Vijesti 22/02/2012

3. nedjeljno kolo

KRAH: Privredni sud na zahtjev CKB i OTP banke proglasio steÄ?aj u kompaniji Dragana Brkovića

Kupon

1. mjesecno kolo

Podgorica l srijeda, 22. februar 2012. l godina XVI l broj 4992 l 0.50 â‚Ź l www.vijesti.me l ISSN 1450-6181

Kupon

3

v

Vektra bankrotirala 17 sad slijedi I „vijagra� hitna rasprodaja imovine BEZ TENDERA: Lukťić donio naredbu za nabavku ljekova vrijednu viťe od tri miliona

Prije sedam dana, iz Operativnog ĹĄtaba saopĹĄteno da nema razloga za paniku i da ljekova ima barem za tri sedmice... Par Jedan od prvih crnogorskih tajkuna: Brković dana kasnije, ministar SteÄ?aj prijeti u joĹĄ pet kompanija Vektre, zbog dugova prema CKB-u i OTP-u koji sa kazao da je stanje u kamatama ukupno iznose oko 100 miliona. Vektra i kompanije u njenom vlasniĹĄtvu duguju i zdravstvu redovno drugim bankama, pa je ukupan iznos joĹĄ znatno veći strane 6 i 7 strana 9

POŽAR: U Baru vatra uniťtila joť jedan automobil, treći ove godine

ZNA SE KO JE ŠEF: Generalni sekretar Vlade uredno nosi materijale za sjednice vođi DPS-a

Prvo Milu na ruke strana !!

Vlasnik automobila nedavno izaĹĄao iz zatvora: JuÄ?e u Baru

Foto: A.BAKOVIĆ

Bahoviću zapaljen dŞip strana 13

Foto: S.PRELEVIĆ

Povukao se iz Vlade, ali je dobro informisan: Ä?ukanović

strana 3

2

Politika

Vijesti

NAGOVJEŠTAJI: Mandić i Medojević prenijeli premijeru uslove da Nova i PzP podrŞe ustavne promjene

LukĹĄić ne odbacuje trobojku i srpski jezik Ustavna norma da ne zastarijevaju kriviÄ?na djela u oblasti organizovanog kriminala i korupcije je vaĹžna, specifiÄ?na za zemlje koje su dugo pod diktatorskim i korumpiranim reĹžimima.

Ta mjera omogućava nekoj novoj vlasti da ispita ĹĄta je radila prethodna u proteklih dvadeset godina, kazao je Medojević Podgorica – Premijer Igor LukĹĄić saopĹĄtio je sinoć da je Vlada “otvorena da nastavi dijalog o svim kljuÄ?nim pitanjima od znaÄ?aja za crnogorsko druĹĄtvoâ€?, nakon ĹĄto mu je lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić na razgovorima o ustavnim promjenama saopĹĄtio uslov Nove da obezbijedi dvotrećinsku većinu vraćanjem trobojke i srpskog kao sluĹžbenog jezika.

Poslije susreta u vili “Goricaâ€? povodom ustavnih promjena u oblasti pravosuÄ‘a, koje su jedan od uslova da Crna Gora u junu poÄ?ne pregovore sa EU, Mandić je rekao da Vlada nije odbila

OPTIMIZAM: Danski ministar juÄ?e sa predstavnicima Vlade

“Morate intenzivno raditi: Vamen i Roćen

Mi smo uz vas

Bez opozicije nema dvotrećinske većine: JuÄ?e u Vili “Goricaâ€? zahtjeve opozicije za izmjene najviĹĄeg pravnog akta drĹžava.

Sa Mandićem je bio i ťef PzP-a Nebojťa Medojević, a sa Lukťićem potpredsjednik Vlade Duťko Marković.

LukĹĄić će se danas sresti sa liderom SNP-a SrÄ‘anom Milićem, od kojeg će Ä?uti da li i SNP insistira da podrĹži nova rjeĹĄenja koja treba da obezbijede veću nezavisnost pravosuÄ‘a od politike samo ako se ispuni uslov za vraćanje trobojke i srpskog jezika kao zvaniÄ?nog. Ako to bude sluÄ?aj, LukĹĄić moĹže ići u nagovijeĹĄteni kompromis sa opozicijom, ali će se suoÄ?iti sa problemima

Foto: B. PEJOVIĆ

TraĹže decentralizaciju vlasti: Predstavnici albanskih partija

ALBANCI vjeruju da su zabrinuli premijera PonuÄ‘ene izmjene Ustava ne rjeĹĄavaju probleme Albanaca u Crnoj Gori, niti obezbjeÄ‘uju njihovu veću zastupljenost u pravosuÄ‘u, ocjena je albanskih opozicionih poslanika nakon susreta sa LukĹĄićem. “Mislim da će premijer imati velike brige oko onoga ĹĄto smo govorili na sastankuâ€?, rekao je Genci Nimanbegu (Forca).

Vaselj Siniťtaj iz koalicije Perspektiva istakao je da albanska manjina ima problema od samostalnosti naovamo, akcentujući posebno usvajanje izbornog, te zakona o teritorijalnoj organizaciji i javnom redu i miru. On je rekao da albanske stranke nijesu spremne da prave sporazume koji će biti mrtvo slovo na papiru, navodeći da je najbitnije pitanje decentralizacija vlasti.

Istakao je i da glasovi predstavnika albanskih partija nemaju uticaja na sticanje dvotrećinske većine u parlamentu koja je potrebna za promjenu Ustava. Lider DS Mehmet Bardhi podsjetio je da albanske opozicione partije nijesu glasale za Ustav nakon izglasavanja nezavisnosti jer nijesu razmatrane njihove sugestije: �Teťko da i sada moŞemo neťto amandmanski promijeniti�.

sa koalicionim partnerom (SDP), a moŞda i u samom DPS-u. Ako se dogovori sa opozicijom imaće dvije trećine. MoŞe ih imati i sa SDP-om i SNP-om, pod uslovom da SNP ne bude tvrdokorna oko identitetskih pitanja.

LukĹĄić je u saopĹĄtenju ukazao “na potrebu boljeg razumijevanja svih politiÄ?kih aktera i postizanja ĹĄto ĹĄireg konsenzusa o pitanjima koja su od suĹĄtinskog znaÄ?aja za dalju demokratizaciju i sveukupan napredak crnogorskog druĹĄtvaâ€?. “Osjetio sam kod LukĹĄića i (DuĹĄka) Markovića Ĺželju za uspostavljanjem kompromisa, koji će se ispraviti nepravda prema Srbima. Dobro je da smo razgovarali i da smo razumjeli jedni druge. Sve je otvoreno, i oÄ?ekujem narednih dana da moĹžemo neĹĄto i konkretnije saopĹĄtitiâ€?, rekao je Mandić novinarima.

IstiÄ?ući da srpski narod u Crnoj Gori ne Ĺželi status nacionalne manjine, Mandić je rekao da Srbi traĹže da imaju status konstitutivnog naroda.

Govoreći o jednom od uslova Nove koji se tiÄ?e vraćanja trobojke kao narodne zastave, Mandić je podsjetio da je to u skladu sa tradicijom, ĹĄto je, kako je rekao, bilo zapisano u Ustavu KnjaĹževine Crne Gore iz 1905. godine. “Ne vidim da se bilo kome oduzima pravo ĹĄto će najbrojnija jeziÄ?ka zajednica imati svoj jezik kao sluĹžbeni, neće se oduzimati nikako pravo onome jeziku koji je već sluĹžbeni, već će postojati joĹĄ jedanâ€?, pojasnio je Mandić.

UvoÄ‘enjem trobojke, kako je rekao omogućilo bi svima u Crnoj Gori da navijaju za reprezentativne selekcije: “Ne moĹžemo svi da navijamo 'E viva Montenegro', ima onih koji Ĺžele da navijaju na drugaÄ?iji naÄ?inâ€?.

Medojević je naglasio da PzP ima specifiÄ?ne uslove koji se tiÄ?u modela pravosuÄ‘a i stvaranje ustavnih kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije: “Stanje u toj oblasti, od jula proĹĄle godine kada smo predali amandmane, joĹĄ je gore.

Imali smo afere Telekom i lis-

Foto: B. PEJOVIĆ

MANDIĆ: Vuković je manje bitan KomentariĹĄući izjavu poslanika DPS-a Miodraga Vukovića da bi kompromis sa opozicijom u dijelu koji se odnose na identitetska pitanja znaÄ?io izdaju osnovnih interesa Crne Gore, Mandić je rekao da je “taj isti Ä?ovjek neĹĄto sliÄ?no rekao i tokom dogovora oko jezikaâ€?. “Ne treba se osvrtati na pojedinaÄ?ne stavove. Svi treba da znaju da bez ispunjavanja zahtjeva opozicije teĹĄko moĹže biti izmjena Ustava. Razgovarali smo sa premijerom i ministrom pravde i prije bih se oslonio na ono ĹĄto sam od njih Ä?uo, nego na saopĹĄtenje iz DPS-aâ€?, odgovorio je Mandić. ting, nerazjaĹĄnjeno ubistvo u zatvoru, krah sluÄ?aja za ubistvo inspetkora Slavoljuba Šćekića i mnoge druge skandale u pravosuÄ‘u, koji ukazuju da je stanje u toj oblasti katastrofalnoâ€?.

Navodeći da PzP traĹži reizbor svih sudija i tuĹžilaca, on je rekao da bi trebalo personalizovati odgovornost. On smatra da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i drĹžavna tuĹžiteljka Ranka ÄŒarapić ne mogu obezbijediti neophodne reforme.

NiĹĄta manje nije vaĹžan zahtjev da se kriviÄ?na djela u oblasti organizovanog kriminala i korupcije definiĹĄu tako da ne zastarijevaju: “To je vaĹžna ustavna novina, specifiÄ?na za zemlje koje su dugo pod diktatorskim i korumpiranim reĹžimima. Ta mjera omogućava nekoj novoj vlasti da ispita ĹĄta je radila prethodna u proteklih dvadeset godinaâ€?. Ć

Podgorica - Crna Gora mora ostati posvećena reformama, pri Ä?emu mora intenzivno raditi na ispunjavanju KopenhaĹĄkih, ali i kriterijuma koje zahtijevaju poglavlja 23 i 24 (pravosuÄ‘e, borba protiv kriminala...) kojima poÄ?inje pregovore za Ä?lanstvo u Evropskoj uniji, kazao je novinarima danski ministar za evropske poslove Nikolaj Vamen.

Vamen je razgovarao sa premijerom Igorom Lukťićem i ministrom vanjskih poslova i evropskih integracija Milanom Roćenom.

On je optimista kad je u pitanju evropski put Crne Gore: “DoĹĄao sam sa jasnom porukom Danske, koja predsjedava Unijom od 21. januara, ali i EU - podrĹžavamo Crnu Goru na putu ka Ä?lanstvu u evropskoj porodici. PodrĹžavamo i prepoznajemo do sada preduzete korake. Ipak, jako je vaĹžno da Crna Gora ostane posvećena reformama, ĹĄto i jeste, a ĹĄto sam shvatio iz razgovora sa premijerom LukĹĄićem i ministrom Roćenom. Imate joĹĄ puno po-

sla�.

Roćen je rekao da bi, pri kraju danskog predsjedavanja EU, trebalo da se odrĹži sjednica Savjeta za opĹĄte poslove, na kojoj bi bio razmotren izvjeĹĄtaj o napretku. “OÄ?ekujemo da će poÄ?etkom marta biti formirane radne grupe za poglavlja 23 i 24, a oÄ?ekuje se i dolazak ekspertskih misija u Crnu Goru tokom istog mjeseca.

Evropska komisija do kraja danskog predsjedavanja trebalo bi da pripremi pregovaraÄ?ki okvir, a Crna Gora generalnu poziciju, ĹĄto bi trebalo da bude na meÄ‘uvladinoj konferencijiâ€?.

Danski diplomata prokomentarisao je stanje na crnogorskim putevima, jer je zbog vremenskih prilika “sletio na tivatski, umjesto na podgoriÄ?ki aerodromâ€?: “Nijesam navikao da se vozim tim putem, pa ne mogu govoriti iz vlastitog iskustva. Ipak, tim koji je bio zaduĹžen za moj prevoz, kao i lokalna policija uÄ?inili da se osjećam bezbjedno, a nadam se da isti osjećaj imaju i crnogorski graÄ‘aniâ€?.

Vijesti...

SAMO ĹĄest odsto srednjoĹĄkolaca zadovoljno funkcionisanjem demokratije Podgorica – Gotovo 60 odsto crnogorskih srednjoĹĄkolaca od prvog do trećeg razreda podrĹžava Ä?lanstvo Crne Gore u EU, ĹĄto je na nivou opĹĄte podrĹĄke evropskim integracijama, dok skoro 43 odsto anketiranih smatra da Crnoj Gori nije mjesto u NATO alijansi, rezultati su istraĹživanja NVO Juventas i njihovih partnera CEMI-ja i NVO Bonum iz Pljevalja.

Rezultati ankete koju je sproveo CEMI u 32 srednje ĹĄkole u zemlji pokazuju da je svega ĹĄest odsto ispitanika zadovoljno funkcionisanjem demokratije u Crnoj Gori, za razliku od 30 odsto onih koji su nezadovoljni.

Ivana Vujović iz NVO Juventas istakla je da se moŞe definisati da mladi Şele evropsku, ekoloťku drŞavu i druťtvo socijalne pravde i jednakosti

DIK: Malo je podataka o donatorima zbog zakona Podgorica(MINA) - DrĹžavna izborna komisija (DIK) podzakonskim aktima nije predvidjela objavljivanje viĹĄe informacija o donatorima politiÄ?kih partija na svom sajtu jer bi time krĹĄila Zakon o zaĹĄtiti liÄ?nih podataka, rekao je sekretar DIK-a Milisav Ćorić.

On je to kazao reagujući na stav CDT-a da je DIK potvrdio dosadaĹĄnju praksu netransparentnog prikazivanja prihoda politiÄ?kih partija.

3

Politika

Vijesti

Prvo Milo Ä?eĹĄlja papire pa onda Vlada zasjeda

Foto: S. PRELEVIĆ

Ĺ ef Vladine administracije uporno bjeĹži od javnosti: Ĺ turanović (prvi s ljeva) eneralni sekretar Vlade Ĺ˝arko Ĺ turanović predsjedniku DPS-a i bivĹĄem premijeru Milu Ä?ukanoviću prije svake sjednice Vlade dostavlja materijale o kojima treba da odluÄ?uje kabinet premijera Igora LukĹĄića, saznaju “Vijestiâ€? u Vladi. Ä?ukanović tako ima neposredan uvid u sve ĹĄto se planira i deĹĄava u Vladi prije nego ĹĄto aktuelni premijer i ministri ukljuÄ?e raÄ?unare i poÄ?nu raspravu, s tom razlikom ĹĄto je na stolu ĹĄefa vladajuće stranke ĹĄtampana verzija svih dokumenata.

U kabinetu premijera LukĹĄića tvrde da je to tako zbog koalicionog sporazuma, kako bi Ä?ukanović mogao

G

pratiti kako se on sprovodi. “RijeÄ? je o uobiÄ?ajenoj praksi od uvoÄ‘enja viĹĄestranaÄ?ja u Crnoj Gori. Pristup materijalima imaju predsjednici partija koje Ä?ine koalicionu vlast, ne zbog bilo kakvog uticaja na rad Vlade, već zbog praćenja realizacije politika definisanih koalicionim sporazumimaâ€?, saopĹĄteno je “Vijestimaâ€? iz premijerovog kabineta.

VLADA jedno DUA i HGI drugo Ipak, aktuelni koalicioni partneri DPS-a ne znaju za tu praksu, a bivťi je se ne sjećaju.

Predlozi Vladinih odluka ne dolaze na sto v. d. predsje-

dnika Demokratske unije Albanaca Mehmeta Zenke i Hrvatske graÄ‘anske inicijative Marije VuÄ?inović, dok ih ĹĄef BoĹĄnjaÄ?ke stranke Rafet Husović dobija zato ĹĄtio je ministar.

Kako Ranko Krivokapić, kao predsjednik SDP-a, saznaje o Ä?emu će se njegovi ministri izjaĹĄnjavati na sjednicama Vlade zvaniÄ?an odgovor juÄ?e nije mogao biti dobijen.

Mirko Stanić, ťef Medijskog tima SDP-a, obrazloŞio je da ne moŞe da dobije odgovor od svog ťefa jer je ovaj na putu.

NezvaniÄ?no, “Vijestimaâ€? je saopĹĄteno da on kao predsjednik Ä?lanice vladajuće koalicije ne dobija materijale nego kao predsjednik SkupĹĄtine, te da se dodatno informiĹĄe kod svoja tri ministra.

Dragan Ĺ oć, bivĹĄi ministar pravde i predsjednik Narodne stranke koja je od 1998. do 2001. bila Ä?lanica Vlade, kaĹže da je on dobijao materijale za sjednice Vlade po ministarskoj funkciji. “Ne sjećam se, ali mislim da nijesam dobijao dokumenta kao predsjednik NSâ€?, istiÄ?e Ĺ oć. Ĺ˝arko Ĺ turanović, jedan od povjerljivih Ä?ukanovićevih ljudi koji je ostao da upravlja Vladinom administracijom i nakon dolaska LukĹĄića, i pored obećanja da će ove sedmice odgovoriti na pitanja poslata mejlom, nije objasnio

MI za to znamo kad stigne u SkupĹĄtinu

VrĹĄilac duĹžnosti predsjednika Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmet Zenka kazao je da od kako je na Ä?elu te albanske partije nije dobijao materijal koji treba da razmatra Vlada. “Sa zakonima sam se upoznavao samo kao poslanik na sjednicama odbora i plenumuâ€?, rekao je Zenka “Vijestimaâ€?. “Preko svog zastupnika u parlamentu upoznati smo sa materijalima koji stiĹžu u SkupĹĄtinu. Mi smo inaÄ?e jedina partija koja nema predstavnika u Vladi. Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava pojedine Zenka materijale dobija po funkciji, a ako je neĹĄto strateĹĄki vaĹžno onda smo i mi upoznati. Uglavnom se o tome informiĹĄemo na sajtu Vlade i putem medijaâ€?, kazala je “Vijestimaâ€? Marija VuÄ?inović, predsjednica HGI. S. A. koji propis mu omogućava “transfereâ€? vladinih dokumenata do Ä?ukanovićevog stola, niti zaĹĄto je on tu obavezu preuzeo. On nije odgovarao ni na kontakt broj.

ODGOVORI iz dva pokuĹĄaja Kada su “Vijesti“ prije dvije sedmice prvi put poslale pitanja kabinetu premijera, odgovor je bio sljedeći: “Kao ĹĄto vam je poznato, materijali sa sjednica Vlade, Odlukom usvojenom 7. jula 2011, objavljivanjem na zvaniÄ?nom sajtu Vlade dostupni su svakom

SVE je javno, osim ono ĹĄto je tajno Iz premijerovog kabineta su u drugom odgovoru “Vijestimaâ€? potencirali da se “od sredine 2011, u skladu sa posebnim propisom Vlade, svi materijali objavljuju na portalu Vlade i dostupni su najĹĄiroj javnostiâ€?.

Premijer Lukťić je u julu proťle godine donio uredbu o tome koji materijali mogu biti dostupni javnosti. U dokumentu se pojaťnjava da su to predlog dnevnog reda rada

sjednice Vlade, materijal koji Vlada razmatra na sjednici za koji nije odreÄ‘en odgovarajući stepen tajnosti u skladu sa zakonom, nacrt zakona, predlog zakona, izvjeĹĄtaj o javnoj raspravi, predlozi uredbi, odluka, strategija, planova, izvjeĹĄtaja i informacija, nacrt, odnosno predlog ugovora, predlog rjeĹĄenja o imenovanju, postavljenju ili razrjeĹĄenju i verifikovani zakljuÄ?ak Vlade donijet povodom razmatranja materijala koji je objavljen.

graÄ‘aninu, pa tako i svakom predsjedniku politiÄ?kih partija u Crnoj Goriâ€?.

Odgovor da je zapravo rijeÄ? o “uobiÄ?ajenoj praksi od uvoÄ‘enja viĹĄestranaÄ?jaâ€? stigao je tek nakon drugog dopisa u kojem su “Vijestiâ€? ponovile zahtjev da Ĺ turanović odgovori na upućeni zahtjev i saopĹĄti zaĹĄto Vladina dokumenta nosi Ä?ukanoviću prije sjednice Vlade.

Njemu je bilo upućeno i pitanje zbog Ä?ega u Vladi tvrde da su svi materijali objavljuju nakon sjednica na sajtu, kada to nije taÄ?no, već se i to Ä?ini selektivno. NapuĹĄtajući premijersku funkciju u decembru 2010. Ä?ukanović je tvrdio da Ĺželi sebi da obezbijedi viĹĄe mira i slobodnog vremena.

Njegovo obrazloĹženje je bilo da se dvije decenije aktivno bavio drĹžavnim poslovima, Ä?ime je znaÄ?ajno ugrozio liÄ?ni komfor zbog Ä?ega smatra da je prirodna i lako razumljiva njegova Ĺželja, da nakon napornih 20 godina bavljenja politikom, sebi pokuĹĄa da obezbijedi neĹĄto viĹĄe Ĺživotnog komfora.

Ć

ŠĆ

REAGOVANJE: SrÄ‘an Miljanić poruÄ?io da Vanja Ćalović neće pokolebati podmladak DPS-a

NaĹĄa Viktorija ima dva fakulteta Vanja Ćalović je kratko kazala da nema potrebe da komentariĹĄe navode podmlatka DPS-a “jer njihove akcije i rezultati sve govoreâ€?

Podgorica - Predsjednik Savjeta mladih DPS-a Glavnog grada SrÄ‘an Miljanić poruÄ?io je da izvrĹĄna direktorka MANS-a Vanja Ćalović neće pokolebati podmladak te partije. “'Vi nijeste graÄ‘ani, vi ste ovce' – reÄ?e Vanja obraćajući se Viktoriji (BadĹža). Vanja, koja je, kako kaĹžu, studirala deset godina reÄ?e to Viktoriji, koja je zavrĹĄila dva fakulteta s prosjekom iznad 9,7. ReÄ?e to Vanja onima koji su Ä?istili ulice, krovove, otiĹĄli u druge gradove da pomognu, nosili hranu i ljekove starima u Bijelom Polju, Mojkovcu, RoĹžajama, na Cetinju, Ĺ˝abljaku, u Budvi, Herceg Novom, Podgorici, Danilovgradu, Beranama...i koji od toga nijesu pravili predstavu, traĹžili donacije niti zvali kamere da im

budu svjedoci, već samo na svom sajtu objavili informaciju o tome i pozvali sve da im se prikljuÄ?e. ReÄ?e to Vanja hiljadama mladih ljudi koji nijesu Ä?ekali da ih neko pozove, već su se solidarisali sa svim graÄ‘anima kojima je bilo potrebno pomoćiâ€?, piĹĄe u otvorenom pismu Miljanića direktorici MANS-a.

On se oglasio povodom izjave Vanje Ćalović nakon prekjuÄ?eraĹĄnjeg performansa mladih DPS-a ispred prostorija MANS-a. Ona je rekla da joj je drago da mladi DPS-a uÄ?e od MANS-a kad su performansi u pitanju, ali i da su im uruÄ?eni pamfleti o protestu protiv poskupljenja struje “da se prikljuÄ?e i budu graÄ‘ani, a ne da budu ovceâ€?. “ReÄ?e Vanja da su ovce oni koji se ne prave gluvi kad ih

Foto: I. KOMNENIĆ

Ima vremena i za partiju: BadĹža (prva s lijeva) na proslavi pobjede DPS-a u Kotoru susjedi zovu. ReÄ?e to svima koji ne misle kao ona. Jedino je Vanja u pravu. Niko ne pravi performanse kao ĹĄto to

ona umije. Nije nam ni bio cilj da se na tom polju takmiÄ?imo s njom. Ĺ˝eljeli smo da ih podsjetimo na to da nije sramota

ukloniti snijeg makar sa svog auta ili u svom dvoriťtu, ili se odazvati pozivu susjeda - kad već nemaju volju da pomo-

gnu, ukljuÄ?e se i pokaĹžu solidarnost, pogotovo ĹĄto umiju dijeliti lekcije drugima, doduĹĄe samo kad su dobro plaćeniâ€?, istakao je Miljanić.

On je rekao da su mladi DPS-a postigli jedan od ciljeva - “poslije deset dana makar su (mansovci) djelimiÄ?no oÄ?istili ispred svojih prostorija. “Eto Vanji sva medijska paĹžnja, a mi ćemo nastaviti.

Pozivamo sve dobre ljude da nastave da uÄ?estvuju u akcijama koje organizuju Crveni krst, Montenegrophototracking, tviteraĹĄi, omladina u svim gradovima. Pozivamo sve da doniraju putem donatorskih linija ili uplatom na raÄ?un solidarnosti. Jer, naĹĄe malo je nekome mnogoâ€?, poruÄ?io je Miljanić.

Vanja Ćalović je kratko kazala “Vijestimaâ€? da nema potrebe da komentariĹĄe navode podmlatka DPS-a, “jer njihove akcije i rezultati sve govoreâ€?.

ZNA SE KO JE Ĺ EF: Generalni sekretar Vlade Ĺ˝arko Ĺ turanović svake sedmice voÄ‘i DPS-a dostavlja materijale o kojima treba da se odluÄ?uje na sjednici LukĹĄićevog kabineta

4

Ekonomija

Vijesti

USS: Novi protesti nakon ukidanja vanrednog stanja i poboljĹĄanja vremena

Radnici i građani su već 20 godina samo na gubitku: Keković

Foto: S.PRELEVIĆ

TraĹže drĹžavu socijalne pravde Mi nećemo dozvoliti dalje uruĹĄavanje standarda graÄ‘ana makar se borili svim sredstvima graÄ‘anske, dozvoljene borbe. I to je suĹĄtina cijele priÄ?e – kazao je generalni sekretar USS-a SrÄ‘a Keković Podgorica - U Uniji slobodnih sindikata (USS) će tek nakon potpunog ukidanja vanrednog stanja i stabilizacije vremenskih prilika poÄ?eti da razmiĹĄljaju o organizaciji novog graÄ‘anskog protesta sa kojeg će Vladi uputiti i nove zahtjeve.

Generalni sekretar te radniÄ?ke asocijacije SrÄ‘a Keković kazao je “Vijestimaâ€? da će do Vlade na Ä?ijem je Ä?elu Igor LukĹĄić traĹžiti snaĹžniji otklon od dosadaĹĄnje prakse kada su privatizacije u pitanju i poĹĄtovanje Ustava u kojem se kaĹže da je Crna Gora drĹžava socijalne pravde.

USS je 21. januara ispred zgrade Vlade odrĹžala protest kojem je prisustvovalo viĹĄe hiljada graÄ‘ana. TraĹžili su da se anulira najnovije poskupljene struje i da se preispitaju privatizacije nekada vodećih drĹžavnih preduzeća. Nakon neuspjelog sastanka sa LukĹĄićem odluÄ?ili su da organizuju joĹĄ jedan protest nakon kojeg će, kako oÄ?ekuju, premijer morati da revidira svoju politiku. Partneri USS u organizaciji protesta bili su MreĹža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Studentska unija.

Na pitanje da li oÄ?ekuje da će nakon drugog protesta LukĹĄić ozbiljnije shvatiti i njih i njihove zahtjeve Keković je kazao da to zavisi od novih zahtjeva koje će ispostaviti ali i od prisustva graÄ‘ana i masovnosti skupa.

- Povećanje cijene struje je bio povod za prvi protest, ali su uzroci druge stvari i mnogo su “ Ĺžeťćiâ€?. Mi smo navodili i potpuno uruĹĄen standard zapoĹĄljenih i svih graÄ‘ana, sve veće raslojavanje u druĹĄtvu, Ä?injenicu da smo za 20 i viĹĄe godina mi koji smo radnici i srednja klasa postali gubitnici, da se jedan mali procenat druĹĄtva obogatio na tim privatizacioniom procesima koji su bili netransparentni – kazao je Keković.

On je rekao da USS sada traĹži otklon od svega toga.

- TraĹžimo da se prestane sa takvom praksom, da poÄ?ne da se vodi socijalna politika koja je u skladu sa naĹĄim ustavnim opredjeljenjem da drĹžava Crna Gora bude drĹžava socijalne prvde, da se Vlada sa istim senzibilitetom odnosi prema radnicima i graÄ‘anima kao ĹĄto se do sada odnosila prema

poslodavcima, vlasnicima kapitala ili stranim investitorima u svim onim promaťenim privatizacijama koje su isisale stotine miliona naťeg novca koji je trebalo da bude upotrijebljen za potrebe građana – naveo je Keković.

On je istakao da naroÄ?ito zahtijevaju da se prestane sa daljim uruĹĄavanjem standarda graÄ‘ana.

- Mi to nećemo dozvoliti makar se borili svim sredstvima graÄ‘anske, dozvoljene borbe. I to je suĹĄtina cijele priÄ?e – kazao je on.

Prema njegovim rijeÄ?ima, zahtjevi koje su istakli na prvom protestu su “na neki naÄ?in bili testâ€? za Vladu od koje se oÄ?ekivalo da krene u pravcu njihovih ispunjenja.

- Mislimo da su to bili veoma realni, viĹĄe nego minimalistiÄ?ki i lako ispunjivi zahtjevi.

Ovi sad, s obzirom na veliko interesovanje i zaposlenih i građana, ali imajući u vidu ozbiljnost trenutka i poloŞaj svih nas, zahtjeve ćemo definitivno proťiriti – kazao je on.

Keković je kazao da se zbog uruĹĄenog standarda kod graÄ‘ana probudila svijest “da ukoliko se sami ne budemo borili za svoj poloĹžaj da ćemo i u narednih 10 ili 20 godina biti tranzicioni gubitniciâ€?.

- Ovdje niko viĹĄe od 20 godina tokom tranzicije nije odgovarao ni za ĹĄta. O privatizacionim procesima svi bruje i traĹže od nas da uspostavimo vladavinu prava, da se izborimo protiv korupcije i kriminala i USS o tome priÄ?a, ali ne vidimo da se bilo ĹĄta radi u tom pravcu – kazao je Keković i dodao da je to razlog zbog kojeg su dobili veliku podrĹĄku graÄ‘ana.

- Narod je shvatio da nema niĹĄta politiÄ?ko u cijeloj priÄ?i koju je pokrenula USS. Nema nikakvih liÄ?nih, politiÄ?kih, nacionalnih ili bilo kakvih drugih obiljeĹžja. Jasno im je da je ovdje u pitanju samo socijalni bunt koji je revolt svih nas na stanje u kojem se nalazimo.

Zato sada postoji ogromno interesovanje i energija je usmjerena prema novom protestu.

Mi kao organizatori moramo do kraja da osjetimo to ĹĄto se od nas oÄ?ekuje i da prepoznamo to u naĹĄim novim zahtjevima – kazao je Keković.

5

Ekonomija

Vijesti

Zahtjevi za nove cijene do kraja marta Podgorica – Koliko prihoda će traĹžiti energetske kompanije da bi se odredile cijene struje od jula znaće se 30. marta, iako je trebalo zahtjeve za sedam dana da dostave Regulatornoj agenciji za energetiku. „Vijestima“ je potvrÄ‘eno da su menadĹžmenti Elektroprivrede i Crnogorskog elektroprenosnog sistema traĹžili da RAE prolongira rok da bi kompletirali zahtjeve, ĹĄto je prihvaćeno.

Tako će skoro usvojena pravila Agencije za izraÄ?unavanje cijena trpjeti prve izmjene, da bi se zadati rok „najkasnije do 29. februara“ prilagodio novoj odluci regulatora.

Zakon o energetici obavezuje da kompanije dostave zahtjeve za prihod koji ubiraju preko raÄ?una za struju najkasnije 120 dana do isteka vaĹžećih cijena, a aktuelne su odreÄ‘ene do 30. juna. Metodologijama RAE je to predviÄ‘eno, ali izmjena roka neće biti u skladu sa zakonom.

Bez obzira na prolongiranje dostavljanja zahtjeva, glavno se ne mijenja - potroĹĄaÄ?i će od 1. jula imati nove cijene.

Prema saznanjima „Vijesti“, EPCG, kojom upravlja italijanski A2A, i CG Prenos, u kojem italijanska Terna ima vlasniÄ?ki udio i utiÄ?e na kljuÄ?ne odluke, traĹžiće veće prihode, koji bi izazvali poskupljenje struje. Koliko god da traĹže, cijene će zavisiti od onog ĹĄto

odobri RAE. Pravila Agencija omogućavaju kompanijama da zahtijevaju da veće troťkove od dosadaťnih prebiju preko cijena, poťto su liberalnija od prethodnih. Metodologijama RAE je najavljen stalni rast

umjesto godiťnjeg utvrđivaće trogodiťnji prihod. Povećana je stopa povrata na kapital u odnosu na sadaťnju. Cijene će biti opterećene i krupnim ulaganjem Prenosa - projektom gradnje podvodnog energetskog kabla između

Izvjesno joĹĄ jedno poskupljenje: Elektrodistribucija cijene struje iz domaćih izvora da bi se od 2015. slobodno formirala, jer će trĹžiĹĄte elektriÄ?ne energije biti otvoreno za domaćinstva. Kod utvrÄ‘ivanja troĹĄkova kompanija, primjenjivaće metod maksimalni dozvoljeni prihod, a

Italije i Crne Gore.

Cijene su povećane od januara ove godine. Takva odluka je uslijedila nakon dva pada cijena, ali graÄ‘ani Crne Gore plaćaju skuplju struju od onih u drĹžavama okruĹženja, osim potroĹĄaÄ?a u Hrvatskoj.

Pregovori o izmjenama ugovora za EPCG, koje treba da budu dogovorene do aprila, usporio je A2A da bi bio siguran da će obezbijediti rast cijena. Partner Vlade u EPCG dvije godine „Ä?uva“ desetine miliona eura u Prvoj banci,

Foto: L.ZEKOVIĆ

umjesto da ih investira.

Većinski vlasnik EPCG je drŞava, ali njeni predstavnici ne prigovaraju ťto milioni iz dokapitalizacije kompanije odavno nisu usmjereni u razvoj mreŞe i ostale projekte.

33 MILIONA: Iz Ministarstva ekonomije objasnili kredit

U Vladi se nadaju dugoroÄ?noj koristi

Pomagali da spase Ĺ˝eljezara Podgorica - Povodom teksta objavljenog u juÄ?eraĹĄnjim “Vijestimaâ€? „DrĹžava Ĺ˝eljezari platila kredit od 33 miliona a moĹže dobiti najviĹĄe dva“ iz Ministarstva ekonomije su saopĹĄtili da su ti podaci taÄ?ni, odnosno da će Vlada nakon steÄ?aja fabrike i eventualne prodaje za 21 milion dobiti dva miliona eura za 33 miliona kojima je vratila kredit umjesto bivĹĄeg vlasnika Ĺ˝eljezare ofĹĄor firme MNSS. Iz Ministarstva su Ĺželjeli da pojasne zbog Ä?ega su dali garancije i za ĹĄta je novac utroĹĄen.

- Kredit koji je dobila Ĺ˝eljezara NikĹĄić iskoriťćena su za sljedeće potrebe: isplata zarada radnicima, otpremnine Livnice, isplata dobavljaÄ?a, elektriÄ?na energija, nabavka obrtnih sredstava/sirovina za proizvodnju; investicije u novu opremu; izvoÄ‘aÄ?ki/graÄ‘evinski radovi i ugradnja nove opreme i sl. Dakle, ta sredstva su iskoriťćena prije svega zbog hiljadu i 400 radnika, odnosno hiljadu i 400 porodica koje su svih ovih godina primale re-

RTCG: Nakon lijepljenja teksta iz “Vijesti� predsjednik Novog sindikata suspendovan

Smetala priÄ?a o aferama Kursna lista

primjenjuje se od 22. februara 2012. godine Zemlja

VaĹži za

Australija Kanada Danska Japan Kuvajt NorveĹĄka Ĺ vedska Ĺ vajcarska V.Britanija SAD

1 1 1 100 1 1 1 1 1 1

Vrijednost izraĹžena u eurima 0.8074 0.7592 0.1345 0.9489 2.7233 0.1330 0.1135 0.8283 1.1956 0.7563

Foto: I.PETRUŠIĆ

Foto: L.ZEKOVIĆ On je juÄ?e odbio rjeĹĄenje Podgorica - Predsjednigeneralnog direktora ku Novog sindikata RTCG RTCG stavljajući primjedbu Radomiru Pajoviću juÄ?e je da je ono „netaÄ?no i negeneralni direktor Rade zakonito“, kao i navodi u Vojvodić, posredstvom kuobrazloĹženju sporne odlurira, pokuĹĄao da uruÄ?i ke. rjeĹĄenje o privremenom Privremena suspenzija udaljenju s radnog mjestu, za Pajovića mogla bi kao i odluku o pokretanju znaÄ?iti smanjenje mjedisciplinskog postupku. seÄ?ne zarade za polovinu, Predsjednik Novog sina disciplinski postupak se dikata je izjavio „Vijestima“ moĹže otegnuti i Ä?itavu goda je novi progon na njega, dinu. u stvari, poÄ?eo 9. februara - Na staklena ulazna vraove godine nakon ĹĄto je u ta Televizije sam 9. februazgradi RTCG zalijepio fora zalijepio tekst odĹĄtamtokopiju teksta sa portala pan sa portala „Vijesti“... „Vijesti“ pod naslovom: Izmislili su da sam napao “TuĹžilaĹĄtvo: Smanjivanje portira koji je skinuo tekst cijena za firmu Rada Voj- Nije dobio odgovore: Pajović sa vrata. Njega su, u stvari, vodića“. poslovodstvo i Savjet RTCG - Generalnom direktoru i Savjetu RTCG smetam jer mnogo govorimo o iskoristili samo da bi mene dali privremenu aferi Fiesta, ali i o drugim nepravilnostima u suspenziju i onemogućili mi pristup radnom RTCG. Ĺ˝estoki napadi na Ä?lanove Novog sin- mjestu i zgradi RTCG. Imam snimljen razgovor dikata RTCG bili su u korelaciji sa priÄ?om, koju sa portirom i sve se lako moĹže provjeriti. smo zapoÄ?eli 2007. godine, o firmi Fiesta Prijetnje koje sam dobio prijavio sam policiji.

Investments LTD, koja je posredovala u emi- OÄ?ekujem, meÄ‘utim, da me sjutra neće ni tovanju satelitskog signala. Ĺ to smo viĹĄe go- pustiti da uÄ‘em na posao. OÄ?ekujem takoÄ‘e vorili o Fiesti sve smo viĹĄe bili proganjani. Na da će se ponoviti scenario iz 2008. te da će i ostale propuste i nezakonitosti na koje uka- ostali Ä?lanovi rukovodstva Novog sindikata zujemo, oni nam ne odgovaraju, ĹĄto je su- ubrzo dobiti sliÄ?ne odluke od poslovodstva protno Zakonu o slobodnom pristupu in- zakljuÄ?io je Pajović.

Vojvodić juÄ?e nije odgovarao na pozive i formacijama. Umjesto odgovora na brojna pitanja jutros su mi poslali odluku o udaljenju poruke novinara “Vijestiâ€?.

sa radnog mjesta – kaŞe Pajović.

dovno platu iako je Ĺ˝eljezara poslovala sa gubitkom i iako je bilo prekida proizvodnje i problema u odrĹžavanju proizvodnje. TakoÄ‘e, zavrĹĄena je prva faza investicija ĹĄto je dobra pretpostavka bez koje danas ne bismo mogli da govorimo o daljoj prodaji kompanije. Dakle, na osnovu tih sredstava smo imali redovne plate za zaposlene u kompaniji kao i za odrĹžavanje Ä?itavog reprolanca, tj. preduzeća koja su vrĹĄila odreÄ‘ene usluge u vezi sa Ĺ˝eljezarom, bilo da se radi o prodaji, nabavci, transportu, uslugama, kao i investicije koje ostaju kao potencijal ove kompanije. Da drĹžava nije dala garancije za kredit, danas bismo vjerovatno imali fabriku bez perspektive. Ono ĹĄto su oÄ?ekivanja drĹžave u sluÄ?aju Ĺ˝eljezare je dugoroÄ?no odrĹživo poslovanje koje će nadoknaditi uloĹžena sredstva kroz buduće tekuće poslovanje i poreze i doprinose - saopĹĄteno je iz Ministarstva.

RUDARI: Najava iz Boksita

Pokreću proizvodnju NikĹĄić – Proizvodnja u Rudnicima boksita NikĹĄić, kako je juÄ?e najavljeno iz uprave te kompanije, uskoro će ponovo biti pokrenuta.

Nakon uspjeĹĄno okonÄ?anih pregovora menadĹžment Rudnika Boksita zakljuÄ?io je ugovor o plasmanu 30.000 tona rude boksita za kupca iz regiona, sa opcijom mogućnosti dodatnog plasmana do 250.000 tona do kraja godine saopĹĄteno je iz Boksita.

Iz menadĹžmenta “Vijestimaâ€? nisu Ĺželjeli da kaĹžu koji je kupac u pitanju niti o kolikoj sumi novca je rijeÄ?, ĹĄto i nije bilo nikakvo iznenaÄ‘enje, imajući u vidu da “Vijestiâ€? od 13. jula proĹĄle godine Ä?ekaju odgovor od uprave Boksita.

Pitanja su tri puta slata, a odgovor je uvijek bio isti – “Odgovorićemo�, ali ne i kada.

Proizvodnja u Boksitima na rudokopu Zagrad zaustavljena je poÄ?etkom novembra, a mjesec kasnije i na Ĺ titovu.

UDOVOLJENO: RAE mijenja pravila da bi ispunio Ĺželju energetskih kompanija

6

Ekonomija

Vijesti

PAD: PodgoriÄ?ki Privredni sud na zahtjev CKB i OTP banke, zbog duga, otvorio steÄ?aj u

Vektra bankrotirala, bankari odluÄ?uju ĹĄta će biti sa imovinom Podgorica – Privredni sud uvaĹžio je juÄ?e neĹĄto poslije 11 Ä?asova zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB) i OTP faktoringa i donio rjeĹĄenje o otvaranju steÄ?ajnog postupka u Vektri Montenegro, kompaniji biznismena Dragana Brkovića, zbog duga u iznosu od 20,9 miliona eura, nastalog po osnovu nevraćenog kredita.

Brkovićevi advokati se juÄ?e nijesu ni pojavili u Privrednom sudu, već su u ranim jutarnjim Ä?asovima faksom traĹžili odgaÄ‘anje roÄ?iĹĄta zbog “vanrednog stanjaâ€? uvedenog u zemlji i “vremenskih neprilikaâ€?.

Sa tim zahtjevom se, meÄ‘utim, nijesu sloĹžili advokati CKB-a i OTP-a zbog Ä?ega je roÄ?iĹĄte odrĹžano.

Sudija Miodrag AnÄ‘elić je istakao da donijete odluke Apelacionog suda Crne Gore o poniĹĄtenju rjeĹĄenja Privrednog suda o izvrĹĄenju i prinudnoj naplati potraĹživanja od Vektre ne mogu uticati na njegovu odluku, nakon Ä?ega je donio rjeĹĄenje o otvaranju steÄ?ajnog postupka.

BRKOVIĆ OTP-u i CKB-u duŞan 100 miliona Anđelić je najavio da će

Foto: S.KOSIĆ

To nije taÄ?no! Odakle Vam ta informacija‌ Vi ćete na taj steÄ?aj morati malo da saÄ?ekate‌ Od tog steÄ?aja nema niĹĄta - kazao je juÄ?e “Vijestimaâ€? u telefonskom razgovoru Milić Popović, jedan od Brkovićevih najpovjerljivijih ljudi, zaduĹžen i za odnose sa medijima.

Brkovićevi advokati se juÄ?e nijesu ni pojavili u Privrednom sudu, već su faksom traĹžili odgaÄ‘anje roÄ?iĹĄta

Stigli ga dugovi, imperija na

IMPERIJA bez novÄ?anog pokrića NajznaÄ?ajnije Brkovićeve investicije bile su: upravna zgrada "Vektra", stambeno-poslovni kompleks u najljepĹĄem dijelu Podgorice. gdje je dio Vlade smjeĹĄten, i koji se naziva zgrada vektre. PovrĹĄina kompleksa je 40.000 kvadrata, sadrĹži 158 stanova, 18.000 kvadrata poslovnog prostora i 6.000 kvadrata podzemnih garaĹža.

Vektra je izgradila Fabriku anoda u KAP-u.

Nakon napuĹĄtanja KAP-a, prije ĹĄest godina, Vektra je povela dugogodiĹĄnji sudski spor sa novim ruskim menadĹžmentom i rijeĹĄila ga u svoju korist, ali je ostalo nepoznato da li je u

međuvremeno uspjela da naplati ťtetu od KAP-a.

Za potrebe aviosaobraćaja i turizma Vektra je osnovala kompaniju Vektra Aviation, ali je i ona u međuvremenu neuspjeťno prizemljena.

U Baru su osnovali pomorsku agencija i privatizovali dvije transportne organizacije: Rumijatrans i MoraÄ?atrans.

U Herceg Novom su privatizovali bivťu HTP Boka, ali ta investicija nikada nije zavrťena, kao ni moderna fabrika za drvopreradu u Pljevljima Vektra Jakić.

Neizvjesna budućnost: PlaĹža - najveći hotel Vektra Boke rjeĹĄenje biti otkucano i dostupno za stranke u ponedjeljak 27. februara u 12 Ä?asova. Nakon toga biće formiran odbor povjerilaca gdje bi ove banke vodile glavnu rijeÄ? i

odluÄ?ivale o imovini Vektre Montenegro, raÄ?unajući akcije i uÄ?eťća u drugim preduzećima.

Mađarska OTP banka i njena kćerka kompanija CKB banka

u Crnoj Gori podnijele su joĹĄ krajem novembra proĹĄle godine, posredstvom OTP faktoringa, bjelopoljskom i podgoriÄ?kom Privrednom sudu, ĹĄest zahtjeva za pokretanje

DA li se raskida privatizacioni ugovor za Boku?

Da li će uvoÄ‘enje steÄ?aja Vektri Montenegro, sa kojom je potpisan ugovor o kupoprodaji hotelsko-turistiÄ?ke kompanije Boka, izazvati raskid privatizacionog posla nisu juÄ?e odgovorili iz Ministarstva odrĹživog razvoja i turizma, koje su "Vijesti" kontaktirale tim povodom. OÄ?ekuje se danas da odgovore.

Vektra Montenegro ima 59 odsto akcija u Vektra Boki, a Vektra investments ima joĹĄ 33 odsto. Zakon o steÄ?aju pred-

viÄ‘a da se uvoÄ‘enjem steÄ?aja raskidaju svi dugoroÄ?ni ugovori raÄ?unajući i privatizacione.

Brković je krajem 2007. kupio drĹžavne akcije HTP-a za 22 miliona eura uz obavezu investicija od 64 miliona eura, koje u trogodiĹĄnjem periodu nisu ispunjene zbog Ä?ega je potpisan aneks ugovora proĹĄle godine, koji mu dozvoljava prolongiranje ulaganja. Investicije je garantovao hipotekom na imo-

vinu.

Do izgradnje hotela Tamaris i Igalu i rekonstrukcije hotela PlaĹža, zalog Vektre Montenegro u korist Vlade Ä?ine livade i ĹĄuma na Drijenku ukupne povrĹĄine 38.036 kvadratnih metara, kao i zemljiĹĄte i poslovni prostori na Ĺ˝abljaku.

Raskid ovog privatizacionog ugovora nedavno je traĹžio Sindikat hotelskog preduzeća zbog neispunjenja obaveza i mogućeg uvoÄ‘enja steÄ?aja.

steÄ?ajnih postupaka u firmama biznismena Dragana Brkovića, od kojih zbog nevraćenih kredita potraĹžuju ukupno oko 100 miliona eura sa obraÄ?unatim kamatama. Brkovićeve kompanije ima dugove i prema drugim bankama i kompanijama, a ukupna zaduĹženost nezvaniÄ?no se procjenjuje na oko 150 miliona.

Iz Vektre su posljednjih nekoliko mjeseci osporavali pravo OTP banci da podnese ovakav zahtjev i isticali da su u toku navodno pregovori sa tom bankom kojim će biti izbjegnut sudski epilog.

Dobar dio juÄ?eraĹĄnjeg dana “Vijestiâ€? nijesu mogle dobiti komentar iz Vektre Montenegro o odluci Privrednog suda.

Tek neĹĄto posle 16 Ä?asova Milić Popović, jedan od Br-

kovićevih najpovjerljivijih ljudi, zaduĹžen za odnose sa medijima, u kratkom telefonskom razgovoru, rekao je dosta nervoznim glasom: - To nije taÄ?no! Odakle Vam ta informacija‌Vi ćete na taj steÄ?aj morati malo da saÄ?ekate‌Od steÄ?aja nema niĹĄta.

STEÄŒAJ prijeti u joĹĄ pet Vektrinih firmi Na pitanje, ko će biti steÄ?ajni upravnik Vektre Montenegro, predsjednik Privrednog suda Dragan RakoÄ?ević juÄ?e nije mogao odgovoriti.

- SteÄ?ajni postupak je otvoren, a ko će biti steÄ?ajni upravnik morate pitati sudiju AnÄ‘elića - rekao je RakoÄ?ević u kratkom telefonskom raz-

Foto: Arhiva “Vijesti�

govoru.

U bjelopoljskom Privrednom sudu OTP je podnio predlog za pokretanje steÄ?ajnog postupka u Vektri Jakić DOO zbog potraĹživanja prema tom preduzeću u iznosu od 73.649.750 eura. Vektra Montenegro je jedini vlasnik Vektre Jakić DOO. U istom sudu CKB je podnijela zahtjev za pokretanje steÄ?ajnog postupka u Vektri Voda D00 KolaĹĄin zbog nenaplaćenog potraĹživanja od 2.834.405 eura.

Predsjednik bjelopoljskog Privrednog suda Muzafer HaĹžajlić potvrdio je juÄ?e “Vijestimaâ€? da su prethodna roÄ?iĹĄta za ova dva sluÄ?aja odgoÄ‘ena zbog nevremena, jer se stranke nijesu mogle pojaviti u sudu.

U podgoriÄ?ki Privredni sud OTP faktoring je podnio zahtjeve za pokretanje steÄ?ajnih postupaka u Brkovićevim firmama, Vektra Boka, Vektra Investment i Vektra Aviation. OTP faktoring je firma CKB-a koja se bavi otkupom potraĹživanja i loĹĄih kredita kod te banke. Od Vektre Investments bankari potraĹžuju 1,46 miliona eura sa kamatama. Ova firma se zaduĹžila 31. decembra 2008. godine za 1,2 miliona eura, ali kredit nije vraćen. Zbog tog duga, CKB je posebnim predlogom za izvrĹĄenje od suda traĹžila joĹĄ u aprilu proĹĄle godine pljenidbu i prodaju 33,34 odsto akcija kompanije Vektra Boka u vlasniĹĄtvu ove firme. Vektra Boka je ostala duĹžna oko 3,8

PROCES: GradonaÄ?elnik Herceg Novog kaĹže da se najviĹĄe plaĹĄio steÄ?aja u Vektri

O Ä?emu je razmiĹĄljao „misionarâ€? Brković?

LoĹĄe za turizam grad i radnike Boke

Na veb sajtu Vektre Montenegro i danas dostupnom na Internetu, u uvodnoj rijeÄ?i Dragan Brković, istiÄ?e da je prvu kuću sagradio sam pored Ribnice u Titovo doba, kada je imao 23 godine, na lokaciji namijenjenoj za gradsku deponiju.

- Gradeći i dograÄ‘ujući i kuću i fabriku, latio sam se najteĹžeg posla - da osmislim ono ĹĄto su drugi prepustili propadanju i u Ä?emu nijesu vidjeli nikakvu perspektivu. U naĹĄim uslovima teĹĄko je biti misionar. No, neko mora biti prvi. Vektra je prva privatna komanija u Crnoj Gori koja je stvorena po uzoru na strane kompanije sa trĹžiĹĄnom logikom poslovanja, okrenuta savremenim ekonomskim tokovima. Bogatstvo nije u novcu, objektima, zgradama... Bogatstvo je u ljudima. Izuzetno cijenim kreativne i preduzimljive ljude, dobrog duha; one koji misle, ljude od rijeÄ?i. Vjerujem da Crna Gora moĹže biti bogata jer ima izuzetne prirodne resurse, i preduzetnike. Zato sam cijeli Ĺživot posvetio stvaranju novih vrijednosti, kako bih uvjerio Crnogorce, da naĹĄa drĹžava moĹže postati jedna od najprosperitetnijih zemalja u regionu. Vizija Vektre jeste da postane snaĹžna kompanija u regionu, da gradi partnersku mreĹžu u okviru privredne zajednice i znaÄ?ajno doprinese ekonomskom razvoju drĹžave. Kao osnivaÄ? i predsjednik kompanije, ponosan sam ĹĄto je Vektra na jedinstven naÄ?in sublimirala istoriju, tradiciju i inovacije. NaĹĄa partnerska mreĹža dokaz je da se naĹĄ uspjeh nastavlja - istakao je Brković na svom veb sajtu. miliona eura, a Vektra Aviation oko 1,2 miliona eura.

USPON poÄ?eo nakon posla sa KAP-om Dragan Brković je jedan od crnogorskih tajkuna koji se 90-ih godina proĹĄlog vijeka sa svojom Vektrom obogatio posredovanjem u prodaji aluminijuma iz Kombinata alumini-

Popović jima, ťto je trajalo godinama.

Uspon kompanije Vektra osnovane 10. aprila 1990. godine, koja je najprije bila generalni zastupnik PeĹžoa za Crnu Goru, i strateĹĄki dobavljaÄ? repromaterijala za Kombinat aluminijuma, poklopio se sa usponom reĹžima Mila Ä?ukano-

vića.

Dugi niz godina Brković je imao veliku podrĹĄku vlasti, domaćih, ali i pojedinih stranih banaka, da bi mu opozicionari, posljednjih nekoliko godinama, kao najzaduĹženijem Crnogorcu proricali krah i podsjećali na zanat iz mlaÄ‘ih dana kada je, navodno, “zavarivao auspuheâ€? na vozilima.

Finansijska kriza 2008. i 2009. omela je velike Brkovićeve investicione projekte u drvopreradi i turizmu, nakon Ä?ega se njegova imperija Ĺžestoko zaljuljala. Poslovna 2010. i 2011. najavile su sunovrat imperije Vektra jer najprije strani bankari iz Ĺ vajcarske, a potom i sve viĹĄe domaći bankari prinudnim putem pokuĹĄavali su da naplate svoja potraĹživanja od nelikvidnih Brkovićević kompanija.

Podsjetimo, jedan od nezadovoljnih dobavljaÄ?a Vektre sa Cetinja joĹĄ u aprilu 2010. traĹžio je uvoÄ‘enje steÄ?aja zbog navodnog potraĹživanja od 40.000 eura, ali je sud taj predlog odbio.

Drugi pokuĹĄaj uvoÄ‘enja steÄ?aja u Vektri juÄ?e je Privredni sud prihvatio. Sad su na potezu bankari, glavni povjerioci koji će vjerovatno pristupiti rasprodaji preostale imovine ne bi li pokuĹĄali da nadoknade ĹĄto viĹĄe novca od 20,9 miliona koje potraĹžuju samo od ove Brkovićeve firme. ŠĆ

Herceg Novi - Predsjednik OpĹĄtine Herceg Novi Dejan Mandić, koji je prije nekoliko dana pisao Savjetu za privatizaciju i traĹžio raskid ugovora sa Vektrom Montengro jer nije ispunila obaveze ulaganja u hercegnovske hotele, kazao je juÄ?e “Vijestimaâ€? da su se u lokalnoj upravi „najviĹĄe plaĹĄili steÄ?aja, jer to znaÄ?i konaÄ?nu i krajnju opciju za situaciju iz koje nema izlaza“. On je ustvrdio da Vektra Boka, koja se sada nalazi u većinskom vlasniĹĄtvu Vektre Montenegro, ima dosta nerijeĹĄenih imovinskih sporova pred sudovima koji usloĹžnjavaju i prijete da produĹže cijeli proces rjeĹĄavanja stanja u toj kompaniji. Mandić istiÄ?e da je steÄ?ajni postupak najÄ?eťće dugotrajan proces ĹĄto nije dobro ni za radnike Boke, kao ni za grad.

Kako steÄ?ajni duĹžnik ima mogućnost da se izjasni da li Ĺželi da provede reorganizaciju kroz steÄ?aj, Mandić smatra da bi u ovoj situaciji to bilo prihvatljivo rjeĹĄenje kako radnici ne bi ostali bezu posla,

PET mjeseci bez plate i dvije godine bez doprinosa Predsjednik sindikalne organizacije Vektra Boka Pavle Radović za “Vijestiâ€? istiÄ?e da je „zateÄ?en vijeťću o steÄ?aju u Vektra Montenegro“. On kaĹže da mu je predsjednik Odbora direktora Vektra Boka Milić Popović obećao da će se danas ( srijeda) sastati sa predstavnicima radnika i da će im pruĹžiti sve traĹžene informacije, pa će nakon toga i on moći da kaĹže neĹĄto viĹĄe. Radović kaĹže i da ga je Milić uvjeravao da „nema uslova za uvoÄ‘enje steÄ?aja u kompaniju, kao i da nisu taÄ?ni navodi o kreditnim zaduĹženjima“.

Radović pojaĹĄnjava da 150 zaposlenih već peti mjesec ne prima platu Ä?iji je prosjek oko 165 eura, da para nema za topli obrok i prevoz, kao i da doprinosi na liÄ?ne dohotke nisu uplaćeni od oktobra 2009. godine. IstiÄ?e da su u posebno teĹĄkom poloĹžaju radnici koji su stekli uslove za penziju. Ilustruje to podatkom da je lani preminula radnica koja je pola godine Ä?ekala, a nije doÄ?ekala zasluĹženu penziju, iako je ispunila sve zakonske uslove za nju. a grad bez hotela visoke kategorije.

On pojaĹĄnjava da je 25. januara Savjetu za privatizaciju poslao dopis u kome se traĹži da lokalnoj vlasti i odbornicima “pomognu u is-

Ĺ ta ako steÄ?aj bude dugo trajao: Mandić

Foto: Arhiva “Vijesti�

pravnom sagledavanju trenutnog stanja privatizacije koju je sprovela Vektra Boka�.

Uz konstataciju da ih “posebno brine stanje u privatizovanom subjektu Vektra Bokaâ€?, u obraćanju Savjetu se navodi “da je sadaĹĄnje stanje sa ruiniranim hotelima koji nisu u funkciji za turistiÄ?ku privredu grada neodrĹživoâ€?, uz podsjećanje da je “OpĹĄtina Herceg Novi sa svoje strane uÄ?inila sve ĹĄto je mogla , prvenstveno kroz izmjenu detaljnih urbanistiÄ?kih planova, prema zahtjevu investitora da omogući nesmetan proces ulaganja u hotelske kapaciteteâ€?.

JuÄ?e je odbornici SO Herceg Novi na redovnom zasjedanju trebalo da raspravljaju o „preduzetim aktivnostima u vezi sa privatizacijom Vektra Boka“, meÄ‘utim nakon saznanja o steÄ?aju u Vektra Montenegro rasprava se svela na uglavnom politiÄ?ke ocjene.

Ć

PROMET: Vlasnici prodavnica i marketa kaŞu da im je velika zaduŞenost najveći problem

Trgovci: MarĹže nisu veće od 20 odsto Podgorica - U crnogorskim trgovinama tokom protekle godine promet je povećan za 20 odsto, prosjeÄ?na bruto zarada iznosila je 471 euro, a u tom sektoru je zaposleno 37.630 radnika - rezultat je ankete koju je meÄ‘u trgovcima sprovela Privredna komora.

I, kako rezultati pokazuju, tu je kraj dobrih vijesti kada je u pitanju sektor koji stvara 12 odsto BRD-a i zapoĹĄljava petinu radne snage.

- Stepen zaduĹženosti preduzeća je veliki. ZaduĹženost je veća od 100.000 eura kod 84,6 odsto anketiranih preduzeća, a 92,3 odsto njih potraĹžuje viĹĄe od 100.000 eura - kazala je na juÄ?eraĹĄnjoj sjednici Odbora udruĹženja za trgovinu Privredne komore Nina Drakić.

Ona je kazala da je istraŞivanje pokazalo da se prodajne marŞe kod artikala iz domaće proizvodnje u trgovinama kreću najviťe do 20 odsto, a kod 38,5 odsto anketiranih marŞe

su manje od 10 odsto.

Većina anketiranih preduzeća - 61,5 odsto obaveza prema dobavljaÄ?ima izmiruju u roku od 30 dana, a 15,4 odsto privrednika te obaveze ne izmiruje redovno.

PoĹĄto je na prethodnoj sjednici zakljuÄ?eno da visoke komunalne takse, doprinosi i naknade na lokalnom nivou predstavljaju biznis barijeru juÄ?eraĹĄnjem sastanku je prisustvovao i sekretar za finansije Glavnog grada Miomir JakĹĄić koji je rekao da se u Podgorici nijedna daĹžbina koju oni ubiraju ne naplaćuje u maksimalnom iznosu koji im dozvoljavaju zakoni. On je rekao i da je Glavni grad preispitao odluke o taksama i da će neke od njih smanjiti i za 50 odsto.

InaÄ?e, privrednici su juÄ?e ocijenili da su visoke komunalne takse, doprinosi i naknade na lokalnom nivou opterećenje i barijera normalnom poslovanju. NaroÄ?ito su imali primjedbe

na cijene bilborda i drugih oblika reklamiranja koje im Glavni grad naplaćuje Ä?ak i ako su istaknute na njihovom zemljiĹĄtu.

Jakťić je kazao da su od reklamiranja na bilbordima pro-

tekle godine prihodovali 390.000 eura te da su za odrĹžavanje lokalnih i nekategorisanih puteva uloĹžili 1.700.000 eura, a od te cifre su svega 900.000 eura naplatili od privrednika dok su ostalo

Visoke opĹĄtinske takse problem samo u poÄ?etku: Sa sastanka

izdvojili iz svojih sredstava. On je privrednicima savjetovao da se intenzivnije ukljuÄ?e u javne rasprave koje prethode svakoj odluci i na taj naÄ?in utiÄ?u na kreiranje poslovnog ambijenta te da pokrenu inicijative za iz-

Foto: B.PEJOVIĆ

mjene zakona koji im ne odgovaraju.

Predstavnik kompanije Nal interneĹĄnl Jovan Lekić je kazao da preduzećima koja postoje 10 i viĹĄe godina nije naroÄ?ito teĹĄko da plaćaju sve poreze i takse, ali da je to nemoguće za nekoga ko tek poÄ?inje da se bavi preduzetniĹĄtvom.

- Spoljna reklama se naplaćuje, pa smo se mi dosjetili da ih lijepimo iznutra ali su se onda oni koji se bave ĹĄtampom dosjetili da njih naplaćuju skuplje i tako se svi pomalo ĹĄalimo - objasnio je vlasnik Okova Gojko Bajović naÄ?in na koji se snalaze privrednici.

On je rekao da takse pojedinaÄ?no nijesu problem, ali da sve one zajedno predstavljaju ozbiljnu biznis barijeru.

- Imamo najmanji PDV u regionu, ali su nam zato najveći porezi i doprinosi, cijene goriva i registracija - kazao je Bajović.

kompaniji biznismena Dragana Brkovića

koljenima: Brković

7

Ekonomija

Vijesti

8

Marketing

Vijesti

9

DruĹĄtvo

Vijesti

Vlada bez tendera naruÄ?ila ljekove za tri miliona eura

Podgorica – Iako su neposedno uoÄ?i proglaĹĄenja vanrednog stanja, a zatim i prije par dana iz Vlade ponovili da ljekova ima dovoljno, ispostavilo se da ta informacija ipak nije taÄ?na.

Samo sedam dana nakon proglaťenja vanrednog stanja, premijer Igor Lukťić donio je Naredbu za hitnu nabavku ljekova po specifikaciji Operativnog ťtaba za vanredne situacije.

ZaduĹžio je Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje da realizuju nabavku. Naravno, posao je, zbog vanrednog stanja, obavljen bez javnog tendera.

Prema listi ljekova koji će se nabaviti u hitnom postupku, u koju su “Vijestiâ€? imale uvid, rijeÄ? je nabavci za koju će se iz budĹžeta izdvojiti viĹĄe od 3,1 milion eura.

Na spisku za nabavku, izmeÄ‘u ostalog, su ljekovi za razne oblike srÄ?anih oboljenja, vitanimi, antibiotici, dijetetski proizvodi, ali i ljekovi za maligna oboljenja i sedativi.

Ranije su Ministarstvo zdravlja i Javna apotekarska ustanova “Montefarmâ€? saopĹĄtili da je nestaĹĄica ljekova uslovljena “kaĹĄnjenjem sa tenderskom proceduromâ€?, pa je Vlada u okviru mjera u vanrednom stanju doskoÄ?ila problemu i dozvolla da se ljekovi nabave bez tendera.

“Vijestiâ€? juÄ?e nijesu mogle da dobiju odgovor iz Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje u kakvoj je vezi vanredno stanje i nabavka ljekova ĹĄiroke upotrebe, Ä?ija je potroĹĄnja konstantna bez obzira na vremenske uslove.

Bez odgovora je ostalo pitanje zaťto ljekovi koji se izdaju na recept nijesu nabavljeni u redovnoj proceduri, a ne koristeći vanredne okolnosti i skraćeni postupak nabavke, ako je nestaťica pristuna i prije uvođenja vanrednog stanja.

Iz Fonda su, međutim, najavili da će danas od-

govoriti na sva pitanja “Vijesti�.

Listu ljekova koji će biti nabavljeni bez tendera, prema informacijama “Vijestiâ€?, saÄ?inila je Komisija za ljekove Fonda za zdravstvo.

Medikamenti će biti nabavljeni ťoping metodom, a spisak je već dostavljen registrovanim veledorgerijama u Crnoj Gori.

Najpovoljniji ponuÄ‘aÄ? će se izabrati neposrednim pregovaranjem, a posao do tri milona eura, prema informacijama “Vijestiâ€?, dobiće firma koja u najkraćem roku bude u mogućnosti da isporuÄ?i ljekove.

NajviĹĄe zastupljeni ljekovi za srÄ?ane smetnje (arhiva Vijesti) Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osigurnje juÄ?e nijesu odgovorili ni na upit sa kojim veledrogerijama ili farmaceutskim kućama će se pregovarati oko nabavke po hitnom postupku, niti na osnovu kojih parametara je sastavljana lista ljekova za hitnu nabavku.

Bez komentara je ostalo i pitanje da, ako je razlog za hitnu nabavku Ä?injenica da tih ljekova nije bilo u apotekama i javnim zdravstvenim ustanovama, zaĹĄto Ministarstvo i Fond nijesu adekvatno planirali potroĹĄnju, kada se već radi o

ljekovima koji su u ĹĄirokoj upotrebi.

Na listi ljekova koja će se kupiti bez javnog tendera najviĹĄe su zastupljeni oni za sreÄ?ane smetnje, kao i prateću terapiju kod kardio-vaskularnih oboljenja.

Ministarstvo i Fond naloĹžili su nabavku i na hiljade kutija vitaminskih medikamenta

raznih proizvoÄ‘aÄ?a, dijetetskih proizvoda, ljekova za koĹžna oboljenja...

Za hitnu nabavku naruÄ?eno je i 35 hiljada kutija “dijazepamaâ€?, ali i drugih ljekova za smiranje, kao i metadon koji se koristi u lijeÄ?enju zavisnika od droge. ĹĄ Ć

I VIJAGRA od 100 mg bila hitna Fond za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravlja odluÄ?ili da u okviru hitne nabavke kupe i ljekove koji se ne nalaze na pozitivnoj listi, odnosno ne mogu se dobiti na recept u redovnoj proceduri.

Za nabavku takvih ljekova, koje drĹžava kupuje nakon posebne preporuke konzilijuma KliniÄ?kog centra i Komisije za ljekove, u ovom postupku hitne nabavke biće izdvojeno oko 327 hiljada eura.

Prema listi ljekova za hitnu nabavku, rijeÄ? je uglavnom o medikamentima za tretiranje malignih oboljenja, kao i lijeÄ?enje rijetkih bolesti.

DrĹžava će kupiti ljekova za tumor dojke u vrijednosti od oko 27 hiljada eura, za karcinom jetre oko 25 hiljada eura, kao i ĹĄest kutija lijeka “afinitorâ€? za rak po cijeni od oko 4 hiljade eura po komadu.

Izdvojiće i po hiljadu eura po kutiji za lijek “humiraâ€?, za Konovu bolest, kao i viĹĄe od 4.700 eura po kutiji za lijek “sprycelâ€?.

Planirana je i nabavka lijeka “cerezymeâ€? – 60 kutija po viĹĄe od 1.700 eura po komadu, za rijetku GoĹĄeovu bolest.

Vlada je u okviru svoje naredbe naloĹžila i hitnu nabavku 500 kutija vijagre, od 25, 50 i 100 miligrama. Cijena kutije je od pet do 7,27 eura.

IZVJEĹ TAJ: Komisija SE za borbu protiv rasizma o stanju u Crnoj Gori

Uslovi u Kampu su neÄ?ovjeÄ?ni i opasni Podgorica - Pravni status raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori problematiÄ?an je, dok kamp na Koniku predstavlja segregaciju, zbog Ä?ega se mora zatvoriti.

To piĹĄe u IzvjeĹĄtaju Evrop-

ske komisije za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI), dokument napravljen nakon posjete eksperata ECRI-ja Crnoj Gori u februaru 2011. godine.

U izvjeĹĄtaju piĹĄe kako je

procedura za rjeĹĄavanje pravnog statusa “raseljenihâ€? i “interno raseljenihâ€? i dalje sloĹžena “zbog Ä?ega mnogo ljudi neće moći da ispuni propisane usloveâ€?. “Neki od njih izloĹženi su

riziku da de facto ostanu bez drĹžavljanstva. Nema autentiÄ?ne zastupljenosti nacionalnih/etniÄ?kih manjina u SkupĹĄtini, niti srazmjerne zastupljenosti u javnim sluĹžbama, drĹžavnim organima i lokalnoj samoupraviâ€?, piĹĄe u IzvjeĹĄtaju.

Mnogi Romi, AĹĄkali i Egipćani, kako se navodi, nijesu pravno registrovani i nemaju liÄ?ne isprave, ĹĄto im ometa pristup pravima, a njihova su djeca Ĺžrtve diskriminacije u pristupu obrazovanju i u ĹĄkolskom

okruĹženju.

Eksperti ECRI-ja utvrdili su i da kamp na Koniku predstavlja getoiziranu zajednicu, u kojoj su uslovi Ĺživota “neÄ?ovjeÄ?ni i opasniâ€?, zbog Ä?ega je preporuÄ?eno njegovo zatvaranje: “Da se zatvori kamp na Koniku i da se, nakon konsultacije sa ljudima koji sada tu Ĺžive, za njih pronaÄ‘e standardni smjeĹĄtaj na raznim mjestima u gradu ili zemljiâ€?.

U izvjeĹĄtaju, eksperti ECRI-ja sugerisali su crnogorskim vlastima i da porade

POLICIJU dodatno obuÄ?iti Eksperti ECRI-ja preporuÄ?ili su Vladi da ojaÄ?a napore i obezbijedi kaĹžnjivost policije: "TakoÄ‘e je vaĹžno opremiti policiju vjeĹĄtinama, ukljuÄ?ujući jeziÄ?ke, povećati njihovu djelotvornost poboljĹĄavanjem komunikacije sa manjinskim grupama i zadobijanjem njihovog povjerenja".

ECRI, kako se navodi, poziva vlasti da razmotre naÄ?ine da se poveća prijem pripadnika nacionalnih/etniÄ?kih manjina u policiju.

Nisu pravno registrovani: Kamp na Koniku

na jaÄ?anju inicijalne i kontinuirane obuke policije i pravosudnih organa o pitanjima u vezi s ravnopravnim tretmanom i zabranom diskriminacije, o relevantnim odredbama kriviÄ?nog prava i o tome kako se prepoznaje je li neko kriviÄ?no djelo poÄ?injeno iz rasistiÄ?kih pobuda.

Navodi se i da je Crna Gora ratifikovala ogromnu većinu meÄ‘unarodnih pravnih instrumenata koji su relevantni za mandat ECRI-ja, ukljuÄ?ujući Protokol br. 12 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima koji predviÄ‘a opĹĄtu zabranu diskriminacije.

ECRI je organ Savjeta Evrope za ljudska prava, sastavljen od nezavisnih eksperata. On se bavi pitanjima rasizma, diskriminacije po osnovu etniÄ?kog porijekla, boje, drĹžavljanstva, vjere i jezika, te ksenofobijom, antisemitizmom i netrpeljivoťću i priprema izvjeĹĄtaje i daje preporuke drĹžavama Ä?lanicama.

HITNOST: Premijer Igor Lukťić za vrijeme vanrednog stanja donio naredbu za hitnu nabavku medikamenata

10

Vijesti...

CETINJU dvoje sanki

DruĹĄtvo

Vijesti

VOZ: Nakon ĹĄest dana Ä?iťćenja zavrĹĄen proboj pruge Bar-Vrbnica

Podgorica - Koordinacioni tim za upravljanje vanrednim situacijama odluÄ?io je da dans poÄ?ne nastave u svim obrazovnim ustanovama u Andrijevici i Beranama.

Pored ove, predsjednik Vlade Igor LukĹĄić potpisao je naredbu o hitnoj nabavci dvoje motornih sanki za Prijestonicu Cetinje, hitnoj sanaciji krovovova na ĹĄkolama “Gornja Zetaâ€?, “18. oktobarâ€? i “Radomir RakoÄ?evićâ€? i hitnoj nabavci neophodnih testova i reagensa koje je zatraĹžio Institut za javno zdravlje. “U skladu sa Ä?lanom 52 Zakona o elektronskim medijima, molimo sve crnogorske elektronske medije da na svakih sat vremena, u okviru svojih redovnih programa, objavljuju ove naredbe. TakoÄ‘e, molimo medije da afirmiĹĄu naredbe i preporuke koje se odnose na graÄ‘ane, a koje se tiÄ?u mjera ĹĄtednje elektriÄ?ne energije i Ä?iťćenja snijega kako bi se umanjili negativni efekti nevremena koje je zahvatilo Crnu Goruâ€?, saopĹĄtili su sinoć iz Vlade.

Koordinacioni tim je donio, a Lukťić potpisao naredbe, na osnovu odluke Savjeta za bezbjednost i odbranu o uvođenju vanrednog stanja.

Sinoć od 20 Ä?asova ponovo je zabranjen saobraćaj za sve

Jedan od tunela koje je trebalo oÄ?istiti

kategorije vozila na putnim pravcima Podgorica - KolaĹĄin – Ribarevina - Bijelo Polje – GP (GraniÄ?ni prelaz) Dobrakovo, Ribarevina – Berane - RoĹžaje – GP DraÄ?enovac, Berane – Andrijevica - Plav – Gusinje, NikĹĄić – Ĺ avnik – Ĺ˝abljak – Ä?urÄ‘evića Tara – Pljevlja – GP RanÄ?e, NikĹĄić – PluĹžine - Šćepan polje, Lipci – Grahovo - Vilusi, Klobuk - NikĹĄić, Petrovac – Virpazar, Vilusi – DeleuĹĄa.

ZA reformu obrazovanja 12 miliona

Krenuo teretni saobraćaj Podgorica - Pruga Bar Vrbnica juÄ?e je, nakon viĹĄednevne blokade i ĹĄest dana Ä?iťćenja, probijena, a voz koji je od 10. febrauara ostao zavijan u TrebeĹĄici, stigao je u Podgoricu.

Predsjednik Odbora direktora Ĺ˝eljezniÄ?ke infrastrukture (Ĺ˝ICG) Zarija Franović kazao je da je sinoć da je krenuo teretni saobraćaj. “Lokomotive iz Podgorice, krenule su za teretne kompozicije u bijelo Polje, ĹĄto znaÄ?i da je krenuo teretni saobraćaj.

PutniÄ?ki će priÄ?ekati joĹĄ dan, dva da se izvrĹĄe sve provjere u vezi s opasnoťću od pojave novih usova. Mislim da će i putniÄ?ki krenuti prije vikendaâ€?, kazao je Franović.

Iz ŽICG je saopťteno da je

na Ä?iťćenju i probijanju 158 kilometara pruge, 31 kilometar staniÄ?nih kolosijeka i 132 skretnice, od 16. feburara dnevno prosjeÄ?no radilo po 139 ljudi.

Njima su, kako kaŞu u ŽICG, svakodnevna podrťka

90 lavina preko tri metra visine i usova duĹžine od deset do 300 metara. Na terenu je bilo lavina Ä?ije su visine dosezale ĹĄest metara sa duĹžinama od 20 do 250 metara. IzvrĹĄeno je Ä?iťćenje, odleÄ‘ivanje i podmazivanje

PutniÄ?ki će priÄ?ekati joĹĄ da se izvrĹĄe sve provjere u vezi s opasnoťću od pojave novih usova. Mislim da će krenuti prije vikenda - kazao je Franović bili 10 vojnika i svi zaposleni iz uprave kompanije. “ProsjeÄ?na visina snijega na duĹžini pruge od 158 kilometara bila je neĹĄto iznad metra, sa posebnom napomenom da je bilo oko

66 skretnica na dionici Podgorica – Bijelo Poljeâ€?, kaĹžu u Ĺ˝ICG. Ĺ˝eljezniÄ?ka infrastruktura je, kako je saopĹĄteno, na probijanju pruge angaĹžovala pet maĹĄina. Od toga dvije su njihove, dva bagera Crna-

goraputa i jedna maĹĄina novosadskog ZGOP-a. “Osim ovih maĹĄina na terenu je bilo angaĹžovano joĹĄ ĹĄest graÄ‘evinskih maĹĄina Ĺ˝ICG koje su vrĹĄile kontrolu postrojenja i sluĹžbenih mjesta, prevoz radnika na teren, goriva i materijala zbog nepristupaÄ?nosti. Svakodnevno su koriťćene i lokomotive Montekarga.

JuÄ?e je osloboÄ‘en i voz koji je od 10. februara ostao zavijan u stanici TrebeĹĄica.

U tom vozu je skoro tri puna dana ostalo nekoliko desetina putnika osoblja i policajaca. Evakuacija iz voza zavrťena je uz pomoć policijskih i vojnih helikoptera 13. februara.

SOLIDARNOST: Stigla pomoć iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Podgorica - Ministar finansija Milorad Katnić i ťef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i BiH Anabel Abreu potpisaće danas ugovor o kreditnom aranŞmanu vrijednom 12 miliona eura, namijenjenom za reformu visokog obrazovanja.

Novac će biti koriťćen za finansiranje projekta visokog obrazovanja i istraĹživanja za inovacije i konkurentost, a realizovaće ga Ministarstva nauke i Ministarstva prosvjete i sporta. “Projekat će imati nekoliko komponenti: reforma finansiranja visokog obrazovanja i s provoÄ‘enje normi za osiguravanje kvaliteta, razvoj ljudskog kapitala kroz inicijative internacionalizacije, kao i u spostavljanje konkurentnog okruĹženja za istraĹživanja. Ukupan iznos kredita je 12 milona eura, sa rokom otplate od 15 godina, ukljuÄ?ujući 4 godine grejs periodaâ€?, saopĹĄteno je iz Vlade.

Sletjeli sa 60 tona pomoći

IZRAEL ťalje pomoć Podgorica - Zbog izuzetno loťih vremenskih prilika koje su pogodile Crnu Goru, drŞava Izrael u Podgoricu ťalje pomoć kako bi stanovniťtvo lakťe izaťlo na kraj sa posledicama snjeŞnog nevremena, piťe u saopťtenju Ambasade Izraela u Beogradu.

Pomoć, koja će danas biti dostavljena avionskim kargo prevozom, sastoji se od zimskih ĹĄatora i ćebadi. “Ambasador Izraela u Crnoj Gori Josef Levi kaĹže da pomoć koju će pruĹžiti drĹžava Izrael predstavlja skroman primer dobre volje i snaĹžnog prijateljstva izmeÄ‘u naroda dve zemlje. Prijatelj se prepoznaje u nevoljiâ€?, piĹĄe u saopĹĄtenju.

Levi je, kako se navodi, dodao da to vaĹži kako za odnose meÄ‘u ljudima, tako i za odnose meÄ‘u nacijama. “Narod Izraela izraĹžava duboku solidarnost sa stanovniĹĄtvom Crne Gore koje se suoÄ?ilo sa vremenskim neprilikama i ĹĄalje prijateljske pozdrave iz Svete Zemljeâ€?, stoji u tekstu.

D.M.

Paketi će brzo biti podijeljeni: JuÄ?e na aerodromu

foto: S.PRELEVIĆ

Podgorica -Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata i organizacija Crvenog polumjeseca te zemlje uputili su 60 tona humanitarne pomoći Crnoj Gori.

Kako je saopĹĄteno iz Vlade, u poĹĄiljci su hrana, ĹĄatori, vuneni pokrivaÄ?i, vreće za spavanje, Ä?izme, rukavice...

Ambasador Crne Gore u UAE Aleksandar SaĹĄa Eraković kazao je juÄ?e, nakon ĹĄto je avion sa paketima pomoći sletio na podgoriÄ?ki aerodrom iz Abu Dabija, da je to samo joĹĄ jedan znak da Crna Gora ima pouzdanog prijatelja na drugom kraju svijeta. “Ovo je za nas simbol solidarnosti izmeÄ‘u naĹĄeg naroda i vlade i Crne Gore. Mi znamo da su teĹĄka vremena ustvari vremena gdje se pokazuje prijeteljstvo izmeÄ‘u dvije zemlje. Zadovoljni smo ĹĄto moĹžemo pomoći Crnoj Gori kako bi poboljĹĄali situaciju svih graÄ‘anaâ€?, poruÄ?ila je ambasdorka UAE u Crnoj Gori Hafsa Al Ulama.

Ona je kazala da je pomoć koja je stigla obuhvata ono ĹĄto je graÄ‘anima potrebno, istakavĹĄi da će paketi ubrzo biti raspodijeljeni. “Pomoć obuhvata ono ĹĄto je graÄ‘anima sada potrebno, prekrivaÄ?e, zimske Ä?izme, neĹĄto hrane i ljekova. Mislim da će tu biti i motorne sanke za nepristupaÄ?ne tereneâ€?, kazala je Al Ulama.

U Crnu Goru je doputovao i ĹĄestoÄ?lani tim Crvenog polumjeseca UAE, koji će asistirati u distribuciji humanitarne pomoći.

11

DruĹĄtvo

Vijesti

Kad prifali zemlje dobro je i more vako ko ovih dana automobilom proÄ‘e trasom lokalnog puta od Obale Ä?uraĹĄevića do KraĹĄića u priobalju Krtola u tivatskoj opĹĄtini, pomisliće da je zalutao u Budvu i to u vrijeme najvećeg graÄ‘evinskog buma, kada nije bilo ni govora o ekonomskoj krizi.

Na pomenutom potezu, dugom oko tri kilometra, trenutno se na deset aktivnih i po propisima oznaÄ?enih gradiliĹĄta, gradi petnaestak objekata, mahom stanova za trĹžiĹĄte.

Sve to se prezentira pod eufemizmom gradnje „ekskluzivnih turistiÄ?kih kapaciteta“, odnosno - vila za turistiÄ?ko stanovanje i sliÄ?nog.

Nasipa se more: GradiliĹĄte firme Miks

S

MAĹ INE na svakom koraku MaĹĄine, kranovi i radnici okupirali su nekoliko izuzetno atraktivnih lokacija gdje niÄ?u vile i apartmani za prodaju na trĹžiĹĄtu Ä?iji su investitori Rusi, nekoliko firmi i graÄ‘ana Crne Gore i u jednom sluÄ?aju graÄ‘anin iz Srbije.

Tako na KaluÄ‘erovini, tivatska firma „BrobuĹžar“ u vlasniĹĄtvu Rusa gradi dva objekta „za turistiÄ?ko stanovanje“ ukupne povrĹĄine oko 770 kvadrata, a u njenom neposrednom susjedstvu niÄ?e i „turistiÄ?ko naselje“ od Ä?etiri vile ukupne povrĹĄine 2.820 kvadrata koje gradi podgoriÄ?ka firma

MaĹĄine na sve strane: GradiliĹĄte firme Stadion „Sea trade“.

Malo dalje prema KraĹĄićima, Rus Jevgenij IvanÄ?ikov investitor je „objekta mjeĹĄovite namjene“ povrĹĄine 200 kvadrata, a joĹĄ dalje, njegovi sunarodnici Jevgenij Kosov i Galina Kanjuka grade dvije turistiÄ?ke vile, povrĹĄine 1.374 kvadrata. „Quatro A company“ Budva investitor je turistiÄ?ke vile povrĹĄine 448 kvadrata koja se gradi na padini prema moru, tik nakon sretanja od RogaÄ?a prema Kakrcu i Bjelilima, a turistiÄ?ku vilu povrĹĄine 185 kvadrata na obali mora u KraĹĄićima podiĹže i izvjesni Aleksandar ÄŒenić iz Beograda.

Pedesetak metara dalje, niz put prema PetrovÄ?ima, u KraĹĄićima PodgoriÄ?anin Ĺ˝eljko Petrović gradi turistiÄ?ku vilu povrĹĄine 200 kvadrata, dok Rus Viktor Sulima neĹĄto dalje odatle, opet ispod puta na uskom obalnom pojasu, gradi dva stambena objekta povrĹĄine 120 i 257 kvadrata.

RONILAÄŒKI klub TuristiÄ?ku vilu od 155 kvadrata tu gradi i podgoriÄ?ka kompanija „Stadion“. Sliku “graÄ‘evinskog buma“ u ovom dijelu Krtola upotpunjavaju i dva obliĹžnja gradiliĹĄta tivatske firme „Miks 2006“ koja na lokaciji

Jedna od budućih vila u KraĹĄićima ispod puta za Petroviće, pravi vilu od 177 kvadrata i „ronilaÄ?ki klub“ od oko 240 kvadrata.

Ono ĹĄto, meÄ‘utim, uĹžasava mjesno stanovniĹĄtvo, je Ä?injenica, da se jedan broj novih objekata koji su zapoÄ?eti na podruÄ?ju od Obale Ä?uraĹĄevića do KraĹĄića, gradi bukvalno u moru, na uskom kamenitom obalnom pojasu ispod trase lokalnog puta za Petroviće.

Pojedini investitori pri tom, nisu prezali ni od nasipanja mora ispod svojih gradiliĹĄta zemljom i kamenom, pa sve zajedno trenutno pruĹža veoma ruĹžnu i Ĺžalosnu sliku neodgovornog odnosa prema prostoru i

prirodi uopĹĄte.

Najveći broj graÄ‘evinskih dozvola za objekte koji se trenutno prave na pomenutom podruÄ?ju izdalo je Ministarstvo odrĹživog razvoj i turizma, a neĹĄto manje Sekretarijat za ureÄ‘enje prostora i zaĹĄtitu Ĺživotne sredine OpĹĄtine Tivat, shodno planskim rjeĹĄenjima iz drĹžavnih Studija lokacije za dio sektora 27 i sektore 28 i 29 koje je prije dvije godine, usvojila Vlada uz minimalan uticaj lokalne zajednice na Ä?iju se teritoriju ti planski dokumenti odnose.

ÄŒETIRI dozvole OpĹĄtina izdala

„Za objekte koji se trenutno grade u zoni morskog dobra na potezu Obala Ä?uraĹĄevića-KraĹĄići, izdali smo Ä?etiri graÄ‘evinske dozvole, dok je ostatak dozvola izdalo Ministarstvo odrĹživog razvoja i turizma prije nego ĹĄto je u julu 2011., to preĹĄlo u nadleĹžnost lokalne samouprave. Dozvole su izdate u skladu sa vaĹžećim planskim dokumentima – drĹžavnim studijama lokacije za to podruÄ?je i ti planski dokumenti se sprovode onakvi kakvi su svojevremeno usvojeni od nadleĹžnog organa“, kazala je juÄ?e „Vijestima“ sekretar za ureÄ‘enje prostora i zaĹĄtitu Ĺživotnog prostora OpĹĄtine Tivat Tatjana Jelić.

Dodala je da OpĹĄtina nema inspekcijske organe koji bi kontrolisali da li se objekti na pomenutom podruÄ?ju grade u skladu sa izdatim dozvolama i ima li nelegalnog nasipanja mora, jer je to posao GraÄ‘evinske inspekcije Ministarstva odrĹživog razvoja i turizma, odnosno Vodoprivredne inspekcije Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. „U svakom sluÄ?laju, traĹžićemo da te inspekcije izaÄ‘u na teren i obave kontrole“, kazala je Jelić.

Portparolka JP „Morsko dobro“ Sandra Radulović kazala je da će SluĹžba kontrole tog JP obići priobalje Krtola i sagledati stanje na terenu. Ć

CRKVA: Zbog odluke da im MUP ne produĹži boraviĹĄne dozvole:

SveĹĄtenici pokrenuli upravne sporove Podgorica – Iguman manastira jenjivana od kada je usvojen zakon eparhija u Crnoj Gori “opredijeljeno da poĹĄtuje zakonske proSvete trojice Leonid i ĹĄest plje- 1977. godineâ€?, kazao je DĹžomić.

On je ustvrdio da je sveĹĄtenstvo piseâ€?, te da su se do sada, iz tih valjskih sveĹĄtenika pokrenuli su pojedinaÄ?ne upravne sporove zbog Mitropolije i drugih pravoslavnih razloga, uredno prijavljivali naodluke MUP-a da im ne produĹži boraviĹĄne dozvole.

To je za “Vijestiâ€? potvrdio paroh podgoriÄ?ki protojerej Velibor DĹžomić, dodajući kako oni sada neće morati da napuĹĄtaju Crnu Goru, bar dok se ne okonÄ?a upravni spor.

Leonid i sveĹĄtenici Ognjen Perković, Borivoje Pantić, SaĹĄa Janjić, Nikola Olić, Milan Stoiljković i Darko Jović odluÄ?ili su se na taj potez nakon ĹĄto je Uprava policije odgodila izvrĹĄenje rjeĹĄenja po kojem su njih sedmorica morali da napuste Crnu Goru, jer nemaju regulisane boraviĹĄne dozvole.

SveĹĄtenici Srpske pravoslavne crkve iz Pljevalja, pozivajući se na Zakon o upravnom sporu, pokrenuli su postupak, kao ĹĄto je to ranije i DĹžomić uradio. “U ovom momentu, to je jedini pravni izlaz. Ovakva situacija nepotrebno je stvorena kroz rjeĹĄenja MUP-a za koja tvrdimo da su nezakonita i da predstavljaju pre- U Pljevljima nedavno protestovali zbog odluke MUP-a sedane u praksi koja je prim-

dleĹžnim organima. “Godinama smo dobijali boraviĹĄne dozvole, a onda je sa dolaskom ministra Ivana Brajo-

vića na Ä?elo MUP-a zapoÄ?eto sa ovom praksom za koju tvrdimo da je nezakonita. OÄ?ekujemo da Upravni sud rijeĹĄi ovu stvar nepristrasno i pored medijskog pritiska koji vrĹĄi Brajović prejudiciranjem odluka suda, ĹĄto po zakonu nema pravoâ€?, poruÄ?io je DĹžomić.

Upitan da kaĹže da li će vjerski poglavar Mitropolije tu vjersku organizaciju registrovati u Crnoj Gori i pomoću tog papira omogućiti davanje boraviĹĄnih dozvola sveĹĄtenstvu SPC, DĹžomić je kazao: “Pojam registracija uopĹĄte ne postoji u vaĹžećem zakonu, niti je ta obaveza propisana. Da je takva obaveza bila propisana, nema sumnje da bi je Mitropolija ispoĹĄtovalaâ€?.

On je dodao da je crnogorska Vlada u odgovorima na Upitnik Evropske komisije ocijenila pravni status Mitropolije nespornim i zakonitim.

MUP je krajem decembra odbio da izda boraviĹĄne dozvole pljevaljskim sveĹĄtenicima, jer uz zahtjeve nijesu dostavili rjeĹĄenje o registraciji SPC u Crnoj Gori.

BETON: Aktivnosti građevinara u priobalju Krtola demantuju da ima krize u prometu stanova

12

Marketing

Vijesti

13

DruĹĄtvo

Vijesti

Izgorio skupocjeni dĹžip Bar -Crni „linkoln navigator“ registarskih tablica BR AZ 126, vlasniĹĄtvo Almedina F. Bahovića (31) iz Bara poznatog po nadimku Crni, izgorio je pod joĹĄ nerazjaĹĄnjenim okolnostima juÄ?e rano ujutro na autobuskom stajaliĹĄtu u Ulici Jovana TomaĹĄevića kod SpuĹĄkih zgrada. Prema prvim saznanjima istraĹžnih organa, poĹžar je izbio nakon 04:00.

- U 04:40 sam obavijeĹĄten o ovom sluÄ?aju. Ovlastio sam barsku policiju da obavi uviÄ‘aj i naloĹžio da se angaĹžuje vjeĹĄtak pirotehniÄ?ar koji će se izjasniti kako je doĹĄlo do paljenja vozila- rekao je „Vijestima“ osnovni tuĹžilac u Baru Milenko Magdelinić.

Bahović je nedavno izaťao iz spuťkog zatvora u kojem se nalazio nakon ťto je devetog aprila 2011. uhapťen zajedno sa joť 12 Barana u policijskoj akciji Parangal.

Bahoviću je u kriviÄ?noj prijavi na teret stavljeno stvaranje kriminalne organizacije i neovlaťćena proizvodnja, drĹžanje i stavljanje u promet opojnih droga, a pred ViĹĄim sudom je navedeno da se osnovano sumnja kako je od poÄ?etka jula 2010. do hapĹĄenja u Podgorici i Baru organizovao mreĹžu preprodavaca i posrednika “sa ciljem prodaje droge uĹživaocima na podruÄ?ju Bara, Ulcinja, Budve, Kotora, Svetog Stefana i drugim gradovima na podruÄ?ju Crne Goreâ€?.

U novinskim crnim hronikama, njegovo ime objavljivano je i u sluÄ?aju pucnjave i tuÄ?e ispred kafe bara “Koloseumâ€? u Baru 12. maja 2008. Naime, Bahović i Dragana I. AnÄ‘elić osuÄ‘eni 28. jula 2010. u ViĹĄem sudu na po Ä?etiri mjeseca zatvora, uslov-

SPOR Camaji - Popović Podgorica- ÄŒlanovi bratstva Camaj naveli su, u podgoriÄ?kom Osnovnom sudu, da je oko 100 hiljada metara kvadratnih zemlje u Vuksanlekićima oduvijek bila njihovo zajedniÄ?ko zemljiĹĄte, naslijeÄ‘eno od predaka, koje su decenijama obraÄ‘ivali i koristili za ispaĹĄu ovaca te kao zajedniÄ?ko dobro za potrebe bratstva.

Oni su tuĹžili preduzeće “Kooperacijaâ€?, a kasnije i “Carineâ€?, koje su kupile to zemljiĹĄte od “Kooperacijeâ€? u avgustu proĹĄle godine, traĹžeći utvrÄ‘ivanje svojine na spornom zemljiĹĄtu.

MaraĹĄ, Deda, Marko, Ä?erÄ‘a i Zef Camaj objasnili su u viĹĄeÄ?asovnom izlaganju da nemaju dokumente koji potvrÄ‘uju da je zemljiĹĄte njihovo, zato ĹĄto je ono u doba komunizma oduzeto bez naknade i proglaĹĄeno druĹĄtvenom svojinom, ali da su je samo oni oduvijek koristili i da niko nikada nije doĹĄao da ih upozori da to nije njihovo i da ne obraÄ‘uju zemlju na tom podruÄ?ju. “ Nikada niko osim nas nije gazio tom zemljom, a kamoli je obraÄ‘ivao ili koristio u bilo koje svrheâ€?, rekao je Deda Camaj.

Zastupnik “Carinaâ€? advokat MomÄ?ilo KneĹžević bio je vidno iznerviran njihovim izlaganjima, navodeći da zajedniÄ?ka svojina ne postoji.

Zastupnici Camaja advokati AnÄ‘el GojÄ?aj i Dalibor Kavarić pitali su Camaje, izmeÄ‘u ostalog, da li znaju da je advokat KneĹžević bio vlasnik tog zemljiĹĄta i da je on tu zemlju prodao “Carinamaâ€?, oni su odgovorili da nemaju pojma, te da su samo Ä?uli da je ÄŒedomir Popović, vlasnik “Carinaâ€?, kupio to zemljiĹĄte.

M.I.

OČERUPALI ukradeni “golf 5�

Automobil potpuno uniĹĄten no na dvije godine, zato ĹĄto su u svojim kućama sakrivali jednog od uÄ?esnika te tuÄ?e, tada maloljetnog A.M. Ä?ije je beĹživotno tijelo pronaÄ‘eno u zaseoku VitaÄ?e - Zaton kod Bijelog Polja 20. marta 2010. godine.

Ovo je inaÄ?e drugo paljenje auta ovog mjeseca, nekom od uhapĹĄenih protagonista “Parangalaâ€?. Prvog februara rano ujutro, na parkingu u Ulici Mila BoĹĄkovića pored OŠ„BlaĹžo Jokov Orlandić“ u poĹžaru je potpuno uniĹĄten “golf VIâ€? registarskih tablica BR MVP 01 u vlasniĹĄtvu Slobodana RaĹžnatovića iz Bara. On je uhapĹĄen devetog aprila lani u svojoj kući u naselju Ĺ uĹĄanj i od tada se nalazi u ZIKS-u, a protiv njega je podnijeta kriviÄ?na prijava zbog osnovane

Foto:A.BAKOVIĆ

sumnje da je poÄ?inio kriviÄ?na djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlaťćena proizvodnja, drĹžanje i stavljanje u promet opojnih droga.

-VjeĹĄtak je dao miĹĄljenje da je ovo bio podmetnut poĹžar, odnosno, da je nepoznati poÄ?inilac po krovu auta prvo posuo zapaljivu teÄ?nost i potom je zapalio podesnim sredstvom -rekla je „Vijestima“ Irena Rajković, zamjenica osnovnog tuĹžioca u Baru.

U istom poĹžaru inaÄ?e je potpuno uniĹĄten i “reno lagunaâ€? tablica AZ 526 u vlasniĹĄtvu Miroslave Ĺ uĹĄić koji je bio parkiran u neposrednoj blizini, dok je mnogo manje oĹĄtećen “ford fiestaâ€? tablica BR 773 Jadranke Radulović, obje iz Bara.

Od poÄ?etka godine, na Topolici u Baru je zabiljeĹženo joĹĄ jedno uniĹĄtenja auta u poĹžaru. U ranim jutarnjim satima 18. januara planuo je “mercedesâ€? registarskih oznaka BR AS 502 Aleksandra Stevovića u Ulici marĹĄala Tita, tik pored maksimarketa “Novitoâ€?. Od poĹžara je potpuno uniĹĄten prednji dio vozila sa motorom. Rezultat vjeĹĄtaÄ?enja iz ForenziÄ?kog centra ukazuje da je ovdje bila rijeÄ? o samozapaljenju.

-VjeĹĄtak je dao miĹĄljenje da je do poĹžara doĹĄlo nakon pregrijavanja elektriÄ?nih sklopova, odnosno oĹĄtećenja elektriÄ?nih instalacija u prednjem dijelu auta-navela je zamjenik osnovnog tuĹžioca Irena Rajković.

MONSTRUOZNO UBISTVO: Danas zakazan poÄ?etak suÄ‘enja Antu Z. Ĺ˝draleviću zbog ubistva Lazara Tripkovića

NoĹžem Ĺžrtvu ubo 59 puta Podgorica - Anto Z. Ĺ˝dralević (18) iz NikĹĄića, optuĹžen za svirepo ubistvo tekstopisca i kompozitora Lazara Tripkovića krajem avgusta 2011. u NikĹĄiću, naći će se danas na optuĹženiÄ?koj klupi pred vijećem ViĹĄeg suda u Podgorici kojim će predsjedavati sudija Branka BoĹĄković.

Vijesti...

Prema navodima optuĹžnice koju zastupa zamjenik viĹĄeg drĹžavnog tuĹžioca Lepa Medenica, okrivljeni Ĺ˝dralević, uÄ?enik IV razreda ElektrotehniÄ?ke ĹĄkole u NikĹĄiću, poÄ?inio je teĹĄko ubistvo. Prema optuĹžnici, Ĺ˝dralević je u noći izmeÄ‘u 26. i 27. avgusta 2011. godine u Ulici Danila Perovića

Policija privodi Ĺ˝draleviÄ?a (arhivski snimak)

u NikĹĄiću u kući Tripkovića, na svirep naÄ?in ubio komĹĄiju Lazara Tripkovića, kojeg odranije poznaje. OĹĄtećenog je prvo flaĹĄom udario u predjelu glave od koga je Tripković pao na leĹžaj, a potom ga kuhinjskim noĹžem veliÄ?ine od 25 do 30 centimetara udarao 59 puta po tijelu. Ĺ˝dralević je za-

Foto:S.PRELEVIĆ

tim Tripkoviću prerezao vratne Ĺžile, a potom ubo u predjelu stomaka i napravio rez do grudnog koĹĄa. Nakon toga je iz kuhinje uzeo viljuĹĄku za roĹĄtilj u obliku trozuba kojom ga je ubo ispod lijevog oka koje je izbacio iz oÄ?ne duplje, a potom bacio. Zatim je isto pokuĹĄao da uradi i sa desnim okom u Ä?emu nije uspio jer je doĹĄlo do lomljenja predmetne viljuĹĄke pa je njenu drĹĄku zabio u trbuĹĄnu duplju, a onda iĹĄÄ?upao crijeva i bacio ih po prostoriji nakon Ä?ega je prstima koje je prethodno umoÄ?io u prerezani vrat oĹĄtećenog na zidu iscrtao pentagram i hemijskom olovkom ispisao rijeÄ?i "nek zna ...

Crna Gora ĹĄta sam uradio p... hriťćanske doći ću". Nakon toga je upaljenom plinskom bocom palio glavu, kosu i obrve Tripkoviću, nanoseći mu teĹĄke tjelesne povrede u vidu 59 rezno-ubodnih rana usljed Ä?ega je oĹĄtećeni trpio bolove jakog intenziteta sve do momenta kada je kod njega usljed iskrvavljenja iz rascjepa srca, pluća i trbuĹĄnih organa te raskidanih krvnih sudova nastupila smrt, navodi se izmeÄ‘u ostalog u optuĹžnici.

Podgorica - PodgoriÄ?ka policija podnijela je poseban izvjeĹĄtaj protiv B.P. (24) iz Podgorice, zbog sumnje da je izvrĹĄio kriviÄ?no djelo “teĹĄka kraÄ‘aâ€? i protiv B.R. (33) iz Podgorice, zbog osnovane sumnje, da je izvrĹĄio kriviÄ?no djelo prikrivanje.

Policija je dobila prijavu od I.M. u kojoj je naveo da mu je okraden „golf 5“, podgoriÄ?kih registarskih oznaka, koji je bilo Foto:UPRAVA POLICIJE

parkiran u Ulici 8. marta u Podgorici.

Nakon toga policija je dobila podatak da se ukradeni automobil nalazi u auto-limarskoj radionici B.R. u ZagoriÄ?u, koja je pretresena. “Tom prilikom je konstatovano da viĹĄe djelova sa vozila nedostaje, dok je ostatak pronaÄ‘en u radioniciâ€?, navodi policija.

VUJANOVIĆ viĹĄe nije sudija Apelacionog suda Podgorica - Sudski savjet izabrao je nove sudije dosadaĹĄnja sudija iz Kotora Vesna VuÄ?ković, biće novi sudija Upravnog suda.

Za sudije ViĹĄeg suda u Bijelom Polju izabrani su Vanja Rakonjac i Binasa BektaĹĄević, koje su radile u osnovnom sudu u tom gradu, a za sudiju Osnovnog suda u RoĹžajama postavljen je Mirsad Mujević, savjetnik u tuĹžilaĹĄtvu u RoĹžajama. “Konstatovan je prestanak sudijske funkcije Gorici Vujisić,

sudiji iz KolaĹĄina, na liÄ?ni zahtjevâ€?, piĹĄe u saopĹĄtenju.

Za nove Ä?lanove Radne grupe za praćenje Implementacije pravosudnog informacionog sistema izabrani su Svetlana Vujanović, dosadaĹĄnji sudija Apelacionog suda i Darko DraĹĄković, menadĹžer Informaciono-komunikacionog odjeljenja Sekretarijata.

Istovremeno je odlukom Sudskog savjeta podgrupa za PRIS proťirena sa ťest novih predstavnika pravosuđa - Hilmije Sujković, Zahida Camića, Mihaila Anđelića i Gorana Šćepanovića, predsjednika osnovnih sudova u Plavu, RoŞajama, Žabljaku i Baru, kao i Zorice Dabanović, ťefa pisarnice Osnovnog suda u Baru i Slavice Jestorović IT podrťke Osnovnom sudu u Pljevljima.

POŽAR: U Baru vatra uniťtila automobil, treći ove godine

14

DruĹĄtvo

GODINA OD SMRTI: JoĹĄ nije okonÄ?ana istraga u sluÄ?aju Ivane Ĺ oć, koja je umrla zbog virusa svinjskog gripa

ÄŒekaju se vjeĹĄtaÄ?enja Podgorica - Istraga o smrti Cetinjanke Ivane Ĺ oć (30), koja je umrla 19. februara proĹĄle godine od teĹĄkog oblika svinjskog gripa AH1N1, nije zavrĹĄena ni na godiĹĄnjicu njene smrti jer se Ä?ekaju vjeĹĄtaÄ?enja, koja se rade van granica Crne Gore.

Pred ViĹĄim sudom u Podgorici istraga je zapoÄ?eta 13. juna proĹĄle godine, kada je istraĹžni sudija Miroslav BaĹĄović sasluĹĄao okrivljene ljekare Klinike za infektivne bolesti Dragana Obradovića i Brankicu Dupanović, koji su u podgoriÄ?kom KC-u nekoliko dana prije smrti lijeÄ?ili djevojku.

Poslije dva mjeseca od otvaranja istrage donijeto je rjeĹĄenje o pokretanju kriviÄ?nog postupka, tako da su prva sasluĹĄanja obavljena poÄ?etkom septembra. Do sada je u tom predmetu u ViĹĄem sudu sasluĹĄano 25 svjedoka, od Ä?ega su 14 bili ljekari sa Cetinja i KliniÄ?kog centra u Podgorici, gdje je Ivana lijeÄ?ena ĹĄest dana.

Okrivljeni ljekari Obradović i Dupanović su i pred istraŞnim sudijom, kao i ranije pred kolegama iz KC-a, negirali bilo kakvo osjećanje

Ni novo rukovodstvo KC-a, kao ni ono ranije, do sada nije pokrenulo postupak za disciplinsku odgovornost protiv okrivljenih ljekara Dragana Obradovića i Brankice Dupanović.

Zakonom o radu jasno je precizirano da će zaposleni biti privremeno udaljen sa posla, ako je protiv njega pokrenut kriviÄ?ni postupak, zbog kriviÄ?nog djela uÄ?injenog u radu ili u vezi sa radom (Ä?l. 130 st. 1 taÄ?. 3). “Ova obaveza je tim prije jaÄ?a, jer se radi o ljudskim Ĺživotima, a okrivljeni već godinu dana obavljaju isti posao, Ä?ime se rizikuje da i Ĺživoti drugih budu ugroĹženiâ€?, smatraju Miladin, Zorica i Ana Ĺ oć.

Ivana Ĺ oć krivice, naglaĹĄavajući da su u “svemu postupali shodno medicinskoj nauci i praksiâ€?. “Prosto je nevjerovatno, ali i istinito da istovremeno izjavljuju da nijesu posumnjali na svinjski grip, iako je situacija u to vrijeme u Crnoj Gori bila na granici proglaĹĄenja epidemije. Nevjerovatno je da u jeku svinjskog gripa, nijesu dali antivirusnu terapiju, niti su postupili po uputstvu Ministarstva zdravlja, da se odmah zapoÄ?ne sa tom tera-

Porodicu Ĺ oć, godinu nakon Ivanine smrti, boli i odnos rukovodstva ali i ljekara KC-a koji su u svojom internoj istrazi naveli da je “lijeÄ?enje pacijentkinje sprovedeno prema svim principima savremene medicinske doktrine, te da nije bilo propusta u dijagnostiÄ?kom i terapijskom pristupu“. “Takvo miĹĄljenje i zakljuÄ?ci tadaĹĄnjeg rukovodstva KC-a, na Ä?elu sa Oliverom Miljanović, Goranom Nikolićem i Filipom Vukmirovićem, za rubriku su “Vjerovali ili neâ€?. Da Ä?udima nema kraja kada je ta

Sahranjen Zindović

Mojkovac- Milan Zindović (60), koji je preminuo u nedjelju veÄ?e oko 22 sata , nakon ĹĄto je naÄ‘en povrijeÄ‘en pored puta u Ulici junaka MojkovaÄ?ke bitke, juÄ?e je sahranjen u rodnom selu Polja. Zindović je Ĺživio sam, nije bio oĹženjen i nije imao djece.

Kako su kazali u mojkovaÄ?koj policiji, u toku je istraga oko uzroka njegove smrti, ali se pretpostavlja da ga je neko udario vozilom, ne zaustavljajući se da mu pomogne. Zindović je sa teĹĄkim povredama prebaÄ?en u podgoriÄ?ki KliniÄ?ki centar, gdje je preminuo.

Zindović je povrijeÄ‘en u vrijeme kada je ulica bila neosvijetljena. U to vrijeme tim dijelom magistrale, koja prolazi kroz grad, prolazio je konvoj od 100 kamiona iz Podgorice prema Bijelom Poljukazali su “Vijestimaâ€? u policiji. Ĺ

Vijesti

REAGOVANJE: Anika Blomkvist o stanu u Kraťićima Foto:S.LUKOVIĆ

LJEKARI nijesu suspendovani

pijom, a da se dijagnostiÄ?ke analize vrĹĄe tek nakon togaâ€?, naveo je otac preminule Miladin Ĺ oć.

Porodica Ĺ oć ogorÄ?ena je na postupanje ljekara, koji su lijeÄ?ili njihovu Ivanu, jer nijesu uzeli u obzir teĹĄku kliniÄ?ku sliku, već su stalno ponavljali da je “organski potpuno zdravaâ€?. “Za tih nekoliko dana nijesu pomislili na encefalitis, niti obavili lumbalnu punkciju, koja bi jasno pokazala ĹĄta

ŠOĆ: Ni smrt im nije dokaz

ISTR AGA: Policija traga za vozaÄ?em

ustanova u pitanju govori Ä?injenica da je patolog Filip Vukmirović, kao Ä?lan obdukcionog tima, upravo ustanovio da je uzrok smrti virus svinjskog gripa, a zatim kao predsjednik Medicinskog odbora objavio i potpisao da je lijeÄ?enje bilo sasvim odgovarajuće. Pa njima ni smrt nije bila dokazâ€?, naveo je Miladin Ĺ oć, koji je najavio da će porodica, zbog prikrivanja Ä?injenica, nakon ovog pokrenuti i drugi kriviÄ?ni postupak protiv ljekara, koji su bili u Medicinskom odboru KC-a.

se naĹĄoj Ivani dogaÄ‘a. Okrivljenu su se ogluĹĄili i o miĹĄljenja njihovih kolega iz NeuroloĹĄke i Neuropsihijatrijske klinike, koji su odbijali da je preuzmu za svog pacijenta, ponavljajući im da ona ima jasne znake jedino “infektivnog oboljenjaâ€?. Takve sumnje su im predoÄ?ene od samog poÄ?etka, tj. prilikom samog prijema u Urgentni blok KC-aâ€?, navodi njena porodica.

Ivana Ĺ oć je iz bolnice, mimo volje njene porodice, otpuĹĄtena u petak 18. februara proĹĄle godine, a porodica tvrdi da nije mogla da hoda, jede, govori... Samo dan kasnije usljed guĹĄenja umrla je u porodiÄ?nom domu na Cetinju.

Obdukcijom je utvrÄ‘eno da je smrt nastupila usljed uguĹĄenja, koje je nastalo zbog infekcije virusom gripa AH1N1 ( svinjski grip). “Ustanovljen je obostrani otok pluća teĹĄkog stepena i jakostepeni otok mozga“, piĹĄe u obdukcionom zapisniku.

NOĹ˝: Ranjeni RoĹžajac oporavlja se u beranskoj bolnici

DjeÄ?ak u pritvoru RoĹžaje – Maloljetni D. M. (15) juÄ?e je uz kriviÄ?nu prijavu predat viĹĄem drĹžavnom tuĹžiocu u Bjelom Polju zbog osnovane sumnje da je u ponedjeljak pokuĹĄao da ubije roÄ‘aka ReĹĄada Mujevića (43).

D. M. je prekljuÄ?e oko 17, 40 Ä?asova u Ulici Mustafe Pećanina u RoĹžajama, nakon prepirke i tuÄ?e nekoliko puta noĹžem ubo Mujevića u predjelu grudi. Nakon toga maloljetnik je pobjegao, a noĹž je bacio u Ibar.

PovrijeÄ‘eni Mujević se sam odvezao u roĹžajski Dom zdravlja, Ä?iji ljekari su oko 18 sati obavijestili policiju da je kod njih pacijent sa povredama grudnog koĹĄa koje su, najvjerovatnije, nanesene noĹžem.

Policija je, ubrzo po obavjeťtenju, rasvijetlila događaj.

U rekordnom roku je pronaĹĄla D. M. koji se skrivao u dvoriĹĄtu Osnovne ĹĄkole „Mustafa Pećanin“ i privela ga u stanicu. On je u prisustvu roditelja, socijalnog radnika i branioca sasluĹĄan, nakon Ä?ega je, uz kriviÄ?nu prijavu, predat viĹĄem tuĹžiocu u Bi-

Foto:A.SADIKOVIĆ

Policija brzo uhapsila maloljetnika: RoĹžaje jelom Polju koji mu je odredio pritvor u bjelopoljskom IstraĹžnom zatvoru.

S obzirom na to da je Ibar zbog velikih snijeĹžnih padavina dubok, policija nije uspjela da pronaÄ‘e noĹž kojim je poÄ?injeno kriviÄ?no djelo.

Ranjeni Mujević je zadrĹžan na lijeÄ?enju u beranskoj bolnici i nalazi se van Ĺživotne

opasnosti.

D. M. je odranije poznat policiji. On je navodno i prije oko godinu i po nasrnuo na jednog sugraÄ‘anina kojeg je ĹĄrafcigerom ranio u predjelu stomaka. S obzirom na to da je tada bio mlaÄ‘i maloljetnik i nije bio kriviÄ?no odgovoran, nije odgovarao za incident.

Nije uspjelo izvrĹĄenje: Policija kod spornog stana

Ja sam jedini vlasnik Podgorica - Povodom juÄ?eraĹĄnjerg teksta “Ä?urović se polio benzinom, izvrĹĄitelji odustaliâ€? reagovala je Ĺ veÄ‘anka Anika Blomkvist, koja tvrdi da je legalni vlasnik stana u KraĹĄićima u koji se prekjuÄ?e sa porodicom zabarikadrao NikĹĄićanin Dragan Ä?urović, koji je polivĹĄi se benzinom sprijeÄ?io sudske izvrĹĄitelje da ga isele.

Ona u reagovanju navodi da je prvi put posjetila Crnu Goru sluĹžbeno u aprilu 2007. “Crna Gora mi se puno dopala i poĹželjela sam da kupim nekretninu. S obzirom na to da ne znam jezik i da sam ĹĄvedski drĹžavljanin informislala sam se u Crnoj Gori i dobila informaciju da je to pravna drĹžava i da mogu da ulaĹžem u nekretnineâ€?, navodi

naÄ?ena kao stranka u postupku, već se izvrĹĄenje vodilo protiv bivĹĄeg vlasnika stana Daria VukÄ?evića i njegove supruge. Ja sam jedini vlasnik te nekretnine i poĹĄteni kupac, a Ä?urović nije imao nikakav pravni osnov da preuzme stan jer sam ja uknjiĹžena kao vlasnik stana.

Ranija presuda kojom je Ä?urović oglaĹĄen kao vlasnik nad mojim stanom je ukinuta i sad se o tome vodi spor u koji sam se i ja ukljuÄ?ila.

Pokrenuta je i parnica protiv Dragana Ä?urovića, bivĹĄeg vlasnika stana Darija VukÄ?evića i njegove supruge.

Tvrdim da Ä?urović nema nikakvog zakonskog i pravnog osnova da traĹži svojinu jer se na osnovu ugovora o djelu na koji se on poziva ne moĹže steći svojina na nepokret-

- Dragan Ä?urović se uselio u moj stan kroz izvrĹĄni postupak u kome je meni i bilo onemogućeno uÄ?eťće jer nijesam bila oznaÄ?ena kao stranka u postupku - tvrdi Anika Blomkvist se u reagovanju.

Blomkvist trdi da je ponovo u Crnu Goru doĹĄla u decembru 2007. i sa struÄ?njacima za nekretnine posjetila tivatski katastrar gdje se uvjerila da je prodavac stana vlasnik u obimu 1/1 Dario VukÄ?ević, te da nije bilo nikakvih tereta za tu nepokretnost. “U svim papirima i listu nepokretnosti bivĹĄi vlasnik stana Dario VukÄ?ević je bio u posjedu stana, platila sam svu ugovornu cijenu. Uselila sam u stan i izvrĹĄila sve zavrĹĄne radove koji su bili veliki, s obzirom na to da je stan bio nezavrĹĄen, i opremila ga. Nakon dvije godine po mom useljenju Dragan Ä?urović se uselio u moj stan kroz izvrĹĄni postupak u kome je meni i bilo onemogućeno uÄ?eťće jer nijesam bila oz-

nosti, posebno zato ĹĄto ugovor na koji se on poziva nije ovjeren kod suda. Tvrdim i da u vrijeme kada sam kupila nekretninu, moj stan u parnici koju je vodio Ä?urović nije bio identifikovan prema podacima iz katastra. Ta parnica nema nikakve veze sa mojim stanom i sa mnom jer on nije bio identifikovan prema podacima iz katastra. Ä?urović je bio u situaciji da 20. februara 2012. prisustvuje izvrĹĄenju i da to sprijeÄ?i, a meni je to bilo uskraćeno kada se Ä?urović useljavao u moj stan. Dolazim u Crnu Goru, a iako sam poĹĄteno i zakonski kupila moju nekretninu ne mogu biti u mom stanuâ€?, navodi Blomkvist u reagovanju i dodaje da zbog toga ĹĄto se deĹĄava sa njenom nekretninom trpi ogromnu ĹĄtetu i duĹĄevni bol.

ObjaĹĄnjenje “U juÄ?eraĹĄnjem tekstu 'Ä?urović se polio benzinom, izvrĹĄitelji odustaliâ€? omaĹĄkom je objavljeno da je Dragan Ä?urović odveden na detaljan ljekarski pregled u tivatski Dom zdravlja. Ä?urović je, zapravo, zvaniÄ?no odveden na pregled u sluĹžbu Hitne pomoći u Tivtu, iako ta sluĹžba u suĹĄtini za svoj rad koristi prostorije i vozila koja joj je ustupio tivatski Dom zdravljaâ€?.

15

DruĹĄtvo

Vijesti

„Svetac� odnio marihuanu

Bar/Bari – Kamion u kojem je pronađeno 300 kilograma marihuane, stigao je u ponedjeljak ujutru u luku Bari feribotom Sveti Stefan, javila je agencija Adkronos.

Marihuana je bila sakrivena u duplom dnu i u krovu kamiona koji je putovao prazan. Drugi kamion, albanskih tablica, stigao je iz Albanije brodom Adria, a marihuana je bila sakrivena u plastiÄ?nim vrećama u kojima su se nalazilo Ĺželjezo.

UhapĹĄeni vozaÄ?i dvaju kamiona su makedonske i albanske nacionalnosti.

Luka Bari joĹĄ jednom se pokazala Ä?voriĹĄtem ĹĄverca droge, navodi italijanska agencija. Tokom 2011. u luci Bari zaplijenjeno je 1.523 kilograma droge, uhapĹĄeno 25 kurira i oduzeto 16 vozila koriťćenih za ĹĄverc. Tokom prva dva mjeseca 2012, zbog ĹĄverca opojnih supstanci u ovoj luci uhapĹĄeno je osam osoba, a oduzeto sedam vozila. Ĺ to se tiÄ?e koliÄ?ine marihuane zaplijenjene u ponedjeljak, Adkronos daje drugaÄ?iji podatak u odnosu na “Koriere del MezoÄ‘ornoâ€?, navodeći da je rijeÄ? o ukupno 625 kilograma marihua-

Crnogorskim brodom stigla marihuana preko Jadrana (arhivski snimak) ne, ukljuÄ?ujući kamion iz Crne Gore i kamion iz Albanije, a ne 1.000 kilograma kako je “Koriereâ€? pr vobitno naveo.

-Zajedno sa zaplijenom 650 kilograma marihuane u subotu, takođe u luci Bari, radi se o ukupno 1.275 kilograma zaplijenjenih za manje od tri dana, prodajne vrijednosti od oko 12 mi-

liona eura - navode italijanski mediji.

Vijest iz Barija juÄ?e nije izazvala veće odjeke u Baru.

Iz menadĹžmenta AD Barska plovidba rekli su kratko da nijesu adresa za ovu priÄ?u, jer je njihov posao da prevoze putnike i robu a ne da ih kontroliĹĄu, “za to su zaduĹženi drugi drĹžavni organiâ€?.

Iz Uprave policije su najavili

da će “Vijestima� dostaviti podatke o procedurama kontrole vozila na izlazu iz zemlje.

-U naÄ?elu, nije obavezna kontrola svakog vozila i tereta pod plombom, no, drugi je postupak ako se na osnovu analiza rizika, ili u razmjeni podataka sa inostranim srodnim sluĹžbama, dobije saznanje da se u

nekom motornom vozilu moĹže nalaziti inkriminisani teret- priÄ?a “Vijestimaâ€? sagovornik upućen u reĹžim kontrole na graniÄ?nom prelazu u Luci Bar koji je insistirao na anonimnosti.

Prema istim navodima, ĹĄverceri već godinama u kamionima koriste duplo dno i krov da bi od oÄ?iju carinika i policije sakrili svoje ile-

galne terete. Jedan od najvećih “padovaâ€? ĹĄvercera u Baru kada se radi o skrivanju u duplim krovom u kamionu, zbio se 11. septembra 2004. i to baĹĄ na graniÄ?nom prelazu u Luci Bar, neposredno pred ulazak kamiona na feribot za Italiju.

Tada su barski carinici u kamionu sa italijanskim tablicama u specijalno napravljenom bunkeru pronaĹĄli preko 8.000 boksova (170 kartona) ĹĄvercovanih cigareta marke “sovereignâ€?, vrijednosti oko 65.000 eura.

Taj ĹĄleper sa italijanskim tablicama bio je prazan, a pristigao je na putniÄ?ki terminal luke pred ukrcaj na feribot italijanske kompanije na liniji za Ankonu.

-VozaÄ?, slovenaÄ?ki drĹžavljanin, kazao je carinicima da u kamionu nema niĹĄta, meÄ‘utim, u rutinskoj kontroli deĹžurnom cariniku u smjeni na terminalu uÄ?inio se sumnjiv plafon kamiona.

On je noĹžem zarezao ceradu ispod koje se ukazao dupli krov napravljen od ĹĄper-ploÄ?e, a kada je otvorena cerada, pronaÄ‘ene su cigarette-priÄ?a sagovornik “Vijestiâ€?.

ZLOÄŒIN: Inspektor Miodrag KneĹžević svjedoÄ?io na suÄ‘enju za ubistvo Marka Vesnića

Odbrana ne priznaje prepoznavavanje Podgorica - Miodrag KneĹžević, policijski inspektor PodruÄ?ne jedinice u Herceg Novom, kazao je da je vodio zapisnik o prepoznavanju osoba osumnjiÄ?enih za ubistvo BeograÄ‘anina Marka P. Vesnića, voÄ‘e navijaÄ?a „delija“ u Igalu krajem jula 2009. godine. Radnjom prepoznavanja, kako je objasnio, rukovodila je SnjeĹžana Zejnilagić, zamjenik osnovnog drĹžavnog tuĹžioca u Herceg Novom, dok je on ruÄ?no na papiru vodio zapisnik o prepoznavanju.

Kasnije je izaĹĄao iz te prostorije, pa je daktilografkinji diktirao tekst koji je prekucan, a zapisnik je zatim potpisao on, tuĹžilac i svjedok i tako dva puta. Kao svjedoci u policiji su bili Branko Ä?urÄ‘ević i Bećiraj Bećir, radnici Komunalnog preduzeća, koji su se nalazili na kamionu za odvoz smeća, kada se pucalo u parku u kojem je ubijen Marko Vesnić. Na liniji za prepoznavanje nalazili su se osumnjiÄ?eni DuĹĄko i Vladimir Roganović, a pored njih poolicajci i inspektori iz Herceg Novog. Advokati odbrane Zoran Piperović i Dragoljub Ä?ukanović su prigovorili ovakvom naÄ?inu prepoznavanja, istiÄ?ući da je suprotno Zakoniku o kriviÄ?nom postupku (ZKP).

Prema optuĹžnici Sanje Jovićević, zamjenika viĹĄeg drĹžavnog tuĹžioca, Vladimir M. Roganović, njegov brat od strica DuĹĄko N. Roganović i DraĹžen ÄŒaÄ‘enović, okrivljeni su za ubistvo BeograÄ‘anina Marka Vesnića, zvanog Buco, voÄ‘e navijaÄ?a “delijaâ€? i ranjavanja njegovog kuma Ivana Markovića. Roganovići i ÄŒaÄ‘enović 24. jula 2009. oko

04 sata, iz koristoljublja ubili su Vesnića i ranili Markovića.

Dok je Vesnić sjedio na klupi, napali su ga, tako ĹĄto su ga Vladimir Roganović i ÄŒaÄ‘enović, uhvatili za ruke i drĹžali kako bi ga onemogućili da se brani, pri Ä?emu je Vesniću jedan od njih zadao viĹĄe udaraca noĹžem u lijevu podlakticu i natkoljenicu, te u toku napada oteli mu torbicu sa ramena.

Duťko Roganović je prema Vesniću ispalio viťe hitaca, od kojih su ga dva pogodila u trbuh, te prostrelinu desne potkoljenice i desnog koljena.

Inspektor KneŞević je, na pitanje predsjednika vijeća

sudije Ratka Ćupića juÄ?e u ViĹĄem sudu u Podgorici, kazao da su na liniji za prepoznavanje bili uglavnom sluĹžbenici policije i inspektori. „Uglavnom su bili sluĹžbenici policije i inspektori zato ĹĄto nijesmo mogli da obezbijedimo civile. Takva je praksa i radimo tako i u ostalim sluÄ?ajevima. Na liniji za prepoznavanje nalazio se osumnjiÄ?eni DuĹĄko Roganović (1986), pored njega su stajali Igor Laban, policajac u civilu, MiĹĄo VujaÄ?ić roÄ‘en 1973, Lakić Ĺ uković, Igor Bojović koji je roÄ‘en krajem 70-ih ili poÄ?etkom 80-ih godina“, kazao je KneĹžević.

Foto:S.PRELEVIĆ

Policija privodi Roganoviće (arhivski snimak)

Advokati odbrane Zoran Piperović i Dragoljub Ä?ukanović prigovorili naÄ?inu na koji su u policiji svjedoci obavili prepoznavanje optuĹženih, istiÄ?ući da je suprotno Zakoniku o kriviÄ?nom postupku Sudija DragiĹĄa RakoÄ?ević, Ä?lan vijeća proÄ?itao je imena Ivan Doderović, Mitar Tadić, Ĺ˝eljko Radović, MiloĹĄ RakoÄ?ević, Dragoljub Peković, Zoran Todorović, Nikola JaniÄ?ić, za koja je inspektor KneĹžević rekao da su to policajci i inspektori. „OsumnjiÄ?ene su prepoznavali Ä?urÄ‘ević i Bećiraj, radnici JKP „Čistoće“ iz Herceg Novog, a u civilnoj odjeći na liniji prepoznavanja bili su policajci. MoĹžda je jedan

svjedok koji je iz Herceg Novog eventualno mogao poznavati nekog od ovih policajaca, ali oni nijesu razgovarali sa svjedocima. Ne mogu da tvrdim da li su mogli da se sretnu u hodniku. Svjedoci nijesu mogli da vide sluĹžbenike policije i o tome se vodi raÄ?una jer je takva praksa, a da li je bilo u konkretnom sluÄ?aju, ja se ne mogu izjasniti. Nijesmo ni traĹžili graÄ‘ane da budu na liniji za prepoznavanje jer su to odbijali. TuĹžilac je traĹžio od Ä?urÄ‘evića i Bećiraja da opiĹĄu osobu koju će prepoznati. TuĹžilac je rekao da je dovoljno njeno prisustvo i ona je trebalo da vodi raÄ?una zaĹĄto prilikom prepoznavanja osumnjiÄ?enih nije pozvan i branilac“, naveo je svjedok KneĹžević. Advokat Ä?ukanović je traĹžio da svjedok navede godiĹĄta policajaca i inspektora, visinu i boju kose koji su bili pored osumnjiÄ?ene braće Roganovića. KneĹžević je rekao da je Bojović visine 183 centimetra, crne kose, Laban viĹĄi od 190 cm, crne kose i miĹĄićav. Odbrana je zatim prigovorila zapisniku o prepoznavanju, a advokat Piperović je dodao da je evidentno da zapisnici nijesu uraÄ‘eni po tada vaĹžećem ZKP-u. „Lokalna tuĹžiteljka je kazala svjedoku da ne treba da se poziva branilac. Svjedok je kazao da je saÄ?injavao zapisnik tako ĹĄto mu je diktirao tuĹžilac, a poslije ga je on prekucao. Prigovaram u

cjelosti jer je KneĹžević uÄ?estvovao u fingiranom naÄ?inu prepoznavanja“, rekao je advokat. Piperović je prigovorio i zapisniku o izviÄ‘aju, odnosno rekonstrukciji u Igalu, gdje su svjedoci Ä?urÄ‘ević i Bećiraj sa stope kamiona za odvoz smeća pokazivali osobu koja je pucala na klupi u parku. Advokat je kazao da postoji dosta ograniÄ?avajućih faktora koji su oteĹžali da svjedoci vide ĹĄto su izjavili.

Smatra da je u zapisnik trebalo navesti i geografiju lica mjesta, te poloŞaj klupe i kamiona, koji govore o vidnom polju. „U zapisnik su morali biti ucrtani i borovi ili rastinje, a ne ovako kako je navedeno.

Ukoliko odbrana bude nezadovoljna presudom i uloĹži Ĺžalbu, sudije Apelacionog suda će vidjeti da je izmeÄ‘u klupe i kamiona brisani prostor. Osim toga, sudija Ćupić je morao da navede impresije suda da li je u onim uslovima prosjeÄ?no oko moglo da vidi nekoga na klupi sa stope kamiona za odvoz smeća“, smatra Piperović. A Ä?ukanović je dodao da ova dva svjedoka nijesu vidjeli niĹĄta, već samo leÄ‘a onoga ko puca na klupi, jer klupa ne moĹže dobro da se vidi od rastinja. Branioci su na kraju glavnog pretresa ponovili predlog da sud izdvoji zapisnike o prepoznavanju.

Sud će o ovom i ostalim predlozima odbrane odluÄ?iti i saopĹĄtiti na narednom suÄ‘enju 6. marta.

Ć

Ĺ VERC: Karabinjeri u Bariju otkrili pozamaĹĄnu koliÄ?inu droge, dio stigao iz Crne Gore

16

Svijet

LE PEN priznao da se sastao s KaradŞićem

Vijesti

ISTORIJSKI ILI CRNI DAN: Lideri eurozone kaĹžu da je dogovorom o novom paketu pomoći GrÄ?ka spasena od bankrota, ali ostaju sumnje u njenu sposobnost da se oporavi, na ulicama Atine olakĹĄanje i ljutnja

Nije znao da su bile prostitutke

„Stidim se ĹĄto sam Grkinja“ Ĺ˝an-Mari le Pen

Foto: Rojters

Pariz – BivĹĄi predsjednik francuskog ekstremno desniÄ?arskog Nacionalnog fronta Ĺ˝an-Mari le Pen, priznao je da se sastao sa bivĹĄim voÄ‘om bosanskih Srba Radovanom KaradĹžićem u vrijeme kad je za njim tragao meÄ‘unarodni tribunal. Susret sa KaradĹžićem pominje se u knjizi njegovog bivĹĄeg tjelohranitelja Tierija Legjea „Misija le Pen“, koja treba uskoro da izaÄ‘e. „Ja nisam zaduĹžen za traganje za ratnim zloÄ?incima koje je kao takve odredilo javno mnjenje“, rekao je Le Pen. „Kada negdje idem, pokuĹĄavam da se informiĹĄem i to da se informiĹĄem na najdirektniji mogući naÄ?in. Sastati se s KaradĹžićem bio je naÄ?in da se obavijestim“, dodao je. Le Pen nije rekao kada se dogodio taj susret, samo je dodao da je takoÄ‘e na Palama sreo tadaĹĄnju „predsjednicu“ bosanskih Srba Biljanu PlavĹĄić.

BIJELA KUĆA se izvinila zbog spaljivanja Kurana VaĹĄington – Bijela kuća se juÄ?e izvinila zbog spaljivanja muslimanskih vjerskih knjiga u gomili smeća u ameriÄ?koj vojnoj bazi u Avganistanu. Portparol Bijele kuće DĹžej Karni rekao je da to „veoma nesrećan incident“ koji ne odraĹžava poĹĄtovanje koje vojska SAD ima prema vjeri Avganistanca.

Karni je ponovio rijeÄ?i vojnih zvaniÄ?nika da se spaljivanje primjeraka Kurana u vazduĹĄnoj bazi Bagram dogodilo sluÄ?ajno i da je pokrenuta istraga da se ustanovi kako se to desilo, ali i da se tako ĹĄto ne ponovi. Jedan zapadni vojni zvaniÄ?nik rekao je da su primjerci Kurana oduzeti iz biblioteke obliĹžnjeg pritvornog centra zato ĹĄto su sadrĹžali ekstremistiÄ?ke poruke.

Hiljade Avganistanaca su juÄ?e protestovale ispred najveće ameriÄ?ke baze u Avganistanu zbog spaljivanja primeraka Kurana prethodne noći. Komandant NATO u Avganistanu, ameriÄ?ki general DĹžon Alen izvinio se i naredio istragu.

Ministri finansija eurozone postigli su dogovor oko paketa pomoći za GrÄ?ku od 130 milijardi eura kako bi izbjegli haotiÄ?ni bankrot nakon ĹĄto su primorali Atinu na nepopularne mjere ĹĄtednje a privatne vlasnike obveznica da preuzmu veće gubitke.

SloĹženim sporazumom postignutim juÄ?e u zoru, kupljeno je vrijeme da se stabilizuje 17-Ä?lana oblast jedinstvene valute i ojaÄ?aju njeni finansijski odbrambeni mehanizmi, ali ostaje duboka sumnja u sposobnost GrÄ?ke da se oporavi i izbjegne bankrot na duĹži rok.

Grci su suoÄ?eni sa novim smanjenjem potroĹĄnje, plata, penzija i broja radnih mjesta kako bi za osam godina skresali drĹžavni dug.

Mjere ĹĄtednje sprovedene na osnovu paketa iz 2010, u vrijednosti od 110 milijardi eura,

Foto: Rojters

GrÄ?ka pristala na poniĹžavajuću stranu kontrolu finansija Ministar finansija Evangelos Venizelos je rekao da je GrÄ?ka izbjegla scenario noćne more i da je sporazum vjerovatno najvaĹžniji u poslijeratnoj istoriji drĹžave.

Međunarodni finansijski ek-

„Mi smo kao zavisnici od droge, kojima je data nova doza, na to su sveli naĹĄu drĹžavu,“ kazala je o grÄ?kim politiÄ?arima penzionerka Julija Joanu izazvale su nasilne proteste.

KomentariĹĄući izjavu premijera Lukasa Papademosa da je to „istorijski dan za grÄ?ku ekonomiju“, blogerka Zoe Mavrudi je na Tviteru napisala: „Svaki put kad naĹĄ neizabrani bankar premijer Papademos kaĹže 'istorijski dan', molim vas da 'istorijski' zamijenite sa 'crni'.

Cijena sporazuma je da će strani posmatraÄ?i iz EU, MMF i ECB biti stalno na terenu u Atini kako bi osigurali primjenu sporazuma

sperti su upozorili da će GrÄ?koj biti potrebno viĹĄe pomoći da bi ispunila cilj vezano za smanjenje deficita budĹžeta. „NauÄ?io sam da je maraton zaista grÄ?ka rijeÄ?,“ rekao je komesar EU za monetarna pitanja Oli Ren na kraju 14-satne sjednice na kojoj su ministri dogovorili mjere za smanjenje du-

ga sa 160 odsto BDP-a na 120,5 odsto do 2020. „Postigli smo sveobuhvatni sporazum o novom programu GrÄ?ke i uÄ?eťću privatnog sektora koji će dovesti do znaÄ?ajnog smanjenja duga GrÄ?ke...kako bismo osigurali njenu budućnost u oblasti eura,“ rekao je Ĺ˝an Klod Junker, predsjedavajući Eurogrupe ministara finansija.

DECENIJA do novog rasta?

Cijena sporazuma je da će strani posmatraÄ?i iz Evropske unije, MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke biti stalno na terenu u Atini kako bi osigurali primjenu sporazuma, ĹĄto se ocjenjuje kao poniĹžavajuće mijeĹĄanje u suverenitet GrÄ?ke.

Konzervativni lider Antonis Samaras, koji ima velike ťanse da bude sljedeći premijer, rekao je da se zacrtano smanjenje deficita budŞeta moŞe ostvariti samo uz ekonomski rast.

MeÄ‘utim, do tada će proći godine, moĹžda Ä?ak i decenija, prema ocjeni analitiÄ?ara a postoji rizik da će novi rezovi samo pogorĹĄati postojeću recesiju.

Prema novom dogovoru, GrÄ?ka će morati da otvori poseban raÄ?un na koji će deponovati sredstva za servisiranje duga kako bi garantovala otplatu.

Parlamenti triju drĹžava koje su se najviĹĄe protivile izbavljenju – NjemaÄ?ka, Holandija i Finska –

moraju odobriti paket. NjemaÄ?ki ministar finansija Volfgang Ĺ ojble, Ä?ija je izjava da je GrÄ?ka „jama bez dna“ izazvala burne reakcije, rekao je da je siguran da će on biti usvojen.

PolitiÄ?ari, koje oÄ?ekuju izbori u aprilu, naći se se pod dodatnim pritiskom zbog mjera ĹĄtednje.

Sindikati su za danas pozvali na nove proteste a lider opozicione komunistiÄ?ke partije je obećao da će se usprotiviti novim rezovima.

Na ulicama Atine, olakťanje je bilo pomijeťano sa osjećajem stida, prenijeli su dopisnici britanskih medija. „Mi smo kao zavisnici od droge, kojima je data nova doza, na

Grke Ä?eka joĹĄ jedna decenija stezanja kaiĹĄa: Atina to su sveli naĹĄu drĹžavu,“ kazala je o grÄ?kim politiÄ?arima Julija Joanu, 70-godiĹĄnja bivĹĄa medicinska sestra. „Ne znam za koga ću glasati.

Glasaću za novu stranku ako neko bude imao hrabrosti da je osnuje,“ rekla je za Rojters Joanu, koja je cijelog Ĺživota glasala za vladajuću socijalistiÄ?ku stranku PASOK. RazoÄ?aranost biraÄ?a u politiÄ?are koje krive za viĹĄegodiĹĄnje

ROGOF: GrÄ?ka da odmori od eura

Ekonomista sa Harvarda Kenet Rogof rekao je da bi GrÄ?koj trebalo dati neku vrstu „odmora“ od eura, pri Ä?emu bi ona ostala punopravna Ä?lanica EU. DrĹžava bi napustila monetarnu uniju i ponovo uvela svoju staru valutu. Devalvirana drahma bi uÄ?inila grÄ?ki sektor izvoza i turizma ponovo konkuretnim, rekao je Rogof u intervjuu za njemaÄ?ki „Špigl“. „Kada drĹžava postigne viĹĄi nivo druĹĄtvenog, politiÄ?kog i ekonomskog razvoja, mogla bi se

vratiti u eurozonu.“ Rogof (58) je ocijenio da je bilo pogreĹĄno primiti sve drĹžave juĹžne Evrope u eurozonu Ä?isto iz razloga politiÄ?kog saveza. „Većina njih nije bila ekonomski spremna na to.“ On smatra da sada postoji samo jedna alternativa: „Ili će euro potpuno propasti – sa katastrofalnim posljedicama koje bi to donijelo – ili će drĹžave koje Ä?ine jezgro saveza uspjeti da pretvore eurozonu u istinski politiÄ?ki savez.“

loĹĄe ekonomsko upravljanje snizilo je rejting PASOK-a i konzervativne Nove demokratije – koje dominiraju politikom od vladavine hunte - na rekordno nizak nivo. „Prvi put me je stid da kaĹžem da sam Grkinja,“ izjavila je Joanu.

„PREĹ˝IVJELI smo i gora vremena“ Penzionerka Vasja Angelou, roÄ‘ena tokom nacistiÄ?ke okupacije GrÄ?ke u Drugom svjetskom ratu, koja je bila svjedok surove vladavine hunte tokom 160-ih i 1970-ih, kazala je da je dogovorom bar za sada izbjegnut rizik od izlaska GrÄ?ke iz eurozone ili Ä?ak iz EU. „Laknulo mi je“, rekla je ova bivĹĄa radnica jedne marketinĹĄke firme. „PreĹživjeli smo gora vremena u GrÄ?koj i mnogi ljudi ne shvataju da bi nam Ĺživot bio puno teĹži da smo izbaÄ?eni iz Evrope. Nadam

Foto: Rojters

se da će bar moja djeca bolje Ĺživjeti,“ rekla je o dvoje djece koja studiraju u Britaniji.

MeÄ‘utim, preko naslovnice tabloida „Demokratija“, koji je svojevremeno objavio fotomontaĹže kancelarke Angele Merkel u nacistiÄ?koj uniformi, juÄ?e je velikim slovima pisalo: „130 milijardi u lancima.“ „Spas uz uslove,“ objavio je na naslovnici list „Ta Nea“, naklonjen lijevom centru. Evropska komisija je saopĹĄtila da će ove nedjelje zavrĹĄiti plan o slanju novih zvaniÄ?nika iz drugih evropskih drĹžava da kontroliĹĄu kako se Atina ponaĹĄa vezano za dogovorene reforme, ukljuÄ?ujući osjetljive oblasti poput utaje poreza. „Stidim se kao grÄ?ki graÄ‘anin ĹĄto ću imati komisiju za trajni nadzor,“ rekao je prodavac voća Raptis Mihalis. „Kao da mi ovdje nemamo obrazovanih i sposobnih ljudi da vode drĹžavu, kazao je i predvidio bankrot GrÄ?ke za nekoliko mjeseci. Ĺ

MUFTIJIN EMANET: Zukorlić poruÄ?io da politiÄ?ari iz Srbije neće smjeti 50 godina ući u SandĹžak u sluÄ?aju atentata na njega

Tadić je kriv ako mi se neĹĄto desi Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić upozorio je vlasti u Beogradu da će, „ako se njemu neĹĄto dogodi, to biti uvod u trajnu destabilizaciju Srbije i potpunu eliminaciju suvereniteta te drĹžave na prostoru SandĹžaka“.

Zukorlić je to izjavio komentariĹĄući upozorenje koje je dobio, a prema kojem se „priprema atentat na njega u politiÄ?ko-kriminalnim krugovima u Srbiji, koji imaju veze i sa aktuelnim reĹžimom u Beogradu“. „Ma koliko mislili da su superiorni s aspekta drĹžave i drĹžavnih struktura, obavjeĹĄtajnih sluĹžbi, mi ovdje (u SandĹžaku) nismo za igru.

Oni s nama neće lako izaći na kraj.

Moraju sebi postaviti pitanje jesam li im opasniji Ĺživ ili mrtav“, rekao je Zukorlić za „Dnevni avaz“, a prenosi Beta.

U video klipu pod nazivom „Muftijin emanetâ€? objavljenom na Fejsbuku Zukorlić je poruÄ?io da ako se njemu neĹĄto desi, nijedan politiÄ?ar iz Srbije neće smjeti da doÄ‘e u SandĹžak u narednih 50 godina. „Ja sam ozbiljno shvatio informaciju da je moja sigurnost ugroĹžena i ako mi se iĹĄta desi, odgovorni će biti Boris Tadić, Rasim Ljajić i Sulejman Ugljanin.

Jer, moje iskustvo od dvije decenije govori da se u Srbiji niĹĄta tako krupno ne moĹže desiti bez saglasnosti i zavjere vrha drĹžave ili

Tvrdi da mu prijete atentatom: Zukorlić

PRIT VOR: Stros-Kan osumnjiÄ?en za uÄ?eťće u aferi „Karltonâ€?

vaĹžnih drĹžavnih struktura“, kazao je Zukorlić.

Islamska zajednica u BiH na Ä?ijem Ä?elu se nalazi reis Mustafa Cerić navela je da „planiranje ubistva muftije Zukorlića zasluĹžuje svaku osudu svih organa i institucija IZ i razlog je ozbiljne uznemirenosti svih muslimanaâ€?, dodajući da bi ovi navodi trebalo da skrenu paĹžnju relevantnih meÄ‘unarodnih institucija u BiH i regionu „jer napad na Zukorlića je napad na slobodu i ljudska prava svih muslimana BoĹĄnjakaâ€?.

Ministar unutraĹĄnjih poslova Srbije Ivica DaÄ?ić izjavio je da, prema informacijama dosadaĹĄneg operativnog rada policije, ne po-

Foto: Arhiva „Vijesti�

stoje najave koje bi ugrozile Zukorlićevu bezbjednost. „Ukoliko ima drugih saznanja zainteresovani smo da se to provjeri i utvrde sve Ä?injenice u vezi sa ugroĹžavanjem bezbjednosti Zukorlića“, rekao je DaÄ?ić i dodao da „ukoliko postoje bilo kakve najave za ugroĹžvanje njegove bezbjednosti, oni koji to Ä?ine biće uhapĹĄeni“.

Rasim Ljajić, predsjednik Socijaldemokratske partije Srbije, kazao je za „Blic“ da Zukorlićeva priÄ?a o atentatu nema veze sa istinom i da je plasirana u funkciji predizborne kampanje. „Mediji to prenose i samo do toga mu je stalo. On je kao pjevaÄ?ica novokomponovane muzike koja je Ĺželjna publiciteta. Pozitivnog ili negativnog, svejedno je. Zukorlić priÄ?om o atentatu opravdava svoju paravojnu formaciju, koju predstavlja kao obezbjeÄ‘enje“, zakljuÄ?io je Ljajić.

Meho Omerović, Ä?lan skupĹĄtinskog Odbora za bezbjednost i politiÄ?ar iz SandĹžaka smatra da „Zukorlić javnost zasipa mrĹžnjom, ratovima iz proĹĄlosti i zloÄ?inima u nedostatku Ĺživotnih tema i rjeĹĄavanja problema obiÄ?nih ljudi“. „Iz istorije izvlaÄ?i samo ono ĹĄto mu u datom trenutku odgovara.

Podilazi najprizemnijim porivima ljudi. Pronalazio je i dokazivao genocide nad BoĹĄnjacima u istoriji.

PoĹĄto je, izgleda, samo on preĹživio, sada se dosjetio da se sprema atentat na njega. Tek ĹĄto pomislimo da je zahtjevom za mjesto u UN prevaziĹĄao samoga sebe, muftija nas iznenadi“, prokomentarisao je Omerović za „Blic“.

BivĹĄi ĹĄef MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda Dominik Stros-Kan sasluĹĄan je juÄ?e u policiji zbog navodnog uÄ?eťća u lancu prostitucije kojim je rukovoÄ‘eno iz francuskog grada Lila i organizovanim seks zabavama u Parizu, Briselu i VaĹĄingtonu, prenio je Rojters.

Stros-Kan bi mogao bi biti zadrĹžan u pritvoru do sjutra ujutru, a protiv njega se moĹže pokrenuti zvaniÄ?na istraga zbog zloupotrebe fondova, ukoliko se utvrdi da je prisustvovao seks zabavama sa prostitutkama koje su finansirane novcem kompanija.

Stros-Kan nije htio da daje komentare novinarima i fotografima koji su ga Ä?ekali ispred policijske stanice u Lilu.

Ovaj bivĹĄi ministar finansija smatran je jakim kandidatom za ovogodiĹĄnje predsjedniÄ?ke izbore u Francuskoj dok njegove ambicije nisu iznenada prekinute kada je optuĹžen da je seksualno napastvovao sobaricu jednog hotela u Njujorku. Stros-Kan (62) je zbog toga podnio ostavku na mjesto predsjednika MMF-a, a nakon dva mjeseca tuĹžilaĹĄtvo je odustalo od optuĹžbe zbog sumnje u kredibilitet sobarice.

Kasnije je povezan sa aferom u kojoj je istraga fokusirana na lanac prostitucije koji je navodno snabdijevao klijente luksuznog hotela „Karlton“ u Lilu. Dvojica poslovnih ljudi iz Lila, Fabris Paskovski i David Roke, u viĹĄe navrata su organizovali i plaćali putovanja za prostitutke koje su dolazile na zabave u Parizu i VaĹĄingtonu.

Policija Şeli da utvrdi da li je Stros-Kan znao da su Şene na zabavama koje je posjećivao u stvari prostitutke.

Stros-Kanov advokat Anri Leklerk je kazao da njegov klijent nije imao razloga da vjeruje da jesu. „Ljudi na ovim zabavama nisu uvijek obuÄ?eni. Pozivam vas da mi kaĹžete razliku izmeÄ‘u prostitutke i neke dame iz visokog druĹĄtva ako nisu

obuÄ?ene“, prokomentarisao je nedavno Leklerk za francuski radio.

Osam osoba, ukljuÄ?ujući i biznismene iz Lila bliske Stros-Kanu i jednog policijskog zvaniÄ?nika, uhapĹĄeni su u ovom sluÄ?aju, a u graÄ‘evinskoj firmi AjfaĹž jedan direktor je otpuĹĄten jer je koristio sredstva kompanije kako bi unajmio prostitutke.

Belgijski makro Dominik Aldervirel, koji se u francuskim medijima pojavljuje pod pseudonimom Dodo la Samur, kazao je juÄ?e za Radio Evropa 1 da Stros Kan moĹžda nije razmiĹĄljao o tome ko je, ako je iko, platio Ĺženama na zabavama.

Foto: Rojters

Stros-Kan „To nije bio njegov problem.

Sve ĹĄto je njega interesovalo je da ima seks. To je to“, kazao je.

U Stros-Kanovoj biografiji koja je objavljena proĹĄle godine, navedeno je da bivĹĄi ĹĄef MMF-a kazao da je uÄ?estvovao „u raskalaĹĄnim noćima“, ali je bio zgroĹžen idejom o prostitutkama i svodnicima. „To nije moj stil“, kazao je. „ObiÄ?no osobe na tim zabavama nisu prostitutke. Kada vas neko upoznaje sa njegovom djevojkom, ne pitate ga je li ona prostitutka.“ Dok je njegova Ĺžena An Sinkler oĹživjela novinarsku karijeru postavĹĄi urednica francuskog izdanja „Hafington posta“, Stros-Kan se povukao iz ĹžiĹže francuske intelektualne i druĹĄtvene elite i rijetko se pojavljuje u javnosti.

Foto: Rojters

Zabave organizovane za goste luksuznog hotela „Karlton�

Vijesti...

17

Svijet

16

Svijet

LE PEN priznao da se sastao s KaradŞićem

Vijesti

ISTORIJSKI ILI CRNI DAN: Lideri eurozone kaĹžu da je dogovorom o novom paketu pomoći GrÄ?ka spasena od bankrota, ali ostaju sumnje u njenu sposobnost da se oporavi, na ulicama Atine olakĹĄanje i ljutnja

Nije znao da su bile prostitutke

„Stidim se ĹĄto sam Grkinja“ Ĺ˝an-Mari le Pen

Foto: Rojters

Pariz – BivĹĄi predsjednik francuskog ekstremno desniÄ?arskog Nacionalnog fronta Ĺ˝an-Mari le Pen, priznao je da se sastao sa bivĹĄim voÄ‘om bosanskih Srba Radovanom KaradĹžićem u vrijeme kad je za njim tragao meÄ‘unarodni tribunal. Susret sa KaradĹžićem pominje se u knjizi njegovog bivĹĄeg tjelohranitelja Tierija Legjea „Misija le Pen“, koja treba uskoro da izaÄ‘e. „Ja nisam zaduĹžen za traganje za ratnim zloÄ?incima koje je kao takve odredilo javno mnjenje“, rekao je Le Pen. „Kada negdje idem, pokuĹĄavam da se informiĹĄem i to da se informiĹĄem na najdirektniji mogući naÄ?in. Sastati se s KaradĹžićem bio je naÄ?in da se obavijestim“, dodao je. Le Pen nije rekao kada se dogodio taj susret, samo je dodao da je takoÄ‘e na Palama sreo tadaĹĄnju „predsjednicu“ bosanskih Srba Biljanu PlavĹĄić.

BIJELA KUĆA se izvinila zbog spaljivanja Kurana VaĹĄington – Bijela kuća se juÄ?e izvinila zbog spaljivanja muslimanskih vjerskih knjiga u gomili smeća u ameriÄ?koj vojnoj bazi u Avganistanu. Portparol Bijele kuće DĹžej Karni rekao je da to „veoma nesrećan incident“ koji ne odraĹžava poĹĄtovanje koje vojska SAD ima prema vjeri Avganistanca.

Karni je ponovio rijeÄ?i vojnih zvaniÄ?nika da se spaljivanje primjeraka Kurana u vazduĹĄnoj bazi Bagram dogodilo sluÄ?ajno i da je pokrenuta istraga da se ustanovi kako se to desilo, ali i da se tako ĹĄto ne ponovi. Jedan zapadni vojni zvaniÄ?nik rekao je da su primjerci Kurana oduzeti iz biblioteke obliĹžnjeg pritvornog centra zato ĹĄto su sadrĹžali ekstremistiÄ?ke poruke.

Hiljade Avganistanaca su juÄ?e protestovale ispred najveće ameriÄ?ke baze u Avganistanu zbog spaljivanja primeraka Kurana prethodne noći. Komandant NATO u Avganistanu, ameriÄ?ki general DĹžon Alen izvinio se i naredio istragu.

Ministri finansija eurozone postigli su dogovor oko paketa pomoći za GrÄ?ku od 130 milijardi eura kako bi izbjegli haotiÄ?ni bankrot nakon ĹĄto su primorali Atinu na nepopularne mjere ĹĄtednje a privatne vlasnike obveznica da preuzmu veće gubitke.

SloĹženim sporazumom postignutim juÄ?e u zoru, kupljeno je vrijeme da se stabilizuje 17-Ä?lana oblast jedinstvene valute i ojaÄ?aju njeni finansijski odbrambeni mehanizmi, ali ostaje duboka sumnja u sposobnost GrÄ?ke da se oporavi i izbjegne bankrot na duĹži rok.

Grci su suoÄ?eni sa novim smanjenjem potroĹĄnje, plata, penzija i broja radnih mjesta kako bi za osam godina skresali drĹžavni dug.

Mjere ĹĄtednje sprovedene na osnovu paketa iz 2010, u vrijednosti od 110 milijardi eura,

Foto: Rojters

GrÄ?ka pristala na poniĹžavajuću stranu kontrolu finansija Ministar finansija Evangelos Venizelos je rekao da je GrÄ?ka izbjegla scenario noćne more i da je sporazum vjerovatno najvaĹžniji u poslijeratnoj istoriji drĹžave.

Međunarodni finansijski ek-

„Mi smo kao zavisnici od droge, kojima je data nova doza, na to su sveli naĹĄu drĹžavu,“ kazala je o grÄ?kim politiÄ?arima penzionerka Julija Joanu izazvale su nasilne proteste.

KomentariĹĄući izjavu premijera Lukasa Papademosa da je to „istorijski dan za grÄ?ku ekonomiju“, blogerka Zoe Mavrudi je na Tviteru napisala: „Svaki put kad naĹĄ neizabrani bankar premijer Papademos kaĹže 'istorijski dan', molim vas da 'istorijski' zamijenite sa 'crni'.

Cijena sporazuma je da će strani posmatraÄ?i iz EU, MMF i ECB biti stalno na terenu u Atini kako bi osigurali primjenu sporazuma

sperti su upozorili da će GrÄ?koj biti potrebno viĹĄe pomoći da bi ispunila cilj vezano za smanjenje deficita budĹžeta. „NauÄ?io sam da je maraton zaista grÄ?ka rijeÄ?,“ rekao je komesar EU za monetarna pitanja Oli Ren na kraju 14-satne sjednice na kojoj su ministri dogovorili mjere za smanjenje du-

ga sa 160 odsto BDP-a na 120,5 odsto do 2020. „Postigli smo sveobuhvatni sporazum o novom programu GrÄ?ke i uÄ?eťću privatnog sektora koji će dovesti do znaÄ?ajnog smanjenja duga GrÄ?ke...kako bismo osigurali njenu budućnost u oblasti eura,“ rekao je Ĺ˝an Klod Junker, predsjedavajući Eurogrupe ministara finansija.

DECENIJA do novog rasta?

Cijena sporazuma je da će strani posmatraÄ?i iz Evropske unije, MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke biti stalno na terenu u Atini kako bi osigurali primjenu sporazuma, ĹĄto se ocjenjuje kao poniĹžavajuće mijeĹĄanje u suverenitet GrÄ?ke.

Konzervativni lider Antonis Samaras, koji ima velike ťanse da bude sljedeći premijer, rekao je da se zacrtano smanjenje deficita budŞeta moŞe ostvariti samo uz ekonomski rast.

MeÄ‘utim, do tada će proći godine, moĹžda Ä?ak i decenija, prema ocjeni analitiÄ?ara a postoji rizik da će novi rezovi samo pogorĹĄati postojeću recesiju.

Prema novom dogovoru, GrÄ?ka će morati da otvori poseban raÄ?un na koji će deponovati sredstva za servisiranje duga kako bi garantovala otplatu.

Parlamenti triju drĹžava koje su se najviĹĄe protivile izbavljenju – NjemaÄ?ka, Holandija i Finska –

moraju odobriti paket. NjemaÄ?ki ministar finansija Volfgang Ĺ ojble, Ä?ija je izjava da je GrÄ?ka „jama bez dna“ izazvala burne reakcije, rekao je da je siguran da će on biti usvojen.

PolitiÄ?ari, koje oÄ?ekuju izbori u aprilu, naći se se pod dodatnim pritiskom zbog mjera ĹĄtednje.

Sindikati su za danas pozvali na nove proteste a lider opozicione komunistiÄ?ke partije je obećao da će se usprotiviti novim rezovima.

Na ulicama Atine, olakťanje je bilo pomijeťano sa osjećajem stida, prenijeli su dopisnici britanskih medija. „Mi smo kao zavisnici od droge, kojima je data nova doza, na

Grke Ä?eka joĹĄ jedna decenija stezanja kaiĹĄa: Atina to su sveli naĹĄu drĹžavu,“ kazala je o grÄ?kim politiÄ?arima Julija Joanu, 70-godiĹĄnja bivĹĄa medicinska sestra. „Ne znam za koga ću glasati.

Glasaću za novu stranku ako neko bude imao hrabrosti da je osnuje,“ rekla je za Rojters Joanu, koja je cijelog Ĺživota glasala za vladajuću socijalistiÄ?ku stranku PASOK. RazoÄ?aranost biraÄ?a u politiÄ?are koje krive za viĹĄegodiĹĄnje

ROGOF: GrÄ?ka da odmori od eura

Ekonomista sa Harvarda Kenet Rogof rekao je da bi GrÄ?koj trebalo dati neku vrstu „odmora“ od eura, pri Ä?emu bi ona ostala punopravna Ä?lanica EU. DrĹžava bi napustila monetarnu uniju i ponovo uvela svoju staru valutu. Devalvirana drahma bi uÄ?inila grÄ?ki sektor izvoza i turizma ponovo konkuretnim, rekao je Rogof u intervjuu za njemaÄ?ki „Špigl“. „Kada drĹžava postigne viĹĄi nivo druĹĄtvenog, politiÄ?kog i ekonomskog razvoja, mogla bi se

vratiti u eurozonu.“ Rogof (58) je ocijenio da je bilo pogreĹĄno primiti sve drĹžave juĹžne Evrope u eurozonu Ä?isto iz razloga politiÄ?kog saveza. „Većina njih nije bila ekonomski spremna na to.“ On smatra da sada postoji samo jedna alternativa: „Ili će euro potpuno propasti – sa katastrofalnim posljedicama koje bi to donijelo – ili će drĹžave koje Ä?ine jezgro saveza uspjeti da pretvore eurozonu u istinski politiÄ?ki savez.“

loĹĄe ekonomsko upravljanje snizilo je rejting PASOK-a i konzervativne Nove demokratije – koje dominiraju politikom od vladavine hunte - na rekordno nizak nivo. „Prvi put me je stid da kaĹžem da sam Grkinja,“ izjavila je Joanu.

„PREĹ˝IVJELI smo i gora vremena“ Penzionerka Vasja Angelou, roÄ‘ena tokom nacistiÄ?ke okupacije GrÄ?ke u Drugom svjetskom ratu, koja je bila svjedok surove vladavine hunte tokom 160-ih i 1970-ih, kazala je da je dogovorom bar za sada izbjegnut rizik od izlaska GrÄ?ke iz eurozone ili Ä?ak iz EU. „Laknulo mi je“, rekla je ova bivĹĄa radnica jedne marketinĹĄke firme. „PreĹživjeli smo gora vremena u GrÄ?koj i mnogi ljudi ne shvataju da bi nam Ĺživot bio puno teĹži da smo izbaÄ?eni iz Evrope. Nadam

Foto: Rojters

se da će bar moja djeca bolje Ĺživjeti,“ rekla je o dvoje djece koja studiraju u Britaniji.

MeÄ‘utim, preko naslovnice tabloida „Demokratija“, koji je svojevremeno objavio fotomontaĹže kancelarke Angele Merkel u nacistiÄ?koj uniformi, juÄ?e je velikim slovima pisalo: „130 milijardi u lancima.“ „Spas uz uslove,“ objavio je na naslovnici list „Ta Nea“, naklonjen lijevom centru. Evropska komisija je saopĹĄtila da će ove nedjelje zavrĹĄiti plan o slanju novih zvaniÄ?nika iz drugih evropskih drĹžava da kontroliĹĄu kako se Atina ponaĹĄa vezano za dogovorene reforme, ukljuÄ?ujući osjetljive oblasti poput utaje poreza. „Stidim se kao grÄ?ki graÄ‘anin ĹĄto ću imati komisiju za trajni nadzor,“ rekao je prodavac voća Raptis Mihalis. „Kao da mi ovdje nemamo obrazovanih i sposobnih ljudi da vode drĹžavu, kazao je i predvidio bankrot GrÄ?ke za nekoliko mjeseci. Ĺ

MUFTIJIN EMANET: Zukorlić poruÄ?io da politiÄ?ari iz Srbije neće smjeti 50 godina ući u SandĹžak u sluÄ?aju atentata na njega

Tadić je kriv ako mi se neĹĄto desi Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić upozorio je vlasti u Beogradu da će, „ako se njemu neĹĄto dogodi, to biti uvod u trajnu destabilizaciju Srbije i potpunu eliminaciju suvereniteta te drĹžave na prostoru SandĹžaka“.

Zukorlić je to izjavio komentariĹĄući upozorenje koje je dobio, a prema kojem se „priprema atentat na njega u politiÄ?ko-kriminalnim krugovima u Srbiji, koji imaju veze i sa aktuelnim reĹžimom u Beogradu“. „Ma koliko mislili da su superiorni s aspekta drĹžave i drĹžavnih struktura, obavjeĹĄtajnih sluĹžbi, mi ovdje (u SandĹžaku) nismo za igru.

Oni s nama neće lako izaći na kraj.

Moraju sebi postaviti pitanje jesam li im opasniji Ĺživ ili mrtav“, rekao je Zukorlić za „Dnevni avaz“, a prenosi Beta.

U video klipu pod nazivom „Muftijin emanetâ€? objavljenom na Fejsbuku Zukorlić je poruÄ?io da ako se njemu neĹĄto desi, nijedan politiÄ?ar iz Srbije neće smjeti da doÄ‘e u SandĹžak u narednih 50 godina. „Ja sam ozbiljno shvatio informaciju da je moja sigurnost ugroĹžena i ako mi se iĹĄta desi, odgovorni će biti Boris Tadić, Rasim Ljajić i Sulejman Ugljanin.

Jer, moje iskustvo od dvije decenije govori da se u Srbiji niĹĄta tako krupno ne moĹže desiti bez saglasnosti i zavjere vrha drĹžave ili

Tvrdi da mu prijete atentatom: Zukorlić

PRIT VOR: Stros-Kan osumnjiÄ?en za uÄ?eťće u aferi „Karltonâ€?

vaĹžnih drĹžavnih struktura“, kazao je Zukorlić.

Islamska zajednica u BiH na Ä?ijem Ä?elu se nalazi reis Mustafa Cerić navela je da „planiranje ubistva muftije Zukorlića zasluĹžuje svaku osudu svih organa i institucija IZ i razlog je ozbiljne uznemirenosti svih muslimanaâ€?, dodajući da bi ovi navodi trebalo da skrenu paĹžnju relevantnih meÄ‘unarodnih institucija u BiH i regionu „jer napad na Zukorlića je napad na slobodu i ljudska prava svih muslimana BoĹĄnjakaâ€?.

Ministar unutraĹĄnjih poslova Srbije Ivica DaÄ?ić izjavio je da, prema informacijama dosadaĹĄneg operativnog rada policije, ne po-

Foto: Arhiva „Vijesti�

stoje najave koje bi ugrozile Zukorlićevu bezbjednost. „Ukoliko ima drugih saznanja zainteresovani smo da se to provjeri i utvrde sve Ä?injenice u vezi sa ugroĹžavanjem bezbjednosti Zukorlića“, rekao je DaÄ?ić i dodao da „ukoliko postoje bilo kakve najave za ugroĹžvanje njegove bezbjednosti, oni koji to Ä?ine biće uhapĹĄeni“.

Rasim Ljajić, predsjednik Socijaldemokratske partije Srbije, kazao je za „Blic“ da Zukorlićeva priÄ?a o atentatu nema veze sa istinom i da je plasirana u funkciji predizborne kampanje. „Mediji to prenose i samo do toga mu je stalo. On je kao pjevaÄ?ica novokomponovane muzike koja je Ĺželjna publiciteta. Pozitivnog ili negativnog, svejedno je. Zukorlić priÄ?om o atentatu opravdava svoju paravojnu formaciju, koju predstavlja kao obezbjeÄ‘enje“, zakljuÄ?io je Ljajić.

Meho Omerović, Ä?lan skupĹĄtinskog Odbora za bezbjednost i politiÄ?ar iz SandĹžaka smatra da „Zukorlić javnost zasipa mrĹžnjom, ratovima iz proĹĄlosti i zloÄ?inima u nedostatku Ĺživotnih tema i rjeĹĄavanja problema obiÄ?nih ljudi“. „Iz istorije izvlaÄ?i samo ono ĹĄto mu u datom trenutku odgovara.

Podilazi najprizemnijim porivima ljudi. Pronalazio je i dokazivao genocide nad BoĹĄnjacima u istoriji.

PoĹĄto je, izgleda, samo on preĹživio, sada se dosjetio da se sprema atentat na njega. Tek ĹĄto pomislimo da je zahtjevom za mjesto u UN prevaziĹĄao samoga sebe, muftija nas iznenadi“, prokomentarisao je Omerović za „Blic“.

BivĹĄi ĹĄef MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda Dominik Stros-Kan sasluĹĄan je juÄ?e u policiji zbog navodnog uÄ?eťća u lancu prostitucije kojim je rukovoÄ‘eno iz francuskog grada Lila i organizovanim seks zabavama u Parizu, Briselu i VaĹĄingtonu, prenio je Rojters.

Stros-Kan bi mogao bi biti zadrĹžan u pritvoru do sjutra ujutru, a protiv njega se moĹže pokrenuti zvaniÄ?na istraga zbog zloupotrebe fondova, ukoliko se utvrdi da je prisustvovao seks zabavama sa prostitutkama koje su finansirane novcem kompanija.

Stros-Kan nije htio da daje komentare novinarima i fotografima koji su ga Ä?ekali ispred policijske stanice u Lilu.

Ovaj bivĹĄi ministar finansija smatran je jakim kandidatom za ovogodiĹĄnje predsjedniÄ?ke izbore u Francuskoj dok njegove ambicije nisu iznenada prekinute kada je optuĹžen da je seksualno napastvovao sobaricu jednog hotela u Njujorku. Stros-Kan (62) je zbog toga podnio ostavku na mjesto predsjednika MMF-a, a nakon dva mjeseca tuĹžilaĹĄtvo je odustalo od optuĹžbe zbog sumnje u kredibilitet sobarice.

Kasnije je povezan sa aferom u kojoj je istraga fokusirana na lanac prostitucije koji je navodno snabdijevao klijente luksuznog hotela „Karlton“ u Lilu. Dvojica poslovnih ljudi iz Lila, Fabris Paskovski i David Roke, u viĹĄe navrata su organizovali i plaćali putovanja za prostitutke koje su dolazile na zabave u Parizu i VaĹĄingtonu.

Policija Şeli da utvrdi da li je Stros-Kan znao da su Şene na zabavama koje je posjećivao u stvari prostitutke.

Stros-Kanov advokat Anri Leklerk je kazao da njegov klijent nije imao razloga da vjeruje da jesu. „Ljudi na ovim zabavama nisu uvijek obuÄ?eni. Pozivam vas da mi kaĹžete razliku izmeÄ‘u prostitutke i neke dame iz visokog druĹĄtva ako nisu

obuÄ?ene“, prokomentarisao je nedavno Leklerk za francuski radio.

Osam osoba, ukljuÄ?ujući i biznismene iz Lila bliske Stros-Kanu i jednog policijskog zvaniÄ?nika, uhapĹĄeni su u ovom sluÄ?aju, a u graÄ‘evinskoj firmi AjfaĹž jedan direktor je otpuĹĄten jer je koristio sredstva kompanije kako bi unajmio prostitutke.

Belgijski makro Dominik Aldervirel, koji se u francuskim medijima pojavljuje pod pseudonimom Dodo la Samur, kazao je juÄ?e za Radio Evropa 1 da Stros Kan moĹžda nije razmiĹĄljao o tome ko je, ako je iko, platio Ĺženama na zabavama.

Foto: Rojters

Stros-Kan „To nije bio njegov problem.

Sve ĹĄto je njega interesovalo je da ima seks. To je to“, kazao je.

U Stros-Kanovoj biografiji koja je objavljena proĹĄle godine, navedeno je da bivĹĄi ĹĄef MMF-a kazao da je uÄ?estvovao „u raskalaĹĄnim noćima“, ali je bio zgroĹžen idejom o prostitutkama i svodnicima. „To nije moj stil“, kazao je. „ObiÄ?no osobe na tim zabavama nisu prostitutke. Kada vas neko upoznaje sa njegovom djevojkom, ne pitate ga je li ona prostitutka.“ Dok je njegova Ĺžena An Sinkler oĹživjela novinarsku karijeru postavĹĄi urednica francuskog izdanja „Hafington posta“, Stros-Kan se povukao iz ĹžiĹže francuske intelektualne i druĹĄtvene elite i rijetko se pojavljuje u javnosti.

Foto: Rojters

Zabave organizovane za goste luksuznog hotela „Karlton�

Vijesti...

17

Svijet

18

Forum

NEKO DRUGI

Piťe: Marina Šerić

H

Vijesti

(Ne)zaposlenost

Novi rat? oće li ameriÄ?ki predsjednik, koji je povukao trupe iz Iraka i koji ih polako i prije roka povlaÄ?i iz Afganistana, uopće razmiĹĄljati o tome da zapoÄ?ne joĹĄ jedan rat, potencijalno opasniji od oba spomenuta voÄ‘ena tijekom posljednjeg desetljeća?

RijeÄ? je o Iranu koji u posljednjih desetak dana intenzivno zaokuplja pozornost. Iako je bilo bezbroj teorija o tome kako Amerika Ĺželi silom zaustaviti iranski nuklearni program i o tome kako će “prljavi posaoâ€? umjesto Washingtona obaviti Izrael, sve one sada padaju u vodu. Amerika ne Ĺželi taj rat, ni sada, ni u bliskoj budućnosti, moĹžda nikada... Zato nije Ä?udno ĹĄto je ovih dana u Jeruzalem otiĹĄlo vrlo visoko rangirano vojno izaslanstvo, koje bi trebalo sprijeÄ?iti Izrael da napravi bilo kakav ishitreni potez koji bi u konaÄ?nici mogao dovesti do katastrofalnih posljedica.

ToÄ?ku na i stavio je zapovjednih zdruĹženog stoĹžera ameriÄ?kih oruĹžanih snaga general Martin Dempsey, koji je u jednom TV intervjuu kazao kako “u ovom trenutku ne bi bilo nimalo pametno i razborito napasti Iran zato jer bi to znaÄ?ilo potpunu destabilizaciju. I europski partneri, poput Velike Britanije, poruÄ?uju Izraelu da bi se mogao pridruĹžiti naporima meÄ‘unarodne zajednice da sankcijama i diplomatskim sredstvima pomogne rijeĹĄiti ovu situaciju.

Kako je Dempsey u Izraelu bio nedavno pokuťavajući uvjeriti ministra obrane Ehuda Baraka da se suzdrŞi od napada na Iran, slanje izaslanstva u Jeruzalem i generalovo javno istupanje, gotovo su sigurno znak da bi se stvari ipak mogle oteti kontroli.

Uskoro u Izrael ide i Obamin savjetnik za nacionalnu sigurnost Tom Donilon, koji će biti zaduĹžen za premijera Netajahua. Nakon toga stiĹže i vrhovni ĹĄef ameriÄ?ke obavjeĹĄtajne zajednice James Clapper, ĹĄto pokazuje kako je Bijela kuća jako zabrinuta mogućnoťću da Izrael potegne oruĹžje. Cijela ova ameriÄ?ka visoka ameriÄ?ka ekipa trebala bi zapravo uvjeriti Izrael da treba dati vremena sankcijama nametnutim Iranu da djeluju kako bi Iran sam odustao od nuklearnog programa, odnosno od izrade nuklearnog naoruĹžanja.

No, izvori bliski ameriÄ?koj diplomaciji tvrde da washingtonska administracije dulje ne vjeruje da će sankcije imati ikakva uÄ?inka na Iran te da im one sluĹže iskljuÄ?ivo kako bi i zaustavili Izrael u njegovim nakanama da zapoÄ?ne unilateralnu vojnu operaciju.

Izrael neko vrijeme upozorava da je preostalo iznimno malo vremena za uniťtavanje iranskih nuklearnih postrojenja prije nego ih Teheran preseli u baze duboko u planini, ťto će biti potpuno nedostupno bilo kakvom naoruŞanju.

U meÄ‘uvremenu, i Iran kupuje vrijeme. Teheran je juÄ?er najavio da će o svom nuklearnom programu razgovarati sa zapadnim silama u Istanbulu. Iako Turska nije potvrdila da je spremna biti domaćinom takvih pregovora jer smatra da je to navlakuĹĄa kojom Iran joĹĄ jednom Ĺželi preveslati meÄ‘unarodnu zajednicu i smanjiti pritisak na Iran. Ĺ toviĹĄe, ĹĄef turske diplomacije Ahmet Davutoglu, koji je u stalnoj vezi sa Hillary Clinton, kazao je kako nema niĹĄta protiv da budu domaćini takvih pregovora, ali uz uvjet da ni jedna strana ne napusti Istanbul sve dok se u detalje ne dogovori sve ĹĄto treba. Ĺ toviĹĄe, Turska, koja odnedavno i te kako Ĺželi biti jaki meÄ‘unarodni igraÄ?, za domaćinstvo pregovora postavlja uvjete za obje strane – prvi je da Iran zajamÄ?i da njegov nuklearni program nikada neće izaći iz civilnih okvira, a drugi je da Zapad omogući Iranu da razvija nuklearni program, ali pod kontrolom i iskljuÄ?ivo u mirnodopske svrhe. I ovi bi pregovori na kraju mogli biti odliÄ?na prilika da se na lancu drĹži izraelska Ĺželja da pripuca pa bi k mogli biti joĹĄ jedno kupovanje vremena.

Izrael se osjeća sve ugroŞenije – arapske revolucije, a osobito ona u Egiptu, poljuljale su krhku ravnoteŞu, Sirija predstavlja krajnje ozbiljnu prijetnju, a u strahu od Irana zaljevske zemlje se ubrzano naoruŞavaju. U tom kontekstu Izrael bi zaista mogao izmaknuti kontroli.

(VeÄ?ernji list)

Na pitanje koja je vaĹĄa ideologija Japanac najÄ?eťće odgovara: “Ne znam! Mislim da mi nemamo ideologiju!...

Nemamo krute modele‌ Mi zapravo pleĹĄemo!...â€? Ples je prilagoÄ‘avanje novim okolnostima i, ĹĄto je joĹĄ vaĹžnije, kroz viziju – prilagoÄ‘avanje okolnosti sebi‌ Da li je dugoroÄ?ni otkup groŞđa od strane „PlantaĹža“ instruktivan primjer za funkcionisanje klastera u Crnoj Gori? ljuÄ?ni problem ne samo Crne Gore i zemalja regiona, već ĹĄire, je nezaposlenost. Posebno nezaposlenost mladih ljudi i posebno u nadolazećem periodu... Sve teĹže će se nalaziti posao. ZaĹĄto se i u Crnoj Gori i u regionu problem nezaposlenosti istiÄ?e mnogo manje od problema siromaĹĄtva? Istina, siromaĹĄtvo je samo po sebi svuda veliki problem, ali u njegovoj osnovi je nezaposlenost. Ako u porodici radi samo jedan Ä?lan, uz to prima samo skromnu platu i izdrĹžava joĹĄ nekoliko Ä?lanova porodice – tu je korijen siromaĹĄtva. Ĺ ta treba biti fokus ekonomske politike – nezaposlenost ili siromaĹĄtvo? Uzrok ili posljedica? Da li kao osnovnu orijentaciju treba uzeti stvaranje novog proizvoda, novih radnih mjesta ili preraspodjelu postojećeg? Da li smo za podsticanje individualne odgovornosti svakoga za svoj Ĺživot ili vjerujemo da neki bog izvan nas (drĹžava, druĹĄtvo) treba sve da nam obezbijedi? Istina, realni Ĺživot nije crno-bijeli; ili-ili. Ali i svaka „mjeĹĄavina“ ima neke svoje prirodne odnose. ZaĹĄto „javni poslenici“ – politiÄ?ari pozicijskih i opozicijskih partija viĹĄe „vole“ priÄ?u o siromaĹĄtvu nego o nezaposlenosti? Osnovna ideja za rjeĹĄavanje siromaĹĄtva je preraspodjela onoga ĹĄto već postoji. Ko vrĹĄi preraspodjelu? VrĹĄi je moć politike i drĹžave, odnosno politiÄ?kih partija... Sve prisutnije sirovo shvatanje socijalne pravde po kome postoji Bog-drĹžava koja svakome „udjeljuje“ jednako, vrlo je opasna za budućnost kvaliteta Ĺživota graÄ‘ana Crne Gore, a i same Crne Gore.

KljuÄ?na razvojna ideja treba da bude: stvarati uslove za zapoĹĄljavanje i posebno samozapoĹĄljavanje ljudi. Koncept drĹžavnog zapoĹĄljavanja, posebno u malim drĹžavama je davno izumro, kao ĹĄto će i drĹžava ukoliko ne restrukturira svoje funkcije, ne bude li iĹĄla ka konceptu mikrodrĹžave. Moramo se oslobaÄ‘ati „genijalnih“ citata sa interneta, te pameti koja se stiÄ?e „na distanci“, a ne na svom iskustvu.

Isto tako, potrebno nam je oslobaÄ‘anje od naĹĄe sve veće zatvorenosti uma. „Ovoga niÄ‘e nema“ viÄ?e gospodin sa praga svoje kuće Ĺžaleći se kako mu niko nije oÄ?istio snijeg ispred kuće dok je on spavao, „kao ĹĄto to rade u svijetu“... Da nije malo drugaÄ?ije – u svijetu najÄ?eťće postoje zakonske norme da svako oÄ?isti ispred svoje kuće i poslovnog prostora. Ova zatvorenost uma na kojoj se u Crnoj Gori veoma intenzivno i vjeĹĄto medijski radi, plaĹĄim se da će otjerati mlade i sposobne... Otjeraće i investitore, a novi će teĹže dolaziti... A bez dodatne ĹĄtednje – investitora i sposobnih ljudi, nema razvoja!

Kako otvarati nove biznise? Kako osvajati nova trĹžiĹĄta? Kako povećavati proizvedenu dodatnu vrijednost u Crnoj Gori? Kako sticati nova znanja? Kako se izboriti sa konkurencijom kada uÄ‘emo u EU? Kako će otvaranje domaćeg trĹžiĹĄta rada uticati na priliv ljudi u Crnu Goru – ovo je divno mjesto za Ĺživot i privlaÄ?iće sve viĹĄe doseljenika...

Potrebne su nove ideje... A njih nema bez

K

novog znanja... Trebamo nove biznise, a njih nema bez novog trĹžiĹĄta. UnutraĹĄnje, crnogorsko trĹžiĹĄte je suviĹĄe malo. Zato kad govorimo o zapoĹĄljavanju – treba nam pogled na trĹžiĹĄta (kupce) van Crne Gore, a ne na zgrade opĹĄtinske i republiÄ?ke administracije; ne pogled na politiÄ?ke partije, već na neiskoriťćene prostore i resurse oko nas.

Neophodno je da se navikavamo da na sebe i svoj svakodnevni posao u bilo kojoj oblasti gledamo sa trĹžiĹĄta: prvo, da li imamo rezultat (proizvod) posla kojim se bavimo i drugo, da li je neko spreman da ga kupi.

Potreban nam je pogled na sebe (svoj rad) iz perspektive, najmanje, regionalnog trĹžiĹĄta, odnosno da li neko, makar u regionu, Ĺželi da kupi ono ĹĄto svako od nas radi, ukljuÄ?ujući i birokratiju...

Potrebno je viĹĄe hrabrosti u donoĹĄenju odluka na svim nivoima. Nema poduhvata koji se svakom sviÄ‘a! Nema poduhvata bez rizika. IgraÄ?i u sportu koji se u odluÄ?ujućim trenucima utakmice „kriju“ da ne prime lop-

PIĹ E

VESELIN VUKOTIĆ tu – da ne bi preuzeli odgovornost, brzo zavrťavaju karijeru... Tako je i u biznisu...

ZaĹĄto nije tako u politici i birokratiji? Kada bi bili hrabri u preduzimanju poslovnih poteza kao i u „hrabrosti“ bezobrazluka, bestidnosti i blaćenja drugih ljudi, siguran sam da bi stopa rasta GDP u Crnoj Gori bila znatno veća...

Da li je afirmacija porodiÄ?nog biznisa u Crnoj Gori dio rjeĹĄenja za zapoĹĄljavanje ljudi?

Kompanija „PlantaĹže“ je proĹĄle godine poÄ?ela sa otkupom groŞđa! Otkupljeno je oko 600.000 kg. Uslovi otkupa su bili kvalitet groŞđa (procenat ĹĄećera u groŞđu) i registrovan vinograd. Ukupne koliÄ?ine otkupa neograniÄ?ene, a pojedinaÄ?ne zavisno od veliÄ?ine vinograda... Iako se radi o po-

duhvatu sa dosta poslovnog rizika smatram da je upravo taj rizik ono ĹĄto se zove „druĹĄtvena odgovornost“ firme: razvoj vinogradarstva u Crnoj Gori. Iako je vino „boĹžji proizvod“ – danas je konkurencija sve veća i prosjeÄ?ne cijene vina u Evropi na trĹžiĹĄtu padaju. Ovo je oblast gdje monopol nije moguć! Pogledajte koja sve vina imate na policama u „Voliju“, „Delti“... A biće ih joĹĄ... I pored toga kompanija je odluÄ?ila da sklopi dugoroÄ?ne ugovore o otkupu groŞđa od privatnih vinogradara – na 20 godina, ĹĄto omogućava lakĹĄu investicionu odluku postojećim i budućim vinogradarima da uloĹže u novi zasad polazeći od obezbijeÄ‘enog trĹžiĹĄta za svoje groŞđe sljedećih 20 godina. A trĹžiĹĄte (kupci koji daju novac) je najvaĹžnija imovina svake kompanije... Bez trĹžiĹĄta uzalud proizvodimo. Projekcije su da bi se u narednih 10 godina po osnovu otkupa mogla podstaći proizvodnja oko 4 miliona kilograma groŞđa i zaposliti (puno radno vrijeme) 500-600 ljudi u porodiÄ?nim biznisima, sa prosjeÄ?nom platom oko 500 eura (neto) plus sve posredne koristi i efekti i mogućnost dopunskih aktivnosti, koje vinogradarstvo pruĹža. Posebno ako se ima u vidu da se radi o porodiÄ?nom biznisu.

To je, uz sve veći broj uspjeĹĄnih privatnih vinarija, ulaganje u jedan od brendova Crne Gore – vino!... Malo se zna o sliÄ?nim „klasternim“ mogućnostima nekih drugih firmi.

Npr. mesna industrija „Goranović“ dovrĹĄava fabriku za preradu mesa od oko 17.000.000 kg godiĹĄnje. Otkud meso za preradu? Naravno, uvoziće ga ukoliko i dalje ostanemo na „nebeskim idejama“ i zarobljeni ideologijom proĹĄlosti i Ä?ekamo da nam drĹžava sve rijeĹĄi, iako imamo hektare svoje neobraÄ‘ene zemlje. A potrebno je toliko hiljada grla stoke godiĹĄnje!... Zar to nije realan izazov za projekte za koriťćenje EU fondova, od kojih je oko pola namijenjeno razvoju poljoprivrede?!... ZaĹĄto proizvoÄ‘aÄ?i vode ne prave svoj klaster (npr. sa proizvoÄ‘aÄ?ima sokova, hotelima) i na taj naÄ?in se „bore“ protiv uvoza (konkurencije), a ne da preko svojih asocijacija vriĹĄte protiv (neo)liberalizma (trĹžiĹĄta) i traĹže zabranu uvoza vode?... Zar nije sliÄ?no i sa proizvoÄ‘aÄ?ima mlijeka, ljekovitog bilja...

A tek drĹžava i drĹžavne usluge koje se mogu prebaciti na privatni sektor i tako ga razvijati, ĹĄto je jedan od principa na koje se naslanja koncept mikrodrĹžave. Ipak, bez velikih investicija i većih firmi ovo je mnogo teĹže. JoĹĄ uvijek imamo, u pogledu politike razvoja, instrumente u svojim rukama. Iskoristimo ih da privuÄ?emo novac i tehnologiju – investitore i razvijemo domaću preduzetniÄ?ku klasu; da teĹžimo ekonomskom uspjehu na meÄ‘unarodnoj sceni!... A da bismo to mogli, moramo biti optimisti, gledati ispred sebe i vjerovati u sebe! Ako mogu vaterpolisti, rukometaĹĄice, karatisti i mnogi ostali sportisti, zaĹĄto to ne mogu i biznismeni, sadaĹĄnji i budući preduzetnici, pa Ä?ak i politiÄ?ari – sadaĹĄnji ili neki novi?... Optimizam je otvaranje sopstvenog uma i uz ovladavanje sopstvenim strahom donosi hrabrost za Ĺživljenje. www.vukotic.net

VIJESTI PRIJE 5 GODINA

ARI KOMENT Mladi DPS-a zbijaju ĹĄale, snijeg se topi: Balsa - Mladi iz DPS-a ako ne poĹžure sa odrastanjem, niĹĄta im neće ostat za "privatizaciju", jer ovi "seniori" iz DPSDP-a oÄ?istiĹĄe sve... *** Crnagoraput: Mi smo krivi a ne ministar, vozaÄ? nije preticao: box72 - Bar smo rasvijetlili aferu NEVIDLJIVI ÄŒISTAÄŒ! Ostaje joĹĄ: listing, Telekom, KAP, Restis, Ĺ˝eljezara i najvjerovatnije A2A! Ako je ovdje bio u

“Vijestiâ€?objavljuju najzanimljivije komentare koje Ä?itaoci ostavljaju ispod tekstova na sajtu www.vijesti.me

pitanju nevidljivi Ä?istaÄ?, pa otkrismo istinu i sve ćemo ostale, samo polako... *** Rus tvrdi da su ga Bećirović i ortaci prevarili za milion: soda - Vikao sam vam ne glasajte, ne glasajte... Eto vam ih sad pa ih kritikujte, no se bojim neće im niĹĄta biti, taman kao ni do sada. *** EPCG: Navodi MANS-a su populistiÄ?ki i joĹĄ Ä?ekamo obećano izvinjenje:

nesrstani - Ovi nas iz EPCG stalno podsjećaju da ťtedimo struju kao da smo mi maloumni pa ne znamo da je mi plaćamo.

Ispade da o nama viĹĄe brinu oni nego mi sami o sebi. Sram vas bilo ĹĄto nas pored kraĹĄe i poniĹžavate!!! *** Lazović: Vlada nema mnogo izbora kad je KAP u pitanju: Soprano - Vlada viĹĄe nema mnogo izbora ni za ĹĄta, osim da prebacuje raÄ?une i odgovornost na graÄ‘ane i NVO...

SDP traĹži da se imenuje krivac za divlju gradnju Socijaldemokratska partija zatraĹžiće preko svojih Ä?lanova Vlade da Ministarstvo za ekonomski razvoj pripremi izvjeĹĄtaj sa preciznom informacijom o ostvarenju vladinih mjera za spreÄ?avanje bespravne izgradnje i devastacije prostora, sa naglaskom na Budvu, saznaju “Vijestiâ€?.

Ta partija će traŞiti da izvjeťtaj obavezno sadrŞi i dio o odgovornima za sprovođenje mjera koje je Vlada usvojila u avgustu 2006.

VIJESTI PRIJE 10 GODINA

Prava markica na laĹžnom i originalnom “lakijuâ€?

Rezultat akcije, kontrole validnosti akciznih markica na cigaretama izloĹženim na gradskim kioscima, koju je sprovela Finansijska policija, pokazuju da nije bilo zloupotreba, odnosno prodaje proizvoda sa laĹžnim markicama. Zaposleni u finansijskoj policiji kaĹžu da su upoznati sa informacijom da su se na kioscima pod markicom Ministarstva finansija po istoj

cijeni prodavala dva tipa “lakijaâ€?. “Smatramo da je razliÄ?ito porijeklo robe oduzimane posljednjih nekoliko mjeseci, razlog loĹĄeg kvaliteta jednog od dva tipa tih cigareta u prodaji. Zloupotreba markica nije bilo, a posao finansijske policije nije da rjeĹĄava Ĺžalbe graÄ‘ana na kvalitet proizvodaâ€?, kaĹžu u Finansijskoj policiji.

Forum

Vijesti

19

„I Well Always Love You“ PiĹĄe: Ivan RadojiÄ?ić

d smrti Vitni Hjuston najviĹĄe će zaraditi njena starija koleginica Doli Parton, inaÄ?e autorica hita “I Well Always Love You“! NeĹĄto sliÄ?no ovome moĹžete proÄ?itati na mnogim portalima kao posebnu zanimljivost ili razbibrigu. KljuÄ?nu informaciju za gluvo poslije podne. Da li je stvarno takvo neĹĄto istina, odnosno da nije istina, manje je bitno mnogima. Većina Ä?italaca odmah poprima lelujavi pogled, maglu pred oÄ?ima i izmaglicu u sjećanjima. Smrt kao tragediju zasjenila je obrt kao transakcija, korijen svih nezaustavljivih, svakodnevnih Ĺživotnih akcija. Imaginarni Ä?in potroĹĄnje, pa Ä?ak i fiktivnog novca, tuÄ‘eg i mnogima nedokuÄ?ivog, ustvari je samo joĹĄ jedan naÄ?in proizvodnje pretpostavki na kojima poÄ?iva totalna glupost. Pandan joj jedino moĹže biti teorija zavjere kojoj su skloniji bolje “obavijeĹĄteni“, ako se paranoja uopĹĄte moĹže pravdati boljom obavijeĹĄtenoťću. Dakle, imamo jasnu polarizaciju naizgled dvije krajnosti, koje se poklapaju u mnogim istovjetnim inertnim taÄ?kama presjeka. PoÄ‘imo redom.

Prvi glas, onaj većinski,

O

“Izbori�, Pavel Constantin, Rumunija

PUTEVI KA PROSPERITETU

Ponovno rađanje nacionalne drŞave

edan od osnovnih mitova naĹĄe ere jeste da je globalizacija osudila nacionalnu drĹžavu na to da bude irelevantna. ÄŒujemo da je revolucija u saobraćaju izbrisala granice i „smanjila“ svijet. Novi oblici upravljanja, od transnacionalnih regulatornih tijela preko meÄ‘unarodnih organizacija graÄ‘anskog druĹĄtva do multilateralnih institucija, poÄ?inju da zauzimaju mjesto nacionalnih zakonodavaca. Domaći kreatori politike, navodno, uglavnom su nemoÄ?ni pred globalnim trĹžiĹĄtima.

Svjetska finansijska kriza je sruĹĄila ovaj mit. Ko je izbavio banke, omogućio likvidnost, uveo fiskalne stimulanse i obezbijedio nezaposlenima zaĹĄtitne mreĹže spreÄ?avajući tako eskalaciju katastrofe?

Ko iznova piĹĄe pravila o nadzoru i ureÄ‘enju finansijskih trĹžiĹĄta kako se to ne bi opet desilo? Ko je najÄ?eťće glavni krivac za sve ĹĄto poÄ‘e naopako? Odgovor je uvijek isti: nacionalne vlade. Zemlje G-20, MMF i Bazelski komitet za bankarsku kontrolu uglavnom igraju sporednu ulogu. ÄŒak i u Evropi, gdje su regionalne institucije relativno jake, upravo nacionalni interes i nacionalni kreatori politike, uglavnom oliÄ?eni u njemaÄ?koj kancelarki Angeli Merkel, dominiraju u donoĹĄenju politiÄ?kih odluka. Da ona nije toliko bila koncentrisana na mjere ĹĄtednje za prezaduĹžene evropske zemlje, i da je uspjela da ubijedi biraÄ?ko tijelo svoje zemlje da je neki drugi pristup neophodan, kriza eurozone bi se odvijala na potpuno drukÄ?iji naÄ?in.

MeÄ‘utim, mada nacionalna drĹžava preĹživljava, njena reputacija je u jadnom stanju. Intelektualni napad na nju ima dva oblika. Prvo, kritikuju je ekonomisti koji smatraju da su vlade smetnja za slobodniji protok roba, kapitala i ljudi ĹĄirom svijeta. SprijeÄ?ite intervencije domaćih kreatora politike sa njihovom regulativom i barijerama, kaĹžu oni, pa će se trĹžiĹĄta sama snaći u procesu stvaranja integrisanije i efikasnije svjetske ekonomije.

Pa ipak, ko će donositi pravila i propise trĹžiĹĄta ako ne nacionalne drĹžave? Politika neuplitanja idealni je recept za nove finansijske krize i viĹĄe negativnih politiÄ?kih reakcija. Ĺ taviĹĄe, to bi zahtijevalo prepuĹĄtanje ekonomske politike meÄ‘unarodnim tehnokratama, koji su izolovani od svakodnevnog politiÄ?kih natezanja – ĹĄto je stav koji ozbiljno ograniÄ?ava demokratiju i politiÄ?ku odgovornost.

Ukratko, ideologija neuplitanja i

J

međunarodne tehnokratije nije prihvatljiva alternativa nacionalnoj drŞavi. Zaista, erozija nacionalne drŞave u krajnjoj liniji ne donosi veliku korist globalnim trŞiťtima sve dok ne budu uspostavljeni odrŞivi mehanizmi globalnog upravljanja.

Drugo, postoje kosmopolitiski moralisti koji kritikuju neprirodnost nacionalnih granica. Kako je rekao filozof Piter Singer, komunikaciona revolucija je stvorila „planetarni auditorijum“ koji je osnova jedne „globalne etike“. Ako se identifikujemo sa nacijom, naĹĄ moral ostaje nacionalan.

Međutim, ako se sve viťe povezujemo sa cijelim svijetom, proťiriće se i naťa privrŞenost internacionalnim vrijednostima.

Na njegovoj strani je i Amartja Sen, lau-

PIĹ E

DENI RODRIK reat Nobelove nagrade za ekonomiju, koji govori o „viĹĄestrukim identitetima – etniÄ?ki, religijski, nacionalni, lokalni, profesionalni i politiÄ?ki, od kojih većina prevazilaze nacionalne graniceâ€?.

Nije jasno u kolikoj se mjeri su ovo puste Ĺželje i koliko je zasnovano na realnim promjenama identiteta i privrĹženosti. Rezultati ispitivanja pokazuju da je vezanost za drĹžavu naciju i dalje priliÄ?no jaka.

Prije nekoliko godina, svjetska anketa o vrijednostima je ispitala ljude u velikom broju drĹžava o vezama koje uspostavljaju na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj ljes-

tvici. I nije iznenadilo to ĹĄto su bili brojniji oni koji se smatraju za nacionalne graÄ‘ane od onih koji sebe vide kao graÄ‘ane svijeta. MeÄ‘utim, zaÄ?uÄ‘ujući rezultat jeste da je nacionalni identitet nadjaÄ?ao Ä?ak lokalni u SAD-u, Evropi, Indiji, i Kini, i u brojnim drugim zemljama.

Iste ankete pokazuju da su mlaÄ‘i, obrazovani ljudi, kao i oni se identifikuju kao dio viĹĄeg sloja, skloniji da uspostavljaju veze sa Ä?itavim svijetom. Pa ipak je teĹĄko naći jedan demografski segment u kome će vezanost za globalnu zajednicu prevazići privrĹženost drĹžavi.

Uprkos velikom padu troĹĄkova transporta i komunikacije, geografija time nije izbrisana. Ekonomska, druĹĄtvena i politiÄ?ka aktivnost ostaju grupisane na osnovu sklonosti, potreba i istorijskih putanja koje variraju ĹĄirom svijeta.

Geografska udaljenost je jednako odluÄ?ujući faktor u ekonomskoj razmjeni kao i prije pedeset godina. ÄŒini se da Ä?ak ni internet ne briĹĄe granice koliko se misli: jedna studija je otkrila da Amerikanci viĹĄe posjećuju veb stranice onih zemalja koje su im geografski bliĹže nego od one iz udaljenih oblasti, Ä?ak i ako uzmemo u obzir jezik, zaradu, i dugu listu drugih parametara.

Problem je ĹĄto smo joĹĄ uvijek pod uticajem mita o padu nacionalne drĹžave.

PolitiÄ?ki lideri govore da su nemoćni, intelektualci smiĹĄljaju neubjedljive planove o svjetskom upravljanju, a gubitnici sve viĹĄe krive imigrante ili uvoz. Svaki predlog da se ponovo osnaĹži nacionalna drĹžava nailazi na negodovanje bitnih ljudi, kao da je predloĹženo vraćanje kuge.

Istina je da geografija veza i identiteta nije nepromjenljiva; ona je ustvari evoluirala tokom istorije. To znaÄ?i da ne treba odmah odbaciti vjerovatnoću da će se u budućnosti razviti istinska globalna svijest, zajedno sa transnacionalnim politiÄ?kim zajednicama.

Nemoguće je, meÄ‘utim, da na savremene izazove odgovore institucije koje (joĹĄ) ne postoje. Za sada, ljudi se moraju obratiti svojim nacionalnim vladama za rjeĹĄenja, ĹĄto je i dalje najbolja nada za kolektivnu akciju. Nacionalna drĹžava je moĹžda relikvija koja nam je ostala od Francuske revolucije, ali je ona sve Ä?ime raspolaĹžemo.

Autor je profesor meÄ‘unarodne politiÄ?ke ekonomije na Univerzitetu Harvard; napisao je knjigu: Paradoks globalizacije: Demokratija i budućnost svjetske ekonomije Copyright: Project Syndicate 1995–2012

srcem, a moŞda je bila i u genima. Nepovratno ťteta. Šta onda ostaje ispod ťeťira takve svakodnevice? Savrťen teren za kockice koje se same slaŞu. Svejedno je koja će trenutna atrakcija biti u opticaju.

Neće viĹĄe niko voditi bitku, na primjer o tome, da li je Ejmi bila pjevaÄ?ica ili umjetnica... da li je Majkl DĹžekson bio prvo crnac ili bijelac, muĹĄkarac ili Ĺžena, i da li je volio djeÄ?ake. Je li Madona znaÄ?ajnija kao pop ikona ili futuristiÄ?ka seks maĹĄina. Madona je svuda, i viĹĄe je nebitno da li istinski postoji. Onaj koji je od medija nastao moraće, po potrebi, za te iste medije i da umre. Sjetite se samo DĹženiske, DĹžima ili Lenona. Poslije njih teĹĄko da će se neko oteti apsolutnoj kontroli. Stvar je jasna. Bitno je postaviti standarde. Napuniti novinarske stupce, bilborde, fitnes klubove i teretane. I prodavati, prodavati... posthumne kompilacije hitova, bedĹževe, poĹželjne imidĹže, sve do identiteta kao brenda.

SliÄ?no vam je i sa ostalim dnevnopolitiÄ?kim dogaÄ‘ajuma. I to uglavnom spada u sveprisutni ĹĄou biznis. GrÄ?ka gori. Protesti ne jenjavaju. “Bolje upućeni“ u tamoĹĄnje

Stvar je jasna. Bitno je postaviti standarde. Napuniti novinarske stupce, bilborde, fitnes klubove i teretane. I prodavati, prodavati... posthumne kompilacije hitova, bedĹževe, poĹželjne imidĹže, sve do identiteta kao brenda kaĹže – prihvatam zdravo za gotovo sve ĹĄto mi se servira, smrt je odavno već izrabljena kao rijeÄ?, slika ili pojava, da bi se neko joĹĄ uvijek stresao nad njom. Uostalom, ko je meni sad, pa, tamo neka Vitni da za njom plaÄ?em. Koliko je bliĹžih, hvala Bogu! Glavni baja je ova(j) Doli, posrećilo mu se da namlati kintu po stare dane.

(Onaj ko mlati kintu mora po difoltu biti u muĹĄkom rodu, to je valjda svima jasno).

Drugi glas, obazriviji, vjeÄ?ito u agno stanju, Ä?ak i prema sebi, obiÄ?no kaĹže – nije sve tako prosto kao ĹĄto slika kaĹže!

ProduĹžena je to – prljava ruka, velike svjetskosistemske zavjere. Njeni pipci kao da nemaju kraja. Doli je maska za pun buÄ‘elar nekog izdavaÄ?a.

I ĹĄto je najgore – Drugi glas je najÄ?eťće na dobrom tragu, ali je njegova stvaralaÄ?ka imaginacija toliko negativna da ga podjednako brzo troĹĄi i ostavlja potpuno van upotrebe. Osim kao glasaÄ?a. Tu je redovan i rijetko kad plaćen.

Treći glas, pod uslovom da bi htio viĹĄe uÄ?eťća u sveprisutnoj komunikaciji ove vrste, iako uspije da se Ä?uje, skoro da nema nikakvu snagu. NasuĹĄno mu treba ovaj Drugi, kao saborac i sluĹĄalac, ali slaba vajda. Drugi se potroĹĄio skroz na skroz. PljuvaÄ?na Ĺžlijezda je zauzela prostor dobrog dijela mozga, ovladala

prilike odmah će lokalne događaje podići na veći nivo dajući im ideoloťki predznak.

Sistem se najlakĹĄe ĹĄtiti tako ĹĄto proizvodi neprijatelje. Lijeva akcija na desna evropska skretanja... ili borba Merkelove i njenog tima za potpunu evropsku prevlast, uglavnom su preovladavajući stavovi. Ĺ ta to stvarno sistemski ne valja u GrÄ?koj i ko je golemi poreski prevarant, teĹĄko da moĹže doći na red. Kao i ono najbitnije – da se bude obiÄ?ni graÄ‘ani. Oni koji su dvostruko nasamareni, od poreskih prevaranata i aktuelnih politiÄ?kih predstavnika. Istina, GrÄ?koj nije prvi put da se nalazi pred bankrotom, ali to ne mijenja stvari. Poenta je u tome da neko uspravlja kiÄ?mu i diĹže glas. Ĺ˝eli da preispita stvari.

Pa, ako treba da ide i sve do kraja. Do Diogenovog bureta, moŞda je i ono bilo sumnjivog dna – rekao bi Drugi glas.

Kod nas, u Crnoj Gori, Ä?udan je i nemjerljiv odnos Prvog i Drugog glasa. ÄŒesto upakovan u istoj liÄ?nosti kao unutraĹĄnji pakao, ovozemaljski. Samoizabran i zajedniÄ?kom mukom podrĹžavan. Ali znam da postoji i onaj Treći, potpuno drugaÄ?ije logike zakljuÄ?ivanja.

BliĹži friĹžideru i stvarnim problemima. ÄŒeka se njegov eho... Doći će i do vas!

Autor je sociolog iz Nikťića

Pozivamo Ä?itaoce da za rubriku „Pisma uredniku“ piĹĄu o svim temama koje su po njihovom miĹĄljenju vaĹžne i zanimljive.

Pisma ne bi trebalo da budu duĹža od 350 rijeÄ?i.

Redakcija zadrŞava pravo na skraćenje i opremanje teksta.

Pisma nam moĹžete slati na e-mail adresu forum@vijesti.me ili na faks 020/242-306.

STAV

20

Marketing

Vijesti

Vijesti

Marketing

21

22

Kultura

Vijesti

NOVE KNJIGE: Vlado AĹĄanin preveo biografije 90 najznaÄ?ajnijih ruskih autora

Pjesnici 20. vijeka “Ruski pjesnici dvadesetog vijekaâ€? naslov je zbirke biografija koja sadrĹži 90 imena najznaÄ?ajnijih ruskih pjesnika XX vijeka. Zbirku je sa ruskog preveo Vlado AĹĄanin.

Uvod pod naslovom “Poezije brĹža od vremenaâ€? za zbirku je napisala dr Tatjana Jovović, profesorica katedre ruskog jezika FiloloĹĄkog fakulteta u NikĹĄiću. “Ruska poezija XX vijeka je hronoloĹĄki preduhitrila vijek kome pripada, umjetniÄ?ki je sazrela prije njega i već posljednje decenije prethodnog vijeka iz akumulirane energije puĹĄkinskog nasljeÄ‘a i poezije zlatnog doba izviru mnogobrojni i raznovrsni poetski tokovi. Originalne pjesniÄ?ke figure Ä?ije biografije nijesu manje zanimljive od njihovog poetskog opusa, obiljeĹžiće ovaj period spontano nazvan, srebrnim dobomâ€?.

Pored najznaÄ?ajnijih biografskih podataka, fotografi-

ja, pregleda objavljenih pjesniÄ?kih zbirki i veza sa razliÄ?itim knjiĹževnim pravcima koji su se pojavili u ruskoj poeziji XX vijeka, knjiga sa-

drĹži i znaÄ?ajan broj stihova, odabranih tako da na najbolji naÄ?in predstave djelo svakog pjesnika ponaosob. U osnovi eseja su kako hrestomatijske, tako i malo poznate Ä?injenice iz Ĺživota ruskih pjesnika, autobiografije i svjedoÄ?enja sa-

vremenika.Ova zbirka biografija je univerzalni vodiÄ? po nivoima viĹĄeslojnog lavirinta ruske poezije XX vijeka.

U zbirci biografija, kakva na ovim prostorima nije objavljena, svi znaÄ?ajni ruski pjesnici su zastupljeni u prosjeku na po Ä?etiri strane .

IzdavaÄ?ka kuća „Arkaim“ iz ÄŒeljabinska ustupila je, 2009. godine, prevodiocu AĹĄaninu pravo na prevoÄ‘enje svojih izdanja u periodu od pet godina, po liÄ?nom izboru i bez autorske naknade. Zbirka je ĹĄtampana u tiraĹžu od 1.000 primjeraka, a njeno izdavanje je dijelom pomoglo i Ministarstvo kulture Crne Gore putem konkursa za pomoć izdavaĹĄtvu. Ovaj prevodilaÄ?ki projekat nesumnjivo predstavlja jedan od najznaÄ?ajnijih u ovoj godini, u kojoj je proslavljeno i 300 godina saradnje Crne Gore i Rusije. Knjigu je ĹĄtampala i izdala izdavaÄ?ka kuća Grafo Crna Gora.

MATERNJI: Svake dvije sedmice svijet gubi jedan Ĺživi jezik

Ostava ljudskih saznanja Ĺ irom svijeta danas se govori oko 6.000 jezika, ali se broj stalno smanjuje oko Ä?etvrtinu tih jezika govori manje od hiljadu ljudi, a Ä?esto se radi o starijim osobama. Odlaskom posljednjeg govornika nestaje i jezik Na prvi bi se pogled moglo pomisliti da je situacija beznadeĹžna - ĹĄirom svijeta trenutno postoji oko 6.000 Ĺživih jezika. Radi se o jezicima koji imaju svoje Ĺžive govornike, dakle o jezicima koji su barem jednoj osobi maternji jezik. S jedne strane velika većina ljudi na svijetu naziva relativno mali broj jezika maternjim - to se prije svega odnosi na jezike poput engleskog, ruskog, ĹĄpanskog, mandarinskog.... S druge strane, jezika je sve manje: prema podacima UNESCO-a, organizacije za kulturu i obrazovanje UN, statistiÄ?ki gledano na svijetu svake dvije sedmice nestaje po jedan jezik.

Atlas ugroĹženih jezika UNESCO-a trenutno biljeĹži 2.474 jezika kojima prijeti izumiranje, uz ime svakog je naveden i stepen ugroĹženosti te regija gdje se taj jezik koristi. Uz to, atlas biljeĹži i 230 jezika koji su nestali od 1950. godine, prenosi DojÄ?e Vele.

Da bi upozorio na te zabrinjavajuće podatke, UNESCO je 2000. godine 21. februar proglasio MeÄ‘unarodnim danom maternjeg jezika. SluĹžbeni naziv tog dana pokazuje i koja mu je namjera: “Svjetski dan podsticanja jeziÄ?ke i kulturne raznolikosti te viĹĄejeziÄ?nostiâ€?. “Maliâ€? jezici - mali s obzirom na geografsku rasprostranjenost i broj govornika - nisu naime samo neki simpatiÄ?an i egzotiÄ?an privjezak “velikimâ€?.

Jezik nije samo “sistem znakova koji sluĹži za komunikaciju u svakodneviciâ€?, već je “svaki jezik jedinstvena ostava ljudskih iskustava i saznanjaâ€?, naglaĹĄava Roland Berneker, iz njemaÄ?ke komisije UNESCO-a. “Kada neki jezik nestane, svjetska zajednica izgubi dio znanja o sebi samojâ€?, upozorava Berneker, te zbog toga “oÄ?uvanje nekog jezika uvijek znaÄ?i i priznanje

posebne vrijednost regionalnog identitetaâ€?, prenosi DojÄ?e Vele.

Razlozi zbog kojih jezici nestaju su razliÄ?iti. Nekada se radi o ratovima i protjerivanju stanovniĹĄtva s nekog prodruÄ?ja, drugi put o negativnoj stigmatizaciji i jezika i njegovih govornika. Migracije i asimilacije su u tom kontekstu takoÄ‘e opasne za oÄ?uvanje

februar 1952. godine. Tada je u Daki, tadaĹĄnjem glavnom gradu IstoÄ?nog Pakistana doĹĄlo do protesta protiv odluke vlade da urdu proglasi sluĹžbenim jezikom. Urdu je doduĹĄe bio maternji jezik vladajućh slojeva Pakistana, ali ga je istovremeno samo tri posto ukupnog stanovniĹĄtva nazivalo svojim maternjim jezikom - za 56 posto ljudi u zemlji Foto: Unesco

Atlas ugroĹženih jezika UNESCO-a trenutno biljeĹži 2.474 samosvojnih “malihâ€? jezika. A i nove tehnologije ubrzavaju ĹĄirenje uticaja tzv. “velikihâ€? jezika, prije svih naravno engleskog. U NjemaÄ?koj se 13 regionalnih i manjinskih jezika vode kao ugroĹženi - od jidiĹĄa romskog sve do luĹžiÄ?ko-srpskog ili sjevernofrizijskog.

Istorijski se na Dan maternjeg jezika podsjeća na 21.

maternji jezik bio je bengali.

Neredi do kojih je doĹĄlo predstavljali su poÄ?etak devetomjeseÄ?nog graÄ‘anskog rata, koji je zavrĹĄio odvajanjem IstoÄ?nog od Zapadnog Pakistana. IstoÄ?ni Pakistan je promijenio svoje ime u BangladeĹĄ i tu je bengali ne samo sluĹžbeni jezik, već i maternji jezik 98 posto stanovniĹĄtva.

Monodrama „Žena nije dugme“, biće izvedena veÄ?eras sa poÄ?etkom u 20 sati u velikoj sali Centra za kulturu u Tivtu.

Tekst, reĹžiju i glumu ove pozoriĹĄne priÄ?e potpisuje student glume, mladi Novljanin Vladimir MiloĹĄević. „Žena nije dugmeâ€? tragikomiÄ?na je ispovijest bivĹĄeg boksera, koji je bio spreman na sve samo da saÄ?uva brak. Ova monodrama se, pored komiÄ?no obraÄ‘ene teme porodiÄ?nog raskola, bavi i ruĹĄenjem nekih tvrdo ukorijenjenih stereotipa, kao i druĹĄtveno nametnutih formi ponaĹĄanja.

S. L.

VEÄŒERAS o KiĹĄu u Karveru VeÄ?e posvećeno Danilu KiĹĄu biće odrĹžano većeras u 19 sati u knjiĹžari “Kar verâ€? u saradnji sa KIC-om “Budo Tomovićâ€?.

Već pet godina zaredom knjiŞara organizuje program na dan Kiťovog rođenja.

Ove godine o KiĹĄovom djelu govoriće knjiĹževnici BoĹžo Koprivica, BalĹĄa Brković i glumica Varja Ä?ukić.

U okviru programa biće emitovana TV drama “Dr veni sanduk Tomasa Vulfaâ€? koju je po KiĹĄovom scenariju reĹžirao Branko Ivanda, a glavne uloge tumaÄ?e Zoran Radmilović i Slobodan Perović. Za kameru je bio zaduĹžen Tomislav Pinter, dok je urednik Filip David.

KnjiĹžara Karver realizuje ovaj program u saradnji sa Crnogorskim narodnim pozoriĹĄtem, ambasadom Republike Srbije u Crnoj Gori i Radio-Televizijom Srbije.

HUMANITARNI koncert u CNP-u Humanitarni koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra biće odrŞan sjutra

veÄ?e u Crnogorskom narodnom pozoriĹĄtu, sa poÄ?etkom u 20 sati.

Koncert je organizovan u saradnji sa Austrijskom ambasadom i Crnogorskim muziÄ?kim centrom i nosi naziv „Pozdrav iz Austrije II“ (nastavak proĹĄlogodiĹĄjeg koncerta, takoÄ‘e humanitarnog karaktera). Pod dirigentskom palicom Uvea Teimera, orkestar će izvoditi beÄ?ke valcere, polke i marĹĄeve.

Ukupan prihod od koncerta namijenjen je ublaĹžavanju posljedica nevremena koje je pogodilo Crnu Goru.

Koncert će dan kasnije, 24. februara u 20 Ä?asova biti odrĹžan u Herceg Novom u Dvorani Park.

J. N.

SLABO PLAĆEN POSAO: IzdavaÄ?i smatraju da su prevodioci nezainteresovani

Stih za jedan euro Prevoditi jedno knjiĹževno djelo izgleda da u Crnoj Gori nije popularno, a po svemu sudeći ni isplativo, s obzirom na to da se po jednoj stranici za prevod sa stranog jezika plaća oko Ä?etiri eura.

Kako su kazali “Vijestimaâ€? sagovornici iz izdavaÄ?kih kuća, veliki je broj onih koji znaju strane jezike, ali je malo njihovo interesovanje za prevoÄ‘enje, a cijena od Ä?etiri eura po stranici je ekvivalent onoj po kojoj rade prevodioci u Bosni i Srbiji...

Prevoditeljka Tanja Bakić je “Vijestimaâ€? kazala da ima dobru saradnju sa izdavaÄ?ima i Ä?asopisma u regionu. Prema njenom iskustvu, u Hrvatskoj za prozu plaćaju od 6 do 8 eura po strani, u Srbiji od 3 do 5.

PrevoÄ‘enje jednog stiha “koĹĄtaâ€? od 0,80 do jednog eura.

RIJETKI su dobri Ipak, izdavaÄ?i su kazali da ukoliko im je stalo da objave neko knjiĹževno djelo, spremni su da ponude prevodiocima i viĹĄe od prosjeÄ?ne cijene. Ali, izdavaÄ?i smatraju da su, dobri prevodioci rijetki, kao i dobri pisci. “U Crnoj Gori ima zaista malo prevodilaca koji su zainteresovani za prevoÄ‘enje knjiĹževnih djelaâ€? smatra direktor izdavaÄ?ke kuće “Nova knjigaâ€? Predrag Uljarević.

Ipak, direktor izdavaÄ?ke kuće “Plimaâ€? Jovan Nikolaidis kaĹže da prevodioci u Crnoj Gori “jesu zainteresovani za prevode stranih djela, ali su honorari koji im se nude za prevode mizerni, a zasad, pored sekcije u DruĹĄtvu crnogorskih izdavaÄ?a za prevoÄ‘enje, koja ima ambicije da agresivnije krene u avanture prevoÄ‘enja, prevodilaĹĄtvo podstiÄ?e Ministarstvo kulture sa svojim konkursima oslonjenim na evropske fondove. “Tradukiâ€? takoÄ‘e finansira prevodilaĹĄtvo i to je dobra adresa za ambiciozne u Crnoj Goriâ€?.

U izdavaÄ?koj kući “Obodsko slovoâ€? pak smatraju da ima problema i sa prevoÄ‘enjem koje rade univerzitetski profesori, “jer olako prihvataju posao i ne mogu da izaÄ‘u na kraj ni sa knjigama koje su obimom maleâ€?. “Mi smo u Obodskom slovu

Problem je mala cijena ali i olako shvatanje posla prije nekoliko godina otkupili prava za jedan roman za djecu, projekat je podrĹžan i od strane Tradukija, profesorka je dvije godine radila na prevodu, ali kad smo prevod poslali na provjeru u Gete institut, naiĹĄli smo na primjedbe koje naĹĄa prevoditeljka mora da prihvati, ali i dalje ne uspijeva u skladu sa tim primjedbama da posao dovede do krajaâ€?, kazala je direktorica ove izdavaÄ?ke kuće Miroslava Uljarević.

Prema zvaniÄ?nim podacima naĹĄih knjiĹžara, crnogorska Ä?italaÄ?ka publika prati trend koji godinama vlada u svijetu i regionu i primat daje svjetskim bestselerima, to ipak prema rijeÄ?ima sagovornika “Vijestiâ€? ne povećava interesovanje prevodilaca da se uhvate u koĹĄtac sa nekim od popularnih naslova.

PRAVA za srpski i hrvatski Kako su domaći prevodioci rijetki i njihovo interesovanja za prevode knjiĹževnih djela skoro neznatno, “Vijestiâ€? su istraĹživale da li izdavaÄ?ke kuće imaju uvid u najnovija izdanja na svjetskoj sceni i kako se dolazi do prava na prevod, kao i da li Crna Gora ima prostora da objavljuje prevode na crnogorskom ili je lakĹĄe i jeftinije kupovati knjige od izdavaÄ?a iz Srbije,

POEZIJA je isplativija Tanja Bakić je pojasnila kako se formira cijena kada je u pitanji proza, a kako za poeziju i prevode eseja. “Postoje strogo utvrÄ‘ene tarife kada su u pitanju prevodi proze i poezije i one se doista razlikuju u vezi s oba ova knjiĹževna podĹžanra. Ukupna cijena prevoda proze izraÄ?unava se po broju prevedenih stranica teksta/knjige, a vrijednost jedne stranice odreÄ‘uje se po broju karaktera zajedno sa proredima u tekstu. Prevod eseja se pribliĹžno isto obraÄ?unava kao i prevod proze. Naravno, postoje i dodatni faktori koji utiÄ?u na cijenu, poput same teĹžine teksta, tj. autora i većeg ili manjeg broja stranica.

Isplativije je prevoditi poeziju. Prevod se tarifira po jednom stihu. ViĹĄe se zaradi prevesti ĹĄest stihova pjesme nego jednu stranicu proze ili eseja. Naravno, i tu postoje razlike.

ViĹĄe se plaća prevod klasiÄ?ne poezije, tj. one koja ima strog metriÄ?ki obrazac, nego moderne, tj. one kojom dominira slobodni stih. To je i razumljivije s obzirom na to da je ovu prvu teĹže prevestiâ€?, objasnila je Bakić i dodala da je lakĹĄe prevoditi savremenog autora, jer se direktnim razgovorom sa njim uklanja svaka prevodilaÄ?ka nedoumica.

Hrvatkse i Bosne. “Uglavnom se prava prodaju za jezik, katkad i za teritoriju, ali u tom smislu mnogi izdavaÄ?i prodaju prava iskljuÄ?ivo za srpski ili hrvatski jezik. Na primjer, prava za Koelja su prodata za srpski i hrvatski, ali za boĹĄnjaÄ?ki i crnogorski prava su zabranjena, jer distributeri prava za Koelja te jezike tretiraju kao varijante srpskog, odnosno hrvatskog jezikaâ€?, kazala je Uljarević dodajući da svaki izdavaÄ? koga zanimaju djela bilo savremenika, bilo klasika

Foto:.huffingtonpost.com

koji će biti od opĹĄteg interesa za kulturu crnogorsku. Sve ostalo podlijeĹže vaganju na trĹžiĹĄtu koje je, opet, u nas oskudno, pa se i ‘igranje’ oko profitabilnog izdanja treba odvijati u saradnji sa izdavaÄ?ima iz regije. PLIMA je objavljivala na srpskom, hrvatskom i albanskom jeziku i Ä?esto stupala u suizdavaĹĄtvo.

Tom saradnjom smo zadovoljni�, rekao je Nikolaidis.

U “Novoj knjiziâ€? koja je jedini izdavaÄ? iz Crne Gore koja ima saradnju sa ameriÄ?kim izdavaÄ?ima bestseler izdanja, i u Crnoj Gori ĹĄtampa

dolazi u kontaktima sa autorima, posredstvom literarnih agenata koji rade za pojedine izdavaÄ?ke kuće ili posredstvom agencija koje se bave otkupom i prodajom izdavaÄ?kih prava. Strani izdavaÄ?i se nekada teĹĄko odluÄ?uju da daju prava za Ä?etiri razliÄ?ita jezika na malom geografskom podruÄ?ju, a pri tome imaju informaciju o tome da su ti jezici veoma sliÄ?ni. Strani izdavaÄ?i uglavnom kao uslov traĹže CV-je prevodilaca i na osnovu njihovih prevodilaÄ?kih iskustava opredjeljuju se kome i

“Profesorka je dvije godine radila na prevodu, ali kad smo prevod poslali na provjeru u Gete institut, naiĹĄli smo na primjedbe koje naĹĄa prevoditeljka mora da prihvati, ali i dalje ne uspijeva u skladu sa tim primjedbama da posao dovede do krajaâ€?, opisala je jedan sluÄ?ak direktorica “Obodskog slovaâ€? svjetske knjiĹževnosti mora imati uvid u produkciju velikih stranih izdavaÄ?a.

Od preuzimanja teksta do objavljivanja knjige Ä?eka se onoliko koliko je prevodilac aĹžuran, koliko ima iskustva i konaÄ?no koliko ima talenta.

IzdavaÄ?ka kuća “Plimaâ€?, prema rijeÄ?ima Nikolaidisa, ima dobru saradnju sa stranim izdavaÄ?ima koji imaju razumijevanja za malu ciljnu grupu koju ovaj izdavaÄ? ima, pa tako strani autor ili izdavaÄ? ne traĹži puno novca za prava na prevod. “Treba odabrati prijevod

knjige sa rang-lista Njujork tajmsa i drugih, smatraju da svi izdavaÄ?i kojima je stalo do saradnje sa stranim izdavaÄ?ima i piscima lako mogu ostvariti uvid u najnovija izdanja na svjetskoj sceni, ne moraju Ä?ak ni ići na sajmove knjiga u inostranstvu jer ozbiljne izdavaÄ?ke kuće imaju i ozbiljne internet prezentacije.

CV prevodioca odluÄ?uje “Do prava na prevod se

za koji jezik daju prava�, kazao je Uljarević.

Saradnja sa stranim izdavaÄ?ima je “Obodskom slovuâ€? donijela pravo na otkup viĹĄe od pedeset naslova od kojih su neki u obaveznoj lektiri u crnogorskim ĹĄkolama. “Nedavno smo, pomenimo jedan primjer, sklopili ugovor sa najprestiĹžnijim francuskim izdavaÄ?em 'Galimarom' u vezi s pravima za 'Malog princa' i objavili smo trodimenzionalnu knjigu koja je u istoj opremi hit gotovo u svim zemljama u svijetuâ€?, kazala je Uljarević.

Nasuprot ovome, izdavaÄ?ka kuća “Plimaâ€? je u saradnji sa stranim izdavaÄ?em sa kojim je imala dogovor, imala dva puta negativno iskustvo. “Propalo nam je izdanje sa norveĹĄkom izdavaÄ?kom kućom jer je njihov autor napisao knjigu sadrĹžine nedostojne poslovnog morala naĹĄe male izdavaÄ?ke kuće , a u drugoj prilici zakazao je prevodilac. U oba sluÄ?aja nesporazum je otklonjenâ€?, objasnio je Nikolaidis.

Iako su “Vijestiâ€? blagovremeno uputile pitanja i izdavaÄ?koj kući CID ni na naĹĄe insistiranje i nekoliko upućenih telefonskih poziva, osim sa sekretaricom koja je “obećavalaâ€? da će prenijeti poruku “nadleĹžnimaâ€? nijesmo uspjeli da sa njima stupimo u kontakt. ć

Vijesti... ŽENA nije dugme u Tivtu

23

Kultura

Vijesti

24

Marketing

Vijesti

25

Arhiv

Vijesti

ÄŒerÄ?ilu darovao deset litara dobre ĹĄljivovice Nema kraja kontroverzama oko Josipa Broza i rijetko ĹĄta danas viĹĄe privlaÄ?i paĹžnju od vijesti u vezi s njim. Tito je i tri decenije nakon smrti istinski celebrity. I nije to samo naĹĄa opsesija.

MoĹžda ćemo u ovim redovima uoÄ?iti odgovore na pitanja o onome ĹĄto jednog vladara Ä?ini neprolaznim; priredio Slobodan ÄŒukić ZA Ĺ˝IVOTA JE DOBIO SILNE DAROVE: Josip Broz Tito, kontroverzni doĹživotni predsjednik bivĹĄe drĹžave, socijalistiÄ?ki car, veliki ĹženskaroĹĄ, graÄ‘anin svijeta, diktator i kako sve nije nazivan, od svjetskog je elitnog druĹĄtvanceta za Ĺživota dobio silne darove, piĹĄe Sandra Bolan u “Jutarnjemâ€?.

MeÄ‘u stotinama hiljada predmeta bilo je tu antiÄ?kih eksponata, vaza od alabastera iz egipatskih piramida, pa zlatno sedlo za deve, silne egzotiÄ?ne Ĺživotinje, umjetnine, zbirke oruĹžja, kamenje s Mjeseca. “Pisalo se naveliko ĹĄta je marĹĄal dobijao, meÄ‘utim, oduvijek me kopkalo ĹĄto je on davao svojim gostima, visokim drĹžavnicima i njihovim porodicama. O tome se uglavnom ćutalo. Kasnije sam saznao da se darivanje odvijalo u intimnoj atmosferi.

To su mi rekli Titovi ljudi iz pratnje i njegovi fotografiâ€?, tumaÄ?i Momo Cvijović, arheolog i dugogodiĹĄnji kustos Muzeja istorije Jugoslavije dok sjedimo u njegovoj kancelariji na Dedinju, podno priliÄ?no opustjele Kuće cvijeća.

Do nogu nam teĹĄke tamnocrvene kartonske kutije, nakrcane pedantno sloĹženim karticama na kojima su “teteâ€? iz kancelarije za darove marĹĄala Jugoslavije na starim pisaćim maĹĄinama “olimpijaâ€? uredno natipkale ime i prezime gosta, datum posjete, drĹžavu iz koje dolazi i Titove darove.

- Za ove me kutije veŞe zgodna anegdota - lupka Cvijović prstima po kartonskom poklopcu.

Komisija Muzeja koja je trebalo da prikupi vrijedne predmete iz Titove privatne rezidencije u UĹžiÄ?koj na broju jedanaest oformljena je 2001. JoĹĄ

1997. u Titovu rezidenciju u UĹžiÄ?koj 11 uselio se MiloĹĄević i pola predmeta zavrĹĄilo je kojegdje. Potom je 1999. vila bombardovana, danas psi i maÄ?ke tumaraju njenim ruĹĄevinama. Većina materijala, srećom, već je bila prebaÄ?ena u Muzej, na primjer 140.000 Titovih fotografija – nastavlja kustos Momo Cvijović.

- Popisujemo tako predmete i ugledam pred ulaznim vratima Ä?etiri velike crvene kutije. Iznijeli ih radnici da ih bace. Otvorim i imam ĹĄta da vidim: 4397 kartica uredno sloĹženih po zemljama s pedantnim popisom ĹĄta je Tito poklonio svojim gostima od 1953. do 1980. godine. Istog sam trenutka znao da ću napraviti izloĹžbu o ovoj tematici - vatreno će Cvijović,

tumaÄ?eći kako je ljudski rod upravo darovima poÄ?eo svoju civilizacijsku povijest.

Tito je ameriÄ?koj glumaÄ?koj divi Elizabet Tejlor poklonio veliku lutku od pola metra u narodnoj ĹĄumadijskoj noĹĄnji. Ĺ irli Templ i glumac Kirk Daglas dobili su njegovu fotografiju u srebrnom okviru, a supruga Kirka Daglasa kući je otiĹĄla s uokvirenom fotografijom drugarice Jovanke. Sofija Loren dobila je staklene Ä?aĹĄe u obliku Ä?izama, ameriÄ?ki predsjednik DĹžon Kenedi KrĹĄinićevu skulpturu, rumunski diktator ÄŒauĹĄesku kinoprojektor za 16-milimetarski film i silne sanduke alkoholnog pića. VoÄ‘i palestinskog oslobodilaÄ?kog pokreta Jaseru Arafatu Tito je darovao zlatni

Sa Elizabetom Tejlor sat, prvoj dami Amerike Patriciji Nikson paĹĄku Ä?ipku, marokanskom kralju Hasanu II deset litara kolo-

Konstantin Karamanlis daruje Titu antiÄ?ku vazu

njske vode, pukovniku Gadafiju set lovaÄ?kog oruĹžja, ÄŒerÄ?ilu deset litara najbolje ĹĄljivovice, a svom velikom prijatelju egipatskom predsjedniku Naseru uz puĹĄku s dvije cijevi i radio-aparat, spakovao je 50 kilograma jabuka, 34 kilograma kruĹĄaka, 15 kilograma oraha, 9 kilograma suvih ĹĄljiva i 16 kilograma ljeĹĄnika. Naserovim sinovima Halidu i Hakimu darovao je “djeÄ?aÄ?ke bicikle sarajevske fabrike Pretisâ€?, gumenu Ĺžabu za kupanje, mali Ä?amac od polivinila, gumenu loptu, zlatni sat, portabl televizor i dvije KraĹĄove bonbonjere.

Satovi, Ä?ipke, vaze, Ä?aĹĄe, gramofoni, meci, dvogledi, kompleti gramofonskih ploÄ?a, zlatne tabakere, aparati za brijanje, boce Ĺžestokog pića, zlatnici, portabl televizori... nemoguće je nabrojati ĹĄto su sve dobijali kraljevi, predsjednici, ministri, glumci, ĹĄeici, ambasadori, a obavezno su dobijale darove i njihove supruge i djeca. Zanimljivo, svjetska se elita Ä?esto kući vraćala (tek) s uokvirenom fotografijom druga Tita i drugarice Jovanke.

(Nastavlja se)

KUBLAJ KANOVE neuspjeĹĄne invazije na Japan

4.

Pomorska sila kakvu svijet nije vidio DRUGA MONGOLSKA INVAZIJA NA JAPAN 1281.

GODINE: Privodeći kraju svoje zamisli o novoj invaziji, Kublaj kan je 1280. godine reorganizovao svoju vladu i uspostavio ministarstvo za osvajanje Japana. Ministarstvo je osmislilo plan za dvostruki napad sljedećeg proljeća, da bi uniťtio neposluťne Japance jednom zauvijek.

U proljeće 1281, Japancima je stigla vijest da je zapoÄ?eo drugi talas invazije.

Samuraji su naoĹĄtrili maÄ?eve i u HaĹĄimanu se pomolili Ĺ intu, boga rata. Kublaj kan je bio odluÄ?an da ovoga puta pokori Japan. Znao je da je poraz iz 1274. bio posljedica loĹĄe sreće, viĹĄe zbog vremena nego zbog samurajskog junaĹĄtva. Zbog blagovremenog upozorenja o drugom napadu, Japan je uspio da pored drugih boraca, sakupi 40.000 samuraja. Okupili su se iza odbrambenog zida u zalivu Hakata i Ä?ekali, s pogledom uperenim prema

zapadu. Među njima je bio i Suenaga Takezaki.

Kublaj kan je ovog puta poslao dvije odvojene flote, ogromne za to vrijeme. Ka Japanu se kretala impresivna sila kakvu svijet do tada nije vidio, a i kojoj nije bilo ravne ni u kasnijim vjekovima. Za razliku od prethodnog puta,

Otkriće olupine broda iz 13. vijeka kod ostrva KjuĹĄu podsjeća nas na jedan od najneobiÄ?nijih ratnih sukoba u istoriji koji je dva puta razrijeĹĄio - tajfun sada je uz korejsku mornaricu uÄ?estvovala i kineska.

Korejci su takoÄ‘e, morali da udvostruÄ?e svoj doprinos.

Tako je konaÄ?no iz MaĹĄana

Samuraji napadaju mongolske brodove, crteĹž iz 13. vijeka

na oko 900 brodova zaplovilo 40.000 korejskih, kineskih i mongolskih vojnika, dok je joť veća sila od 100.000 ljudi isplovila iz

juĹžne Kine u 3.500 brodova.

Ministarstvo za osvajanje Japana predvidjelo je veliki koordinisani napad uz kombinovano uÄ?eťće imperijalnih flota.

Korejska flota stigla je nadomak zaliva Hakata 23. juna 1281, ali brodova iz Kine nije bilo na vidiku. Plan je bio isti kao i prije sedam godina.

Vojska korejske flote je zauzela ostrvo Iki, dok je CuĹĄima odbila napad. Potom se iskrcala na samom ostrvu KjuĹĄu. Ali, ovaj manji dio Kublaj kanove vojske nije mogao da skrĹĄi samurajsku odbranu. Japanski odbrambeni bedem drĹžao se Ä?vrsto i Ä?im bi negdje doĹĄlo do proboja, samuraji bi s bokova napali i uniĹĄtili neprijatelja.

Pored toga, samuraji su se pod okriljem mraka u malim Ä?amcima kriĹĄom prikradali mongolskim brodovima, na-

padali kineske i korejske vojnike i palili brodove. Ovim udarima naneĹĄeni su teĹĄki gubici glomaznim, slabo pokretnim plovilima invazione vojske. Noćni napadi su demoralisali mongolske saveznike, od kojih mnogi nisu gajili velike simpatije prema caru. Pat pozicija izmeÄ‘u ravnopravnih protivnika potrajala je 50 dana, koliko je korejska flota Ä?ekala kinesko pojaÄ?anje. Glavna flota se konaÄ?no pojavila 12. avgusta na zapadu Hakata zaliva. Sada su Japanci bili suoÄ?eni sa tri puta većom silom. Samuraji su se nalazili u ozbiljnoj opasnosti da budu pregaĹženi i pobijeni. Uz malo nade za opstanak, i joĹĄ manje pomisli na nagradu koju će dobiti za pobjedu, japanski samuraji su se borili sa oÄ?ajniÄ?kom hrabroťću.

(Nastavlja se)

26.

JOSIP BROZ SUPERSTAR – osvrt na jugoslovensku ikonu

26

NOĆNI ŽIVOT...

PODGORICA Humanitarna Ĺžurka Pub 111 u saradnji sa Studentskim parlamentom Univerziteta Mediteran organizuje akciju pomoći ugroĹženim opĹĄtinama na sjeveru Crne Gore. Prema saopĹĄtenju organizatora, piće će veÄ?eras biti po promotivnim cijenama, a s zarade će se u korist ljudi kojima je potrebna pomoć odreći će se Pub111 i njegovi zaposleni koji će veÄ?eras volontirati. Organizatori su najavili i DJ-eve iznenaÄ‘enja.

PODGORICA Set Grua U Greenwichu je RnB Party “I Love RnBâ€?. Prisutne će zabavljati Gru uz Girl Dance Performance. PoÄ?etak oko 22.30, ulaz slobodan.

KOTOR Zabava sniĹženja Zabava iznenaÄ‘enja i sniĹženja veÄ?eras je u butiku SuperSuperStore u ĹĄoping centru Kamelija. Od 19 do 23 sata najavljen je dobar provod i sniĹženja od 50 odsto.

CRNOGORSKI OSKAR

Karte za 10 ljudi

Organizator dodjele crnogorskih oskara, priznanja koje će se dodjeljivati za istaknuti rad i rezultate od 2006, nagradiće deset Ä?italaca “Vijestiâ€? ulaznicama za ovu manifestaciju.

Ceremonija dodjele priznanja biće odrĹžana sjutra u budvanskom hotelu Splendid, a oskare će dobiti istaknute liÄ?nosti i kompanije iz oblasti muzike, sporta, kulture, medija, turizma, marketinga, poljoprivrede...

Prvih deset Ä?italaca koji nas danas pozovu na broj telefona 020-406-920 taÄ?no u 14 sati dobiće po dvije ulaznice za ovaj dogaÄ‘aj.

Zabava

Vijesti

U NEDJELJU, 26. FEBRUARA: Studenti organizuju koncert za prikupljanje novca za prevoz građana na naredne proteste u Podgorici

Nastupa ťest rok bendova „Ko dođe na svirku kupuje sjediťte za osobu iz Pljevalja, Budve, Ulcinja ili nekog drugog crnogorskog grada�

Podgorica - U okviru akcije za prikupljanje novca za organizovanje prevoza graÄ‘ana na naredne proteste u Podgorici u organizaciji MANS-a, Studentske unije i Unije slobodnih sindikata, u podgoriÄ?kom Montenegro pabu u nedjelju 26. februara odrĹžaće se koncert crnogorskih rok bendova.

MeÄ‘u uÄ?esnicima su Autogeni trening i Demodemolls koji su ranije za “Vijestiâ€? potvrdili da podrĹžavaju proteste, ali i mladi podgoriÄ?ki i nikĹĄićki sastavi Gomila nesklada, Shin-ei, Zoon politikon i Manitou. “Nas nekoliko je doĹĄlo na

„Doprinos borbi protiv sistema koji unazaÄ‘uje narodâ€?: Autogeni trening ideju da se organizuje koncert, ne sa ciljem da ostvarimo neki prihod, već Ä?isto da

zainteresujemo studente da se ukljuÄ?e u protesteâ€?, objasnio je Jovan Gajević, je-

KO NIJE zadovoljan, treba to da kaĹže I pjesme Manitoua će se lako uklopiti u koncept koncerta, miĹĄljenja je Marko JanjuĹĄević, frontmen nikĹĄićkog hardcore/reggae sastava. “Osjećam da bi svako ko nije zadovoljan ovim sistemom trebalo to i da kaĹže, tako da nam je drago ĹĄto imamo priliku da podijelimo naĹĄe miĹĄljenje sa ljudima. Svi u bendu smo sliÄ?nih stavova po tom pitanju i bez razmiĹĄljanja smo odluÄ?ili da kroz svirku damo

svoj doprinosâ€?, kazao je JanjuĹĄević. On je uputio apel graÄ‘anima da zaborave na vjerske i politiÄ?ke podjele i doÄ‘u u ĹĄto većem broju da podrĹže ovu akciju.

Aleksandra Prelević iz podgoriÄ?kog benda Shin-ei otkrila je da će repertoar njenog benda u nedjelju veÄ?e biti sastavljen od Ĺžeťćih autorskih pjesama i jedne nove obrade. “Nadam se da ćemo napraviti dobru atmosferuâ€?, kazala je bubnjarka.

dan od studenata zaduĹženih za organizaciju protestne svirke. On kaĹže da su u meÄ‘uvremenu vidjeli da su neke organizacije već krenule sa prikupljanjem novca za organizovanje autobusa, pa su se i oni odluÄ?ili na isto. “ProsjeÄ?na cijena jednog sjediĹĄta u autobusu je tri eura, pa smo simboliÄ?no stavili tu cifru kao cijenu karte za svirku, kako bi jedna osoba koja doÄ‘e na koncert kupila jedno sjediĹĄte za osobu iz Pljevalja, Budve, Ulcinja ili bilo kojeg drugog grada iz Crne Goreâ€?, otkrio je Gajević.

Na pitanje zbog Ä?ega su se odluÄ?ili da koncert bude odrĹžan u lokalu, a ne negdje na otvorenom ili u nekoj sali, jedan od Ä?lanova tima zaduĹženog za organizaciju kaĹže da su te opcije u meÄ‘uvremenu otpale “zbog vremenskih (ne)prilika, ali i zbog nedostatka novcaâ€?. Ipak, Gajević se nada da to neće uticati na posjećenost koncerta. “Zvali smo alternativne crnogorske bendove koji sviraju autorsku muziku i svi su prihvatili da sviraju besplatno. Imali smo u planu i nikĹĄićki DST, ali oni nisu mogli iz viĹĄe razloga, pa se nadamo da će drugi put moći i htjeti da nastupeâ€?, kazao je Gajević.

Prema njegovim rijeÄ?ima, u planu je i hip hop koncert, kao i elektronska Ĺžurka sa istim ciljem, ali o tome joĹĄ nije Ĺželio da odaje viĹĄe detalja.

Bojan Bojanić iz Autogenog treninga saopĹĄtio je da ne sumnja da će biti dobar odziv, kao i atmosfera. “Drago nam je dati bilo kakav doprinos u borbi protiv sistema koji unazaÄ‘uje ovaj narod, svaÄ‘a ga i dijeli. Nadam se da ćemo uticati na svijest makar ovih mlaÄ‘ih naraĹĄtaja, ako niĹĄta drugoâ€?, izrazio je svoja oÄ?ekivanja bubnjar. Prema njegovim rijeÄ?ima, manje-viĹĄe svaka pjesma Autogenog treninga moĹže se uklopiti u protestni koncept, a trio će za ovu priliku odabrati one agresivnije.

DVIJE PRINOVE: Majke i bebe se dobro osjećaju

HITAN SLUÄŒAJ: Nina ima problem sa glasnim Ĺžicama

Foto: FACEBOOK

Seve i Emina dobile po sina Hrvatska pop zvijezda Severina i njena novopazarska koleginica Emina Jahović rodile su, carskim rezom, sinove teťke 3,2 kilograma i duge 52 centimetra, prenose regionalni mediji. Sve majke i bebe se osjećaju dobro.

Severinin sin, Ä?iji je otac srpski biznismen Milan Popović, dobio je ime Aleksandar, a doĹĄao je na svijet preksinoć u splitskoj bolnici.

Severina se, piĹĄu hrvatski mediji, nadala da će novi Ä?lan njene porodice biti Vodolija, ali je Aleksandar u horoskopu

Riba. Osim toga, iako je pjevaÄ?ica Ĺželjela da se porodi prirodnim putem, djeÄ?ak je na svijet doĹĄao carskim rezom.

Splitska pjevaÄ?ica, koja je u bolnici od Nove godine, Ĺželjela je da se njen sin rodi 7. februara, na dan kad je roÄ‘en i njen pokojni otac Sever, ali se djeÄ?aku nije Ĺžurilo.

Emina se porodila juÄ?e ujutro u Istanbulu, a ona i njen suprug, turski pjevaÄ? Mustafa Sandal, joĹĄ nijesu izabrali ime za dijete. Njih dvoje imaju i trogodiĹĄnjeg sina Jamana.

Operacija, pa na Eurosong Nina Badrić, hrvatska predstavnica na Eurosongu, prije odlaska u AzerbejdŞan moraće na operaciju glasnih Şica, prenosi Story.

Ova pop pjevaÄ?ica je poznata po kvalitetnom vokalu, ali je nedavno pjesmu Nebo sa kojom će se takmiÄ?iti na Eurosongu izvela na plejbek ĹĄto

su joj mnogi zamjerili. Nina se na to odluÄ?ila zbog problema sa glasnim Ĺžicama, i samo dva dana poslije tog nastupa dogovorila je termin za operaciju. Nakon toga pjevaÄ?ica će otići na dvonedjeljni odmor nakon kojeg bi trebalo da bude spremna za Eurosong.

Foto: EMINAJAHOVIC.NET

Foto: FACEBOOK

27

Zabava

Vijesti

4. APRIL: U okviru Pax festa biće odrĹžana razna takmiÄ?enja i koncert u KIC-u „Budo Tomovićâ€?

Foto: I.REDŽOVIĆ

Dubioza za studente

Podgorica Bosansko-hercegovaÄ?ka senzacija “Dubioza kolektivâ€? odrĹžaće koncert u glavnom gradu Crne Gore, i to 4. aprila na Dan studenata, potvrÄ‘eno je na sajtu benda. “Dubiozinâ€? nastup u Podgorici biće u okviru “Pax festaâ€?.

- I prvi put kad smo nastupali u Podgorici isto je bilo sa povodom. Tada smo odrĹžali koncert u okviru manifestacije “Dani Sarajevaâ€?.

Drago nam je ĹĄto za naĹĄ koncert imamo i dodatni povod jer mi ne bjeĹžimo od takvih nastupa. Pogotovo zato ĹĄto, ovoga puta, na taj naÄ?in podrĹžavamo studente istakao je Brane Jakubović Ä?lan “Dubiozeâ€?.

Tog dana, istiÄ?e Jakubović, publika će Ä?uti presjek svih njihovih albuma.

- ProĹĄle godine nastupali smo u NikĹĄiću i tada smo izvodili neke od pjesama sa posljednjeg albuma “Wild Wild Westâ€?. I nastup u Pod-

UVELIKO radi na novim pjesmama

Jakubovića smo zatekli u studiju i kako nam je otkrio, “Dubioza� uveliko radi na novim pjesmama.

- Već pomalo snimamo, jer planiramo da album na naĹĄem jeziku objavimo poÄ?etkom 2013. Zbog toga smo smanjili i broj kon-

gorici iskoristićemo da ljude upoznamo sa tim pjesmama koje smo objavili krajem proĹĄle godine, ali svakako da će im biti interesantno da Ä?uju i numere sa albuma “Firma ilegalâ€? i “5 do 12â€? objaĹĄnjava Jakubović. “Dubiozaâ€? je proĹĄle godine dobila MTV nagradu za najbolji regionalni bend. Njihov koncert 4. aprila biće u KIC-u “Budo Tomovićâ€?, a organizator “Pax festaâ€? je Fakultet za drĹžavne i evropske studije iz Podgorice .

- Ulaz će biti besplatan,

cerata u 2012. Imaćemo svega nekoliko svirki u regionu od kojih je jedna i ova u Podgorici, ali ćemo se zato posvetiti inostranoj turneji, dok ćemo pauze od koncerta do koncerta koristiti da u studiju snimamo nove pjesme - kaŞe Jakubović.

meÄ‘utim, zbog ograniÄ?enog prostora svi zainteresovani za njihov koncert moraće da rezerviĹĄu karte. Njhov koncert biće zavrĹĄnica cjelodnevnog dogaÄ‘aja koji će biti otvoren u 12 sati. Prvi dio je osmiĹĄljen kao takmiÄ?arski u kojem će se birati video sadrĹžaj koji mora biti autorski i u trajanju od pet minuta, slijedi takmiÄ?enje u govorniĹĄtvu, dok ćemo na kraju birati najbolji “ Ĺžvrlj artâ€? - to su crteĹži koji su studenti i uÄ?enici napravili na Ä?asovima ili predavanjima - priÄ?a is-

pred organizatora Alen Nikezić.

Prije “Dubiozinog koncertaâ€? koji je zakazan za 21 sat, ljubitelji filma moći će da pogledaju i studentsko ostvarenje “Omnibusâ€? od sedam kratkih filmova na temu kako studenti vide 5. oktobar deset godina kasnije. InaÄ?e, kako nam je kazao Nikezić, i sajt “Pax festaâ€? biće u funkciji od ponedjeljka, dok će se konkurs za tri takmiÄ?arske discipline raspisati od 1. marta.

SUDOKU

VODORAVNO: 1. Roman Dobrice Ćosića 2. Ime glumca Lamasa 3. Lirski pjesnik, Vojislav - simbol aktinijuma 4. Smet snijega - simbol kalijuma 5. Inicijali glumice Tarner - industrijska i krmna biljka 6. Prvo slovo - simfonija Rimskog Korsakova 7. Holandski fudbalski klub 8. Pakost - oznaka za kralja u ĹĄahovskoj notaciji 9. PreĹživar iz porodice goveda inicijali pjesnika Antića 10. Oznaka za imaginarnu jedinicu uzbuna 11. IzboÄ?ina kopna u more - ameriÄ?ki glumac, Garsija 12. Najfinije staklo 13. Prodavnica ljekova.

USPRAVNO: 1. Ruski kompozitor, Mihail IvanoviÄ? - kolekcija 2. Vrsta kolaÄ?a - ime glumice Mek Grou - morski krastavac 3.

Oblast na jugu Burme - savezna drĹžava SAD - treći i Ä?etvrti samoglasnik 4. Dijabetes 5. Inicijali glumca Nolta - oÄ?eva ili majÄ?ina sestra - hrvatski knjiĹževnik KovaÄ?ić 6. Mjerica od po litre - vjerna domaća Ĺživotinja - naĹĄ slikar, Dobroslav 7.

Hazarder - "pustinjska lađa" Sastavio: Cvetko RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA VODORAVNO: Reostat, umrlica, Kito, ak, snaga, M, AA, otka, K, ťverc, Minsk, kojot, O, slap, ŠP, E, niska, ne, skor, otimati, nikotin.

HOROSKOP Ovan

Osjećate romantiÄ?nu notu u svom raspoloĹženju i pojaÄ?anu potrebu za ljubavnom harmonijom. Ovih dana uĹživate u zagrljaju partnera.

Bik Dobro se pogledajte u ogledalo ili stanite na vagu. Nije pokvarena, ugojili ste se. Vrijeme je za dijetu. Jedna osoba cijeni vaĹĄu briĹžnost.

RjeĹĄenje iz proĹĄlog broja

Blizanci

PRAVILA: UpiĹĄite jedan broj (od 1 do 9) u svako prazno polje. U svakom horizontalnom i vertikalnom redu i u blokovima 3x3 (oiviÄ?eni podebljanom linijom) treba da budu svi brojevi od 1 do 9

Vrijedno pravite planove, izrađujete nacrte i ispunjavate ugovore. Puni ste inspiracije. Problemi sa grlom i plućima zasluŞuju viťe paŞnje.

Rak Nemojte dozvoliti da vas neko osporava ili usporava u ciljevima koje imate. Sve vam ide od ruke, bićete vjeťti u ostvarenju onog ťta Şelite.

TEŽA

LAKĹ A

Lav UzdrĹžani ste, uprkos tome ĹĄto ste veoma zaljubljeni. Vi to pokazujete u vidu privrĹženosti partneru, a manje kao strast. Puni ste energije.

Djevica Pripazite kiÄ?mu, Ä?uvajte se stresa, potencijalnih povreda i to posebno onih koje moĹžete da zaradite na radnom mjestu. Promjena klime bi vam dobrodoĹĄla.

Vaga Pred vama je faza kreativnog uspona, uspjeh će potvrditi vaĹĄe intelektualne i praktiÄ?ne sposobnosti. Biće dinamiÄ?no i zanimljivo.

Škorpija Umjesto da se bunite i budete arogantni, stavite emocije na stranu i prihvatite dobronamjernu kritiku. Analizirajte svoje greťke i prevaziđite ih.

Strijelac Za razliku od nekih kolega, iz sebe ćete nastojati da izvuÄ?ete maksimum. Ipak, okolina vas usporava, nadreÄ‘eni nijesu spremni da nagrade vaĹĄ trud.

Jarac Svaki pokuťaj da vratite voljenu osobu zavrťiće se neslavno. Zato, zaboravite na njega i okrenite se novim ljubavnim akcijama.

Vodolija MuÄ?i vas glavobolja, a pokuĹĄavate da izbjegnete odlazak kod ljekara. Znate da to nije pametno, zakaĹžite pregled i potraĹžite lijek.

Ribe PorodiÄ?ni problemi neće nestati sami od sebe. Potrudite se da pronaÄ‘ete uzrok nezadovoljstva koje dugo vlada u vaĹĄem domu.

28

Sport

Vijesti

EVROKUP (5. KOLO): Budućnost Voli poraŞena od Spartaka u Sankt Peterburgu

Stali u finiĹĄu, poklon stigao iz Novog Mesta Odigrala je Budućnost Voli odliÄ?no veći dio meÄ?a protiv favorizovanog Spartaka, tri minuta su je dijelila od iznenaÄ‘enja i plasmana meÄ‘u osam najbolji u Evrokupu.

MeÄ‘utim, sa nekoliko greĹĄaka i brzopletih ĹĄuteva, gosti su omogućili timu iz Sankt Peterburga da nastavi trijufalnu seriju, poĹĄto im je ovo 11. pobjeda u isto toliko meÄ?eva.

MeÄ‘utim, poklon je stigao iz Novog Mesta, samo nekoliko sati nakon duela u dvorani “Jubilejnijâ€?. Krka je pobijedila Banvit (78:73) i sada “plaviâ€? drĹže sudbinu u svojim rukama. Ako narednog utorak savladaju slovenaÄ?kog ĹĄampiona u “MoraÄ?iâ€? izboriće plasman u Ä?etvrtfinale, bez obzira na ishod duela Banvit - Spar-

tak, jer su međusobno bolji od turskog tima.

Samo su Bojan Krstović (11) i Hasan Rizvić (10) bili dvocifreni u redovima gostiju, dok je, slobodno se moŞe reći, junak trijumfa Spartaka bio Slovenac Miha Zupan, koji je dao 15 poena uz stopostotan ťut iz igre (3-3 za dva, 3-3 za tri poena) i osam skokova. Patrik Beverli je upisao 19, a Lukas Mavrokefalidis 14 koťeva.

- Igrali smo veoma dobro 36, 37 minuta, ali je sredinom Ä?etvrte Ä?etvrtine Zuzulin pogodio dvije vaĹžne trojke. U posljednja Ä?etiri minuta dozvolili smo im da preuzmu kontrolu igre i da slave - rekao je nakon meÄ?a Dejan Radonjić, trener Budućnost Volija.

TABEL A

ć

! "

#

!

5 5 1. Spartak 5 2 2. Banvit 3. Budućnost Vol 5 2 5 1 4. Krka 6. kolo (28. februar): Krka, Banvit - Spartak

0 367:317 10 3 362:367 7 3 334:340 7 4 332:371 6 Budućnost Voli -

Od starta meÄ?a se vidjelo da će ovo biti neizvjestan meÄ?.

Veći dio prve dionice protekao je u rezultatskoj klackalici, ekipe su se smjenjivale u vođstvu. Kod rezultata 16:15,

SPARTAK 70:64 BUDUĆNOST VOLI 2 Strelnieks 3 Zavoruev KotiĹĄevski Sergejev 2 LIHODEJ 19 (10-9) BEVERLI 15 Zupan 6 ZUZULIN Antipov 6 (4-2) DRAGIÄŒEVIĆ MAVROKEFALIDIS14 (2-1) Kejru 3

19:24, 17:12, 13:18, 21:10 75 odsto (16-12) 1 poen 88 odsto (18-16) 48 odsto (29-14) 2 poena 50 odsto (30-15) 45 odsto (22-10) 3 poena 31 odsto (19-6) 12 Asistencije 12 4 Ukradene lopte 4 14 Izgubljene lopte 14 25 (22+3) Skokovi 29 (22+7) 2 Blokade 2 23 21 LiÄ?ne greĹĄke

Mihailović M. Popović 2 (2-2) M. Miloťević 2 (2-2) KRSTOVIĆ 11 Radović VITKOVAC 8 (4-4) DUBLJEVIĆ 9 (1-0) A. POPOVIĆ 3 Ivanović 8 (4-4) Rizvić 10 (3-2) ANDERSON 8 (2-2) Boldin 3

Dvorana „Jubilejnijâ€?. Gledalaca: 500. Sudije: Ankarali (Turska), Ĺ ulga (Ukrajina), LaurinaviÄ?ijus (Litvanija).

gosti su napravili seriju 6:0, stigli do 21:16 i zadrĹžali prednost na kraju prve dionice (24:19).

OdrŞavali su gosti prednost do 14. minuta, kada je uslijedila serija Spartaka od 10:2 i vođstvo 34:32. Bojan Dubljević je prekinuo niz svog tima od tri minuta bez koťa, a DŞermejn Anderson vratio prednost Budućnost Voliju. Da se na odmor ode sa nerijeťenim rezultatom, potrudio se Zupan (36:36).

Nakon prvih 20 minuta PodgoriÄ?ani su imali 57 odsto ĹĄuta za dva (14-8) i tri poena (7-4), ali su, takoÄ‘e, izgubili devet lopti, pa je to razlog zaĹĄto nisu na odmor otiĹĄli sa prednoťću.

Start drugog dijela pripao je domaćinu, koji je u 25. minutu imao viĹĄak od pet poena (43:38). Tada su se probudili gosti, napravili su seriju 12:0 koju je zakljuÄ?io Rizvić koĹĄem uz dodatno, pa je na semaforu stajalo 43:50. Zupan je vezao dvije trojke, ali je Nikola Ivanović pogodio za 54:49 i sa tim rezultatom se uĹĄlo u odluÄ?ujuću Ä?etvrtinu.

Vasilij Zuzulin je dva puta bio uspjeĹĄan iza linije 6,75 metara, ali to nije pomoglo da Spartak preokrene. Rizvić i ÄŒedomir Vitkovac su bili sigurni, pa je u 36. minutu bilo plus tri za Budućnost Voli

Foto: BC-SPARTAK.RU

Mavrokefalidis je bio uspjeĹĄniji od Vitkovca (60:57). Sa Ä?etiri vezana poena Mavrokefalidisa i trojkom Viktora Kejrua, domaći tim je poveo 64:60 na neĹĄto viĹĄe od tri minuta prije kraja. Vitkovac je uzvratio sa linije penala, potom je i Beverli bio siguran, kao i Marko Popović (66:64).

Minut i po prije kraja, kapiten PodgoriÄ?ana je ukrao loptu Kejruu i omogućio svom timu da izjednaÄ?i. MeÄ‘utim, Dubljević je bio brzoplet, promaĹĄio je trojku, a sve to kaznio Mavrokefalidis minut prije posljednjeg zvuka sirene (68:64). Radonjić je zatraĹžio minut odmora, poslije kojeg je odgovornost preuzeo DĹžermejn Anderson. NaĹžalost,

njegov ĹĄut je blokirao Mavrokefalidis, pa je otiĹĄla i posljednja nada u preokret. KonaÄ?an rezultat postavio je Beverli sa linije penala.

- Bila je ovo veoma teĹĄka utakmica, ali to smo i oÄ?ekivali jer je ekipi Budućnosti bila potrebna pobjeda za plasman u Ä?etvrtfinale. Imali smo najbolju poziciju u grupi, pa je moĹžda to uticalo na igraÄ?e, kao ĹĄto je na psiholoĹĄkom planu uticao poraz od Himkija.

Tokom prethodna dva dana pokuĹĄao sam da ih fokusiram na Ä?injenicu da nam je bila potrebna pobjeda - istakao je strateg Spartaka Jure Zdovc.

EVROLIGA: Top 16 faza (5. kolo)

„PUÄŒISTIâ€?: NavijaÄ?i Partizana okrenuli leÄ‘a predsjedniku Sportskog druĹĄtva i nekadaĹĄnjem treneru DuĹĄku VujoĹĄeviću

MeÄ? lopte za CSKA i PAO

ViĹĄe nisi naĹĄ Debeli

Montepaski i Barselona su u proĹĄlom kolu osigurali plasman u Ä?etvrtfinale, a danas i sjutra to imaju priliku da urade CSKA Moskva i Panatinaikos. “Armejciâ€? će pred svojim navijaÄ?ima doÄ?ekati Olimpijakos i apsolutni su favoriti. U proĹĄlom kolu su poraĹženi od Galatasaraja u Istanbulu i ovo je dobra prilika da se iskupe.

Sa druge strane, Panatinaikos će ugostiti Emporio Armani, koji igra slabo u drugoj fazi Evrolige, i za oÄ?ekivati je da aktuelni prvak Evrope upiĹĄe nova dva boda.

Bilbao će doÄ?ekati Montepaski, kome utakmica niĹĄta ne znaÄ?i. Baskijcima se pruĹža prilika da slave i naprave veliki korak ka plasmanu meÄ‘u osam najboljih, ĹĄto bi bio istorijski rezultat. Real će, nakon osvajanja “Kupa kraljaâ€?, na svom terenu ukrstiti koplja sa Unikahom, koja joĹĄ nema trijumf u drugoj fazi i sve sem ubjedljive pobjede MadriÄ‘ana bilo bi ravno senzaciji.

FenerbahÄ?e će u dvorani

“Sinan Erdemâ€? odmjeriti snage sa Uniksom i samo ga pobjeda ostavlja u trci za plasman u dalji tok takmiÄ?enja, dok bi mnogo vatre moglo da bude u gradskom duelu izmeÄ‘u Galatasaraja i Anadolu Efesa. Ekipa Ufuka SaridĹže praktiÄ?no je izgubila sve ĹĄanse da ide dalje, ali će pokuĹĄati da zagorÄ?a Ĺživot velikom rivalu.

Makabi je favorit protiv Ĺ˝algirisa, dok će biti interesantno vidjeti da li se Barselona oporavila od poraza u “Kupu kraljaâ€? od Reala, poĹĄto gostuje Kantuu. Katalonci će biti oslabljeni neigranjem povrijeÄ‘enog ÄŒaka Ejdsona.

Srijeda - Grupa E: CSKA Moskva Olimpijakos (17.15), Galatasaraja - Anadolu Efes (19.30). Grupa F: Bilbao - Montepaski (19). ÄŒetvrtka - Grupa F: Real Unikaha (20.45). Grupa G: FenerbahÄ?e - Uniks (19), Panatinaikos - Emporio Armani (21). Grupa H: Makabi - Ĺ˝algiris (20.05), Kantu Barselona (20.45).

Ljubavi izmeÄ‘u navijaÄ?a Partizana i DuĹĄka VujoĹĄevića doĹĄao je kraj nakon ĹĄto je aktuelni predsjednik Sportskog druĹĄtva Partizan javno stao na stranu prvog Ä?ovjeka fudbalskog kluba Dragana Ä?urića.

Naime, navijaÄ?i "crno-bijelih", taÄ?nije jedna grupa njih, odavno se okrenula protiv Ä?urića nezadovoljna imidĹžom koji klub ima pod njegovom komandom.

VujoĹĄević je juÄ?e poslije SkupĹĄtine FK Partizan nazvao "puÄ?istima" i optuĹžio da "pomaĹžu Zvezdi", a danas su mu odgovorili putem sajta "Partizan.net": "Gospodine VujoĹĄeviću, u neka bivĹĄa i naĹžalost zauvijek proĹĄla vremena, mi bismo Vam se obratili sa Dule, naĹĄ Debeli ili sliÄ?no. Prije nego ĹĄto Vam kaĹžemo da ste zauvijek sruĹĄili jedan san, odmah da znate da VaĹĄ status koĹĄarkaĹĄke legende nećemo dirati, niti Ĺželimo sve i da hoćemo, da pljunemo na sve ĹĄto ste dali KK Partizan. Za sve to – uvijek i svuda kapa dolje.

Radovali smo se kao djeca kada ste postali predsjednik JSD Partizan nadajući se da ćete i u sportskom druťtvu teŞiti da nametnete ono ťto ste uspjeli u KK Partizan – da struka bude poťtovana.

I da je ne sabotiraju tajkuni koje ste do juÄ?e prozivali, a uz Ä?ije skute danas stojite.

Foto: BETA

Za njega su to sada „puÄ?isti, zvezdaĹĄi i ulicaâ€?: DuĹĄko VujoĹĄević i navijaÄ?i Partizana Uzgred, je li Vas bar malo sramota da Vam, kao predsjedniku JSD Partizan, onakav “kapacitetâ€? poput Ä?urića, predstavlja Fudbalski klub Partizan? S kojim pravom, gospodine VujoĹĄeviću, nazivate hiljade navijaÄ?a Partizana “puÄ?istimaâ€?, “izmanipulisanimaâ€?, “ulicomâ€?, samo zato ĹĄto su protiv ĹĄtetoÄ?inske politike Dragana Ä?urića? Ko Vam je to dao za pravo?

Kako to da Vam “puÄ?istiâ€? odjednom smetaju, a prije nekoliko godina ste i sami bili puÄ?ista, kada ste kao trener uÄ?estvovali u svrgavanju tada aktuelnog i sasvim legitimnog predsjednika KK Partizan, Pavlovića?

KaŞete da radimo za interes Zvezde? Ne radimo, gospodine Vujoťeviću, ni javno ni tajno, ni svjesno ni nesvjesno. I ne znamo, Bogu hvala, kako je to ra-

diti za Zvezdu, za razliku od Vas, koji ste u toj istoj Zvezdi radili, i niste se gadili. Ĺ˝elimo Vam i dalje dobro zdravlje i svaku sreću (osim u ovoj borbi u kojoj nismo na istoj strani), jer mi nismo ni ulica, ni oloĹĄ, a ni “zvezdaĹĄiâ€?. Za neke druge izlive prijateljstva i bratske “crno-beleâ€? ljubavi, viĹĄe nema ni razloga ni mjesta.

Jer ste Vi to traĹžili‌", stoji u saopĹĄtenju navijaÄ?a.

29

Sport

Vijesti

Pitaju se ljudi koji bi za jednu noć da nauÄ?e rukomet duĹĄe, ne pominjući konkretno o kojem je klubu rijeÄ?.

- Ĺ to se tiÄ?e vanrednog stanja, vidite da to nije bila smetnja da pojedine ekipe putuju i igraju, a da za reprezentaciju nema uslova. Bilo koja vrsta priÄ?e da nema sredstava i da je vanredno stanje i da zbog toga reprezentacije nije mogla da putuje je za ljude koji ne razumiju baĹĄ dobro temu. Mislim da je sve to ironija i stvarno je velika ĹĄteta ne ići na Mediteransko prvenstvo, jer mislim da su sad mogli da osvoje zlato - kaĹže Ä?ukanović u razgovoru za Televiziju “Vijestiâ€?.

Da je zaista rijeÄ? o sjajnoj generaciji govori i srebro na proĹĄlogodiĹĄnjem Prvenstvu Mediterana u Trabzonu. Ovu selekciju predvode supertalentovani MiloĹĄ BoĹžović i Stefan ÄŒavor, igraÄ?i jedog od najboljih klubova u Evropi, Atletiko Madrida (bivĹĄi Siudad Real).

- To je po svim parametrima generacija budućnosti crnogorskog rukometa. I ako vi ne bazirate sve na jednu takvu generaciju, ne ĹĄaljete je na takmiÄ?enja, onda stvarno nemamo o Ä?emu da priÄ?amo istiÄ?e Ä?ukanović.

gledaju jednu utakmicu, da prisustvuju jednom treningu, da sve savladaju. Ali, najveća nam je tragedija ĹĄto ljudi koji su iz rukometa glasaju za takve ljude i oni ih podrĹže. Ä?ukanović se plaĹĄi da ovaj propust Saveza moĹže ostaviti

Sada pravimo prostor drugim reprezentacijama da uzimaju naĹĄe igraÄ?e. Imali smo jednog talentovanog, ali sada je u reprezentaciji Srbije. A zaĹĄto - pita se Ä?ukanović Proslavljeni crnogorski reprezentativac ne krivi toliko Ä?elnike saveza, koliko vodeće ljude crnogorskih klubova, koji su ne tako davno dali podrĹĄku predsjedniku Upravnog odbora RSCG Predragu BoĹĄkoviću, prvom Ä?ovjeku i Budućnosti.

- To vam je kad dopustite ljudima koji se ne razumiju u materiju, a oni je savladaju preko noći. Dovoljno je da od-

dugotrajne posljedice.

- Mislim da sada pravimo prostor drugim reprezentacijama da uzimaju naĹĄe igraÄ?e.

Imali smo jednog talentovanog igraÄ?a, ali sada igra u reprezentaciji Srbije. A zaĹĄto?

To treba pitati ljude u Savezu.

Ne treba da nam se deĹĄava da zbog naĹĄe nepaĹžnje i nekvalitetnog rada i omaĹĄke gubimo igraÄ?e. Ä?ukanović smatra da bi sa-

SKIJANJE

NBA

Pobjede Pinturoa i Mankuzo

Povreda Pekovića

Francuz Aleks Pinturo pobjednik je paralel-slaloma, koji je za Svjetski kup voŞen u Moskvi. Mladom, 21-godiťnjem Francuzu ovo je prva pobjeda u karijeri, ali i treći podijum ove sezone, sa kojima je Pinturo potvrdio potencijal koji je nagovijestio osvajanjem juniorskog svjetskog prvenstva u veleslalomu. Iza Pinturoa plasirao se Njemac Feliks Nojrojter, dok je treće mjesto pripalo Šveđaninu Andre Mireru. Osim od Nojrojtera, do pobjede je Pinturo bio brŞi i od Italijana Kriťtofa Inerhofera, i Austrijanaca, Romeda Baumana i Marsela Hirťera.

Upravo je Hirťer profitirao u Moskvi, gdje je petim mjestom iskoristio povredu Hrvata Ivice Kostelića da se domogne prvog mjesta u generalnom poretku Svjetskog kupa.

Hirťer sada vodi sa 1.055 bodoiva, 12 viťe od branioca velikog Kristalnog globusa, Kostelića, a u trci za naslov najboljeg skijaťa je i Švajcarac Beat Fojc sa 1.003 poena.

A Şenski paralel- slalom je, iznenađujuće, protekao u znaku Amerikanki - slavila je DŞulija Mankuzo, dok je vodeća u Svjetskom kupu, Lindzi Von bila treća. Između njih se ubacila Austrijanka Mihaela Kirťgaser. U generalnom poretku vodi Von sa 1.502 boda, dok je Slovenka Tina Maze druga sa 1.024 poena. Ž

Minesota je poraĹžena od Denvera nakon produĹžetka (103:101), a sjajna serija igara Nikole Pekovića prekinuta je zbog povrede - crnogorski centar je izvrnuo skoÄ?ni zglob i teren je napustio sredinom druge Ä?etvrtine.

Big Pek je do tada na parketu proveo 15 minuta i upisao po sedam poena i skokova (ĹĄest u napadu), uz ĹĄut iz igre 10-3.

AmeriÄ?ki mediji izvjeĹĄtavaju da Pekovićeva povreda nije ozbiljnije prirode i da oÄ?ekuju da već narednih dana opet bude spreman da nastupi za "vukove".

Peković će vjerovatno da propusti veÄ?eraĹĄnji meÄ? sa Jutom, ali bi trebalo da se vrati nakon Ol-star vikenda i zaigra u duelu sa LA Klipersima.

U Minesoti, koja je prekinula seriju do tri pobjede, najbolji je bio Kevin Lav sa 22 poena i 13 skokova.

San Antonio je pobijedio i 11. meÄ? u seriji, a ovog puta je stradala Juta u Sol Lejk Sitiju (96:92). Kao po obiÄ?aju, Toni Parker je predvodio "mamuze" sa 23 poena i 11 asistencija, a odliÄ?no su ga pratili Tim Dankan i Met Boner sa po 20 koĹĄeva.

Derik Rouz se vratio u tim ÄŒikaga nakon pet meÄ?eva pauze i odmah je sve bilo lakĹĄe za "bikove" koji su presliĹĄali Atlantu (90:79). Jedan od najboljih igraÄ?a lige je za 35 minuta na parketu upisao 23 pogotka Nju DĹžersi i Deron Vilijams su imali lijek za Njujork i trenutno svemoćnog DĹžeremija Lina. "MreĹžice" su slavile sa 100:92 uz 38 poena Vilijamsa koji je pogodio osam trojki iz

vez trebalo da vode iskljuÄ?ivo ljudi iz rukometa. On je na proĹĄlogodiĹĄnjim izborima bio jedini protivkandidat sadaĹĄnjem predsjedniku UO, ali je povukao kandidatutu na samoj SkupĹĄtini, jer je imao podrĹĄku samo jednog kluba.

14 pokuĹĄaja. Lin je uknjiĹžio 21 koĹĄ, devet asistencija i sedam skokova, ali uz loĹĄ procenat ĹĄuta, jer je pogodio samo sedam puta iz 18 pokuĹĄaja.

Ovo je Niksima tek drugi poraz u posljednjih 10 utakmica.

Dalas je deklasirao Boston (89:73), a meÄ? su obiljeĹžili lideri aktuelnog ĹĄampiona.

Dirk Novicki je pretekao Roberta PeriĹĄa na 20. mjestu vjeÄ?ne liste najboljih strijela-

p), Milvoki - Orlando 90:93 (DĹženings 2 p - Hauard 28 p, 16 sk), Hjuston - Memfis 97:93 (Lauri 24 p, Martin 22 p - Gej 23 p), Dalas - Boston 89:73 (Novicki 26 p, 16 sk Pirs 20 p), Oklahoma - Nju Orleans 101:93 (Djurent 31 p, Vestbruk 31 p - DĹžek 18 p), Juta - San Antonio 102:106 (DĹžeferson 20 p, 11 sk - Parker 2 p, 11 as, Dankan 20 p), Denver - Minesota 103:101 - nakon produĹžetka (Herin-

- U tom momentu imao sam ambicije da napravim da stvari budu na svom mjestu. Htio sam da iskoristim sve naĹĄe kapacitete da iz okruĹženja dovedem sve naĹĄe trenere, igraÄ?e koji imaju naĹĄe korjene da napravimo pravu priÄ?u.

MeÄ‘utim, samo je Mojkovac bio uz mene. Ja nisam htio da pravim probleme i izaĹĄao sam iz te priÄ?e - kaĹže Ä?ukanović, koji je u “rukometnoj vladiâ€?

Foto: S. PRELEVIĆ

Miodraga Ivanovića, prethodnika BoĹĄkovića, bio potpredsjednik, zaduĹžen za muĹĄki rukomet. Ä?ukanović vjeruje da spas crnogorskog rukometa leĹži upravo u radu sa mlaÄ‘im kategorijama.

- Smatram i dalje da se treba okrenuti naĹĄim mlaÄ‘im kategorijama. Vrlo brzo ćemo mi uspostaviti jednu, dvije prave selekcije, koje će u svim kategorijama biti faktor na koji će svi obraćati paĹžnju. Ali kao ĹĄto vidite, uopĹĄte se na to ne vodi raÄ?una - zakljuÄ?io je Ä?ukanović.

Od 2008. godine crnogorski muĹĄki rukomet je u mraku.

Seniorska selekcija je plasmanom u baraĹž za Svjetsko prvenstvo nagovijestila da postoji svijetlo na kraju tunela, ali su problemi oÄ?ito dublje prirode. I ne vidi se izlaz...

Ć

TIP „VIJESTI�

HAL - BRAJTON

1

1,80

BAZEL - BAJERN

2

1,60

ST. ETJEN - LORIJEN

1

1,90

GALATASARAJ - EFES ANADOLU

H1

1,85

DALAS - LA LEJKERS

H1

1,85

Oleg Blohin Osam trojki iz 14 pokuĹĄaja: Vilijams u duelu sa Linom ca, dok je DĹžejson Kid iza sebe ostavio Majkla DĹžordana po broju ukradenih lopti.

Ispred Kida je sada joĹĄ samo DĹžon Stokton... Njemac je, inaÄ?e, u istom meÄ?u "zalijepio" i 1.000 blokadu u karijeri.

Rezultati: ÄŒikago - Atlanta 90:79 (Rouz 23 p - Pargo 19 p), Njujork - Nju DĹžersi 92:100 (Lin 21 p - Vilijams 38

gton 31 p - Lav 22 p, 13 sk, Peković 7 p, 7 sk), Finiks Vaťington 104:88 (Gortat 20 p, Fraj 19 p,11 sk - Kroford 20 p), Golden Stejt - LA Klipers 104:97 (Elis 32 p, Li 24 p, 13 sk - Pol 24 p, Vilijams 22 p, Grifin 21 p), LA Lejkers - Portland 103:92 (Brajant 28 p Batum 18 p).

Selektor Ukrajine Oleg Blohin produĹžio je danas ugovor sa matiÄ?nim Savezom do 2014. godine.

To znaÄ?i da će legendarni fudbaler predvoditi Ukrajince na meÄ?evima kvalifikacija za Mundijalu u Brazilu, u istoj grupi u kojoj se nalazi i Crna Gora. Rivali su joĹĄ Engleska, Poljska, Moldavija i San Marino.

Za Blohina je, kako jaFoto: REUTERS vljaju ukrajinski mediji, glasalo svih 25 Ä?lanova IzvrĹĄnog komiteta Fudbalskog saveza.

Blohin ima 59 godina, a u aprilu proĹĄle godine je drugi put imenovan za selektora Ukrajine, nakon epizode na Mundijalu 2006, kada su â€œĹžutiâ€? eliminisani u Ä?etvrtfinalu od budućeg ĹĄampiona Italije.

Ukrajina je zajedno sa Poljskom domaćin predstojećeg Evropskog prvenstva.

LIÄŒNOST

Dok rukometaťice Budućnosti sanjaju o tituli prvaka Evrope, a reprezentacija o Olimpijskim igrama u Londonu, muťki rukomet tone.

Jasno je to iz posljednjeg primjera.

NaĹĄa kadetska selekcija, i to generacija koju bi, po rijeÄ?ima proslavljenog crnogorskog rukometaĹĄa Gorana Ä?ukanovića, i rukometne velesile poĹželjele da imaju, nije otputovala na Mediteranske igre u Portugal. ZvaniÄ?no zbog nevremena i vanredne situacije.

Kapiten reprezentacije koja je 2008. godine igrala na Evropskom prvenstvu u NorveĹĄkoj, meÄ‘utim, smatra da je vanredna situacija bila samo izgovor za nebrigu o mlaÄ‘im selekcijama. Uostalom, tokom vanrednog stanja, rukometaĹĄice Budućnosti putovale su u Rumuniju, i doÄ?ekivale Mec, podsjetio je Ä?ukanović, do-

Treba se okrenuti mlaÄ‘im kategorijama: Goran Ä?ukanović

OSUDA: BivĹĄi proslavljeni rukometni reprezentativac Goran Ä?ukanović za TV „Vijestiâ€? o odluci da kadeti ne idu na Prvenstvo Mediterana

30

Sport

Vijesti

POTKUSURIVANJE: Sinoć u ponoć zavrťen zimski prelazni rok za fudbalere u Crnoj Gori, veliki promet, nikakva zarada

Prodat jedan igraÄ?!

Sinoć u ponoć zatvoren je zimski prelazni rok u Crnoj Gori, sa “impresivnim� brojkama - prodat je (ili kupljen) samo jedan fudbaler (!?), uz ukupan obrt od 50 hiljada dolara!

Na domaćoj klupskoj sceni, doduĹĄe, nikad nije bilo spektakularnih transfera, niti vrtoglavih novÄ?anih uplata, ali besparica kakva je ove zime pogodila crnogorske klubove nije zabiljeĹžena nikada ranije.

Uostalom, nedavno istraĹživanje koje je obavio crnogorski ogranak FIFpro organizacije pokazalo je da 95 odsto domaćih fudbalera ne prima redovno plate i obaveze iz ugovora, pa je u takvim uslovima bilo iluzorno oÄ?ekivati da neki klub bude spreman da plati obeĹĄtećenja za novog fudbalera.

PROMET 38.000 eura Sanibal Orahovac, doskoraĹĄnji fudbaler Budućnosti, je prema informacijama “Vijestiâ€?, jedini igraÄ? za domaće scene kojeg je jedan crnogorski klub uspio da proda ove zime. Cijena je, meÄ‘utim, i ovom sluÄ?aju bila simboliÄ?na, poĹĄto su PodgoriÄ?ani od uzbekistanskog Pahtakora inkasirali 50 hiljada dolara, ĹĄto iznosi neĹĄto manje od 38 hiljada eura.

Pod prodajom ili kupovinom se podrazumijeva odlazak ili dolazak fudbalera koji je bio pod ugovorom, a za kojeg je u redovnoj proceduri uplaćeno obeĹĄtećenje na raÄ?un drugog kluba.

U Crnoj Gori su se, osim u sluÄ?aju Orahovca, gdje je ostvaren kakav-takav profit, plaćale jedino takse za ispisnice fudbalera koji su imali Ä?iste papire, ili uopĹĄte nisu bili pod ugovorom.

Foto: S.PRELEVIĆ

Jedna lasta ne Ä?ini proljeće: Orahovac je jedini fudbaler koji je donio zaradu - Gotovo svi igraÄ?i koji su ove zime ostvarili transfer su otiĹĄli ili doĹĄli za dĹžabe. Maltene 90 odsto od tih fudbalera su amateri, prema tome za njih se ne plaća obeĹĄtećenje, dok su preostalih 10 odsto profesionalci, ali su imali Ä?iste papire jer im je u prethodnom klubu istekao ugovor - kaĹže izvor “Vijestiâ€?.

Sve se, dakle, svelo na pozajmice, sitne meÄ‘uklupske prelaske i potkusurivanja, povratke fudbalera koji su se oprobali u inostranstvu, ali nisu uspjeli da ostave dublji trag, te dovoÄ‘enja mladih i neafirmisanih igraÄ?a, uglavnom iz Srbije.

To je i razlog zbog kojeg, valjda prvi put nakon pet i po godina, u Crnoj Gori nema prave zvijezde prelaznog roka.

Ljetos je to bio Petar Grbić, koji je otiťao iz Mogrena pravo u Olimpijakos, ili Ivan Vuković, koji je iz Budućnosti preťao u Hajduk, a oba crnogorska klu-

KADETI: Crna Gora poraĹžena u Hrvatskoj sa 4:0

Sjutra ĹĄansa za iskupljenje Kadetska reprezentacija Crne Gore je, u prvoj provjeri nove generacije, poraĹžena od odgovarajuće selekcije Hrvatske sa 4:0 u prijateljskom meÄ?u igranom juÄ?e u OmiĹĄu.

U teĹĄkim uslovima za igru „vatreni“ su se bolje snaĹĄli i zabiljeĹžili ubjedljivu pobjedu.

Izabranici Borisa Ljutice imaće ĹĄansu da poprave utisak u novom prijateljskom meÄ?u sa Hrvatima koji se igra sjutra (Ä?etvrtak) u Vranjicu.

- ZasluĹžena pobjeda Hrvatske u nemogućim uslovima za igru. KiĹĄa, jak vjetar i blatnjav teren uÄ?inili su svoje, a bilo je primjetno da naĹĄi momci nisu dovoljno fiziÄ?ki pripremljeni. Nismo iskoristili dvije stopostotne ĹĄanse u prvom dijelu preko Cmiljanića, dok je u nastavku izglednu priliku propustio da realizuje i Ĺ ofranac. Sa druge strane, domaćin je iskoristio sve svoje prilike, postigao Ä?etiri gola i zasluĹženo slavio. Ostaje nam da u drugom meÄ?u, koji se igra u Ä?etvrtak, damo sve od sebe kako bismo popravili utisak koji smo ostavili na danaĹĄnjem susretu - rekao je Ljutica, koji je debitovao kao selektor kadetske reprezentacije.

Golove za Hrvatsku postigli su Baťić u 3, Brodić u 47. i 68. i Roguljić u 65. minutu.

ba ostvarili zaradu... Vrijeme kada su Budvani mogli u nekoliko dana da pokupuju sve ĹĄto valjalo na domaćem trĹžiĹĄtu, ili kada je Zeta ĹĄakom i kapom profitirala od prodaje, oÄ?igledno je proĹĄlo...

JoĹĄ, meÄ‘utim, ne treba staviti taÄ?ku, jer je prelazni rok za sovjetske zemlje otvoren do poÄ?etka marta, pa i dalje postoji mogućnost da neki crnogorski klub, ipak, proda fudbalera.

POJAÄŒANE ekipa sa dna U tom kontekstu, vrlo je teĹĄko dati procjenu koji tim u drugu polusezonu ulazi jaÄ?i, a koji slabiji u odnosu na jesen.

Prvoplasirana Budućnost je ostala bez Orahovca i odrekla se BoŞovića, ali je dovela Kojaťevića, koji je sada vjero-

vatno bolji igraÄ? nego prije tri godine kada je iz DeÄ?ića otiĹĄao u Jagieloniju, a dvije sezone kasnije iz Zete u Sarajevo.

Rudar, s druge strane, joĹĄ od novembra pokuĹĄava da proda Ivicu Jovanovića. Iako na tu priÄ?u joĹĄ nije stavljena taÄ?ka, sve su prilike da će Pljevljaci “neokrznutiâ€? ući u proljećne borbe za trofeje.

Mogren je slabiji, jer se uprava Budvana svjesno oslobodila fudbalera koji su imali jake ugovore (Ranđelović, Batak, sa Matićem se vodi spor), dok Zeta nije dovodila, a za sada ni prodavala...

Pregrupisavanje je izvrĹĄeno samo u timova iz donjeg dijela tabele. Tako je posljednjeplasirani Lovćen dovodio Ä?ak i iz Bosne i Hercegovine, Bokelj se osvjeĹžio sa osmoricom novih fudbalera, a Sutjeska prigrabila igraÄ?e koji su bili viĹĄak u Vojvodini...

Ć

BUDUĆNOST Doťli: Kojaťević (Sarajevo), Kamberović (Portizan).

OtiĹĄli: Orahovac (Pahtakor), BoĹžović (Hapoel Ber Ĺ eva), Rotković (Mladost), Padović (DeÄ?ić), BiĹĄević (Slavija Sofija), Onguene (Nes Tziona, Izrael), RadoĹĄević (NK Split).

RUDAR DoĹĄli: Andrija KaluÄ‘erović (Lovćen), BakoÄ? (Bokelj) OtiĹĄli: Sekulić (Lovćen), Useni (bez kluba).

MOGREN DoĹĄli: Stevović (Lovćen), Ä?oković (DeÄ?ić), Kaťćelan (Bokelj).

Otiťli: Batak (Tobol, Kazahstan), Matić (Napredak), Ranđelović (Sloboda Point Sevojno), Lakić (bez kluba).

ZETA DoĹĄli: Vladan PeliÄ?ić (Berane) OtiĹĄli: LaÄ‘ić (Grbalj) PETROVAC DoĹĄli: Cicović (OFK Bar), Dragićević (Indonezija) OtiĹĄli: Nikezić (Sunkaru, Kazahstan).

GRBALJ DoĹĄli: LaÄ‘ić (Zeta), KaluÄ‘erović (Bokelj), Bogdanović (OFK Beograd, pozajmica), BuÄ?anin (Bokelj), Radenović (Bokelj).

Otiťli: Novaković (Javor), Vuković (Mladost), Radulović (Bokelj), Jovović (Mornar), Kljajević (Jedinstvo, pozajmica).

MLADOST Doťli: Rotković (Budućnost), Nikola DŞeverdanović (Sutjeska), Marko DŞeverdanović (Sutjeska), Pejaković (Lovćen), Vuković (Grbalj), Eber (Ekvador), Kostić (Bratstvo).

OtiĹĄli: Ä?uriĹĄić (Lovćen), Lakić (Lovćen), Petrović (kraj karijere).

DEÄŒIĆ DoĹĄli: Padović (Budućnost), Gazivoda (Budućnost), Banda (Bokelj), Gavrilović (BSK BorÄ?a), Bajramović (Polimlje Prijepolje).

OtiĹĄli: Adis Ä?aković (Mogren), Begović (Iskra).

BERANE DoĹĄli: Novović (Petrovac), Idrizović (Rudar), KuÄ? (Ibar), Selimović (Novi Pazar).

OtiĹĄli: Vladan PeliÄ?ić (Zeta), BabaÄ?a (Jedinstvo), RaiÄ?ević (OFK Beograd).

SUTJESKA DoĹĄli: Zogović (Vojvodina), Ĺ uĹĄnjar (Vojvodina), Stefanović (OFK Beograd), Ĺ˝iĹžić (Mladost), Ä?urović (Petrolu, Rumunija).

OtiĹĄli: Nikola DĹževerdanović (Mladost), Marko DĹževerdanović (Mladost), Radović (ÄŒelik), Nikolić (ÄŒelik), Durutović (Igalo), Todorović (bez kluba), Spasojvić (bez kluba).

BOKELJ DoĹĄli: Vuković (OFK Bar), Makarić (Nova Pazova), Pavićević (Iskra), Jaredić (ÄŒelik), Kasalica (Sutjeska), Krsmanović (Polet, Beograd), VuĹĄurović (Ĺ vedska), Koljenović (Iskra, Bugojno), Mulabećirović (Otrant).

OtiĹĄli: KaluÄ‘erović (Grbalj), Radenović (Grbalj), Kaťćelan (Mogren), Bojić (Kom), Banda (DeÄ?ić), BuÄ?anin (Grbalj), Buzdovan (bez kluba), Jovanović (ÄŒaÄ?ak).

LOVĆEN DoĹĄli: Vujović (BeĹžanija), Martinović (Ĺ vedska), Lakić (Mladost), Ä?uriĹĄić (Mladost), Sekulić (Rudar), BondĹžić (Leotar), Turković (Borac Travnik), Perutović (Budućnost), Petković (ÄŒukariÄ?ki).

Otiťli: Kaluđerović (Rudar), Pejaković (Mladost), Stevović (Mogren), Bajković (Srbija).

STRPLJENJE: Barsa ne vrĹĄi pritisak na Pepa Gvardiolu

ÄŒekaće koliko god treba Sportski direktor Barselone Andoni Zubizareta je izjavio da klub ni na koji naÄ?in neće da vrĹĄi pritisak na trenera Pepa Gvardiolu oko produĹžetka ugovora, te da ne postoji nikakav vremenski rok do kojeg mora da ga potpiĹĄe.

- Gvardiola je trener koji bolje funkcioniĹĄe pod pritiskom i zato potpisuje ugovore na jednu godinu. VoÄ‘stvo kluba nema nikakvih problema sa tim. Svake godine mu je trebalo vremena da donese odluku, i ovog puta je traĹžio da mu damo prostora da razmisli. Mi ćemo ga Ä?ekati koliko god treba. On zna da ima podrĹĄku navijaÄ?a, igraÄ?a i Ä?elnika, svi su uz njega i zato smo smireni kad je pitanju novi ugovor rekao je Zubizareta za „Kanal plusâ€?.

InaÄ?e, Gvardioli istiÄ?e ugovor sa Barsom na kraju sezone. On je preuzeo katalonsku ekipu u ljeto 2008. i vodio je do osvajanja 13 trofeja.

Tri sezone uzastopno „blaugrana� je bila prvak Španije, dva puta je osvojila Ligu ťampiona...

I dok Barsa Ä?eka njegov odgovor, legende kluba razmiĹĄljaju ko bi mogao da ga zamijeni, jer je samo pitanje dana kada će Gvardiola da ode sa „Nou Kampaâ€?.

Tako je Karles ReksaÄ?, nekadaĹĄnji fudbaler i trener Katalonaca

Foto: REUTERS

Ima sve vrijeme ovoga svijeta: Pep Gvardiola istakao da bi ekipu trebalo da preuzme Ronald Kuman, Mihael Laudrup ili Ernesto Valverde, sadaĹĄnji trener Olimpijakosa.

- Pepova zamjena bi trebalo da bude neko ko je dio Barsine familije, ko poznaje situaciju u klubu jako dobro. Momci poput Kumana, Laudrupa ili Valverdea su pravi kandidati po mom miĹĄljenju. Vjerujem da i oni Ä?ekaju ĹĄansu da doÄ‘u u Barselonuâ€?, rekao je ReksaÄ?.

On je potom istakao da ima i viziju za budućnost.

- U budućnosti, za dvije, tri go-

dine, vjerujem da bi ĹĄansu mogli da dobiju Ivan de la Penja ili Oskar Garsija - istakao je ReksaÄ?.

ReksaÄ? je igrao za Barsu od 1976. do 1981. a kasnije je bio trener u svim mlaÄ‘im kategorijama, pomoćnik Luisu Aragonjesu, a prvi tim je vodio u dva navrata - 1991. je kratko vodio ekipu kao privremeno rjeĹĄenje i osvojio titulu, a onda se vratio 10 godina kasnije.

Tada je, međutim, doŞivio debakl - bio je 4. u Primeri, Real ga je eliminisao u polufinalu LŠ.

SERIJA A

Bolonja bolja od Fiorentine Fiorentina je nastavila sa promjenljivim igrama, a drugi poraz zaredom bez datog gola moĹže da oznaÄ?i i poÄ?etak nove krize u Firenci. „Violaâ€? je nakon debakla od Napolija (3:0) u petak, sada izgubila i u Bolonji sa 2:0 u odloĹženom meÄ?u koji je trebalo da se igra prije dvije sedmice. Gosti su, interesantno, u prvom poluvremenu stvorili makar tri-Ä?etiri zicera, u tim trenucima je odliÄ?an asistent bio Stevan Jovetić (igrao cijeli meÄ?), ali je baĹĄ u tih 45 minuta izgubila meÄ? - Bolonja je sve promaĹĄaje kaznila i golovima Dijamantija u 30. i Ramiresa u 43. minutu.

Fiorentina je u nastavku bila nemoćna, a sve je bilo rijeĹĄeno onog momenta kada je ostala sa igraÄ?em manje (iskljuÄ?en Olivera u 50. minutu).

Bolonja se sada izjednaÄ?ila na tabeli sa Fiorentinom i daleko je od zone ispadanja, jer ima sedam bodova i meÄ? viĹĄe od Lećea koji je ispod crte...

31

Sport

Vijesti

Englezi sagorjeli u Napulju ÄŒelzi je pretrÄ?an, nadigran i razbijen u paklu “San Paolaâ€?, pa trener ViljaĹĄ-BoaĹĄ broji posljednje sate na klupi, a Napoli jednim okom već gleda ka Ä?etvrtfinalu - 3:1!

Napolitanci su krenuli silovito (ziceri Kavanija i MaÄ‘a), a nije ih poremetio ni ĹĄokantan gol ÄŒelzija - Kanavaru je u 27. minutu lopta preĹĄla preko noge, a Mata iskoristio poklon.

Stadion se utiĹĄao, Ä?inilo se da je domaćin u nokdaunu, ali je preokret stigao već do poluvremena - Laveci je u 38. fantastiÄ?no pogodio sa 20 metara, a Kavani u nadoknadi ramenom skrenuo loptu u mreĹžu nakon centarĹĄuta Inlera.

I to nije bilo sve, taman kada se Ä?inilo da ÄŒelzi steĹže obruÄ? u nastavku, Kavani i Laveci izveli su joĹĄ jednu minijaturu za pamćenje.

Urugvajac je asistirao, a Argentinac pogodio za totalnu ludnicu na stadionu...

Real je u ledom okovanoj Moskvi bio samouvjeren i siguran u pobjedu sve do posljednjeg faula na meÄ?u, na-

CSKA - REAL MADRID 1:1 Moskva - Stadion “LuĹžnjikiâ€?. Gledalaca: 70.000. Sudija: Bjorn Kujpres (Holandija). Strijelci: Verblum u 90+3. minutu za CSKA, Ronaldo u 28. minutu za Real. Ĺ˝uti kartoni: Verblum (CSKA), Ćavi Alonso, Kedira, Koentrao (Real Madrid).

CSKA Moskva: ÄŒepÄ?uhov - Ĺ enikov, V. Berezucki, IgnjkaĹĄeviÄ?, A. Berezucki - Aldonjin (Honda), Verblum DĹžagoev, ToĹĄić (Necid), Musa (Oliseh) - Dumbija.

Real Madrid: Kasiljas - Arbeloa, Serhio Ramos, Pepe, Koentrao - Kedira, Ćavi Alonso - Ozil (Albiol), Kaljehon (Kaka), Kristijano Ronaldo - Benzema (Iguain).

NAPOLI - ÄŒELZI 3:1

Majstorski: Laveci postiĹže prvi gol za Napoli kon kojeg je CSKA izjednaÄ?io za veliko slavlje 70.000 navijaÄ?a na ledom okovanom stadionu “LuĹžnjikiâ€?.

Madriđani su tako prekinuli seriju od ťest uzastopnih

Foto: REUTERS

pobjeda u Ligi ĹĄampiona, ali su uprkos tome ostvarili rezultat koji im daje veliku prednost pred revanĹĄ na “Santjago Bernabeuuâ€? 14. marta.

- Trebalo je da pobijedimo.

CSKA je uradio malo da bi postigao gol. Ipak, ja sam zadovoljan - prokomentarisao je Murinjo nakon meÄ?a.

Ronaldo je u 36. minutu

Napulj - Stadion “San Pauloâ€?. Gledalaca: 60.074. Sudija: Karlos Velasko Karbaljo (Ĺ panija). Strijelci: Laveci u 38. i 65, Kavani u 45+2. minutu za Napoli, Mata u 27. minutu za ÄŒelzi. Ĺ˝uti kartoni: Kavani (Napoli), MeireleĹĄ, Kejhil (ÄŒelzi).

Napoli: De Santis - Kampanjaro, Kanavaro, Aronika MaÄ‘o, Inler, Gargano, Zuniga - HamĹĄik (Pandev), Laveci (DĹžemaili) - Kavani. ÄŒelzi: ÄŒeh - Ivanović, Kejhil, David Luiz, Bosingva RamireĹĄ, Raul MeireleĹĄ (Esjen), Maluda (Lampard) StaridĹž, Drogba, Mata. pogodio ĹĄutem lijevom nogom nakon centarĹĄuta Koentraa, a izjednaÄ?io Ĺ veÄ‘anin Verblum nakon prekida u posljednjim sekundama

meÄ?a, iako je Real prije toga imao nekoliko zicera (Ramos, Ronaldo...)

OSMINA FINALA LIGE Ĺ AMPIONA: Inter protiv Marseja, Bajern gostuje Bazelu

Ranijeri protiv proĹĄlosti Didije DeĹĄam je prije osam godina bio koban za Klaudija Ranijerija - tada ga je kao trener Monaka eliminisao iz polufinala Lige ĹĄampiona dok je Italijan vodio ÄŒelzi.

Odmah nakon toga Ranijeri je smijenjen, a neĹĄto sliÄ?no bi moglo da se desi i sada poslije dvomeÄ?a Marseja i Intera - dva trenera će opet da udare jedan na drugog, uloge nisu promijenjene, jer su DeĹĄam i njegov tim, baĹĄ kao i 2004, autsajderi (makar blagi) u nokaut fazi... „Ranijeri protiv duhova proĹĄlostiâ€?, tako su italijanski mediji najavili veÄ?eraĹĄnji meÄ? na „Velodromuâ€? koji će gotovo izvjesno da odredi sudbinu bivĹĄeg trenera Juventusa i Rome na klupi Intera.

U drugom meÄ?u, Bajern gostuje Bazelu, jednom od heroja prvog dijela Lige ĹĄampiona i timu koji je izbacio ManÄ?ester junajted.

INTER traĹži spas Ako Inter veÄ?eras izgubi i umanji ĹĄanse da doÄ‘e do Ä?etvrtfinala, svi su sigurni da Ranijeri već od sjutra neće biti trener Intera. Kako god, on misli samo na utakmicu.

- Od kada sam u Interu, mnogo smo opuĹĄtenije igrali u Ligi ĹĄampiona nego u Seriji A. Kada sam doĹĄao, nismo odmah krenuli dobro u prvenstvu, ali smo pobijedili CSKA i Lil u gostima. U Evropi se igra mnogo otvorenije, to nam odgovara, u Italiji to nije sluÄ?aj - rekao je Ranijeri.

Italijan nije Ĺželio puno da priÄ?a o DeĹĄamu.

- Sjećam li se 2004. godine? Naravno, znam da sam tada napravio neke greĹĄke. To mi je bila najteĹža noć u karijeri, nikada nisam bio tako razoÄ?aran. PoĹĄtujem DeĹĄama, zasluĹžuje da vodi neki veliki italijanski klub - kazao je Ranijeri.

MARSEJ - INTER Marsej - Stadion „Velodromâ€?. Sudija: ÄŒunejt ÄŒakur (Turska). PoÄ?etak u 20.45.

Marsej (4-2-3-1): Mandanda - Acpilikueta, Dijavara, N'kulu, Morel - Kabore, Ĺ ejru - Amalfitano, Valbuena, A. Aju - Brandao.

Inter (4-3-1-2): Žulio Sezar - Majkon, Lusio, Samuel, Nagatomo Zaneti, Palombo, Kambijaso - Snajder - Milito, Forlan.

BAZEL - BAJERN Bazel - Stadion „Sent Jakob park�. Sudija: Nikola Ricoli (Italija).

PoÄ?etak u 20.45.

Bazel (4-4-2): Šomer - Štajnhofer, Abraham, Dragović, Park Šaćiri, Hugel, DŞaka, F. Frej - Štreler, A. Frej.

Bajern (4-2-3-1): Nojer - Rafinja, Boateng, BadĹĄtuber, Lam - Luiz Gustavo, Alaba - Miler, Kros, Riberi - Gomes.

IzdavaÄ?: DAILY PRESS. d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao je 1. septembra 1997.

Podgorica Bulevar revolucije 11 PoĹĄtanski fah 351

www.vijesti.me Ĺ˝iro-raÄ?un: 510-168-21,CKB Telefon redakcije: 406-901, faks: 242-306 Marketing: Biljana MARKOVIĆ-AL MAHMUD tel: 406-908, 406-928, fax 248-613 Oglasno, tel/fax: 230-955, 230-956 Prodaja: Stanka RADULOVIĆ tel/fax: 406-940, 406-925 Ĺ tamparija: 891-805, 891-815

Liga ĹĄampiona 2011-12 Februar 22 - Najboljih 16, prvi meÄ?evi Forma u Evropi: P Marselj v Inter Stadion Velodrom MeÄ‘usobni dueli Pobj. 2 Remi 0 Pobj. 0 Statistika u LĹ Forma Golovi dati/primljeni 7/4 8/7 12.

Rejting u Evropi 17.

VAŽNO

DeĹĄam oÄ?ekuje dva velika duela.

- Italijanski timovi u Evropi su uvijek jednako opasni, bez obzira da li su trenutno u formi ili ne. Svima je jasno kako nas teĹžak posao Ä?eka protiv Intera - rekao je DeĹĄam.

Legendarni vezista Juventusa siIzbacili gurno priĹželjkuje da mu se ponovi Inter 2004. godina, ali ne osjeća nikakvo u Ä?etvrtďŹ nalu rivalstvo sa Ranijerijem.

03/04 - Vidim da se potencira okrĹĄaj Ranijerija i mene, ali ja to ne vidim tako. Ovo je, ipak, dvoboj Marseja i Dijego Milito Intera.

Inter

BAJERN na ispitu bez Ĺ vajnija

3.33 5.67 56% 4.50

Timska statistika (po meÄ?u) Ĺ utevi u gol Ĺ utevi van gola Posjed lopte Korneri

6.33 4.17 48% 6.00

R

I

VAŽNO

Nesavladani u gostima u grupi P2R1

U formi kljuÄ?ni Ä?ovjek

Kontinuitet Italijana Italija ima tri tima u Najboljih 16 u 8. sezoni zaredom

Bajern je u krizi i igre i rezultata, izgubio je prvo mjesto u Bundes ligi, Italijanski nastupi u Najboljih 16 od 2003/04 pa je dvomeÄ? sa Bazelom prilika da se Bavarci vrate u ritam.

8 Inter Problem je ĹĄto nema Bastijana AC Milan 8 Ĺ vajnĹĄtajgera, lidera tima i igraÄ?a Na italijanske timove Juventus 4 bez kojeg Jup Hajnkes ima velike otpada 18% nastupa muke.

Roma 4 od svih klubova - Već sam jednom rekao da je među 16, ťto je 3. mjesto, Fiorentina 1 Bastijan za mene na istom nivou kao iza Engleske (21,5%) Inijesta i Ćavi. On je pravi lider, Napoli 1 i Španije (18,7%) gradi igru i mozak je tima - rekao je Hajnkes.

Bazel v Bajern Minhen Sa ili bez njega, Bajern mora da St.Jakob-Park ide dalje do cilja - a to je finale Lige Međusobni dueli ťampiona koje se igra u Minhenu.

Pobj. 0 Remi 0 Pobj. 3 - Kritike koje dobijamo su opravStatistika u LŠdane. Al, siguran sam da imamo snagu da prođemo Bazel.

Forma Bazel, sa druge strane, sanja da 11 / 10 Golovi dati/primljeni 11 / 6 sruťi joť jednog favorita, a u centru VAŽNO 37.

Rejting u Evropi 4.

VAĹ˝NO paĹžnje je DĹžerdan Ĺ aćiri, mladi Timska statistika (po meÄ?u) ĹĄvajcarski as koji će od naredne Dobili 6 Savladali 4.17 7.17 Ĺ utevi u gol sezone da igra za Bajern. od posljednjih 5.00 Ĺ utevi van gola 5.50 - Misliću o Bajernu tek od ljeta, Man.jun.

9 evropskih 2:1 u sada Ĺželim da pobjeÄ‘ujem sa Ba- ĹĄesnaestini 53% Posjed lopte 56% susreta u zelom - poruÄ?io je momak koji je gostima ďŹ nala 3.17 Korneri 4.17 roÄ‘en na Kosovu.

Slike: Getty Images Š GRAPHIC NEWS Izvori: UEFA, Infostrada Sports

IzvrĹĄni direktor: Ĺ˝eljko IVANOVIĆ zeljko.ivanovic@vijesti.me Glavni i odgovorni urednik: Mihailo JOVOVIĆ mihailo.jovovic@vijesti.me Zamjenici glavnog i odgovornog urednika: NeÄ‘eljko RUDOVIĆ politika@vijesti.me nedjeljko.rudovic@vijesti.me Zdravko VUÄŒINIĆ ekonomija@vijesti.me

Urednici: Dejan PERUNIÄŒIĆ desk@vijesti.me Danilo MIHAILOVIĆ drustvo@vijesti.me Radmilo TADIĆ crnahronika@vijesti.me Nela RADOIÄŒIĆ forum@vijesti.me Angelina Ĺ OFRANAC svijet@vijesti.me Hana AJDARPAĹ IĆ regioni@vijesti.me Boban NOVOVIĆ podgorica@vijesti.me Aleksandar VUÄŒKOVIĆ sport@vijesti.me

Jelena NELEVIĆ kultura@vijesti.me Ivana NOVAKOVIĆ-LEKOVIĆ zabava@vijesti.me Nina VUJAÄŒIĆ (nedjelja) nina.vujacic@vijesti.me BalĹĄa BRKOVIĆ (ART) balsa.brkovic@vijesti.me Slobodan ÄŒUKIĆ (arhiv, nauka) slobodan.cukic@vijesti.me Savo PRELEVIĆ foto@vijesti.me Dragan L. MARTINOVIĆ (dizajn)

LIGA Ĺ AMPIONA: Real u nadoknadi ostao bez pobjede u Moskvi

srijeda, 22. februar 2012.

Sport

Realu remi koji ne brine

strana 30

LIGA Ĺ AMPIONA U FUDBALU: CSKA izjednaÄ?io u posljednjim sekundama kod kuće protiv MadriÄ‘ana

Postigao gol, mogao joĹĄ koji: Kristijano Ronaldo i golman ÄŒepÄ?uhov

Foto: REUTERS

SPUŠTENA ZAVJESA: Sinoć u ponoć zavrťen zimski prelazni rok u Crnoj Gori

Veliki promet, nikakva zarada strana 31

Crna Gora Otiťli da pomaŞu, a njima pruŞali pomoć

O ÄŒEMU JE RIJEÄŒ: Milan Delić iz NikĹĄića, koji je helikopterom prevezen do Pivske planine, tvrdi da Vojska dobrovoljce ne ostavlja na dogovorena odrediĹĄta

U PIVSKOJ planini tri metra snijega

U Dubljevićima je, kao i u ostalim selima Pivske planine, prema njegovim rijeÄ?ima preko tri metra snijega. Situacija je teĹĄka kaĹže, ali ljudi se mnogo ne Ĺžale, ne bune se. Trpe, jer to su nauÄ?ili cijelog Ĺživota. I ne traĹže niĹĄta, jer, kako reÄ?e, nijesu ni navikli da dobijaju. “Ne mogu ni predsjednik opĹĄtine, drĹžave ili Vlade, vojni ministar ili bilo ko drugi da kaĹžu kakva je situacija ovdje. Pa oni nijesu doĹĄli kod ovog naroda, vidjeli ovu muku i bijedu.

U Dubljevićima Şivi i Vukajlo Dubljević koji ima suprugu i dvoje maloljetne djece, koji je loťeg materijalnog stanja i kome je pomoć viťe nego potrebna. PomaŞu komťije, ali po snijegu teťko da mogu da stignu jedni do drugih, a njima je već i hrane prifalilo� tvrdi Delić.

PluĹžine – Redakciji „Vijesti“ obratili su se Pivljani koji su vojnim helikopterom u petak 17. februara otiĹĄli na Pivsku planinu kako bi pomogli roditeljima koji su tamo nedjeljama odsjeÄ?eni, tvrdeći da je „cilj Vojske bio samo da ih iskrca iz helikoptera bez obzira koliko su odrediĹĄta udaljena od mjesta iskrcavanja“. “Organizacija je stvarno nula, kako u gradskim kriznim ĹĄtabovima tako i u glavnom Operativnom ĹĄtabu.

Bukvalno sam u pet do 12 saznao da kreće helikopter za Pivsku planinu i otiĹĄao do Kapina Polja. Prva tura je prihvatila odreÄ‘eni broj dobrovoljaca i sve ih spustila u sela do kojih su iĹĄli. Bio sam u drugoj turi. Htjeli su da nas ostave u Bezuje, gdje su ostavili jednog putnika, ali smo se pobunili i stigli makar do poÄ?etka sela Dubljevići.

Njihovo opravdanje ťto nas ne voze do odrediťta bilo je da navodno nemaju goriva� kaŞe u telefonskom razgovoru vidno iznerviran Milan Delić koji je otiťao kod majke i brata koji se nalaze u Seljkovcu.

Sa njim su bili RadoĹĄ Nedić i braća Zoran i Ĺ˝eljko Radović koji su otiĹĄli kod roditelja koji Ĺžive u Borkovićima. “Njima je selo od Dubljevića udaljeno tri kilometra dok je do moje kuće oko ĹĄest kilometara. Nameti su od pet do deset metara tako da nijesmo smjeli da gazimo po snijegu, jer ako propadnemo loĹĄe nam se piĹĄe. A joĹĄ smo imali i viĹĄe

Nemaju goriva ili im moĹže biti: Vojni helikopter ovih dana na podruÄ?ju Pive pd 200 kilograma ĹĄto hrane ĹĄto stvari. Zato smo puzali i trebalo nam je viĹĄe od sat i po da preÄ‘emo kilometar, koliko

Do sela u Pivskoj planini samo puzeći ili na skije

je bilo do prve kuće. Tu sam i noćio, jer dalje nijesam mogao� kaŞe Delić.

U subotu ujutru je, tvrdi, u

Dubljeviće helikopter doveo druge dobrovoljce i on je zamolio da ga prevezu do Seljkovca, ali, navodno, nijesu

Foto: Dragan RADOIČIĆ

htjeli. “RoÄ‘eni brat i brat od strica su krenuli iz sela skijama za mene. SmijeĹĄno. DoĹĄao sam

da im pomognem, a sada su oni morali da pomaĹžu meni da stignem bezbjedno do rodne kuće. Donijeli su i za mene skije i put od Seljkovca do Dubljevića i nazad, znaÄ?i nekih desetak kilometra, je na skijama trajao osam sati.

Da oni nijesu doťli za mene ne bih mogao da stignem do brata i majke� tvrdi Milan.

O svemu je, kako kaĹže, obavijestio krizne ĹĄtabove u PluĹžinama i Podgorici i ministra poljoprivrede Tarzana MiloĹĄevića. Svi su, kaĹže, rekli da im je Ĺžao kroz ĹĄta je proĹĄao i to je to.â€? “To je stvarno neviÄ‘eno.

Svako radi ĹĄta hoće, onaj ko ima nekoga stiĹže bezbjedno do odrediĹĄta, za ostale ih nije ni briga. Nadam se da ostali neće proći kao nas Ä?etvorica.

Dok se vratim iz Seljkovca, gdje Ĺživi petnaestak ljudi, a to će najvjerovatnije biti za mjesec, moĹžda me i proÄ‘e ova ljutnjaâ€? malo u ĹĄali reÄ?e Delić. „Vijesti“ su se obratile Ministarstvu odbrane traĹžeći od njih odgovor zaĹĄto su Delić i trojica momaka ostavljeni u pivskom bespuću. Iako je obećano da će poslati odgovor ĹĄta se i kako dogodilo, to nije uraÄ‘eno. I juÄ?e su za Pivu letjeli helikopteri MUP-a i Vojske Crne Gore. Dostavljeni su ljekovi za tri porodice na Šćepan polju, obavljen je transport smjene radnika u Hidroelektrani “Pivaâ€?, prevezeni su dobrovoljci do sela na Pivskoj planini, a evakuisane su i dvije osobe iz sela Borkovići. Ć

Foto: Arhiva “Vijesti�

srijeda, 22. februar 2012.

34

Jug

Vijesti

ODLUKA: Radnice „Nove koťute� prijete ťtrajkom glađu zbog nerijeťenih problema

Radnice nemaju ni zdravstveno osiguranje: Bivťa „Koťuta�

Foto: D.LASICA

Pomozite, ili idemo pred Vladu Cetinje – Radnice bivĹĄe modne industrije “KoĹĄutaâ€?, odnosno “Nove koĹĄuteâ€?, najavile su da će izaći pred Vladu i poÄ?eti ĹĄtrajk glaÄ‘u, ukoliko uskoro nadleĹžni organi ne rijeĹĄe njihov problem.

Njih 40, koje su bile zaposlene u “Novoj koĹĄutiâ€?, vlasnika Milete Brajkovića, Ĺžale se da već pet godina ne mogu da odbiju svoje radne knjiĹžice, jer Brajković ne Ĺželi da ih vrati. “Obraćale smo se vlasniku, koji nam je stalno obećavao da ćemo se vratiti na posao, da će nam isplatiti zarade koje nam duguje... MeÄ‘utim, od toga nije bilo niĹĄta. Takva situacija traje već pet godina, a mi se sve ovo vrijeme na Birou rada vodimo kao zaposleneâ€?, kazale su radnice “Nove koĹĄuteâ€?.

One su istakle da su se obraćale Inspekciji rada Cetinje, opĹĄtinskom sindikatu Cetinja, gradonaÄ?elniku,

Sindikatu Crne Gore i nadleŞnom ministarstvu, ali im niko do sada nije pruŞio ruku pomoći. Radnice su protiv bivťeg poslodavca podnijele prijavu sudu, ali, kako su

tio niĹĄta. Duguje nam minimalac za Ä?etiri godine i kompletne doprinoseâ€?, tvrde radnice.

Kako su ispriÄ?ale “Vijestimaâ€?, Brajković je na osnovu

Najgore je ĹĄto nas on ucjenjuje naĹĄim knjiĹžicama.

Pripremio je ugovore u kojima piĹĄe da nam je navodno isplatio sva dugovanja, pa ako to potpiĹĄemo dobile bismo knjiĹžice. A nije uplatio niĹĄta.

Duguje nam minimalac za Ä?etiri godine i kompletne doprinose, tvrde radnice kazale, nemaju vremena da Ä?ekaju na duge sudske procese da bi dobile pravdu. “Najgore od svega je ĹĄto nas on ucjenjuje naĹĄim knjiĹžicama. Pripremio je ugovore u kojima piĹĄe da nam je navodno isplatio sva dugovanja, pa ako to potpiĹĄemo dobile bismo knjiĹžice. A on nam nije upla-

BRAJKOVIĆ: Nijesam ja direktor, već moj brat “Vijestiâ€? su pokuĹ ale da dobiju komentar i od vlasnika Milete Brajkovica.

Brajković nam je u telefonskom razgovoru, na pitanje kako komentariĹĄe optuĹžbe radnica, kazao da je “sudski proces u toku i da ne treba to remetiti medijskim istupimaâ€?. “Sem toga, ne moĹžete vi pisati neĹĄto bez dokaza i Ä?injenica i na osnovu onoga ĹĄto su vam radnice rekleâ€?, kazao je Brajković.

Na konstataciju da “Vijestiâ€? nijesu sud da presuÄ‘uju koja strana govori istinu, već da iznesu priÄ?u obje strane, Brajković je kazao “da je on bio novinar i urednik i da zna kako to ideâ€?.

Kada mu je reÄ?eno da će stav radnica biti iznesen, sa njegovom izjavom ili bez nje, Brajković je predloĹžio “da se oko Ä?itave situacije Ä?ujemo sa direktorom, odnosno da zovemo njegovog brata za sat vremenaâ€?. Nakon pitanja zar on nije direktor firme, i kave veze sa firmom ima njegov brat, Brajković je kazao: “Ma nijesam ja Brajkovć, pogrijeĹĄili ste broj, nemojte viĹĄe da me zoveteâ€?, nakon Ä?ega je prekinuo vezu.

njih prije pet godina dobio kredit da otvori firmu i povukao ih sa Biroa rada. “Radile smo godinu, od 2007. do 2008. Onda je samo jednog dana doĹĄao i zatvorio fabriku. Rekao nam je da nema viĹĄe posla. Da bi nas onda Ä?etiri godine obmanjivao da će prozvodnja poÄ?eti i da se strpimoâ€?, ispriÄ?ale su one.

Kako su istakle, sve se nalaze u teĹĄkoj situaciji. “Ja sam za ove Ä?etiri godine dva puta bila trudna.

Djecu nijednom nijesam mogla da povedem u bolnicu jer nemam zdravstveno osiguranje, a da ne priÄ?amo o tome da sam mogla koristiti porodiljsko. Jednoj naĹĄoj koleginici umrla je majka sa kojom je Ĺživjela, a nije imala od Ä?ega da je sahraniâ€?, ispriÄ?ale su radnice “KoĹĄuteâ€?. “PraktiÄ?no smo na ulici, bez dinara. A dok nam vlasnik ne vrati radne knjiĹžice, ne moĹžemo da primamo ni taj minimalac sa Biroa, koji nam po zakonu pripada. Zato opominjemo nadleĹžne organe - ukoliko nam neko ne pomognu da rijeĹĄimo problem sa bivĹĄim poslodavcem, bićemo prinuÄ‘ene da izaÄ‘emo ispred zgrade Vlade i ĹĄtrajkujemoâ€?, istakle su radnice “Nove koĹĄuteâ€?.

35

Jug

Vijesti

Zbog „Teodaâ€? viĹĄe ne moĹže da se Ĺživi „U startu je puĹĄtao crni dim kao parobrod“: Trajekt „Teodoâ€?

Tivat - Povodom informacija koje su prije desetak dana objavile „Vijesti“, da novi trajekt „Teodo“, kompanije „Pomorski saobraćaj“ iz Kamenara, nije upisan u Registar brodova Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore i da je, od kada je u julu proĹĄle godine uveden u eksploataciju, viĹĄe od pola godine bez naĹĄih papira plovio na redovnoj liniji Kamenari-Lepetane, reagovao je pomorski kapetan Tomo Katurić iz Kamenara. „Taj brod proĹĄlog ljeta je u Boku iz brodogradiliĹĄta u Puli, u kome je napravljen, doĹĄao neispravan. TehniÄ?ka sluĹžba ’Pomoskog saobraćaja’ primila je tako neispravan brod, a mi koji ovdje Ĺživimo, snosimo posljedice“, kazao je Katurić, precizirajući da je novi trajekt u startu imao povećanu emisiju izduvnih gasova iz svog pogonskog kompleksa „pa je dimio crni dim kao parobrod“, kao i problema sa funkcionisanjem hidrauliÄ?ne rampe za ukrcaj automobila na

pramcu broda. “ViĹĄe od 100 graÄ‘ana Lepetana i Kamenara zvalo je proteklo ljeto kol-centar Ministarstva odrĹživog razvoja i turizma i Ĺžalilo se da se od dima i buke sa ’Teoda’ ne moĹže opstati. Mi koji Ĺživimo na obali, prozore na kućama nijesmo mogli otvoriti, a i turisti koji su ovdje boravili traĹžili su da prekinu odmor i odu jer niko nije mogao poÄ?inuti od buke koju bi, svojim treskom o mulo prilikom spuĹĄtanja izazivala neispravna rampa na trajektu“, istakao je Katurić.

On je dodao da je „Teodo“ ljetos, vozeći u tri smjene, za 24 sata napravio oko 40 voĹžnji preko tjesnaca Verige i svakog dana Ĺžitelji Kamenara i Lepetana bi po Ä?etrdesetak puta osjetili svu teĹžinu i buku udaraca njegove platforme u mulo prilikom pristajanja broda. On je dodao da je „Teodo“ “samo vrh ledenog brijega problema koje mjeĹĄtani Kamenara i Lepetana imaju

Foto: S.LUKOVIĆ

sa trajektima ’Pomorskog saobraćaja’“. „Trajekti ’Igalo’, ’Kamenari’, ’Perast’ i ’Lepetane’ uopĹĄte nemaju takozvane crne, odnosno fekalne tankove za prihvat otpadnih voda iz svojih toaleta, već se te vode direktno iz broda izlivaju u more, nama mjeĹĄtanima pod

U IZRADI jednog broda uÄ?estvuje 30 inĹženjera razliÄ?ite specijalnosti Vlasnik i direktor „Pomorskog saobraćaja“ Dejan Ban odbacio je kao netaÄ?ne Katurićeve tvrdnje u vezi s ispravnoťću trajekta „Teodo“.

On je kazao da je „Teodo“ proĹĄlog ljeta ukljuÄ?en u komercijalnu ekploataciju sa “vaĹžećim ’svjedoÄ?anstvom o sposobnosti broda za plovidbu’, izdatim od hrvatskog registra brodova (HRB) broj 18-030449/075366, od 28. juna 2011. godineâ€?. “Radi se o privremenom svjedoÄ?anstvu koji se dobija nakon uspjeĹĄno obavljenih probnih voĹžnji. PeriodiÄ?nost obnove plovidbenih svjedoÄ?anstava je plus/minus ĹĄest mjeseci, raÄ?unajući od dana isteka svjedoÄ?anstva, tako da ne stoji konstatacija da je brod bio bez vaĹžećeg uvjerenja o sposobnosti plovidbe.

SvjedoÄ?anstvo koje je izdato od HRB-a praktiÄ?no je isticalo 28. decembra 2011, a ’Pomorski saobraćaj’ je pravo na periodiÄ?nost odnove svjedoÄ?anstava u roku od plus/minus ĹĄest mjeseci iskoristio prvenstveno iz razloga turistiÄ?ke sezone. Osnovni pregled broda kod domicilne tehniÄ?ke uprave bez rezona bismo radili u ĹĄpicu turistiÄ?ke sezone, ĹĄto smo ocijenili kao nepotrebno i neracionalno rjeĹĄenje. Osnovni pregled broda kod UPS Crne Gore je obavljen nakon turistiÄ?ke sezone (svjedoÄ?anstvo broj 01110033 od 30. 09.

2011, izdato od UPS CG), dakle unutar roka

nosem. Ako trajektima preko Veriga godiĹĄnje preÄ‘e milion vozila, to znaÄ?i da se njima preveze i oko deset miliona ljudi, od kojih većina sa ova Ä?etiri trajekta koja ne zadovoljavaju ni minimum standarda ekoloĹĄke zaĹĄtite. Sve to ĹĄto putnici ostave u njihovim toaletima ide direktno u mo-

vaĹženja svjedoÄ?anstva izdatog od HRB-aâ€?, kazao je Ban. On je ocijenio da je “krajnje zlonamjerno proturanje glasina da je danas moguće sagraditi brod u iole ozbiljnoj zemlji, kakva makar u pomorskom smislu svakako jeste Hrvatska, pod nadzorom HRB-a, dobiti odobrenja klasifikacione dokumentacije, proći sve faze nadzora izgradnje broda i sve to sa navodnim takvim nedostacima koji uslovljavaju ili onemogućavaju dobijanje svjedoÄ?anstava o sposobnosti za plovidbu.â€? “To bi znaÄ?ilo da samo u postupku izgradnje tog jednog broda treba da bude ukljuÄ?eno viĹĄe od 30 brodomaĹĄinskih inĹženjera razliÄ?ite specijalnosti, krajnje nesposobnih ili korupiranihâ€?, istakao je Ban. On je rekao da Zakon o pomorskoj i unutraĹĄnjoj plovidbi propisuje naÄ?in upisa brodova u upisni registar LuÄ?ke kapetanije, te da se “upis vrĹĄi na osnovu rjeĹĄenja Privrednog suda koji postupa u vanparniÄ?nom postupku.â€? “Za upis broda se vodi vanparniÄ?ni sudski postupak i potrebno je da se ispoĹĄtuju rokovi da bi dokumenta-rjeĹĄenja i uvjerenja bila pravosnaĹžna. Tek nakon toga LuÄ?ka kapetanija postupa i moĹže se izvrĹĄiti upis broda u registar brodovaâ€?, objasnio je Ban.

re, ĹĄto je nedopustivo“, kazao je Katurić.

Katurić tvrdi da je “neshvatljivo da je drĹžava, primjenjujući Zakon o zaĹĄtiti mora od zagaÄ‘enja sa plovnih objekata, za trajekte ’Pomorskog saobraćaja’, koji ih nemaju, odloĹžila obavezu ugradnje crnih tankova do 2020. go-

BAN: Sud će reći svoje Ban je naglasio da njihove trajekte pogone savremeni “cumminsâ€? motori, koji koriste eko-dizel kao gorivo i da ti motori “nemaju ama baĹĄ nikakva izlivanja ĹĄtetnih otpuĹĄtanja ili nus-otpada koncentrisanih masnoćama, osim, naravno, ako nije u pitanju kakva havarija ili krajnji nemar, a toga, evo podugo, mi nijesmo imaliâ€? “Tomo Katurić već duĹže vrijeme o meni i o ’Pomorskom saobraćaju’ ĹĄiri neistine. Upravo je to i razlog ĹĄto je sudski procesuiran u predmetu P-3314/2010 pred Osnovnim sudom u Podgorici, a pod teretom iznoĹĄenja i ĹĄirenja neistina. Za 15. mart je zakazano

posljednje roÄ?iĹĄte i zavrĹĄna rijeÄ?, pa Ä?ovjek ima ĹĄanse da sve ĹĄto ima protiv mene i ’Pomorskog saobraćaja’ iznese u procesno dozvoljenom, ureÄ‘enom i kaĹžnjivom postupkuâ€?, istakao je vlasnik “Pomorskog saobraćajaâ€?.

On je rekao da Katurić, “umjesto da se koristi pravno dozvoljenim sredstvima, bira model komunikacije sa ciljem blaćenja preko novinaâ€?. “OÄ?igledno naslućuje ishod postupka pa koristi ’zadnji voz’ javnog iznoĹĄenja stava bez tereta pravosnaĹžno osuÄ‘enogâ€?, rezimirao je Ban.

dineâ€?. „Sve da im drĹžava produĹžava papire i to dozvoljava, ovakva praksa je nedopustiva za svakog ko ima malo savjesti i osjećaja za Boku. To je isto kao kada bi mjeĹĄtani kupili smeće u kese i onda ih pod okriljem noći da ih niko ne vidi bacali u more, ĹĄto naravno niko od nas neće uÄ?initi, jer mu to savjest ne dopuĹĄta“, istakao je Katurić, dodajući da trajekti „Pomorskog saobraćaja“ u more ispumpavaju i zauljene vode iz svojih kaljuĹža.

On je naglasio da je sa stanoviĹĄta ekologije s problematiÄ?nim aspektima rada trajekata u Boki upoznao relevantne drĹžavne instutucije i NVO koje se bave zaĹĄtitom prirode, a prije nekoliko dana o tome je pisao i ĹĄefu delegacije EU u Crnoj Gori Leopoldu Maureru, kome je poslao i video materijal kojim potkrepljuje svoje tvrdnje o „Pomorskom saobraćaju“. Ć

APEL: UdruĹženje maslinara „Maslinada“ uputilo incijativu budvanskoj upravi da, poput ostalih primorskih opĹĄtina, brendira svoj proizvod

ZaĹĄtitimo maslinovo ulje Budva - UdruĹženje maslinara Budve „Maslinada“ uputilo je incijativu lokalnoj upravi da se Budva proglasi uljarskim gradom, kao ĹĄto su to uÄ?inile susjedne primorske opĹĄtine i time kvalitetno maslinovo ulje na ovim prostorima, kao takvo, zaĹĄtiti i brendira.

Uz ocjenu da proĹĄle godine nije bilo roda, budvanski maslinari na godiĹĄnjoj skupĹĄtini

odrŞanoj u PrŞnu ipak su optimisti da će ova godina biti rodna.

Iako iz OpĹĄtine joĹĄ nijesu dobili povratni odgovor, predsjednik UdruĹženja BoĹĄko Mitrović kazao je da dobijanjem prefiksa “uljarski gradâ€? Budva bi mogla da konkuriĹĄe za brojne donacije neophodne za razvoj maslinarstva. “Budva moĹže da se pohvali

kvalitetnim uljem. Ako se uzme podatak da su od pretproĹĄle godine, kada je bila solidna rodnost, na ovim prostorima proizvedena Ä?etiri vagona kvalitetnog domaćeg ulja. To nije zanemarljiva brojka, jer ipak se radi o 40 hiljada litara uljaâ€?, kazao je Mitrović.

On je naglasio da, naĹžalost, ne postoji strategija razvoja maslinarstva na Crnogorskom

GRADITELJI se dozvali pameti Mitrović je kazao da je nekontrolisana sjeÄ?a maslina napokon zaustavljena, te da je aĹžurnoťću inspekcijskih sluĹžbi, kako lokalnih, tako i republiÄ?kih, sprijeÄ?eno dalje uniĹĄtavanje maslinjaka. “Posljednje dvije godine nemamo primjera uniĹĄtavanja maslinjaka. Ali, isto tako, viĹĄe nemamo ni one graÄ‘evinske euforije, viĹĄe se ne gradi toliko. Svi smo bili svjedoci da je upravo graÄ‘evinska ekspanzija dovela do

toga da se uniĹĄti na hiljade stabala maslina.

Sada viĹĄe toga nema. Upravo ono ĹĄto smo traĹžili od svih tih graditelja sada se poĹĄtuje.

Primjer je gradnja dviju zgrada u PrŞnu. Oba investitora su izvadila masline i prenijeli ih na drugo mjesto. To je bio jedan od uslova na koji smo sve vrijeme insistirali, a takođe mnogi su i posluťali naťe apele da nakon gradnje na svojim placevima posade nove masline, kazao je Mitrović.

primorju. “TakoÄ‘e, mi, maslinari, nemamo osobu u lokalnoj upravi koja bi vodila razvoj maslinarstva na ovim prostorima. Ako imamo u vidu da Bar i Ulcinj imaju uraÄ‘ene strategije i pomaĹžu svoja druĹĄtva, ne vidim ĹĄto to Budva ne bi imala isto.

Ne traĹžimo pare, jer mi dobijamo od resornog ministarstva i brojnih donatora traĹžimo struÄ?ne ljude koji bi se bavili maslinarstvomâ€?, kazao je Mitrović.

Mada su maslinjaci na teritoriji Budve gotovo desetkovani nakon rata, te za vrijeme investicionog buma, ipak, za proteklih sedam godina, od kada se na Ä?elu UdruĹženja nalazi Mitrović, kako je reÄ?eno na skupĹĄtini maslinara, na podruÄ?ju Budve zasaÄ‘eno je 11.550 stabala maslina.

Na teritoriji Budve, kako je rekao, nalazilo se oko 45 hiljada stabala maslina, a akcijima UdruĹženja taj broj je sa-

Foto: V.LAJOVIĆ

Maslinjaci u PaĹĄtrovićima da dostigao 56 hiljada. “OdluÄ?ili smo da ove godine analiziramo ĹĄta smo sve uradili, koliko smo koje vrste zasadili, da rezimiramo rezultate naĹĄeg rada. Tokom proĹĄle godine uspjeli smo da posadimo 1.600 sadnica maslina, od kojih je hiljadu mladica dalmatinske oblice, kao nove sorte na ovim prostorima, 600 stabala autohtone Ĺžutice, dok je 50 mladica italijanske sorte.

Poznato je da smo 2010. zasadili 2.000 novih stabala. NaĹĄ najveći problem je, kada je u pitanju nauka, ĹĄto mi od barskog instituta i podgoriÄ?kog zavoda za protekle dvije decenije nijesmo dobili savjet koju to sortu treba da sadimo na ovim prostorima. Sami smo se odluÄ?ili da sadimo nove dvije sorte, Ä?itajući i informiĹĄući se o maslinamaâ€?, kazao je Mitrović.

OPTUŽBE: Pomorski kapetan Tomo Katurić tvrdi da je novi trajekt neispravan i da ima mnogobrojne nedostatke i probleme, vlasnik „Pomorskog saobraćaja� sve negira

36

Jug

Vijesti

RASPRAVA: Skupťtina opťtine Herceg Novi usvojila budŞet glasovima vladajuće koalicije

DŞaba protivljenje odbornika opozicije Foto: S.KOSIĆ

Rasprava o budĹžetu trajala viĹĄe od tri i po sata: Sa juÄ?eraĹĄnje SkupĹĄtine opĹĄtine Herceg Novi - Odluka o budĹžetu je i na juÄ?eraĹĄnjoj sjednici lokalnog parlamenta bila inspirativna za odbornike jer je rasprava trajala viĹĄe od tri i po sata.

Iste zamjerke opozicije i isti argumenti obraÄ‘ivaÄ?a budĹžeta Ä?ule su se kao i na prethodnim sjednicma lokalnog parlamenta, kada je raspravljano o nacrtu tog dokumenta. Zamjereno je i da nijesu uvaĹžene brojne primjedbe i sugestije koje su iznesene na javnoj raspravi.

Stevo Cvjetković, naÄ?elnik Sekretarijata za finansije, turizam i ekonomski razvoj, istakao je da je budĹžet realan i jedino moguć u sadaĹĄnjoj ekonomskoj situaciji u zemlji i okruĹženju.

Sa tom ocjenom bili su saglasni i diskutanti iz partija koje uÄ?estvuju u lokalnoj vlasti.

Iz redova opozicije je konstatovano da je budĹžet potroĹĄaÄ?ki, a odbornik DPS-a Andrija Radman je ustvrdio da njihov klub tu ocjenu ponavlja već treću godinu.

On je to ilustrovao podatkom da je za plate zaposlenih u lokalnoj upravi, materijalne troťkove i tekuće odrŞavanje predviđeno 5,6 miliona eura. Pitao je i ťta je sa novcem namijenjenim za kapitalni

budĹžet koji nije utroĹĄen za planirane projekte.

Njegov kolega iz odborniÄ?kog kluba Vlado GardaĹĄević je kao primjer takve politike lokalne vlasti naveo da je prije nekoliko godina opĹĄtinsko zemljiĹĄte u Zelenici, Zmijice, prodato za 1,3 miliona eura, sa obra-

skupĹĄtina donijela odluku o pokretanju lokalnog TV studija, kao i da se 0,49 odsto novca iz budĹžeta opredijeli za socijalna davanja. On je kazao da se te odluke ne poĹĄtuju, â€œĹĄto znaÄ?i i zloupotrebu skupĹĄtineâ€?.

BudŞet je usvojen glasovima vladajuće koalicije,

Sve primjedbe koje su se Ä?ule u raspravi o predugovoru o ulaganjima u infrastrukturne objekte i komunalije na LuĹĄtici, gdje je planirana izgradnja turistiÄ?kog kompleksa kompanije „Nord Starâ€?, biće uvaĹžene prilikom definisanja i potpisivanja ugovora sa tom kompanijom, obećao je predsjednik OpĹĄtine zloĹženjem da je novac opredijeljen za rekonstrukciju glavne gradske saobraćajnice od Igala do Meljina. On je ustvrdio da ne zna gdje su pare utroĹĄene i istakao da je za rekonstrukciju samo dijela glavne saobraćajnice podignut kredit. GardaĹĄević je kazao da je struktura opĹĄtinskih prihoda upitna, “jer se bazira na prodaji i zakupu opĹĄtinske imovineâ€?. â€œĹ ta ćemo raditi kada sve rasprodamoâ€?, pitao je GardaĹĄević.

Dejan Stojadinović (DPS) podsjetio je da je lokalna

UVAŽITI zahtjeve „Novog prvoborca�

Odbornici su dali saglasnost i na nekoliko odluka koje se odnose na kupovinu zemljiĹĄta za izgradnju fabrike za preradu otpadnih voda u Meljinama, koje je u vlasniĹĄtvu AD “Novi prvoboracâ€?.

Odbornik Dragan Janković je ustvrdio da je ugovorom predviÄ‘eno da se prilikom izrade DUP-a “Meljineâ€? maksimalno uvaĹže zahtjevi “Novog prvoborcaâ€?, koji traĹže da se na njihovom zemljiĹĄtu u Meljinama i na Podima predvidi izgradnja viĹĄespratnica sa mnogostrukom namjenom.

Mladen Rostović iz Narodne stranke je uvjeren da je zemljiĹĄte za fabriku moglo biti eksproprisano ili rijeĹĄeno na drugi naÄ?in, “jer drĹžava i OpĹĄtina imaju znaÄ?ajan akcionarski udio u “Novom prvoborcuâ€?.

iako su odbornici DPS-a bili suzdrŞani, a Uroť Filipović, odbornik SDP-a protiv.

Sve primjedbe koje su se Ä?ule u raspravi o predugovoru o ulaganjima u infrastrukturne objekte i komunalije na LuĹĄtici, gdje je planirana izgradnja turistiÄ?kog kompleksa kompanije “Nord Starâ€? biće uvaĹžene prilikom definisanja i potpisivanja ugovora sa tom kompanijom, obećao je predsjednik OpĹĄtine Dejan Mandić.

Odbornici su dali saglasnost i na tendersku dokumentaciju za izbor strateĹĄkog partnera za izgradnju autobuske stanice koja je planirana u Igalu.

Odbornici su donijeli odluku da se Herceg Novi proglasi gradom maslinovog ulja, a usvojili su i nekoliko planskih dokumenata.

Dnevnim redom je bilo planirano da odbornici raspravljaju o „preduzetim aktivnostima vezanim za privatizaciju “Vektra Boke“, meÄ‘utim, nakon saznanja o steÄ?aju u “Vektra Montenegr uâ€? rasprava se svela uglavnom na politiÄ?ke ocjene.

Nije prihvaćen predlog DPS da se o toj temi zakaŞe vanredna sjednica. Ć

Vijesti

Marketing

37

38

Sjever

Vijesti

NEOÄŒIŠĆENO: Djeca iz nikĹĄićkih prigradskih naselja propustila prvi ĹĄkolski dan

Bez pomoći roditelja ne moĹže se do ĹĄkola: Dragova Luka juÄ?e

FOTO:d.

Ni Ä?izme ne pomaĹžu NikĹĄić – U NikĹĄiću je juÄ?e zvaniÄ?no poÄ?ela nastava, ali ne sa svim Ä‘acima u klupama.

Ulice poplavljene vodom i sa gomilama snijega juÄ?e su za uÄ?enike nekoliko prigradskih naselja bile nepremostiva prepreka na njihovom putu do ĹĄkola, pa su roditelji odluÄ?ili da ih do daljeg ne ĹĄalju na nastavu.

MiloĹĄ KankaraĹĄ iz Dragove Luke, danima je, kaĹže, sluĹĄao obećanja da će sve biti Ä?isto pred poÄ?etak drugog polugoÄ‘a. „Ja imam tri Ä‘aka i dok se ne oÄ?isti put, neću ih slati u ĹĄkolu.

Ne smijem da rizikujem i razmiĹĄljam ko će ih usput zgaziti ili prskati vodom kad auto proÄ‘e kroz lokvu, jer drugog puta nema, ogorÄ?eno je priÄ?ao KankaraĹĄ, dodajući ironiÄ?no da Krizni ĹĄtab samo na papiru postoji. „Stalno zovemo, ali se niko ne javlja. LakĹĄe je doći do DĹžordĹža BuĹĄa nego do potpredsjednika OpĹĄtine Moca Mićunovićaâ€?, kazao je revoltirano KankaraĹĄ.

Osim njegove djece, tu je joĹĄ dvadesetak uÄ?enika iz komĹĄiluka koja treba da preÄ‘u

oko kilometar puta kroz bljuzgavicu da bi doĹĄli do osnovnih ĹĄkola „Braća Labudović“ i „Braća Ribar“.

Zbog istog problema Ĺžalili su se juÄ?e naĹĄoj redakciji i mjeĹĄtani Dukla i KliÄ?eva.

Mićo Bulatović iz KliÄ?eva kaĹže da se Ĺ kolskom ulicom, u kojoj Ĺživi, moĹže samo u ribar-

Peroťević kaŞe da je proteklih dana bila stalno u kontaktu sa ljudima iz mjesne zajednice. „Znam da se dosta radilo.

Najgore je sad ĹĄto je kiĹĄa pala, pa moĹžda voda nema kuda da otiÄ?e, ali mislim da se u Ä?izmama moĹže lako doći do ĹĄkoleâ€?, objasnila je PeroĹĄević.

Zbog snijega i ne-

SAMO dvije maĹĄine Predsjednik OpĹĄtine NikĹĄić NebojĹĄa RadojiÄ?ić objasnio je da bi danas trebalo da budu oÄ?iťćene ulice u Dragovoj Luci, ali i i ostalim djelovima grada gdje bude potrebno. „Imamo samo dvije maĹĄine sa lancima od kojih je jedna vojna. Jedna Ä?isti Bijele Poljane, a druga naselja iznad Gorneg Polja i ne moĹžemo ih odmah povući“, objasnio je RadojiÄ?ić. skim Ä?izmama, pod uslovom da auta ne prolaze. „Kad auto prolazi dijete moĹže samo da skoÄ?i u namet pored puta i spasi se od vozila, ali ne i od toga da se pokvasi.

Nema ĹĄanse da ću u ovakvim uslovima slati djecu u ĹĄkolu“, poĹžalio se Bulatović.

Direktorica OŠ„Milija NikÄ?ević“ u KliÄ?evu Slavica

proÄ?iťćenog puta veliki broj djece iz Morakova i BjeloĹĄevine u NikĹĄićkoj Ĺžupi nije iĹĄao u ĹĄkolu, jer autobus do tih sela ne moĹže da doÄ‘e. Oni koji su se odluÄ?ili da ipak ne zakasne prvog dana drugog polugoÄ‘a, morali su da pjeĹĄaÄ?e i preko pet kilometara da bi stigli do OŠ„DuĹĄan Bojović“ na MaÄ?ku.

BEZBJEDNO: Na Ĺ˝abljaku i u Bijelom Polju poÄ?ela nastava, oÄ?iťćen snijeg do ĹĄkola

Jedino plaĹĄi Crna udovica Ĺ˝abljak/Bijelo Polje - Nakon prinudnog raspusta koji je trajao deset radnih dana, ĹžabljaÄ?ki osnovci i srednjoĹĄkolci vratili su se u Ä‘aÄ?ke klupe. Odziv skoro potpun. “Nastava se odvijala normalno u toplim uÄ?ionicama.

Snijeg na krovu ťkole uklonjen je s povrťina ispod kojih se prolazi. Ipak, organizovano smo prilikom dolaska i odlaska djece bili prisutni ispred zgrade i propratili njihovo kretanje�, kaŞe di-

rektor OĹ â€œDuĹĄan Obradovićâ€?

Veselin Vukićević.

U ponedjeljak su pripadnici OpĹĄtinske sluĹžbe spasavanja uklanjali snijeg sa krovova kuća i zgrada uz prilazne puteve ĹĄkoli. Ali ne i potpuno, naroÄ?ito sa zgrade koju Ĺ˝abljaÄ?ani nazivaju Crna udovica. To je bio razlog za nespokoj jednog broja roditelja koji su svoju djecu dopratili u ĹĄkolu i saÄ?ekali ih prilikom zavrĹĄetka nastave.

Nastavu je pohađalo i viťe FOTO: O. Pjeťivac

Krov Crne udovice nezgodan: JuÄ?e na Ĺ˝abljaku

od 30 uÄ?enika iz poddurmitorskih sela koji u ĹĄkolu dolaze organizovanim prevozom. Od juÄ?e prevoz tih Ä‘aka obavlja vlasnik privatnog minibusa, a to je rezultat novog dogovora sa direktorima ĹĄkola i rukovodstvom Komunalnog preduzeća.

I na podruÄ?ju bjelopoljske opĹĄtine nastava je juÄ?e normalizovana.

Milko KovaÄ?ević, direktor Gimnazije “Miloje DobraĹĄinovićâ€? saopĹĄtio je, da će u seoskim ĹĄkolama u TomaĹĄevu, u Pavinom Polju i i SuĹĄici, nastava biti najkasnije za dva-tri dana.

Koordinacioni tim za upravljanje u vanrednim situacijama, na juÄ?eraĹĄnjoj sjednici donio je odluku da se nastava u predĹĄkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim ĹĄkolama u opĹĄtinama Berane i Andrijevica poÄ?ne danas.

U kolaĹĄinskoj opĹĄtini, ĹĄkole će poÄ?eti da rade najvjerovatnije tek u ponedjeljek, jer joĹĄ nijesu oÄ?iťćeni krovovi zgrada i objekata pored puteva koji vode do obrazovnih ustanova. ÄŒ

39

Sjever

Vijesti

UJED: Lutalice napadaju i po selima

Preko noći u podstanare NikĹĄić – Krov kuće Milorada Zekovića iz NikĹĄića, u Ulici Staro pazariĹĄte sruĹĄio se pod teretom snijega preksinoć oko 20 Ä?asova. Milorad je Ĺživio u toj kući sa suprugom i dvoje djece. U trenutku ruĹĄenja u kući nije bilo nikoga, jer se porodica iselila nakon prvog snijega kada je popustila greda sa sjeverne strane koja je pomjerila krov. „Nama je 4. februara, kada je pao prvi snijeg, već oĹĄtećen dio krova i tada smo morali da se iselimo i da sve stvari iznesemo iz kuće, jer u njoj nije bilo bezbjedno boraviti. Prvih nekoliko dana bili smo kod komĹĄija i rodbine, a onda smo naĹĄli smjeĹĄtaj i sada Ĺživimo kao podstanari“, kazao je Miloradov sin Aleksandar.

Oni su tada o poÄ?etku ruĹĄenja krova obavijestili Krizni ĹĄtab, policiju i vatrogasce. „Čistili smo snijeg, ali izgleda da nismo mogli mnogo da pomognemo. ÄŒitav krov se sruĹĄio, a pitanje je kada će da padnu i plafoni“, kazao je Aleksandar.

Odmah su doťli i pripadnici policije da naprave uviđaj, kao i vatrogasci koji su pokuťali da spasu ťto se spasiti moŞe. NaŞalost, nijesu mogli mnogo da

FOTO: I. Petruťić

Sve intervencije na krovu bile uzaludne: Kuća porodice Zeković urade.

JuÄ?e je i u prigradskom naselju Duklo pao dio krova barake u kojoj Ĺživi 30 domaćina. Dio koji je pao nalazi se iznad stana gdje Ĺžive tri porodice. „U jednom stanu Ĺžive dvije Ĺžene koji su socijalni sluÄ?ajevi, u drugom jedna gospoÄ‘a koja je sama, a u trećem ja, supruga i dvogodiĹĄnji blizanci. Već je

PALE i tende Bijelo Polje - Pod teretom snijega juÄ?e se uruĹĄila metalna tenda na terasi kafe-bara „Ange“ vlasniĹĄtvo Branislava-Boda Drobnjaka u Ulici slobode u centru Bijelog Polja. Ĺ teta je priÄ?injena i na vlasnikovom “mercedesu“ koji je bio parkiran ispod tende. TeĹžina snijega uruĹĄila je i nadstreĹĄnicu na ulazu u fabriku „Krisma milk“ u Industrijskoj ulici u naselju Nedakusi. SteÄ?ajni upravnik Lakić Grdinić saopĹĄtio je da je popustilo 30-ak metara nadstreĹĄnice i da je ĹĄteta prijavljena opĹĄtinskom timu za vanredne situacije.

B. Č.

poÄ?elo da prokiĹĄnjava, a na zidovima su krateri i po pola metra“, kazao je Radivoje MagovÄ?ević.

Baraka, u kojoj stanuje 30 porodica i koji su skromnih materijalnih mogućnosti, stara je oko 50 godina i MagovÄ?ević je kazao da je samo pitanje dana kada će se sruĹĄiti i drugi dio. ÄŒistili su, kako je rekao, snijeg sa krova barake, ali tom dijelu nisu smjeli prići, jer je postojala mogućnost da se uruĹĄi Ä?im stanu na njega. „Ova baraka je godinama u loĹĄem stanju. Obraćali smo se OpĹĄtini, ali nikakve koristi nije bilo od naĹĄeg obraćanja. I sada smo se obratili Kriznom ĹĄtabu, ali od njih ni traga ni glasa.

Znamo da je riziÄ?no ostati ovdje, ali gdje ćemo. DoĹĄli su samo vatrogasci koji nam nisu mogli pomoći i koji su rekli da nijesu vidjeli da je neki stambeni objekat u gorem stanju od ovog

naĹĄeg“, kazao je MagovÄ?ević. Ĺ to se tiÄ?e pripadnika SluĹžbe zaĹĄtite i spasavanja NikĹĄić, oni su od 1. februara do juÄ?e imali preko 200 intervencija, a prioritet su im bile akcije koje su se odnosile na spasavanje i transport bolesnika, starijih i iznemoglih osoba, trudnica. „Najveći broj akcija odnosio se na dopremu hrane i ljekova – u pitanju su Ä?ak 53 intervencije. U 41 sluÄ?aju smo morali da izvlaÄ?imo vozila, 27 bolesnika smo transportovali dok smo imali 14 intervencija spasavanja iz uruĹĄenih objekata, kao i onih koji su bili zavijani“, kazao je naÄ?elnik SluĹžbe Dimitrije TomaĹĄević.

Pripadnici SluĹžbe Ä?istili su snijeg sa krovova na većem broju privatnih, privrednih i javnih objekata.

Pored pomenutih intervencija nikĹĄićke vatrogasce nijesu mimoiĹĄli ni poĹžari, pa su imali Ä?etiri intervencije u stambenim objektima, dva poĹžara su bila u prevoznim sredstvima, a jedan u javnim objektima. „NajteĹže je bilo transportovati bolesnike koji su bili udaljeni i po 70 kilometara od centra grada i bilo je izreda dana kada smo sa spasilaÄ?kim klubom ’Extrem’ na motornim sankama prelazili i po 150 kilometara. Zahvaljujući novim vatrogasnim vozilima uspjeli smo uspjeĹĄno da odradimo sve zadatke“, kazao je TomaĹĄević.

U akcijama spasavanja iz nepristupaÄ?nih i udaljenih mjesta vatrogasci su djelovali zajedno sa spasilaÄ?kim klubom „Extreme“, policijom, vojskom, Gorskom sluĹžbom spasa, Hitnom sluĹžbom, Crvenim krstom, Centrom za socijalni rad i dobrovoljcima.

Ĺ˝enu napao Ä?opor Pljevlja - Osim u gradu, psi lutalice sve Ä?eťće napadaju ljude i na seoskom podruÄ?ju.

Tako je bilo i juÄ?e kada su psi u pljevaljskom selu Vodno napali Veru ÄŒabarkapu, zaposlenu u Osnovnoj ĹĄkoli u Matarugama. „Kretala sam se mirno kada su me ujeli prvo za jednu, pa za drugu nogu. Sve se desilo brzo i iz Ä?ista mira. Uspjela sam da se odbranim i pobjegnem.

Pozvala sam policiju, pa operativni tim opĹĄtine. Policija je ubrzo doĹĄla i dugujem im veliku zahvalnostâ€?, kazala je ÄŒabarkapa.

Ona je o napadu psa lutalica prvo telefonom obavijestila kontakt policajca Ivana Gogića koji je vrlo brzo uspio da dođe do sela i preveze je do Pljevalja, gdje joj je pruŞena adekvatna medicinska pomoć.

Gogić je juÄ?e uz pomoć specijalnog motocikla zbog zdravstvenih problema prevezao i Svetozara PeruniÄ?ića od Podborove do Vrulje, odakle je privatnim vozilom prevezen u Dom zdravlja u Pljevljima.

GNLD INTERNATIONAL DOO PODGORICA 31.1.2012. GODINE O B A V J E Ĺ T E NJ E U skladu sa Ä?lanom 24. Zakona o privrednim druĹĄtvima (Sl. list CG 06/02, 17/07 I 18/08), osnivaÄ? druĹĄtva sa ograniÄ?enom odgovornoťću GNLD INTERNATIONAL DOO PODGORICA, koje je registrovano u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici pod registarskim brojem 50503083, donio je dana 31.12.2011. godine Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji druĹĄtva.

Rok za prijavu potraĹživanja je 60 dana.

URUŠENO: Pod teretom snijega oťtećeni krovovi na nekoliko stambenih objekata u Nikťiću, barake na Duklu u najgorem stanju

40

Sjever

Vijesti

POĹ˝RT VOVANOST: Uprkos nevremenu i snijegu visokom 2,5 metara, radnici Nacionalnog parka „Biogradska goraâ€? uspjeli da hrane plemenitu divljaÄ?

Sijeno na krpljama nosili 12 kilometara

KolaĹĄin - Uprkos nevremenu, snijegu od 2,5 metara, mnogobrojnim usovima i lavinama, pripadnici SluĹžbe zaĹĄtite Nacionalnog parka „Biogradska gora“, uspjeli su da tokom minule dvije sedmice brinu i zaĹĄtite plemenitu divljaÄ? u tom prirodnom rezarvatu.

Ipak, tek prije dva dana uspjeli su da se probiju do Kraljevog kola, ulaza u Nacionalni park i do Biogradskog jezera. LovoÄ?uvari zajedno sa direktorom NP SaĹĄom Jeknićem, na krpljama su nosili

bale sijena, teĹĄke po 30 kilograma i tako srnama i koĹĄutama obezbijedili hranu. “Već peti dan nakon poÄ?etka nevremena primijetili smo spuĹĄtanje plemenite divljaÄ?i iz prirodnih staniĹĄta u niĹže djelove parka. KoĹĄute i srne su siĹĄle do samog korita rijeke Tare, blizu magistrale i tada smo poÄ?eli prihranjivanje sijenom. Uprkos vanrednom stanju i tome ĹĄto su lovoÄ?uvari i oprema Nacionalnog parka bili angaĹžovani i kao pomoć na terenu u saniranju posljedica nevremena, briga za ple-

menitu divljaÄ? nije prestala i redovno su hranjeni. Sa „jugovinom“ divljaÄ? se postepeno vraća u svoja staniĹĄta, pa smo prije dva dana uspjeli i da doÄ‘emo do samog jezera, pjeĹĄke, na krpljama smo preĹĄli 12 kilometara, jer trenutno ne postoji drugaÄ?iji naÄ?inâ€?, rekao je za “Vijestiâ€? Jeknić.

Kako je on kazao, divljaÄ? je bezbjedna od vukova, ali su zbog povreda, najvjerovatnije od lavina i iznemoglosti uginuli jedna koĹĄuta, jedna divlja svinja, a uprkos dvodnevnoj brizi i hranjenju, nije preĹživio

Bale sijena teĹĄke i do 30 kilograma: LovoÄ?uvari prekjuÄ?e sa hranom za divljaÄ?

FOTO: B. Jeknić

ni jelen, koji je bio doĹĄao skoro do magistrale. “Na sreću nijesmo primijetili nijedan trag vukova. Velika ĹĄteta bi bila od upada vukova u krda divljaÄ?i, koja je, ionako, oslabljena borbom sa visokim snijegom. Zbog ekstremno loĹĄih vremenskih uslova nije bilo ni lovokradicaâ€?, tvrdi direktor „Biogradske gore“.

Tokom nevremena u Nacionalnom parku nije bilo podjele poslova, pa su zajedno na terenu bili i vodili brigu o divljaÄ?i pripadnici SluĹžbe zaĹĄtite Damir Bulatović, Tomo Bogava

Ĺ TETE na osmatraÄ?nicama i nadstreĹĄnicama LovoÄ?uvari su prije dva dana locirali Ä?etiri krda plemenite divljaÄ?i, u kojima je preko 30 grla, i ostavili im hranu, ali i napravili prvu procjenu ĹĄtete nastale tokom nevremena.

Prema Jeknićevim rijeÄ?ima, s obzirom na to da je snijeg prekrio veći dio objekata, vidljiva je ĹĄteta samo na terasama, nadstreĹĄnicama i osmatraÄ?nicama. “Za sada smo uspjeli da vidimo samo tu vrstu ĹĄtete, no biće je vjerovatno i na pjeĹĄaÄ?kim stazama oko jezera, zbog brojnih usova. TakoÄ‘e, na parkingu je izvaljeno nekoliko stabala. Bungalovi su potpuno prekriveni snijegom, jer je Biogradsko jezero centar Bjelasice, pa je jasno koliko je bilo padavina u tom dijelu. Na tim objektima nijesmo uspjeli da vidimo da li ima ĹĄtete i kolika jeâ€?, rekao je Jeknić. i Jovan–Mrdo Bogavac, Ratko Grandov, NikaĹĄ Popović, Teofil-Goran Radenović i Janko Dragović, zajedno sa ĹĄefom Milem Rnkovićem i direktorom Jeknićem.

I da nije bilo nevremena tvrde da , uprkos zabludama, najviĹĄe posla za njih ima zimi, kada divljaÄ? treba redovno hraniti, ali i Ä?uvati od lovokradica i vukova. „KnjaĹžev zabran“, koji se

ĹĄtiti joĹĄ od kraja pretproĹĄlog vijeka, sada je, kako su kazali, Ä?uvaniji nego ikada, zahvaljujući njihovoj opremljenosti.

Ipak, nijesu potpuno zadovoljni odnosom sugraÄ‘ana prema „blagu“ Biogradske praĹĄume. Kako kaĹžu, evidentna je razlika izmeÄ‘u odnosa „naĹĄih ljudi“ i turista u odnosu prema, na primjer, plemenitoj divljaÄ?i. ŠĆ Ć

Srne se spuĹĄtale i do same magistrale

FOTO: B. JEKNIĆ

AKCIJA: Danilovgradski Crveni krst danas i sjutra će organizovati prikupljenje namirnica za najugroŞenije na teritoriji te opťtine

Aktivisti ispred marketa Danilovgrad - Ispred prodajnih objekata “Alfeâ€?, “Alboneâ€? i “Rodeâ€? u Danilovgradu i SpuĹžu, danas i sjutra danilovgradski Crveni krst organizovaće prikupljanje namirnica za najugroĹženije porodice sa podruÄ?ja ove opĹĄtine.

Akcija će oba dana trajati od 9 do 16 sati, a volonteri Crvenog krsta svakog ko tokom akcije posjeti ove markete informisaće da ako Şele, mogu svako naspram svojih mogućnosti, donirati namirnice za ugroŞene, bez obzira da li će ih kupiti u objektu ispred kog su volonteri ili donijeti.

Aktivisti Crvenog krsta na ovu akciju odluÄ?ili su se zbog toga ĹĄto su ljudi obiÄ?no skeptiÄ?ni kada je potebno donirati novac, a drugaÄ?ije reaguju kada sami biraju vrstu pomoći. “Znamo koliko su ljudi sumnjiÄ?avi kada je u pitanju davanje novca, ovako su sigurni da je novac utroĹĄen za ono ĹĄto oni Ĺžele da poklone, kao i da će doći u

Geronto domaćice Ä?istile i prilaze kućama i ĹĄupama prave ruke. Po zavrĹĄetku akcije namirnice će se odnijeti u prostorije Crvenog krsta, spakovati i kasnije podijeliti onima kojima je snijeg zadao glavobolje.

Zbog toga pozvamo sve sugraÄ‘ane da se danas i sjutra pridruĹže akciji “VaĹĄe malo, nekome je mnogoâ€?, jer neÄ?ije

malo stvarno mnogo znaÄ?i ljudima koji su ugroĹženiâ€?, kazao je koordinator za rad sa mladima Ivan - DĹžo Kadović.

Volonteri Crvenog krsta proteklih dana, taÄ?nije od poÄ?etka snijeĹžnih nepogoda, bili su aktivni i dopremaju pomoć ugroĹženim porodica-

FOTO: J. Jovanović

ma u snijegom zavijanim podruÄ?jima. ÄŒetiri mladića, Ivan Saveljić, MiloĹĄ Kadović, Luka Stojović i Nikola BoĹžović svakog dana uz pomoć kamiona i vojnika Vojske Crne Gore dolazili su do odsjeÄ?enih sela i dopremali hranu ugroĹženima.

U KOZICAMA bez hrane

Pljevlja - MjeĹĄtani pljevaljskog sela Kozica već mjesec dana su odsjeÄ?eni od svijeta. MjeĹĄtani su, kako je kazao Ilija Pejović u telefonskom razgovoru, potroĹĄili zalihe i ostali bez hrane, te traĹže od Operativnog ĹĄtaba za upravljanje u vanrednim situacijama, da im obezbijedi dopremu osnovnih Ĺživotnih namirnica i ljekova. Kako je kazao, oni nijesu u mogućnosti da to sami urade, s obzirom na to da je put do njihovih kuća skoro mjesec neprohodan. Pejović je objasnio da je to selo veoma udaljeno od grada i viĹĄe u planini, zbog Ä?ega su snjegovi na tom podruÄ?ju poÄ?eli da padaju već od 15. decembra. “Nekoliko domaćinstava je ostalo bez braĹĄna, ulja i ĹĄećera, a nedostaju im i druge namirnice. Put do Kozica je Ä?iťćen samo do ĹĄkole, ali je i to slabo uraÄ‘eno, jer je ostalo mnogo snijega na kolovozu, pa je nemoguće do sela doći malim automobilom.

Pomalo smo i mi krivi ĹĄto smo ostali bez namirnica, ali ko se nadao ovakvom jadu i nevremenu. Ima viĹĄe od mjesec kako sam djetetu dao pare da mi kupi braĹĄno, ali zbog neprohodnih puteva nije u mogućnosti da mi ga dotjera. Ne traĹžimo da nam neko poklanja namirnice, već samo da nam ih nekako dostavi, a mi ćemo platiti“, rekao je Pejović.

U Operativnom ĹĄtabu juÄ?e su kazali da će namirnice biti isporuÄ?ene svim domaćinstvima koja za to iskaĹžu potrebu.

G.M.

VRIJEDNE geronto domaćice U Danilovgradu su prethodnih dana bile izuzetno vrijedne i geronto domaćice.

Njih ĹĄest tokom svih ovih dana, uprkos oteĹžanim uslovima, obilazile su 68 starijih osoba, i uz standardno mjerenje krvnog pritiska, koliÄ?ine

ĹĄećera u krvi, lijeÄ?enje manjih rana, odrĹžavaanje liÄ?ne higijene, pomoći u kući i psihosocijalne podrĹĄke koju pruĹžaju ovoj grupi stanovniĹĄtva, one su Ä?istile i snijeg sa prilaza. PoÄ?etkom proĹĄle sedmice, zbog neprohodnosti, nakratko su bez njihove podrĹĄke ostali stariji ljudi u Martinićima, Ćuriocu i Grliću, ali je ubrzo nakon toga i njima pruĹžena redovna pomoć.

Vijesti

Marketing

41

42

Podgorica

OPTUŽBE: Mjeťtani Sjenice nezadovoljni radom „Puteva�

Vijesti

STUDENICA: Nevrijeme potpuno uniťtilo viseći most u Rijeci Piperskoj

Seoski putevi Vesko pregazio MoraÄ?u pod snijegom Nezadovoljstvu mjeĹĄtana sela Gornja Vrbica zbog neaĹžurnog Ä?iťćenja glavnih puteva u KuÄ?ima juÄ?e su se pridruĹžili i Ĺžitelji kuÄ?kog sela Sjenica.

Oni su optuĹžili Javno preduzeće „Puteviâ€? da su, iako su bili u mogućnosti, oÄ?istili svega 500 metara glavnog puta ka tom selu, zbog Ä?ega su mjeĹĄtani danima odsjeÄ?eni od grada.

MjeĹĄtanin Dejan Ivanović tvrdi da je Ä?istaÄ? tog preduzeća bio u mogućnosti da oÄ?isti Ä?itavu dionici puta kako bi Ĺžitelji tridesetak kuća napokon bili u

na obećanjima zavrťavalo.

Ivanović smatra da su opravdanja “Putevaâ€? da maĹĄine ne mogu da proÄ‘u tim putem nerealna, s obzirom na to da su ekipe Elektroprivrede svojim vozilima uspjele da doÄ‘u i da im obezbijede struju.

On smatra da je u pomoć trebalo da im pritekne i Radio-difuzni centar koji upravo taj put koriste do svojih repetitora.

- Nedavno su dolazili radnici BBM-a koji su nakon zavrĹĄenog posla, kad su vidjeli u

Most na sajlama preko rijeke MoraÄ?e u mjestu Rijeka Piperska, jedini put kojim deset porodica BoĹžovića iz Donjeg polja moĹže doći do domova, uniĹĄten je skroz prilikom posljednjih snijeĹžnih padavina.

Kako bi ukućanima dopremio osnovne Ĺživotne namirnice, Vesko BoĹžović bio je prinuÄ‘en da pregazi rijeku MoraÄ?u koja mu je prelazila preko pojasa i tada je dobio upalu pluća.

BoŞović je kazao da je prvi put preťao

da sam ih jedva skinuo. Prokrvario sam na nos i povraćao, ali uspio sam na leđima donijeti neťto hrane - rekao je BoŞović.

On je kazao da je prije par dana posljednji put preĹĄao rijeku na isti naÄ?in, ali da je istovremno je zaradio upalu pluća tako da je morao potraĹžiti ljekarsku pomoć.

- JoĹĄ sam u Podgorici, gdje Ä?ekam nalaze. Porodica ima hrane za joĹĄ par dana.

MjeĹĄtani tvrde da je mehanizacija „Putevaâ€? oÄ?istila svega 500 metara glavnog puta ka tom selu prilici da obezbijede hranu i zadovolje druge Ĺživotne potrebe.

- U tim domaćinstvima ima male djece, starih i bolesnih ljudi. Iako je selo od Podgorice udaljeno svega 12 kilometara, graÄ‘ani su sprijeÄ?eni da odlaze na posao a za ostalo se snalaze pjeĹĄke kako znaju i umiju. Sramota je da se Ä?isti ka KuÄ?ima a zaobilazi naĹĄe selo - naveo je Ivanović.

Svi smo prevashodno ogorÄ?eni, dodao je on, samim odnosom preduzeća “Puteviâ€? iz kojeg su danima samo obećavali da će doći,a sve se

kakvoj smo nevolji, svoje zimske uniforme skinuli i poklonili mjeťtanima - kazao je Ivanović.

Direktor „Putevaâ€? Zdravko Klikovac kazao je da će taj dio puta poÄ?eti da se Ä?isti u najskorije vrijeme, Ä?im se obezbijedi odgovarajuća maĹĄina za to.

- Nastojaćemo da već sjutra,ukoliko obezbijedimo maťinu, uputimo je u Sjenicu, međutim, građani moraju znati da je neophodno strpljenje jer postoje prioriteti, a to su glavni putevi - pojasnio je Klikovac.

Arhivski snimak mosta oťtećenog u januaru, a sada uniťtenog rijeku prije deset dana a nakon toga uradio je to joť nekoliko puta.

- Skinuo sam se do pojasa i u patikama, kako bih izbjegao klizanje, preĹĄao na drugu obalu. MeÄ‘utim, hladniji od vode bio je snijeg od metra kroz koji sam morao gaziti. Smrzle su se noge u Ä?izmama tako

Foto:V.Belojević

Ukoliko se ne snaÄ‘emo, ne preostaje drugi naÄ?in osim da se preÄ‘e rijeka.

Međutim, i ta mogućnost je pod znakom pitanja jer je voda nadoťla - rekao je BoŞović napomenuvťi da u selu Şivi petoro ljudi.

Most na sajlama napravljen je prije 15

godina, međutim, jak olujni vjetar je za boŞićne praznike pokidao nekoliko sajli i na pojedinim mjestima podigao drveni pod.

MjeĹĄtani su godinama preko most, prenosili na leÄ‘ima sve potrepĹĄtine za domaćinstvo, Ä?ak i graÄ‘evinski materijal, betonske blokove, ĹĄljunak, cement. Oni su nakon boĹžićnih praznika traĹžili pomoć za sanaciju mosta, jer kako su tom prilikom saopĹĄtili, par hiljada eura bilo bi dovoljno za obnovu.

- Međutim, novac nemamo i potrebna nam je pomoć druťtva - saopťtili su tada mjeťtani Donjeg polja.

Predsjednik Mjesne zajednice BioÄ?â€?

Rajko Vulikić rekao je da je most uniťten i da je preko njega nemoguće preći.

- Vesko BoŞović je zamalo platio glavom pokuťavajući da prebaci dŞak braťna. Obratio sam se Kriznom ťtabu za pomoć. U selu je dvoje starih ljudi a neki su prehlađeni. Stanje nije alarmantno, ne Şelim da diŞem paniku, ali ljudima treba pomoći - rekao je Vulikić.

On je kazao da se stanje u tom kraju normalizuje. OÄ?iťćeni su svi putevi a mjeĹĄtani su, kako je rekao, zadovoljni kako funkcioniĹĄe elektro i vodovodna mreĹža.

- Problem predstavlja ĹĄto ne saobraća autobus na liniji Podgorica-Rijeka Piperska. Na BioÄ?u policija ne dozvoljava prolaz. Autobus koriste radnici i Ä‘aci a s obzirom na to da su putevi prohodni, smatramo da u tom sluÄ?aju treba napraviti izuzetak i dozvoliti prolaz autobusima. Razumijemo nareÄ‘enje nadleĹžnih ali bez potrebe su u blokadi mjeĹĄtani Ä?etiri sela - rekao je BoĹžović napomenuvĹĄi da su sanirali krov ĹĄkole i da će radove na sanaciji ĹĄkolske zgrade nastaviti kada se proljepĹĄaju vremenske prilike.

Zbog rekonstrukcije krova na trafo-stanici 35/10 kV „Ljubović“ , danas od devet do 14 sati, bez napajanja elektriÄ?nom energijom će ostati Dahna, Dajbabe i Botun.

Nakon zavrĹĄetka radova potroĹĄaÄ?i mogu oÄ?ekivati dodatno povećanje kvaliteta napajanja elektriÄ?nom energijom, saopĹĄteno je iz Elektrodistribucije.

NEOÄŒIŠĆENO: Prestanak zabrane saobraćaja izazvao nove probleme za vozaÄ?e

Teťko nalaze parking Foto: V. Belojević

Nagradna igra M:tela Kompanija M:tel od danas organizuje nagradnu igru „U susret proljeću“ za pripejd korisnike, koje oÄ?ekuju brojne robne nagrade - telefoni, tablet ureÄ‘aji i netbook raÄ?unari, besplatni razgovori do kraja 2012. godine i poklon kredit za potroĹĄnju unutar 068 mreĹže.

- Nagradna igra traje od 22. februara do 21. marta i ima Ä?etiri sedmiÄ?na kola saopĹĄteno je iz te kompanije.

Pravo uÄ?eťća u nagradnoj igri, kako je saopĹĄteno, imaju pripejd korisnici M:tela, koji u toku trajanja jednog nagradnog kola dopune svoj raÄ?un sa pet ili viĹĄe od pet eura.

- Ĺ to viĹĄe i Ä?eťće dopunjavaju pripejd raÄ?un u toku jednog nagradnog ciklusa u trajanju od sedam dana, veća je i mogućnost da, uz malo sreće, osvoje neku od nagrada iz bogatog fonda 5 ZTE V9 tablet ureÄ‘aja, 5 Netbook Asus R101D i 5 telefona marke samsung S5670 Fit - saopĹĄteno je iz M:tela.

IzvlaÄ?enje nagrada će se, kako je saopĹĄteno, obaviti za prvo kolo 29. februara, za drugo sedmog marta, treće 14. marta i za Ä?etvrto 21. marta. Ĺ˝

Pola prostora na parkinzima u centru zauzeo snijeg Parking se ne naplaćuje, ali samo najspretniji i najsretniji vozaÄ?i uspiju da u ĹĄirem centru grada naÄ‘u mjesta za svoja kola.

Nakon prestanka zabrane saobraćaja, vozaÄ?ima u Podgorici je veliki problem da naÄ‘u slobodno mjesto na parkingu zbog toga ĹĄto su

zatrpana snijegom ili su zauzeta vozilima koja ne mogu da izađu od snijega.

Problem je naroÄ?ito izraĹžen u centru grada, pa su vozaÄ?i Ä?esto prinuÄ‘eni da kruĹže po nekoliko puta oko parkinga i izgube dragocjeno vrijeme i na kraju da ne naÄ‘u parking.

Foto: V. Belojević

Mnogi graÄ‘ani juÄ?e su se Ĺžalili da se teĹĄko snalaze po gradu i da nema slobodnih mjesta.

Za nekoga je taksi bolje rjeťenje da se dođe do grada, a ima i onih koji smatraju da bi bilo bolje da se joť ne izlazi svojim vozilima dok se joť malo ne normalizuje situacija

Brano Ivanović

Miodrag Velimirović

u Podgorici i ne oÄ?isti grad od snijega.

Brano Ivanović juÄ?e je u centru napravio tri kruga oko parkinga kod starih solitera u potrazi za slobodnim mjestom i na kraju ga nije naĹĄao.

- NajÄ?eťće koristim parking kod starih solitera u centru zbog posla i obaveza, ali veliki problem su vozila koja su parkirana i nisu pomjerana otkako je snijeg pao. Mnoga vozila su ostala pod snijegom i dobar dio slobodnih mjesta je joĹĄ pod snijegom - kazao je Ivanović.

Miodrag Velimirović kaŞe da je teťko naći parking mjesto, najviťe zbog snijega, ali i guŞvi u saobraćaju.

- Ni na mjestima gdje je dozvoljeno parkiranje vozaÄ?i ne mogu da naÄ‘u slobodno

mjesto - rekao je Velimirović.

Iz „Parking servisaâ€? kazali su juÄ?e da joĹĄ ne znaju kada će poÄ?eti sa naplatom parkinga u zonama, ali da to ne zavisi od njih nego od situacije u gradu uzrokovane vremenskim neprilikama.

Oni su oÄ?istili nekoliko parkinga u gradu, gdje im nijesu smetala vozila, ali u samom centru i tamo gdje su automobili parkirani blizu jedni drugima, nemaju adekvatnu opremu za uklanjanje snijega, tako da je jedini naÄ?in Ä?iťćenje lopatom ili otapanje narednih dana kada meteorolozi predviÄ‘aju mnogo toplije vrijeme.

Parking se naplaćuje samo u tri zatvorene garaĹže. Ĺ

Vijesti...

PotroĹĄaÄ?i bez struje

43

Podgorica

Vijesti

44

Podgorica

ZAHTJEV: Roditelji uÄ?enika iz Botuna protestovali

TraĹže novu ĹĄkolu

Roditelji uÄ?enika podruÄ?nog odjeljenja Osnovne ĹĄkole „Gornja Zetaâ€? iz Botuna protestovali su juÄ?e smatrajući da bi zbog veoma

popustio pod teĹžinom snijega i obruĹĄio se proĹĄle nedjelje, juÄ?e se po nalogu Ministarstva poÄ?elo s njegovom rekonstrukcijom.

snijega i vode.

Ipak, u dogovoru sa predstavnicima Ministarstva, prema rijeÄ?ima direktora ĹĄkole Mihaila Majića, pronaÄ‘eno

Roditelji smatraju da se rekonstrukcija uzalud radi: Ĺ kola u Botunu loĹĄeg stanja u kojem se nalazi ta ĹĄkola Ministarstvo prosvjete trebalo da umjesto zapoÄ?ete rekonstrukcije postojećeg sagradi novi objekat.

Nakon ĹĄto je krov te ĹĄkole

MeÄ‘utim, mjeĹĄtani Botuna smatraju da takve intervencije nijesu dugoroÄ?no rjeĹĄenje, te da je gotovo nemoguće sanirati vlagu i oĹĄtećene podove, laminat i zidove koji su stradali od

Foto:Z.Ä?urić

je kompromisno rjeťenje da djeca od danas nastavu pohađaju u jednoj od tamoťnjih privatnih kuća.

Majić je naveo da je to jedino trenutno prihvatljivo rjeťenje, te da će uslovi za

odvijanje nastave u ťkoli biti obezbijeđeni za nedjelju dana.

- Sinoć smo sa predsjednikom MZ BlaĹžom Stojanovićem razgovarali o tome da se pronaÄ‘e rjeĹĄenje i zajedniÄ?kim sredstvima Ministarstva, OpĹĄtine i donacijom mjeĹĄtana izgradi nova ĹĄkola - kazao je roditelj jednog od uÄ?enika BoĹĄko KaĹžić.

On je naveo da roditelji teĹĄko mogu da dozvole djeci da borave u tako neuslovnoj ĹĄkoli, zbog Ä?ega bi umjestoâ€?krpljenjaâ€? bilo najbolje sagraditi novi objekat.

Mjeťtanin Milan Ćetković smatra da je glavni razlog uruťavanja krova njegova loťa rekonstrukcija, zamjena greda i osnove, koja je pod nadzorom opťtine obavljena prije desetak godina.

- Brodski pod, zidovi, lamperija sve je voda uniťtila i to će se teťko sanirati, da bi se osuťilo treba najmanje mjesec dana. Škola je dotrajala i mnogo bolje bi bilo sagraditi novu - naveo je Ćetković.

On ne spori da je za nastalu ĹĄtetu dijelom odgovorno i rukovodstvo mjesne zajednice koje nije organizovalo akciju Ä?iťćenja snijega krova i dvoriĹĄta ĹĄkole.

Vijesti

NEISPR AVAN: Na raskrsnici Nikťićkog i Cetinjskog puta

„Vagresov� bager na raskrsnici u kvaru

Bager zauzeo jednu traku Bager firme „Vagresâ€? koje je to preduzeće angaĹžovalo radi Ä?iťćenja snijega dva dana bio je parkiran na raskrsnici NikĹĄićkog i Cetinjskog puta u Gornjoj Gorici, juÄ?e je uklonjen.

Preduzeće „Vagresâ€? je dva bagera ustupilo da pomognu u akciji Ä?iťćenja grada, a jedan se pokvario i ostao u kvaru na veoma prometnoj raskrsnici.

Veliki broj građana poŞalio se da pomenuti bager pred-

HUMANO: NVO „Ruka pomoći za sve�

VODIÄŒ DEĹ˝URNE SLUĹ˝BE Policija 122 Vatrogasna 123 Hitna pomoć 124 TaÄ?no vrijeme 125 Telegrami 126 Informacije 1181 Elektrodistribucija 633-979 Vodovod 440-388 Stambeno 623-493 Komunalno 231-191 JP “Čistoćaâ€?

625-349 Kanalizacije 620-598 Pogrebno 662-480 Meteo 094-800-200 Centar za zaĹĄtitu potroĹĄaÄ?a 210-670, 210-671 Ĺ lep sluĹžba 069-019-611 Ĺ˝albe na postupke policije 067-449-000, fax: 9820

Uklanjaju snijeg

rodici Lalović. Imajući u vidu izuzetno teťku vremensku situaciju i blokadu saobraćaja, zadovoljstvo nam je ťto smo im pakete teťke po 22 kilograma osnovnih namirnica i higijene uspjeli distribuirati na njihove adrese. Zahvalni su ťto smo ih posjetili i sa skromnom donacijom pomogli - kazala je direktor NVO „Ruka pomoći za sve� Ljubinka Darmanović.

Pored njihovog uÄ?eťća pomenuta NVO je projektom predvidjela i da kao posrednici kontaktiraju kompanije u Podgorici i da kao donatori pomognu projektu u narednim mjesecima.

Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar (turistiÄ?ki servis) 1300 “Sigurna Ĺženska kuća 069-013-321 “Povjerljivi telefonâ€?

080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611 -438 NVO 4 LIFE 067-337-798 068-818-181 CAZAS-AIDS 020-290-414 Samohrane maloljetne majke 069-077-023 TrĹžiĹĄna 230-921

Jedinstveni evropski za pozive u nevolji 112

Crnogorski Telekom 1500 Telenor - korisniÄ?ki servis 1188 Mtel-korisniÄ?ki servis 1600 SOS broj za Ĺžrtve trafikinga 116-666 Informacije o telefonskim. brojevimapreplatnika 1180

stavlja opasnost za vozaÄ?e naroÄ?ito po noći, ali, kako je kazala juÄ?e Irena Ilić, jedna od vlasnica “Vagresaâ€?, bager je uklonjen tokom juÄ?eraĹĄnjeg dana.

- Bager je ostao u kvaru na raskrsnici malo duĹže, jer nismo mogli da ga odĹĄlepamo zbog toga ĹĄto je potrebna dizalica za njega. NaĹĄe ekipe su poĹĄle sa dizalicom i sklonićemo ga na zemljiĹĄte naĹĄe firme - kazala je Ilić. Ĺ

TROTOARI: Radnici Čistoće

Paketi za ugroŞene Nevladina organizacija „Ruka pomoći za sve� donirala je pakete sa osnovnim Şivotnim namirnicama korisnicima projekta „Dajmo da imaju� koji se realizuje od januara ove godine.

Projekat je socio-humanitarnog karaktera i namijenjen je djeci sa invaliditetom koja se nalaze u stanju socijalne potrebe i njihovim porodicama, a korisnici su ĹĄest porodica koje Ĺžive na teritoriji Podgorice.

- Prva naĹĄa akcija je bila poÄ?etkom februara kada smo donirali drva za ogrijev jednom od naĹĄih korisnika, po-

Foto:V.Belojević

Pomoć u hrani za ugroĹžene - Posredovanjem kod njih da budu dio projekta uÄ?inili bi da paketi sa osnovnim Ĺživotnim namirnicama budu bogatiji. ÄŒinjenica da posebno dvije porodice Ĺžive u teĹĄkim i nehumanim uslovima za Ĺživot stvara nam obavezu da se maksimalno angaĹžujemo i pomognemo. Pored nehumanih

INSPEKCIJE Sanitarna 608-015 EkoloĹĄka 618-395 Inspekcija zaĹĄtite prostora 281-055 MetroloĹĄka inspekcija 601-360, fax.634-651 Veterinarska 234-106 Inspekcija rada 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265-438 TuristiÄ?ka 647-562 Komunalna policija 080-081-222

BOLNICE KliniÄ?ki centar

412-412

uslova za Şivot ovim porodicama su potrebna i sredstva za kupovinu ljekova, ťto ćemo u mjeri naťih mogućnosti pomoći. Mali Nebojťa protiv svoje bolesti nosi se vrlo hrabro i svojim pozitivnim duhom hrani svoju nadu da će jednog dana i on biti potpuno zdrav.

NaĹžalost, za takvo neĹĄto po-

Golubovci 603-310 Radio-stanica 230-410 Blok 5 481-911, 481-925

L ABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za koĹžne i polne bolesti “drâ€? 020-664-648 Ambulanta i laboratorija MalbaĹĄki 248-888 PZU “Lifeâ€? klinika za IVF 623-212

VETERINARSKE AMBUL ANTE

620-273

HOTELI Crna Gora 634-271, 443-443

Podgorica 402-500 City 441-500 Premijer 409-900 Kosta’s 656-588, 656-702 Evropa 621-889, 623-444 Lovćen 669-201 Ambiente 235-535 Pejović 810-165 Best Western Premier Hotel Montenegro 406-500 e-mail: office@hotel-montenegro.com

“Animavet� 020-641-651

DOMOVI ZDRAVLJA

APOTEKE

PobreĹžje Konik Stari aerodrom Tuzi djeÄ?je

Ribnica 627-739 KruĹĄevac, Montefarmova deĹžurna apoteka, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 241-441 ICN Crna Gora 245-019

648-823 607-120 481-940 603-940 603-941

Sahat kula

trebni su ljekovi za koje njegova porodica jedva da ima sredstava. ÄŒak i sam NebojĹĄa je poÄ?eo da sakuplja novac.

Svi koji su u mogućnosti pozvani su da pomognu, jer naĹĄe malo njima znaÄ?i mnogo - poruÄ?ili su iz NVO “Ruka pomoći za sveâ€?. Ĺ

TAKSI Alo taksi OranŞ 19�

Bel taxi Rojal taksi Hit taksi PG taksi

19-700 19-709 19-800 19-702 19-725 19-704

De luxe taksi City taksi Red line taksi Queen taksi

Radnici Javnog preduzeća “Čistoća’â€? u kontinuitetu uklanjaju snijeg sa trotoara i pjeĹĄaÄ?kih prelaza a prema rijeÄ?ima PR tog preduzeća Senade MuleĹĄković, svoje maĹĄine su stavile na raspolaganje i privatna preduzeća “Kipsâ€? i “Medenicaâ€?.

- Svi trotoari oÄ?iťćeni su barem sa jedne strane saobraćajnice, a uz najfrekventnije saobraćajnice u gradu potpuno su prohodni. OÄ?ekujemo da će u sljedećih par dana i sa svih ostalih trotoara biti uklonjen preostali snijeg – rekla je MuleĹĄković napomenuvĹĄi da su oÄ?iťćeni prilazi svim ĹĄkolskim i predĹĄkolskim ustanovama, mostovi i prilazi prema svim vaĹžnijim institucijama u gradu.

19-706 19-711 19-714 19-750

GALERIJE DVORAC PETROVIĆA: Retrospektivna izloŞba Hilmije Ćatovića CENTAR: IzloŞba skulptura Željka Reljića.

PERJANIÄŒKI DOM: Od Ä?etvrtka, 08.12. izloĹžba fotografija Milete Prodanovića.

POZORIĹ TE CNP - Nema predstave

KIC „Budo Tomović� Nema predstave

BIOSKOP Cineplexx: Fantomska prijetnja 3D (12:30); 15:00; 17:30; 20:10; 22:50; I u dobru I u zlu - 18:00; 20:30; 22:30; Sigurna kuća 20:00; 22:10; Ovo znaÄ?i rat – (11:00;13:00); 15:00; 17:00; 19:00; 21:00; 23:00; Prvi za lovu 21:30; Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića – (11:00; 13:20); 15:40; 18:00; 20:20; 22:40; Kupili smo zooloĹĄki vrt – 15:40; Ĺ˝ućko - priÄ?a o Radivoju Koraću - dokumentarni – 17:10; 18:50; DĹžeki i DĹžil - 15:20; Putovanje 2: Misteriozno ostrvo – (13:30); 17:50; 19:40; Happy feet 2 3D – (12:00); MaÄ?ak u Ä?izmama – (12:00; 13:50); Alvin i vjeverice 3, Urnebesni brodolom – ( 1 4 : 0 0 ); 16:00; Ĺ trumpfovi 3D – (11:30) .

NA P O M E NA : Termini u zagradama se odnose na dane vikenda.

Vijesti

RuĹža vjetrova Serija 20.45

- TV shop studio - Vijesti - Meteo centar

- TV shop mne - TV shop studio

- Radio Crne Gore Budilnik - Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program

- Vijesti

- Dokumentarni serijal: Ĺ˝ivot - Dnevnik - NauÄ?no - obrazovni program - Vijesti - NauÄ?no - obrazovni program - Vijesti - Top ĹĄop - Serija: Marvi i Hamer - TeleĹĄop - Vijesti - Putevi Ĺživota - Meridijani,r.

- TeleĹĄop - TV arhiv - Lajmet - Dnevnik na gestovnom jeziku - Dnevnik 1 - Fudbal - Liga ĹĄampiona, snimak

- Život, dokumentarni serijal - Crna Gora uŞivo

- Program za djecu

- Marketing

- Dnevnik 2 - Liga ťampiona, emisija - Fudbal - Liga ťampiona: Milan - Arsenal - Liga ťampiona, pregled - Serija: Medijum - Vijesti u ponoć - Serija: Strijela sudbine - Sa koncertnih podijuma - Meridijani - Serija: Medijum, r.

- Serija: Strijela sudbine, repriza

Lud, zbunjen, normalan Serija 17.45

- TV ĹĄop mne - Vijesti

- Serija: Mezimica - Vijesti

- Serija: RuŞa vjetrova - Serija: Asi - Serija: Kad liťće pada - Vijesti u pola 5 - Serija: Bandini

- Serija: Lud, zbunjen, normalan - Vijesti u pola 7

- Serija: Asi

- Serija: Kad liťće pada - Serija: RuŞa vjetrova - Talk show Prizma - Vijesti u pola 11 - Sport - Serija: Tihi svjedok - Talk show: Prizma, r.

- Serija: Mezimica, r.

- Serija: Tihi svjedok, r.

- Spotovi

- VOA - Glas Amerike, r.

- Crtani: Normalni Norman

- Serija: Ezel - Film: Grizli Adams - Vijesti - Cafe - Vijesti - Zapis, r.

- TeleĹĄop - Vijesti - Serija: Izlog strasti, r.

- Kratke forme - Bez komentara, Jet set

Serija

- Serija: Dvostruki Ĺživot - City crnogorski, r.

- Dobro jutro - Magazin in, r.

- City 1 - TaÄ?no u podne - Serija: Tajna ljubavi - Teen pleme, City 2 - Paparazzo lov, r.

- Teen pleme, r.

- Serija: Mala nevjesta - Serija: Sestre

- NaĹĄa Podgorica

Mezimica

13.07

- Strani dok. program - Fudbal - Liga ĹĄampiona, r.

- Kratke forme

- Serija: Izlog strasti, r.

- Kratke forme

- Tri u sedam

- Crtani film: Tufi Tuni

- Dnevnik 2 - Kratke forme - Serija: Korak naprijed - Serija: Venera i Apolon - Serija: Igra - Kratke forme - FleĹĄ meteo, FleĹĄ spor t - VOA - Glas Amerike - Cafe, r.

- Stil, r.

- Fudbal - Liga ĹĄampiona: Marsej - Inter, snimak - Strani dokumentarni program - Muzika

- Info monte, Sportissimo - Serija: Noć u junu

- Serija: Mala nevjesta - Serija: Miris proljeća - 48 sati svadba - BraÄ?ni sudija - Teen pleme, r.

- Film: Kraj koplja - City 3 - Film: Pod stalnom paljbom - Vitezovi iz blata

Pod stalnom paljbom

06.30 Jutarnji program; 09.00 Vijesti; 09.05 Program za djecu; 10.00 Dnevnik; 10.15 TV arhiv; 11.05 Obrazovni program; 12.05 NVO sektor;12.35 Drumovanja; 13.05 Likovna umjetnost CG; 13.35 Sa koncertnih podijuma; 14.05 TV arhiv; 14.35 Narodna muzika; 15.10 Lajmet; 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku; 15.30 Dnevnik; 15.50 KUD Behar NY; 16.00 Putevi Şivota; 16.30 Dok. emisija; 17.00 Dobri zloćko, pozor iťna predstava za djecu; 18.00 Sat TV; 18.20 Crna Gora uŞivo; 19.30 Dnevnik; 20.00 Dok. emisija; 20.30 Likovna umjetnost CG; 21.00 Koncert; 22.00 Stil; 22.30 KUD Behar NY; 22.40 Liga ťampiona, emisija; 23.20 Dnevnik; 23.50 Muzika; 00.00 Crna Gora uŞivo; 01.00 Sat TV; 01.30 Dnevnik; 02.00 Dok. emisija; 02.30 Likovna umjetnost CG; 03.00 Muzika; 04.00 Putevi Şivota; 04.30Stil; 05.00 KUD Behar NY; 05.10 Sat TV; 05.30 Dnevnik; 06.00 KUD Behar NY; 06.10 Sat TV.

Film 01.45

- Jutarnji program - Serija: U ime zakona - Serija: Mali anđeli, r.

- Serija: Emigranti, r.

- Serija: Suze ljubavi - Serija: Ređina, r.

- Film - Serija: U ime zakona

- Serija: Mali anđeli - Serija: U kućnom pritvoru - Serija: Suze ljubavi - Serija: Ređina - Serija: Mali anđeli, Odjava programa

Radio Crne Gore 95,5 MHZ 07.00 -10.00 Jutarnji pr. 08.00 - Jutarnji dnevnik 09.00 Vijesti 10.00 - ZapoĹĄljavanje, turizam, ekologija 11.00 Drugom stranom 12.00 - Podne 12.30 - Biznis vijesti 13.00 - Vijesti 13.30 -Sl. Evropa 14.00 - 25-ti kadar 15.00 - Petnaest 15.30 - Biznis vijesti 15.35 - Muzika 17.00 Ĺžurnal 18.00 - Radio Slobodna Evropa 19.15 - MuziÄ?ki program 20.00 - Reggaeneracija 22.00 - MuziÄ?ki program 24.00 - Radio Slobodna Evropa 02.00 - Muzika

05.00 - â€?Radio budilnikâ€? 08.05 - Vijesti na albanskom jeziku 08.10 - Sa interpretatorima 08.30 - Latino koktel 09.04 Mozaik 12.00 - Vijesti 12.05 - Pjesme za najmlaÄ‘e 12.30 Evergrini 13.00 - Vijesti 13.03 - Bisernica 15.00 - Italijanske kancone 15.30 - Novosti dana 16.00 - Iz stare pjesmarice 16.30 - Muzika sa filmske trake 17.00 - Vijesti 17.03 - Hronika Podgorice 17.30 - Dnevnik na albanskom jeziku 18.00 - Sa koncertnih podijuma 19.00 - VeÄ?ernji dnevnik 19.20 Poznate teme i izvoÄ‘aÄ?i 20.15 - Sedmica 22.00 - Hronika dana 23.00 - Vijesti 23.03 - Muzika 00.05 - Noćni program

07-10.00 Vijesti FM Play list; 10.00 Flash news; 10.30 Flash news; 11.00 Flash news; 11.30 Flash news; 12.00 Flash news; 13.00 Flash news; 15.00 Vijesti u 3; 17.00 Dnevnik; 17.30 Vijesti FM Play list;

- Jutarnji program

- Play lista Elmag TV

- Bioklinika - Oglasi, Igrice SMS - Muzika, Top ĹĄop - Oglasi, Igrice SMS - Muzika - Film - Top ĹĄop, Muzika - Bioklinika, Oglasi - Muzika, Top ĹĄop - Muzika

- Bulevar, r.

- Nautika, r.

- Top ĹĄop

- Igrice SMS

- Oglasi

- Dnevnik RTS - Nije teĹĄko biti ja - Top ĹĄop - VIP - intervju - Muzika - Talk show - Astro centar - DM satelit, Odjava programa, najava programa za naredni dan

- Super ĹĄpijunke, crtana serija

- Film: Potraga za jednookim DĹžimom, r.

- Serija: Ezel, r.

- Top shop - Donja Barbara, serija - r.

- Serija: Neko te posmatra, repriza - Serija: Klinika, r.

- Kod Ane, kulinarski show, repriza - Top ťop - Serija: Cimer Fraj, repriza - In popodne sa M. Razić - Kod Ane, kulinarski ťou - In popodne sa M. Razić - Serija: Neko te posmatra

- In popodne sa M. Razić - Serija: Cimer Fraj - In - puls

- Serija: Donja Barbara - Serija: Dobra Şena - In - puls - Film: Neustraťivi - Serija: Ezel - In popodne sa M. Razić, repriza - Kod Ane, kulinarski show, repriza - In popodne sa M. Razić, r.

- Serija: Neko te posmatra, repriza - In popodne sa M. Razić, r.

- Donja Barbara, serija - r.

- Serija: Dobra Ĺžena, r.

- Serija: Ezel, r.

- Serija: Cimer Fraj, r.

- MuziÄ?ki spotovi

- MBC hit - Oglasi - TV Ä?at, Top ĹĄop

- Oglasi - TV Ä?at - PodgoriÄ?ki mozaik, r.

- Oglasi - Hrana i vino - Top ĹĄop - TV Ä?at - MBC vijesti - Top ĹĄop - Astronum caffe - Video katalog - Oglasi, TV Ä?at

- Oglasi, Video-katalog

- Hrana i vino

- Video katalog - MBC dnevnik - Video katalog - Oglasi

- TV Ä?at

- Video katalog - Zrno po zrno - TV Ä?at - Oglasi - Video katalog - MBC vijesti, informativna emisija - Video katalog - TV Ä?at - Astronum caffe - TV Ä?at

- Uz jutarnju kafu, Gustav

- PriÄ?e iz zoo - vrta - Narodni uÄ?itelj - Zabava, Show biz - Uz jutarnju kafu, r.

- Toto vijesti - NindĹža ratnici, r.

- SmijeĹĄna top - lista - Uz jutarnju kafu, r.

- Narodni uÄ?itelj - Teksas holdem poker - Toto vijesti - SmijeĹĄna top - lista - zabavni magazin

- Alo ođe mobilni

- Zabava, Tip dana

- Žestoko, Toto vijesti - NindŞa ratnici, r.

- Gustav, Show biz

- Alo, ođe mobilni

- Zabava

- Teksas holdem poker - Smijeh kao lijek - NindĹža ratnici, MuĹĄki svijet

- SmijeĹĄna top - lista

- Zabavni magazin, r.

- Smijeh kao lijek - Ĺ˝estoko, Zabava - Show biz, Alo, oÄ‘e mobilni - LiÄ?no sa (Pikado klub „Budućnostâ€?)

- Texas holdem poker

- VOA

- Crtani filmovi - Jutarnji program - TinejdŞerska serija: Moje tri sestre - Serija: Strasti - Top ťop - Kuhinjica - Top ťop - Divlja ljepota - Forum A - Top ťop - Serija: Bitange i princeze - Kod Andrijane - Forum A - Serija: Moje tri sestre - 5 od 5 - Forum - Žuta minuta - Serija: Strasti

- Crtani filmovi - Ja imam stav - Bitange i princeze - Forum - Žuta minuta - Divlja ljepota - 5 od 5 - Showroom, r.

- Forum, r.

- Ja imam stav - Serija: Strasti - Repriza programa

- Montena vrijeme - Montena shop

- Mali oglasi, Hit dana

- Crtani filmovi - Dokumentarni program: Kusto - TV ĹĄop, Top shop - Dokumentarni program - Montena ĹĄop - Crtani film: Mumijevi - Mali oglasi, Hit dana - NaĹĄ Ĺživot, dokumentarni serijal - TV ĹĄop, Top ĹĄop - Serija: Savana, repriza - Dokumentarni program - Serija - Top ĹĄop - OÄ?i u oÄ?i, repriza - TV ĹĄop - Mali oglasi, Hit dana - Montena ĹĄop

- Dokumentarni program, repriza

- Crtani film, repriza - PG raport - TV ĹĄop - Mali oglasi, Hit dana - Dokumentarni program, repriza - Info - Montena ĹĄop - Istorijske paralele, gost: prof. dr Novak Kilibarda - Koncert - Ponoćni info - SMS Ä?at - Mali oglasi, hit dana - Repriza dnevne produkcije, Pregled programa za sjutra

- Mali ogasi - Jutarnji program

- Glas Amerike - Serija - Hrana i vino - MuziÄ?ki program - Dokumentarni program - Mediterraneo - MuziÄ?ki program, TV ĹĄop - Dokumentarni program

- Mali oglasi - Film: OsvajaÄ?

- Hrana i vino

- Mali oglasi - TV ĹĄop - MuziÄ?ki program

- Polis

- Epp; Crtani film - Dokumentarna emisija - Igrana serija - Polis, Mali oglasi - Glas Amerike - Film: 20.000 milja pod morem - Videotext

- Boje jutra

- Vijesti

- Serija: Ĺ eherezada - Vijesti

- Serija: Lud, zbunjen, normalan, r.

- Serija: Bandini, r.

- Vijesti

- Serija: Bandini, r.

45

RTV

46

On-line

Vijesti

BOO.VG: Andrija VuÄ?inić i Bojan Drobnjak predstavili servis za skraćivanje adresa na internetu

URL Shortener iz domaće kuhinje Podgorica - Sa pojavom i većom popularnoću mikroblog servisa kao ĹĄto je Twitter, koji korisnicima dozvoljava objavu sadrĹžaja duĹžine do 140 karaktera, popularniji su postali i servisi za skraćivanje adresa internet lokacija. Uloga URL Shortenera je da skrati bilo koji URI (Uniform resource identifier) u nekoj mreĹži, odnosno na internetu. Linkovi sa razliÄ?itih foruma i blogova Ä?esto bivaju duĹži i od 50 karaktera, pa zauzimaju oko 30 do 50 odsto prostora u jednoj objavi na Twitteru (tvit), smanjuju efektivan broj karaktera koji mogu biti iskoriĹĄteni za liÄ?nu poruku, istovremeno tvit Ä?ineći manje Ä?itljivim zbog linka koji se prelama u nekoliko redova.

URL Shorteneri su danas dio internet brenda i svaka veća kompanija, sajt, projekat koji je popularan, ima svoj shortener, koji je obiÄ?no neka izmijenjena verzija open source projekta ili se koristi već postojeća platforma (API, interfejs za programiranje aplikacija).

Neki od URL Shortenera su tinyurl.com, bitly.com, is.gd, ow.ly, www.folu.me, te recimo Google Shortener goo.gl.

Jedan URL Shortener izlazi i iz crnogorske kuhinje: BooRL, servis za skraćivanje adresa internet lokacija izaĹĄao je iz beta faze i trenutno je u verziji 1.0, ĹĄto znaÄ?i da ima sve baziÄ?ne funkcionalnosti koje su neophodne za njegov rad. “MiĹĄljenja sam da smo uspjeli da napravimo neĹĄto ĹĄto vizuelno i po funkcionosti ne

zaostaje za projektima ovoga tipa“, kaĹže Andrija VuÄ?inić, student zavrĹĄne godine master studija na Prirodno-matematiÄ?kom fakultetu u Podgorici. VuÄ?inić je radio razvoj i programiranje servisa, dok je za njegov vizuelni identitet zasluĹžan Bojan Drobnjak, beÄ?elor vizuelnih komunikacija.

Rad na projektu je trajao oko pet mjeseci. VuÄ?inić kaĹže da je to zbog toga ĹĄto su se projektu posvećivali samo onda kad su imali vremena i kada su im to druge obaveze dopuĹĄtale.

Projekat je open source, izvorni kod je javno dostupan svima, pa ga moĹže iskoristiti ko god Ĺželi.

VuÄ?inić kaĹže da je raditi na open soure projektima nekad hrabar potez, jer su autori tada izloĹženi kritici javnosti. “Svako moĹže da vidi vaĹĄ kod, bio uĹžasan ili sjajan i da da komentar. Za uzvrat najÄ?eťće dobijete i veoma korisne savjete, i nauÄ?ite nove stvari kroz komunikaciju sa bilo korisnicima, bilo nekim ko je u prolazu gledao kod“, kaĹže VuÄ?inić.

Cilj kojim su autori teĹžili tokom izrade BooRL URL Shortenera bio je da se napravi neĹĄto globalno prihvatljivo, a da se ujedno proÄ‘u i sve faze razvoja open source projekta. “Za nekoga ko hoće da radi poslove van zemlje, veoma je bitno da ima projekat koji se moĹže pokazati. To je nemoguće postići sa projektima koje ste uradili za veće kompanije, jer vam niko neće dozvoliti da takvo neĹĄto pokazujete drugima“, objaĹĄnjava VuÄ?inić.

URL Shortener crnogorskih autora se nalazi na lokaciji http://boo.vg.

VuÄ?inić kaĹže da će biti teĹĄko takmiÄ?iti se na trĹžiĹĄtu sa kompanijama kao ĹĄto je Google (goo.gl) ili bit.ly koje iza sebe imaju milijarde uloĹžene u razvoj i koji najÄ?eťće kupuju

sve projekte koji su uveli neĹĄto novo ili inovativno kad su URL Shorteneri u pitanju. “S obzirom na to da je izvorni kod besplatan, ovakvi projekti Ĺžive od donacija i odrĹžavanja. Neko kome se svidio projekat i koristi ga, moĹže da donira sredstva, da bi nam olakĹĄao dalji razvoj, a ujedno je to i dobra motivacija da se nastavi rad, jer je neko ocijenio projekat kao vrijedan njegove podrĹĄkeâ€?, kaĹže VuÄ?inić, dodajući da postoji i mogućnost da autori za nekog instaliraju i podese Shortener i doraÄ‘uju ga u skladu sa zahtjevima kupca, uz mjeseÄ?no plaćanje odrĹžavanja. “Ideja je bila da projekat ponudimo nekim domaćim kompanijama, ako su zainteresovane, da preuzmu projekat i time pokaĹžu podrĹĄku open sourceu, a da mi na taj naÄ?in dobijemo sredstva potrebna za dalji razvoj“, rekao je VuÄ?inić, dodajući da će razvoj projekta biti nastavljen ukoliko open source zajednica pokaĹže interesovanje za njegov dalji razvoj i pruĹži podrĹĄku.

Sve komentare autorima moĹžete saopĹĄtiti na http://boo.vg/1q.

VANREDNO: Peti panel u organizaciji Digitalizuj.me

BRŽE DO INFORMACIJA: Poťta Crne Gore objavila aplikaciju kreiranu za Google OS

Kako su druĹĄtveni mediji promijenili ulogu novinara

I PoĹĄta na Androidu

Podgorica - “Od malih ekrana do ekrana na dlanu - Kako su druĹĄtveni mediji promijenili ulogu novinaraâ€?, naziv je panela koji se sjutra odrĹžava na Fakultetu politiÄ?kih nauka Univerziteta Crne Gore. Panel organizuje Digitalizuj.me pokret i ovo je njihovo peto okupljanje.

UÄ?esnici sjutraĹĄnjeg panela su Rajko Milić, novinar ND “Vijestiâ€?, Aida Ramusović, urednica dnevnika TV “Vijestiâ€?, Milica Minić, novinarka RTV Atlas i DuĹĄko Vuković, novinar i jedan od osnivaÄ?a portala PCNEN.

nirana za kasnije. Ipak, vremenske neprilike koje su pogodile Crnu Goru otvorile su pitanja kao ĹĄto je da li je vanredno stanje podstaklo novinare da viĹĄe koriste druĹĄtvene medije, te da li su graÄ‘ani doprinijeli boljem izvjeĹĄtavanju iz snijegom odsjeÄ?enih djelova drĹžave, pa su organizatori smatrali da je sada pravi trenutak da se o ulozi druĹĄtvenih mreĹža u novinarstvu ipak sad govori. “Prvobitno je za 23. februar bila planirana panel diskusija na temu biznisa jer je to bio logiÄ?an nastavak naĹĄih aktiv-

Da li je vanredno stanje podstaklo novinare da viĹĄe koriste druĹĄtvene medije, te da li su graÄ‘ani doprinijeli boljem izvjeĹĄtavanju iz snijegom odsjeÄ?enih djelova drĹžave Digitalizuj.me kroz seriju predavanja, panel diskusija i radionica pokreće druĹĄtvo u Crnoj Gori u pravcu iskoriťćavanja poslovnih ĹĄansi u digitalnom okruĹženju i primjene savremenih poslovnih modela. Do sada su organizovana dva predavanja na temu tehnologije i marketinga, te dvije panel diskusije na kojima se raspravljalo generalno o druĹĄtvenim mreĹžama i o upotrebi druĹĄtvenih medija u politiÄ?ke svrhe. Uloga druĹĄtvenih medija u novinarstvu je tema koja je bila pla-

nosti. MeÄ‘utim, zbog aktuelne situacije u zemlji (vanredno stanje) odluÄ?ili smo da organizujemo diskusiju o upotrebi druĹĄtvenih medija u svrhe novinarstvaâ€?, kazao je jedan od osnivaÄ?a pokreta Vladimir Vulić. NataĹĄa Ä?ukanović, takoÄ‘e iz Digitalizuj.me pokreta, kaĹže da je temu pokrenula publika joĹĄ u decembru proĹĄle godine, na prvoj panel diskusiji, te da je sada idealan trenutak da se priÄ?a o tome.

Panel poÄ?inje u 19.30 sati.

Podgorica - Korisnici uređaja koje pokreće Android operativni sistem odnedavno mogu da koriste i Android aplikaciju Poťte Crne Gore.

Aplikacija, kako navode u Poťti, korisnicima nudi brŞi i lakťi pristup podacima, kalkulatoru cijena, lokacijama poťta i Track & Trace - servisu praćenju poťiljke putem Interneta.

Korisnici za svoj mobilni telefon ili tablet sa Android OS aplikaciju mogu preuzeti direktno sa Android marketa ili skeniranjem QR koda sa banera koji se nalazi na kompanijskom sajtu (www.postacg.me). “RijeÄ? je o prvoj verziji aplikacije koja će biti usavrĹĄavana dodavanjem mogućnosti koriťćenja elektronskih ser-

visa Poťte Crne Gore: web telegram, personalizovana razglednica...�, navode u Poťti.

da na jednostavan naÄ?in dobija preciznu informaciju o vrsti usluge za koju je zain-

Android aplikacija, u ovom trenutku, podrĹžava tri funkcionalnosti.

Kalkulator cijena Poťtinih usluga omogućava korisniku

teresovan. Potrebno je da odaberete vrstu usluge, u okviru odabrane usluge posebni ili dodatni servis, raspon gramaĹže kojem pripada poĹĄiljka,

kao i to da li poťiljku ťalje u unutraťnjem ili međunarodnom saobraćaju. Koriťćenjem ove opcije korisnik će dobiti preciznu cijenu za konkretnu uslugu.

Opcija Lokacije poťta omogućava da korisnik, na osnovu trenutne lokacije, izmjerene GPS sistemom, na ekranu dobije prikaz Poťtinih poslovnica u krugu od 5.000 metara. Aplikacija nudi informaciju o radnom vremenu prikazanih poťta i mogućnost direktnog telefonskog poziva odabrane poťte.

Opcija Track & Trace omogućava elektronsko praćenje poťiljki na osnovu skeniranog bar koda poťiljke ili unosom broja dobije informaciju o trenutnom statusu poťiljke.

MOBILE WORLD: LG predstavlja telefon Optimus Vu

LakĹĄe Ä?itanje e-knjiga JuĹžnokorejski LG Electronics je predstavio Optimus Vu, svoju kombinaciju tabliÄ?nog raÄ?unara i pametnog telefona za LTE mreĹže s ekranom dijagonale 12,7 cm (5 inÄ?a) koji olakĹĄava gledanje videa i Ä?itanje e-knjiga.

Optimus Vu će sljedeće nedjelje biti izloŞen na Mobile World kongresu u Barseloni, dok će se u Koreji pojaviti u martu, ali nije objavljeno kad će postati dostupan u ostalom svijetu, ni koliko će da koťta.

Telefon je dugaÄ?ak 14 cm (5,5 inÄ?a) a ĹĄirok 9 (3,5 inÄ?a). Iako ima ekran od 12,7 cm rezolucije 1.024 x 768, debeo je svega 8,5 mm, tako da je u odnosu na postojeće LTE telefone izuzetno tanak.

Ima dvojezgarni procesor na 1,5 GHz,

32 GB interne memorije i 1 GB DDR2 memorije; kamera sa zadnje strane ima rezoluciju od 8 megapiksela, a ona s prednje 1,3.

Optimus Vu će se u poÄ?etku isporuÄ?ivati s operativnim sistemom Android 2.3 (Gingerbread), ali LG planira da uskoro ponudi i nadogradnju na verziju 4.0 (Ice Cream Sandwich).

UreÄ‘aj je pribliĹžno iste veliÄ?ine kao i Samsungova „telefabla“ Galaxy Note, predstavljena ranije ovog mjeseca, Ä?ije su dimenzije 14,7 x 8,3 x 0,97 cm.

LG naroÄ?ito istiÄ?e svijetao IPS ekran sa odnosom strana 4:3, jer će to olakĹĄati gledanje dokumenata, knjiga, strana na internetu i multimedijskih sadrĹžaja.

47

On-line

Vijesti

Do informacija u realnom vremenu Podgorica - Snijeg koji je okovao Crnu Goru otvorio je pitanje na koje je brzo stigao i odgovor: Da li bi nam dobrodoĹĄla web lokacija ili sliÄ?an servis putem kojeg bi graÄ‘ani mogli jednostavno da se informiĹĄu o stanju na terenu, prohodnosti puteva, visini snijega...

Da. “Snijeg i poplave u Crnoj Goriâ€? (Montenegrohazards.crowdmap.com) je primjer takve lokacije. Na njoj korisnici mogu da postavljaju informacije o vanrednoj situaciji u Crnoj Gori, moguće je dodavati fotografije karakteristiÄ?nih lokacija, te davati neke korisne savjete o stanju u gradu za vrijeme nepogoda.

Lokacija “Snijeg i poplave u Crnoj Goriâ€? sadrĹži mape, te legende koje opisuju razliÄ?ite kategorije informacija: informacije o snijegu, blokade puta, gdje su kritiÄ?na, odnosno izolovana podruÄ?ja, na kojim lokacijama fali hrana, voda, struja, ljekovi, informacije o poplavljenim podruÄ?jima... Na sajtu se objavljuju i fotografije sa radnih akcija Ä?iťćenja snijega, tako da moĹžete, ukoliko ste uÄ?estvovali u sliÄ?nim akcijama, poslati i svoje i podijeliti ih sa drugim korisnicima.

Dodavanje informacija je jednostavno: Nakon ĹĄto unesete naslov, koji bi trebalo da ukratko opisuje sadrĹžaj in-

JEDNOSTAVAN prelazak na mobilne platforme

Okolina Cetinja ovih dana formacije, dodajete i Ĺželjenu informaciju, potom birate kategoriju na koju se informacija odnosi: snijeg, poplave... Uz informaciju se dodaje i lokacija na koju se vijest odnosi.

Autorka sajta Sandra Arović kaĹže da je tu lokaciju napravila iz hobija. “U posljednje vrijeme sam izuÄ?avala mogućnosti ukljuÄ?ivanja javnosti u donoĹĄenje odluka preko web aplikacija, naroÄ?ito putem postavljanja real-time informacija na interaktivnu mapu.

ProuÄ?avajući te teme, otkrila

Foto: S.PRELEVIĆ

sam da postoji open source platforma (platforma otvorenog koda) Ushahidi, preko koje je moguće kreirati sajt gdje bi se mapirale infromacije koje gradjani ĹĄaljuâ€?, kazala je Arović “Vijestimaâ€?.

A vanredna situacija koja je zadesila Crnu Goru joj je dala ideju da to isproba na konkretnom primjeru.

Sajt je tek u zaÄ?etku, ali Arović ima planove za njegovo proĹĄirenje, pa je tako, pored ostalog, plan da na toj lokaciji budu objavljivane informacije i o drugim nepogodama koje se deĹĄavaju u

Crnoj Gori, osim ovih hidrometeoroloĹĄke prirode: poĹžari, zemljotresi, razliÄ?ite vrste zagaÄ‘enja... “Sajt trenutno nema konkretne mehanizme povezivanja sa raznim institucijama da bi se putem njega korisnicima pruĹžala adekvatna pomoć. Na sajtu je sada samo moguće postavljanje infomacija, u Ä?emu stanovnici mogu da pomognu svojim volonterskim angaĹžmanom sugraÄ‘anima koji iskaĹžu potrebu za pomoćiâ€?, kazala je Arović, dodajući da će se raditi na poboljĹĄanju pos-

Sandra Arović kaĹže da je prezentacija projekta kao ĹĄto je sajt “Snijeg i poplave u Crnoj Goriâ€? na mobilnim platformama praktiÄ?no već zavrĹĄen posao.

Već je objavljena Ushaidi aplikacija za Android operativni sistem, kojoj je, nakon instalacije, potrebno dodati naziv sajta. “Ovo je naroÄ?ito interesantna mogućnost, jer se preko aplikacija na telefonima koji imaju mogućnost geografskog pozicioniranja lokacije, na mapi automatski locira pozicija sa koje se izvjeĹĄtava, dok se slanjem izvjeĹĄtaja preko sajta to mora podesiti manuelnoâ€?, kaĹže ona.

Informacije sa sajta “Snijeg i poplave u Crnoj Goriâ€? se moĹže pratiti na Twitteru preko hashtaga #MontenegroHazards, a Arović kaĹže da bi ubrzo trebalo da bude objavljena i Facebook aplikacija. tojeće platforme, kako bi i ta mogućnost bila dostupna.

Arović je pozvala graÄ‘ane da putem sajta ĹĄalju komentare i na taj naÄ?in aktivno uÄ?estvuju u davanju savjeta kako bi ta lokacija bila poboljĹĄana i kako bi zaĹživjela kao platforma koja sluĹži, kako za pruĹžanje real-time infomacija i savjeta, tako i za pomoć graÄ‘anima.

Sandra Arović je zaposlena u kancelariji Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori (UNDP) i ukljuÄ?ena je u projekte koji se tiÄ?u razvoja ge-

ografskog informacionog sistema (GIS) u Crnoj Gori.

GraÄ‘evinski je inĹženjer, projektant saobaćaja i na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici izuÄ?ava magistarske studije na smjeru UrbanistiÄ?ka organizacija prostora. Zbog toga bi Ĺželjela da pokrene sliÄ?an projekat i za teme vezane za svoju struku, posebno u oblasti urbanizma i ukljuÄ?ivanja javnosti u donoĹĄenje odluka o razvoju i poboljĹĄanju javnih i uliÄ?nih prostora u gradskim sredinama.

ZA GURMANE: Srpski kulinarski portal najavljuje skori prelazak i na mobilne platforme

eKuvar za iPhone

Srpski portal eKuvar će uskoro dobiti i svoju iPhone aplikaciju koja će tu kulinarsku zajednicu proťiri i na mobilnu platformu.

Vladimir Ä?aÄ?ić, osnivaÄ? portala, za Netorkacija.com je kazao da, uz iPhone, uskoro stiĹžu i Android i Windows Phone aplikacije.

Kroz eKuvar aplikaciju je moguće pretraŞivati recepte koji su raspoređeni u tri glavne kategorije: tip jela, sastojci i vrijeme pripreme.

Nakon ťto korisnik odredi makar jedan od ta tri kriterijuma, eKuvar pronalazi odgovarajuće recepte.

Otvaranjem recepta prikazuje se fotografija jela, ocjena recepta, potrebni sastojci i uputstvo za pripremu.

Korisnici koji imaju kreiran profil na eKuvaru, kroz aplikaciju mogu da se prijave i uređuju profil, te pregledaju omiljene recepte.

I sam portal eKuvar je relativno mlad - pokrenut je krajem 2011. Ideja je pomoći posjetiocima da pronađu nove recepte, saznaju

kako pripremati odreÄ‘ena jela, te uopĹĄte zainteresovati korisnike viĹĄe za hranu. Ä?aÄ?ić nije siguran da li će postojati i iPad verzija eKuvara. “Naravno da bi kuvaricama pregledniji bio tablet ali ne znam koliko je kuvarica sa tabletima. Nebrojeno puta do sada sam bio u situaciji da uradim neĹĄto Ä?emu je potrebna evangelizacija, a ja za to nemam resurse.

MoĹžda ako se ekuvar.com poveĹže sa nekim strateĹĄkim partnerom. Posljednji primjer truda uloĹženog u tehnolgiju koju ne kapiraju na lokalnom trĹžiĹĄtu je eKuvar aplikacija na Facebooku i novi Action typeovi (cook, try, create, recommend) koji su nam odobreni. Iako ja mislim da to, barem u Srbiji nije puno raÄ‘eno, ako je iko i radio, to prolazi potpuno nezapaĹženo kod 'struke', a i kod ostalih“, kaĹže on.

Aplikacija eKuvar za iPhone će se u App Storeu pojaviti tokom marta.

SNIJEG I POPLAVE: Sandra Arović kreirala web lokaciju na kojoj graÄ‘ani mogu objavljivati sadrĹžaje i informisati se o stanju na terenu tokom razliÄ?itih nepogoda u Crnoj Gori

48

Vrijeme/Saobraćaj

Vijesti

VOZOVI POLASCI IZ PODGORICE BEOGRAD: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), BIJELO POLJE: 06.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), BAR: 5.30 (lokal), 06.20 (brzi), 08.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.30 (lokal, saobraća samo radnim danima), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal).

POLASCI IZ BARA BEOGRAD: 09:00 (brzi), 19:00 (brzi), PODGORICA: 05:15 (lokal) 06:45 (lokal); 09:00(brzi), 10:05 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.00 (lokal, saobraća samo radnim danima) 19:00 (brzi),20.30(lokal); BIJELO POLJE: 05.15 (lokal), 09:00 (brzi), 14:50 (lokal); 19:00 (brzi).

POLASCI IZ BIJELOG POLJA BEOGRAD: PODGORICA: 17:18 (brzi), (brzi); 09:01 (lokal).

12:27 (brzi), 22:35 (brzi), 4:09 (brzi); 09:01 (lokal), 18:35 (lokal), BAR: 04:09 (lokal), 17:18 (brzi); 18:35

INFORMACIJE NA TELEFONE U PODGORICI 020/441-211 i 441-212, BARU 030/301-615 i 030/ 301-622, SUTOMORU 030/ 601-690, NIKŠIĆU 040/ 214-480, MOJKOVCU 050/ 472-130 i BIJELOM POLJU 050/ 478-560, KOLAŠINU 020/441-492.

BRODOVI “Sveti Stefan“ Bar-Bari i Bari-Bar: novi red plovidbe moĹžete vidjeti na website-u Barske plovidbe AD www.montenegrolines.net ili na INFORMACIJE: Barska plovidba AD Bar 382 30 303469 / 312-366, 030/ 312-366, 311-465, fax: 311-652, "Merkur" Bar 030/313-617, 313-570, Jadroagent Bar 030/315-091 "Intours" Podgorica 020/633-419, 020/633-084, "Montenegroekspres" Bar 030 /311-133, Podgorica 020 /234-787; 234-789; 205-045; 205-046 "Gorbis" Herceg Novi 031/322-085, Podgorica 020/205-235, Vektra Bar 030/317-202, 317-204

AVIONI

AUTOBUSI ANDRIJEVICA: 8:25, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 BANJALUKA: petak, subota, nedjelja i ponedjeljak 20:30, 21:20 BAR: 5:00, 7:34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01,16:15, 18.00, 19:40, 19.50 BEOGRAD: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 BERANE: 7:45, 8:25, 8:30, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 BIJELO POLJE: 00.40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00, 19:00, 20:00, 20:25, 20:45, 21:35, 22:30 BIJELJINA: 20:25 BUDVA-CETINJE: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21:45, 22:25, 00:00 GUSINJE: 8:25, 13:27, 17:13 DUBROVNIK: 6:00, 15:00 Ĺ˝ABLJAK: 5:45, 13:55, 15:57 ZAGREB: petak 15:00 KOTOR: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05,7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 KRAGUJEVAC: 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 21:35, 22:27 KRALJEVO: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 18:00, 22:27 KOLAĹ IN: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 LESKOVAC: 16:30 MOJKOVAC: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 NIKĹ IĆ: 5:45, 6:35, 7:02, 7:25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25,08:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:40, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 NIĹ : 10:00, 16:30, 20:15 NOVI PAZAR: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 18:00, 22:27 NOVI SAD: 18:00, 20:45, 22:30 PLAV, MURINO: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 PLJEVLJA: 5:45, 7:00, 7:30, 09:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 PRIZREN: 7:45 PEĆ: 7:45, 21:00 PRIĹ TINA: 21:00 ROĹ˝AJE: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00,20:05, 20:15, 21:00, 22:27 SARAJEVO: 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom), 23:40 SKOPLJE: 20:05 SUBOTICA: 20:45, 22:30 TIVAT: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21:45, ULCINJ: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 UROĹ EVAC: utorak, Ä?etvrtak i subota 12:00 HERCEG NOVI: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20, 21:45, ÄŒAÄŒAK, UĹ˝ICE, ZLATIBOR: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21:35, 22:30, 00:40 INFORMACIJE NA AUTOBUSKIM STANICAMA: PODGORICA 020/620-430, HERCEG NOVI 031/321-225, KOTOR 032/325-809, TIVAT 032/672-620, BUDVA 041/456-000, BAR 030/346-141, ULCINJ 030/413-225, BERANE 051/234-828, BIJELO POLJE 050/432-219, PLJEVLJA 052/323-114, NIKĹ IĆ 040/213-018, CETINJE 041/21-052.

MONTENEGRO AIRLINES

Informacije sadrĹžane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 27. oktobar 2011. godine.

Promjene su moguće bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporuÄ?uje putnicima da se za dodatne informacije obrate sluĹžbi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima.

POSLOVNICE: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535 PODGORICA-BEOGRAD: svim danima, 07.15, 18.30; BEOGRAD-PODGORICA: svim danima 08.35 19.50; TIVAT-BEOGRAD: svim danima 08.15; BEOGRAD-TIVAT: svim danima 15.45; PODGORICA-BEÄŒ: ponedjeljak,srijeda i subota u 08.05; BEÄŒ-PODGORICA: ponedjeljak, srijeda i subota u 10.50; PODGORICA-LJUBLJANA: petak i nedelja u 15.50; LJUBLJANA-PODGORICA: petak i nedelja u 17.30; PODGORICA-FRANKFURT: ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 11.45; FRANKFURT-PODGORICA: ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 14.40; PODGORICA-CIRIH: srijeda, petak i nedelja 10.30; CIRIH-PODGORICA: srijeda, petak, nedjelja 13.30; PODGORICA-RIM utorak, petak nedelja 10.50, 10.45, 17.30; RIM-PODGORICA: utorak, petak nedelja 15.00, 14.00, 19.40; PODGORICA-MOSKVA: Ä?etvrtak i nedelja 10.00; MOSKVA-PODGORICA: Ä?etvrtak i nedelja 17.20; TIVAT-MOSKVA: utorak, subota u 08.15; MOSKVA-TIVAT: utorak, subota15.35; PODGORICA-PARIZ: utorak, subota 10.20; PARIZ-PODGORICA: utorak, subota 14.00; PODGORICA-NIĹ : svim danima u 17.15, NIĹ -PODGORICA: svim danima 08.15, PODGORICA-BARI-PODGORICA i PODGORICA-NAPULJ-PODGORICA: (svakog petka i nedjelje naizmjeniÄ?no, u popodnevnim Ä?asovima) JAT PODGORICA-BEOGRAD: svim danima 06:30; 09:05 i 19:25 , BEOGRAD-PODGORICA: svim danima 07:25; 17:50 i 21:15 , TIVAT-BEOGRAD: ponedjeljak, utorak, srijeda, petak 09:10, 12:30, 19:00, Ä?etvrtak i subota 09:25 i 19:00, nedjelja 09:10, 12:30 i 15:15 BEOGRAD-TIVAT: ponedjeljak, utorak, srijeda, i petak, 07:30, 10:50 i 17:20, Ä?etvrtak i subota 07:40 i 17:20, nedjelja 07:30, 10:50 i 13:35.

IINFORMACIJE na telefon: 664-730. REZERVACIJE 664-740, 664-750

ADRIA AIRWAYS PODGORICA-LJUBLJANA: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; LJUBLJANA-PODGORICA: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 13:30h petak, nedjelja 17:30h; PODGORICA – MINHEN: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak, nedjelja 15:50h; MINHEN – PODGORICA: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 08:55h petak,nedjelja 14:10h; PODGORICA-BRISEL: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; BRISEL-PODGORICA: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak,petak 09:05h nedelja 10:25h; PODGORICA-CIRIH: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; CIRIH-PODGORICA: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:00h; PODGORICA-FRANKFURT: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; FRANKFURT-PODGORICA: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:05h; PODGORICA-AMSTERDAM: srijeda 15:15h,nedjelja 15:50h; AMSTERDAM-PODGORICA: ponedeljak, petak:10:20h; PODGORICA-BEÄŒ: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; BEÄŒ-PODGORICA: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 09:55h Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. INFORMACIJE I REZERVACIJE na telefone: 020/201-201, 241-154, mob: 067/241-154 SIBERIA AIRLINES

TIVAT-MOSKVA: subota u 15:20; MOSKVA-TIVAT: subota u 13.15. INFORMACIJE na tel: +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

PODGORICA-ZAGREB: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; ZAGREB-PODGORICA: ponedeljak, srijeda,petak:14:10h; PODGORICA-MINHEN: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; MINHEN-PODGORICA: ponedeljak, srijeda,petak:11:25h; PODGORICA-FRANKFURT: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; FRANKFURT-PODGORICA: ponedeljak, srijeda,petak 11:55h; PODGORICA-BEČ: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; BEČ-PODGORICA: ponedeljak, srijeda,petak 10:10h INFORMACIJE I REZERVACIJE na tel/fax: 020/201-201, 201-202, 241-154