GradonaÄ?elnik Cetinja " ! ) ć najavio je da će, po okonÄ?anju borbe sa vremenskim nepogodama, detaljno razmotriti i napraviti analizu djelovanja u aktuelnom periodu i u skladu s tim napraviti kadrovske promjene u pojedinim sluĹžbama Prijestonice Cetinje. Bogdanović je, gostujući na lokalnom radiju, odgovrajući na pitanje “da li smatra da je lokalna uprava tokom proteklih dana informisala javnost da je stanje u gradu bolje u odnosu na Ä?injeniÄ?noâ€?, odgovorio “da je Prijestonica Cetinje iskljuÄ?ivo prosljeÄ‘ivala informacije koje je dobijala od nadleĹžnih sluĹžbiâ€?. “Sve informacije koje smo iznosili u javnost iskljuÄ?ivo su dospijevale u kabinet gradonaÄ?elnika od nadleĹžnih sluĹžbi. To se ne odnosi samo na aktivnosti prilikom Ä?iťćenja snijega, već i u sluÄ?aju vodosnabdijevanja gradskog podruÄ?ja, s obzirom da informacije dobijamo od JP ’Vodovod i kanalizacija’â€?, kazao je on. Grad već tri dana nema vode, jer je doĹĄlo do prekida u + , " " „ - & â€?

Bogdanović

Foto: D.LASICA

Jedanaest sela dobilo pomoć

HELIKOPTEROM u Katunsku nahiju

Grad već tri dana nema vodu: JuÄ?e na Cetinju napajanju strujom glavnog cetinjskog vodoizvoriĹĄta. “Podgor će, prema najavama, struju dobiti do veÄ?eras, tako da oÄ?ekujemo da ekipe JP ’Vodovod i kanalizacija’ puste vodu ka gradskom podruÄ?ju najkasnije u Ä?etvrtak ujutroâ€?, kazao je Bogdanović. On je rekao da i dalje imaju mnogo obaveza u Ä?iťćenju grada, ali da su posebni prioriteti Ä?iťćenje i odvoz snijega sa gradskog podruÄ?ja, ĹĄto skorije probijanje lokalnih saobraćajnica na seoskom podruÄ?ju, kao i urgentno uspostavljanje redovnog vodosnabdijevanja na gradskom podruÄ?ju. “Tokom prvog talasa snijeĹžnih padavina, gradske i lokalne saobraćajnice Ä?iťćene su uredno i tom prilikom nije bilo većih poteĹĄkoća. MeÄ‘utim, dosadaĹĄnji tok intervencija, koji se odnosi na drugi talas padavina, mogao je biti efikasnijiâ€?, priznao je Bogdanović. On je naglasio Ä?injenicu da

Foto: D.LASICA

JKP raspolaĹže zastarjelom mehanizacijom za Ä?iťćenje snijega, ali da to ne moĹže biti izgovor u datoj situaciji. “Tokom proteklih dana pomoć u mehanizaciji imali smo od opĹĄtina Budva i Kotor, angaĹžovali smo i viĹĄe privatnih preduzeća, tako da se nijesmo oslonili iskljuÄ?ivo na sopstveni i vozni park javnih sluĹžbi. Problem sa mehani-

zacijom nije novost, a aktuelna situacija primorala nas je da u narednom vremenskom periodu definitivno investiramo u dio voznog parkaâ€?, kazao je Bogdanović. On je najavio da će u narednih nekoliko dana biti formirana komisija za procjenu ĹĄteta nastalih na podruÄ?ju prijestonice Cetinje.

DĹ˝EPARAC za pomoć zavijanim na sjeveru & * - Kompanija “Adriatic marinasâ€? saopĹĄtila je juÄ?e da će na raÄ?un solidarnosti Vlade Crne Gore uplatiti 15 hiljada eura kao pomoć nevremenom pogoÄ‘enom podruÄ?ju drĹžave. U akciju prikupljanja pomoći za sjever Crne Gore samoinicijativno se ukljuÄ?io i dio uÄ?enika OŠ„Drago Milović“ iz Tivta. Oni su juÄ?e opĹĄtinskoj organizaciji Crvenog krsta predali tri velika paketa hrane koju su proteklih dana djeca sa-

kupila. Neki su se u to ime odrekli i svojih dĹžeparaca i poruÄ?ili da su i dalje spremni da organizuju sliÄ?ne humanitarne akcije. Ĺ tićenici iz DjeÄ?jeg doma “Mladostâ€?, Ä?etiri studenata Fakulteta primijenjene fizioterapije iz Igala i petnaestak Novljana, Ä?lanova Savjeta mladih DPS, Ä?istilo je snijeg sa ulica i krovova kuća na Cetinju. U akciji Crvenog krsta prikupljeno je 700 kilograma prehrambenih proizvoda

IZBORI: DPS Herceg Novi kritikovao gradonaÄ?elnika zbog pisma koje je uputio Savjetu za privatizaciju

Mandićev marketinĹĄki potez - Pismo koje je predsjednik OpĹĄtine ć uputio Savjetu za privatizaciju - marketinĹĄki je potez pred lokalne izbore i pokuĹĄaj da se lokalni DPS okrivi za stanje u kojima se danas nalaze hoteli “Vektra Bokeâ€?, ustvrdio je na juÄ?eraĹĄnjoj konferenciji za novinare odbornik DPS ć ĹĄ . Sindikalna organizacija “Vektra Bokeâ€? traĹži raskid ugovora o privatizaciji te kom-

I cetinjska opĹĄtina juÄ?e je poÄ?ela sa helikopterskim transportom Ĺživotnih namirnica u 11 sela Katunske nahije koja su već danima odsjeÄ?ena od grada. IsporuÄ?eno je 58 paketa, po 25 kilograma braĹĄna, osnovne prehrambene namirnice za pet dana za Ä?etvoroÄ?lano domaćinstvo, kao i paketi sa ljekovima. Uz dostavu namirnica, istovremeno je evakuisana i jedna osobe iz Ubala ÄŒevskih koja je, zbog zdravstvenih tegoba, transportovana do bolnice „Danilo I“. Akciju je Prijestonica sprovela u saradnji sa nacionalnim koordinacionim timom za upravljanje vanrednim situacijama i Vojskom Crne Gore. Putevi u Katunskoj nahiji i dalje su neprohodni, a iz cetinjske OpĹĄtine tvrde da se mehanizacija već nalazi na tom podruÄ?ju i probija puteve iz pravca Cetinja i Grahova. Kako navode, situacija je tokom proteklih dana bila dodatno sloĹženija jer ta sela nijesu imala ni struje. Do juÄ?e su viĹĄe dana bez struje bili i NjeguĹĄi. Snabdijevanje strujom ka većini drugih sela, nakon viĹĄednevnog zastoja, uspostavljeno je prije dva dana, no napajanje je i dalje u prekidu ka selu Lastva ÄŒevska. Struju joĹĄ nemaju pojedina sela u RijeÄ?koj nahiji.

panije, o Ä?emu je upoznala i predsjednika ć . On je uputio poziv Savjetu za privatizaciju i premijeru !ĹĄ ć da sagledaju trenutno stanje u “Vektra Bokiâ€? i proslijedio stav sindikalista te kompanije. Radović je istakao da je odborniÄ?ki klub DPS-a u lokalnom parlamentu joĹĄ polovinom proĹĄle godine, nakon inicijative jedne partije o raskidanju ugovora o privatizaciji, traĹžio da se on preispita, kao i Foto: S.KOSIĆ

„U poslu sa ‚Vektrom’ bilo propusta lokalne samoupraveâ€?: JuÄ?e u Novom

dinamika kojom se (ne)saniraju hoteli. On je rekao da je u cijelom poslu bilo propusta lokalne uprave koja nije na vrijeme donijela urbanistiÄ?ke planove za lokacije na kojima “Vektraâ€? namjerava da gradi nove ili rekonstruiĹĄe stare hotele. Radović je upozorio da “lokalna vlast u Herceg Novom i danas nema definisane lokacije za izgradnju hotelskih kompleksa, bez kojih nema razvoja turizma, ali ni napretka cijele opĹĄtine, na ĹĄta se lokalna vlast obavezala i u Ä?ijoj je to iskljuÄ?ivoj nadleĹžnosti. I odbornik te partije " # je uvjeren da su zbog nepoĹĄtovanja ugovora o privatizaciji HTP “Bokaâ€? krivi drĹžava, kao većinski vlasnik, i lokalna vlast, objaĹĄnjavajući da je predsjednik Mandić Ä?lan Savjeta za privatizaciju i da je bio stalno obavijeĹĄten o svim detaljima tog procesa. On je ponovio da je lokalna vlast donijela planove koji su bili preduslov za gradnju hotela, sa dvije godine zakaĹĄnjenja, kada je već proĹĄao graÄ‘evinski i ekonomski bum i kada je kriza zavladala ne samo u naĹĄoj zemlji, već u cijelom svijetu, zbog Ä?ega su izostale nove investicije. Radović je obećao da će se, ako pobijede na lokalnim izborima, prvo pozabaviti “Vektra Bokomâ€?, uvjeren da se sadaĹĄnje stanje u toj hotelsko-turistiÄ?koj kući moĹže rijeĹĄti pronalaĹženjem strateĹĄkog partnera.

i sredsatva za higijenu. Pomoć od 10.000 eura uputilo je Jadransko brodogradiliĹĄte, a OpĹĄtina Herceg Novi 5.000 eura kao pomoć Andrijevici, Beranama, Pljevljima, Ĺ˝abljaku i Ĺ avniku. I ĹĄoping centar “Kamelijaâ€? organizovao je, saradnji sa Savjetom mladih DPS Kotor i Crvenim krstom, dvodnevnu akciju, a graÄ‘ani su svoje priloge mogli ostavljati na info pultu shopping centra. ' ' ' '

''' VANREDNO stanje odloĹžilo kotorski festival - Zbog vanrednog stanja u zemlji, program tradicionalnog kotorskog zimskog karnevala, planiran za 19. februar, koji obuhvata defile karnevalske povorke glavnom gradskom ulicom, dodjelu karnevalskih nagrada i koncert muziÄ?ke grupe “Coloniaâ€?, odloĹžen je za nedjelju, 26. februar, saopĹĄtio je potpredsjednik OpĹĄtine i predsjednik organizacionog odbora karnevalskih feĹĄti " $ % ć. Ostale manifestacije tradicionalnog kotorskog zimskog karnevala će se odrĹžati u najavljenim terminima.

OREZIVANJE palmi na gradskoj rivi Pine

& - Dok se njihove kolege u većini drugih gradova Crne Gore bore sa ogromnim smetovima, tivatski komunalci koriste gotovo proljećno lijepo vrijeme za redovne poslove odrĹžavanja i ureÄ‘enja grada. Tako su juÄ?e ekipe Komunalnog preduzeća, predvoÄ‘ene agilnim tehniÄ?kim direktorom & ! # !ĹĄ ć #, koji je stalno na terenu, poÄ?eli akciju redovnog orezivanja palmi u gradu, a krenulo se od drvoreda na gradskoj rivi Pine. Osim radnika sa motornim pilama, u akciji je uÄ?estvovala i mehanizacija-hidrauliÄ?na korpa, kamion sa grajferom i autopodizaÄ?.

NAJAVA: Nezadovoljan intervencijama na Cetinju, gradonaÄ?elnik najavio da će po okonÄ?anju nevremena uraditi analizu i napraviti kadrovske promjene u pojedinim sluĹžbama


Ä?

BLOKADA: U većini opĹĄtina na sjeveru joĹĄ ne mogu da stignu do sela, helikopteri i juÄ?e bili spasonosni

Motorne sanke nemoćne Koordinacioni tim za upravljanje u vanrednim situacijama na Ĺ˝abljaku na juÄ?eraĹĄnjoj sjednici konstatovao je i nemoć u djelovanju na ruralnim podruÄ?jima u ĹžabljaÄ?koj opĹĄtini. Predsjednik OpĹĄtine ) Ĺ * "Ä? " ", istovremeno i predsjednik Ĺ taba, kaĹže da se za narednu zimu mora nabaviti specijalizovano vozilo za kretanje u takvim uslovima, jer su klasiÄ?ne motorne sanke nemoćne.

" ĹĄ ć preuzeo motorne sanke. “Komunalno preduzeće je bez mehanizacije. Imamo 300 kilometara lokalnih puteva i preko 50 odsto sela je i dalje u blokodi. Problem je i nedostatak goriva na koje svakodnevno troĹĄimo po 2,5 hiljade euraâ€?, rekao je Ĺ arkinović.

koja se bavi stoÄ?arstvom i poljoprovredom. Kako je kazao, sijeno je pri kraju i apeluje na opĹĄtinu da pomognu da se put do tog mjesta ĹĄto prije oÄ?isti kako bi mogao da dobavi hranu za oko 400 ovaca, 10 krava i tri konja. Ĺ arkinović je kazao, da je put prema Vusanju viĹĄe puta

zaciju da Ä?isti. Potpredsjednik OpĹĄtine i Ä?lan Koordinacionog tima za vanredne situacije " (. ć kazao je, da su protekla dva dana maksimalno iskoriťćena da se proÄ?iste putevi prema ruralnom podruÄ?ju i mjesnim centrima. “Uz pomoć helikoptera juÄ?e

Jagoť Radović stigao do bolnice

MLADI da doÄ‘u i pomognu On je pozvao sve mlaÄ‘e sa ovog podruÄ?ja, koji se nalaze van Ĺ˝abljaka da doÄ‘u i pomognu svojima kako bi se situacija u domaćinstvima popravila, naroÄ?ito na selima gdje je stanje najteĹže. “Pet maĹĄina djeluje na prilaznim saobraćajnicama Ĺ˝abljaku, kao ispomoć “Crnagoraputuâ€? i njihovim kooperantima, a neke Ä?iste prema Ĺ arancima, Podgori i PaleĹžu. U sluÄ?aju potrebe odmah će se angaĹžovati helikopterâ€?, kazao je Ĺ ljivanÄ?anin. U NjegovuÄ‘i je pod teretom snijega oĹĄtećen krov na ĹĄtali porodica AnÄ‘elić, a u Virku na ĹĄtali . U tom selu krov kuće + " nije izdrĹžao snijeĹžni teret. Za Ä?etiri osobe u stanju socijalne potrebe, po jedno iz BrajkovaÄ?e, RudinovaÄ?e, Suvodola i TepaÄ?kog polja, juÄ?e je dostavljena hrana.

PLAV dobio motorne sanke Predsjednik OpĹĄtine Plav " Ĺ " ć juÄ?e je od ministra poljoprivrede , *

FOTO: J. JOVANOVIĆ

DOĹ LI do svakog pacijenta

FORO: O. PJEĹ IVAC

Na Ĺ˝abljaku nastavili sa Ä?iťćenjem krovova U MZ Vusanje pod teretom snijega juÄ?e je stradao krov mjesnog doma u kojem su prostorije mjesne kancelarije i zdravene stanice koja je prestala da radi prije dvije godine. UruĹĄila se i kuća - Ä? "* . . Sa brojnim problemima se susreće i sedamnaestoÄ?lana porodica ! Ä? ". ,

Ä?iťćen, ali uzalud.

HELIKOPTEROM do bjelopoljskih sela U Bijelom Polju juÄ?e su uklanjani veliki nanosi snijega i leda ispred OpĹĄtine i sa gradskog trga, ali putarima su i dalje smetnja parkirana vozila koja onemogućavaju mehani-

SNJEGOÄŒISTAÄŒI spasili putnike Zbog jake mećave na Jezerskoj povrĹĄi juÄ?e popodne oko 16 Ä?asova, viĹĄe od 20 vozila je ostalo zavijano na putu Ĺ˝abljak - Ĺ avnik. U smetovima su bili neĹĄto viĹĄe od dva sata, a izbavljeni su intervencijom snjegoÄ?istaÄ?a “Crnagoraputaâ€?. Putari su juÄ?e tokom Ä?itavog dana, oÄ?ekujući nevrijeme, provodili kolone vozila u jednom ili drugom pravcu uz pratnju snjegoÄ?istaÄ?a. Oko 16 Ä?asova kolona vozila koja se kretala ka Ĺ avniku, zbog slabe vidljivosti, se podijelila izmeÄ‘u tunela Ivice i Ĺ˝abljaka. SnjegoÄ?istaÄ? koji je bio na Ä?elu se vratio, uspio da oslobodi

oko ĹĄest vozila meÄ‘u kojima i kombi “StaniĹĄić prevozaâ€?, i obezbijedi im put ka Ĺ avniku. Zatim se vratio i kolonu od oko 20 zavijanih vozila oslobodio i oni su morali da se vrate nazad u Ĺ˝abljak. Ĺ ef stacionara “Crngoraputaâ€? u Ĺ˝abljaku, &"Ä‘ ć kaĹže da su odmah po dojavi intervenisali i organizovali evakuaciju zavijanih vozila, a kolona je bezbjedno oko 19 Ä?asova sprovedena do Ĺ˝abljaka. AnÄ‘elić je ponovo apelovao da se bez prijeke potrebe ne kreće na put. (%$%

je dostavljeno 50 paketa sa hranom i ljekovima ugroĹženim domaćinstvima u selima koja gravitiraju mjesnim centrima Kovren, Galisa, TomaĹĄevo, Ravna Rijeka, Bistrica i na Koritskoj visoravni. Prioritet je i zbrinjavanje bolesnih i iznemoglih sa nepristupaÄ?nih terena, te su pripadnici SluĹžbe zaĹĄtite i spasavanja juÄ?e uloĹžili maksimalne napore da se probiju do Godijeva i MioÄ?a, da bi dva bolesnika bila zbrinuta u zdravstvenim ustanovamaâ€?, kazao je Obradović.

MJEĹ TANI vozama probijali put Put prema Koritskoj visoravni, kako je saopĹĄtio / * ć iz Mjesne zajednice Korita, prohodan je i kombi 0 "Ä? ć prevozi putnike do grada i obratno. “ ! 1 i Ä? ć traktorima na koje su prikaÄ?ene voze probili su put prema Dupljacima i Ä?alo-

Ekipe danilovgradskog Doma zdravlja “Dimitrije Dika Marenićâ€? i ambulante u SpuĹžu, uprkos nevremenu i oteĹžanim uslovima rada, pacijentima iz ove opĹĄtine svakodnevno su na raspolaganju. Oni su uz pomoć i podrĹĄku Vojske i njihovih terenskih automobila proteklih dana stigli do svih pacijenata. “Danas smo pacijenta ĹĄ ć koji boluje od karcinoma pluća doveli iz Martinića do Doma zdravlja, odakle je naĹĄim vozilom prebaÄ?en u Brezovik na hemoterapiju i dalje lijeÄ?enje. Od glavnog puta do njihove kuće pola puta je bilo oÄ?iĹĄÄ?eno, a ostali dio zbog visine snijeĹžnog pokrivaÄ?a jedva smo preĹĄli i vojnim kamionom, kazala je “Vijestimaâ€? ć iz Doma zdravlja. U ekipi koja je juÄ?e DanilovgraÄ‘anima pruĹžala medicinsku pomoć u snijegom zavijanim selima bili su Lela Vuković, medicinska sestra ć i Ä? ć i ĹĄ ć iz Ä?ete specijalnih snaga Vojske. Direktorica Ä? ć je kazala da ih visina snijega nije omela da pacijentima daju terapije, niti je ikoga uskratila za kućnu posjetu. “JuÄ?e smo evakuisali pacijenta iz sela Rova do kog je bilo potpuno neprohodno i iĹĄli u selo Lozna, OpĹĄtina NikĹĄić, udaljeno 17 kilometa od Danilovgrada, gdje je pomoć bila potrebna kod dvije porodice Backović, sa kojima Ä?etiri dana roÄ‘aci nijesu mogli stupiti u kontakt. Medicinska ekipa Doma zdravlja, motornim sankama uspjela da doÄ‘e do pacijenata i pruĹži im pomoćâ€?, kazala je KovaÄ?evićeva, i dodala da je osim Vojske u pruĹžanju zdravstvene pomoći ukljuÄ?en i opĹĄtinski tim za upravljanje u vanrednom stanju. StanovniĹĄtvu u udaljenim danilovgradskim selima uz pomoć helikoptera ’’gazela’’ Vojske Crne Gore, danas su dostavljane osnovne Ĺživotne potrepĹĄtine. ! " Ä? ć iz sela Sretnja (zaseok Poda) dostavljen je insulin, dok je hrana dostavljena # " $ ć ć i u rejonu Jabukovca ispod planine Zavala. % % vićima, a & " " ! ć traktorom sa noĹžem put prema LiÄ?inama dok je 2 / * ć skiderom probio put do poljoprivrednika-stoÄ?ara - * / ć i 3 Ä? " â€?, kazao je Hadrović. Crveni krst Crne Gore je danas uputio pomoć ka viĹĄe opĹĄtinskih organizacija. Tako su poslati paketi sa hranom i higijenom za 50 porodica iz PluĹžina i za po 100 porodica iz Pljevalja, Mojkovca, Bijelog Polja i RoĹžaja. Za ove opĹĄtine su opredijeljene i odreÄ‘ene

koliÄ?ine ćebadi, Ä?izama i lopata, koje će biti distribuirane u skladu sa potrebama i uz koordinaciju sa kriznim ĹĄtabovima. Budvanska kompanija “Merkur“ doniraće 1.000 eura kao jednokratnu pomoć mjeĹĄtanima Brezana, Ä?iji su stanovi nedavno izgorjeli u velikom poĹžaru. To je odluka koju je donio Odbor direktora te kompanije, koja gazduje poznatim budvanskim hotelom “Mogren“.

USKO: Granica izmeÄ‘u opĹĄtina Danilovgrad i Podgorica vidljiva i u odrĹžavanju starog puta preko SpuĹža, podgoriÄ?ki putari tvrde da nije namjerno

Do Rogama samo jednom trakom

TeĹĄko i jednom trakom

FOTO: J: JOVANOVIĆ

! " - Granicu izmeÄ‘u Podgorice i Danilovgrada stari put preko SpuĹža odavno pokazuje. U julu 2010. godine zavrĹĄena je rekonstrukcija djela koji pripada Danilovgradu, a dio ove saobraćajnice od KP doma do Rogama, ostao je da Ä?eka povoljne podgoriÄ?ke prilike, jer je u nadleĹžnosti Glavnog grada. Upravo tako i ovih dana je Ä?iťćen. Na dionici od Danilovgrada do KP doma prohodne su dvije trake, a od KP doma do Rogama oÄ?iťćena je samo jedna traka. Direktor “Putevi Podgoricaâ€?, je kazao da su ekipe na terenu i da daju sve od sebe, kao i da ne prave razliku da li je neka dionica u nadleĹžnosti Danilovgarada ili Pod-

gorice i da to nije razlog za samo jednu oÄ?iťćenu traku. On je juÄ?e nakon poziva novinara i obiĹĄao ovu dionicu. “NaĹĄe ekipe rade intenzivno, znam da su Ä?istili i nasipali so jer je put veoma osjetljiv zbg poledice. Danas kad sam krenuo da obiÄ‘em tu dionicu u susret meni iĹĄla je maĹĄina koja proĹĄiruje put. ÄŒinjenica je da je jedan dio puta ostao uzan, ali napravljena su proĹĄirenja sa strana, na otprilike svakih pedeset metara. Ako sve bude u redu trebalo bi da za nekoliko sati budu oÄ?iťćene obje trake. Mi ne postavljamo pitanje da li put koji Ä?istimo pripada nama ili nekoj drugoj opĹĄtini, jer smo na usluzi graÄ‘animaâ€?, kazao je Klikovac.

On je pojasnio i da ima mnogo većih problema na terenu, da treba probiti puteve do zavijanih podruÄ?ja kao ĹĄto su Piperi ili ZatrijebaÄ?, kao i da ima puno hitnih intervencija na koje se moraju odazvati zbog smrtnih sluÄ?ajava. “Radimo bez prestanka, angaĹžovanje je maksimalno, a koliko uspijevamo zavisi i od terena, i od maĹĄina. U gradu radimo intenzivno, pored Ä?iťćenja i proĹĄirenja gradskih ulica, snijeg se sakuplja i nosi na deponiju kako bi se oslobodili putevi, ali i da ne bi usljed otapanja doĹĄlo do velike koliÄ?ine vode na ulicamaâ€?, kazao je Klikovac.


Ä?

SPAĹ AVANJE: Beranska i andrijeviÄ?ka sela i juÄ?e dobila hranu i ljekove jedinim mogućim putem - vazduĹĄnim

Helikopter spas za bebu iz RoĹžaja – Iz Berana je juÄ?e velikim slovenaÄ?kim vojnim helikopterom NATO evakuisana jedna beba u inkubatoru, iz RoĹžaja. Prema rijeÄ?ima naÄ?elnice

djeÄ?ijeg odjeljenja OpĹĄte bolnice Berane dr ć, beba se nalazila u beranskoj bolnici, ali se zdravstveno stanje iskomplikovalo, pa je morala hitno biti prebaÄ?ena u

ZADRUGA u Vrbici hoće da pomogne “Vijestimaâ€? se iz petnjiÄ?kog sela Vrbica javio direktor istoimene zemljoradniÄ?ke zadruge ć, koji je rekao da je njegova zadruga, kao najveći proizvoÄ‘aÄ? organske hrane u Crnoj Gori, spremna da se ukljuÄ?i u pomoć u sluÄ?aju nestaĹĄica hrane. “U magacinima imamo oko 700 tona krompira koji od zamrzavanja Ä?uvamo grijanjem prostorija, iskljuÄ?ivo na drva, da bi se ĹĄtedjela struja. Na zalihama imamo i dosta organskog braĹĄna, i u sluÄ?aju nuĹžde potrebno je samo da nas resorno ministarstvo kontaktira i mi ćemo se ukljuÄ?iti u akciju pomoći najsiromaĹĄnijimaâ€?, rekao je Adrović. On je kazao i da je mehanizacija ove zadruge već danima ukljuÄ?ena u Ä?iťćenje snijega na putevima bihorskog kraja.

KC. „NaĹĄ tim se u beranskoj bolnici maksimalno trudio, ali se stanje djeteta naglo iskomplikovalo. Mislim da smo u najkraćem roku izvrĹĄili trasport zahvaljujući helikopterskoj jedinici“, kazala je Vukovićeva. Helikopterom koji je na ispomoći u Crnoj Gori prebaÄ?eno je joĹĄ nekoliko hitnih pacijenata iz Berana. Nakon ovih intervencija helikopterska jedinica nastavila je juÄ?e da dostavlja pomoć ugroĹženom stanovniĹĄtvu u

odsjeÄ?enim selima na podruÄ?ju beranske i andrijeviÄ?ke opĹĄtine. U Beranama je vazduĹĄnim putem pomoć u hrani i lje-

Krplje neprocjenjive do rijetkih oÄ?iťćenih dionica puta. Tako su se „krplje“ minulih decenija rijetko koriĹĄtene u kolaĹĄinskim selimima, tokom dana nevremena pokazale neprocjenjivo korisnim za one koji su bili odsjeÄ?eni i od svijeta i bez druge mogućnosti da savladaju preko dva metra snijega. â€?U naĹĄem kraju prave se krplje koje su u obliku kruga, preÄ?nika oko 35 cm, mada mogu i ĹĄire. Ima mnogo modela krplji, drugaÄ?ijig oblika, ali su se okrugle pokazela kao najbolje rjeĹĄenjeâ€? priÄ?a ĹĄ # Ä? ć, koji je vrlo vjeĹĄt u kretanju po snijegu na taj

kovima dostavljena za dvadeset porodica iz sela Zagrad, Bastahe, Ĺ ekular, Orahovo i Petnjica.

Minulih dana timu za upravljanje u vanrednim situacijama u Beranama za razliÄ?ite vidove pomoći obratilo se viĹĄe od 2.000 stanovnika

PREPREKE: U Kolaťinu maťine sporo prema selima, mjeťtani se vratili staroj obući

! ĹĄ - Borbu sa smatovima na putevima prema selima kolaĹĄinski putari nastavili su i juÄ?e. Sporo se napredovalo, pa je i dalje samo do najbliĹžih naselja prohodno. Kako je kazao predsjednik OpĹĄtine ĹĄ ć, sva raspoloĹživa mehanizacija je na terenu, ali su neke saobraćajnice nesavladiva prepreka, Ä?ak i za najbolje maĹĄine. “Već dva dana probijamo put prema Radigojnu, sada viĹĄe tamo ne moĹže niĹĄta da uradi ni „ťmit“. Nadamo se da ćemo savladati i put prema selu Dulovine. Na nekim dionicama tog puta snijeĹžni nanosi su i preko 10 metara i to je vrlo spor i mukotpran posaoâ€? tvrdi BrajuĹĄković. Prema njegovim rijeÄ?ima maĹĄine koje su prije tri dana krenule prema selu Lipovu nijesu joĹĄ ni na pola puta. Na tom dijelu kolaĹĄinske opĹĄtine oÄ?iťćeno je samo do Lipovske Bistrice. Snijeg sa krovova juÄ?e je potpuno zakrÄ?io neke glavne gradske saobraćajnice. U jednoj od najduĹžih ulica, BoĹĄka RaĹĄovića teĹĄko se i pjeĹĄke prolazilo, zbog bedema visokih i po dva metra. KolaĹĄinski sapsioci juÄ?e su intervenisali na podruÄ?ju MateĹĄeva i Bara Kraljskih, gdje su dopremali hranu i ljekove, a BrajuĹĄković je najavio i da će vojska helikopterima dopremiti i 100 paketa hrane na podruÄ?ju Gornje MoraÄ?e i u rovaÄ?kim selima. Za većinu mjeĹĄtana kolaĹĄinskih sela i dalje jedini naÄ?in savladavanja visokog snijega bile su „krplje“, ruÄ?no napravljena „obuća“ od drveta i kanapa. Na taj naÄ?in su priticali komĹĄijama u pomoć ili stizali

Beba iz RoĹžaja bezbijedno i brzo stigla do specijalista u Podgorici

naÄ?in. Kretanje sa krpljama na nogama zahtijeva odreÄ‘enu vjeĹĄtinu, jer u suprotnom od njih „viĹĄe je ĹĄtete nego koristi“. Kako IlinÄ?ić kaĹže, potrebno je praviti veće zamahe „u stranu“ svakom nogom, kako ne bi doĹĄlo do saplitanja. Krpljama su nakorisnije za hodanje po vlaĹžnom , jugovom snijegu. Za drugaÄ?iji snijeg, tzv „prĹĄu“ nijesu dobre, jer se moĹže ostati potpuno zaglavljen u snijegu. Vrlo su korisne, mada treba „momaÄ?ka“ snaga da se na taj naÄ?in dugo pjeĹĄaÄ?i“ tvrdi IlinÄ?ić. ŠĆ Ć

“Ove porodice su bile Ĺživotno ugroĹžene. Putevi su zavijani i jedino se helikopterom mogla dostaviti pomoćâ€?, kazala je menadĹžer OpĹĄtine Be-

rane ć. Iz beranskog Ĺ taba za upravljanje u elementarnim nepogodama saopĹĄteno je da je posredstvom Centra za socijalni rad obezbijeÄ‘ena jednokratna pomoć u osnovnim Ĺživotnim namirnicama za 360 porodica, kao i da se pomoć ugroĹženima na seoskom podruÄ?ju distribuira i putem Crvenog krsta. „Minulih dana timu za upravljanje u vanrednim situacijama u Beranama, za razliÄ?ite vidove pomoći obratilo se preko 2.000 stanovnika“,

Krplje postale neophodne za mnoge KolaĹĄince: IlinÄ?ić

saopĹĄteno je iz Ĺ taba. Na podruÄ?ju andrijeviÄ?ke opĹĄtine pomoć je putem helikoptera juÄ?e dostavljena do skoro pedeset porodica koje su bile najugroĹženije. Iz pravca Srbije i juÄ?e su pristigli ĹĄleperi sa robom za velike trgovisnke centre, tako da nestaĹĄica hrane u prodavnicama u Beranama i Andrijevici nema. Najveća potraĹžnja je i dalje za ogrevnim drvetom, do kojeg je zbog velikog snijega teĹĄko doći. FOTO: OpĹĄtina RoĹžaje

POHVALE: Ministar poljoprivrede zadovoljan naporima RoĹžajaca da puteve ka selima uÄ?ine prohodnim

Ne moŞe se doći do svake kuće: Sa sastanka u RoŞajama

RoĹžaje za primjer Ĺž – RoĹžajska opĹĄtina je dobar primjer kako se uspjeĹĄno bori sa posljedicama vanrednog stanja, ukoliko se tome priÄ‘e organizovano i na vrijemeâ€?, ocijenio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja ĹĄ ć koji je juÄ?e posjetio grad pod Hajlom. “Uvjerio sam se kako jedna organizovana i ozbiljna lokalna uprava pristupa rjeĹĄavanju problema svojih graÄ‘ana. NaÄ?in na koji su to uradili, broj

groĹženija, odnosno pretrpljela najveću ĹĄtetu, kako bi im se pomoglo u ublaĹživanju posljedica. “Iskoristio bih priliku da kaĹžem ljudima da ne oÄ?ekuju da moĹžemo doći do svake kuće i do svake ĹĄtale, a pozvao bih ih i na solidarnost prema svojim najbliĹžima, da pomognu jedni drugima, a samim tim i namaâ€?, rekao je MiloĹĄević. Obećao je da će, u saradnji sa centralnim ĹĄtabom i Vladom, pokuĹĄati da pomogne

Ministar pozvao graÄ‘ane da gradonaÄ?elniku i opĹĄtinskom ĹĄtabu prijave ukoliko se dogodi da neki trgovac tokom vanrednog stanja poveća cijene

FOTO: D. Šćepanović

FOTO: L. ZEKOVIĆ

probijenih puteva i komunikacija sa stanovniĹĄtvom iz ruralnih podruÄ?ja govori da, ako hoćete da se organizujete, moĹžete uraditi mnogo viĹĄe nego ĹĄto je uraÄ‘eno u prethodnom perioduâ€?, rekao je MiloĹĄević. Posebno ga raduje ĹĄto se vodilo raÄ?una o svakom Ä?ovjeku i ĹĄto niko nije zaboravljen. MiloĹĄević je istakao da će sa lokalnom upravom definisati probleme i zakljuÄ?iti koja su domaćinstva bila naju-

RoĹžajama u vezi s nedostatkom goriva. “Zahtjevi OpĹĄtine RoĹžaje nijesu veliki, već skromni, i odnose se na dostavljanje goriva za probijanje seoskih puteva. Siguran sam da će Vlada imati razumijevanja za taj zahtjev. Kada proÄ‘e nepogoda zajedno ćemo sagledati na koji naÄ?in moĹžemo da pomognemo ljudima da ove godine bude viĹĄe zasijanih povrĹĄina i viĹĄe onih koji će se baviti stoÄ?arstvomâ€?, rekao je Mi-

loĹĄević. On je, po obilasku prodavnica u gradu, MiloĹĄević je konstatovao da ima dovoljno hrane i primijetio da je braĹĄno jeftinije nego u drugim opĹĄtinama. Pozvao je graÄ‘ane da gradonaÄ?elniku i opĹĄtinskom ĹĄtabu prijave ukoliko se dogodi da neki trgovac tokom vanrednog stanja poveća cijene. Predsjednik OpĹĄtine ! Ä? je rekao da RoĹžaje nema niĹĄta manje probleme u odnosu da druge gradove. “Mi smo sa ovim problemom suoÄ?eni najmanje mjesec dana. Za sada su seoski putevi prohodni samo za terenska vozila sa zimskom opremom. Mehanizacija je ponovo na terenu i mislim da ćemo do kraja sedmice imati daleko bolje oÄ?iťćene puteveâ€?, rekao je KalaÄ?. Podsjetio je da je oko 700 porodica dobilo pomoć u hrani, znatan dio i u lijekovima, da je posjećeno oko 100 porodica. On je najavio i da će znaÄ?ajan broj porodica u narednim danima dobiti drva za ogrijev koja se moraju dodatno obezbijediti, jer ih na lageru nema.


Ä?

NAKNADA: OdborniÄ?ki klub SNP-a protiv Predloga odluke o naknadama za koriťćenje puteva

Namet ubija male PreŞivljava od pomoći preduzetnike

Usljed blokade putniÄ?kog i ĹželjezniÄ?kog saobraćaja, zbog Ä?ega je onemogućen da napusti Crnu Goru ' - *

( - iz Zrenjanina, koji je u meÄ‘uvremenu ostao bez novca, već pet dana boravi u Podgorici preĹživljavajući od tuÄ‘e pomoći i dobre volje. Vujin istiÄ?e da je u Crnu Goru stigao u petak ujutro, a u veÄ?ernjim satima bio je kod sestre u Kotoru. - Tih dana imao sam neĹĄto novca. Kotor sam napustio u ponedjeljak i preko Cetinja krenuo u Podgoricu namjeravajući da idem dalje za Beograd. MeÄ‘utim, sve je bilo zatvoreno a za nesreću ostao sam bez para. Sestra nije mogla pomoći jer je i sama u teĹĄkoj materijalnoj situaciji rekao je Vujin. Tako se nenadano Vujin naĹĄao na ulici, i oÄ?ajan ponadao da moĹže dobiti pomoć u Ambasadi Srbije. - SluĹžbenik ambasade rekao je da nemaju novca, kao i da ne mogu platiti prevoz, već da neko u Zrenjaninu, preko Ministarstva unostranih poslova, poĹĄalje novac ambasadi, i da jedino tako mogu pomoći. Ako nemaju novca, kako mogu da me isplate, pitao sam, kada stigne nalog, ali na to nijesu imali odgovor. Potom sam odluÄ?io da stopiram do Bijelog Polja, ali dalje od BioÄ?a i restorana “Tanyâ€? nije se moglo. Oko 35 kamiona i vozaÄ?a

NEMAJU fond

Saradnik za bezbjednost u Ambasadi Srbije * - * ć potvrdio je da se Vujin obratio za pomoć, ali je istovremeno naglasio da nemaju fond za takve sluÄ?ajeve. - PredloĹžio sam Vujinu da neko od njegove rodbine poĹĄalje novac preko Ministarstva inostranih poslova, i nama dostavi nalog za isplatu - rekao je Pantović.

Branislav Vujin

Foto: J: Staniťić

u tom mjestu Ä?eka da se put oslobodi snijega. Vlasnik “Tanyaâ€? dozvolio je da prenoćim jedno veÄ?e, na Ä?emu sam mu neizmjerno zahvalan, a sjutradan me prebacio do kriznog ĹĄtaba u Podgorici. InaÄ?e, vlasnik tog restorana velikoduĹĄno pomaĹže kamiondĹžije, koji viĹĄe nemaju

novca. Zahvaljujući njemu, oni dobijaju besplatno cigarete, hranu, Ä?aj i kafu. U kriznom ĹĄtabu, sluĹžbenica pokuĹĄavala je na sve naÄ?ine da mi pomogne a zahvaljujući njoj, narednu noć proveo sam u hotelu “Kostasâ€?. ÄŒak me i policija povela do hotela - rekao je Vujin,

naglasivĹĄi da Ĺželi javno da se zahvali " ĹĄ / - * ć(, vlasniku hotela, na pomoći. Vujin je rekao da je u Kotor doĹĄao kako bi sestri izjavio sauÄ?eťće zbog smrti muĹža, ali i da bi naĹĄao posao. Iako mesar po struci, Vujin kaĹže da je bio spreman da radi i na graÄ‘evinama, ali su planove omele vremenske neprilike. - OÄ?ito da sam doĹĄao u najgore vrijeme. Ostao sam bez centa u dĹžepu - rekao je Vujin, naglasivĹĄi da nema gdje da prenoći jer ne poznaje nikoga u Podgorici. Vujin je kazao da će noć vjerovatno provesti na autobuskoj ili ĹželjezniÄ?koj stanici.

NATJERALA ZIMA: U „GintaĹĄuâ€? dobro prolaze vunene Ä?arape i prsluci

ProdavaÄ?ice i pletilje RuÄ?no pletene vunene Ä?arape i naglavci za djecu i odrasle u dvije boje, sivoj i bijeloj, i prsluci u ĹĄali nazvani "antireuma", prodavali su se juÄ?e na pijaci “GintaĹĄâ€?. ProdavaÄ?ice su ujedno i pletilje u slobodno vrijeme a vuna se nabavlja, kako kaĹžu, ponekad iz pljevaljskih sela a povremeno iz Srbije. Prsluk "antireuma", koji pokriva do ispod pojasa, prodaje se za 12 eura a dobra pletilja moĹže da ga isplete za dva dana. Vunene Ä?arape koĹĄtale su pet eura, a par je moguće isplesti za dan. ProdavaÄ?ice ne Ĺžele da im se

Prsluk se nudi za 12 eura

ime pominje u novinama jer nijesu sigurne da je dozvoljeno prodavati domaću radinost, ali u povjerenju moglo se saznati da su zanat nauÄ?ile od svojih majki. I dok jedna od njih upozorava da nije za novinsku priÄ?u raspoloĹžena ako istovremeno nema trgovine, druga kaĹže da Ĺživi u Podgorici dvije decenije, a roÄ‘ena je u Pljevljima. - I doktori preporuÄ?uju noĹĄenje prsluka. Vuna je prirodno bojena a Ä?arape su za sve uzraste - kazala je ona dodavĹĄi da je juÄ?e bila prvi dan na pijaci.

Foto:J.Staniťić

Naglavci su koĹĄtali tri i po eura, a prodavaÄ?ica je kazala da vunu kupuje za deset eura po kilogramu. Ona je stanovnik Podgorice trideset godina, a vjeĹĄtinu je savladala uz pomoć majke. - NaĹĄa djeca ne znaju kako se plete. Moguće da će pletenje izumrijeti. JoĹĄ naĹĄa generacija i gotovo je - kazala je ona. I na ĹĄtandovima unutar “GintaĹĄaâ€? prodavale su se ruÄ?no pletene Ä?arape od vune ĹĄest eura po paru, prsluci za bebe bili su pet, a Ä?arapice tri eura. Posljednji prsluk u nepoznatoj seriji domaće radinosti na jednom ĹĄtandu prodavao se po sniĹženoj cijeni od 10 eura. ProdavaÄ?ica je kazala da u toku dana oÄ?ekuje nove koliÄ?ine vunenih stvari. - Baba ĹĄtrika, probudili smo je jutros rano... dobro radi... moĹže par Ä?arapa za dan da isplete - kazala je prodavaÄ?ica. U “GintaĹĄuâ€? na pijaci i ĹĄtandovima tehniÄ?ke robe i odjevnih predmeta na spratu juÄ?e je bilo za koji stepen toplije nego napolju. Zajedno sa zvucima sa radio prijemnika, i pitanjima posjetilaca o cijeni robe, glas jednog od mlaÄ‘ih tragovaca, koji duva u dlanove i govori "e, da mi se oĹženiti", zvuÄ?ao je kao samoprijekor ili hrabrenje. Za mnoge trgovce na pijaci juÄ?e je bio prvi radni dan, a pojedini ĹĄtandovi bili su zatvoreni.

Nesporno je da su predloĹžena rjeĹĄenja u odluci tako koncipirana da Ä?ine biznis barijere Klub odbornika SocijalistiÄ?ke narodne partije u SkupĹĄtini Glavnog grada podnio je juÄ?e pismeni zahtjev SkupĹĄtini da na danaĹĄnjoj sjednici ne razmatra Predlog odluke o naknadama za koriťćenje opĹĄtinskih puteva na teritoriji Glavnog grada. Svoju odluku odbornici SNP-a u SkupĹĄtini ) ( * ć i ' Ä? ć obrazlaĹžu time da su ponuÄ‘ena rjeĹĄenja u odluci takva da bi proizvela znaÄ?ajne posljedice na funkcionisanje i rad, posebno malih i srednjih preduzeća, a naroÄ?ito bi se "katastrofalno odrazila na opstanak zanatskih radnji koje i u ovim uslovima pruĹžaju usluge graÄ‘anima pod veoma oteĹžanim okolnostima". -Nesporno je da su predloĹžena rjeĹĄenja u odluci tako koncipirana da Ä?ine biznis barijere koje bi imale direktan negativan efekat na poslovanje privrednih subjekata od izuzetnog znaÄ?aja, kako za njihove vlasnike, tako i za zadovoljenje potreba korisnika njihovih usluga- smatraju u SNP-u. Za to navode i primjere, da je u Ä?lanu 17 odreÄ‘ena naknada za izgradnju komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa opĹĄtinskog puta, te za komercijalni objekat do 50 kvadrata za ulice u naselju iznosi 200 eura, a za lokalne puteve 150 eura. Iz SNP-a navode da je, na primjer, visina naknade za komercijalne objekte koji su od 50 kvadrata veći za makar pet mi-

ODLOŽENA proslava u Gimnaziji

NAKNADU će plaćati i fiziÄ?ka lica Iz SNP-a napominju da je naknada predviÄ‘ena Ä?lanom 18 odluke koja će se danas razmatrati za ulice u naselju za motele i hotele 900 eura, a za restorane i druge komercijalne objekte 700 eura, dok za lokalne puteve, moteli i hoteli 700 eura, a restorani i drugi komercijalni objekti 400 eura, ĹĄto znaÄ?i da je naknada u prvom sluÄ?aju skoro pet puta, a u drugom sluÄ?aju skoro tri puta veća u odnosu na postojeća reĹĄenja kada su u pitanju ostali komercijalni objekti. Iz te partije smatraju da ta rjeĹĄenja u praksi znaÄ?e da visina godiĹĄnje naknade za koriťćenje pristupa sa opĹĄtinskog puta iznosi,na primjer, za hotel “Crnu Goruâ€? ili "Podgoricu" po 900 eura, za banke 700, mobilne operatere 700, osiguravajuća druĹĄtva 700 eura, ekskluzivne restorane

700 eura, dok bi isti iznos plaćali drugi komercijalni objekti, meÄ‘u njima krojaÄ?ke radnje, frizerski saloni, obućarske i druge zanatske radnje, pekarske radnje, poslastiÄ?arnice, trafike, butici, piljare i mnogi drugi objekti bez obzira na veliÄ?inu poslovnog prostora koji koriste, vrste djelatnosti kojom se bave, dijelu grada u kojem se nalaze i visini godiĹĄnjih prihoda koje ostvaruju. Novina u predlogu te odluke, kako podsjećaju je i to da se predviÄ‘a da fiziÄ?ka lica plaćaju naknadu za prikljuÄ?enje prilaznog puta, "a to je praktiÄ?no, na primjer, put iz dvoriĹĄta kuće na opĹĄtinski put, a prethodnom odlukom su fiziÄ?ka lica bila izuzeta tog nameta, te se zalaĹžu da se zadrĹži postojeće rjeĹĄenje u tom dijelu".

Proslava Dana Gimnazije „Slobodan Ĺ kerovićâ€?, koja je bila zakazana za sjutra, odloĹžena je za 24. februar u 11 sati. Zbog objektivnih okolnosti, kako su objasnili iz te obrazovne ustanove, proslava je morala biti odloĹžena za sljedeći petak kada će biti organizovana prigodna sveÄ?anost.

PROKIĹ NJAVA plafon

ODBOR usvojio svih 27 taÄ?aka ÄŒlanovi Odbora za statut i propise usvojili su na juÄ?eraĹĄnjoj sjednici svih 27 taÄ?aka i predloĹžili SkupĹĄtini Glavnog grada da ih usvoji na danaĹĄnjoj sjednici. Tokom rasprave o Predlogu programa rada SkupĹĄtine Glavnog grada za 2012. godinu, Ä?lan odbora, odbornik SNP-a * - * ć zamjerio je ĹĄto u Predlogu programa nije uvrĹĄteno joĹĄ tema koje je njegova partija predloĹžila. - KaĹžete da za neke teme nije nadleĹžan Glavni grad, ali dio tih sluĹžbi radi u Podgorici. TraĹžili smo da bude rijeÄ?i i o stanju javnog reda i mira. Kada je u pitanju maloljetniÄ?ka delinkvencija, stvaraju se grupe koje haraju gradom, to su djeca naĹĄih sugraÄ‘ana, a ni policija ne moĹže sve - kazao je Ivanović. On je istakao da neke teme nijesu ni predloĹžili, jer su bili svjesni “kako će proćiâ€?. Sekretarka SkupĹĄtine / * ĹĄ kazala je da je stanje javnog reda i mira bitno za graÄ‘ane Podgorice, ali da SkupĹĄtina ne moĹže o tome da odluÄ?uje.

Dio odborniÄ?kog kluba SNP-a limetara iznosi 400 eura za ulice u naselju i 250 eura za lokalne puteve, i ta cijena se ne mijenja ni za sluÄ?aj da komercijalni objekat ima veliÄ?inu od 500 kvadrata.

Foto:B.Pejović

Tek za objekte veće od 500 kvadrata, kako istiÄ?u, cijena je 490 eura za ulice u naselju, i 290 eura za lokalne puteve. Izuzetak su samo naknade za izgradnju benzinskih stanica

AKCIJA: Mehanizacija na saobraćajnicama

gdje je predviÄ‘ena cijena 2 900 eura. - Nesporno je da se u odluci moraju ugraditi kriterijumi koji će obezbijediti praviÄ?nu naknadu i biti garant jednakih prava

svih subjekata koji izgraÄ‘uju komercijalne objekte: veliÄ?ina objekta po metru kvadratnom, zona u kojoj se objekat gradi i djelatnost kojom će se vlasnik komercijalnog objekta baviti. Dosljedna primjena ovako utvrÄ‘enih kriterijuma mora biti tako ureÄ‘ena da ima podsticajni karakter za sva mala i srednja preduzeća, a posebno one zanate kojih je u Podgorici sve manje- smatraju u SNP-u. Iz te partije napominju da je Ä?lanom 18 godiĹĄnja naknada za koriťćenje komercijalnih obje-

kata kojima je omogućen pristup sa opĹĄtinskog puta predlogom odluke tako ureÄ‘ena da bi izazvala znaÄ?ajne probleme sa nesagledivim posledicama, posebno za mala preduzeća i najveći broj zanata u Podgorici. Gradski sekretar za finansije ) # ĹĄ ć je izjavio na sjednici Odbora za finansije prije dva dana da će smanjenje iznosa naknada za opĹĄtinske puteve , uzrokovati drastiÄ?no smanjenje prihoda Glavnog grada, "u nekoj masi i do 25 odsto". Ĺ˝

ZAVIJANO: Mehanizacija probija i dalje puteve

Helihopterom dopremiće gorivo GradonaÄ?elnik ) ( ĹĄ najavio je sinoć da će pokuĹĄati da helikopterom dostave gorivo u Han GaranÄ?ića i Opasanicu, gdje mjeĹĄtani imaju tri maĹĄine za Ä?iťćenje snijega. - Jedna ekipa krenula je iz pravca KolaĹĄin-MateĹĄevo, a druga sa BioÄ?a i trenutno se nalazi iznad Pelevog Brijega u BratonoĹžićima, gdje su zstali zbog kvara na maĹĄini. Planiramo da helikopterom dostavimo hranu u Seoca u Piperima - rekao je MugoĹĄa.

VODIÄŒ DEĹ˝URNE SLUĹ˝BE

JuÄ?e pored zgrade „Maksimaâ€?

Foto: Z.Ä?urić

Uklanjaju snijeg sa ulica Već nekoliko dana gradske sluĹžbe uz pomoć mehanizacije privatnih preduzeća snijeg sa gradskih ulica tovare i odvoze na Ćemovsko polje. GradonaÄ?elnik ) ( ĹĄ

...

njavio je prije nekoliko dana da će poÄ?eti da uklanjaju snijeg sa ulica, kako bi sprijeÄ?ili eventualne poplave u sluÄ?aju kiĹĄe i otapanja velikih gomila snijega.

Mehanizacija je juÄ?e bila angaĹžovana na viĹĄe lokacija, uzmeÄ‘u ostalog i u Moskovskoj ulici odnosno pored zgrade Maksima. Ĺ˝

Policija 122 Vatrogasna 123 Hitna pomoć 124 TaÄ?no vrijeme 125 Telegrami 126 Informacije 1181 Elektrodistribucija 633-979 Vodovod 440-388 Stambeno 623-493 Komunalno 231-191 JP “Čistoćaâ€? 625-349 Kanalizacije 620-598 Pogrebno 662-480 Meteo 094-800-200 Centar za zaĹĄtitu potroĹĄaÄ?a 210-670, 210-671 Ĺ lep sluĹžba 069-019-611 Ĺ˝albe na postupke policije 067-449-000, fax: 9820

On je napomenuo da se druga maĹĄina za Ä?iťćenje snijega pokvarila na putu prema ZatrijepÄ?u. MugoĹĄa je upozorio da se naglasniji zahtjevi za pomoć kasnije ispostave kao ne toliko urgentni i apelovao na graÄ‘ane da vode raÄ?una da je i drugima moĹžda pomoć potrebnija. MugoĹĄa je izmeÄ‘u ostalog saopĹĄtio da će danas nastaviti Ä?iťćenje puta prema Gornjim Crncima, RadovÄ?u, lopatama i PriÄ?elju kako bi se stvorili uslovi da

Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar (turistiÄ?ki servis) 1300 “Sigurna Ĺženska kuća 069-013-321 “Povjerljivi telefonâ€? 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611 -438 NVO 4 LIFE 067-337-798 068-818-181 CAZAS-AIDS 020-290-414 Samohrane maloljetne majke 069-077-023 TrĹžiĹĄna 230-921

Jedinstveni evropski za pozive u nevolji 112

Crnogorski Telekom 1500 Telenor - korisniÄ?ki servis 1188 Mtel-korisniÄ?ki servis 1600 SOS broj za Ĺžrtve trafikinga 116-666 Informacije o telefonskim. brojevimapreplatnika 1180

INSPEKCIJE Sanitarna 608-015 EkoloĹĄka 618-395 Inspekcija zaĹĄtite prostora 281-055 MetroloĹĄka inspekcija 601-360, fax.634-651 Veterinarska 234-106 Inspekcija rada 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265-438 TuristiÄ?ka 647-562 Komunalna policija 080-081-222

BOLNICE KliniÄ?ki centar

412-412

DOMOVI ZDRAVLJA PobreĹžje Konik Stari aerodrom Tuzi djeÄ?je

648-823 607-120 481-940 603-940 603-941

ekipe elektrodistribucije poprave kvarove. On je kazao da je pokvarena maĹĄina u ZatrijepÄ?u ali da su mjeĹĄtani u udaljenim mjestima dobili pomoć u hrani i podijeljeno je 180 paketa hrane. Iz mjesta SeoĹĄtica u BratonoĹžićima sinoć je evakuisana majka sa dvojer djece. GradonaÄ?elnik je kazao da su radnici popravljali krovove novih zgrada biblioteke i gradskog pralmaenta. Golubovci 603-310 Radio-stanica 230-410 Blok 5 481-911, 481-925

L ABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za koĹžne i polne bolesti “ â€? 020-664-648 Ambulanta i laboratorija ĹĄ 248-888 PZU “ â€? klinika za IVF 623-212

VETERINARSKE AMBUL ANTE

Sahat kula

Porodici ,( - ) (57) koji ima 14 djece, sa njihove kuće u Ulici Rudarskoj 35 na Vrelima ribniÄ?kim vjetar je odnio krov. Kuća sa dvije sobe sada obilno prokiĹĄnjava kroz plafon od lamperije a Husnici kaĹže da djeca gladuju, propada od vode namjeĹĄtaj i tepisi, dok za mjesec dana oÄ?ekuju prinovu. - Najstariji sin ima 36 godina i njegova Ĺžena je trudna. MeÄ‘utim, moja djeca gladuju a nemamo viĹĄe ni hrane niti drva. Eto, ĹĄto sam doÄ?ekao. Kao predsjednik Roma za raseljena lica pomagao sam mnogim ljudima, ĹĄlepere hrane sam podijelio, radio sam za narod, a danas sam doÄ?ekao da meni pomaĹžu - rekao je Ramaci. On je napomenuo da su njegova djeca radila na pijaci ali da je nevrijeme onemogućilo da "rade i zarade". Husnici kaĹže da ima 33 unuÄ?adi a da porodica najstarijeg sina broji deset Ä?lanova. Kuću od opeke na Vrelima RibniÄ?kim napravio je 1999. godine. - Posebno se plaĹĄim struje, moĹže mi pobiti djecu. Sve bi bilo dobro da mogu izaći na pijacu, a da je vrijeme ljepĹĄe, neĹĄto bi se i zaradilo. Grijemo se na jednu malu grijalicu a sve u stanu je mokro. Ĺ˝alio sam se Crvenom krstu, a oni su mi dali deset tabli za krov. To je niĹĄta, jer za Ä?itav krov potrebno mi je sedam puta toliko - rekao je Ramaci.

POMOĆ za najugroĹženije Crveni krst proteklih dana posjetilo je znatno viĹĄe socijalno ugroĹženih graÄ‘ana koji traĹže pomoću u hrani i garderobi. Sekretar opĹĄtinskog Crvenog krsta - ' Ĺž * ć kazao je da su njihovim korisnicima u stanju socijalne potrebe u proteklih par dana podijelili pakete sa osnovnim Ĺživotnim namirnicama. - Obezbijedili smo joĹĄ sto paketa sa hranom koje ćemo podijeliti u narednim danima, kao i garderobu onima kojima je ona neophodna.TakoÄ‘e, hranom i novÄ?ano pomogli smo i dvije teĹĄko ugroĹžene porodice koje imaju osmoro i desetoro djece - naveo je BoĹžović. Volonteri te organizacije zbog loĹĄih vremenskih prilika, prema rijeÄ?ima BoĹžovića, ovih dana obilaze i stare osobe koji su bili njihovi nekadaĹĄnji korisnici projekta brige o starima, kako bi im pruĹžili osnovnu neophodnu pomoć pri nabavci lijekova i Ĺživotnih namirnica. - NaĹĄi volonteri ukljuÄ?ili su se i u Ä?iťćenje snijega na javnim povrĹĄinama, posebno prilaza ambulanti i drugih javnih ustanova - kazao je BoĹžović. On je apelovao na graÄ‘ane koji su u prilici da doniranjem hrane i odjeće pomognu socijalno ugroĹženim osobama. 620-273

HOTELI Crna Gora 634-271, 443-443

Podgorica 402-500 City 441-500 Premijer 409-900 Kosta’s 656-588, 656-702 Evropa 621-889, 623-444 Lovćen 669-201 Ambiente 235-535 Pejović 810-165 Best Western Premier Hotel Montenegro 406-500 e-mail: office@hotel-montenegro.com

“Animavet� 020-641-651

APOTEKE Ribnica 627-739 KruĹĄevac, Montefarmova deĹžurna apoteka, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 241-441 ICN Crna Gora 245-019

TAKSI Alo taksi OranŞ 19� Bel taxi Rojal taksi Hit taksi PG taksi

19-700 19-709 19-800 19-702 19-725 19-704

De luxe taksi City taksi Red line taksi Queen taksi

19-706 19-711 19-714 19-750

GALERIJE

Ć ! Retrospektivna izloĹžba Hilmije Ćatovića " : IzloĹžba skulptura Ĺ˝eljka Reljića. # " ÄŒ% ! Od Ä?etvrtka, 08.12. izloĹžba fotografija Milete Prodanovića.

POZORIĹ TE

" & Nema predstave

% „'( ) * ć� Nema predstave

BIOSKOP Cineplexx: Fantomska prijetnja 3D (12:30); 15:00; 17:30; 20:10; 22:50; I u dobru I u zlu - 18:00; 20:30; 22:30; Sigurna kuća 20:00; 22:10; Ovo znaÄ?i rat – (11:00;13:00); 15:00; 17:00; 19:00; 21:00; 23:00; Prvi za lovu 21:30; Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića – (11:00; 13:20); 15:40; 18:00; 20:20; 22:40; Kupili smo zooloĹĄki vrt – 15:40; Ĺ˝ućko - priÄ?a o Radivoju Koraću - dokumentarni – 17:10; 18:50; DĹžeki i DĹžil - 15:20; Putovanje 2: Misteriozno ostrvo – (13:30); 17:50; 19:40; Happy feet 2 3D – (12:00); MaÄ?ak u Ä?izmama – (12:00; 13:50); Alvin i vjeverice 3, Urnebesni brodolom – ( 1 4 : 0 0 ); 16:00; Ĺ trumpfovi 3D – (11:30) . " " : Termini u zagradama se odnose na dane vikenda.

NA ULICI: Zbog blokade saobraćaja prema Srbiji, Branislav Vujin pet dana u Crnoj Gori


Ä?

NAKNADA: OdborniÄ?ki klub SNP-a protiv Predloga odluke o naknadama za koriťćenje puteva

Namet ubija male PreŞivljava od pomoći preduzetnike

Usljed blokade putniÄ?kog i ĹželjezniÄ?kog saobraćaja, zbog Ä?ega je onemogućen da napusti Crnu Goru ' - *

( - iz Zrenjanina, koji je u meÄ‘uvremenu ostao bez novca, već pet dana boravi u Podgorici preĹživljavajući od tuÄ‘e pomoći i dobre volje. Vujin istiÄ?e da je u Crnu Goru stigao u petak ujutro, a u veÄ?ernjim satima bio je kod sestre u Kotoru. - Tih dana imao sam neĹĄto novca. Kotor sam napustio u ponedjeljak i preko Cetinja krenuo u Podgoricu namjeravajući da idem dalje za Beograd. MeÄ‘utim, sve je bilo zatvoreno a za nesreću ostao sam bez para. Sestra nije mogla pomoći jer je i sama u teĹĄkoj materijalnoj situaciji rekao je Vujin. Tako se nenadano Vujin naĹĄao na ulici, i oÄ?ajan ponadao da moĹže dobiti pomoć u Ambasadi Srbije. - SluĹžbenik ambasade rekao je da nemaju novca, kao i da ne mogu platiti prevoz, već da neko u Zrenjaninu, preko Ministarstva unostranih poslova, poĹĄalje novac ambasadi, i da jedino tako mogu pomoći. Ako nemaju novca, kako mogu da me isplate, pitao sam, kada stigne nalog, ali na to nijesu imali odgovor. Potom sam odluÄ?io da stopiram do Bijelog Polja, ali dalje od BioÄ?a i restorana “Tanyâ€? nije se moglo. Oko 35 kamiona i vozaÄ?a

NEMAJU fond

Saradnik za bezbjednost u Ambasadi Srbije * - * ć potvrdio je da se Vujin obratio za pomoć, ali je istovremeno naglasio da nemaju fond za takve sluÄ?ajeve. - PredloĹžio sam Vujinu da neko od njegove rodbine poĹĄalje novac preko Ministarstva inostranih poslova, i nama dostavi nalog za isplatu - rekao je Pantović.

Branislav Vujin

Foto: J: Staniťić

u tom mjestu Ä?eka da se put oslobodi snijega. Vlasnik “Tanyaâ€? dozvolio je da prenoćim jedno veÄ?e, na Ä?emu sam mu neizmjerno zahvalan, a sjutradan me prebacio do kriznog ĹĄtaba u Podgorici. InaÄ?e, vlasnik tog restorana velikoduĹĄno pomaĹže kamiondĹžije, koji viĹĄe nemaju

novca. Zahvaljujući njemu, oni dobijaju besplatno cigarete, hranu, Ä?aj i kafu. U kriznom ĹĄtabu, sluĹžbenica pokuĹĄavala je na sve naÄ?ine da mi pomogne a zahvaljujući njoj, narednu noć proveo sam u hotelu “Kostasâ€?. ÄŒak me i policija povela do hotela - rekao je Vujin,

naglasivĹĄi da Ĺželi javno da se zahvali " ĹĄ / - * ć(, vlasniku hotela, na pomoći. Vujin je rekao da je u Kotor doĹĄao kako bi sestri izjavio sauÄ?eťće zbog smrti muĹža, ali i da bi naĹĄao posao. Iako mesar po struci, Vujin kaĹže da je bio spreman da radi i na graÄ‘evinama, ali su planove omele vremenske neprilike. - OÄ?ito da sam doĹĄao u najgore vrijeme. Ostao sam bez centa u dĹžepu - rekao je Vujin, naglasivĹĄi da nema gdje da prenoći jer ne poznaje nikoga u Podgorici. Vujin je kazao da će noć vjerovatno provesti na autobuskoj ili ĹželjezniÄ?koj stanici.

NATJERALA ZIMA: U „GintaĹĄuâ€? dobro prolaze vunene Ä?arape i prsluci

ProdavaÄ?ice i pletilje RuÄ?no pletene vunene Ä?arape i naglavci za djecu i odrasle u dvije boje, sivoj i bijeloj, i prsluci u ĹĄali nazvani "antireuma", prodavali su se juÄ?e na pijaci “GintaĹĄâ€?. ProdavaÄ?ice su ujedno i pletilje u slobodno vrijeme a vuna se nabavlja, kako kaĹžu, ponekad iz pljevaljskih sela a povremeno iz Srbije. Prsluk "antireuma", koji pokriva do ispod pojasa, prodaje se za 12 eura a dobra pletilja moĹže da ga isplete za dva dana. Vunene Ä?arape koĹĄtale su pet eura, a par je moguće isplesti za dan. ProdavaÄ?ice ne Ĺžele da im se

Prsluk se nudi za 12 eura

ime pominje u novinama jer nijesu sigurne da je dozvoljeno prodavati domaću radinost, ali u povjerenju moglo se saznati da su zanat nauÄ?ile od svojih majki. I dok jedna od njih upozorava da nije za novinsku priÄ?u raspoloĹžena ako istovremeno nema trgovine, druga kaĹže da Ĺživi u Podgorici dvije decenije, a roÄ‘ena je u Pljevljima. - I doktori preporuÄ?uju noĹĄenje prsluka. Vuna je prirodno bojena a Ä?arape su za sve uzraste - kazala je ona dodavĹĄi da je juÄ?e bila prvi dan na pijaci.

Foto:J.Staniťić

Naglavci su koĹĄtali tri i po eura, a prodavaÄ?ica je kazala da vunu kupuje za deset eura po kilogramu. Ona je stanovnik Podgorice trideset godina, a vjeĹĄtinu je savladala uz pomoć majke. - NaĹĄa djeca ne znaju kako se plete. Moguće da će pletenje izumrijeti. JoĹĄ naĹĄa generacija i gotovo je - kazala je ona. I na ĹĄtandovima unutar “GintaĹĄaâ€? prodavale su se ruÄ?no pletene Ä?arape od vune ĹĄest eura po paru, prsluci za bebe bili su pet, a Ä?arapice tri eura. Posljednji prsluk u nepoznatoj seriji domaće radinosti na jednom ĹĄtandu prodavao se po sniĹženoj cijeni od 10 eura. ProdavaÄ?ica je kazala da u toku dana oÄ?ekuje nove koliÄ?ine vunenih stvari. - Baba ĹĄtrika, probudili smo je jutros rano... dobro radi... moĹže par Ä?arapa za dan da isplete - kazala je prodavaÄ?ica. U “GintaĹĄuâ€? na pijaci i ĹĄtandovima tehniÄ?ke robe i odjevnih predmeta na spratu juÄ?e je bilo za koji stepen toplije nego napolju. Zajedno sa zvucima sa radio prijemnika, i pitanjima posjetilaca o cijeni robe, glas jednog od mlaÄ‘ih tragovaca, koji duva u dlanove i govori "e, da mi se oĹženiti", zvuÄ?ao je kao samoprijekor ili hrabrenje. Za mnoge trgovce na pijaci juÄ?e je bio prvi radni dan, a pojedini ĹĄtandovi bili su zatvoreni.

Nesporno je da su predloĹžena rjeĹĄenja u odluci tako koncipirana da Ä?ine biznis barijere Klub odbornika SocijalistiÄ?ke narodne partije u SkupĹĄtini Glavnog grada podnio je juÄ?e pismeni zahtjev SkupĹĄtini da na danaĹĄnjoj sjednici ne razmatra Predlog odluke o naknadama za koriťćenje opĹĄtinskih puteva na teritoriji Glavnog grada. Svoju odluku odbornici SNP-a u SkupĹĄtini ) ( * ć i ' Ä? ć obrazlaĹžu time da su ponuÄ‘ena rjeĹĄenja u odluci takva da bi proizvela znaÄ?ajne posljedice na funkcionisanje i rad, posebno malih i srednjih preduzeća, a naroÄ?ito bi se "katastrofalno odrazila na opstanak zanatskih radnji koje i u ovim uslovima pruĹžaju usluge graÄ‘anima pod veoma oteĹžanim okolnostima". -Nesporno je da su predloĹžena rjeĹĄenja u odluci tako koncipirana da Ä?ine biznis barijere koje bi imale direktan negativan efekat na poslovanje privrednih subjekata od izuzetnog znaÄ?aja, kako za njihove vlasnike, tako i za zadovoljenje potreba korisnika njihovih usluga- smatraju u SNP-u. Za to navode i primjere, da je u Ä?lanu 17 odreÄ‘ena naknada za izgradnju komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa opĹĄtinskog puta, te za komercijalni objekat do 50 kvadrata za ulice u naselju iznosi 200 eura, a za lokalne puteve 150 eura. Iz SNP-a navode da je, na primjer, visina naknade za komercijalne objekte koji su od 50 kvadrata veći za makar pet mi-

ODLOŽENA proslava u Gimnaziji

NAKNADU će plaćati i fiziÄ?ka lica Iz SNP-a napominju da je naknada predviÄ‘ena Ä?lanom 18 odluke koja će se danas razmatrati za ulice u naselju za motele i hotele 900 eura, a za restorane i druge komercijalne objekte 700 eura, dok za lokalne puteve, moteli i hoteli 700 eura, a restorani i drugi komercijalni objekti 400 eura, ĹĄto znaÄ?i da je naknada u prvom sluÄ?aju skoro pet puta, a u drugom sluÄ?aju skoro tri puta veća u odnosu na postojeća reĹĄenja kada su u pitanju ostali komercijalni objekti. Iz te partije smatraju da ta rjeĹĄenja u praksi znaÄ?e da visina godiĹĄnje naknade za koriťćenje pristupa sa opĹĄtinskog puta iznosi,na primjer, za hotel “Crnu Goruâ€? ili "Podgoricu" po 900 eura, za banke 700, mobilne operatere 700, osiguravajuća druĹĄtva 700 eura, ekskluzivne restorane

700 eura, dok bi isti iznos plaćali drugi komercijalni objekti, meÄ‘u njima krojaÄ?ke radnje, frizerski saloni, obućarske i druge zanatske radnje, pekarske radnje, poslastiÄ?arnice, trafike, butici, piljare i mnogi drugi objekti bez obzira na veliÄ?inu poslovnog prostora koji koriste, vrste djelatnosti kojom se bave, dijelu grada u kojem se nalaze i visini godiĹĄnjih prihoda koje ostvaruju. Novina u predlogu te odluke, kako podsjećaju je i to da se predviÄ‘a da fiziÄ?ka lica plaćaju naknadu za prikljuÄ?enje prilaznog puta, "a to je praktiÄ?no, na primjer, put iz dvoriĹĄta kuće na opĹĄtinski put, a prethodnom odlukom su fiziÄ?ka lica bila izuzeta tog nameta, te se zalaĹžu da se zadrĹži postojeće rjeĹĄenje u tom dijelu".

Proslava Dana Gimnazije „Slobodan Ĺ kerovićâ€?, koja je bila zakazana za sjutra, odloĹžena je za 24. februar u 11 sati. Zbog objektivnih okolnosti, kako su objasnili iz te obrazovne ustanove, proslava je morala biti odloĹžena za sljedeći petak kada će biti organizovana prigodna sveÄ?anost.

PROKIĹ NJAVA plafon

ODBOR usvojio svih 27 taÄ?aka ÄŒlanovi Odbora za statut i propise usvojili su na juÄ?eraĹĄnjoj sjednici svih 27 taÄ?aka i predloĹžili SkupĹĄtini Glavnog grada da ih usvoji na danaĹĄnjoj sjednici. Tokom rasprave o Predlogu programa rada SkupĹĄtine Glavnog grada za 2012. godinu, Ä?lan odbora, odbornik SNP-a * - * ć zamjerio je ĹĄto u Predlogu programa nije uvrĹĄteno joĹĄ tema koje je njegova partija predloĹžila. - KaĹžete da za neke teme nije nadleĹžan Glavni grad, ali dio tih sluĹžbi radi u Podgorici. TraĹžili smo da bude rijeÄ?i i o stanju javnog reda i mira. Kada je u pitanju maloljetniÄ?ka delinkvencija, stvaraju se grupe koje haraju gradom, to su djeca naĹĄih sugraÄ‘ana, a ni policija ne moĹže sve - kazao je Ivanović. On je istakao da neke teme nijesu ni predloĹžili, jer su bili svjesni “kako će proćiâ€?. Sekretarka SkupĹĄtine / * ĹĄ kazala je da je stanje javnog reda i mira bitno za graÄ‘ane Podgorice, ali da SkupĹĄtina ne moĹže o tome da odluÄ?uje.

Dio odborniÄ?kog kluba SNP-a limetara iznosi 400 eura za ulice u naselju i 250 eura za lokalne puteve, i ta cijena se ne mijenja ni za sluÄ?aj da komercijalni objekat ima veliÄ?inu od 500 kvadrata.

Foto:B.Pejović

Tek za objekte veće od 500 kvadrata, kako istiÄ?u, cijena je 490 eura za ulice u naselju, i 290 eura za lokalne puteve. Izuzetak su samo naknade za izgradnju benzinskih stanica

AKCIJA: Mehanizacija na saobraćajnicama

gdje je predviÄ‘ena cijena 2 900 eura. - Nesporno je da se u odluci moraju ugraditi kriterijumi koji će obezbijediti praviÄ?nu naknadu i biti garant jednakih prava

svih subjekata koji izgraÄ‘uju komercijalne objekte: veliÄ?ina objekta po metru kvadratnom, zona u kojoj se objekat gradi i djelatnost kojom će se vlasnik komercijalnog objekta baviti. Dosljedna primjena ovako utvrÄ‘enih kriterijuma mora biti tako ureÄ‘ena da ima podsticajni karakter za sva mala i srednja preduzeća, a posebno one zanate kojih je u Podgorici sve manje- smatraju u SNP-u. Iz te partije napominju da je Ä?lanom 18 godiĹĄnja naknada za koriťćenje komercijalnih obje-

kata kojima je omogućen pristup sa opĹĄtinskog puta predlogom odluke tako ureÄ‘ena da bi izazvala znaÄ?ajne probleme sa nesagledivim posledicama, posebno za mala preduzeća i najveći broj zanata u Podgorici. Gradski sekretar za finansije ) # ĹĄ ć je izjavio na sjednici Odbora za finansije prije dva dana da će smanjenje iznosa naknada za opĹĄtinske puteve , uzrokovati drastiÄ?no smanjenje prihoda Glavnog grada, "u nekoj masi i do 25 odsto". Ĺ˝

ZAVIJANO: Mehanizacija probija i dalje puteve

Helihopterom dopremiće gorivo GradonaÄ?elnik ) ( ĹĄ najavio je sinoć da će pokuĹĄati da helikopterom dostave gorivo u Han GaranÄ?ića i Opasanicu, gdje mjeĹĄtani imaju tri maĹĄine za Ä?iťćenje snijega. - Jedna ekipa krenula je iz pravca KolaĹĄin-MateĹĄevo, a druga sa BioÄ?a i trenutno se nalazi iznad Pelevog Brijega u BratonoĹžićima, gdje su zstali zbog kvara na maĹĄini. Planiramo da helikopterom dostavimo hranu u Seoca u Piperima - rekao je MugoĹĄa.

VODIÄŒ DEĹ˝URNE SLUĹ˝BE

JuÄ?e pored zgrade „Maksimaâ€?

Foto: Z.Ä?urić

Uklanjaju snijeg sa ulica Već nekoliko dana gradske sluĹžbe uz pomoć mehanizacije privatnih preduzeća snijeg sa gradskih ulica tovare i odvoze na Ćemovsko polje. GradonaÄ?elnik ) ( ĹĄ

...

njavio je prije nekoliko dana da će poÄ?eti da uklanjaju snijeg sa ulica, kako bi sprijeÄ?ili eventualne poplave u sluÄ?aju kiĹĄe i otapanja velikih gomila snijega.

Mehanizacija je juÄ?e bila angaĹžovana na viĹĄe lokacija, uzmeÄ‘u ostalog i u Moskovskoj ulici odnosno pored zgrade Maksima. Ĺ˝

Policija 122 Vatrogasna 123 Hitna pomoć 124 TaÄ?no vrijeme 125 Telegrami 126 Informacije 1181 Elektrodistribucija 633-979 Vodovod 440-388 Stambeno 623-493 Komunalno 231-191 JP “Čistoćaâ€? 625-349 Kanalizacije 620-598 Pogrebno 662-480 Meteo 094-800-200 Centar za zaĹĄtitu potroĹĄaÄ?a 210-670, 210-671 Ĺ lep sluĹžba 069-019-611 Ĺ˝albe na postupke policije 067-449-000, fax: 9820

On je napomenuo da se druga maĹĄina za Ä?iťćenje snijega pokvarila na putu prema ZatrijepÄ?u. MugoĹĄa je upozorio da se naglasniji zahtjevi za pomoć kasnije ispostave kao ne toliko urgentni i apelovao na graÄ‘ane da vode raÄ?una da je i drugima moĹžda pomoć potrebnija. MugoĹĄa je izmeÄ‘u ostalog saopĹĄtio da će danas nastaviti Ä?iťćenje puta prema Gornjim Crncima, RadovÄ?u, lopatama i PriÄ?elju kako bi se stvorili uslovi da

Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar (turistiÄ?ki servis) 1300 “Sigurna Ĺženska kuća 069-013-321 “Povjerljivi telefonâ€? 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611 -438 NVO 4 LIFE 067-337-798 068-818-181 CAZAS-AIDS 020-290-414 Samohrane maloljetne majke 069-077-023 TrĹžiĹĄna 230-921

Jedinstveni evropski za pozive u nevolji 112

Crnogorski Telekom 1500 Telenor - korisniÄ?ki servis 1188 Mtel-korisniÄ?ki servis 1600 SOS broj za Ĺžrtve trafikinga 116-666 Informacije o telefonskim. brojevimapreplatnika 1180

INSPEKCIJE Sanitarna 608-015 EkoloĹĄka 618-395 Inspekcija zaĹĄtite prostora 281-055 MetroloĹĄka inspekcija 601-360, fax.634-651 Veterinarska 234-106 Inspekcija rada 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265-438 TuristiÄ?ka 647-562 Komunalna policija 080-081-222

BOLNICE KliniÄ?ki centar

412-412

DOMOVI ZDRAVLJA PobreĹžje Konik Stari aerodrom Tuzi djeÄ?je

648-823 607-120 481-940 603-940 603-941

ekipe elektrodistribucije poprave kvarove. On je kazao da je pokvarena maĹĄina u ZatrijepÄ?u ali da su mjeĹĄtani u udaljenim mjestima dobili pomoć u hrani i podijeljeno je 180 paketa hrane. Iz mjesta SeoĹĄtica u BratonoĹžićima sinoć je evakuisana majka sa dvojer djece. GradonaÄ?elnik je kazao da su radnici popravljali krovove novih zgrada biblioteke i gradskog pralmaenta. Golubovci 603-310 Radio-stanica 230-410 Blok 5 481-911, 481-925

L ABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za koĹžne i polne bolesti “ â€? 020-664-648 Ambulanta i laboratorija ĹĄ 248-888 PZU “ â€? klinika za IVF 623-212

VETERINARSKE AMBUL ANTE

Sahat kula

Porodici ,( - ) (57) koji ima 14 djece, sa njihove kuće u Ulici Rudarskoj 35 na Vrelima ribniÄ?kim vjetar je odnio krov. Kuća sa dvije sobe sada obilno prokiĹĄnjava kroz plafon od lamperije a Husnici kaĹže da djeca gladuju, propada od vode namjeĹĄtaj i tepisi, dok za mjesec dana oÄ?ekuju prinovu. - Najstariji sin ima 36 godina i njegova Ĺžena je trudna. MeÄ‘utim, moja djeca gladuju a nemamo viĹĄe ni hrane niti drva. Eto, ĹĄto sam doÄ?ekao. Kao predsjednik Roma za raseljena lica pomagao sam mnogim ljudima, ĹĄlepere hrane sam podijelio, radio sam za narod, a danas sam doÄ?ekao da meni pomaĹžu - rekao je Ramaci. On je napomenuo da su njegova djeca radila na pijaci ali da je nevrijeme onemogućilo da "rade i zarade". Husnici kaĹže da ima 33 unuÄ?adi a da porodica najstarijeg sina broji deset Ä?lanova. Kuću od opeke na Vrelima RibniÄ?kim napravio je 1999. godine. - Posebno se plaĹĄim struje, moĹže mi pobiti djecu. Sve bi bilo dobro da mogu izaći na pijacu, a da je vrijeme ljepĹĄe, neĹĄto bi se i zaradilo. Grijemo se na jednu malu grijalicu a sve u stanu je mokro. Ĺ˝alio sam se Crvenom krstu, a oni su mi dali deset tabli za krov. To je niĹĄta, jer za Ä?itav krov potrebno mi je sedam puta toliko - rekao je Ramaci.

POMOĆ za najugroĹženije Crveni krst proteklih dana posjetilo je znatno viĹĄe socijalno ugroĹženih graÄ‘ana koji traĹže pomoću u hrani i garderobi. Sekretar opĹĄtinskog Crvenog krsta - ' Ĺž * ć kazao je da su njihovim korisnicima u stanju socijalne potrebe u proteklih par dana podijelili pakete sa osnovnim Ĺživotnim namirnicama. - Obezbijedili smo joĹĄ sto paketa sa hranom koje ćemo podijeliti u narednim danima, kao i garderobu onima kojima je ona neophodna.TakoÄ‘e, hranom i novÄ?ano pomogli smo i dvije teĹĄko ugroĹžene porodice koje imaju osmoro i desetoro djece - naveo je BoĹžović. Volonteri te organizacije zbog loĹĄih vremenskih prilika, prema rijeÄ?ima BoĹžovića, ovih dana obilaze i stare osobe koji su bili njihovi nekadaĹĄnji korisnici projekta brige o starima, kako bi im pruĹžili osnovnu neophodnu pomoć pri nabavci lijekova i Ĺživotnih namirnica. - NaĹĄi volonteri ukljuÄ?ili su se i u Ä?iťćenje snijega na javnim povrĹĄinama, posebno prilaza ambulanti i drugih javnih ustanova - kazao je BoĹžović. On je apelovao na graÄ‘ane koji su u prilici da doniranjem hrane i odjeće pomognu socijalno ugroĹženim osobama. 620-273

HOTELI Crna Gora 634-271, 443-443

Podgorica 402-500 City 441-500 Premijer 409-900 Kosta’s 656-588, 656-702 Evropa 621-889, 623-444 Lovćen 669-201 Ambiente 235-535 Pejović 810-165 Best Western Premier Hotel Montenegro 406-500 e-mail: office@hotel-montenegro.com

“Animavet� 020-641-651

APOTEKE Ribnica 627-739 KruĹĄevac, Montefarmova deĹžurna apoteka, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 241-441 ICN Crna Gora 245-019

TAKSI Alo taksi OranŞ 19� Bel taxi Rojal taksi Hit taksi PG taksi

19-700 19-709 19-800 19-702 19-725 19-704

De luxe taksi City taksi Red line taksi Queen taksi

19-706 19-711 19-714 19-750

GALERIJE

Ć ! Retrospektivna izloĹžba Hilmije Ćatovića " : IzloĹžba skulptura Ĺ˝eljka Reljića. # " ÄŒ% ! Od Ä?etvrtka, 08.12. izloĹžba fotografija Milete Prodanovića.

POZORIĹ TE

" & Nema predstave

% „'( ) * ć� Nema predstave

BIOSKOP Cineplexx: Fantomska prijetnja 3D (12:30); 15:00; 17:30; 20:10; 22:50; I u dobru I u zlu - 18:00; 20:30; 22:30; Sigurna kuća 20:00; 22:10; Ovo znaÄ?i rat – (11:00;13:00); 15:00; 17:00; 19:00; 21:00; 23:00; Prvi za lovu 21:30; Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića – (11:00; 13:20); 15:40; 18:00; 20:20; 22:40; Kupili smo zooloĹĄki vrt – 15:40; Ĺ˝ućko - priÄ?a o Radivoju Koraću - dokumentarni – 17:10; 18:50; DĹžeki i DĹžil - 15:20; Putovanje 2: Misteriozno ostrvo – (13:30); 17:50; 19:40; Happy feet 2 3D – (12:00); MaÄ?ak u Ä?izmama – (12:00; 13:50); Alvin i vjeverice 3, Urnebesni brodolom – ( 1 4 : 0 0 ); 16:00; Ĺ trumpfovi 3D – (11:30) . " " : Termini u zagradama se odnose na dane vikenda.

NA ULICI: Zbog blokade saobraćaja prema Srbiji, Branislav Vujin pet dana u Crnoj Gori


č


Ä?

Fotografije obdukcije vanzemaljca na VMA? Nema kraja kontroverzama oko Josipa Broza i rijetko ĹĄta danas viĹĄe privlaÄ?i paĹžnju od vijesti u vezi s njim. Tito je i tri decenije nakon smrti istinski celebrity. I nije to samo naĹĄa opsesija. MoĹžda ćemo u ovim redovima uoÄ?iti odgovore na pitanja o onome ĹĄto jednog vladara Ä?ini neprolaznim; priredio Slobodan ÄŒukić Ĺ ĹĄ ć mi je ispripovijedao ovu priÄ?u jedne vrele julske noći 2007. nasred ĹželjezniÄ?kog mosta “Tanki rtâ€? kod Vranjine, negdje iza ponoći. Bilo je veoma sparno, ĹĄto mu je priÄ?injavalo srÄ?ane tegobe, pa je krenuo u ĹĄetnju da sebi olakĹĄa. ÄŒuo sam ga kako dolazi, pozdravili smo se i lijepo porazgovarali, onako kako se

to Ä?esto deĹĄava na jezeru. Ljudi koji vole jezero vole i da popriÄ?aju sa onima koji “bolujuâ€? od jezerske magije. Zapravo tada sam radio na feljtonu o Skadarskom jezeru pa sam koristio svaku priliku da saznam ĹĄto viĹĄe razliÄ?itih detalja. Jedna od stvari vezanih za istorijat jezera bila je i lokalna legenda o borbi ribara sa zmijom o kojoj postoji i cr-

nogorska i albanska verzija (crnogorsku je zabiljeĹžio !" # $ ). UopĹĄte, priÄ?e o velikim zmijama su karakteristiÄ?ne za region Skadarskog jezera, pa sam tokom obilaska njegove okoline obavezno pitao mjeĹĄtane za iskustva sa zmijama. Iz istog razloga sam i Krkovića u jednom momentu priupitao o dogaÄ‘aju koji se zbio samo par mjeseci

Navodni snimci obdukcije vanzemaljca na VMA 1966. godine

ranije, krajem maja (2007) kada su dvojica mladića na jezeru, kod ostrva StarÄ?eva navodno vidjela ogromno zmijoliko stvorenje. Nije Ĺžurio s odgovorom. ZapoÄ?eo je oprezno, istiÄ?ući u prvi plan da su ti mladići odrasli na jezeru, da mu znaju svaki kutak i imaju ogromno iskustvo. Davao mi je do znanja da je rijeÄ? o momcima kojima se moĹže vjerovati. Pratio sam ga paĹžljivo, odmjeravao je rijeÄ?i, taÄ?no onako kako to Ä?ini Ä?ovjek koji ne Ĺžuri nikuda, prepun Ĺživotnog iskustva. Onda sam u jednom momentu zaÄ?uo potpuno neoÄ?ekivani zakljuÄ?ak: “Reći ću ti ovako. Ĺ to god da je u pitanju, neće na Ä?ovjekaâ€?. Rekao je to joĹĄ jednom. Malo smo otćutali. Dobio sam mnogo viĹĄe nego ĹĄto sam oÄ?ekivao. A onda je moj sagovornik joĹĄ neoÄ?ekivanije zapoÄ?eo pripovijest o sluĹženju vojnog roka u Makarskoj prije pola vijeka i neobiÄ?nom svijetlećem objektu koji je vidio nad Jadranom. OÄ?ito je Ĺželio da i meni saopĹĄti detalje tog neobiÄ?nog dogaÄ‘aja, o kojem se svojevremeno zakleo da će govoriti istinu... Uz obećanje da ću tu Krkovićevu priÄ?u nekom drugom prilikom prenijeti sa joĹĄ viĹĄe detalja, vraćam se pitanju o bliskim susretima treće vrste u bivĹĄoj SFRJ. %Ĺ % & '(() * ProĹĄle godine su u srpskim i slovenaÄ?kim medijima objavljene crno-bijele fotografije na kojima se vidi kako trojica ljekara vrĹĄe obdukciju izgorjelih tijela koja po svojoj prepoznatljivoj fizionomiji najviĹĄe naliÄ?e vanzemaljcima. Fotografije su

navodno snimljene u novembru 1966. godine u Beogradu na patoloĹĄkom odjelu Vojno-medicinske akademije, gdje je u strogoj tajnosti izvrĹĄena obdukcija toga pougljenisanog tijela vanzemaljca. Na objavljenim slikama vide se trojica ljekara s tijelom na kojem je vrĹĄena obdukcija. Prema informacijama koje su objavljene u novinama, na fotografijama su hirurg $+ , # te dvojica patologa – #" &-# ć i "$ . + ć. S njima su, navodno, u prostoriji gdje je izvrĹĄena obdukcija bila joĹĄ trojica visokih oficira vojske i ondaĹĄnje jugoslovenske vlade. Sudeći po slikama, patolozi su detaljno obavili svoj posao, utvrdili od Ä?ega je nastala smrt i saznali da li je rijeÄ? o pravom Ä?ovjeku koji je stradao u avionskoj nesreći ili o vanzemaljcu koji je stradao u svom NLO-u. PriÄ?a dalje kaĹže da je NLO u novembru 1966. godine udario u zemlju pored sela OtoÄ?eca ob Krki nedaleko od Novog Mesta u Sloveniji, razbio se i zapalio zajedno s posadom vanzemaljaca. Navodno su neki u poÄ?etku mislili da se sruĹĄio jedan od aviona JNA i da je u njemu stradao jugoslovenski pilot, dok je Ä?udan oblik letjelice “objaĹĄnjenâ€? specijalnom tajnom akcijom jugoslovenske vojske koja je isprobavala nekakvo svoje tajno oruĹžje. Mediji koji su objavili priÄ?u tvrde da se to zaista dogodilo u novembru 1966. godine, a neki ufolozi na svojim specijalizovanim portalima tvrde pak da se to dogodilo deset godina kasnije, takoÄ‘e u novembru, ali 1976. godine. (Nastavlja se)

USPON i pad MiÄ?el-HedĹžisove kristalne lobanje

NaÄ?injena pomoću savremenih alata Ĺ˝ & Ĺ . / & “ & â€? Imala sam dvije prilike da izbliza ispitam MiÄ?el-HedĹžisovu lobanju, kaĹže ameriÄ?ka antropologinja Ĺž $ #ĹĄ. Nakon nanoĹĄenja silikonskog gela (mould) analizirala sam polirane povrĹĄine pomoću svjetlosti velike snage i skeniranja elektronskim mikroskopom. TakoÄ‘e sam analizirala dokumente i novinske izvjeĹĄtaje o Ä? # +Ĺž -, kao i memoare “Zemlja Ä?uda i strahaâ€? (1931) i “Opasnost je moj saveznikâ€? (1954), te na koncu i pisma i dokumente koje je $" Ä? # +Ĺž slala . + - + -, direktoru Muzeja ameriÄ?kih Indijanaca u Njujorku, koji su nedavno pronaÄ‘eni. Mikroskopski dokazi koji su ovdje prezentovani ukazuju na to da lobanja nije majanski artefakt, već da je isklesana

brzim, modernim, kamenorezaÄ?kim alatima presvuÄ?enim brilijantima. Istorijski zapisi pokazuju da se prvi put pojavila u Londonu 1933. godine, da bi bila kupljena deset godina kasnije od strane MiÄ?el HedĹžisa, koji je pak, tvrdio, da je kristalna lobanje autentiÄ?ni pretkolumbovski artefakt. Novoutemeljeni arhivski dokazi ukazuju da je Ana kasnije ukljuÄ?ena u razvoj bajki o porijeklu lobanje, pruĹžajući fascinantan pogled na stvaranje popularne mitologije u svrhu razvijanja unosnog biznisa. U novembru 2007, # 1"$, udovac Ane MiÄ?el HedĹžis donio je na ispitivanje lobanju u moju kancelariju u PrirodnjaÄ?kom muzeju Smitsonijan. NeĹĄto manja od prirodne veliÄ?ine, podsjećala je na kristalnu lobanju iz Britanskog muzeja, i izgledalo mi je da je mogla biti kopija

10.

ÄŒuvena kristalna lobanja koja je navodno pripadala pretkolumbovskoj civilizaciji, najvjerovatnije je nastala u prvoj polovini proĹĄlog vijeka, kratko prije nego ĹĄto je “izronilaâ€? u javnost tog predmeta, bar po veliÄ?ini i obliku. MeÄ‘utim, razlikovala se od one u Britanskom mu-

zeju po sloĹženijem rezbarenju, ekstremno visokoj ispoliranosti i donjoj vilici koja

Snimak tragova savremenih alata na povrĹĄini lobanje

se mogla odvajati. SliÄ?nost veliÄ?ina lobanja i njihov oblik mogu se provjeriti pomoću mjerenja i fotografija naÄ?injenih u Britanskom muzeju joĹĄ 1936. godine kada je zakljuÄ?eno da je lobanja iz muzeja u pribliĹžnom odnosu jedan prema jedan prema MiÄ?el-HedĹžisovoj lobanji. + "$ 2, , mladi britanski arheolog zaposlen u muzeju, komentarisao je 1936. Morantova mjerenja i zapaĹžanja u kratkom Ä?lanku. Digbi je predloĹžio mogućnost da je lobanja iz muzeja kopija prirodne lobanje, a da je kasnija MiÄ?el-HedĹžisova lobanja neka vrsta kompozitne kopije. Nakon mog prvog susreta

sa lobanjom 2007, Bil Homan se vratio i 2008, kada je za Smitsonijan TV mreĹžu snimljen dokumentarac. Na tragu mojih poÄ?etnih istraĹživanja koje je obuhvatilo ispitivanja lobanja pomoću snaĹžnog svjetlosnog mikroskopa, ultraljubiÄ?astog svjetla i kompjuterizovane tomografije, ispitali smo ono ĹĄto je bilo moguće bez ugroĹžavanja objekta na bilo koji naÄ?in. Nanijela sam dva seta silikonskog gela na povrĹĄinu radi SEM analize. Da su lobanje pripadale Majama iz Lubantuna, koja je bio napuĹĄten oko 800. godine, koriťćeni alati bili bi izoĹĄtreni kamen u kombinaciji sa abrazivnim pijeskom... (Nastavlja se)

11.

JOSIP BROZ TITO – OSVRT NA JUGOSLOVENSKU IKONU 20.


- Boje jutra - Vijesti - Serija: Ĺ eherezada - Vijesti - Serija: Lud, zbunjen, normalan, r. - Serija: Bandini, r.

Boje jutra Emisija 06.45

- Vijesti - Meteo centar - Serija: Bandini, r. - TV shop studio - Vijesti

- Radio Crne Gore - Dobro jutro Crna Goro - Vijesti - TV arhiv - Dnevnik u 10 - NauÄ?no-obrazovni program - Vijesti - NauÄ?no-obrazovni program - Vijesti - Top ĹĄop - Serija: Marvi i Hamer - TeleĹĄop - Vijesti - NATO info - Meridijani - TeleĹĄop - Vijesti - Izbor iz nauÄ?no obrazovnog programa - Lajmet, vijesti na albanskom jeziku - Dnevnik na gestovnom jeziku - Dnevnik 1 - Crna Gora uĹživo - TV arhiv - NauÄ?no - obrazovni program - Program za djecu - Dnevnik 2 - U centar - serija: Medijum - Dnevnik - Meridijani - Serija: Strijela sudbine - Vijesti u ponoć - U centar, informativna emisija - r. - Serija: Medijum, r. - Serija: Strijela sudbine, r. Odjava programa

Mezimica Serija 13.07

- Meteo centar - TV shop MNE - TV shop studio - Vijesti - Serija: Mezimica - Vijesti - Meteo centar - Serija: Kad liťće pada - Serija: RuĹža vjetrova - Serija: Asi - Serija: Kad liťće pada - Vijesti u pola 5 - Serija: Bandini - Serija: Lud, zbunjen, normalan - Vijesti u pola 7 - Serija: Asi - Serija: Kad liťće pada - Serija: RuĹža vjetrova - NaÄ?isto sa Petrom Komnenićem - Vijesti u pola 11 - Sport - Serija: TorÄ?vud - Film: Tango Argentino - NaÄ?isto sa Petrom Komnenićem, r. - Serija: TorÄ?vud - Spotovi, Odjava programa

06.30 Jutarnji program; 09.00 Vijesti; 09.05 TV arhiv; 10.00 Dnevnik u 10; 10.15 NauÄ?no obrazovni program; 11.00 Vijesti; 11.05 Program za djecu; 11.30 Muzika; 12.00 Vijesti; 12.05Likovna umjetnost CG; 12.30 Stil; 13.00 Vijesti; 13.05 Dok. emisija; 14.35 Putevi Ĺživota; 15.10 Lajmet, vijesti na albanskom jeziku; 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku; 15.30 Dnevnik; 15.50 Crna Gora uĹživo, kontakt emisija; 16.45 Nato info; 17.30 NauÄ?no - obrazovni program; 18.30 Sat TV; 19.00 Program za djecu; 19.30 Dnevnik; 20.00 U centar; 21.30 Sat TV; 22.00 Dnevnik 3; 22.20 TV arhiv; 23.30 Nato info; 00.00 Vijesti u ponoć; 00.05 Crna Gora uĹživo; 01.00 Obrazovna emisija; 01.30 Dnevnik; 02.00 U centar; 03.30 Sat TV; 04.00 Dnevnik 3; 04.30 Sat TV; 05.30 Nato info; 06.00 Obrazovna emisija.

- VOA - Glas Amerike, r. - Etno - Crtani: Normalni Norman - Serija: Eliza - Film: Grizli Adams - Vijesti; Cafe - Stil, r. - FleĹĄ meteo; Top ĹĄop - Serijski program: Izlog strasti, r. - FleĹĄ meteo, FleĹĄ spor t - TeleĹĄop - Kratke forme - Vijesti - Hit dana - Bez komentara; Zvijezde - Jet set - Strani dokumentarni program

- City 1 - TaÄ?no u podne - Serija: Tajna ljubav - Teen pleme, r. - City 2 - Multimilioner, r. - Teen pleme, r. - Serija: Mala nevjesta

Lud, zbunjen, normalan Serija 17.45

- Fudbal - Liga ĹĄampiona, r. - Kratke forme - Serija: Izlog strasti - FleĹĄ plus - Kratke forme - Strani dok. program - Noć Lige Evrope - Fudbal: Ajaks - ManÄ?ester junajted - Fudbal: Porto - ManÄ?ester siti - Fudbal - Liga Evrope, pregled - Kratke forme - VOA - Glas Amerike - Cafe, r. - Fudbal - Liga Evrope, snimak - Muzika

- Serija: Sestre - Naťa Podgorica - Info monte - Sportisimo - Serija: Noć u junu - Serija: Mala nevjesta - Serija: Miris proljeća - 48 sati svadba - Sve za ljubav - Tin pleme, r. - Film: Misija: Škorpion - City - Film: Pomoćnik - Film, r. - Vitezovi iz blata, Odjava programa, najava programa za naredni dan

Pomoćnik Film 01.45

- Jutarnji program - The hit factory - Serija: U ime zakona - Serija: Mali anđeli - Serija: Emigranti - Serija: Suze ljubavi - Serija: Ređina, r. - Film - Serija: U ime zakona - Novosti - Serija: Mali anđeli - Serija: U kućnom pritvoru - Serija: Suze ljubavi - Serija: Ređina - Serija: Mali anđeli - The hit factory

Radio Crne Gore 95,5 MHZ 07.00 -10.00 Jutarnji pr. 08.00 - Jutarnji dnevnik 09.00 Vijesti 10.00 - ZapoĹĄljavanje, turizam, ekologija 11.00 Drugom stranom 12.00 - Podne 12.30 - Biznis vijesti 13.00 - Vijesti 13.30 -Sl. Evropa 14.00 - 25-ti kadar 15.00 - Petnaest 15.30 - Biznis vijesti 15.35 - Muzika 17.00 Ĺžurnal 18.00 - Radio Slobodna Evropa 19.15 - MuziÄ?ki program 20.00 - Reggaeneracija 22.00 - MuzÄ?ki program 24.00 - Radio Slobodna Evropa 02.00 – Muzika

- Serija: Dvostruki Ĺživot - City kids - Dobro jutro - BraÄ?ni sudija, r.

05.00 - â€?Radio budilnikâ€? 08.05 - Vijesti na albanskom jeziku 08.10 - Sa interpretatorima 08.30 - Latino koktel 09.04 Mozaik 12.00 - Vijesti 12.05 - Pjesme za najmlaĹže 12.30 Evergrini 13.00 - Vijesti 13.03 - Bisernica 15.00 - Italijanske kancone 15.30 - Novosti dana 16.00 - Iz stare pjesmarice 16.30 - Muzika sa filmske trake 17.00 - Vijesti 17.03 Hronika Podgorice 17.30 - Dnevnik na albanskom jeziku 18.00 - Sa koncertnih podijuma 19.00 - VeÄ?ernji dnevnik 19.20 - Poznate teme i izvoÄ‘aÄ?i 20.15 - Sedmica 22.00 Hronika dana 23.00 - Vijesti 23.03 - Muzika 00.05 - Noćni program

07-10.00 Vijesti FM Play list; 10.00 Flash news; 10.30 Flash news; 11.00 Flash news; 11.30 Flash news; 12.00 Flash news; 13.00 Flash news; 15.00 Vijesti u 3; 17.00 Dnevnik; 17.30 Vijesti FM Play list;

- Jutarnji program - Play lista Elmag TV - Bioklinika - Oglasi, Igrice SMS - Muzika, Top ĹĄop, Oglasi - Igrice SMS, Muzika - Film, Top ĹĄop - Muzika - Bioklinika, Oglasi, Muzika - Top ĹĄop - Muzika - Koncert - VIP intervju, r. - Top ĹĄop - Igrice SMS - Oglasi - Dnevnik RTS - Motorsport magazin - Nije teĹĄko biti ja, r. - Muzika - Koncert - Astro centar - DM satelit, Odjava programa najava programa za naredni dan

Ä?

- Super ĹĄpijunke, r. - Film, r. - Serija: Ezel, r. - Top shop - Serija: Donja Barbara, r. - Serija: Neko te posmatra, r. - Serija: Dobra Ĺžena, r. - Top ĹĄop, Kod Ane, r. - Top ĹĄop - Serija: Cimer Fraj, r. - In popodne sa Marijom Razić - Kod Ane, kulinarski ĹĄou - In popodne sa Marijom Razić - Serija: Neko te posmatra - In popodne sa Marijom Razić - Serija: Cimer Fraj - In - puls - Serija: Donja Barbara - Serija: Dr House - In - puls - Film: Pjesnik - Serija: Ezel - In popodne sa Marijom Razić - Kod Ane, r. - In popodne sa Marijom Razić - Serija: Neko te posmatra - In popodne sa Marijom Razić, r. - Serija: Donja Barbara, r. - Serija: Dr House, r. - Serija: Ezel, r. - Serija: Cimer Fraj, r. - MuziÄ?ki spotovi, Odjava programa

- MBC hit - Oglasi - TV Ä?at - Top ĹĄop - Oglasi - TV Ä?at - Hrana i vino - Top ĹĄop - TV Ä?at - MBC vijesti - Top ĹĄop - Astronum caffe - Video katalog, Oglasi, TV Ä?at - Oglasi, Video katalog - Hrana i vino - MBC dnevnik - PodgoriÄ?ki mozaik - Video katalog - Oglasi - TV Ä?at - Video katalog - TV Ä?at - Oglasi - Video katalog - MBC vijesti - Video katalog - TV Ä?at - Astronum caffe - TV Ä?at; MBC hit

- Uz jutarnju kafu, Gustav - Narodni uÄ?itelj - Show biz, Ĺ˝estoko - Uz jutarnju kafu, r. - Toto vijesti - NindĹža ratnici, r. - SmijeĹĄna top - lista, r. - Uz jutarnju kafu, r. - Alo, oÄ‘e mobilni - Uz jutarnju kafu, r. - Narodni uÄ?itelj - Teksas holdem poker - Toto vijesti - SmijeĹĄna top - lista - Zabavni magazin - Alo, oÄ‘e mobilni - Toto vijesti - NindĹža ratnici, r. - Show biz - Teksas holdem poker - NindĹža ratnici - Toto vijesti - MuĹĄki svijet - SmijeĹĄna top - lista - Smijeh kqao lijek - Ĺ˝estoko - Zabava, Show biz - Alo, oÄ‘e mobilni - Ĺ˝ena sa greĹĄkom - Loto info - LiÄ?no sa - Bojan Kosić - Sportske vijesti

- VOA - Crtani filmovi - Jutarnji program - Serija: Moje tri sestre - Serija: Strasti, r. - Top ťop - Kuhinjica - Top ťop - Divlja ljepota, r. - Forum A - Serija: Bitange i princeze - Ja imam stav (r) - Forum A - Serija: Moje tri sestre - 5 do 5 - Forum - Žuta minuta - Serija: Strasti - Crtani filmovi - Volim Crnu Goru - Serija: Bitange i princeze - Forum - Žuta minuta (r) - Divlja ljepota - 5 do 5 (r) - Žuta minuta (r) - Forum (r) - Volim Crnu Goru (r) - Serija: Strasti (r) - Repriza programa, Odjava programa

- Pregled programa - SvjeĹži u dan - Montena ĹĄop - Mali oglasi, Hit dana - Crtani filmovi - Kusto, dok. program - TV ĹĄop - Top shop - Obrazovni program - Crtani film: Mumijevi - Putopisi, r. - TV ĹĄop, Top shop - Serija, r. - Auto-ĹĄop, r. - Pregled programa - Top ĹĄop - Kusto, dok. program - r. - Serija - Dokumentarni program, r. - MuziÄ?ki program - Crtani film, r. - PG raport - TV ĹĄop, Mali oglasi - Dokumentarni program - Info, Montena ĹĄop - Koncert - MBB - Marketing - Ponoćni info - SMS Ä?at - Mali oglasi - Repriza dnevne produkcije, Pregled programa za sjutra

- Jutarnji program - Glas Amerike - Serija, Hrana i vino - MuziÄ?ki program - Dokumentarni program - Dokumentarna emisija - TV ĹĄop, Dok. program - Mali oglasi - Film: Pozovi M radi ubistva - Pregled jutra; Oglasi - Polis - Crtani film - Emisija - Amfiteatar - MuziÄ?ki program - Igrana serija - Polis - Glas Amerike - Film: Iznenada, proĹĄlog ljeta - Videotext


Ä?

ć

VOZOVI : 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), 06.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), : 5.30 (lokal), 06.20 (brzi), 08.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.30 (lokal, saobraća samo radnim danima), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal). : 09:00 (brzi), 19:00 (brzi), : 05:15 (lokal) 06:45 (lokal); 09:00(brzi), 10:05 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.00 (lokal, saobraća samo radnim danima) 19:00 (brzi),20.30(lokal); : 05.15 (lokal), 09:00 (brzi), 14:50 (lokal); 19:00 (brzi). : : 17:18 (brzi), (brzi); 09:01 (lokal).

12:27 (brzi), 22:35 (brzi), 4:09 (brzi); 09:01 (lokal), 18:35 (lokal), : 04:09 (lokal), 17:18 (brzi); 18:35

! " # ! U 020/441-211 i 441-212, $ 030/301-615 i 030/ 301-622, $% # " $ 030/ 601-690, &ŠĆ$ 040/ 214-480, " & $ 050/ 472-130 i % " $ 050/ 478-560, & Š$ 020/441-492.

BRODOVI “Sveti Stefan“ Bar-Bari i Bari-Bar: novi red plovidbe moĹžete vidjeti na website-u Barske plovidbe AD www.montenegrolines.net ili na INFORMACIJE: Barska plovidba AD Bar 382 30 303469 / 312-366, 030/ 312-366, 311-465, fax: 311-652, "Merkur" Bar 030/313-617, 313-570, Jadroagent Bar 030/315-091 "Intours" Podgorica 020/633-419, 020/633-084, "Montenegroekspres" Bar 030 /311-133, Podgorica 020 /234-787; 234-789; 205-045; 205-046 "Gorbis" Herceg Novi 031/322-085, Podgorica 020/205-235, Vektra Bar 030/317-202, 317-204

AVIONI

AUTOBUSI : 8:25, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 $& : petak, subota, nedjelja i ponedjeljak 20:30, 21:20 : 5:00, 7:34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01,16:15, 18.00, 19:40, 19.50 : 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 : 7:45, 8:25, 8:30, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 00.40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00, 19:00, 20:00, 20:25, 20:45, 21:35, 22:30 : 20:25 $ % % # : 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21:45, 22:25, 00:00 $ : 8:25, 13:27, 17:13 $ &: 6:00, 15:00 Ĺ˝ &: 5:45, 13:55, 15:57 : petak 15:00 & # : 00:00, 5:30, 5:55, 7:05,7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 & $ : 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 21:35, 22:27 & : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 18:00, 22:27 & Ĺ : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 & : 16:30 " & : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 &ŠĆ: 5:45, 6:35, 7:02, 7:25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25,08:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:40, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Ĺ : 10:00, 16:30, 20:15 : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 18:00, 22:27 : 18:00, 20:45, 22:30 ( "$ : 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 : 5:45, 7:00, 7:30, 09:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 : 7:45 Ć: 7:45, 21:00 Ĺ # : 21:00 Ĺ˝ : 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00,20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom), 23:40 & : 20:05 $ # : 20:45, 22:30 # #: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21:45, $ : 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 $ Ĺ : utorak, Ä?etvrtak i subota 12:00 ) : 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20, 21:45, ÄŒ ÄŒ &( $Ĺ˝ ( # : 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21:35, 22:30, 00:40 ! " $# $ & " # " 020/620-430, ) 031/321-225, & # 032/325-809, # # 032/672-620, $ 041/456-000, 030/346-141, $ 030/413-225, 051/234-828, 050/432-219, 052/323-114, &ŠĆ 040/213-018, # 041/21-052.

MONTENEGRO AIRLINES

Informacije sadrĹžane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 27. oktobar 2011. godine. Promjene su moguće bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporuÄ?uje putnicima da se za dodatne informacije obrate sluĹžbi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535 % svim danima, 07.15, 18.30; % svim danima 08.35 19.50; # #% svim danima 08.15; %# # svim danima 15.45; % ÄŒ ponedjeljak,srijeda i subota u 08.05; ÄŒ% ponedjeljak, srijeda i subota u 10.50; % % $ petak i nedelja u 15.50; $ % petak i nedelja u 17.30; %! &!$ # ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 11.45; ! &!$ #% ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 14.40; % ) srijeda, petak i nedelja 10.30; % )% srijeda, petak, nedjelja 13.30; % " utorak, petak nedelja 10.50, 10.45, 17.30; "% utorak, petak nedelja 15.00, 14.00, 19.40; %" & Ä?etvrtak i nedelja 10.00; " & % Ä?etvrtak i nedelja 17.20; # #%" & utorak, subota u 08.15; " & %# # utorak, subota15.35; % utorak, subota 10.20; % utorak, subota 14.00; % Ĺ svim danima u 17.15, Ĺ % : svim danima 08.15, % % % $ % (svakog petka i nedjelje naizmjeniÄ?no, u popodnevnim Ä?asovima) JAT % svim danima 06:30; 09:05 i 19:25 , % : svim danima 07:25; 17:50 i 21:15 , # #% ponedjeljak, utorak, srijeda, petak 09:10, 12:30, 19:00, Ä?etvrtak i subota 09:25 i 19:00, nedjelja 09:10, 12:30 i 15:15 %# # ponedjeljak, utorak, srijeda, i petak, 07:30, 10:50 i 17:20, Ä?etvrtak i subota 07:40 i 17:20, nedjelja 07:30, 10:50 i 13:35. ! " na telefon: 664-730. 664-740, 664-750 ADRIA AIRWAYS % $ : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; $ % % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 13:30h petak, nedjelja 17:30h; – " ) : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak, nedjelja 15:50h; " ) – : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 08:55h petak,nedjelja 14:10h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak,petak 09:05h nedelja 10:25h; % ): ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; )% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:00h; %! &!$ #: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; ! &!$ #% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:05h; % " # ": srijeda 15:15h,nedjelja 15:50h; " # "% : ponedeljak, petak:10:20h; % ÄŒ: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; ÄŒ% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 09:55h Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu & # # + ! " na telefone: 020/201-201, 241-154, mob: 067/241-154 SIBERIA AIRLINES TIVAT-MOSKVA: subota u 15:20; " & %# #: subota u 13.15. ! " na tel: +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

% : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; % % : ponedeljak, srijeda,petak:14:10h; % %" ) : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; " % ) % : ponedeljak, srijeda,petak:11:25h; % %! &!$ #: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; ! % &!$ #% : ponedeljak, srijeda,petak 11:55h; % Č: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; Č% : ponedeljak, srijeda,petak 10:10h ! " na tel/fax: 020/201-201, 201-202, 241-154


Ä?etvrtak, 16. februar 2012.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.