Vijesti 21/02/2012

Page 1

Foto: L.ZEKOVIĆ

Kad zatreba pomoć, uvijek neko priskoÄ?i: Prva banka

v

Milioni plaćeni za tuđi kredit da bi se pomogla Prva banka

1. mjesecno kolo

VRATOLOMIJE: Budvanska rivijera posluje pozitivno, ali sjenku na to baca Ä?udna podrĹĄka TuristiÄ?koj organizaciji

3. nedjeljno kolo

Podgorica l utorak, 21. februar 2012. l godina XVI l broj 4991 l 0.50 â‚Ź l www.vijesti.me l ISSN 1450-6181

2

Kupon

16 Kupon

GDJE SU MLADI TU JE Ĺ ALA: PokuĹĄali da doskoÄ?e MANS-u

Imamo zdrav poslovni odnos sa svim bankama. S tim u vezi ne moĹžemo govoriti ni o kakvim pritiscima, reÄ?eno iz Budvanske rivijere, odgovarajući na pitanje “Vijestiâ€? da li je bilo pritisaka iz Prve banke strana 7

KALJENJE ÄŒELIKA: Novi oglas za prodaju imovine nikĹĄićke fabrike 26. marta, traĹži se 21 milion

Vlada Željezari platila kredit 33 miliona moŞe dobiti najviťe dva

Foto: I.PETRUŠIĆ

strana 5

Za nepriznata potraŞivanja od 70 miliona moguće su sudske tuŞbe

Foto: S.PRELEVIĆ

Ćalović i BadĹža (DPS) juÄ?e na performansu

Mladi DPS-a dobili lizalice

NaĹĄi donatori su na sajtu MANS-a, dok su donatori DPS-a na INTERPOL-ovim potjernicama... Dali smo im naĹĄ propagandni materijal da se prikljuÄ?e i budu graÄ‘ani, a ne da budu ovce, strana 2 kazala je Ćalović


GDJE SU MLADI TU JE Ĺ ALA: Nekoliko predstavnika novog naraĹĄtaja Demokratske partije socijalista pokuĹĄalo juÄ?e da doskoÄ?i MreĹži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)

Mladi DPS-a dobili lizalice

– Podmladak DPS-a pokuĹĄao je juÄ?e doskoÄ?iti MreĹži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) njihovim oruÄ‘em – performansom, ali im Ä?lanovi MANS-a nijesu dozvolili da uÄ?ine mnogo viĹĄe od zaguĹĄenja saobraćaja. I dok su nervozni vozaÄ?i koji su se u podne zadesili u Dalmatinskoj ulici glasno negodovali, aktivisti MANS-a su uz muziku “Ä?istiliâ€? parking ispred te NVO i pjevali “Glasaćemo DPS, pa da ćemo...â€?. “Performansâ€? nekoliko predstavnika mladih DPS-a uslijedio je nakon teksta objavljenog na naslovnici drĹžavnog glasila “Pobjedaâ€? pod nazivom “SnjegoÄ?istaÄ? dva sata Ä?ekao Vanju Ćalović i njene bizeâ€?, u kome je taj dnevnik pokuĹĄao da ukaĹže na nevolje navodno nastale zbog nepropisno parkiranog automobila direktorice MANS-a u podgoriÄ?kom naselju Blok pet. “Idejaâ€? mladih DPS-a bila je da odglumi priÄ?u iz “istraĹživaÄ?kog â€? teksta objavljenog prije dva dana. Dok su sjedjeli u renou “klioâ€?, aktivisti MANS-a su već lopatama “Ä?istiliâ€?parking i to ispred “fotografijeâ€? premijera ĹĄ ć i ministara ekonomije i finansija ć i ć “snimljene poÄ?etkom godine tokom njihovog putovanja u Maroko, gdje su se oprobali i u jahanju ka-

MILJANIĆ: Konkretnim akcijama pomaĹžemo druĹĄtvo Predstavnik omladine DPS-a " Ä‘ ć nije odgovorio na pitanje “Vijestiâ€? da li je ovo njihov prvi performans. “Do sada smo konkretnim akcijama pomagali druĹĄtvo, ĹĄto se moĹže vidjeti i na naĹĄoj internet prezentaciji. Ovo je nastavak tih akcijaâ€?, kazao je Miljanić, odbijajući da odgovori je li ovo prvi performans. “Vrlo brzo imam sastanak, poĹĄaljite pitanja na i-mejlâ€?, dodao je Miljanić.

“Svih ovih godina radimo dobar posaoâ€?: Predstavnici mladih DPS-a milaâ€?. Onda se “klioâ€? pomjerio sa mjesta, okrenuo, i parkirao nasred ulice. Iz automobila je izaĹĄla “Vanja Ćalovićâ€?, ovoga puta na ĹĄtiklama, sa dvije pudlice, dok je preostali podmladak DPS-a raĹĄirio transparente “Čistimo, poĹĄeni se...â€? i “Lopatamo bez donacijeâ€?. “Dosta ste se igrali, 'ajte sad da se dohvatite malo lopateâ€?, dovikivali su aktivisti MANS-a. “Evo po Ä?ajâ€?, rekla je izvrĹĄna direktorka MANS-a i dodala aktivistima DPS-a Ä?aj

od nane za okrepljenje i raÄ?un za struju. “Divno vas je vidjeti u tolikom broju. Vi ste joĹĄ mladi

Foto: S. PRELEVIĆ

Ä?iťćenju snijega, i tako dajte doprinos Ä?iťćenju Vlade od korumpiranih kadrova. Tamo je i fotografija premijera, pa

kljuÄ?ili graÄ‘anskoj duĹžnosti. Neko ko se zalaĹže za graÄ‘anska prava treba da posluĹži kao primjerâ€?, bio je odgovor predstavnice mladih DPS-a Ĺž . Ćalović je pitala ĹĄeta li “bize ili kuceâ€?, na ĹĄta je BadĹža odmah odgovorila: “Kuce!â€? Novinari su ostali uskraćeni za odgovore omladine vladajuće partije koliko im je u

NaĹĄi donatori su na sajtu MANS-a, dok su donatori DPS-a na INTERPOL-ovim potjernicama... Mi smo im dali danas naĹĄ propagandni materijal da se prikljuÄ?e i budu graÄ‘ani, a ne da budu ovce, kazala je Ćalović da se 'ugradite' u bilo ĹĄto, a dali smo vam te Ä?ajeve da ponesete onima koji treba da plate te 'ugradnje' sa naĹĄih raÄ?una za struju. MoĹžete se prikljuÄ?iti MANS-ovcima u

se i sa njim moĹžete slikatiâ€?, kazala je Vanja Ćalović. “Hvala ĹĄto ste nas podsjetili da svih ovih godina radimo dobar posao. Za razliku od vas, mi smo se odmah pri-

kreaciji pomogao tekst iz “Pobjedeâ€?. Nakon ĹĄto je BadĹža “odrĹžalaâ€? lekciju MANS-u o “prikljuÄ?ivanju graÄ‘anskom aktivizmuâ€?, mladi DPS-a uĹĄli

su u automobil i otiĹĄli. Oni koji nijesu htjeli Ä?aj, na poklon su dobili lizalice i propagandni materijal ne bi li se prikljuÄ?ili protestu protiv poskupljenja struje. Nijesu htjeli da ih uzmu pa su im ostale ispod brisaÄ?a na automobilu. KomentariĹĄući jedan od transparenata, Ćalović je kazala da su donatori NVO na Ä?ijem je Ä?elu “na sajtu MANS-a, dok su donatori DPS-a na INTERPOL-ovim potjernicamaâ€?. “Mi smo im dali danas naĹĄ propagandni materijal da se prikljuÄ?e i budu graÄ‘ani, a ne da budu ovce. Shvatila bih da je ovo objavio privatni medij, ali ne i drĹžavni koji plaćamo mi, graÄ‘ani od poreza. To dovoljno govori o prirodi tog medija, ali i Vlade Crne Goreâ€?, poruÄ?ila je Ćalović.

USTAVNE PROMJENE: Premijer LukĹĄić danas sa Ä?elnicima albanskih stranaka i opozicije poÄ?inje konsultacije o izmjenama najviĹĄeg pravnog akta u oblasti pravosuÄ‘a

Vladu jednako blokiraju DPS i SDP – Ako danaĹĄnji razgovori premijera ĹĄ ć sa opozicijom oko ustavnih promjena budu samo otaljavanje posla, kako bi se imalo izgovora pred meÄ‘unarodnom zajednicom da se o tome razgovora, ali da dogovora nema, ta namjera će vrlo lako biti prepoznata, ocijenio je potpredsjednik Nove ć. LukĹĄić danas treba da se, povodom izmjena Ustava u oblasti pravosuÄ‘a kao jednog od uslova za poÄ?etak pregovora sa EU u junu, sretne sa albanskim predstavnicima i liderima Nove i PzP-a ć i !

ť ć , a sjutra

Vladin predlog je najviĹĄe promjena pretrpio od samih DPS i SDP u parlamentu, koje i dalje traĹže da u Sudskom savjetu, koji bira sudije, budu politiÄ?ari. Vlada je predloĹžila da poslanika i ministra pravde viĹĄe tamo ne bude sa ĹĄefom SNP-a " Ä‘ ć . Opozicionim predlogom izmjena, izmeÄ‘u ostalog, traĹži se da se vrhovna drĹžavna tuĹžiteljka i predsjednik Sudskog savjeta biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu, ĹĄto bi praktiÄ?no znaÄ?ilo da na Ä?elu tih funkcija ne bi mogli biti politiÄ?ki podobni kadrovi koji bi bili izabrani voljom vladajuće koalicije. Dio opozicije predlaĹže i da se Ustav

mijenja i u dijelu koji se tiÄ?e sluĹžbenog jezika, predlaĹžući da, uz crnogorski, to bude i srpski, te da trobojka bude narodna zastava. Ipak, Vladin predlog je naj-

viĹĄe promjena pretrpio od samih DPS i SDP u parlamentu, koje i dalje traĹže da u Sudskom savjetu, koji bira sudije, budu politiÄ?ari. Vlada je predloĹžila da poslanika i mi-

nistra pravde viĹĄe tamo ne bude, ali su u paralmentu skoro svi saglasni da to ne moĹže proći, na Ä?elu sa SDP koja insistira da se tako sprovodi demokratska kontrola nad pravosuÄ‘em. “Nadamo se da je premijer realan i da će tokom razgovora shvatiti da se opozicija ne moĹže ucjenjivati evropskim integracijama. Ako bude tako, sastanak ima Foto: S. PRELEVIĆ

PZP: Sudije i tuĹžioce moraju birati novi ljudi Ocjenjujući da je nuĹžno sprovesti opĹĄti reizbor svih sudija i tuĹžilaca, kako bi se pravosuÄ‘e i tuĹžilaĹĄtvo oÄ?istilo od korumpiranih i reĹžimskih kadrova, Ä? ć (PzP) je rekao da taj opĹĄti reizbor moraju obaviti Sudski i TuĹžilaÄ?ki savjeti u novom sastavu, koji će biti izabrani u SkupĹĄtini dvotrećinskom većinom. “Mislim da će LukĹĄić pokuĹĄati da ponovi priÄ?u iz oktobra 2011. i da eventualnim dogovorom sa opozicijom koliko-toliko povrati izgubljeni ugled. PzP će biti Ä?vrst u pogledu ustavnog modela pravosuÄ‘a, jer smo svjesni da se tu nalazi kljuÄ? oslobaÄ‘anja Crne Gore iz kandĹži organizovanog kriminala i korupcijeâ€?, rekao je Pavlović.

Vlada saglasnost prvo treba da obezbijedi u partijama koje je Ä?ine: Iz parlamenta

smisla. Bude li to samo otaljavanje posla, lako ćemo prepoznati takvu namjeru. Ĺ to se naĹĄ tiÄ?e, sve karte su otvorene i nema skrivenih priÄ?a, ali nećemo dopustiti da se naĹĄ predlog ustavnih promjena omalovaĹžavaâ€?, rekao je Danilović “Vijestimaâ€?, dodajući da je opozicioni predlog izmjena Ustava “sveobuhvatniji i prihvatljivijiâ€?. Iz SNP-a je kratko “Vijestimaâ€? saopĹĄteno da će se odazvati pozivu premijera, sa kojim će, kako je planirano, lider te stranke SrÄ‘an Milić razgovarati sjutra. â€œĹ to se tiÄ?e kompletne procedure u vezi s predstojećim ustavnim promjenama, SNP ocjenjuje da to pitanje nije danas prioritetno u Crnoj Gori u odnosu na cjelokupnu situacijuâ€?, rekao je ĹĄef medijskog centra te partije $ . Iz Vlade, meÄ‘utim, nijesu odgovorili na pitanja “Vijestiâ€? ĹĄto će premijer ponuditi opoziciji, te hoće li ostati u ranijim okvirima Vladinog predloga. Nijesu odgovorili ni na pitanje ima li vremena za ustavne izmjene, odnosno postoji li krajnji rok za taj posao, s obzirom na to da je ministar pravde ĹĄ ć nedavno rekao da priÄ?a oko ustavnih promjena mora biti zavrĹĄena do kraja marta.


Zahtjev da ťef DPS-a ode biće diskretan

eÄ‘unarodna zajednica neće nuditi predsjedniku DPS-a Ä? ć da napusti Crnu Goru, ali će od njega oÄ?ekivati da vremenom prepusti sve poluge vlasti, smatra profesor beogradskog Univerziteta & ć. On ocjenjuje da će Ä?ukanovićev odlazak sa politiÄ?ke scene ubrzati pribliĹžavanje Crne Gore Evropskoj uniji. „Nerealna je takva vrsta pregovora i to će se prosto rjeĹĄavati na daleko niĹžem nivou i zavrĹĄiti diskretnije“, smatra Stoiljković. Predsjednik PzP-a ĹĄ ' ć izjavio je ranije da meÄ‘unarodna zajednica treba Ä?ukanoviću da garantuje sigurno napuĹĄtanje Crne Gore, kako bi se u zemlji sprovela mirna smjena vlasti. On je naveo i da je jedna uticajna svjetska zemlja prije izvjesnog vremena predsjedniku DPS-a nudila da se odseli u Kostariku, ali da je on to odbio. Stoiljković naglaĹĄava da u situacijama kada se od uticajnih politiÄ?ara traĹži povlaÄ?enje sa scene mora postojati garancija od kasnijeg progona. “TeĹĄko se odlazi sa vlasti ako je rizik veliki. Tu se uvijek napravi neki prelazni aranĹžman i malo je vjerovatno da bi neko u takvom dogovoru pristao da se odrekne bogatstva i samo napusti zemljuâ€?.

M

Primjećuju li signale iz nekih od najmoćnijih drĹžava EU: ÄŒlanovi rukovodstva DPS-a

DPS zna za oÄ?ekivanja Prema informacijama “Vijestiâ€?, u djelovima samog vrha DPS-a se prije viĹĄe od godinu pominjala mo-

DPS: Milu Ä?ukanoviću nije nuÄ‘eno da napusti zemlju Portparol DPS-a # Ä? ć nazvao je neistinama Medojevićeve tvrdnje da je Ä?ukanoviću nuÄ‘eno da napusti zemlju, navodeći da lider PzP-a na taj naÄ?in pokuĹĄava da dobije poene kod opozicionih biraÄ?a. “Medojević ne odustaje od plasiranja neistina i u tom smislu mu ne ponestaje kreativnosti. Njegova izjava pokazuje da je svjestan daljeg uruĹĄavanja svog politiÄ?kog rejtinga i da postoji ogroman strah od izborne volje graÄ‘anaâ€?, kazao je KovaÄ?ević. Aludirajući na Medojeviće tvrdnje da meÄ‘unarodna zajednica ima razumijevanja za namjere opozicije da bojkotuju naredne izbore, KovaÄ?ević je kazao da bi bojkotom izborne trke opozicija pobjegla od novog poraza. “U svojim nastupima Medojević pokuĹĄava da, u politiÄ?kom smislu, spaĹĄava Ĺživu glavu ili makar privid da je ta politiÄ?ka glava joĹĄ uvijek bitnaâ€?.

gućnost Ä?ukanovićevog bezbolnog demisioniranja, po modelu da mu se garantuje amnestija od mogućih sudskih procesa. Svjesni da je Ä?ukanović bio povezan sa mnogim sumnjivim poslovima u zemlji, u dijelu vladajućih krugova su tada smatrali da se “zbog nespornih uspjeha u voÄ‘enju drĹžave Ä?ukanoviću mora garantovati sigurnostâ€?. PolitiÄ?ki analitiÄ?ar % ' ( ć smatra da Ä?ukanović joĹĄ nije uĹĄao u fazu kada treba da razmatra opcije napuĹĄtanja zemlje, iako je oÄ?igledno sve veće nezadovoljstvo u drĹžavi. Abazović pojaĹĄnjava da u takvim situacijama ĹĄefovi drĹžavu napuĹĄtaju tek kada je reĹžim potpuno uzdrman, ocjenjujući da je Crna Gora joĹĄ daleko od te faze.

BORBA moĹže dugo trajati Umjesto da od ĹĄefa DPS-a traĹži da napusti zemlju, smatra Abazović, meÄ‘unarodna zajednica će od njega traĹžiti potpuno povlaÄ?enje iz politiÄ?kog Ĺživota: “Smatram da će se Ä?ukanović joĹĄ boriti svim resursima koje su gradili svih ovih godina i da će ta borba trajati priliÄ?no dugo.

Foto: Z. Ä?URIĆ

Ipak, za razliku od nekih drugih vremena i pored te borbe evidentno je da se nazire kraj dugogodiĹĄnje vladavine posljednjeg poluatoritarnog reĹžima u ovom dijelu Balkanaâ€?. On smatra da su krugovi bliski bivĹĄem premijeru uvjereni da i dalje drĹže sve konce u drĹžavi, upozoravajući da i pored toga Ä?ukanović ima sve manje prijatelja u meÄ‘unarodnoj zajednici. Abazović ne oÄ?ekuje radikalizaciju graÄ‘anskog nezadovoljstva, prognozirajući da će do smjene vlasti u zemlji doći evolutivnim putem. To podrazumijeva, kako je kazao, odrĹžavanje stalnog pritiska javnosti kroz jaÄ?anje graÄ‘anskog aktivizma bez insistiranja na uliÄ?nim nemirima. Abazović oÄ?ekuje da protesti ispred Vlade nastave sa kanalisanjem nezadovoljstva graÄ‘ana zbog stanja u zemlji. “Ne treba nam smjena koja se desila kada je Ä?ukanović doĹĄao na vlast ulicom. Nije dobro da se ponovo desi da ulica instalira svoje politiÄ?ke snage, niti to korespondira sa naĹĄom evropskom budućnoťćuâ€?, tvrdi Abazović.

UPOZORENJE: PzP ukazuje na nove trendove u vlasti

Iran im postaje bliĹži od Zapada – ViĹĄednevna promotivna kampanja, tokom koje su drĹžavna “Pobjedaâ€? i RTCG neskriveno reklamirali politiÄ?ke stavove islamske republike Iran, joĹĄ jednom potvrÄ‘uju

Islamskoj Republici Iran: “Istovremeno, od predsjednika Savjeta RTCG % ĹĄ

ć zahtijevaćemo da javno saopĹĄte ocjenu ureÄ‘ivaÄ?ke politike Javnog servisa u sluÄ?aju nedavnog

Specijalne veze DPS-a sa Putinovom partijom i promocija iranske politike konfrontiraju naťu drŞavu sa Zapadom, rekao je Pavlović diplomatski zaokret

Ä? ć

i

ć od evroatlanstkih ka evroazijskim integracijama, ocijenio je # Ä? ć (PzP). On je juÄ?e najavio da će njegova stranka zahtijevati punu informaciju o tome kada, koliko dugo, kojim povodom i o Ä?ijem troĹĄku je glavni urednik “Pobjedeâ€? nedavno boravio u

gostovanja ambasadora Irana, koje se pretvorilo u medijsku promociju politike iranskog reŞima�. Uvjeren da Crna Gora nema ťto da traŞi u aktuelnom trvenju između crnogorskog najvaŞnijeg međunarodnog partnerta, SAD-a, i Irana, Pavlović je rekao da su u toj stranci zaprepaťćeni takvom viťednevnom promocijom.

“Specijalne veze DPS-a sa Putinovom ‘Jedinstvenom Rusijom’, prisluĹĄkivanje diplomata NATO zemalja, i ova najnovija promocija iranske politike, konfrontiraju naĹĄu drĹžavu sa Zapadom i dovode u pitanje naĹĄe strateĹĄke ciljeve, a to su punopravno Ä?lanstvo Crne Gore u EU i u NATOâ€?, rekao je Pavlović. On smatra da, otvarajući medijski prostor za reklamiranje takozvanog iranskog tehnoloĹĄkog napretka, “Pobjedaâ€? i RTCG sauÄ?estvuju “u promociji teokratskog reĹžima, koji je cjelokupan demokratski svijet prepoznao kao ozbiljnu prijetnju globalnom miruâ€?.

Pavlović

!!! CDT: Donatori partija ostaće kamuflirani

– DrĹžavna izborna komisija (DIK) donijela je dva podzakonska akta kojima je formalno potvrdila dosadaĹĄnju praksu netransparentnog prikazivanja prihoda politiÄ?kih partija, ocijenjeno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). Oni su saopĹĄtili da je 30. januara DIK donijela Uputstvo o sadrĹžini izvjeĹĄtaja o prilozima pravnih i fiziÄ?kih lica politiÄ?kim partijama u toku izborne kampanje i Pravila o naÄ?inu obraÄ?unavanja i izvjeĹĄtavanja o nenovÄ?anim prilozima politiÄ?kim partijama. „DIK je ta pravila donijela u netransparentnoj proceduri i bez konsultacije nevladinih organizacija koje se bave tom problematikom i koje su uÄ?estvovale u izradi Zakona... SadrĹžina izvjeĹĄtaja koji se odnosi na donacije pravnih lica propisana na naÄ?in koji omogućava visok stepen transparentnosti, ĹĄto se ne moĹže reći za izvjeĹĄtaj o donacijama fiziÄ?kih lica, u kojem nema aspolutno nijednog elementa za identifikaciju donatora, osim njegovog liÄ?nog imena“, smatraju u toj NVO. CDT je, kako se podsjeća, ranije ukazivao na potrebu preciziranja naÄ?ina identifikacije fiziÄ?kih lica kao donatora, pri Ä?emu bi se vodilo raÄ?una o zaĹĄtite podataka o liÄ?nosti. „PropuĹĄtanje DIK da obaveĹže politiÄ?ke partije da preciznije identifikuju svoje donatore meÄ‘u fiziÄ?kim licima u toku izborne kampanje, DIK i drugim nadleĹžnim organima onemogućava da kontroliĹĄu rad politiÄ?kih partija u granicama svojih zakonom utvrÄ‘enih ovlaťćenja“, ocijenili su u CDT-u. Kako su naveli, Pravila o naÄ?inu obraÄ?unavanja i izvjeĹĄtavanja o nenovÄ?anim prilozima politiÄ?kim partijama ostavljaju veliki prostor za zloupotrebe. Iz CDT-a su kazali da je zakonom propisano da se nenovÄ?ani prilozi partija obraÄ?unavaju prema trĹžiĹĄnoj vrijednosti i prijavljuju kao prihod. „DIK je svojim podzakonskim aktom u znaÄ?ajnoj mjeri odstupila od zakonske norme. Shodno novom rjeĹĄenju, nenovÄ?ani prilozi obraÄ?unavaju se kao razlika izmeÄ‘u plaćene cijene za proizvod ili uslugu i trĹžiĹĄne vrijednosti istih samo ako je ta razlika veća od 30 odsto“, pojasnili su oni. Takvim rjeĹĄenjem, smatraju oni, partijama je praktiÄ?no omogućeno da ostvaruju popuste do 30 odsto, a da to ne prijave kao nenovÄ?ane priloge i da se to ne smatra favorizovanjem partija u odnosu na druge potroĹĄaÄ?e, ĹĄto je neprihvatljivo.

KOMUNISTI: Mi smo radili za opĹĄte dobro, a ovi samo za sebe ĹĄ ć – Predsjednik Centralnog komiteta Jugoslovenske komunistiÄ?ke partije Crne Gore ĹĄ ć optuĹžio je predsjednika PzP-a ĹĄ ć da je, reagovanjem na izjave

ć , kasno saopĹĄtio da je vlast narod dosta lagala i da je ta vlast sastavljena od laĹžnih komunista i onih koji su prije 20 godina na vlast doĹĄli s ulice. “Da li Vam je trebalo, gospodine Medojeviću, 20 godina da shvatite i priznate narodu i nama istinskim komunistima ono na ĹĄta smo mi stalno upozoravali. Vladajuća struktura koja je doĹĄla sa ulice, zajedno sa pojedinim opozicionim partijama, godinama ĹĄiri antikomunistiÄ?ku kampanju punu laĹži i obmana s ciljem da odbije narod od nas komunista i naĹĄe ideologije da bi doveli narod do prosjaÄ?kog ĹĄtapa. Svjetska kriza, naĹĄa kriza, duhovna kriza postaje svakodnevica obiÄ?nom Ä?ovjeku, graÄ‘aninu. Ali vladajuća struktura ne mora toga da se plaĹĄi. Za njih krize nema iako su im apetiti ogromni. Ĺ˝ivjeli su 20 godina od imovine koju su naslijedili od komunista. Mogu joĹĄ toliko, jer su komunisti radili za opĹĄte dobro, a ovi traĹže samo za sebe.... Razdvojte nas komuniste JKP CG od onih koji su sebe ‘ugasili’ juna 1991. godineâ€?, piĹĄe u reagovanju StaniĹĄića.

DEMISIONIR ANJE: AnalitiÄ?ari procjenjuju da će tek doći vrijeme kada će Ä?ukanović biti prinuÄ‘en da prepusti poluge vlasti


KONKURENCIJA: Sudski spor između drŞave i Jugopetrola u vezi sa koriťćenjem skladiťta naftnih derivata traje godinama

Moguć dogovor o skladiťtima nafte

– SkladiĹĄta naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju i dalje su van funkcije, jer sudski spor nad vlasniĹĄtvom izmeÄ‘u drĹžave i Jugopetrola joĹĄ nije zavrĹĄen. Prema informacijama „Vijesti“, predstavnici dviju strana pokuĹĄavaju da se dogovore i postoji mogućnost vansudskog poravnanja. Jedna od opcija, prema saznanjima „Vijesti“ je i osnivanje zajedniÄ?kog preduzeća koje će gazdovati skladiĹĄtima, ali o tome joĹĄ nije postignuta puna saglasnost. Iz Ministarstva ekonomije „Vijestima“ nijesu mogli da potvrde informacije o pregovorima van suda, ali ni da demantuju, uz opasku da Vlada Crne Gore, “u okviru svojih nadleĹžnosti Ä?ini sve da se situacija razrijeĹĄi u cilju valorizacije ovih kapacitetaâ€?. - Vjerujemo da rokovi u kojima će se doći do rjeĹĄenja nisu daleko – rekao je sekretar Ministarstva ć. Spor nad skladiĹĄtima nastao je kad je Vlada pokrenula pitanje njihovog koriťćenja, dok je sa druge strane Jugopetrol, odnosno većinski vlasnik, grÄ?ki Helenik petroleum, koji argumente za vlasniĹĄtvo nad tim objektima izvlaÄ?i iz privatizacionog postupka. Noveljić podsjeća da su sporna skladiĹĄta naftnih derivata izgradili bivĹĄa Savezna direkcija za robne rezerve i Jugopetrol Kotor. Nakon zavrĹĄene investicije, kako je dodao, razgraniÄ?eni su vlasniÄ?ki djelovi sa taÄ?no odreÄ‘enim procentima vlasniĹĄtva nad zemljiĹĄtem i objektima. - Ugovorima zakljuÄ?enim 3. marta 1999. godine izmeÄ‘u Savezne direkcije za robne rezerve, koja viĹĄe ne postoji i Jugopetrola, regulisani su njihovi odnosi u pogledu rukovanja i odrĹžavanja skladiĹĄta, inventara, skladiĹĄtenja, Ä?uvanja i obnavljanja robe Saveznih robnih rezervi za skladiĹĄta

Helenik tvrdi da je skladiĹĄta kupio sa Jugopetrolom naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju. Odlukom Savjeta ministara Srbije i Crne Gore od 4. aprila 2003. godine sva nepokretna imovina koja nije bila

potrebna bivťim saveznim organima za dalje koriťćenje, a nalazila se na teritoriji Crne Gore, dodijeljena je na koriťćenje, upravljanje i raspolaganje

Noveljić

RJEĹ ENJE spora moĹže uticati na pad cijena goriva Na pitanje kako bi i da li bi se uopĹĄte raspolaganje nad velikim skladiĹĄnim kapacitetima odrazilo na maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori, Noveljić podsjeća da na to prevashodno utiÄ?u trendovi na svjetskim trĹžiĹĄtima. - I pored toga, kao jednu vrstu reakcije prepoznali smo analiziranje stanja raznih skladiĹĄta po Crnoj Gori, ali, naĹžalost, kao ĹĄto sam naveo, jedan broj njih je u sudskom sporu izmeÄ‘u Jugopetrola i Montenegro Bonusa. Tender za valorizaciju bjelopoljskog skladiĹĄta pogonskog goriva Cerovo, koje nije pod sporom, je u toku – rekao je Noveljić, dodajući da je Vlada preduzela “niz mjera kako bi ublaĹžila posljedice nepovoljne situacije na svjetskom trĹžiĹĄtu i stalnog porasta cijena nafteâ€?, meÄ‘u kojima je i smanjenje akciza na eurodizel koji se koristi u in-

dustrijske i komercijalne svrhe. - TakoÄ‘e, u skupĹĄtinskoj proceduri je usvajanje zakona o carinskoj tarifi kojim će carine na sve kategorije mineralnih ulja biti ukinute – rekao je Noveljić. Valorizacija skladiĹĄta je, prema njegovim rijeÄ?ima, jedan od modela za stabilizaciju cijena ili bar njihovo ublaĹžavanje, kroz javno-privatno partnerstvo ili izdavanjem u zakup. - Dakle, valorizacija ovih skladiĹĄta je dio seta mjera u cilju unapreÄ‘enja konkurentnosti na energetskom ili trĹžiĹĄtu koje će doprinijeti da se kapaciteti i infrastruktura koja postoji u Crnoj Gori stavi u funkciju i da imamo veću konkurentnost, ĹĄto bi znaÄ?ilo i manje cijene u nekom srednjoroÄ?nom periodu i bolje usluge za potroĹĄaÄ?e – zakljuÄ?io je Noveljić.

Foto: Z.Ä?URIĆ

Crnoj Gori. TakoÄ‘e je, na osnovu te odluke, Vlada Crne Gore preuzela pokretnu i nepokretnu imovinu Savezne direkcije za robne rezerve – rekao je Noveljić. U cilju zaĹĄtite, spreÄ?avanja devastiranja i valorizacije imovine preuzete od Direkcije za savezne robne rezerve, dodao je on, Vlada Crne Gore je osnovala preduzeće Montenegro Bonus, na koje je prenijeto pravo koriťćenja, upravljanja i raspolaganja nepokretnom i pokretnom imovinom bivĹĄe Savezne direkcije za robne rezerve, ukljuÄ?ujući i skladiĹĄta naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju. - Usljed nemogućnosti pristupa i koriťćenja imovine koja se tiÄ?e skladiĹĄta naftnih derivata i u cilju uknjiĹžavanja vlasniĹĄtva nad njima, Montenegro Bonus i drĹžavni tuĹžilac su pokrenuli sudske sporove – kazao je Noveljić. Na pitanje o kapacitetima skladiĹĄta, Noveljić navodi da je drĹžava vlasnik 79,58 odsto ukupnih instalacija u Lipcima, koja posjeduje tri rezervoara, od kojih je jedan kapaciteta pet hiljada kubnih metara, a dva od po 2,6 hiljada kubika. - Jedini vlasnik rezervoara je drĹžava. Dalje, drĹžava ima vlasniĹĄtvo od 94 odsto nad instalacijama u Bijelom Polju i 100 odsto vlasniĹĄtva nad rezervoarima kapaciteta 27 hiljada kubnih metara. Na petrolejskoj instalaciji u Baru drĹžava posjeduje tri rezervoara. Kapacitet rezervoara za mazut iznosi 15 hiljada kubika, a dva za bijelu robu 1,3 hiljade kubnih metara. VlasniĹĄtvo drĹžave nad ostalim dijelom instalacije je oko 22 odsto. SkladiĹĄte pogonskog goriva Cerovo vlasniĹĄtvo je drĹžave i njegov kapacitet je 21 hiljadu kubnih metara, odnosno sedam rezervoara pojedinaÄ?ne zapremine po tri hiljade kubika – precizirao je Noveljić. Ć

OGLASI: Nove odluke Komisije za javne nabavke Foto: Arhiva “Vijesti�

Isti ljudi i maĹĄine bi radili istovremeno u Ä?etiri grada

PoniĹĄten tender EPCG vrijedan oko 356.000

– Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki Crne Gore usvojila je Ĺžalbu advokata PTT InĹženjering DOO Podgorica i poniĹĄtila u cijelini tender Elektroprivrede Crne Gore - Funkcionalne cjeline Proizvodnja u vezi sa izborom ponuÄ‘aÄ?a za odrĹžavanje distributivnih objekata, za partiju II ED-Bijelo Polje, za partiju IV-Elektrodistribucija (ED) KolaĹĄin, za partiju VI-ED NikĹĄić i za partiju VII-ED Pljevlja. - EPCG - FC Proizvodnja će u roku od 15 dana objaviti novi javni poziv za izbor najpovoljnije ponude – istiÄ?e se, izmeÄ‘u ostalog, u rjeĹĄenju koje je potpisao predsjednik Komisije ć. NaruÄ?ilac sporne nabavke EPCG, prethodno je već jednom postupao po rjeĹĄenju Komisije i nakon donoĹĄenja Odluke o izmjeni odluke o dodjeli ugovora 27. decembra 2011. ugovor za predmetne partije dodijelio firmi Uzor DOO Podgorica i to: za partiju II-ED Bijelo Polje za cijenu od 83.584 eura, za partiju IV-ED KolaĹĄin za cijenu od 29.571 eura, za partiju VI-ED NikĹĄić za cijenu od 166.492 eura i za partiju VII-ED Pljevlja za cijenu od 76.576 eura. Komisija je utvrdila da je Ĺžalba na ovo nadmetanje bila osnovana te da Uzor DOO „nije dostavio ponudu u skladu sa izriÄ?itim zakonskim odred-

bama“. - Uvidom u dostavljenu ponudu firme Uzor DOO utvrÄ‘eno je da nije dostavio ponudu za svaku partiju pojedinaÄ?no, odnosno, nije dostavio dokaze o stanju i kvalifikaciji radne i pregled opreme i mehanizacije koju namjerava angaĹžovati na realizaciji ugovora, na naÄ?in kako je izriÄ?ito propisano zakonskim odredbama... Uzor DOO je naveo identiÄ?na lica koja namjerava angaĹžovati na realizaciji ponude, kao i identiÄ?an pregled mehanizacije i opreme, i to za sve Ä?etiri partije za koje je dostavio ponudu, te je naruÄ?ilac u skladu sa Ä?lanom 69 Zakona, trebalo da ocijeni ponude ovih ponuÄ‘aÄ?a kao neispravne. PonuÄ‘aÄ? Uzor DOO je bio duĹžan da na jasan naÄ?in navede stanje i kvalifikaciju radne snage, pregled opreme i mehanizacije koju namjerava angaĹžovati na realizaciji ugovora, za svaku partiju pojedinaÄ?no, posebno pri Ä?injenici da je za svaku partiju naveo ukupan rok zavrĹĄetka radova 12 mjeseci od dana potpisivanja ugovora. Postavlja se pitanje realizacije ugovora ukoliko radovi na razliÄ?itim objektima budu izvoÄ‘eni istovremeno – navodi se izmeÄ‘u ostalog u obrazloĹženju rjeĹĄenja Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki.

Kursna lista

primjenjuje se od 21. februara 2012. godine Zemlja

VaĹži za

Australija Kanada Danska Japan Kuvajt NorveĹĄka Ĺ vedska Ĺ vajcarska V.Britanija SAD

1 1 1 100 1 1 1 1 1 1

Vrijednost izraĹžena u eurima 0.8128 0.7599 0.1345 0.9481 2.7137 0.1335 0.1135 0.8282 1.1956 0.7538


KALJENJE ÄŒELIKA: IzaĹĄao novi oglas za prodaju imovine nikĹĄićke Ĺ˝eljeĹžare na javnom nadmetanju 26. marta

TraĹži se investitor koji će dati 21 milion ĹĄ ć – Novi oglas o prodaji nikĹĄićke Ĺ˝eljezare izlazi danas, a cijena je 21 milion eura, ĹĄto je devet miliona manje u odnosu na prvi oglas. Razlika je i u naÄ?in prodaje. U prvom preliminarnom oglasu to je bilo putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda, a sada će biti javno nadmetanje koje će se sprovesti 26. marta u 11 Ä?asova u Privrednom sudu u Podgorici. - Oglas će biti otvoren mjesec, a smatrao sam da ne bi trebalo ići sa niĹžom poÄ?etnom cijenom iz prostog razloga da bi se izbjegla eventualna kritika da je cijena preniska. Javnu licitaciju smatramo krajnje otvorenim i transparentnim naÄ?inom prodaje. Prednost će imati kupac koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. PoĹĄto se radi o razliÄ?itoj strukturi interesa, ne treba zaboraviti da su drĹžava i radnici veliki povjerioci i da imaju interes da fabrika opstane, tako da moramo uvaĹžiti i te interese i cijeniti i ponudu kupca koji bude predloĹžio investicioni program - kazao je „Vijestima“ steÄ?ajni upravnik ĹĄ ć.

MNSS opet bio protiv Iako mu za prodaju putem javne licitacije, kako je kazao, prema zakonu ne treba saglasnost Odbora povjerilaca, ipak je Ĺželio da zna ĹĄta o cijeni i naÄ?inu prodaje misle povjerioci koji imaju najveća potraĹživanja – radnici, drĹžava, Poreska uprava, ofĹĄor kompanija Rekupero i bivĹĄi vlasnik, holandska firma MNSS. - Predsjednik Odbora povjerilaca mi je dostavio odluku da su radnici, drĹžava i Poreska uprava prihvatili predlog da se cijena moĹže spustiti do 15 miliona eura. Druga dva povjerioca MNSS i Rekupero su bili protiv. Iako smo dobili od MNSS-a na kraju preliminarnog oglasa da su zainteresovani za kupovinu Ĺ˝eljezare ukoliko cijena bude niĹža, ipak su bili protiv toga. Ali to ne Ä?udi. Oni su uvijek protiv, ĹĄta god da se predloĹži. Ako bude realno zainteresovanih jakih investitora smatram da predloĹžena cijena nije visoka i da neće biti potrebe da se raspiĹĄe novi oglas sa niĹžom cijenom kazao je PeriĹĄić.

Predsjednik Odbora povjerilaca mi je dostavio odluku da su radnici, drĹžava i Poreska uprava prihvatili predlog da se cijena moĹže spustiti do 15 miliona eura. Druga dva povjerioca MNSS i Rekupero su bili protiv- kazao je steÄ?ajni upravnik Veselin PeriĹĄić kljuÄ?iće se ugovor o kupoprodaji, a prethodno uplaćeni depozit će se uraÄ?unati u kupoprodajnu cijenu, dok u sluÄ?aju da izabrani ponuÄ‘aÄ? odustane od kupovine gubi pravo na povraćaj depozita, a steÄ?ajni upravnik za kupca moĹžem proglasiti drugog po redu najpovoljnijeg ponuÄ‘aÄ?a. Prodaje se cjelokupna imovina Ĺ˝eljezare koja se nalazi u NikĹĄiću u Ulici Vuka KaradĹžića

bb, osim dvije dizalice koje se nalaze u Luci Bar i ABB ureÄ‘aja za kompenzaciju elektriÄ?ne energije, koji se nalazi na carinskom skladiĹĄtu u NikĹĄiću. Ponude uÄ?esnika javnog nadmetanja ne obavezuju. NikĹĄićka Ĺ˝eljezara, koja je nekada imala preko sedam hiljada zaposlenih, Ä?etvrtu prodaju doÄ?ekuje sa 317 radnika. Prvi put je privatizovana 2002. godine, kada je većinski udio kupila ruska

kompanija Rusmonostil, koja je nakon kratkog zadrŞavanja ostavila fabriku u dugovima, a Vlada, preuzimajući dug, dovela novog strateťkog partnera, firmu Midlend risorsis holding. I oni su krajem 2006. godine napustili Željezaru. Nakon njih doťla je holandska kompanija Montenegro speťelti stils (MNSS), koja je ostala do aprila proťle godine, kada je u fabrici na zahtjev većine od 1.412, koliko ih je

Nada se da neće raspisivati treći oglas: PeriĹĄić tada bilo, uveden steÄ?aj. PoÄ?etkom novembra Privredni sud je odbacio Plan reorganizacije koji je podnio bivĹĄi vlasnik i proglasio bankrot fabrike. Novog kupca fabrika, u kojoj

nikĹĄićka kompanija Neksan od 15. maja proĹĄle godine organizuje proizvodnju, Ä?eka sa 317 radnika i prihvaćenih preko 125 miliona eura potraĹživanja. Ć

DRĹ˝AVA Ĺ˝eljezari platila kredit od 33 miliona, a moĹže dobiti najviĹĄe dva Kada se proda Ĺ˝eljezara, isplata povjerilaca se vrĹĄi na osnovu isplatnih redova, a sva potraĹživanja koja ne budu izmirena, kako je kazao steÄ?ajni upravnik, po sili zakona se „otpuĹĄtaju“ odnosno naplaćuju u procentu u kojem je to moguće. ÄŒak 880 povjerilaca prijavilo je 193 miliona eura potraĹživanja od Ĺ˝eljezare, a priznato je preko 125 miliona. U prvom isplatnom roku su radnici koji potraĹžuju 6,2 miliona, u drugom Poreska uprava sa osam miliona, a drĹžava sa 33 miliona eura je u trećem isplatnom redu. DrĹžava je dobila to potraĹživanje, jer je proĹĄle godine morala da plati 33 miliona eura za kredit Ĺ˝eljezare za koji je bila dala garancije. Na primjer, ako bi se imovina Ĺ˝eljezare prodala za 21 milion, na koliko će danas biti raspisan oglas, prvo se naplaćuju radnici sa 6,2 miliona, zatim Poreska uprava sa osam, a svi ostali povjerioci bi podijelili preostalih 6,8 miliona procentualno prema potraĹživanju. Ako bi konaÄ?na potraĹživanja bila sadaĹĄnja priznata od 125 miliona, i umanjena za 14 miliona radnicima i Poreskoj upravi, ostalo bi 111 mi-

liona a uÄ?eťće potraĹživanja drĹžave bi bilo 30 odsto. To znaÄ?i da bi drĹžava u sluÄ?aju prodaje imovine za 21 milion dobila 30 odsto od 6,8 miliona ili 2,04 miliona. - U Zakonu o steÄ?aju, Ä?lan 55, stoji da su prvoj klasi zaposleni i da tu

prelazi dozvoljeni limit propisan zakonom, onda se taj viťak sredstava, koja se ne mogu namiriti kroz prvu klasu, izmjeťta u treću klasu. - U drugi isplatni red spadaju potraŞivanja po osnovu svih javnih prihoda dospjelih u posljednja tri

U svakom sluÄ?aju, bilo da se Ĺ˝eljezara proda po cijeni od 21 milion ili niĹžoj, drĹžava će ostati uskraćena za najveći dio novca koji potraĹžuje na ime plaćenih garancija MNSS-u za kredit Ĺ˝eljezari od 26,3 miliona eura koji je sa kamatama na kraju iznosio 33 miliona eura spadaju bruto zarade zaposlenih i bivĹĄih zaposlenih, u iznosu minimalnih zarada za posljednje dvije godine prije otvaranja steÄ?ajnog postupka, sa kamatom od dana dospijeća do dana otvaranja steÄ?aja, kao i potraĹživanja zaposlenih, prije i poslije podnoĹĄenja predloga za pokretanje steÄ?ajnog postupka, na ime povreda na radu - objasnio je PeriĹĄić. Ako se desi da iznos neÄ?ije zarade

mjeseca prije otvaranja steÄ?aja, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih jer su ona izmirena isplatom zarada, pa da se ne bi dva puta isplaćivalo po istom osnovu. Kod namirenja vaĹži princip iskljuÄ?ivosti. Mora biti u cjelosti namiren prvi isplatni red, zatim drugi. Za sluÄ?aj da nema dovoljno sredstava da se namiri treći red u cjelosti, onda se primjenjuje princip srazmjere. Ako npr. priznato po-

traĹživanje, u odnosu na ukupno priznata potraĹživanja, iznosi deset odsto onda povjerilac dobija novac u tom iznosu - objasnio je PeriĹĄić. Izmiruju se, kako je pojasnio, samo prihvaćena potraĹživanja ali se mora ostaviti mjesta i za ona Ä?ija se ispravnost dokazuje u sudskim postupcima. - Sada se radi izrada nacrta glavne diobe i moraju se uzeti u obzir sva potraĹživanja koja su priznata u sudskim postupcima i pravosnaĹžno su okonÄ?ana a ’rezervisati’ ona potraĹživanja koja su u toku i Ä?ije utvrÄ‘ivanje je u sudskom postupku a do glavne diobe se moĹžda neće okonÄ?ati postupci. Tek onda kada postane pravosnaĹžno rjeĹĄenje o nacrtu glavne diobe moći ćemo govoriti o isplati sredstava - kazao je steÄ?ajni upravnik. U svakom sluÄ?aju, bilo da se Ĺ˝eljezara proda po cijeni od 21 milion ili niĹžoj, drĹžava će ostati uskraćena za najveći dio novca koji potraĹžuje na ime plaćenih garancija MNSS-u za kredit Ĺ˝eljezari od 26,3 miliona eura koji je sa kamatama na kraju iznosio 33 miliona.

UPLATA depozita do 22. marta Pravo uÄ?eťća u javnom nadmetanju imaju domaća i strana pravna i fiziÄ?ka lica koja do 22. marta do 16 Ä?asova dostave popunjene prijave i uplate depozit u visini deset odsto od poÄ?etne prodajne cijene koji će, u sluÄ?aju da lice ne uspije u nadmetanju, biti vraćen. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuÄ‘aÄ?a donijeće steÄ?ajni upravnik u roku od sedam dana od dana sprovedenog postupka javnog nadmetanja i o tome obavijestiti steÄ?ajnog sudiju i Odbor povjerilaca. Sa uÄ?esnikom javnog nadmetanja koji ponudi najpovoljniju cijenu za-

Za nepriznata potraŞivanja od 70 miliona moguće su sudske tuŞbe: Željezara

Foto: I.PETRUŠIĆ


EURO stabilan - Budućnost eura nije ugroĹžena uprkos teĹĄkoćama, a ekonomski jake zemlje eurozone i dalje će nastaviti da preduzimaju neophodne mjere za oÄ?uvanje eura i njegove stabilnosti - ocijenjeno je na sastanku predstavnika Centralne banke Crne Gore i njemaÄ?ke Bundresbanke, nakon potpisivanje Memoranduma o tehniÄ?koj saradnji. Predstavnici CBCG posjetili su i Muzej novca Bundesbanke, i naveli da će iskustva u tom segmentu biti znaÄ?ajna za Muzej novca CBCG Ä?ije se otvaranje na Cetinju planira za dan CBCG 11. aprila ove godine

SAVJET ZA PRIVATIZACIJU: Izabran Odbor koji će upravljati projektom Socijalni karton i usvojen plan za 2012.

Institut Igalo će dodati Foto: vlada.me

Ä?UKANOVIĆEVI prijatelji „na Ä?ekanjuâ€?

MONTENEGRO erlajnz siguran Nacionalnoj avio-kompaniji Montenegro erlajnz (MA) zvaniÄ?no je uruÄ?en treći IOSA sertifikat, dokaz o uspjeĹĄnom ispunjenju 950 strogo postavljenih sigurnosnih i bezbjednosnih standarda do januara 2014. godine. - Ispunjenje navedenih standarda je najbolja potvrda o kvalitetu, nivou poslovanja i vrijednosti MA - saopĹĄteno je iz kompanije. Provjera poĹĄtovanja IOSA standarda u avio-kompanijama ĹĄirom svijeta obavlja se svake druge godine

OdloĹžene odluke za Solanu i Vektra-Boku: Sa sjednice – Instituta Igalo nema u ovogodiĹĄnjem planu privatizacije, nakon ĹĄto su propali tenderi za prodaju prethodnih godina. To, meÄ‘utim, ne znaÄ?i da Vlada neće da privatizuje Institut, jer će birati partnera modelom dokapitalizacije. U Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte su potvrdili “Vijestimaâ€? da će biti primijenjen takav privatizacioni model. Planom privatizacije, usvojenim juÄ?e, ostavljena je mogućnost da Savjet naknadno odluÄ?uje o prodaji kom-

panija koje nisu obuhvaćene. Najveće ĹĄanse za Institut ima francuski ViĹĄi, sa kojim se dogovara dokapitalizacija, a zainteresovan je i biznismen iz Srbije ć. Tenderi koji se namjeravaju objaviti i okonÄ?ati prepisani su iz prethodnih neuspjelih planova. “Pobjedaâ€?, za koju se prijavio bosanski “Avazâ€?, oznaÄ?ena je druĹĄtvom koje će se privatizovati. PredviÄ‘ena je privatizacija 11 kompanija javnim tenderom, meÄ‘u kojima Montenegro erlajnz, Montekargo, Ĺ˝eljezniÄ?ka infrastruktura, Jadransko

Savjet, kojim predsjedava premijer !" ĹĄ ć, odloĹžio je izjaĹĄnjavanje o predlogu miĹĄljenja da Solana “Bajo Sekulićâ€? dobije pravo svojine umjesto koriťćenja zemljiĹĄta, ĹĄto je bila jedna od taÄ?aka dnevnog reda. U Savjetu kaĹžu da im trebaju dopunska objaĹĄnjenja. Većinski vlasnik Solane u steÄ?aju je fond biznismena # $ ć , prijatelj lidera DPS-a # Ä?" $ ć . Barović je uspio da isposluje da se zemljiĹĄte izmjenama prostornog plana pretvori u graÄ‘evinsko, da bi ga mogao prodati i neuporedivo viĹĄe zaraditi u odnosu na 800.000 eura za koliko je kupio fabriku soli. Nije raspravljano o inicijativi gradonaÄ?elnika Herceg Novog, kojom se pokazuje zabrinutost za realizaciju investicija Vektre biznismena & $ ć u hotele Boke. Sindikat HTP Boka je traĹžio raskid ugovora zbog neispunjenja obaveza i uvoÄ‘enje steÄ?aja, koji Vektri inaÄ?e prijeti na osnovu zahtjeva OTP banke zbog duga od 20 miliona eura. SteÄ?aj se odavno pominje, a o tome bi Privredni sud danas trebalo da se izjasni. brodogradiliĹĄte, mljekara Zora, Budvanska i Ulcinjska rivijera... Privatno-javno partnerstvo planiraju za PoĹĄtu, da izdaju Adu Bojanu, Veliku plaĹžu i ostrvo Mamula, kao i nastavak tendera za dugoroÄ?no izdavanje Montepranca i bivĹĄe vojne imovine u Kumboru. PredviÄ‘ena je valorizacija Valdanosa, Ostrva cvijeća... Savjet je imenovao odbor koji će upravljati projektom Socijalni karton. Crna Gora joĹĄ nema socijalne kartone graÄ‘ana, iako se godinama najavljuje da će biti uraÄ‘eni. Odbor je zaduĹžen

da formira ekspertski tim koji će se starati o realizaciji projekta i u saradnji sa UNDP-om Crna Gora definisati koliko je novca potrebno da se sprovede. Prihvaćeni su zahtjevi Ulcinjske rivijere i tivatskog Montepranca za prodaju dijela imovine. Parcele Montepranca nisu obuhvaćene tenderom o izdavanju zemljiťta. U Komisiji za privatizaciju kaŞu da je predviđeno da novac od prodaje bude usmjeren na isplatu duga radnicima i ostale obaveze.


Milioni plaćeni za tuđi kredit da bi se pomogla Prva

– Skupťtina akcionara Hotelske grupe Budvanska rivijera 29. februara će razmatrati izvjeťtaj o poslovanju u 2011. godini, prema kojem je kompanija, u većinskom drŞavnom vlasniťtvu, ostvarila dobit od 417.796 eura. Ostvareni rezultat bio je za 35,7 odsto slabiji nego godinu ranije kada je ostvaren profit od 650 hiljada eura. Proťlogodiťnji prihod kompanije iznosio je 15,22 miliona eura i bio je 3,52 odsto manji nego u 2010. godini ili u apsolutnom iznosu manji za 556.522 eura. U veoma detaljnom izvjeťtaju o poslovanju, koji je, u međuvremenu, podijeljen ma-

njinskim akcionarima na uvid, na strani 19. “isplivaliâ€? su detalji o dosta Ä?udnim transakcijama sa TuristiÄ?kom organizacijom Budve (TOB Co) i Prvom bankom Crne Gore iz decembra 2008. godine, kada je u privatnoj banci porodice Ä? ć bio pravi “poĹžarâ€?, a ta finansijska institucija pred totalnom propaťću.

TOB Co u obavezi da vrati dug Budvanske rivijera je, naime, tada svoja oroÄ?ena sredstva kod Prve banke u iznosu od 3.514.194 eura, kako piĹĄe u izvjeĹĄtaju, upotrijebila na naÄ?in ĹĄto je preuzela, odnosno,

KO su vlasnici i ĹĄta Ä?ini imovinu Budvanske? Vlada i dva drĹžavna fonda, u Budvanskoj rivijeri, posjeduju oko 58 odsto akcija, dok privatni investicioni fondovi kontroliĹĄu oko 17,7 odsto vlasniĹĄtva. PruĹžanje turistiÄ?kih i ugostiteljskih usluga obavlja se po profitnim jedinicama (PJ) - hotelima „Slovenska plaĹža“, „Aleksandar“, „Palas“ i “Castellastva“. U sastavu hotelske grupe nalazi se PJ Sveti Stefan, hoteli Sveti Stefan i MiloÄ?er od januara 2007. godine izdati u dugogodiĹĄnji zakup preduzeću Adriatic properties DOO. U vlasniĹĄtvu grupe nalazi se i hotel Mogren, Ä?iji je status trenutno predmet sudskog spora sa preduzećem Merkur DOO.

zatvorila kredit TOB Co koji je dobijen u istoj banci. - Odbor direktora tadaĹĄnjeg HTP Budvanska rivijera je donio odluku, na molbu OpĹĄtine Budva, o zakljuÄ?enju Ugovora o regulisanju meÄ‘usobnih obaveza sa preduzećem TOB Co DOO iz Budve. Tim Ugovorom hotelska grupa je preuzela obavezu vraćanja kredita koji je TOB Co imao prema Prvoj banci. Navedenim Ugovorom duĹžnik (TOB Co) se obavezao da osnovni dug uvećan za naknadu ĹĄtete vrati povjeriocu (hotelskoj grupi Budvanska rivijeri). Preuzetu obavezu (TOB Co) je realizovao na naÄ?in da je izvrĹĄio povraćaj dijela sredstava, a preostali iznos duga sa naknadom ĹĄtete je u obavezi da izmiri do 31.03.2012. godine – saopĹĄtili su “Vijestimaâ€? iz menadĹžmenta kompanije. Direktor Budvnske je

ĹĄ ć, a Ä?lanovi Odbopra direktora su ć, ĹĄ ć,

Foto: Arhiva “Vijesti�

ProĹĄlogodiĹĄnji profit bio manji 35 odsto: Hotel “Aleksandarâ€? Budvanske rivijere ć, ć i ! ĹĄ " ć. Od svih njih, prema raspoloĹživim informacijama, jedino Jeknić nije bila u upravi u vrijeme donoĹĄenja ove odluke. Po Zakonu o privrednim druĹĄtvima i Statutu HG „Budvanska rivijera“, kako napominju iz menadĹžmenta, “skupĹĄtina akcionara nije bila nadleĹžnaâ€? za donoĹĄenje prethodno navedene odluke. Ugovor o regulisanju meÄ‘usobnih odnosa potpisan je 4. decembra 2008. godine, uz solidarno jemstvo OpĹĄtine Budva, a ugovoreno je vraćanje navedenog iznosa uz obraÄ?unatu nadoknadu ĹĄtete po kamatnoj stopi (8,5 odsto) po kojoj su sredstva bila

oroÄ?ena kod banke. Ukupan iznos potraĹživanja Budvanske po osnovu ovog duga na kraju proĹĄle godine iznosio je 2,43 miliona eura. Prema izvjeĹĄtaju o poslovanju u toku 2011. godine po ovom osnovu Budvanska je obraÄ?unala nadoknadu ĹĄtete u iznosu od 324.375 eura. - InaÄ?e, skupĹĄtina akcionara je o zakljuÄ?enom Ugovoru bila informisana na redovnim godiĹĄnjim sjednicama kroz razmatranje i usvajanje IzvjeĹĄtaja o poslovanju i IzvjeĹĄtaja nezavisnog revizora. TakoÄ‘e i na zakazanoj redovnoj godiĹĄnjoj sjednici SkupĹĄtine u 2012., akcionari će biti informisani o istim dokumentima - napomenuli su iz Budvanske rivijere.

KORISTE se i kompenzacijama Prema izvjeťtaju o poslovanju za 2011. Budvanska rivijera je svojevremeno izvťila plaćanje dijela duga od dva miliona eura putem kompenzacije između hotelske grupe, preduzeća Euromix i Opťtine Budva.

Aneksom VII osnovnog Ugovora, predviÄ‘eno je da se dug izmiri do 31. marta 2012. godine. Po osnovu naknade ĹĄtete, po navedenom Ugovoru, od 4. decembra 2008. do kraja 2011. godine obraÄ?unato je 757.987 eura prihoda.

„NIJE bilo pritisakaâ€? Na pitanje “Vijestiâ€?, da li su moćni vlasnici Prve banke, povezani sa bivĹĄim premijerom Ä?ukanovićem imali bilo kakvog uticaja na odluku uprave i menadĹžmenta Budvanske rivijere da se krajem 2008., na ovaj naÄ?in, izmiri dug TOB Co Budva prema navedenoj banci, iz kompanije su odgovorili: “Hotelska grupa kao ozbiljna kompanija ima “zdravâ€? poslovni odnos sa svim crnogorskim bankama, sa kojima imamo partnerski odnos. S tim u vezi ne moĹžemo govoriti ni o kakvim pritiscimaâ€?. Budvanska rivijera na kraju 2011,. imala je na raÄ?unima, u blagajni, oroÄ?eno u depozitu ili u vidu kratkoroÄ?nih finansijskih plasmana oko 6,65 miliona eura, ĹĄto je za 29 odsto ili 2,68 miliona bilo manje nego u istom periodu proĹĄle godine. Razlog ovom smanjenju je najviĹĄe vraćanje dijela duga preduzeća TOB Co u iznosu od dva miliona eura u 2011. godini.

OZVANIÄŒENO: Iz EPCG saopĹĄteno da je energetska situacija bolja i da nema restrikcija

Ĺ tednja i dalje vaĹži, joĹĄ bez rasvjete – Restrikcija struje neće biti, ali ostaju mjere ĹĄtednje za potroĹĄaÄ?e. To je saopĹĄteno iz Elektroprivrede, ĹĄto je oÄ?ekivano zbog povoljnijih vremenskih uslova za proizvodnju struje iz hidroizvora. Iz EPCG su objavili da je, iako je bilo moguće uvoÄ‘enje restrikcija u isporuci energije, nepopularna mjera za potroĹĄaÄ?e i kompaniju. Bez obzira na povećane dotoke za proizvodnju iz HE, iz EPCG slute da neĹĄto moĹže poći po zlu. - Elektroenergetska situacija je trenutno stabilizovana, ali i dalje vrlo riziÄ?na, jer eventualno havarijsko oĹĄtećenje bilo kojeg elektroenergetskog objekta u Crnoj Gori i regionu moĹže ponovo dovesti do nestaĹĄice elektriÄ?ne energije – predviÄ‘aju u EPCG. DrĹžave zatrpane snijegom, povećana potroĹĄnja usljed ekstremne hladnoće i to ĹĄto su pojedine zemlje zabranile izvoz, a trgovci otkazivali isporuke, izazvalo je nestaĹĄicu struje u prethodnih petnaestak dana. Srbija je uvodila restrikcije

pokrivanja svojih neplanirano velikih potreba. OÄ?ekuje se da Bugarska ukine odluku da ne izvozi struju, ĹĄto će izazvati pad cijena na trĹžiĹĄtu.

ÄŒUDNI procenti o potroĹĄnji

Ako su KAP i Ĺ˝eljezara ĹĄtedili uĹĄteda je trebala biti veća: EPCG za preduzeća, ali se oÄ?ekuje ukidanje, kao i u Makedoniji, dok Albanija joĹĄ neće stabilizovati snabdijevanje. U Crnoj Gori je prethodna sedmica poÄ?ela sa 10.000 graÄ‘ana bez struje, a iz EPCG istiÄ?u da je sada ima 99,9 odsto potroĹĄaÄ?a. - Da bismo sistem odrĹžali stabilnim, apelujemo da po-

troĹĄaÄ?i nastave da racionalno troĹĄe elektriÄ?nu energiju – pozvali iz EPCG. Oni napominju da elektroenergetski bilans do kraja sedmice nije „zatvorenâ€?, jer oÄ?ekuju dodatnu stabilizaciju trĹžiĹĄta. - Struju i dalje teĹĄko nabavljamo, ali usljed najave poboljĹĄanja vremenskih us-

Foto: I.PETRUŠIĆ

lova oÄ?ekuje se povećanje dotoka Ä?ime bi se podigao nivo domaćih akumulacija – naglasili su iz EPCG. U kompaniji oÄ?ekuju da će rast temperature dovesti i do smanjenja potroĹĄnje. SaopĹĄtili su da je EPCG, kao i ostale elektroprivrede u regionu, bila primorana da kupuje dodatnu energije radi

Iz EPCG su zahvalni odgovornim graÄ‘anima i preduzećima koji struju koriste samo za realne potrebe. Pitanje je da li je taÄ?no prikazivana ostvarena ĹĄtednja. To ako se zna da oko 90 odsto javne rasvjete u opĹĄtinama nije radilo, ĹĄto je EPCG saopĹĄtio, KAP je morao smanjiti potroĹĄnju oko 20 odsto, Ĺ˝eljezara je inaÄ?e koristila samo deset odsto struje, “PlantaĹžeâ€? su objavile da su obustavile proizvodnju. Nisu radile obrazovne ustanove, a dosta ĹĄkola koristi elektriÄ?nu energiju, bez obzira na to ĹĄto dio upotrebljava loĹž ulje, mazut i naftu. Uz to, mnoga domaćinstva na sjeveru nisu imala uredno snabdijevanje. Samo obavezna ĹĄtednja za KAP u odnosu na ukupnu dnevnu potroĹĄnju morala je da se

odrazi oko sedam odsto, a Ĺ˝eljezare oko dva odsto. Profesor ElektrotehniÄ?kog fakulteta ć ne moĹže bez preciznih podataka o potroĹĄnji, koje ima EPCG, znati da li su objavljivane taÄ?ne informacije. - Sigurno da sva domaćinstva i preduzeća nisu poĹĄtovala mjere ĹĄtednje. Ali ako jesu KAP i Ĺ˝eljezara, uz javnu rasvjetu, onda taj procenat nije u redu – odgovorio je Ostojić “Vijestimaâ€?. Iz EPCG tvrde da ne manipuliĹĄu podacima, kada su nekoliko dana saopĹĄtavali da je potroĹĄnja manja oko 12 odsto u odnosu na 10. februar, dan prije uvoÄ‘enja vanrednog stanja. Potom su objavili da je smanjena oko 15 odsto. Iz EPCG kaĹžu da je taÄ?no da se ĹĄtednja KAP-a i Ĺ˝eljezare odraĹžavala oko devet-deset odsto, a preostali prikazani udio se odnosi na druge potroĹĄaÄ?e. Odgovaraju da su “uvoÄ‘enje vanrednog stanja i hladnoća uzrokovali da graÄ‘ani uglavnom ostanu u svojim domovima i povećaju potroĹĄnjuâ€?.

VR ATOLOMIJE: Hotelska grupa Budvanska rivijera posluje pozitivno, ali do akcionara doĹĄle informacije o Ä?udnoj podrĹĄci TuristiÄ?koj organizaciji



ĹĄ

Godinama utvrđuju krťi li Mank zakon

- Ministarstvo kulture utvrdiće da li kanadski milijarder krĹĄi zakon isticanjem crnogorskog grba na logu svoje firme “Porto Montenegroâ€?. To je “Vijestimaâ€? proĹĄle sedmice saopĹĄteno iz Ministarstva, iako su sliÄ?no obećanje, istim povodom dali i prije gotovo tri godine. Na bilbordima kojima “Por to Montenegroâ€? reklamira “zimska vikend iznenaÄ‘enjaâ€?, ali i na zvaniÄ?nom sajtu preduzeća, istaknut je drĹžavni dvoglavi orao, suprotno Zakonu o drĹžavnim simbolima i Danu drĹžavnosti Crne Gore. Iako je jedan klik na kompjuteru dovoljan da se utvrdi Ä?injeniÄ?no stanje, iz Ministarstva kulture, nakon desetak dana Ä?ekanja odgovora, “Vijestimaâ€? je reÄ?eno da će se ozbiljno pozabaviti tim pitanjem i inspekcijski utvrditi da li Porto Montenegro krĹĄi zakon... Iz Mankove kompanije “Vijestimaâ€? je, meÄ‘utim, saopĹĄteno da “zlatni simbolâ€? nije replika grba Crne Gore, već da je “ u pitanju silueta, oblik inspirisan heraldiÄ?kim obiljeĹžjima istoÄ?ne Evrope, naroÄ?ito Rusijeâ€?. “Ukoliko ne moĹžete vidjeti ĹĄtit i njegove odlike na samom grbu teĹĄko je identifikovati iz koje zemlje dolazi. TakoÄ‘e, vrlo je teĹĄko napraviti razliku izmeÄ‘u ruskog i crnogorskog grba ukoliko niste u mogućnosti da viditie ĹĄtit u sredini, njegovu boju i slikovno obiljeĹžje. Zlatni simbol iznad slova M Porto Montenegra ne posjeduje detalje u svom centru, nema ĹĄtita, lava, plave i zelene boje, ĹĄto su odlike crnogorskog grba. Pomenuti sastavni dio naĹĄeg logoa samo je dizajniran tako da podsjeća na istoriju ovog regionaâ€?, pojasnili su. Smatraju da ne krĹĄe Zakon i navode da ni Ministarstvo kulture to nije utvrdilo. “Nikada nismo bili novÄ?ano kaĹžnjeni zbog koriĹĄtenja naĹĄeg logoa na naĹĄoj web stranici. Veliko M i zlatni simbol iznad istog, dio su identiteta Porto Montenegra od njegovog osnivanjaâ€?, piĹĄe, izmeÄ‘u ostalog, u odgovorima na pitanja “Vijestiâ€?. Prema Zakonu, grb i zastava ne mogu se upotrijebiti kao robni ili usluĹžni Ĺžig, uzorak ili model, niti kao bilo koji drugi znak za obiljeĹžavanje robe ili usluga.

Logo kompanije Porto Montenegro Jednako, slobodna je upotreba grba i zastave u umjetniÄ?kom stvaralaĹĄtvu, nastavnom i obrazovnom radu, na naÄ?in kojim se ne nar uĹĄavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore. “Ministarstvo kulture će izvrĹĄiti inspekcijsku kontrolu u okviru svojih nadleĹžnosti, kada je rijeÄ? o upotrebi crnogorskog grba na sajtu preduzeća 'Porto Montenegro'. To podrazumijeva kontrolu Statuta i ostalih akata preduzeća, da bi se provjerilo da li se crnogorski grb koristi kao brend. Tek na osnovu takvih inspekcijskih nalaza mogu se preduzimati dalje mjere, od

kojih je prva upozorenje da se u odreÄ‘enom roku crnogorski grb ukloniâ€?, saopĹĄtila je 'Vijestima' portparolka ć. Za krĹĄenje zakona predviÄ‘ene su kazne od 300 do najviĹĄe 20.000 eura. “Zakonom propisane kazne za ovakav prekrĹĄaj, za pravno lice kreću se od 1.000 do 20.000 eura. Odgovorno lice u pravnom licu za ovakav prekrĹĄaj, prema odredbama Zakona, moĹže biti kaĹžnjeno novÄ?anom kaznom od 300 do 2.000 euraâ€?, pojasnila je Nikolić. Iz Ministarstva nijesu odgovorili koliko pravnih lica i kakvim kaznama je do sada kaĹžnjeno zbog krĹĄenja Zakona. “U svim sluÄ?ajevima kada je Ministarstvo kulture upozorilo na nepravilnosti u koriťćenju drĹžavnih simbola, one su ispravljene u propisanom rokuâ€?, saopĹĄtila je Nikolić. Kada su 2009. “Vijestiâ€? pisale o istoj temi, sekretar Ministarstva kulture, sporta i medija

ć saopťtio je da je Zakon o

DrĹžavne zastave ispred SkupĹĄtine

Foto: L.ZEKOVIĆ

SKUPĹ TINA ne mari Dvije crnogorske zastave, meÄ‘utim, već godinama leprĹĄaju ispred zgrade parlamenta, iako izgledaju suprotno odredbama zakona. OkaÄ?ene su po vertikali, duge oko pet metara i ĹĄiroke nepuno metar, iako zakon nalaĹže da odnos duĹžine i ĹĄirine mora biti dva naprema jedan. Zakon o drĹžavnim simbolima, meÄ‘utim, kaĹže da “na grbu i zastavi nije dozvoljeno niĹĄta ispravljati, dodavati ili mijenjati". Na zastavama ispred SkupĹĄtine, grb je makar pet puta manji u odnosu na propisanu mjeru - dvije trećine od visine zastave, a orlovska krila skoro dotiÄ?u boÄ?ne ivice barjaka.

drĹžavnim simbolima uraÄ‘en za 48 sati, da je loĹĄ, da ima dosta propusta i da niko ne kontroliĹĄe njegovu primjenu. Grb se upotrebljava, prema zakonu, u drĹžavnom peÄ?atu, peÄ?ati-

Ä?ukanović i Mank na otvaranju nove faze Porto Montenegra

Foto: S.LUKOVIĆ

ma drĹžavnih organa i organa lokalne samouprave, sluĹžbenim prostorijama drĹžavnih organa i organa lokalne samouprave i sluĹžbenim natpisima postavljenim na zgradima u kojima su ovi organi smjeĹĄteni, u prostorijama obrazovanih ustanova u kojima se izvodi vaspitno-obrazovni proces i natpisima postavljenim na zgradama u kojima su ove ustanove smjeĹĄtene, na zgradama predstavniĹĄtava Crne Gore u inostranstvu, na sluĹžbenim aktima kojima se sluĹže predstavnici drĹžavnih organa, na poveljama, diplomama i priznanjima koje daje Crna Gora, na diplomama i svjedoÄ?anstvima o zavrĹĄenom ĹĄkolovanju, na legitimacijama poslanika, Ä?lanova Vlade, sudija, inspektora i drugih sluĹžbenih lica. Grb se, prema sljedećem Ä?lanu istog akta, moĹže upotrebljavati prilikom politiÄ?kih, nauÄ?nih, kulturno-umjetniÄ?kih, sportskih i drugih skupova, na kojima se reprezentuje Crna Gora, na zvaniÄ?nim zahvalnicama, Ä?estitkama, pozivnicama i drugim aktima predsjednika Crne Gore, predsjednika SkupĹĄtine, predsjednika Vlade, predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika Ustavnog suda, vrhovnog drĹžavnog tuĹžioca i zaĹĄtitnika ljudskih prava i sloboda, na uniformama sluĹžbenih lica, u umjetniÄ?kom stvaralaĹĄtvu i vaspitno-obrazovnom radu... Ć

NESTAĹ ICA: Iz “Montefarmaâ€? tvrde da će uskoro dobiti medikamente koji nedostaju

Ljekovi stiĹžu krajem februara – Trenutna nestaĹĄica lijekova u apotekama “Montefarmaâ€?, trebala bi biti stabilizovana do kraja mjeseca, saopĹĄtio je “Vijestimaâ€? direktor te ustanove ĹĄ ć. U drĹžavnim apotekama, prema njegovim rijeÄ?ima, trenutno nedostaje oko 15 preparata iz grupe za lijeÄ?enje kardiovaskularnih bolesti, gastrointestinalnog trakta i antibiotici. Pacijenti koji su se proteklih dana obraćali “Vijestimaâ€? revoltirani ĹĄto su primorani da kupuju propisane lijekove, kazali su da u javnim apotekama izmeÄ‘u ostalih nema palitreksa, sintroma 4, loprila, bromazepama, neodeksana, raptena duo. “U toku je realizacija tendera i nadamo se da ćemo,ako nam vremenske prilike dozvole, u narednih deset dana imati do-

voljne koliÄ?ine lijekova u naĹĄim apotekama, sa vaĹžeće pozitivne liste. Za pojedine lijekove u apotekama postoje zamjeneâ€?, uvjerava StaniĹĄić. On je obijasnio da će za nove lijekove koji će se naći na pozitivnoj listi Fonda, tender po zakonu biti raspisan tek nakon ĹĄto ona bude objavljena u SluĹžbenom listu. Problem nestaĹĄice lijekova u Montefarmovim apotekama, osim kaĹĄnjenja sa tenderskom procedurom, dodatno je usloĹžen nakon ĹĄto je od prvog januara ove godine“Galenike CGâ€?prestala da izdaje lijekove na recept. “Svakako da je to povećalo potroĹĄnju lijekova, jer nijesmo planirali tih oko dvadeset odsto viĹĄe lijekova koje je osiguranicima izdavala “Galenikaâ€?.Koliko sam upoznat do kraja mjeseca trebalo bi da

doÄ‘e do konaÄ?nog dogovora izmeÄ‘u Fonda za zdravstveno osiguranje i “Galenikeâ€? kako bi graÄ‘ani ponovo mogli da podiĹžu lijekove u tim apotekamaâ€?, kazao je StaniĹĄić. Ministar zdravlja ć nedavno je izjavio da je “Montefarmu naloĹženo da dio nedostajućih ljekova nabavi ĹĄoping metodom i neposrednim pregovaranjem. On je tada istakao da je za dio nabavke lijekova neophodno uraditi aneks ugovora sa postojećim doboavljaÄ?ina , da bi se u roku od 30 dana , dok se ne zavrĹĄi tenderska procedura, prevaziĹĄle eventualne nestaĹĄice. Radunović je potvrdio i “da su na putu do rijeĹĄenja sa predstavnicima “Galenike, te da u narednim danima oÄ?ekuje pozitivno i konaÄ?no rjeĹĄenjeâ€?.

Ukoliko bude potrebno, biće i vanredne nabavke: Staniťić

GRB i ZASTAVA: NadleĹžni tvrde da joĹĄ provjeravaju da li Porto Montenegro mimo zakona u svom logu ima zvaniÄ?an drĹžavni simbol


ĹĄ

REZULTATI: IstraĹživanje CGO i LGBT Foruma Progres pokazalo:

Homoseksualnost za većinu bolest – Rezultati istraĹživanja Centra za graÄ‘ansko opbrazovanje i LGBT Foruma Progres pokazali su da većina ispitanika, njih gotovo 60 odsto, smatra da je homoseksualnost bolest. Prema istoj anketi, najveću distancu i neprihvatljivost graÄ‘ani pokazuju prema HIV pozitivnim osobama i seksualnim manjinama. ViĹĄe od Ä?etvrtine graÄ‘ana takve osobe ne Ĺželi u komĹĄiliku, polovina ih ne bi za drugove i drugarice svoje djece, a gotovo devet od deset ispitanika bi se protivilo da takve osobe stupe u brak sa nekim iz njihove porodice. IzvrĹĄni direktor LGBT Foruma Progres ć istakao je da je ta NVO za kratko vrijeme uspjela podići svijest javnosti o problemima LGBT populacije, ali i podstakao graÄ‘ane na bolju informisanost i promjenu razmiĹĄljanja. “Prva asocijacija na homoseksualce je bila negativna kod 47,8 odsto graÄ‘ana, neutralan stav ima 29,7, a pozitivan 22,4 odsto ispitanika. NaĹžalost, većina stanovniĹĄtva ima negativan stav prema LGBT populaciji, pa tako 59,9 odsto ispitanika vjeruje da je homoseksualnost bolest, a tome se protivi 31,9 odstoâ€?, kazao je Cimbaljević. On je dodao da ohrabruje podatak da je na pitanje da li bi vam smetalo da vaĹĄe dijete prisustvuje predavanjima na

VOÄ?A nam treba Uljarevićeva je kazala da su tvrdnje ispitanika pokazale da je crnogorsko druĹĄtvo joĹĄ dominantno autoritarno. Oko Ä?etiri petine ispitanika sloĹžilo se sa tvrdnjom o potrebi za nepokolebivim voÄ‘om kojeg treba slijepo slijediti,tradicionalizam se oslikava kroz Ä?etiri petine graÄ‘ana, dok su modernisti u manjini i njih je jedna petina. “79 odsto naĹĄih ispitanika smatra da je najvaĹžnija uloga Ĺžene u druĹĄtvu, da bude dobra supruga i majka. Upravo kombinacija tradicionalizma i nacionalne zatvorenosti, odnosno stav da će ulazak Crne Gore u EU dovesti u pitanje njenu kulturu i tradicionalne vrijednosti dijeli nezanemariva trećina, pri Ä?emu taj stav natprosjeÄ?no prihvataju Srbi, i ĹĄto je posebno indikativno mladi ljudiâ€?, kazala je Uljarevićeva. IstraĹživanje je pokazalo da su Ĺžene manje homofobiÄ?ne od muĹĄkaraca, mlaÄ‘i od starijih ispitanika, a visoko obrazovani su u znaÄ?ajnoj mjeri tolerantni. Ona je dodala i da je zanimanje pojedinaca u znaÄ?ajnoj vezi sa stavovima, pa su najkonzervativniji poljoprivrednici, radnici i domaćice, dok se po toleranciji u najvećoj mjeri izdvajaju struÄ?njaci, uÄ?enici i studenti.

Najkonzervativniji - poljoprivrednici, radnici i domaćice: Sa presa kojima se govori o homoseksualcima sa nauÄ?nog aspekta 74 odsto kazalo da nema niĹĄta protiv, a 23 odsto bi imalo problem sa tim. Cimbaljević smatra da to ukazuje na veliki potencijal obrazovanja u procesu razbijanja predrasuda i stereotipa o LGBT populaciji. IstraĹživanje je pokazalo da graÄ‘ani smatraju da osobe sa drugaÄ?ijom seksualnom orijentacijom imaju pravo da javno izraĹžavaju svoju seksualnu orijentaciju i to 52 odsto, dok

se 40 odsto protivi. “Samo 17 odsto stanovniĹĄtva se uglavnom ili u potpunosti slaĹže sa tvrdnjom da homoseksualnost ne postoji u Crnoj Gori, dok 77 odsto ispitanika ne dijeli to miĹĄljenje. Homoseksualnost i prava LGBT osoba i dalje su za jedan znaÄ?ajan dio populacije tabu tema, a tome svjedoÄ?i podatak da bi gotovo trećina populacije prestala da glasa za politiÄ?ku stranku koju trenutno podrĹžava kada bi ona poÄ?ela da

Foto: Z.Ä?URIĆ

govori o pravima homoseksualacaâ€?, kazao je Cimbaljević. Iako neĹĄto viĹĄe od polovine graÄ‘ana oko 52 odsto ne smatra da su homoseksualci ugroĹžena grupa kojoj treba pomoći da ostvari svoja prava, radikalniji metodi ponaĹĄanja prema LGBT osobama nemaju ĹĄiroku podrĹĄku javnosti. Oko 58 odsto graÄ‘ana ne opravdava verbalno, a 92 odsto fiziÄ?ko nasilje prema toj populaciji.

IstraĹživanje je pokazalo da su predrasude i negativni stavovi prema LGBT osobama Ä?eťći kod starijih osoba, sa niĹžim obrazovanjem, koji Ĺžive na sjeverozapadu i ruralnim djelovima zemlje, a kao toleranti su se pokazali mladi, visokoobrzovani, urbani i Ĺžene. Kako je kazala izvrĹĄna direktorica CGO ! ć, graÄ‘ani su svjesni da su pripadnici seksualnih manjina ugroĹženi, pa su LGBT osobe izdvojene kao druga najugroĹženija kategorija, poslije

osoba sa invaliditetom. CGO je u saradnji sa LGBT Forumom Progres, uz podrĹĄku Kanadske ambasade, u okviru projekta “U redu je biti drugaÄ?iji, sproveo istraĹživanje javnog mnjenja o sklonosti graÄ‘ana Crne Gore diskriminativnom ponaĹĄanju, prije svega homofobiji. IstraĹživanje je trajalo tri dana, od 31. januara do 2. februara, a sluÄ?ajnim uzorkom, telefonskim putem obuhvaćeno je 803 punoljetna ispitanika.

NEMOĆ: Crnagoraput angaĹžovala maĹĄine 19 privatnih preduzeća da bi oÄ?istila puteve

Lopata 49 eura po satu - Preduzeće Crnagoraput angaĹžovalo je mehanizaciju 19 privatnih preduzeća, kako bi od lavina oÄ?istili magistralne puteve, saopĹĄtio je ć iz Direkcije za saobraćaj. Inić je pojasnio da su u Crnagoraputu bili prinuÄ‘eni da plate privatnu mehanizaciju, jer sa svojom nijesu mogli da probiju brojne usove i lavine. “Cijena je definisana ugovorom i odnosi se za efektivni sat rada maĹĄine. Na putnom pravcu Podgorica - KolaĹĄin iznosi 49 eura za utovarnu lopatu i 73,58 eura za specijalnu maĹĄinuâ€?, kazao je Inić, istakavĹĄi da cijena nije tajna i da je razliÄ?ita u zavisnosti o kojoj saobraćajnici je rijeÄ?. Inić je juÄ?e kasno poslijepodne na konferenciji za medije Operativnog ĹĄtaba za vanredne situacije najavio da će do sinoć biti prohodne obje kolovozne trake na svim magistralnim putevima u Crnoj Gori, ali da to ne znaÄ?i da će sve saobraćajnice biti i otvorene. Operativni ĹĄtab za vanredne situacije zabranio je sinoć od 19 Ä?asova saobraćaj za sve kategorije vozila na putnim pravacima Podgorica - KolaĹĄin – Ribarevina - Bijelo Polje – GraniÄ?ni prelaz (GP) Dobrakovo, Ribarevina – Berane - RoĹžaje – GP DraÄ?enovac, Berane – Andrijevica - Plav – Gusinje, NikĹĄić – Ĺ avnik – Ĺ˝abljak – Ä?urÄ‘evića Tara – Pljevlja – GP RanÄ?e, Cetinje - Budva, NikĹĄić – PluĹžine - Šćepan

polje... Iz ĹĄtaba su pozvali graÄ‘ane da i dalje ne kreću na put bez prijeke potrebe. Predstavnik sektora za vanredne situacije ĹĄ ć kazao je da vojni helikopteri juÄ?e nijesu letjeli zbog loĹĄeg vremena i da je samo letjelicom MUP-a evakuisana jedna osoba iz oko-

bi, u zavisnosti od vremenskih prilika, već od sjutra trebalo da uÄ?estvuju u akcijama evakuacije ugroĹženih i dostavljanju Ĺživotnih namirnica. Ranije je najavljeno da će SAD poslati dva helikoptera ameriÄ?ke vojske, tipa crni jasteb, i viĹĄe od 40 Ä?lanova posade.

Zvali privatnike u pomoć: MaĹĄine Crnagoraputa line Danilovgrada. TmuĹĄić je rekao da su pripadnici sluĹžbi zaĹĄtite iz Cetinja i NikĹĄića evakuisali po jednu osobe iz te dvije opĹĄtine. On oÄ?ekuje da će ameriÄ?ke posade sa dva helikoptera danas sletjeti u Crnu Goru i da

Helikopteri su upućeni kao odgovor na zahtjev Vlade Crne Gore za pomoć, upućen NATO-u.Iz Ambasade SAD je objaťnjeno da je jedan helikopter za hitnu medicinsku evakuaciju, a drugi je pogodan za transport tereta.


ĹĄ

“GREĹ KAâ€?: VozaÄ? “Radulović prevozaâ€? govorio istinu i neće ostati bez posla

Putari ministru loĹĄe prepriÄ?avali dogaÄ‘aje Nije bio dostupan: MasoniÄ?ić

ÄŒeĹĄljaju finansije za 2010. i 2011.

- Pripadnici kriminalistiÄ?ke policije uĹĄli su juÄ?e u Savez sindikata Crne Gore na Ä?ijem je Ä?elu Ä? ć, potvrdilo je “Vijestimaâ€? viĹĄe izvora. Prema nezvaniÄ?nim, ali pouzdanim informacijama “Vijestiâ€?, inspektori za suzbijanje privredenog kriminala “Ä?eĹĄljajuâ€? poslovnu dokumentaciju SSCG. Dobro upućeni izvor “Vijestiâ€? smatra da bi razlog za posjetu policije SSCG moglo da bude i to ĹĄto je MasoniÄ?ić, navodno, odbio da dostavi policiji dokumenta u vezi sa finansijskim poslovanjem za 2010. i 2011. godinu. “Vijestiâ€? sinoć nijesu uspjele da stupe u kontakt sa MasoniÄ?ićem. Postupajući po zahtjevu Osnovnog drĹžavnog tuĹžilaĹĄtva, ekspozitura za suzbijanje privre-

dnog kriminaliteta 1. septembra proĹĄle godine zatraĹžila je od SSCG ukupno 12 izvjeĹĄtaja o poslovanju, izmeÄ‘u ostalih i finansijski izvjeĹĄtaj za 2010. Zahtjevom u koji su “Vijestiâ€? imale uvid, rukovodilac ĹĄ ć traĹži finansijski izvjeĹĄtaj sa Ĺžiro-raÄ?una SSCG za 2010. i prvu polovinu 2011. godine, izvjeĹĄtaj o isplatama plata i akta po kojima je to raÄ‘eno, izvjeĹĄtaj sa raÄ?una fonda za odmor i rekreaciju... Svi traĹženi izvjeĹĄtaji odnose se na 2010. i 2011. godinu, kada je na Ä?elu SSCG bio aktuelni predsjednik Zoran MasoniÄ?ić. On je na toj funkciji zamijenio ć , koji je podnio ostavku krajem 2009. godine.

ODGOVOR: VD direktora Direkcije za imovinu negirala navode Cetinjanina BoĹža Lipovine

OptuĹžbe bez dokaza - VrĹĄilac duĹžnosti Direkcije za imovinu SneĹžana Popivoda negirala je juÄ?e navode Cetinjanina Ĺž , koji ju je optuĹžio primila mito i u ime Prijestonice mu uzela zemlju. Ona je rekla da nije taÄ?no da je oduzela dio njegovog zemljiĹĄta i proglasila ga javnim dobrom. “Gospodin Lipovina odliÄ?no zna da je Uprava za nekretnine - PodruÄ?na jedinica Cetinje upisala put koji je pred-

met sudskog spora na Prijestonicu Cetinje i da isti nije imao prigovora prilikom izlaganja katastra nepokretnosti tokom 2001. godine, kada je upisan predmetni put, pa se postavlja pitanje zaťto je doťlo do pokretanja navedenog spora�, kazala je Lipovina. S obzirom da je katastarska parcela upisana na Prijestonicu Cetinje, dodala je, to je njena obaveza kao vrťioca duŞnosti direktora Direkcije

za imovinu, koja je zakonski zastupnik Prijestonice Cetinje, da po sluĹžbenoj duĹžnosti izjavljuje Ĺžalbe u svim sporovima koji se vode protiv Prijestonice Cetinje, a ne samo u ovom sluÄ?aju. “S toga konstatacija gospodina Lipovine, da je rijeÄ? o oÄ?iglednoj korupciji, nije na mjestu, jer isti ne moĹže bez osnova iznositi tako ozbiljne optuĹžbe koje niÄ?im nije dokazaoâ€?, kazala je Popivoda.

- ć, vozaÄ? minibusa preduzeća “Radulović prevozâ€?, koji je trećeg februara 20 sati ostao zavijan u Dobrilovini kod Mojkovca, neće biti suspendovan, jer su putnici potvrdili da nije pretekao snjegoÄ?istaÄ?. “Svih 11 putnika je pisanom izjavom potvrdilo da naĹĄ vozaÄ? od Pljevalja do Sokolovine nigdje nije pretekao nijedno vozilo, pa ni snjegoÄ?istaÄ?. To znaÄ?i da naĹĄ vozaÄ? nije ugrozio bezbjednost putnika pa je suspenzija već povuÄ?enaâ€?, kazao je za “Vijestiâ€? ! ĹĄ ć, vlasnik “Radulović prevozaâ€?. Pupovićevoj suspenziji prethodila je izjava ministra UnutraĹĄnjih poslova " ć koji je rekao da je dobio informaciju iz Crnagoraputa da je vozaÄ? minibusa pretekao snjegoÄ?istaÄ?. “Iako ministrovu poruku nijesmo shvatili kao zahtjev za sankciju i iako smo znali da je rijeÄ? o iskusnom i ozbiljnom vozaÄ?u, htjeli smo da dobijemo sigurnu informaciju ĹĄta se zaista desilo. Putnici, svi do jednog, tvrde da preticanja nije bilo i zato nema ni kazne. Da se ipak desilo preticanje, to bi bio ozbiljan propust naĹĄeg vozaÄ?a i on bi sigurno ostao bez posla, ne bi ga spasio ni ministarâ€?, kaĹže Radulović. Da minibus nije pretekao

PogreĹĄno ga informisali: Brajović snjegoÄ?istaÄ? potvrdio je i ministar Brajović koji je priznao da je dobio pogreĹĄnu informaciju od Crnagoraputa. “Dobićete informaciju gdje se konstatuje da su oni iz Crnagoraputa, kada su mene informisali, permutovali informacije o autobusu “Lasteâ€? na potezu kroz Platije i kombija iz Dobrilovine. Oni u toj informaciji kaĹžu da je konstatovano taÄ?no da je to preticanje izvrĹĄio autobus a ne ovaj kombi. Oni se izvinjavaju i meni i njima zbog tih interpretacijaâ€?, kazao je Brajović, dodajući da je pogreĹĄnu informaciju dobio usmeno od ljudi iz Crnagoraputa na ĹĄtabu za krizne situcije.

KOMBI niko nije napuĹĄtao Vlasnik prevoznog preduzeća “Radulović prevozâ€? demantovao je informaciju Crnagoraputa da su neki putnici potraĹžili spas iz zavijanog kombija u kući putara Ä? ĹĄ ć , koja se nalazi u blizini. “Nije taÄ?no da je iko od putnika napuĹĄtao kombi i to potpisom potvrÄ‘uju svi putnici i vozaÄ?. Tim prostorom je i usred ljeta teĹĄko proći do putareve kuće, a komoli po ovakvom vremenu. I ja sam zvao vozaÄ?a da idu kod putara, ali mi je objasnio da je to nemoguće i da su putnici najsigurniji u kombiju i tu su i bili najbezbjednijiâ€?, kaĹže Radulović. Direktor sektora za odrĹžavanje puteva u Crnagoraputu # ! je ĹĄestog februara izjavio za “Vijestiâ€? da je putnicima iz minibusa nuÄ‘en spas i da su ga neki prihvatili. "Na prostoru Sokolovine, nedaleko od mjesta gdje je ostao odsjeÄ?en kombi, nalazi se kuća naĹĄeg putara Rada Ä?uriĹĄića. On je vidio ĹĄta se deĹĄava, otiĹĄao je pjeĹĄke, preĹĄao preko usova i doĹĄao do autobusa. Ponudio je svima da ih prevede i smjesti u njegovu kuću. Od 11 putnika samo

ć je prihvatio taj poziv i dan-danas je kod Ä?uriĹĄića, jer ne moĹže da ode", kazao je Grba ĹĄestog, a minibus je ostao zavijan trećeg februara.

U Crnagoraputu juÄ?e tokom dana nije bilo moguće dobiti informaciju je li minibus pretekao kombi i ako nije kako je doĹĄlo do zabune. Portparol Crnagoraputa

ĹĄ kaĹže da mediji za sve informacije treba da se obrate Operativnom ĹĄtabu. â€œĹ tab u ovoj situaciji upravlja i Crnagoraputem i za sve informacije mediji treba da se obrate njemu, kako je već ranije saopĹĄtenoâ€?, kaĹže Maneski. IzvrĹĄni direktor Crnagoraputa Ĺ˝ ć je rekao da se za pitanja u vezi s minibusom i preticanjem treba obratiti # ! , direktoru sektora za odrĹžavanje puteva u toj kompaniji. Grba je sve vratio na poÄ?etak istiÄ?ući da je za sve infromacije adresa Operativni ĹĄtab. “Mi ćemo informisati ĹĄtab a oni će zbog potrebe da javnost bude informisana brzo izaći sa saopĹĄtenjemâ€?, kazao je Grba. Ipak saopĹĄtenje sa ispravkom informacije i izvinjenjem je predveÄ?e stiglo iz Crnagoraputa a ne iz Kriznog ĹĄtaba. U saopĹĄtenju Crnagoraputa se navodi da je do greĹĄke i mijeĹĄanja autobusa iz Platija i minibusa iz Dobrilovine doĹĄlo zbog “brzine djelovanja operativaca Crnagoraputa u vanrednoj situacijiâ€?. “Izvinjavamo se ministru Brajoviću, prevozniku Raduloviću, vozaÄ?u minibusa i crnogorskoj javnosti zbog nenamjerne greĹĄke pri informisanjuâ€?, piĹĄe u saopĹĄtenju Crnagoraputa koje je potpisao izvrĹĄni direktor Ĺ˝eljko Leković.

DAN: HRA upozorila na goruće probleme najsiromaĹĄnijih i pozvala Vladu foto: Z.Ä?URIĆ

Tu se hrane samo crnogorski drĹžavljani: Narodna kuhinja

Povećajte socijalna davanja – Akcija za ljudska prava, povodom obiljeĹžavanja Svjetskog dana socijalne pravde, pozvala je Vladu da hitno rijeĹĄi goruća pitanja u oblasti socijalne i djeÄ?ije zaĹĄtite. Iz Akcije su juÄ?e pozvali nadleĹžne da postojeće iznose socijalnih davanja povećaju tako da obezbijede zadovoljenje osnovnih potreba korisnika i da izvedu reviziju postojeće raspodjele tako da se pomoć pravedno i transparento raspodjeljuje onima kojima je stvarno neophodna. “Podsjećamo da najugroĹženiji u Crnoj Gori Ĺžive od socijalne pomoći (MOP) koja je sedam puta manja od cijene minimalne potroĹĄaÄ?ke korpe. Ovakva so-

cijalna pomoć ne obezbjeÄ‘uje preĹživljavanje, već podstiÄ?e razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromaĹĄnijihâ€?, saopĹĄtila je koordinatorka programa u Akciji ć. U saopĹĄtenju piĹĄe da je Akcija u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o socijalnoj i djeÄ?ijoj zaĹĄtiti predloĹžila brisanje odredbe po kojoj bi porodicama radno sposobnih roditelja bez zaposlenja primanje materijalnog obezbjeÄ‘enja porodice bilo ograniÄ?eno na devet mjeseci godiĹĄnje, jer istim zakonom tim roditeljima nije garantovano i zaposlenje u tom roku. “U vezi s propisanom visinom MOP-a, koja je trenutno fiksno odreÄ‘ena, pre-

dloŞili smo polugodiťnje usklađivanje s rastom cijena, ťto bi bar donekle korigovalo sadaťnje preniske iznose MOP-a�, kazala je Radovićeva. Iz Akcije su upozorili da je propisivanje drŞavljanstva kao uslova za ostvarivanje socijalnih prava po ovom zakonu suprotno međunarodnim standardima. Kako su saopťtili, u proceduri je pred Ustavnim sudom predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke grada Podgorice da pristup narodnoj kuhinji uskrati onima koji nemaju drŞavljanstvo Crne Gore, koju je ombudsman podnio na inicijativu HRA.

POSJETA: Policija uĹĄla u Savez sindikata



ĹĄ

Ä?urović se polio benzinom izvrĹĄitelji odustali - DugogodiĹĄnji sudski spor oko vlasniĹĄtva nad malim stanom u jednoj od vikendica u KraĹĄićima kod Tivta, juÄ?e je eskalirao bukvalno do usijanja jer je aktuelni vlasnik stana, NikĹĄićanin Ä? ć, odbio da se iseli, polivĹĄi se benzinom i prijeteći da će se spaliti ukoliko sudski izvrĹĄitelji ne odustanu od deloĹžacije.

stana Ä? ć iz Budve, kada je vidio da je izgubio ovu nekretninu, prevarom je traĹžio i dobio ponavljanje sudskog spora, a izvrĹĄna sutkinja ÄŒ ć koja je prethodno dva puta donosila rjeĹĄenje o izvrĹĄenju u moju korist, sada je donijela rjeĹĄenje o protivizvrĹĄenju i naloĹžila mi da se iselim iz

imovine koju sam poĹĄteno stekao krvavim radom“, kazao je novinarima Ä?urović prije nego ĹĄto se zatvorio u benzinom napunjeni stan, tik pred dolazak sudskih izvrĹĄitelja, policije, vatrogasaca i ekipe hitne pomoći. On je istakao da posjeduje i presudu ViĹĄeg suda u Podgorici kojom je navodno sut-

Odustali: Predstavnici suda juÄ?e pred Ä?urovićevim stanom

kinji ÄŒakanović naloĹženo da preispita posljednje rjeĹĄenje o njegovoj deloĹžaciji. InaÄ?e, dok je trajao Ä?urovićev spor s prethodnim vlasnikom stana VukÄ?evićem oko neisplaćenih novÄ?anih potraĹživanja, Budvanin je nekretninu u KraĹĄićima koja je bila pod zabiljeĹžbom spora, preprodao Ĺ veÄ‘anki

ODAVDE Şiv neću izaći

MIRIS benzina Drama je poÄ?ela oko 12 sati za kada je po rjeĹĄenju osnovnog suda u Kotoru zakazano sudsko iseljenje Ä?jurovća iz njegovog stana povrĹĄine 32 kvadrata u KraĹĄićima. Prije izvrĹĄitelja, na lice mjestra stigli su novinari koje je već na ulici doÄ?ekao oĹĄtar miris benzina. Uznemireni Ä?urović doÄ?ekao nas je na terasi svog stanÄ?ića, dvadesetak metara udaljenog od puta i ispunjenog s nekoliko kanistera benzina. Ä?jurović je benzinom polio i svoju odjeću i naglasio da će se sigurno spaliti ako policija i sudski izvrĹĄitelji pokuĹĄaju da ga izbace iz stana. „Mene je sud u avgustu 2007. pravosnaĹžnom presudom proglasio za jedinog vlasnika ovog stana i po rjeĹĄenju o izvrĹĄenju iz 2008, ja sam uz asistenciju suda useljen u ovaj stan marta 2010. Prethodni vlasnik ovog

. Ĺ veÄ‘anka se sada preko svojih pravnih zastupnika pojavljuje kao novi pretendent na nekretninu koja je u meÄ‘uvremenu, nakon pravosnaĹžne sudske presude, prije nekoliko mjeseci i definitivno u katastru uknjiĹžena kao Ä?urovićevo vlasniĹĄtvo.

Morao u Hitnu pomoć: Ä?urović poslije incidenta

Foto:S.LUKOVIĆ

„Iako su istekli svi zakonski rokovi za reviziju, i ovo je postala pravno zavrĹĄena stvar, sutkinja ÄŒakanović je sada obustavila već zavrĹĄenu stvar i naloĹžila moju deloĹžaciju. Svim silama ću braniti moju imovinu jer sam nezaposlen i od ovog stana Ĺživim i hranim dvoje malo djece. Odavde ja Ĺživ izaći neću“, poruÄ?io je Ä?urović ĹĄto je neĹĄto kasnije, zatvoren u stanu iza samo malo odĹĄkrinutih grilja, ponovio i u meÄ‘uvremenu pristiglim sudskim izvrĹĄiocima i policiji. Sutkinja ÄŒakanović koja je vodila akciju kazala mu je da je prethodna pravosnaĹžna presuda ukinuta i da do donoĹĄenja nove, on viĹĄe formalno pravno nije vlasnik stana pod sporom zbog Ä?ega se iz njega mora iseliti. „Ovo je moja krvava muka koju sam teĹĄko zaradio, a

Foto:S.LUKOVIĆ

sada VukÄ?ević prevarom pokuĹĄava da mi je otme. Neću izaći, a ako neko pokuĹĄa da uÄ‘e, spaliću i sebe i sve vas okolo. Zapaliću se i taÄ?ka, jer ne mogu viĹĄe da trpim ovaj teror koji traje 11 godina i zbog kojeg sam se razbolio i porodica mi strada. Ĺ˝ivot ste mi zagorÄ?ali“, zaprijetio je vidno uznemireni Ä?urović koji je u toku razgovora s izvrĹĄiteljima i zaplakao, a prisutne pravne zastupnike suprotne strane nazvao je lopovima. Sutkinja ÄŒakanović u zapisniku koji su svi prisutni potpisali, konstatovala je da se deloĹžacija ne moĹže izvrĹĄiti i saopĹĄtila da će je sud naknadno ponovno zakazati jer se sporna nekretnina mora osloboditi dok se ne zavrĹĄi najnoviji sudski postupak koji je u toku. Nakon odlaska izvrĹĄitelja, policija, vatrogasci i ekipa Hitne pomoći desetak minuta ubjeÄ‘ivali su uznemirenog NikĹĄićanina da izaÄ‘e iz Ä?vrsto zamandaljenog stana u kome je vazduh bio potpuno zasićen isparenjima benzina. Ä?urović, koji je i hroniÄ?ni srÄ?ani bolesnik i koji je prethodno zatraĹžio ljekove, na kraju je jedva pristao da izaÄ‘e nakon Ä?ega je ambulantnim kolima prevezen na detaljan ljekarski pregled u tivatski Dom zdravlja. Ć

UBISTVO U CIRIHU: Sud odbio predlog da se Zlatku Z. Ajkoviću, optuŞenom za ubistvo u Švajcarskoj, ukine pritvor uz jemstvo

Nije pomogla ni kuća vrijedna 1,8 miliona Foto:S.PRELEVIĆ

Policija privodi Vulevića na suđenje (arhivski snimak)

! Sudija ć, odbila je predlog " ć , oca " ! ć , optuĹženog za ubistvo u Cirihu u Ĺ vajcarskoj, da se uz jemstvo od milion eura ukine pritvor kako bi se u nastavku suÄ‘enja branio sa slobode. Sudija je juÄ?e kazala da nije postupljeno po zamolnici suda kojim je od ĹĄvajcarske policije zatraĹžena Ä?aĹĄa, bodeĹž i svi predmeti koji su naÄ‘eni u kafe-baru “Insajderâ€? u Cirihu, gdje je 16. aprila 1999. ubijen # $ % ć. Na prethodnom glavnom pretresu sud je zatraĹžio predmete naÄ‘ene na mjestu ubistva radi DNK vjeĹĄtaÄ?enja, kako bi se utvrdilo kome pripadaju ti bioloĹĄki tragovi. Prema optuĹžnici & ' ( ! , zamjenika viĹĄeg drĹžavnog tuĹžioca, )* ! ć i Ajković su kao saizvrĹĄioci 16. aprila 1999. oko 21 sat u ciriĹĄkom kafe-baru “Insajderâ€?, u dogovoru sa joĹĄ jednom osobom, pokuĹĄali da

ubiju Faiza Kadrića, Suada PorÄ?u, Senada Dunića, NedĹžada Murića, ReĹĄada Metu i Asmira Lubenovića. Oni su, kako piĹĄe u optuĹžnici, prema njima ispalili viĹĄe hitaca, od kojih je Kadrić preminuo, dok su ostali povrijeÄ‘eni. Branioci okrivljenih advo-

drĹžao i Borivoje Ä?ukanović, dodajući da je neizvjesno koliko dugo će se Ä?ekati dokazi iz Ĺ vajcarske. Sudija je rjeĹĄenjem odbila kao neosnovan predlog oca okrivljenog Zlatka Ajkovića, Zdravka Ajkovića, za ukidanje pritvora optuĹženom uz odreÄ‘ivanje jemstva stavlja-

TuĹžilac kazao da je protiv prihvatanja jemstva, jer se Ajković viĹĄe od deset godina nalazio u bjekstvu kati + Ä? ć i Ä? ć kazali su da nisu dobili odluku kriviÄ?nog vanraspravnog vijeća ViĹĄeg suda u Podgorici o kontroli daljeg trajanja pritvora Vulevića i Ajkovića. “Vuleviću pritvor traje neopravdano dugo. Zbog toga predlaĹžem da se spisi predmeta dostave vijeću ViĹĄeg suda, kako bi odbrana imala pravo Ĺžalbe na to rjeĹĄenjeâ€?, kazao je Dragoljub Ä?ukanović. Njegov predlog je po-

njem hipoteke za iznos jemstva od 1.000.000 eura, na nepokretnostima upisanim u listu nepokretnosti vlasniťtvo Zdravka Ajkovića. U obrazloŞenju odluke navedeno je da je Zdravko Ajković 28. 12. 2011. podnio sudu predlog za određivanje jemstva, stavljanjem hipoteke za iznos jemstva od 1.000.000 eura. Uz ovaj predlog, dostavljen je Izvod iz navedenog lista nepokretnosti iz kojeg proizlazi da je Zdravko Ajković vlasnik

upisanih nepokretnosti. Sudu je dostavljen izvjeĹĄtaj o procjeni trĹžiĹĄne vrijednosti nepokretnosti, prema kojem je ukupna vrijednost predmetnih nepokretnosti procijenjena na iznos od 1.812.900,00 eura. Sud je odbio predlog, dodajući da je kriviÄ?no djelo izvrĹĄeno 16. aprila 1999. godine u Cirihu - Ĺ vajcarska, od kada se optuĹženi Ajković nalazi u bjekstvu sve do 21.12. 2010. godine, kada je priveden u ZIKS Podgorica. IzjaĹĄnjavajući se o predlogu, zamjenik viĹĄeg drĹžavnog tuĹžioca je naveo da se optuĹženi Ajković nakon izvrĹĄenja kriviÄ?nog djela, viĹĄe od deset godina nalazio u bjekstvu, te da je miĹĄljenja da nijesu ispunjeni uslovi za odreÄ‘ivanje ponuÄ‘enog jemstva, kao mjere za obezbjeÄ‘enje prisustva optuĹženog Zlatka Ajkovića i nesmetano voÄ‘enje kriviÄ?nog postupka. SuÄ‘enje se nastavlja 4. aprila. Ć

DRAMA: Dugotrajna pravna zavrzlama zbog stana u KraĹĄićima juÄ?e eskalirala do usijanja, aktuelni vlasnik ne pristaje na iseljenje


ĹĄ

ZLOÄŒIN: OdloĹženo suÄ‘enje Radu D. StoĹĄiću i Kristianu T. Gondiju za svirepo ubistvo Klausa DojÄ?lendera, brat Ĺžrtve teĹĄko podnio ulazak optuĹženih u sudnici

Potresao se kad je vidio ubice Gledajući prema optuĹženima koji su testerom iskomadali tijelo njegovog brata, Volfgangu DojÄ?lenderu poÄ?ela je da se trese vilica i podrhtava koĹža na licu. Bolje je da ne znate kako se moj otac osjećaâ€?, kazao je “Vijestimaâ€? na engleskom jeziku Volfgangov sin, dodajući da će za naredno suÄ‘enje oni imati prevodioca - Nakon susreta u sudnici ViĹĄeg suda u Podgorici sa optuĹženima za ubistvo svog brata Ä? , Ä? je bio jako uznemiren, ĹĄto se vidjelo po izrazu njegovog lica. JuÄ?e je bilo planirano da poÄ?ne glavni pretres ĹĄ ć iz Beograda i iz Sente, zbog ubistva iz koristoljublja Klausa DojÄ?lendera, njemaÄ?kog drĹžavljanina. MeÄ‘utim, kako Gondijev branilac advokat Ĺž ć iz Beograda nije doĹĄao, predsjednik vijeća sudija ! ĹĄ suÄ‘enje je odloĹžio za 28. mart. Sudija je kazao da je advokat 17. februara podneskom obavijestio sud da

zbog nevremena i proglaĹĄenog vanrednog stanja u Srbiji i Crnoj Gori, ne moĹže doći na zakazano suÄ‘enje, te da je traĹžio da se glavni pretres odloĹži za kraći period. I prethodni glavni pretres zakazan za 15. decembar 2011. odloĹžen je na zahtjev advokata BoĹžovića, koji je uoÄ?i suÄ‘enja poslao telegram sudu u kojem je naveo da zbog puta u Poljsku nije mogao da doÄ‘e na suÄ‘enje. U trenutku kada su dvojica sluĹžbenika Zavoda za izvrĹĄenje kriviÄ?nih sankcija zatvora u SpuĹžu uveli u sudnicu okrivljene StoĹĄića i Gondija, brat ubijenog Klausa, izgovorio je nekoliko rijeÄ?i na njemaÄ?kom jeziku. MeÄ‘utim, sin koj je sjedio

Policija privodi osumnjiÄ?enog StoĹĄića pored njega, rukama ga je zagrlio preko ramena, obuzdavajući da Ĺžustrije ne reaguje te da se suzdrĹži od izliva tuge i bijesa. Gledajući prema optuĹženima koji su testerom isko-

Foto:L.ZEKOVIĆ

madali tijelo njegovog brata, Volfgangu DojÄ?lenderu poÄ?ela je da se trese vilica i podrhtava koĹža na licu. Nakon suÄ‘enja, njegov sin je kazao da je otac veoma uznemiren, te da nije u stanju

UBIJEN metalnom ĹĄipkom, pa baÄ?en u more Prema optuĹžnici zamjenika viĹĄeg drĹžavnog tuĹžioca ( ( $ ć, u naselju Drobnići - ReĹževići kod Budve, okrivljeni StoĹĄić i Gondi su po dogovoru, s umiĹĄljajem iz koristoljublja, 7. februara 2005. oko 20 Ä?asova ubili DojÄ?lendera. Okrivljeni Gondi je to uradio zbog novÄ?anog iznosa od 17.000 eura, a StoĹĄić radi prisvajanja imovine pokojnog DojÄ?lendera, nad stanom od 105 kvadrata u naselju Drobnići u Budvi, a koji je bio uknjiĹžen na ime okrivljenog StoĹĄića. Okrivljeni Gondi je

7. februara 2005. u stanu u kojem su Ĺživjeli StoĹĄić i DojÄ?lender, te za vrijeme dok mu je StoĹĄić Ä?uvao straĹžu u dvoriĹĄtu ispred stana, metalnom ĹĄipkom udario DojÄ?lendera u glavu. Nakon toga, u stan je uĹĄao StoĹĄić, koji je radi prikrivanja tragova ubistva, te koristeći se vjeĹĄtinom mesarskog zanata, kako piĹĄe u optuĹžnici, tankim sjeÄ?ivom odvojio miĹĄiće od kostiju, nakon Ä?ega su metalnom testerom otkinuli djelove tijela – glavu i udove, a potom otkinute djelove tijela umotali u najlonsku kesu

i ĹĄatorsko krilo, koje su ubacili u prtljaĹžnik – gepek vozila vlasniĹĄtvo Gondija. Autom su se odvezli do KraljiÄ?ine plaĹže u Svetom Stefanu, te u Ä?amac ubacili djelove tijela masakriranog DojÄ?lendera. Nakon toga su isplovili na otvoreno more i bacili tijelo. U septembru 2005, StoĹĄić je prodao stan za 45.000 eura, nakon Ä?ega je izmirio kredit Gondija u iznosu od 10.000 eura, od Ä?ega mu je na ruke dao sedam hiljada eura. StoĹĄić je u istrazi detaljno ispriÄ?ao o zloÄ?inu.

da daje izjavu za novine. “Bolje je da ne znate kako se moj otac osjećaâ€?, kazao je “Vijestimaâ€? na engleskom jeziku Volfgangov sin, dodajući da će za naredno suÄ‘enje oni imati prevodioca. “Upoznao sam Klausa DojÄ?lendera 1991. godine u Cirihu u Ĺ vajcarskoj, gdje smo kao ljubavni par Ĺživjeli zajedno. U jesen 1996. u Budvi kupili smo stan za 60.000 njemaÄ?kih maraka u mjestu Drobnići, od Ä?ega je mojih para 25.000 maraka, a ostatak je bio DojÄ?lendera, kazao je StoĹĄić u istrazi. Naveo je da su Ĺživjeli normalno sve dok se u njihovom komĹĄiluku nije doselio Kristian Gondi, sa kojim se druĹžio i posjećivao. “Sve je bilo u redu do 2004. kada je Kristian saznao da smo ja i DojÄ?lender u ljubavnoj vezi i poÄ?eo je da mi

prijeti da će to reći svakomeâ€?, tvrdi StoĹĄić. On navodi da ga je Kristian natjerao da na stan koji je kupio sa DojÄ?lenderom, a koji se vodio na njega, bez znanja DojÄ?lendera, stavi hipoteku kod banke, kako bi Kristian podigao kredit radi proĹĄirenja proizvodnje jer je imao fabriku odjeće. Novac koji su podigli na ime kredita, uzeo je Kristian, uz obavezu da vraća mjeseÄ?ne rate. MeÄ‘utim, kako Kristian nije izmirivao kredit, StoĹĄić je sve ispriÄ?ao DojÄ?lenderu, koji ih je obojicu nazivao banditima. Nakon toga, Kristian je, prema StoĹĄićevoj odbrani, nastavio da ga ucjenjuje i predloĹžio da ubiju DojÄ?lendera, na ĹĄto je StoĹĄić pristao. Dogovorili su se da ga ubiju 07. februara 2005. Tog dana, nakon ĹĄto je StoĹĄić izaĹĄao iz stana, Kristian je uĹĄao u stan, a vrata mu je otvorio DojÄ?lender. Poslije pet minuta, StoĹĄić se vratio u stan i tada je vidio da u dnevnoj sobi u lokvi krvi leĹži DojÄ?lender. StoĹĄić je izaĹĄao ispred stana, a Kristian je otiĹĄao do svog vozila i uzeo sjekiru, vojno ĹĄatorsko krilo, dasku i najlonski dĹžak. Kada je ponovo uĹĄao u stan, StoĹĄić je izjavio da je vidio da je DojÄ?lenderu odrubljena glava, te da mu Kristian sjekirom odsijeca ruke u predjelu ramena, a potom i noge. U obrazloĹženju optuĹžnice se navodi da su Kristian i StoĹĄić odnijeli Ä‘Ĺžak, ĹĄatorsko krilo, dasku, sjekiru, ĹĄipku i stavili u gepek vozila. Odvezli su se do KraljiÄ?ine plaĹže gdje je bila usidrena barka Kristianovog oca. Potom su barkom otplovili na otvoreno more. IzmeÄ‘u ostrva Havaji i Sveti Stefan bacili su u more djelove tijela. StoĹĄić je stan u kojem se dogodio zloÄ?in oÄ?istio, a namjeĹĄtaj prebacio u kuću u Baru. Ć

MANS saopĹĄtio da je Zoran Bećirović na Ä?elu kiparske Operantio Trading Montenegro

Poslovna klima prija raznim bećirovićima - Kiparska kompanija Operantio Trading Limited, koja je osnivaÄ? firme Operantio Trading Montenegro, protiv koje je budvanska policija proĹĄle sedmice podnijela kriviÄ?nu prijavu zbog prevare ruskog drĹžavljanina " , vlasniĹĄtvo je budvanskog biznismena # ć ć , vlasniska lanca elitnih hotela “Avalaâ€?, Bjanka “ i Lipkaâ€?, saopĹĄtili su juÄ?e iz MANS-a. Policija je ujedno podnijela i kriviÄ?nu prijavu protiv izvrĹĄnog direktora $ zbog sumnje da je izvrĹĄio kriviÄ?no djelo zloupotreba poloĹžaja u privrednom poslovanju i oĹĄtetio ruskog drĹžavljanina Andrejeva za 234.000 eura. Bećirovićeva firma tereti se da je prodala apartmane u naselju SKY MN, u mjestu Prijevor iznad Jaza, koji nikada nijesu izgraÄ‘eni, zbog Ä?ega je i Andrejev podnio kriviÄ?nu prijavu protiv “organizovane grupe, na Ä?ijem je Ä?elu Bećirovićâ€?, koja ga je oĹĄtetila za milion ameriÄ?kih dolara. “Kiparska kompanija Operantio Trading Limited koja se naĹĄla u srediĹĄtu najnovije urbanistiÄ?ke afere u Budvi, vlasniĹĄtvo je budvanskog biznismena Zorana Bećirovića, odnosno njegove kompanije Caldero Trading Limited, takoÄ‘e sa Kipra. Do-

kumentacija o ovim kompanijama se od danas nalazi i na sajtu MANS-a i njome se potvrÄ‘uju navodi iz kriviÄ?ne prijave da iza sporne kompanije stoji Zoran Bećirovićâ€?, naveo je direktor preograma za urbanizam MANS-a % . On je dodao da MANS duĹže vrijeme upozorava na Ä?injenicu da iza velikih investicionih poduhvata na crnogor-

Deripaska i Bećirović

skoj obali najÄ?eťće stoje takozvane fantomske kompanije, koje imaju za cilj da prikriju porijeklo kapitala i stvarne vlasnike projekata. “Imajući u vidu da se graÄ‘evinski projekti na crnogorskoj obali mjere desetinama miliona eura, ovakva vrsta 'organizacije posla' preko kćerki kompanija na off shore destinacijama je idealna i za pranje novca

steÄ?enog kriminalnim djelatnostima. Tokom posljednjih nekoliko godina, ogroman broj parcela na crnogorskoj obali preĹĄao je u ruke nepoznatih vlasnika, preko njihovih kompanija sa egzotiÄ?nih destinacija, pod izgovorom da se radi o strateĹĄkim investitorima koji će znaÄ?ajno unaprijediti turizam, donijeti blagostanje i kreirati nova radna mjesta. NaĹžalost, takvi strateĹĄki investitori iza sebe su najÄ?eťće ostavljali neispunjena obećanja, ali naĹžalost i poluzavrĹĄene projekte, sudske procese i neplaćene krediteâ€?, istakao je Milovac. On je naglasio da je MANS i tada upozoravao da tokovi novca nisu kontrolisani na adekvatan naÄ?in, imajući u vidu da je prethodnih godina promet nekretninama brojao stotine miliona eura, a da su kontrole Poreske uprave i Uprave za spreÄ?avanje pranja novca, gotovo nepostojeće. “Poslovanje iza off shore kompanija je i jedan od naÄ?ina da se prikriju veze da vlaťću i moćnim porodicama, na ĹĄto je MANS ukazao i u sluÄ?aju Ä?uvenog projekta Akvapark na TopliĹĄu, kada smo otkrili da se iza kiparske kompanije koja je bila partner OpĹĄtine Budva u ovom poslu i Ä?iji

kredit danas vraćaju graÄ‘ani Budve, stoji % ĹĄ % ć, sin potpredsjednika DPS-a, & % ' ć . NaĹžalost, opĹĄtina Budva za koju se vezuje najveći broj korupcionaĹĄkih afera je samo 'Crna Gora u malom' kada je u pitanju biznis okruĹženje u kojem posluju domaći i strani tajkuni. Vlada i pojedine lokalne uprave su kreirale takvu investicionu klimu da ona privlaÄ?i samo investitore profila Bećirovića ili Ä?lanova porodice Marović i sa njima povezanih svjetskih tajkuna koji se kriju iza fantomskih kompanija sa off shore destinacijaâ€?, istakao je Milovac. Prema njegovim rijeÄ?ima, Crnoj Gori nisu potrebne nove “zavale i avaleâ€? na svakom metru crnogorske obale i investitori koji svoj sumnjivi kapital peru devastirajući prostor i korumpiraju one koji su zaduĹženi da ĹĄtite javni interes. “DovoÄ‘enje investitora koji su spremni da zakone i propise, ulaĹžu i otvaraju nova radna mjesta će zahtijevati da Vlada prije svega pokaĹže da korupcija nije naÄ?in poslovanja, a veze sa kljuÄ?nim familijama uslov da se uopĹĄte uÄ‘e na trĹžiĹĄteâ€?, zakljuÄ?io je Milovac.


ĹĄ

U Plavu sahranjen Smail Tulja ! $ % & % ' ( ĹĄiroj javnosti poznat i kao ) * + , +- , umro je proĹĄle sedmice i sahranjen je u Plavu. Tulja je 2010. u podgoriÄ?kom ViĹĄem sudu zbog ubistva supruge % % osuÄ‘en na kaznu zatvora od 12 godina. Zbog teĹĄkog zdravstvenog stanja njemu je odlukom Ministarstva pravde 6. februara prekinuto izdrĹžavanje kazne. Tulja je molbu za prekid kazne napisao 27. decembra. Poslije izlazka iz zatvora, Tulja je boravio u Plavu kod brata i tamo je umro proĹĄle srijede. Tulja je uhapĹĄen 2007. godine u podgoriÄ?kom naselju Masline, gdje je posjedovao kuću i gdje je Ĺživio petnaestak godina mirnim Ĺživotom. Prema optuĹžnici + . ! ć ć( zamjenika viĹĄeg drĹžavnog tuĹžioca, Smail Tulja je u periodu od 9. do 15. septembra 1990. u Njujorku, u svojoj porodiÄ?noj kući u 201. Ulici u Bronksu, Ä?ekićem ubio Meri Bil, udarajući je u glavu. Nakon toga, on je noĹžem i testerom isjekao njeno tijelo, a zatim ga stavio u tri najlonske kese i ostavio na viĹĄe razliÄ?itih mjesta u Bruklinu. Crnogorska policija sumnjala je, na osnovu podataka dobijenih od agenata Interpola i FBI-a, da je Tulja u Americi, Belgiji i Albaniji poÄ?inio najmanje ĹĄest monstruoznih ubistava. On je uhapĹĄen na osnovu

POGIBIJA: VozaÄ? nestao bez traga

Stradao Milan Zindović ! % + / + ! ć 01 preminuo je u nedjelju veÄ?e oko 22 sata u KliniÄ?kom centru, nekoliko Ä?asova nakon ĹĄto je teĹĄko povrijeÄ‘en naÄ‘en pored puta u Ulici junaka MojkovaÄ?ke bitke u Mojkovcu. “Vijestimaâ€? je u policiji nezvaniÄ?no reÄ?eno da se sumnja da je Zindovića neko udario vozilom i da se nije zaustavio. Nakon obdukcije tijela Zindovića, koja će se obaviti u KliniÄ?kom centru, znaće se uzrok njegove smrti. Kako nezvaniÄ?no saznajemo, policija sumnja da je Zindović stradao kada se dijelom magistrale koja prolazi kroz grad i koja je u to doba dana neosvijetljena, naiĹĄao konvoj od oko 100 kamiona koji se se kretali ka Bijelom Polju. Ĺ

Foto:S.PRELEVIĆ

TIHI susjed Godinama prije hapĹĄenja, Tulja je Ĺživio sam na spratu svoje kuće u Maslinama. NiĹĄta nije odavalo da je rijeÄ? o svirepom ubici - njegovi podstanari koji su Ĺživjeli na prizemlju poslije hapĹĄenja izjavili su da je Tulja bio korektan stanodavac i miran Ä?ovjek sa kojim nijesu imali nikakvih problema. Smail DĹžurlić roÄ‘en je 1940. godine u okolini Plava, a dobar dio Ĺživota proveo je na Kosovu, odakle je emigrirao u SAD. U Njujorku je radio kao taksista.

Tulja dolazi na suÄ‘enje (arhivski snimak) meÄ‘unarodne potjernice i kontakata sa agentima Interpola i FBI-a. Policija je prilikom hapĹĄenja iz njegove kuće uzela nekoliko predmeta i dokumenata, kako bi se utvrdilo da li se mogu povezati sa ubistvima poÄ?injenim u drugim drĹžava-

ma. Crnogorska policija je poslije hapĹĄenja 2007. ispitivala Tulju, ali za pravo suÄ?eljavanje iskaza i dokaza Ä?ekali su se agenti FBI-a i Interpola, koji su stigli u Podgoricu i viĹĄe sati, uz pomoć prevodioca, pokuĹĄavali da is-

pitaju Tulju, koji je ćutao. Agenti meÄ‘unarodnih policija sa sobom su donijeli dokazni materijal, kao i spisak Ĺžena za koje se sumnja da su Ĺžrtve Smailja Tulje. Policijski agenti teretili su ga za niz zloÄ?ina. Navodno je Tulja od 1985. do 1995. ubio tri Ĺžene u SAD, dvije u Belgiji i jednu u Albaniji. Policija vjeruje da su ta svirepa ubistva najvjerovatnije poÄ?injena iz strasti, te da su mu Ĺžrtve bile Ĺžene sa kojima je bio u emotivnoj vezi. Njegovo prvo prezime je Ĺž % ć, a prezime Tulja uzeo je od supruge $, sa kojom se vjenÄ?ao nakon povratka u Crnu Goru.

NOŽEM na rođaka

Ĺž - RoĹžajac ĹĄ ć (44) , ranjen je sinoć oko 18 Ä?asova u Ulici Mustafe Pećanina, kada je na njega, nakon kraće svaÄ‘e noĹžem nasrnuo njegov roÄ‘ak, petnaestogodiĹĄnji koji mu je nanio nekoliko uboda u predjelu grudi. Mujević je nakon zbrinjavanja u Domu zdravlja upućen u OpĹĄtu bolnicu u Beranama, gdje je zadrĹžan. Brzom intervencijom policije, maloljetnik je liĹĄen slobode a o incidentu je obavijeĹĄten tuĹžilac. Postupak je u toku. IzviÄ‘aj su izvrĹĄili tuĹžilac i ekipa Ispostave policije.

U PROVOD s piĹĄtoljima - PodgoriÄ?ka policija za vikend je oduzela dva poluautomatska piĹĄtolja i jedan revolver, a zbog nelegalnog noĹĄenja oruĹžja kriviÄ?ne prijave su podnijete protiv tri osobe. U petak veÄ?e, tokom racije u diskoteci “Insomnijaâ€?, kod PodgoriÄ?anke pronaÄ‘en je piĹĄtolj marke ,,CZâ€? M70 cal. 7,65 mm, a ona je rekla da joj je oruĹžje u taĹĄnu stavio njen suprug . Iste noći, oko 03.45 Ä?asova u KaraÄ‘orÄ‘evoj, sluĹžbenici Ekspoziture za bezbjednost saobraćaja, zaustavili su ,,mercedes â€?' budvanskih oznaka, kojim je upravljao iz Podgorice. U automobilu je pronaÄ‘en revolver marke ,,kolt'' kalibra 38 mm, sa ĹĄest metaka. U nedjelju ujutro u Ulici dr SaĹĄe BoĹžovića, dva sluĹžbenika Ekspoziture za javni red i mir primijetili su iz Danilovgrada, a kad su krenuli da ga legitimiĹĄu, on je odbacio piĹĄtolj ,,CZâ€?' M70, cal. 7,65 mm, sa okvirom i sedam metaka.

NAĹ LI mu 218 ĹĄteka cigareta - SluĹžbenici PodruÄ?ne jedinice Herceg Novi su podnijeli klriviÄ?nu prijavu protiv iz Pljevalja, zbog sumnje da je izvrĹĄio kriviÄ?no djelo nedozvoljena trgovina i zaplijenili 218 ĹĄteka cigareta razliÄ?itih marki. Policija je 17. februara 2012. godine izvrĹĄila pretres stana i drugih prostorija u naselju Zelenika - Herceg Novi, koje koristi S. P. i tom prilikom pronaĹĄla i uz potvrdu oduzela 218 Foto:UPRAVA POLICIJE

KOKAIN: U Beogradu odloŞeno suđenje Darku Šariću

I Krpović se cjenka - SuÄ‘enje odbjeglom - Šć i njegovoj grupi zbog ĹĄverca viĹĄe od dvije tone kokaina iz Latinske Amerike u Evropu odloĹženo je juÄ?e za 26. mart, jer je optuĹženi % ĹĄ ) ! * ć ! ĹĄ iz Prijepolja zapoÄ?eo pregovore sa tuĹžilaĹĄtvom za organizovani kriminal o sporazumu za priznanje krivice. “ ĹĄ + ć, nadleĹžni zamjenik tuĹžioca za organizovani kriminal, obavijestio je i ostale optuĹžene da imaju vremena ukoliko Ĺžele takoÄ‘e da sklope sporazum o priznanju krivice, sve dok na glavnom pretresu ne poÄ?nu da iznose svoju odbranuâ€?, objavio je Blic. Branioci nijesu Ĺželjeli da govore o detaljima predloĹženog sporazuma o priznanju krivice jer su pregovori sa tuĹžilaĹĄtvom joĹĄ u toku. Krpović je na poÄ?etku suÄ‘enja u seprembru 2010. kao i ostali optuĹženi negirao pripadniĹĄtvo Ĺ arićevoj grupi i uÄ?eťće u ĹĄvercu kokaina. Sporazumnim okonÄ?anjem

Darko Šarić

Foto:S.PRELEVIĆ

kriviÄ?nog postupka optuĹženi priznaje krivicu u zamjenu za blaĹžu kaznu koju bi inaÄ?e dobio, ukoliko se dokaĹže njegova krivica tokom suÄ‘enja. Krpovićeva uloga je prema optuĹžnici bila logistiÄ?ka podrĹĄka ostalim pripadnicima grupe u vezi sa obezbeÄ‘iva-

njem laĹžnih pasoĹĄa i finansija Njegovo priznanje bi se odnosilo na logistiku i bilo bi dokaz na suÄ‘enju protiv ostalih. Sporazum o priznanju krivice ranije su ponudili " ! 2 ĹĄ . - ć( + 3 $ ć i ĹĄ- - ! ć. Tovar sa drogom presretnut je 15. oktobra 2009. zajedniÄ?kom akcijom “Balkanski ratnikâ€? ameriÄ?ke agencije DEA, srpske BIA i policije Urugvaja. - Šć( + ! - ć i joĹĄ petorica optuĹženih su u bjekstvu, pa im se u beogradskom Specijalnom sudu sudi u odsustv u. Ostala jedanaestorica koji su na optuĹženiÄ?koj klupi negirala su krivicu i svoje uÄ?eťće u ĹĄvercu kokaina. Svi optuĹženi, osim Ĺ arićevog brata od tetke Ĺ˝ % - + ć , tvrdili su da ne poznaju pljevaljskog narkobosa.

ĹĄteka cigareta, bez akciznih markica. “KriminalistiÄ?kom obradom, policija je doĹĄla do sumnje, da je S. P. neovlaťćeno nabavljao cigarete, skladiĹĄtio ih u iznajmljenom stanu, a potom prodavao na podruÄ?ju Herceg Novog â€?, navodi policija.

MARIHUANA iz Crne Gore stigla u Bari ! Italijanska graniÄ?na policija pronaĹĄa je juÄ?e ujutru 300 kilograma marihuane sakrivene na dnu kamiona koji je stigao u luku Bari iz Crne Gore, prenosi Koriere del MezoÄ‘orno. Prema navodima italijanskog lista identifikacija vozaÄ?a je u toku. Nije poznato da li je kamion bio crnogorskih ili drugih registarskih tablica. U luci Bari juÄ?e je pronaÄ‘eno i 700 kilograma marihuane u vozilu koje se iskrcalo sa feribota iz Albanije. Iz policije nijesu precizirali da li se radi o meÄ‘usobno povezanim ĹĄvercerima. Italijanski mediji piĹĄu o ÂŤrekordnimÂť zapljenama, s obzirom na to da je za nepuna tri dana u italijanskoj luci zaplijenjeno tonu i 650 kilograma marihuane. U subotu je pronaÄ‘eno 650 kilograma marihuane, zbog Ä?ega je uhapĹĄen 38-godiĹĄnji rumunski drĹžavljanin. Ova droga dospjela je u Italiju putem kamiona teretnjaka italijanskih tablica koji se upravo bio iskrcao sa feribota iz GrÄ?ke. Prema navodima italijanske policije, tih 650 kilograma, podijeljenih u 298 paketa, porijeklom je iz Albanije, a radi se o ÂŤsvjeĹžoj marihuani dobrog kvalitetaÂť. Pretpostavlja se da je namjera bila da se marihuana prodaje na malo u Rimu, gdje je i stalno prebivaliĹĄte uhapĹĄenog Rumuna, koji je ujedno i vlasnik kamiona. Prema procjenama policije, od prodaje na malo od tih 650 kilograma kriminalne mreĹže zaradile bi preko ĹĄest miliona eura, joĹĄ toliko od poĹĄiljke iz Albanije, a od poĹĄiljke iz Crne Gore joĹĄ oko tri miliona. " #

POSLJEDNJI ÄŒIN: Umro Plavljanin koji je osumnjiÄ?en za seriju zloÄ?ina i osuÄ‘en zbog ubistva jedne od brojnih supruga


Nisam Supermen

Kiseli osmijeh: Merkelova sa Gakom juÄ?e u Berlinu bi mogao da popravi ĹĄtetu koju je funkciji ĹĄefa njemaÄ?ke drĹžave nanio . BivĹĄi istoÄ?nonjemaÄ?ki aktivista za ljudska prava poznat je po tome ĹĄto kaĹže ono ĹĄto misli i bori se za svoja uvjerenja, piĹĄe „Špigl“. Prije dvije godine bio je na korak da postane njemaÄ?ki predsjednik. U ljeto 2010, u zemlji je izbila prava histerija kada su Socijaldemokrate (SPD) i Zeleni predstavili Gauka kao svog kandidata.

Hriťćansko demokratska unija (CDU) kancelarke i njen koalicioni partner, Slobodna demokratska partija (FDP), Ä?vrsto su se drĹžali Vulfa. MeÄ‘utim, simpatije graÄ‘ana su bile na strani Gauka, pastora iz pokrajine Meklenburg-Zapadna Pomeranija. Prije nego ĹĄto je Vulf izabran, odrĹžana su puna tri kruga glasanja u Saveznoj skupĹĄtini. IzmeÄ‘u drugog i trećeg kruga , Gauk je pomislio da bi mogao

da pobijedi. Kada je izgubio, bol je oÄ?igledno bio veći nego ĹĄto je bio voljan da prizna. Ipak, prisustvovao je zabavi u Ä?ast novog predsjednika i Vulfu poĹželio sve najbolje. JoĹĄ u ljeto 2010. Ä?inilo se Ä?udnim to ĹĄto Merkelova nije htjela Gauka za predsjednika. Na kraju krajeva, njih dvoje imaju puno toga zajedniÄ?kog: kancelarka je kćerka pastora, liÄ?no poznaje Gauka i jedno o drugom imaju visoko miĹĄljenje. MeÄ‘utim, ta odluka

UDRUĹ˝IVANJE snaga protiv Merkelove Time ĹĄto je prihvatila kandidata opozicije, Angela Merkel je pretrpjela najbolniji poraz u toku mandata. Njen mlaÄ‘i koalicioni partner, FDP, sklopio je dogovor sa dvije glavne opozicione partije da bi progurao njihov izbor. Sramotan poraz mogao bi predstavljati prekretnicu za kancelarku, navodi se u komentaru Ĺ u listu „Špigl“. Kancelarka ima osobinu koja je ujedno veoma ljudska i dopadljiva: ne umije da drĹži pod kontrolom svoje facijalne ekspresije. Njene crte uvijek izdaju trenutno raspoloĹženje i ĹĄto taÄ?no misli. Na konferenciji na kojoj je pet vodećih politiÄ?kih partija predstavilo Gauka kao kandidata, Merkelova je hrabro pokuĹĄavala da se smije. MeÄ‘utim, nije mogla da sprijeÄ?i svoju kiselu ekspresiju kada je sebe primorala da hvali osobu koju je prije manje od dvije godine sprijeÄ?ila da postane predsjednik. Konzervativci nastoje da Merkelin ustupak predstave kao pametan potez. MeÄ‘utim, to je pogreĹĄno stanoviĹĄte. Podjeća na jedan sliÄ?an pokuĹĄaj sa bivĹĄim kancelarom Ĺ . Kada je Ĺ reder 2004. podnio ostavku na mjesto ĹĄefa SPD-a, neki ljudi – apsolutno ignoriĹĄući Ä?injenice – pohvalili su tu mudru odluku. U stvarnosti, njegova odluka je donijeta iz slabosti. Ĺ reder je godinu kasnije uklonjen sa mjesta kancelara. Osoba koja je donijela presudu bila je niko drugi do liderka opozicije u to vrijeme – Angela Merkel. MeÄ‘utim, sada je bila primorana da prihvati odluku tri partije: opozicionih SPD i Zelenih, te koalicionog partnera FDP-a. Sada su te tri partije, koje bi mogle udruĹžiti snage i formirati koalicionu vladu nakon izbora 2013, krenule svojim putem. Trio je nadmudrio stratega Merkelovu. Kancelarka i liderka CDU postala je nakon vikenda izolovanija – i slabija. ima jednostavno objaĹĄnjenje: Ona je Ä?isto politiÄ?ka. OÄ?ekuje se da će Gauk kritikovati kompletnu politiÄ?ku klasu: CDU, jer ignoriĹĄe graÄ‘ane prilikom implementiranja novih programa; FDU, jer stavlja interese trĹžiĹĄta ispred interesa graÄ‘ana; SPD, jer pretjeruje u napadima na bankarski sistem; a Zelene kada previĹĄe moraliĹĄu. „Špiglâ€? istiÄ?e kako moĹžemo

oÄ?ekivati i da se Gauk bori sam protiv svih. ProĹĄao je kroz toliko toga da se neće lako povući kao bivĹĄi predsjednik . Niti će trÄ?ati za dĹžet setom kao Vulf. Na konferenciji za novinare traĹžio je da mu oproste greĹĄake koje će praviti u poÄ?etku. Na kraju krajeva, rekao je, narod ne moĹže oÄ?ekivati da je on „Supermen, ili osoba bez mane“. ĹĄ

SASTANAK U BRISELU: Ministri finansija eurozone u maratonskim razgovorima pokuĹĄavali da postignu dogovor oko GrÄ?ke

KAO U RUSIJI: BivĹĄi ĹĄef ĹĄpijuna na Ä?elu drĹžave

Ungureanu nije Sporim koracima do rjeĹĄenja rumunski Putin , - % „ “.

- Ministri finansija eurozone sinoć su se sporo primicali odobravanju drugog paketa spasa za GrÄ?ku koji bi rijeĹĄio momentalne duĹžniÄ?ke obaveze Atine, ali nije vjerovatno da bi oĹživio posrnulu ekonomiju ove nacije. Dok je Ĺ˝ , ĹĄef eurogrupe, poznat po tome da govori otvoreno ono ĹĄto misli, kazao novinarima da se „mora naći rjeĹĄenje, makar i provizorno“, grÄ?ki premijer / & $ - pokuĹĄavao je da nagovori privatni sektor da mu otpiĹĄu joĹĄ duga. Ako se naÄ‘e „rjeĹĄenje“, deblokiralo bi se 130 milijardi eura za GrÄ?ku. To bi pomoglo Atini i da servisira prva dospijeća, od 14 miliona, u martu. „RjeĹĄenje“ zavisi od toga da li će Papademos uspjeti da uvjeri svoje kolege ministre, zatim privatni sektor (evropske, uglavnom francuske i njemaÄ?ke banke), kao i javni sektor (ECB i MMF) da će Grci sprovesti i rezove i strukturne refrome, poput reformi javne administracije i privatizaciju. U stavu Pariza i Berlina vidi se da oni nemaju baĹĄ nimalo povjerenja u Atinu. TraĹžili su, da ako se da novac GrÄ?koj, on bude na specijalnom, blokiranom raÄ?unu, s kojeg se grÄ?ka javna administracija ne bi mogla otvoreno sluĹžiti, nego striktno namjenski. „Mi u EU ovim blokiranim

Venizelos, Papademos, Junker i njemaÄ?ki ministar Volfgang Ĺ ojble juÄ?e u Briselu raÄ?unom kaĹžemo - vi, Kinezi, Korejci, Japanci, Amerikanci, Indijci i svi drugi koji ste nama poklonili povjerenje i investirali u eurozonu, kad ste investirali u GrÄ?ku, bićete isplaćeni“, kazao je francuski ministar finansija ( . Sporazum o paketu za spasavanje vrijednom 130 milijardi eura po strogim uslovima stavio

bi taÄ?ku na nekoliko mjeseci neizvjesnosti koje su potresle monetarni blok, Ä?ime bi se trenutno izbjegao bankrot. Diplomate i ekonomisti smatraju da bi dogovor mogao samo odloĹžiti bankrot na nekoliko mjeseci. Za oporavak bi bilo potrebno moĹžda i 10 godina, ĹĄto je slaba perspektiva koja bi mogla izvesti hiljade Grka na ulice da

Foto: Rojters

protestuju protiv mjera ĹĄtednje. Baro smatra da su se sklopile sve kockice da se postigne dogovor dok je njegov grÄ?ki kolega ' " kazao da oÄ?ekuje rjeĹĄenje. MeÄ‘utim, sinoć se oÄ?ekivalo da će razgovori trajati do duboko u noć. „Danas oÄ?ekujemo da se okonÄ?a dug period neizvjesnosti koja nije u interesu ni grÄ?ke eko-

nomije ni eurozone kao cjeline“, naveo je Venizelos u saopĹĄtenju. Ministar finansija Holandije rekao je da se zalaĹže „za stalno prisustvo trojke u Atini“, ĹĄto se odnosi na zvaniÄ?nike EU, MMF-a i ECB koji vrĹĄe nadzor nad finansijskim stanjem GrÄ?ke. Jager je takoÄ‘e istakao da je drĹžavama i institucijama koje se obaveĹžu da će GrÄ?koj joĹĄ godinama obezbjeÄ‘ivati finansijska sredstva potrebna „neka vrsta stalnog prisustva“ u diktiranju politike na terenu, „a ne jednom u tri mjeseca“. „Svaki put kad se trojka vrati sa misije u GrÄ?koj, mi ne moĹžemo da vjerujemo ĹĄta su oni opet sve radili i zato se Holandija zalaĹže za stalnu kontrolu“, objasnio je Jeger. Preciznije reÄ?eno, bez obzira na to ĹĄta Grci govore, niko nema povjerenja da će ispuniti obećanja i zato ministri eurozone gledaju kako da pronaÄ‘u naÄ?in da ih natjeraju da ostanu na kursu. To pokazuje da EU i eurozona joĹĄ uvijek raÄ?unaju da im je jeftinije pomoći GrÄ?koj nego je pustiti u bankrot. MeÄ‘utim, uvijek su moguća iznenaÄ‘enja, pa se zapravo ne zna kako će reagovati svjetsko trĹžiĹĄte akcija na „rjeĹĄenje“, da li će Holandija i Finska u svojim parlamentima odobriti pomoć koju dogovore ministri i konaÄ?no, da li će GrÄ?ka moći drĹžati svoja obećanja. Ć

SVE JAÄŒE TENZIJE: Dva iranska ratna broda usidrila se u pomorsku bazu u Siriji, ubijeni drĹžavni tuĹžilac i sudija

Rusija i Kina mijenjaju stav? Rusija, Kina i Iran iskazale su juÄ?e podrĹĄku sirijskom predsjedniku ĹĄ , nekoliko dana uoÄ?i sastanka meÄ‘unarodnih lidera sa koga će vjerovatno biti izvrĹĄen dodatni pritisak na njega da napusti vlast. Asad se sastao sa jednim visokim ruskim zvaniÄ?nikom u Damasku, koji je ponovio podrĹĄku Moskve njegovom programu reformi i govorio protiv spoljne intervencije u toj zemlji, javile su ruske i sirijske novinske agencije. Kina je optuĹžila zapadne sile za raspirivanje graÄ‘anskog rata u Siriji, a dva iranska ratna broda su se usidrila u jednu pomorsku bazu, Ä?ime su samo pojaÄ?ali tenzije meÄ‘unarodne zajednice oko nemira koji traju skoro godinu. Agencije navode da je jedna naoruĹžana grupa u nedjelju iz zasjede ubila drĹžavnog tuĹžioca i sudiju ĹĄto nagovjeĹĄtava da su brojne oruĹžane frakcije u Siriji ojaÄ?ale i da sve viĹĄe koordiniraju pobunu protiv Asada. Ciljana ubistva nisu joĹĄ doĹĄla do uĹžeg kruga Asadovih saradnika, ali najnoviji napadi ukazuju da opozicija uvodi nove metode borbe zahvaljujući sve većem broju dezertera i pojadinaca iz susednih drĹžava koji se prikljuÄ?uju pobuni. Kriza ulazi u vaĹžnu nedjelju. Zapadne i arapske zemlje bi trebalo da se sastanu u petak na konferenciji u Tunisu i izvrĹĄe pritisak na Asada da preda vlast, a za nedjelju je najavljen referendum o novom sirijskom ustavu. Referendum, koji bi vodio do viĹĄepartijskih izbora u roku od 90 dana je dio - kako je Asad opisao programa reformi kojima bi se odgovorilo na zahtjeve za većom de-

Predsjednik bivĹĄe komunistiÄ?ke zemlje tokom ekonomskih previranja imenuje ĹĄefa drĹžavne bezbjednosti za nasljednika. Da li vam ovo zvuÄ?i poznato? Rumunski predsjednik imenovao je starog saradnika ! " # za premijera, a sada je i najvjerovatniji partijski kandidat za predsjednika kada istekne Baseskuov mandat 2014, naveli su istaknuti Ä?lanovi partije, ĹĄto je potez koji podsjeća na vrijeme kad je $ % promovisao & u Rusiji prije viĹĄe od decenije, piĹĄe Rojters. PoĹĄto mu je u parlamentu izglasano povjerenje poÄ?etkom ovog mjeseca, 43-godiĹĄnji bivĹĄi ĹĄef diplomatije i ĹĄef obavjeĹĄtajne sluĹžbe Ungureanu je povratio raspoloĹženje u nepopularnoj centristiÄ?koj Demokratsko-liberalnoj partiji (PDL) prije novembarskih parlamentarnih izbora u drugoj najsiromaĹĄnijoj zemlji Ä?lanici EU. Njegov prethodnik ' vratio je ekonomiju u kolosijek sprovodeći mjere ĹĄtednje, ali pad popularnosti koji je iz toga uslijedio, ostavio mu je malo ĹĄanse da postigne pristojan izborni rezultat nakon antivladinih protesta koji su odrĹžani ĹĄirom zemlje. „Ungureanua smatramo Ä?ovjekom koji moĹže da oĹživi partiju, s obzirom na njegovo iskustvo i godine“, kazao je Rojtersu jedan poslanik PDL-a koji je uÄ?estvovao u razgovorima poslije kojih je doĹĄlo do promjene premijera, ali nije Ĺželio da bude imenovan jer je Bok, za sada, joĹĄ uvijek ĹĄef partije. „On ima velike ĹĄanse da pobijedi na predsjedniÄ?kim izborima kroz dvije godine.“

gleda ni da će se obraÄ?unavati sa manjinama; MaÄ‘ari, najveća manjinska grupa, kljuÄ?ni su koalicioni partner njegove vlade. Ungureanu, diplomac sa Univerziteta Oksford, prozapadno je orijentisan. Kao ĹĄef diplomatije saraÄ‘ivao je sa Sjedinjenim DrĹžavama povodom Iraka, a kao ĹĄef obavjeĹĄtajne sluĹžbe radio je i sa drugim Ä?lanciama NATO. Rumunija je Ä?ak imala i sukob sa Rusijom 2010. zbog ĹĄpijuniranja koje je rezultiralo obo-

Foto: Rojters

OĹživio partiju: Ungureanu stranim protjerivanjem diplomata. Ungureanu se oslonio na koaliciju i formirao novu vladu za samo tri dana, ĹĄto je promijenilo raspoloĹženje iz oÄ?ajanja u nadu da PDL moĹže da se povrati. Dobar poznavalac Ä?etiri jezika i poznat kao struÄ?an rukovodilac, Ungureanu je obećao da će nastaviti Bokov program, ukljuÄ?ujući i privatizacije, izgradnju puteva, olakĹĄanje poslovne atmosfere i saradnju sa MMF-om. Rumunski prihod per capita joĹĄ uvijek je manji od po-

DIJALOG najjaÄ?e oruĹžje

Rusija podrĹžava reforme Sirije: PuĹĄkov i Asad juÄ?e u Damasku mokratijom. Pravo uÄ?eťća na referendumu ima 14,6 miliona ljudi. Zapad i sirijska opozicija odbacile su plan kao ĹĄalu, istiÄ?ući da je nemoguće dobiti realne rezultate u vrijeme represije, prenio je Rojters. Generalni sekretar Arapske lige ) * ' * je rekao juÄ?e da ima nagovjeĹĄtaja da bi Kina i Rusija mogle da promijene svoj stav o Siriji. „Postoje indikacije koje dolaze iz Kine i donekle iz Rusije da moĹžda ima promjena u njihovom stavu“, kazao je Elarbi. MeÄ‘utim+ & ĹĄ , ĹĄef Odbora za meÄ‘unarodna pitanja u donjem domu ruskog parlamenta, sastao se juÄ?e sa Asadom u Damasku i ponovio podrĹĄku Rusije

njegovom planu. PuĹĄkov je takoÄ‘e naglasio potrebu da se nastavi rad na pronalaĹženju „politiÄ?kog rjeĹĄenja krize zasnovanom na dijalogu izmeÄ‘u svih strana, bez strane intervencije“, prenijela je Sana. Kina, koja je tokom vikenda poslala svog izaslanika u Damask, takoÄ‘e je podrĹžala Asadovu ideju politiÄ?kog rjeĹĄenja i apelovala na vladu i opoziciju da prekinu sa nasiljem. U uredniÄ?kom komentaru objavljenom juÄ?e u „Narodnim novinama“ - glasniku KomunistiÄ?ke partije Kine – kritikovan je Zapad, gdje se kaĹže: „Ukoliko zemlje Zapada nastave da u potpunosti podrĹžavaju sirijsku opoziciju, to će za

Foto: Rojters

posljedicu imati veliku erupciju graÄ‘anskog rata i neće biti ĹĄanse da se izbjegne strana vojna intervencija u Siriji“. Zapad je za sada odbacio mogućnost vojne intervencije poput one u Libiji, ali je Arapska liga nagovijestila da su pojedine njene Ä?lanice spremne da ĹĄalju oruĹžje opoziciji. Sa Iranom, koji je već u sukobu sa SAD-om, Evropom i Izraelom zbog svog nuklearnog programa, razmjeĹĄtanje ratnih brodova radi obuke sirijskih snaga samo će pojaÄ?ati sumnje Zapada da bi kriza u Damasku, ako ne bude uskoro rijeĹĄena, mogla prerasti u regionalni konflikt. ĹĄ

Bok je stalno usvajao teĹĄke zakone poput kresanja plata i penzija dekretima, zaobilazeći tako parlament tehnikom koja bi mogla da se dovede u pitanje samo kroz glasanje o povjerenju. Ovakva praksa ostavljala je – iako mali - stalni rizik od pada vlade, razljutila opoziciju, koalicione partnere, poslovni svijet i mnoge biraÄ?e. Ungureanu koji trenutno nije Ä?lan PDL-a, ali se oÄ?ekuje da će preuzeti Ä?elo partije na kongresu narednih mjeseci, nagovijestio je da će prekinuti sa dosadaĹĄnjom praksom iskuĹĄavanja granica i traĹžiti konsenzus. „Moje iskustvo u diplomatiji nauÄ?ilo me je da nema moćnijeg oruĹžja od dijaloga“, kazao je u parlamentu. AnalitiÄ?ari smatraju da je pozicija Ungureanua snaĹžna uprkos rejtingu partije. „On je profesionalac, fini diplomata i intelektualac koji ima impresivnu moć da okupi ljude oko sebe“, kazao je Rojtersu potpredsjednik PDL-a ( . „Ideja da Ungureanu sada teĹži 'nemogućoj misiji' zapravo je velika politiÄ?ka prednost za njega jer će i najmanji uspjeh donijeti poene, dok bi svaki neuspjeh bio pripisan kontekstu“, napisao je komentator u nedjeljniku „Revista 22“. Iako je mnoge uznemirio uspon ĹĄefa obavjeĹĄtajne sluĹžbe do mjesta prvog Ä?ovjeka zemlje u kojoj se joĹĄ uvijek osjećaju traume od zastraĹĄujuće Sekuritatee iz doba komunistiÄ?kog reĹžima, paralele sa Putinom su ograniÄ?ene. Dok je Putin bio u sluĹžbi komunistiÄ?kog KGB-a i doprinio pokretanju novog rata protiv Ä?eÄ?enskih separatista tokom njegovog uspona na vlasti, Ungureanu je suviĹĄe mlad da je mogao raditi za Sekuritateu, a ne iz-

lovine prosjeka zemalja EU, a pet godina nakon ĹĄto se ta zemlja pridruĹžila Uniji neka sela i gradska naselja joĹĄ uvijek nemaju vodu i struju. Duboka recesija zaustavila je napredak i prolongirana je smanjenjem potroĹĄnje, ĹĄto je dio paketa ĹĄtednje koju je diktirao MMF. Emigracija je toliko zastupljena da je broj stnovnika za deset godina smanjen za 12 procenata, a i neki struÄ?njaci se muÄ?e da sastave kraj sa krajem.

MILJENIK JAVNOSTI: BivĹĄi istoÄ?nonjemaÄ?ki disident i borac za ljudska prava Joahim Gauk izabran za nasljednika Kristijana Vulfa


Nisam Supermen

Kiseli osmijeh: Merkelova sa Gakom juÄ?e u Berlinu bi mogao da popravi ĹĄtetu koju je funkciji ĹĄefa njemaÄ?ke drĹžave nanio . BivĹĄi istoÄ?nonjemaÄ?ki aktivista za ljudska prava poznat je po tome ĹĄto kaĹže ono ĹĄto misli i bori se za svoja uvjerenja, piĹĄe „Špigl“. Prije dvije godine bio je na korak da postane njemaÄ?ki predsjednik. U ljeto 2010, u zemlji je izbila prava histerija kada su Socijaldemokrate (SPD) i Zeleni predstavili Gauka kao svog kandidata.

Hriťćansko demokratska unija (CDU) kancelarke i njen koalicioni partner, Slobodna demokratska partija (FDP), Ä?vrsto su se drĹžali Vulfa. MeÄ‘utim, simpatije graÄ‘ana su bile na strani Gauka, pastora iz pokrajine Meklenburg-Zapadna Pomeranija. Prije nego ĹĄto je Vulf izabran, odrĹžana su puna tri kruga glasanja u Saveznoj skupĹĄtini. IzmeÄ‘u drugog i trećeg kruga , Gauk je pomislio da bi mogao

da pobijedi. Kada je izgubio, bol je oÄ?igledno bio veći nego ĹĄto je bio voljan da prizna. Ipak, prisustvovao je zabavi u Ä?ast novog predsjednika i Vulfu poĹželio sve najbolje. JoĹĄ u ljeto 2010. Ä?inilo se Ä?udnim to ĹĄto Merkelova nije htjela Gauka za predsjednika. Na kraju krajeva, njih dvoje imaju puno toga zajedniÄ?kog: kancelarka je kćerka pastora, liÄ?no poznaje Gauka i jedno o drugom imaju visoko miĹĄljenje. MeÄ‘utim, ta odluka

UDRUĹ˝IVANJE snaga protiv Merkelove Time ĹĄto je prihvatila kandidata opozicije, Angela Merkel je pretrpjela najbolniji poraz u toku mandata. Njen mlaÄ‘i koalicioni partner, FDP, sklopio je dogovor sa dvije glavne opozicione partije da bi progurao njihov izbor. Sramotan poraz mogao bi predstavljati prekretnicu za kancelarku, navodi se u komentaru Ĺ u listu „Špigl“. Kancelarka ima osobinu koja je ujedno veoma ljudska i dopadljiva: ne umije da drĹži pod kontrolom svoje facijalne ekspresije. Njene crte uvijek izdaju trenutno raspoloĹženje i ĹĄto taÄ?no misli. Na konferenciji na kojoj je pet vodećih politiÄ?kih partija predstavilo Gauka kao kandidata, Merkelova je hrabro pokuĹĄavala da se smije. MeÄ‘utim, nije mogla da sprijeÄ?i svoju kiselu ekspresiju kada je sebe primorala da hvali osobu koju je prije manje od dvije godine sprijeÄ?ila da postane predsjednik. Konzervativci nastoje da Merkelin ustupak predstave kao pametan potez. MeÄ‘utim, to je pogreĹĄno stanoviĹĄte. Podjeća na jedan sliÄ?an pokuĹĄaj sa bivĹĄim kancelarom Ĺ . Kada je Ĺ reder 2004. podnio ostavku na mjesto ĹĄefa SPD-a, neki ljudi – apsolutno ignoriĹĄući Ä?injenice – pohvalili su tu mudru odluku. U stvarnosti, njegova odluka je donijeta iz slabosti. Ĺ reder je godinu kasnije uklonjen sa mjesta kancelara. Osoba koja je donijela presudu bila je niko drugi do liderka opozicije u to vrijeme – Angela Merkel. MeÄ‘utim, sada je bila primorana da prihvati odluku tri partije: opozicionih SPD i Zelenih, te koalicionog partnera FDP-a. Sada su te tri partije, koje bi mogle udruĹžiti snage i formirati koalicionu vladu nakon izbora 2013, krenule svojim putem. Trio je nadmudrio stratega Merkelovu. Kancelarka i liderka CDU postala je nakon vikenda izolovanija – i slabija. ima jednostavno objaĹĄnjenje: Ona je Ä?isto politiÄ?ka. OÄ?ekuje se da će Gauk kritikovati kompletnu politiÄ?ku klasu: CDU, jer ignoriĹĄe graÄ‘ane prilikom implementiranja novih programa; FDU, jer stavlja interese trĹžiĹĄta ispred interesa graÄ‘ana; SPD, jer pretjeruje u napadima na bankarski sistem; a Zelene kada previĹĄe moraliĹĄu. „Špiglâ€? istiÄ?e kako moĹžemo

oÄ?ekivati i da se Gauk bori sam protiv svih. ProĹĄao je kroz toliko toga da se neće lako povući kao bivĹĄi predsjednik . Niti će trÄ?ati za dĹžet setom kao Vulf. Na konferenciji za novinare traĹžio je da mu oproste greĹĄake koje će praviti u poÄ?etku. Na kraju krajeva, rekao je, narod ne moĹže oÄ?ekivati da je on „Supermen, ili osoba bez mane“. ĹĄ

SASTANAK U BRISELU: Ministri finansija eurozone u maratonskim razgovorima pokuĹĄavali da postignu dogovor oko GrÄ?ke

KAO U RUSIJI: BivĹĄi ĹĄef ĹĄpijuna na Ä?elu drĹžave

Ungureanu nije Sporim koracima do rjeĹĄenja rumunski Putin , - % „ “.

- Ministri finansija eurozone sinoć su se sporo primicali odobravanju drugog paketa spasa za GrÄ?ku koji bi rijeĹĄio momentalne duĹžniÄ?ke obaveze Atine, ali nije vjerovatno da bi oĹživio posrnulu ekonomiju ove nacije. Dok je Ĺ˝ , ĹĄef eurogrupe, poznat po tome da govori otvoreno ono ĹĄto misli, kazao novinarima da se „mora naći rjeĹĄenje, makar i provizorno“, grÄ?ki premijer / & $ - pokuĹĄavao je da nagovori privatni sektor da mu otpiĹĄu joĹĄ duga. Ako se naÄ‘e „rjeĹĄenje“, deblokiralo bi se 130 milijardi eura za GrÄ?ku. To bi pomoglo Atini i da servisira prva dospijeća, od 14 miliona, u martu. „RjeĹĄenje“ zavisi od toga da li će Papademos uspjeti da uvjeri svoje kolege ministre, zatim privatni sektor (evropske, uglavnom francuske i njemaÄ?ke banke), kao i javni sektor (ECB i MMF) da će Grci sprovesti i rezove i strukturne refrome, poput reformi javne administracije i privatizaciju. U stavu Pariza i Berlina vidi se da oni nemaju baĹĄ nimalo povjerenja u Atinu. TraĹžili su, da ako se da novac GrÄ?koj, on bude na specijalnom, blokiranom raÄ?unu, s kojeg se grÄ?ka javna administracija ne bi mogla otvoreno sluĹžiti, nego striktno namjenski. „Mi u EU ovim blokiranim

Venizelos, Papademos, Junker i njemaÄ?ki ministar Volfgang Ĺ ojble juÄ?e u Briselu raÄ?unom kaĹžemo - vi, Kinezi, Korejci, Japanci, Amerikanci, Indijci i svi drugi koji ste nama poklonili povjerenje i investirali u eurozonu, kad ste investirali u GrÄ?ku, bićete isplaćeni“, kazao je francuski ministar finansija ( . Sporazum o paketu za spasavanje vrijednom 130 milijardi eura po strogim uslovima stavio

bi taÄ?ku na nekoliko mjeseci neizvjesnosti koje su potresle monetarni blok, Ä?ime bi se trenutno izbjegao bankrot. Diplomate i ekonomisti smatraju da bi dogovor mogao samo odloĹžiti bankrot na nekoliko mjeseci. Za oporavak bi bilo potrebno moĹžda i 10 godina, ĹĄto je slaba perspektiva koja bi mogla izvesti hiljade Grka na ulice da

Foto: Rojters

protestuju protiv mjera ĹĄtednje. Baro smatra da su se sklopile sve kockice da se postigne dogovor dok je njegov grÄ?ki kolega ' " kazao da oÄ?ekuje rjeĹĄenje. MeÄ‘utim, sinoć se oÄ?ekivalo da će razgovori trajati do duboko u noć. „Danas oÄ?ekujemo da se okonÄ?a dug period neizvjesnosti koja nije u interesu ni grÄ?ke eko-

nomije ni eurozone kao cjeline“, naveo je Venizelos u saopĹĄtenju. Ministar finansija Holandije rekao je da se zalaĹže „za stalno prisustvo trojke u Atini“, ĹĄto se odnosi na zvaniÄ?nike EU, MMF-a i ECB koji vrĹĄe nadzor nad finansijskim stanjem GrÄ?ke. Jager je takoÄ‘e istakao da je drĹžavama i institucijama koje se obaveĹžu da će GrÄ?koj joĹĄ godinama obezbjeÄ‘ivati finansijska sredstva potrebna „neka vrsta stalnog prisustva“ u diktiranju politike na terenu, „a ne jednom u tri mjeseca“. „Svaki put kad se trojka vrati sa misije u GrÄ?koj, mi ne moĹžemo da vjerujemo ĹĄta su oni opet sve radili i zato se Holandija zalaĹže za stalnu kontrolu“, objasnio je Jeger. Preciznije reÄ?eno, bez obzira na to ĹĄta Grci govore, niko nema povjerenja da će ispuniti obećanja i zato ministri eurozone gledaju kako da pronaÄ‘u naÄ?in da ih natjeraju da ostanu na kursu. To pokazuje da EU i eurozona joĹĄ uvijek raÄ?unaju da im je jeftinije pomoći GrÄ?koj nego je pustiti u bankrot. MeÄ‘utim, uvijek su moguća iznenaÄ‘enja, pa se zapravo ne zna kako će reagovati svjetsko trĹžiĹĄte akcija na „rjeĹĄenje“, da li će Holandija i Finska u svojim parlamentima odobriti pomoć koju dogovore ministri i konaÄ?no, da li će GrÄ?ka moći drĹžati svoja obećanja. Ć

SVE JAÄŒE TENZIJE: Dva iranska ratna broda usidrila se u pomorsku bazu u Siriji, ubijeni drĹžavni tuĹžilac i sudija

Rusija i Kina mijenjaju stav? Rusija, Kina i Iran iskazale su juÄ?e podrĹĄku sirijskom predsjedniku ĹĄ , nekoliko dana uoÄ?i sastanka meÄ‘unarodnih lidera sa koga će vjerovatno biti izvrĹĄen dodatni pritisak na njega da napusti vlast. Asad se sastao sa jednim visokim ruskim zvaniÄ?nikom u Damasku, koji je ponovio podrĹĄku Moskve njegovom programu reformi i govorio protiv spoljne intervencije u toj zemlji, javile su ruske i sirijske novinske agencije. Kina je optuĹžila zapadne sile za raspirivanje graÄ‘anskog rata u Siriji, a dva iranska ratna broda su se usidrila u jednu pomorsku bazu, Ä?ime su samo pojaÄ?ali tenzije meÄ‘unarodne zajednice oko nemira koji traju skoro godinu. Agencije navode da je jedna naoruĹžana grupa u nedjelju iz zasjede ubila drĹžavnog tuĹžioca i sudiju ĹĄto nagovjeĹĄtava da su brojne oruĹžane frakcije u Siriji ojaÄ?ale i da sve viĹĄe koordiniraju pobunu protiv Asada. Ciljana ubistva nisu joĹĄ doĹĄla do uĹžeg kruga Asadovih saradnika, ali najnoviji napadi ukazuju da opozicija uvodi nove metode borbe zahvaljujući sve većem broju dezertera i pojadinaca iz susednih drĹžava koji se prikljuÄ?uju pobuni. Kriza ulazi u vaĹžnu nedjelju. Zapadne i arapske zemlje bi trebalo da se sastanu u petak na konferenciji u Tunisu i izvrĹĄe pritisak na Asada da preda vlast, a za nedjelju je najavljen referendum o novom sirijskom ustavu. Referendum, koji bi vodio do viĹĄepartijskih izbora u roku od 90 dana je dio - kako je Asad opisao programa reformi kojima bi se odgovorilo na zahtjeve za većom de-

Predsjednik bivĹĄe komunistiÄ?ke zemlje tokom ekonomskih previranja imenuje ĹĄefa drĹžavne bezbjednosti za nasljednika. Da li vam ovo zvuÄ?i poznato? Rumunski predsjednik imenovao je starog saradnika ! " # za premijera, a sada je i najvjerovatniji partijski kandidat za predsjednika kada istekne Baseskuov mandat 2014, naveli su istaknuti Ä?lanovi partije, ĹĄto je potez koji podsjeća na vrijeme kad je $ % promovisao & u Rusiji prije viĹĄe od decenije, piĹĄe Rojters. PoĹĄto mu je u parlamentu izglasano povjerenje poÄ?etkom ovog mjeseca, 43-godiĹĄnji bivĹĄi ĹĄef diplomatije i ĹĄef obavjeĹĄtajne sluĹžbe Ungureanu je povratio raspoloĹženje u nepopularnoj centristiÄ?koj Demokratsko-liberalnoj partiji (PDL) prije novembarskih parlamentarnih izbora u drugoj najsiromaĹĄnijoj zemlji Ä?lanici EU. Njegov prethodnik ' vratio je ekonomiju u kolosijek sprovodeći mjere ĹĄtednje, ali pad popularnosti koji je iz toga uslijedio, ostavio mu je malo ĹĄanse da postigne pristojan izborni rezultat nakon antivladinih protesta koji su odrĹžani ĹĄirom zemlje. „Ungureanua smatramo Ä?ovjekom koji moĹže da oĹživi partiju, s obzirom na njegovo iskustvo i godine“, kazao je Rojtersu jedan poslanik PDL-a koji je uÄ?estvovao u razgovorima poslije kojih je doĹĄlo do promjene premijera, ali nije Ĺželio da bude imenovan jer je Bok, za sada, joĹĄ uvijek ĹĄef partije. „On ima velike ĹĄanse da pobijedi na predsjedniÄ?kim izborima kroz dvije godine.“

gleda ni da će se obraÄ?unavati sa manjinama; MaÄ‘ari, najveća manjinska grupa, kljuÄ?ni su koalicioni partner njegove vlade. Ungureanu, diplomac sa Univerziteta Oksford, prozapadno je orijentisan. Kao ĹĄef diplomatije saraÄ‘ivao je sa Sjedinjenim DrĹžavama povodom Iraka, a kao ĹĄef obavjeĹĄtajne sluĹžbe radio je i sa drugim Ä?lanciama NATO. Rumunija je Ä?ak imala i sukob sa Rusijom 2010. zbog ĹĄpijuniranja koje je rezultiralo obo-

Foto: Rojters

OĹživio partiju: Ungureanu stranim protjerivanjem diplomata. Ungureanu se oslonio na koaliciju i formirao novu vladu za samo tri dana, ĹĄto je promijenilo raspoloĹženje iz oÄ?ajanja u nadu da PDL moĹže da se povrati. Dobar poznavalac Ä?etiri jezika i poznat kao struÄ?an rukovodilac, Ungureanu je obećao da će nastaviti Bokov program, ukljuÄ?ujući i privatizacije, izgradnju puteva, olakĹĄanje poslovne atmosfere i saradnju sa MMF-om. Rumunski prihod per capita joĹĄ uvijek je manji od po-

DIJALOG najjaÄ?e oruĹžje

Rusija podrĹžava reforme Sirije: PuĹĄkov i Asad juÄ?e u Damasku mokratijom. Pravo uÄ?eťća na referendumu ima 14,6 miliona ljudi. Zapad i sirijska opozicija odbacile su plan kao ĹĄalu, istiÄ?ući da je nemoguće dobiti realne rezultate u vrijeme represije, prenio je Rojters. Generalni sekretar Arapske lige ) * ' * je rekao juÄ?e da ima nagovjeĹĄtaja da bi Kina i Rusija mogle da promijene svoj stav o Siriji. „Postoje indikacije koje dolaze iz Kine i donekle iz Rusije da moĹžda ima promjena u njihovom stavu“, kazao je Elarbi. MeÄ‘utim+ & ĹĄ , ĹĄef Odbora za meÄ‘unarodna pitanja u donjem domu ruskog parlamenta, sastao se juÄ?e sa Asadom u Damasku i ponovio podrĹĄku Rusije

njegovom planu. PuĹĄkov je takoÄ‘e naglasio potrebu da se nastavi rad na pronalaĹženju „politiÄ?kog rjeĹĄenja krize zasnovanom na dijalogu izmeÄ‘u svih strana, bez strane intervencije“, prenijela je Sana. Kina, koja je tokom vikenda poslala svog izaslanika u Damask, takoÄ‘e je podrĹžala Asadovu ideju politiÄ?kog rjeĹĄenja i apelovala na vladu i opoziciju da prekinu sa nasiljem. U uredniÄ?kom komentaru objavljenom juÄ?e u „Narodnim novinama“ - glasniku KomunistiÄ?ke partije Kine – kritikovan je Zapad, gdje se kaĹže: „Ukoliko zemlje Zapada nastave da u potpunosti podrĹžavaju sirijsku opoziciju, to će za

Foto: Rojters

posljedicu imati veliku erupciju graÄ‘anskog rata i neće biti ĹĄanse da se izbjegne strana vojna intervencija u Siriji“. Zapad je za sada odbacio mogućnost vojne intervencije poput one u Libiji, ali je Arapska liga nagovijestila da su pojedine njene Ä?lanice spremne da ĹĄalju oruĹžje opoziciji. Sa Iranom, koji je već u sukobu sa SAD-om, Evropom i Izraelom zbog svog nuklearnog programa, razmjeĹĄtanje ratnih brodova radi obuke sirijskih snaga samo će pojaÄ?ati sumnje Zapada da bi kriza u Damasku, ako ne bude uskoro rijeĹĄena, mogla prerasti u regionalni konflikt. ĹĄ

Bok je stalno usvajao teĹĄke zakone poput kresanja plata i penzija dekretima, zaobilazeći tako parlament tehnikom koja bi mogla da se dovede u pitanje samo kroz glasanje o povjerenju. Ovakva praksa ostavljala je – iako mali - stalni rizik od pada vlade, razljutila opoziciju, koalicione partnere, poslovni svijet i mnoge biraÄ?e. Ungureanu koji trenutno nije Ä?lan PDL-a, ali se oÄ?ekuje da će preuzeti Ä?elo partije na kongresu narednih mjeseci, nagovijestio je da će prekinuti sa dosadaĹĄnjom praksom iskuĹĄavanja granica i traĹžiti konsenzus. „Moje iskustvo u diplomatiji nauÄ?ilo me je da nema moćnijeg oruĹžja od dijaloga“, kazao je u parlamentu. AnalitiÄ?ari smatraju da je pozicija Ungureanua snaĹžna uprkos rejtingu partije. „On je profesionalac, fini diplomata i intelektualac koji ima impresivnu moć da okupi ljude oko sebe“, kazao je Rojtersu potpredsjednik PDL-a ( . „Ideja da Ungureanu sada teĹži 'nemogućoj misiji' zapravo je velika politiÄ?ka prednost za njega jer će i najmanji uspjeh donijeti poene, dok bi svaki neuspjeh bio pripisan kontekstu“, napisao je komentator u nedjeljniku „Revista 22“. Iako je mnoge uznemirio uspon ĹĄefa obavjeĹĄtajne sluĹžbe do mjesta prvog Ä?ovjeka zemlje u kojoj se joĹĄ uvijek osjećaju traume od zastraĹĄujuće Sekuritatee iz doba komunistiÄ?kog reĹžima, paralele sa Putinom su ograniÄ?ene. Dok je Putin bio u sluĹžbi komunistiÄ?kog KGB-a i doprinio pokretanju novog rata protiv Ä?eÄ?enskih separatista tokom njegovog uspona na vlasti, Ungureanu je suviĹĄe mlad da je mogao raditi za Sekuritateu, a ne iz-

lovine prosjeka zemalja EU, a pet godina nakon ĹĄto se ta zemlja pridruĹžila Uniji neka sela i gradska naselja joĹĄ uvijek nemaju vodu i struju. Duboka recesija zaustavila je napredak i prolongirana je smanjenjem potroĹĄnje, ĹĄto je dio paketa ĹĄtednje koju je diktirao MMF. Emigracija je toliko zastupljena da je broj stnovnika za deset godina smanjen za 12 procenata, a i neki struÄ?njaci se muÄ?e da sastave kraj sa krajem.

MILJENIK JAVNOSTI: BivĹĄi istoÄ?nonjemaÄ?ki disident i borac za ljudska prava Joahim Gauk izabran za nasljednika Kristijana Vulfa


STAV KONTRA

PoĹĄtujemo proceduru B

OÄŒIMA EVROPE

STAV ST KO

Povodom teksta gospoÄ‘e Ljupke KovaÄ?ević, objavljenog u dnevnim novinama „Vijesti“ 17. februara 2012. godine pod naslovom "Oduzimanje dostojanstva", strana 19, a u cilju potpune i taÄ?ne informisanosti crnogorske javnosti, obavjeĹĄtavamo Vas o sljedećem: Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore je organizacija koja vrĹĄi javna ovlaťćenja prilikom rjeĹĄavanja o pravima i obavezama iz penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno, javni servis za aĹžurno i kvalitetno pruĹžanje usluga korisnicima prava i osiguranicima. U tom cilju, Fond PIO i Savez udruĹženja penzionera Crne Gore, a na inicijativu velikog broja penzionera, zakljuÄ?uju ugovore o poslovnoj saradnji sa bankama, mikrokreditnim i finansijskim institucijama i organizacijama i drugim pravnim subjektima. Predmet ugovora su raznovrsni paketi usluga: koriťćenje usluga kreditiranja, koriťćenje medicinskih usluga i kupovina robe pod povoljnijim uslovima na odloĹženo plaćanje u viĹĄe mjeseÄ?nih rata, kao i druge povoljnosti u cilju poboljĹĄanja Ĺživotnog standarda korisnika prava. ZakljuÄ?ivanje navedenih ugovora je moguće jedino za cjelokupnu penzionersku populaciju, a svaki korisnik prava moĹže odluÄ?iti da li će te povoljnosti koristiti ili ne. Kako bi se sprijeÄ?ile eventualne zloupotrebe prilikom kreditnog zaduĹživanja penzionera, Fond PIO se ugovorom obavezao da bez potvrde banke o izmirenim obavezama korisnika prava, neće preusmjeravati penziju u korist druge banke ili PoĹĄte Crne Gore. Pravo je svakog penzionera da slobodno izabere neku od poslovnih banaka koja posluje na teritoriji Crne Gore, ili pak PoĹĄtu Crne Gore, preko koje Ĺželi da mu se vrĹĄi isplata prava. MeÄ‘utim, to podrazumijeva i obavezu da se prilikom prelaska na drugu poslovnu banku ili PoĹĄtu Crne Gore poĹĄtuje propisani

EN KOM

postupak i procedura. Imajući u vidu Ä?injenicu da se isplata penzija i drugih prava vrĹĄi svakog 20. u mjesecu, neophodno je da svaki podnosilac zahtjeva za promjenu poslovne banke preko koje ostvaruje steÄ?eno pravo, ili pak promjenu tekućeg raÄ?una ili adrese na koju se vrĹĄi isplata, na vrijeme o tome obavijesti Fond, a najkasnije do 12. u mjesecu. To iskljuÄ?ivo sa razloga da bi se postupilo po zahtjevu korisnika prava i podaci aĹžurirali u bazu korisnika, Ä?ime se stvaraju pretpostavke za blagovremeni obraÄ?un i isplatu penzija i drugih prava. Nije uobiÄ?ajeno i suprotno je Zakonu o zaĹĄtiti podataka o liÄ?nosti i liÄ?nih podataka da se promjene u bazi korisnika prava mogu vrĹĄiti na osnovu telefonskih poziva, bez liÄ?nog prisustva stranke, provjere njenog identiteta i njenih liÄ?nih podataka. U suprotnom, mogle bi se desiti neregularne promjene podataka ĹĄto bi izazvalo negativne posljedice po korisnike prava Ä?iju isplatu vrĹĄi Fond PIO, kao i finansijske posljedice po Fond koji garantuje ispravnost i taÄ?nost podataka. Kako se gospoÄ‘a Ljupka KovaÄ?ević 13. februara tekuće godine obratila Fondu telefonskim putem, to nije bilo pravno i tehniÄ?ki moguće postupiti po njenom zahtjevu sa razloga ĹĄto je isto suprotno Zakonu i propisanim procedurama. Na kraju, istiÄ?emo da Fond PIO stoji na usluzi svakom korisniku prava, pa i gospoÄ‘i Ljupki KovaÄ?ević, shodno nadleĹžnosti Fonda i pozitivnim zakonskim propisima, kao i da svaku eventualnu nejasnoću ili sporno pitanje rjeĹĄavamo u struÄ?nim sluĹžbama Fonda, u cilju kvalitetne saradnje, a na zadovoljstvo svih korisnika prava, kao i u cilju zaĹĄtite interesa svakog penzionera i Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore. S poĹĄtovanjem, +,-.Ĺ / .Ć1 Ä? % Ä? !.

TARI

Pada li?

Pad Vlade je izvjestan koliko i taÄ?nost dnevnog horoskopa. U ovoj priredbi crnogorskog teatra apsurda, ministri lopatama Ä?iste Podgoricu kako bismo potpuno ‘spremni’ poÄ?eli pregovore s EU. Od padanja izgleda neće biti niĹĄta

% sada dominira crnogorskom medijskom scenom. Ni bivĹĄi premijer, ni predĹ›ednik SkupĹĄtine ne mogu se porediti sa trenutnom popularnoťću simpatiÄ?nog prognostiÄ?ara. GraÄ‘ani vjeruju da su posljedice nevremena mogle biti blaĹže da su nadleĹžni blagovremeno razmotrili Micevovu ocjenu o dolazećem haosu. Ipak, ova kolumna se neće baviti snijegom i kiĹĄom, jer to nisu jedine padavine u Crnoj Gori. Niti će se osvrtati na uklanjanje snjeĹžnog pokrivaÄ?a i drugih prepreka koje oteĹžavaju normalno odvijanje Ĺživota u Crnoj Gori. Tema ove kolumne je ona malo intrigantnija padavina, Ä?iji dolazak analitiÄ?ari rijetko mogu taÄ?no predvidjeti, a zove se Vlada. Ona Ä?as pada, Ä?as ne pada, poput svakodnevne kiĹĄe u Engleskoj. Paradoksalno je, meÄ‘utim, ĹĄto je drĹžava, uprkos odsustvu ovakve padavine, u haotiÄ?noj situaciji, a Ä?iťćenje je neophodno. Drugim rijeÄ?ima, i kad Vlada ne pada, drĹžava i graÄ‘ani sve dublje tonu u Ĺživo blato, a ni zimske gume ni lanci nisu dovoljni za izvlaÄ?enje iz ambisa. A i da padne, kojom mehanizacijom bismo se evakuisali iz nameta koji nam je donijela? Vlada premijera ' %ĹĄ ć nije ispunila ni minimum oÄ?ekivanja graÄ‘ana koji su, iako uz dozu opreznosti, ipak s nadom doÄ?ekali njegov ulazak u KaraÄ‘orÄ‘evu bb. Mala digresija: da li je numerizacija, Ä?ije odsustvo je simptom hroniÄ?ne neureÄ‘enosti drĹžave, na vidiku? Razloga za pad Vlade je dovoljno: koaliciju su tresli incidenti na lokalnim nivoima a naroÄ?ito u Glavnom gradu; paljenje vozila “Vijestiâ€? kao i drugi vidovi ugroĹžavanja medijskih sloboda joĹĄ nisu razrijeĹĄeni; telekomunikacione afere su postale uÄ?estale bilo u obliku sumnjivih listinga ili koruptivnih privatizacija; cijene struje i namirnica su se vinule iznad Lovćena ĹĄto je većinu naĹĄih sugraÄ‘ana dovelo do ruba eg-

kratkoroÄ?ni privid pluralistiÄ?ke koalicije, iako je svima jasno da će se parazitiranje u foteljama ‘reformisanih’ komunista nastaviti. Opozicija je pokrenula inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi. Paťće, neće pasti, pitanje je sad. Umjesto Vlade, pao je snijeg i zavijao nas do te mjere da smo ostali paralisani, odsjeÄ?eni jedni od drugih, nemoćni. Pad Vlade je postao izvjestan koliko i taÄ?nost dnevnog horoskopa. U ovoj priredbi crnogorskog teatra apsurda, ministri lopatama Ä?iste Podgoricu kako bismo punom parom, potpuno ‘spremni’, poÄ?eli pregovore za Ä?lanstvo u EU. Od padanja izgleda neće

PIĹ E

NEMANJA TEPAVÄŒEVIĆ biti niĹĄta. Imajući u vidu besmislenost ove priÄ?e, vrijedi se osvrnuti na sami koncept glasanja o (ne)povjerenju Vladi. U NjemaÄ?koj i drugim evropskim zemljama koje su primijenile njen

Premijerova prozivka MANS-a zbog politiÄ?kog angaĹžmana je potpuni promaĹĄaj. Slijedeći njegovu logiku, Vanja Ćalović bi premijeru trebalo da sugerisaĹĄe da osnuje turistiÄ?ku agenciju s aranĹžmanima za Maroko zistencije. Zavaravanju javnosti doprinosi i ‘profesionalnost’ RTCG koja sada nudi ‘kritiÄ?ki’ osvrt, sa novonaĹĄminkanim voditeljima koji im sluĹže kao metle za Ä?iťćenje dvadesetogodiĹĄnje prljavĹĄtine saÄ?injene od laĹži i manipulacija. U jeku zahtjeva osiromaĹĄene većine, Vlada je odluÄ?ila da i dalje plaća dugove inostranih tajkuna naĹĄim novcem. Manji partner fingira protivljenje DPS-u tako ĹĄto u javnosti stvara

“Vijestiâ€?objavljuju najzanimljivije komentare koje Ä?itaoci ostavljaju ispod tekstova na sajtu www.vijesti.me

Ĺžirirao vladi za ovaj kre- % Ä?% dit... NNGB - Da nije ! Ä? ć & MANS-a bilo bi idiliÄ?no, svi bi aplaudirali LukĹĄiću,

MugoĹĄi, Brajoviću i os - U ovom talima i niĹĄta nam ne bi sluÄ?aju je sreća ĹĄto da- falilo, imali bismo kredita naĹĄnju omladinu preda- tuÄ‘ih da vraćamo, pje! ć #$ vanja uopĹĄte ne zanima- sama da Ä?itamo, ma pravo blagostanje. Ĺ ta hoće % ju... ta Ćalovićka, jedna pa - Ne ' %ĹĄ ć ()* rapolitiÄ?arka da Ä?aÄ?ka. mogu da se sjetim da sam Ä?

Ä? Ä? ÄŒudi me da nisu optuĹžili Miceva pod obrazloĹženjem DOSLUĆIVANJE S PREDUMIĹ LJAJEM.

! Ä? % „! % “ ĹĄ

% & ĹĄ Ĺž 2 ! Ĺž 34$ Ä? 2 - % Ĺž % ć

% 2 ! Ĺž

5 6 2 5 % $7$8797 3$:2

model, poput Ĺ panije, MaÄ‘arske, Slovenije ili Poljske, glasanje o nepovjerenju je konstruktivno. Prije trideset godina, ovom metodom je Vlada socijaldemokrate * & pala, a na kancelarsko mjesto je doĹĄao demohriťćanski lider & koji je bivĹĄem premijeru oteo koalicionog partnera. Princip je jednostavan; ukoliko većina poslanika povuÄ?e podrĹĄku Vladi, da bi se izbjegao destruktivni vakuum vlasti, oni koju su izglasali nepovjerenje

duĹžni su predloĹžiti mandatara koji će sastaviti novu Vladu. Ako je to pak nemoguće, novi izbori su neminovni. Prva varijanta bi, iako praktiÄ?no neizvodljiva, Crnoj Gori i njenim graÄ‘anima mogla donijeti ako ne bolji, onda bar drugaÄ?iji scenario vladanja, dok drugom opcijom ne dobijamo niĹĄta novo. Naime, ako bi Vlada pala na SkupĹĄtini, a opozicija se ujedinila sa SDP iza zajedniÄ?kog kandidata, doĹĄlo bi do prve prave alternacije vlasti. Kompromisna r jeĹĄenja bi po prvi put prevagnula u politiÄ?kom Ĺživotu Crne Gore. Ako se meÄ‘utim raspiĹĄu vanredni izbori, stara garda ostaje u svojim luksuznim automobilima koji se koriste i vikendom i praznicima, na uĹĄtrb naĹĄih praznih dĹžepova. Za razliku od g. Miceva koji ima dobru vremensku laboratoriju u Crnoj Gori u kojoj moĹže primijeniti teorijsko znanje iz meteorologije, politikolozi su uskraćeni za funkcionalan sistem ureÄ‘enja u kojem bi testirali steÄ?eno znanje. Ĺ taviĹĄe, politiÄ?ari su i dalje nezreli i nespremni na kompromisna r jeĹĄenja kojim bi se prevaziĹĄle barijere izgraÄ‘ene iz nekog samo njima znanog prkosa. Dok Ä?ekamo prijeko potrebnu padavinu, onu sa kojom će otići cijelokupna ministarska i viceministarska, direktorska, vrhovna i ostala dvadesetogodiĹĄnja garnitura, moĹžemo poloĹžiti knjige na police, gdje će teorijski okvirovi sakupljati praĹĄinu. U meÄ‘uvremenu, dok se ne stvore povoljne prilike za padavinu, naĹĄa je graÄ‘anska duĹžnost da ih pozivamo na odgovornost i da zahtijevamo opipljive rezultate. Zbog toga je premijerova prozivka MANS-a zbog politiÄ?kog angaĹžmana potpuni promaĹĄaj. Slijedeći njegovu logiku, u obrnutom scenariju, Ć ć bi premijeru trebala sugerisati da osnuje turistiÄ?ku agenciju s aranĹžmanima za Maroko, jer odgovorni politiÄ?ari ne idu na ekskurzije dok graÄ‘ani grcaju u dugovima. Budući da najviĹĄim institucionalnim procedurama za pokretanje postupka o odgovornosti Vlade nismo u stanju da kaznimo ĹĄtetno djelovanje izvrĹĄne vlasti, onda nam ne smiju zabraniti legitimni i jedini mogući izlaz a to je javni protest protiv neodgovornosti. PoĹĄto ni mrazna sibirska zima ne moĹže da nam donese pad Vlade, a anemiÄ?na i fragmentisana opozicija nudi slabaĹĄne promjene, politiÄ?ko djelovanje istinski NEvladinog sektora je poĹželjno. Ako nam već stavljate strujnu omÄ?u oko vrata, i nećete slijediti primjer snijega koji je pao, pustite nas barem da slobodno ĹĄetamo ulicama crnogorskih gradova sa civilnim sektorom ako već politiÄ?ku alternativu (joĹĄ uvijek) nemamo. ( / %

% ĹĄ ,

;5 nemanja.tepavcevic@politics.ox.ac.uk

VIJESTI PRIJE 5 GODINA

Vlada spasava EPCG i KAP-u nudi struju iz Pljevalja Tenderska komisija zatraĹžila je zvaniÄ?no od En plus grupe da, ako kupi pljevaljsku Termoelektranu, struju iz nje koristi za snabdijevanje KAP-a i za tu koliÄ?inu rastereti Elektroprivredu - kazao je ministar za ekonomski razvoj i predsjednik tenderske komisije Branimir Gvozdenović. “Bilo bi veoma dobro kada bi se prihvatio naĹĄ zahtjev da se KAP snabdijeva iz TE Pljevljaâ€?, rekao je on novinarima. Tenderska komisija mjesecima pregovara o prodaji TE i 31 odsto akcija Rudnika uglja sa En plus grupom ruskog tajkuna Olega Deripaske, a kamen spoticanja je do sad bila cijena po kojoj će poslije prodaje, EP kupovati struju iz Pljevalja. U dosadaĹĄnjim pregovorima Rusi su bili Ä?vrsto protiv te varijante. Iako će, ako Rusi prihvate zahtjev, EP biti u boljoj situaciji jer će izbjeći unaprijed ĹĄtetan posao - kupovinu skupe struje iz TE od En plusa i prodaju po niĹžoj cijeni takoÄ‘e En plusu za KAP, ostaće problem deficita el. energije u Crnoj Gori.

VIJESTI PRIJE 10 GODINA

Nebitno koliko se duguje plata, već da se odustalo od ťtrajka

Direktor Crnagoraputa Savo ParaÄ?a odbio je da saopĹĄti koliko zarada i nadoknada za topli obrok firma duguje zaposlenima. ParaÄ?a je istakao da su radnici u toku proĹĄle godine primili 12 plata, a da im je posljednja isplaćena za decembar. “Ne bih da govorim o ciframa. Za 15-ak dana, otkad sam na Ä?elu Crnagoraputa imao sam niz korektnih

sastanaka sa radnicima i trudim se da upoznam njihove probleme i rjeťavam ih u hodu. Nije bitno koliko preduzeće trenutno duguje zaposlenima, već da ono dobro funkcioniťe i da radnici odustaju od najavljenog ťtrajka. Organizacija ťtrajka je stvar Sindikata, a ja sam poslodavac. Za CG je dobro da ima preduzeće koje funkcioniťe, a ako mu dobro ide treba ga ostaviti na miru�, kazao je on.


Hotel sa pet (ribarskih) zvjezdica

STAV

otezi koje povlaÄ?i JP Morsko dobro (JPMD) u Ulcinju obiÄ?no stvaraju kod graÄ‘ana ovog grada brojne nedoumice i kontradiktornosti, kao nadaleko „Ä?uvena“ granica Morskog dobra u Ulcinju koja zalazi nekoliko km u dubinu teritorije samog grada, a samo 15 km dalje prema Baru. Ni ĹĄetaliĹĄte koje je tik uz more ne pripada teritoriji JPMD. Nego, ovog puta nećemo o tome, već o mukama ribara koji su dekretom nekog neznavenog funkcionera dovedeni u krajnje poniĹžavajući poloĹžaj. A tek kad se pojavi i saopĹĄtenje JPMD (teskt “Za Jadran 350.000 euraâ€?, Vijesti, 29.01.2012.) povodom ubiranja poreza od ulcinjskih ribara, vjerovatno onda i ribari a i ĹĄira crnogorska javnost treba da se upitaju ĹĄto se to uÄ?ilo tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, jer tvrdnje JPMD opovrgavaju osnovne postulate obrazovnog sistema, pa neka cjelokupna javnost prosudi da li znaju stvari o kojima su mislili da znaju, a zapravo smo svi Ĺživjeli u viĹĄedecenijskoj zabludi. Od danas 2 i 2 viĹĄe nisu 4 i dragi ribari nemojte da mislite da je more slano, vjerovatno po logici JPMD nije tako. Elem, poÄ?ećemo sa matematikom. JPMD navodi Ä?injenicu da svake godine u Ulcinju ubira porez, ĹĄto je istina, ali i da svake godine uloĹži duplo viĹĄe u ovu opĹĄtinu pa nam eto priznaĹĄe da su posljednje dvije godine rashodi veći od dobitka, ĹĄto znaÄ?i da su - u gubitku, i to konstantnom. Ako izraÄ?unamo da su moĹžda i u ostalim primorskim gradovima u kojima „posluju“ u nekom blagom gubitku, onda dolazimo do matematiÄ?ke Ä?injenice da su na godiĹĄnjem nivou u gubitku za nekih par miliona. Pa ipak, ĹĄta da se radi, i ostale firme u CG posluju sa gubitkom dok se Ä?elnici tih firmi enormno bogate, pa je to sluÄ?aj izgleda i sa ovim javnim preduzećem. Ipak, da se distanciramo od predmeta matematika, koja je egzaktna nauka, a brojke su zaista neumoljive kada se sve stavi na papir. Vjerovatno će kao demanti stići saopĹĄtenje diplomiranih AjnĹĄtajna iz JPMD da su gubici relativni, a ubiranje haraÄ?a (od ribara) je konstanta. Predmet koji smo uÄ?ili u srednjoj ĹĄkoli, a koji se kosi sa Ä?injenicama saopĹĄtenja JPMD je Logika. I ne treba Ä?ovjek da bude akademski obrazovan graÄ‘anin pa da shvati da je tekst njihovog saopĹĄtenja za javnost u potpunoj koliziji sa elementarnom zdravorazumskom logikom. U naslovu piĹĄe da će JPMD uloĹžiti prikupljena finansijska sredstva u izgradnju hotela Jadran. Koliko je ova izjava populistiÄ?ka, a pritom i povrĹĄna, i sluĹži samo da bi se zamajavala javnost, govori podatak da je taj prostor gdje treba da se napravi hotel već (pro)dat „strateĹĄkom“ partneru, pa se postavlja logiÄ?ko pitanje - zaĹĄto bi jedno JP koje se finansira sredstvima poreskih obveznika uopĹĄte pomagalo neÄ?iji privatni biznis, koji izmeÄ‘u ostalog joĹĄ nije ni poÄ?eo da se gradi, ali eto JPMD će im unaprijed udijeliti kako

P

NEKO DRUGI

Predizborne Ä?arolije imska Ä?amotinja nemilice troĹĄi politiÄ?ku energiju. Vlast je u ledenim danima bila u smetovima do pojasa, a prvaci su se rado slikali tamo gde se dolazi samo jednom. Srpski jug izumire bioloĹĄki i na svaki drugi naÄ?in, to je predeo u kome su preĹživeli starci samo motivi sa sumorne razglednice i poruke na njoj: Evo ih, Ĺživi su, fala Gospodu, drĹžava brine o njima. E sad, teĹĄko je na tom mestu razgraniÄ?iti brigu od agitacije. Kad god neko od vaĹžnih ljudi ode meÄ‘u ojaÄ‘ene, tu su gomile novinara koji će ostatku naroda preneti glasove o bodrosti narodnih lidera i njihovom ljudskom licu. JoĹĄ nije bilo vesti, ako je ona uopĹĄte moguća, o tome da je neko iz vrhuĹĄke otiĹĄao meÄ‘u smetove, a da nije vukao kamarilu za sobom. Uz naredbu: bez snimanja, bez velikih abrova, ovde sam kao Ä?ovek meÄ‘u ljudima. MoĹžda se i desilo, ali nije bilo koga da javi. Ĺ ta god da bude, sneg će otići pod snagom sunca. MoĹžda će nas zaobići poplave („ako otapanje bude postepenoâ€?). Ali javljeno je da će izbora svakako biti. Krajem aprila moĹžda, poÄ?etkom maja, sigurno. Na politiÄ?koj kvantaĹĄkoj pijaci već se prave najraznovrsnije kombinacije. Sve je manje onih koji ne bi ni sa kim, a sve viĹĄe raÄ?undĹžija koji bi bilo sa kim. Ako se izuzmu neki preterano niski udarci, inaÄ?e uobiÄ?ajeni predizborni boraÄ?ki zahvati, srpsko politiÄ?ko pozoriĹĄte postaje priliÄ?no dosadno. Isti ljudi, ista poznata lica. Iste, ili skoro iste uvrede, identiÄ?ne replike. Svi Ä?ija noseća imena već naslućujemo na glasaÄ?kim listićima, već su bili u vlasti. Svi, koji su danas na vlasti ili u opoziciji, već su bili i na vlasti i u opoziciji. Vesna PeĹĄić lepo kaĹže da ne vidi bilo koga koji bi bilo ĹĄta mogao da promeni. Ako izuzmemo apsurdnu poziciju ostataka SPO u odnosu prema sopstvenom udelu u vlasti, sve ĹĄto slutimo da će se dogoditi, već se dogodilo. Nova vlada će morati da razreĹĄi elemente nepostojeće nacionalne strategije Srbije, sadrĹžane u nereĹĄivom jednaÄ?enju

Z

Na politiÄ?koj kvantaĹĄkoj pijaci sve je manje onih koji ne bi ni sa kim, a sve viĹĄe raÄ?undĹžija koji bi bilo sa kim suprotnosti: I Evropa i Kosovo. Na tom nivou svakako će se pojaviti nove generacije patriota i izdajnika, stranih plaćenika i autentiÄ?nih Ä?uvara nacionalne alhemije: dakle, ni jedno ni drugo, moĹžda neutralna Srbija sama sa sobom. Naravno da se srpska politiÄ?ka es-

PIĹ E

LJUBODR AG STOJADINOVIĆ trada ne moĹže zavrĹĄiti na utopijama nastalim samo iz razbaruĹĄenog autizma. NenadmaĹĄni zabavljaÄ? iz Sheveningena, Vojislav Ĺ eĹĄelj, joĹĄ nije rekao poslednju reÄ?. IzmeÄ‘u tuĹžilaĹĄtva, sudija i vojvode, godinama se odvija tragikomiÄ?ni vodvilj, pri Ä?emu niko, pa ni reÄ?eni sud ne moĹže da izdrĹži nadgornjavanje sa paralogizmima optuĹženog i njegovom logikom apsurda. Prema sopstvenom kazivanju, Ĺ eĹĄelj je u viĹĄe navrata bio na granici smrti, neĹĄto pod uticajem labavog ĹĄtrajka

glaÄ‘u, malo pred nebrigom zatvorskih lekara. Ovih dana mu navodno jedna velika sila radi o glavi ĹĄaljući opake elektromagnetne talase. Ako je Ĺ eĹĄelj zaista bio u Ĺživotnoj opasnosti, njegov donkihotovski duh je u prilici da se pretvori u Ĺžalopojku protiv onoga ĹĄto je sam Ĺželeo. Ionako je taj proces nepristojno dug i zasnovan na logici koju je vojvoda sam uspostavio. Ali svojom novom izjavom, namenjenom srpskoj politiÄ?koj javnosti, profesor i pisac sto kila knjiga, uneo je sveĹžinu na ledenu srpsku politiÄ?ku pijacu. Jedan od njegovih Ĺživotnih ciljeva, kako je rekao, jeste uniĹĄtenje Srpske napredne stranke. Vojvoda nikada nije praĹĄtao politiÄ?kim sinovima koji su se odmetnuli od njega. Nema zamamnijeg salta mortale od onoga koji su izveli Toma Nikolić i Aleksandar VuÄ?ić. Obojici je pisac obimnih dela posvetio bar po jednu knjigu sa tipiÄ?nim naslovima. Najava o uniĹĄtenju je, pre svega, politiÄ?ka. Nema sa kim to da uradi Ĺ eĹĄelj no sa Todorovićem, Radetom i Lidijom Vukićević. Dakle, pretnja sama po sebi, dokaz je da veliki majstor nadripolitiÄ?ke igre nema snage za njeno ostvarenje. Ali, bilo bi suludo da je on prevideo odnos snaga, iako Srbija iz koje je otiĹĄao viĹĄe ne postoji. Vojvoda je Ĺželeo da kaĹže samo ovo: ma kako se danas zvali, ma koliko menjali svoje orijentire, ja sam vas stvorio. I biću vam teret i svakonoćni koĹĄmar. Hteo je da kaĹže joĹĄ da je takvu hipoteku, u bilo kakvom naprednjaÄ?kom preobraĹžaju, skoro nemoguće podneti bez poraza. Nova utopija vojvode Ĺ eĹĄelja sadrĹži u sebi dovoljno mazohizma, bar kao odlazak u haĹĄki kazamat. Njegova ideja da radikalskom istorijom kompromituje naprednjake, samo na prvi pogled je apsurdna. To je pravi Ĺ eĹĄelj, isti onaj Ä?iji je testament pre nekoliko godina tako potresno proÄ?itao Aleksandar VuÄ?ić. $% ! &

oni kaĹžu nekih 350.000 eura koje su naplatili od ribara, Ä?isto da im se naÄ‘e, odnosno narodskim jezikom reÄ?eno, da ih Ä?aste. I za mnogo bogatije drĹžave od Crne Gore bi ovo Ä?aťćenje bilo pogubno. Iz Evrope bi na ovu pojavu gledali kao neku mahinaciju ili korupciju. ObiÄ?ni graÄ‘ani sada shvataju da im ni logika nije jaÄ?a strana, jer će se u JPMD naći neki astrolog koji će objasniti da ribari ne razumiju budućnost razvoja i valorizacije prirodnih potencijala, i da im Mjesec i zvijezde nisu naklonjene, a oni baĹĄ cijeloga Ĺživota gledaju Mjesec i zvijezde, jer se po tome moĹže zakljuÄ?iti da li će biti dobar ribolov ili ne. U JPMD vjerovatno smatraju da je (ribo)lov najbolji u mutnom. SloĹžiće se i ribari da je ribolov u mutnom efikasan, ali u mreĹžu prvo upadaju sitne ribe pa neka se gospoda zamisle, kada doÄ‘e vakat za naplatu njihovih mahinacija i manipulacija, da li su oni krupne ili sitne ribe u CG. A ĹĄta kaĹže statistika. Ribarska profesija je najslabije plaćen posao u Crnoj Gori. Dakle ispada da najslabije plaćen posao treba da finansira investiciju tj. hotel od par desetina miliona nekog strateĹĄkog partnera, Ä?iji će profit ubirati taj partner, a ako se jave dugovi onda će, kao i mnogo puta do sada platiti Vlada, dakle opet graÄ‘ani. Ali zaĹĄto bismo vjerovali statistici? Zar nije već veoma dobro poznato da u svijetu postoje velika laĹž, mala laĹž i statistika. Ipak, u drĹžavi „socijalne pravde“ nije neobiÄ?no da graÄ‘ani pomaĹžu privatne investicije, poÄ?ev od KAP-a, Prve banke, itd. Utvrdili smo da nam matematika, fizika, logika, statistika, astrologija ne idu baĹĄ najbolje. Ali, koplja se uvijek lome oko jezika, posebno u danaĹĄnjoj crnogorskoj svakodnevici. Ako JPMD ne prizna da je ovim saopĹĄtenjem dalo autogol, onda će krivica biti pripisana novinaru koji je, po njihovom, pogreĹĄno prenio informaciju. Ispostavlja se da smo svi nepismeni, i oni koji piĹĄu i oni koji Ä?itaju. Za pretpostaviti je ĹĄta se na koncu moĹže desiti. Organizovaće se protesti i tada niko od ovih nezadovoljnih ribara neće ići ispred sjediĹĄta JP Morskog dobra da protestuje, već će se ići pred Vladu. Dakle, samo se joĹĄ viĹĄe ĹĄiri krug nezadovoljnih u CG. Stoga, smatram da već sada treba rijeĹĄiti uzroke, a ne kasnije da se bavimo posljedicama nezadovoljstva ulcinjskih ribara. Dakle, sjesti i razgovarati, a ne uspostavljati jednostrana rjeĹĄenja ultimativnog karaktera da je krajnji rok za plaćanje fantomske takse kraj marta, a da u suprotnom slijedi ruĹĄenje njihovih ionako skromnih baraka. Jer svaka polarizacija takvog stava ili plati ili ruĹĄi proizveťće samo bumerang efekat koji će im se vratiti joĹĄ većim nezadovoljstvom lokalnog stanovniĹĄtva. Ĺž Ć ! " #

STAV




IN MEMORIAM: Preminula Marijana Žebeljan

Kraj jednog istraĹživanja Kotorska slikaraka Ĺ˝ preminula je u Beogradu, poslije teĹĄke bolesti. Marijana Ĺ˝ebeljan roÄ‘ena je u Kotoru 1974. godine. Diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu, odsjek grafika. Imala je brojne samostalne i kolektivne izloĹžbe po zemljama Evrope. Predstavljala je SCG na Bijenalu savremene umjetnosti u Firenci, a dobitnica je i nagrade Bijenala savremene umjetnosti u Sankt Peterburgu 2007. godine. Dobitnica je, poÄ?asne nagrade “Palm Art Awardâ€? u Lajpcigu 2005. godine, kao i jedne od nagrada na “The Best of 123Sohoâ€? 2005. godine. “Otvorena i neustraĹĄiva... Od djetinjstva u Ä?arobnom Kotoru, uz roditelje naklonjene umjetnosti. Nije bilo teĹĄko pretpostaviti njen dalji put i razvitak. DoduĹĄe, kao ĹĄto je i Marijana neuobiÄ?ajena, ni njen naÄ?in nije mogao biti sasvim obiÄ?an. Za Akademiju se pripremala tri godine u Ateljeu kod 'Laze', u Beogradu. Na Akademiju je nisu primili, te upisuje ViĹĄu politehniÄ?ku ĹĄkolu, odsjek grafiÄ?ki dizajn. Od tada ova multimedijalna umjetnica ne prestaje da stvara. IstraĹžuje sebe, igra se i prepuĹĄta osećaju i maĹĄti kroz najrazliÄ?itije forme i sadrĹžaje. Slikarstvo, kao primarno i najvaĹžnije, biće razvijeno i prenijeto u novi Ĺživot kroz primjenjive, pokretne panoe: izraÄ‘uje

Ĺ PANSKE NAGR ADE: Urbizu trijumfovao na dodjeli nagrada “Gojaâ€?

Koronado i Urbizu nakon dodjele nagrada

Foto: G Tres

LiÄ?ni demoni i sistem kaiĹĄeve, ogrlice, majice...kako i sama kaĹže, to je 'mala mobilna galerija na onom ko ih nosi'. Radi kolaĹže, snima video radove i kratke animirane filmove. Ovde i tamo, sa bazom u Kotoru gdje uglavnom stvara, Ä?esto putuje i izlaĹže svuda u svijetuâ€?, zapisala je o Marijani Ĺ˝ebeljan, .

Triler “No habra paz para los malvadosâ€? apolutni je pobjednik ovogodiĹĄnje dodjele ĹĄpanskih filmskih nagrada “Gojaâ€?, sa ĹĄest osvojenih statua, ukljuÄ?ujući one za najbolji film i najbolju reĹžiju, piĹĄe ABC. Nominovan u ukupno Ä?etrnaest kategorija, “No habra paz para los malvadosâ€? dobio je i “Gojuâ€? za najbolji scenario ( ĹĄ i Enrike Urbizu), montaĹžu ( ) te zvuk, a proglaĹĄen je za najboljeg glavnog glumca. PriÄ?a o preĹživljavanju u druĹĄtvu opterećenom loĹĄim pravosudnim sistemom, film prati liÄ?nu borbu s demonima policajca koji u trenutku bijesa ubija troje ljudi, ali zbog nestanka jedne svjedokinje ne nalazi

smirenje. Slijede “KoĹža u kojoj Ĺživimâ€? i “Blackthorn, Sin destinoâ€? sa po Ä?etiri nagrade, “Evaâ€? i “La voz dormidaâ€? sa po tri, te “Arrugasâ€? !" # , sa dvije nagrade – za najbolju animaciju i najbolje adaptirani scenario. MeÄ‘unarodno poznat Almodovarov film, koji je imao najviĹĄe nominacija – Ä?ak 16, dobio je nagrade za najbolju originalnu muziku, najbolju glumicu ( ), najbolje novo glumaÄ?ko otkriće ($ ), te najbolju ĹĄminku. Zambranova ĹĄpanska ratna drama “La voz dormidaâ€? dobila je “Gojuâ€? za najbolju sporednu Ĺžensku ulogu i najbolju novu glumaÄ?ku na-

du, dok je futuristiÄ?ka psiholoĹĄka drama “Evaâ€? dobila nagradu za najbolju sporednu muĹĄku ulogu i najbolje specijalne efekte, a reditelj Mailjo proglaĹĄen je za najboljeg mladog reĹžisera. PoÄ?asna nagrada za Ĺživotno djelo dodijeljena je rediteljki $ % (75), smatranoj predvodnicom Ĺžena u ĹĄpanskoj filmografiji. Nijemi film “The Artistâ€? ĹĄ & odnio je “Gojuâ€? za najbolji evropski fim, Ä?ime nastavlja njegov trijumfalni pohod prema Oskarima koji se dodjeljuju sljedeće nedjelje u Los AnÄ‘elesu. Nagrade “Gojaâ€? dodijeljene su sinoć 26. put, a meÄ‘u predstavljaÄ?ima bili su ' ( ' ) " ' * * .


INTERVJU

VJERA, ljubav, nada u CNP-u Predstava “Vjera, ljubav, nadaâ€?, biće izvedena veÄ?eras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozoriĹĄta. Autor teksta je , a reĹžiju potipusje ć. Prievodilac je

ć ć. Scenografiju je uradio , kostimografiju ć, muziku ć, scenski pokret ť ć ć, dizajn svjetla

ć, saradnici na dramaturgiji su !

" ć i # Ä? ć. U predstavi igraju

Ä? ć% ć% &' ć% ' ĹĄ % ĹĄ Ä? ć% ( ) ć% ( ć% * Ä? ć% + ć% # ć% , ć% - ć ć% ć i - * ć. Karte za predestavu “Ljubav, vjera , nadaâ€? koĹĄtaju jedan euro a sav prihod od februarskog repertoara CNP-a je namijenjen za pomoć ugroĹženima od nevremena.

SJUTRA veÄ?e o KiĹĄu u Karveru VeÄ?e posvećeno ĹĄ biće odrĹžano sjutra veÄ?e u knjiĹžari â€?Karverâ€? Ta knjiĹžara u saradnji sa KIC-om Budo Tomović, već pet godina organizuje program na dan KiĹĄovog roÄ‘enja. Ove godine o KiĹĄovom djelu govoriće knjiĹževnici Ĺž " . %

ĹĄ ć i glumica Ä? ć. U okviru programa biće emitovana TV drama “Drveni sanduk Tomasa Vulfaâ€? po scenariju Danila KiĹĄa i u reĹžiji . KnjiĹžara Karver realizuje ovaj program u saradnji sa Crnogorskim narodnim pozoriĹĄtem, ambasadom Republike Srbije u Crnoj Gori i Radio-televizijom Srbije Njegova prva knjiga objavljena je 1962, a sadrĹži dva kratka romana: “Mansardaâ€? i “Psalm 44â€?. NajviĹĄa Ä?italaÄ?ka priznanja, istinsku slavu zadobija s romanom “BaĹĄta, pepeoâ€? (1965). Sabrana djela Danila KiĹĄa obuhvataju deset tomova, to su pored navedenih “Rani jadiâ€?, “PeĹĄÄ?anikâ€?, “Noć i maglaâ€?, “Grobnica za Borisa DavidoviÄ?aâ€?, “Čas anatomijeâ€?, “Hommo poeticusâ€? i “Enciklopedija mrtvihâ€?. Posthumno su objavljene knjige: â€œĹ˝ivot, literaturaâ€?, “Gorki talog iskustvaâ€?, “Pesme i prepeviâ€?, “Lauta i oĹžiljciâ€? s tekstovima iz zaostavĹĄtine i onima koji do tada nisu bili preĹĄtampavani u obliku knjiga.

U SUSRET OSKARU: Priznanje esnafa Vudiju Alenu

Originalan scenario: Alen na snimanju filma

Foto: Atlanstis

Najbolji pisac Akademije za film i nauku koja dodeljuje Oskare 26. februara. Esnafska udruĹženja ranije ove godine su nagrade dodijelila i drugim filmovima. UdruĹženja reditelja i producenata izdvojila su "The Artist" za najbolji film, ali to ostvarenje nije bilo u konkurenciji kod pisaca jer je rijeÄ? o francuskom djelu. UdruĹženje filmskih glumaca izdvojilo je ansambl filma "SluĹžavke", dok su pisci ocijenili da je bolje adaptiran scenario "Potomaka" nego "SluĹžavki". Film "SluĹžavke" ipak je sinoć dobio specijalnu nagradu za borbu za graÄ‘anska prava. Nagrada je uruÄ?ena scenaristi i reditelju . Za najbolju TV dramu proglaĹĄeno je ostvarenje "Breaking Bad", dok je za najbolju komediju nagradu dobila serija "Modern Family". Najbolja nova serija, prema miĹĄljenju scenarista je "Homeland".

MARKO LUTOVAC

Mladi crnogorski slikar ne voli ponavljanja, voli da istraĹžuje i smatra da crno i bijelo nisu boje

Umjetnika ne rađa implozija

Crnogorski slikar 2 . predstavio se svojim novim ciklusom “Salixâ€? (Vrba) u podgoriÄ?kom lokalu Blues bar. Lukovac je likovnoj publici prepoznatljiv po snaĹžnom koloritu i monumentalnim figurama koje su srediĹĄte njegovih platana velikih dimenzija. Ovoga puta, zadrĹžavajući intenzivnost boje, figuru je pomjerio u drugi plan, a priÄ?u je smjestio u prostor koji naglaĹĄava i “zatvaraâ€? netipiÄ?nim ramovima. Marko Lukovac diplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora

ć . Magistrirao je na istom odsjeku, kod profesora # &

ć . UÄ?esnik je brojnih grupnih izloĹžbi i likovnih kolonija. ÄŒlan je UdruĹženja likovnih umjetnika od 2006. godine, a zaposlen je u JU Muzeji i galerije Podgorice. - Ne volim ponavljanja i to ne bih prireÄ‘ivao ni sebi, a ni publici. Zato svaki ciklus posvetim potpuno drugaÄ?ijoj temi. Ovog puta figura je malo potisnuta, a akcenat je stavljen na ambijent. Ranije sam potencirao figuru i njen kolorit, a sada sam sva ta znaÄ?enja prebacio na prostor. Figura je i dalje tu, ali morate prvo da sagledate prostor da bi njen znaÄ?aj bio bitan. IzaĹĄli ste iz klasiÄ?nog likovnog “ramaâ€? i svojim djelima podarili drugaÄ?iju formu? - Svaki slobodan trenutak provodim u prirodi. Volim rijeku i sve ono ĹĄto je okruĹžuje, posebno vrbe. Uvijek pri ruci imam kosijer ili makaze za lozu tako da te prirodne oblike uzimam i dajem im jednu drugaÄ?iju dimenziju. To je neoÄ?ekivani postupak koji i mene svaki put iznenadi. DeĹĄavanja oko vode su konstrukcija koja drĹži moj novi ciklus. Za sve je “krivaâ€? vrba sa svim svojim mogućnostima i nevjerovatnim obnavljanjem. Priroda Ä?esto priredi pravu umjetnost tako da prostora za neke intervencije gotovo da nema. Vrbini ramovi izlaze iz klasiÄ?nog i nose platna koja se ne ĹĄpanuju na tradicionalan naÄ?in već se nateĹžu drvenim klinovima. SnaĹžan kolorit je VaĹĄ prepoznatljiv potpis. Kako biste opisali VaĹĄ likovni izraz? - Crna i bijela fiziÄ?ki nisu boje. Volim da vidim crno-bijelo. Volim crno-bijele stripove, filmove, fotografiju... Ne volim crno-bijelu sliku. ZaĹĄto? Imam osjećaj da bih se kratko posvetio takvom radu. Moje slikarstvo traĹži boju, intenzivnu, snaĹžnu. Kada slikam radim nekoliko radova istovremeno. Tako priÄ?am svoju priÄ?u, prenosim je sa jednog na drugo platno i dajem joj pravi tok. Za crno-bijeli svijet vezuje Vas ljubav prema stripu. Ta fascinacija Vas je izazvala da radite na jednom interesantnom pro-

jektu? - Stripovi kao ĹĄto su Zagor, Blek, su klasika. Oni se vole i mogu se posmatrati kao zavrĹĄena umjetniÄ?ka djela. Upravo iz te neke moje fascinacije stripom, uĹĄao sam u crno-bijeli svijet i trenutno radim na jednom projektu koji će u maju, u okviru manifestacije Noć muzeja, biti predstavljen u Art galeriji u Podgorici. Na projektu radim sa

svojim kolegama iz JU Muzeji i galerije. Za sada sam osmislio da jedan dio projekta bude klasiÄ?an strip sa slobodnim izborom teme, a drgi dio bi se bavio aktivnostima Muzeja i galerija u posljednjih nekoliko godina. Koliko su umjetniku bitni uticaji drugih likovnih poetika? - Niko, nijedan muziÄ?ar, slikar ili pisac, ne moĹže da bude roÄ‘en implozijom. Umjetnik mora da ima uzore. Mora da istraĹžuje ono ĹĄto voli. Ako volim figuraciju, neću se baviti apstrakcijom već njemaÄ?kim ekspresionizmom XIX vijeka. Ali, ako Ĺželim da ih poveĹžem, moj krug interesovanja i istarĹživanja se ĹĄiri. Volim zbog pozadine, Ĺ !

zbog figure, zbog boje, - zbog ideje. Volim figurativce. Volim Ä‘

zbog crno-bijelog. IzaĹĄli ste i iz klasiÄ?nog galerijskog prostora? - Ne samo galerijski prostori već i muzeji ili uopĹĄte institucije koje njeguju umjetnost, zaboravljeni su. Svi prolaze Ĺžmureći, a slike su tu ne samo za umjetnike ili likovnu kritiku. Blues bar je izbor zbog intimne atmosfere, zbog kontakta sa bliskim ljudima... Kakvi komentari likovne publike Vas najviĹĄe raduju? - Kada izloĹžim slike to sam ja. Svi slikari vole da Ä?uju da su im slike dobre ali pitanje je koliko oni sami vjeruju u to. Komentar ili kompliment koji mi je uputio kolega je da su mu moje slike kao vedro buÄ‘enje koje naslućuje dobar dan. Ć Ć

000

Filmovi "Ponoć u Parizu" i "Potomci" osvojili su glavne nagrade ameriÄ?kih filmskih i televizijskih pisaca, prenose agencije. Sinoćnja dodjela nagrada pisaca posljednja je u nizu esnafskih nagrada uoÄ?i dodjele Oskara iduće sedmice. ReĹžiser i scenarista nagradu je dobio za najbolji scenario za film "Ponoć u Parizu" - priÄ?u o mladom piscu u Parizu koji se bavi problemom ljubavi. "Potomci", priÄ?a o Ä?ovjeku koji pokuĹĄava da saÄ?uva porodicu koja se raspada poslije bolesti majke, dobio je nagradu za najbolji adaptirani scenario. Nagradu su dobili - % * 1 i Ĺž # ĹĄ. Sinoćnje nagrade mogle bi da povećaju ĹĄanse ovih filmova za Oskare, jer većina Ä?lanova udruĹženja pisaca takoÄ‘e su i Ä?lanovi ameriÄ?ke


RAPORT: Koncert benda Demodemolls ispratila dobro raspoloĹžena publika

BRZA MODA: Vivijen Vestvud zgroĹžena modernim naÄ?inom oblaÄ?enja

Ljudi nikad gore nisu izgledali Foto: Z.Ä?URIĆ

OdliÄ?no se proveli Pjesmom “Ko je ta?â€? bend Demodemolls poÄ?eo je svirku pred podgoriÄ?kom publikom u Montenegro pubu. Iako nije bilo guĹžve, dobro raspoloĹžena publika pozdravila je svaku pjesmu aplauzom i vokalnom podrĹĄkom, ĹĄto je ovaj sastav nagradio bisom od tri pjesme u kojima su gostovali Ä?lanovi Autogenog treninga. Demodemollse su sa Ä?etiri pjesme ispratili i Ä?lanovi rok sastava Zoon politikon. Frontmen alternativnog rok benda ć, kazao je nakon nastupa da je zadovoljan odzivom publike. "Bilo je onoliko ljudi koliko sam oÄ?ekivao, jer sam znao kakva je Podgorica. Publika je odliÄ?no reagovala. Ne mogu da procijenim koliko je ljudi bilo, ali su se sigurno odliÄ?no proveli", kazao je Pejović i dodao da Ĺželi joĹĄ svirki. NikĹĄićki rok sastav je iskoristio svirku za premijerno izvoÄ‘enje pjesme â€œĹ ta preostaje?â€? koju su posvetili studentima Filozofskog fa-

kulteta: “U neku ruku ovo je bila promocija pjesme, ali mi Ĺželimo da to bude neĹĄto specijalno u sklopu spota koji joĹĄ uvijek nije zavrĹĄen. Ovo moĹžemo nazvati prvim javnim izvoÄ‘enjemâ€?, kazao je frontmen benda, nakon Ä?ega je istakao da im je trenutni cilj upoznavanje publike sa Demodemollsom. Po njegovim rijeÄ?ima, sve viĹĄe multimedijalnih umjetnika se raspituje o njihovom sastavu, kako bi ostvarili saradnju, ali su za sada udruĹžili snage samo sa ć, kojoj je povjereno snimanje spota. Zbog loĹĄeg vremena i vanrednog stanja, fanovi će ekranizaciju spota â€œĹ ta preostaje?â€?, Ä?ekati joĹĄ neko vrijeme, a na pitanje da li će biti joĹĄ spotova, Boban Pejović odgovara: “Nadamo se prije svega albumu, pa tek onda novim spotovima, ali da ne obećavam i kunem se u majku...â€?, poruÄ?io je on.

JA IMAM TALENAT

“Nacija loĹĄeg oblaÄ?enja: Svi izgledaju isto, a odjeća nikada nije bila ruĹžnijaâ€?, kazala je dizajnerka %$ u razgovoru za Daily Mail. Po njenom miĹĄljenju, mnoge dame u godinama su Ĺžene od stila, ali ih modni svijet ignoriĹĄe. Slavna kreatorka vjeruje da su upravo Ĺžene u 70- im godinama u trendu, bar kada je u pitanju Velika Britanija. Ona kaĹže da “ljudi nikada nisu izgledali ruĹžnijeâ€? kada se pogleda njihova odjeća, a uspon “mode za jednokratnu upotrebuâ€? kritikuje, jer upravo ona Ä?ini da svi izgledaju isto. “Ljudi izgledaju kao da su klonirani. Jedine osobe na koje obratim paĹžnju su oni mojih godina. Primjećujem ljude samo ako izgledaju odliÄ?no i obiÄ?no su to moji vrĹĄnjaci. Ĺ˝ene mojih godina se oblaÄ?e kao individueâ€?, kaĹže ona i dodaje da su ljudi istrenirani da budu kupci i da je to preĹĄlo svaku mjeru. “Ja sam modni dizajner i ljudi Ä?esto misle da previĹĄe pametujem, ali ja govorim o svom tom smeću za jednokratnu upotrebuâ€?, kaĹže dizajnerka koja je tokom promocije svoje kolekcije Red Label, na londonskoj nedjelji mode izjavila da je savremeno doba period najgore mode ikada. “Ljudi su se kroz istoriju oblaÄ?ili mnogo bolje nego mi sada. Kraljica ( ) je kao mlaÄ‘a, izgledala nevjerovatno, iz danaĹĄnjeg ugla kao da dolazi sa druge planete. Izgledala je tako privlaÄ?no u svojoj garderobiâ€?, kaĹže istiÄ?ući da je danas bitan kvantitet, a ne kvalitet. Garderoba koju supermarketi prodaju za nekoliko funti, kreirala je eksploziju takozvane brze mode. Nedavno istraĹživanje je po-

„Svi izgledaju istioâ€?: Vestvud kazalo da svaka Ĺžena u Britaniji, godiĹĄnje kupi garderobe koja u teĹžini iznosi polovinu njene kilaĹže. To znaÄ?i da u ormaru imaju Ä?etiri puta viĹĄe garderobe, nego ĹĄto su imale dame tokom 80-ih. Kultura slavnih je prva izmislila pravilo da se isti odjevni predmet ne smije vidjeti dva puta, a kao rezultat toga pojavila se nova generacija kupoholiÄ?ara. Radnje koje prodaju na veliko i Internet

Foto: AP

sajtovi omogućili su jeftine verzije odjeće slavnih, koja nije za upotrebu nakon jedne sezone ili Ä?ak par noĹĄenja. Vivijen za kraj priznaje da nekada nije zadovoljna ni svojim izborom: “Nedavno sam izjavila da mi Ä?ak i neki moji odjevni predmeti ne sviÄ‘aju. Volim stvari u kojima sada izlazim, ali uvijek treba biti oprezanâ€?, rekla je ona.

NAJAVA: Festival na Kopaoniku od 19. do 25. marta

Big Snow poÄ?inje ranije I Nikola ostao bez finala

JoĹĄ jedan takmiÄ?ar iz Crne Gore u televizijskom ĹĄouu "Ja imam talenat" ć nije uspio da se plasira u finale. Naime, njegova plesna taÄ?ka nije pridobila publiku koja je glasala za uÄ?esnike polufinala, tako da je mladi Novljanin, koji je i proĹĄle godine uÄ?estvovao u ovom ĹĄouu ali sa nekadaĹĄnjom plesnom grupom, zavrĹĄio takmiÄ?enje. Iako je jedan od Ä?lanova Ĺžirija u uvodnoj

rijeÄ?i pohvalio Nikolu da "igra kao da je rastao u Bruklinu", to oÄ?igledno nije bilo dovoljno. Publika iz Crne Gore ove godine nije mogla da glasa za svoje takmiÄ?are. Ni ć ranije nije uspjela da izbori plasman u finale. Od takmiÄ?ara iz Crne Gore ostali su joĹĄ NikĹĄićanka i Bjelopoljac Ä? ć, koji će u nastavku takmiÄ?enja udruĹžiti snage.

“Big Snowâ€? festival, koji se odrĹžava na Kopaoniku, pomjeren je nedjelju dana unaprijed, pa će biti odrĹžan od 19. do 25. marta, kada će na glavnoj sceni nastupiti !, koji je nedavno uz pomoć hita “Hot Right Nowâ€?, osvojio prvo mjesto britanske top liste za singlove. Pored njega, tokom sedam dana na festivalu će nastupiti viĹĄe od 100 svjetskih i regionalnih izvoÄ‘aÄ?a koji će se predstaviti publici na 15 bina. Prema rijeÄ?ima organizatora, najveće interesovanje izazvali su muziÄ?ari za koje je rezervisana glavna bina, na kojoj će prvog dana biti organizovane warm up Ĺžurke. Već sljedećeg dana pozdrav sa glavnog stejdĹža publici će uputiti Ä?lanovi benda “Deca loĹĄih muziÄ?araâ€?, dok će ih 21. marta zamijeniti " # $ % , The BeatShakers i & ' . ÄŒetvrtog dana na bini će

nastupati Freestylers i domaća podrťka Eyesburn, a grupa Vroom će imati neťto teŞi zadatak, samim tim ťto će nastupati nakon londonskog elektro dvojca Basement Jaxx i Eddy Temple Morisa. Pret-

posljednjeg dana, 24. marta fanovi RNB i hip hop muzike, imaće priliku da uĹživaju u nastupu ' , nakon koje će nastupiti Darkwood Dub. Pored DJ Fresha, Ä?ast zatvaranja “Big Snowâ€?

Nastupa posljednjeg dana: DJ Fresh

Foto: WIKIPEDIA

festivala pripala je i bendu Disciplin A Kitschme. Osim noćnih Ĺžurki koje će se odrĹžavati u zatvorenom prostoru, organizatori su najavili i dnevne apre-ski Ĺžurke na otvorenom. Za ljubitelje snijega obezbijeÄ‘en je atraktivni sportski program u kojem će uÄ?estvovati i svjetski ski i snowbord takmiÄ?ari. Ulaznica za jedan dan koĹĄta 19 eura, dok sedmodnevne koĹĄtaju 47. NajniĹža cijena smjeĹĄtaj tokom svih sedam dana u centru Kopaonika (Konaci i JAT apartmani) je 115 eura, a obuhvata i sedmodnevne ulaznice. Za ĹĄestodnevni ski pas potrebno je izdvojiti 39 eura. Sve dodatne informacije o festivalu, programu i smjeĹĄtaju mogu se naći na veb stranici bigsnow.rs kao i na druĹĄtvenim mreĹžama Facbook i Twitter.


U ÄŒETVRTAK: Film AnÄ‘eline DĹžoli, u kojem je NebojĹĄa Glogovac odbio ulogu, stiĹže u Podgoricu

Bez glamura i crvenog tepiha: Kadar iz filma „U zemlji krvi i meda�

Premijera za dva dana ( ) - Film “U zemlji krvi i medaâ€? Ä‘ Ĺž , koji joĹĄ od poÄ?etka snimanja diĹže praĹĄinu u regionu, nakon bosansko-hercegovaÄ?ke i hrvatske, imaće priliku da vidi i crnogorska publika, prenosi Televizija Vijesti. Rediteljski debi AnÄ‘eline DĹžoli biće uvrĹĄten na repertoar Cineplexxa sjutra, bez ikakvog glamura i crvenog tepiha. Termini u kojima će se film emitovati juÄ?e joĹĄ nisu bili odreÄ‘eni. Dok se AnÄ‘elinin film snimao, najviĹĄe su se bunili Bosanci, misleći da vrijeÄ‘a Ĺžrtve rata, dok su sada uglavnom revoltirani Srbi. Srpski glumac ĹĄ & ) odbio je ulogu u ovom ostvarenju jer mu nisu dali da vidi scenario prije snimanja, otkrio je “Novostimaâ€?. Glumac je kazao da je, kada su ga kontaktirali kasting agenti zvijezde, bio oprezan jer je u holivudskoj produkciji trend da su samo Srbi “u ovim ratovima ubijali, klali, silovaliâ€?.

“Nikako ne bih volio da igram u priÄ?i u kojoj je samo jedan narod kriv, i lud, i krvoloÄ?an, a svi drugi su divni i male mace, bez obzira na to o kom narodu je rijeÄ?. Taj scenario AnÄ‘eline DĹžoli, Ä?ije ime njeni agenti s kojima sam se dopisivao nisu pominjali, već

su je neprestano nazivali 'ĹĄi', nikako nisam mogao da vidim. Nekako je ostao tajnovit, nisu htjeli da mi ga pokaĹžu, ĹĄto je meni bilo Ä?udno, poĹĄto je rijeÄ? o priÄ?i koju treba da vidi nekoliko miliona ljudiâ€?, objasnio je Glogovac, dodajući da su agenti insistirali da

Bio oprezan u pregovorima sa kasting agentima: Glogovac

ulogu prihvati na neviÄ‘eno. “Odgovorio sam da hoću ukoliko film sagledava ove naĹĄe ratove kao zlo koje se desilo ljudima koji su se voljeli, saraÄ‘ivali, bili komĹĄije, Ĺživjeli zajedno, Ĺženili se i udavali jedni s drugima, i u kojem su samo politiÄ?ari dobro proĹĄli. Kako sam poÄ?eo da postavljam ta pitanja, tako je komunikacija koja je poÄ?ela vrlo pompezno, krenula da jenjava. A zavrĹĄila se tipiÄ?no ameriÄ?ki - u posljednjem pismu agenti 'ĹĄi' su mi napisali: 'PoĹĄto je vaĹĄ talenat toliki da bismo mogli da vam ponudimo samo glavni lik, a on je već dodijeljen, nećemo imati ulogu za vas'â€?, ispriÄ?ao je Glogovac. Nakon ĹĄto je odbio AnÄ‘elinu DĹžoli, on je pristao da glumi u novom filmu crnogorskog reditelja $ +$Ä? ć “DjeÄ?aci iz Ulice Marksa i Engelsaâ€?. Film “U zemlji krvi i medaâ€?, sjutra će, prenosi TV Vijesti, poÄ?eti da se prikazuje u Srbiji.

SUDOKU

: 1. Promjenljivi elektriÄ?ni otpornik 2. Smrtovnica 3. Glavni grad Ekvadora - vrsta perĹĄuna 4. Moć, sila oznaka za metar 5. Inicijali nauÄ?nika AjnĹĄtajna - strugaljka, maklja 6. Simbol kalijuma - ilegalna trgovina 7. Glavni grad Bjelorusije 8. Prerijski vuk - simbol kiseonika 9. Vodopad inicijali maÄ‘arskog pjesnika Petefija 10. Auto oznaka Ĺ panije ogrlica, niza 11. Negacija - odnos datih i primljenih golova 12. silom prisvajati tuÄ‘e 13. glavni alkaloid duvana !" : 1. UprtnjaÄ?a, ranac - plemeniti plin 2. Pjesma Alekse Ĺ antića - luÄ?ki nasip, gat - engleski slikar, Vilijem 3. JanjiÄ?arski odred - srpski reĹžiser, Slobodan - inicijali glumice Kolesar 4. Fonetsko pismo koje biljeĹži slogove a ne glasove 5. LiÄ?na zamjenica - pismena potvrda - kartaĹĄka igra 6. Folk pjevaÄ? Matić - najveće ostrvo na Jadranu - stanovnici Ĺ kotske 7. Konkurent, rival - ruski biolog, Aleksandar IvanoviÄ? " # $ % Ĺ % Ĺ & ' % : Bioskop, odredba, Kito, AP, slast, R, IA, Kuga, T, Ĺžilet, niton, ĹĄogun, O, tvor, SD, R, Nikol, AO, zubi, ustanak, saÄ?mara

HOROSKOP Ovan

Bićete u situaciji koja zahtijeva brzo reagovanje. U to da ćete izvući maksimalnu korist - niko ne sumnja. Nova ťansa za napredak sada je na vidiku.

Bik PoĹĄto se nalazite u pozitivnoj fazi, pokuĹĄajte da iz nje izvuÄ?ete maksimum, i to u svom stilu - uz ĹĄalu i u prijateljskoj atmosferi. Optimista ste s razlogom.

ĹĄ ĹĄ

Blizanci

UpiĹĄite jedan broj (od 1 do 9) u svako prazno polje. U svakom horizontalnom i vertikalnom redu i u blokovima 3x3 (oiviÄ?eni podebljanom linijom) treba da budu svi brojevi od 1 do 9

Problem dana je emotivne prirode. Ipak, saznanje da ste dugo prema nekome gajili uzaludne simpatije ne bi trebalo da vas sputava u radu.

Rak Avantura donosi kratko zadovoljstvo i dugoroÄ?ne probleme, razmislite prije nego ĹĄto se u nju upustite. Neko vam radi iza leÄ‘a. Moguć respiratorni virus.

Ĺ˝

Ĺ

Lav Ako ste slobodni, najbolje je da to i ostanete, a potrebu za bliskoťću ispunite prolaznom avanturom. Na materijalnom planu stvari ne stoje bať sjajno.

Djevica Partnera ćete prijatno iznenaditi emotivnom toplinom. Viťe vremena posvećujete jedno drugome. Zadovoljni ste, a to ste i zasluŞili.

Vaga

VaĹĄ status, ugled i autoritet su u porastu. Potrebno vam je viĹĄe vremena za odmor i relaksaciju. Nemojte zaboraviti da imate pravo i na zabavu.

Ĺ korpija Ukoliko Ĺželite da do neÄ?ega doÄ‘ete, budite direktniji i odreÄ‘eniji. Dan je u znaku interesantnih vijesti. Moguće je putovanje u inostranstvo.

Strijelac Prihvatite razliÄ?ite mogućnosti za profesionalnim napredovanjem i liÄ?nim usavrĹĄavanjem. Iznenadite bliske osobe malim poklonima.

Jarac Na vama je da pokrenete inicijativu i da se nametnete u druťtvu osobe koja vam se dopada. Zaboravićete jednu vaŞnu obavezu.

Vodolija Gdje god se okrenete, nailazite na zatvorena vrata. Ovo nije vaĹĄ dan. Mogući su gubici, pehovi, pa Ä?ak i saobraćajne nezgode.

Ribe OÄ?ekuju vas razliÄ?ita poboljĹĄanja, poslovno unapreÄ‘enje ili prilika da proĹĄirite svoja primanja. TeĹĄko ćete odoljeti ĹĄarmu poslovnog partnera.




NBA: Prvi meÄ‘usobni duel crnogorskih divova Pekovića i VuÄ?evića

Nikola je bio bolji Prvi NBA duel saigraÄ?a iz crnogorske reprezentacije pripao je starijem – ! # # " ć je sa svojom Minesotom slavio u duelu sa Filadelfijom ! # Ä? " ć 92:91. Pekmen je imao veći uÄ?inak, jer je kao starter, za 37 minuta i Ä?etiri sekunde koliko je proveo na parketu, upisao 17 poena (iz igre 7-4, sa linije bacanja 10-9), devet skokova (pet u napadu), dvije blokade i jednu asistenciju. - Pokazali smo da, jednostavno, moĹžemo da se nosimo sa svima, iako na ovoj utakmici nijesmo igrali kako moĹžemo - rekao je Peković. Ako se, meÄ‘utim, gleda uÄ?inak po minutaĹži, uspjeĹĄniji je drugi Nikola - VuÄ?ević je, naime, odigrao 15 i po minuta i zabiljeĹžio osam koĹĄeva (ĹĄut iz igre 8-4) i Ä?etiri uhvaćene lopte, dvije blokade upravo nad Pekovićem, te dvije ukradene lopte. # 5 je ostvario rekord NBA karijere sa 22 pogodaka, uz po ĹĄest asistencija i skokova, dok je 0 " 4 " ostvario joĹĄ jedan dabl-dabl, sa 20 koĹĄeva i 15 skokova. Lav je veoma loĹĄe poÄ?eo utakmicu, promaĹĄio 13 od prvih 15 ĹĄuteva, ali je u posljednjoj Ä?etvrtini postigao 12 poena, ukljuÄ?ujući i pobjedniÄ?ka slobodna bacanja desetinku sekunde prije kraja. - Ja mogu da rijeĹĄim utakmicu, da je zavrĹĄim, ali mno-

go toga ima veze sa igrom mojih saigraÄ?a. Oni su mi drĹžali leÄ‘a - istakao je Lav.

DJURENT brojao do 51 0 " je ispunio svoj san da prebaci cifru od 50 poena na meÄ?u - krilni igraÄ? Oklahome je u pobjedi nad Denverom nakon produĹžetka (124:118), upisao Ä?ak 51, a imao je i osam skokova i tri asistencije. OdliÄ?no su mu asistirali ( 5 # sa 40 poena i devet asistencija, dok je Ĺž 5 # ostvario prvi tripl-dabl u karijeri, sa 14 pogodaka, 15 uhvaćenih lopti i 11 blokada. Denver je imao sedam igraÄ?a sa dvocifrenim brojem poena, a predvodio ih je % sa 27.

LIN sruĹĄio Dalas

Njujork je upisao osmu pobjedu u devet utakmica, poĹĄto je na svom terenu pobijedio aktuelnog ĹĄampiona, Dalas sa 104:97. Najnoviji hit NBA lige, Ĺž 4 nastavio je svoju sjajnu seriju, poĹĄto je predvodio pobjedniÄ?ki tim sa 28 poena i 14 asistencija, dok su Ĺž i " ! " # postigli ukupno 29 poena za Nikse sa klupe. Smitu je ovo bila prva utakmica za Nikse poslije povratka iz Kine i zavrĹĄio je sa 15 koĹĄeva.

Mogu da budu zadovoljni i jedan i drugi: Nikola Peković i Nikola VuÄ?ević Najefikasniji u Dalasu, koji je prekinuo seriju od ĹĄest trijumfa, bio je # ! " 1# sa 34 pogotka.

BRAJANT ljut na upravu zbog Gasola Lejkersi su poraĹženi u gostima od Finiksa (102:90), u meÄ?u u kojem su u trećoj Ä?etvrtini gubili Ä?ak 27 poena razlike. Kobi Brajant je bio najefikasniji u poraĹženom timu sa 32 koĹĄa, imao je i sedam uhvaćenih lopti i pet asistencija, ali je i izgubio devet lopti.

TREĆI TROFEJ: Kanađanin crnogorskog porijekla u finalu bolji od Istomina

Raonić se odomaćio u San Hozeu

ĹĄ ć , oÄ?igledno, prija San Hoze – kanadski teniser crnogorskog porijekla odbranio je titulu u Kaliforniji, poĹĄto je u finalu savladao Uzbekistanca sa 7:6 (7:3), 6:2, poslije 79 minuta igre. Raonić je, tako, postao prvi igraÄ? na ATP turu koji je u ovoj godinu osvojio dvije titule, poĹĄto je u januaru trijumfovao i u ÄŒenaju. Uz proĹĄlogodiĹĄnji titulu u San Hozeu, Raonić sada ima tri trofeja u karijeri. Raonić je dominirao u San Hozeu sa 61 asom, a dobio je 86 odsto poena nakon uspjeĹĄnog prvog servira. Samo je jednom izgubio servis na turniru... - Mislim da sam priliÄ?no besprekorno servirao tokom nedjelje. Osjećam da sam danas mnogo bolji igraÄ? nego ĹĄto sam bio proĹĄle godine, kada sam vjerovatno pomislio da sam bolji nego ĹĄto sam stvarno bio. Igrao sam dobro na turniru, gdje je bilo sjajno pobijediti proĹĄle godine, ali je joĹĄ bolji osjećaj ĹĄto sam uspio da odbranim titulu - kazao je Raonić. Prvi set je odluÄ?en u taj-brejku, u kojem je Raonić vrlo brzo otiĹĄao na 6:1, dok je u

MiloĹĄ Raonić drugom roÄ‘eni PodgoriÄ?anin iskoristio obje brejk ĹĄanse i postao prvi igraÄ? od (2006-2007) koji je u San Hozeu odbranio titulu. - Osvojio sam samo Ä?etiri poena na njegov servis, bilo mi je jako teĹĄko na terenu. U takvim uslovima jako je teĹĄko dobiti meÄ?. Znao sam da je Raonić odliÄ?an server i dobar igraÄ? kazao je Istomin.

Brajant je nakon meÄ?a oĹĄtro kritikovao upravu svog kluba zato ĹĄto njegovom saigraÄ?u 6 nije saopĹĄtila da li će ga ostaviti u timu ili ga trejdovati sa nekim drugim igraÄ?em. OdrĹžao je pravi monolog uz nekoliko psovki. Brajant je kazao da uprava mora ili da ga "trejduje" ili da mu jasno kaĹže da se to neće desiti. - IgraÄ?u je jednostavno teĹĄko da pruĹži sve od sebe kada ne zna da li će biti ovde sjutra. Ja bih najradije volio da ga zadrĹže. A ako hoće da urade neĹĄto, Ĺželio bih da to samo... urade. Ako neće, neka

kaĹžu jasno i glasno da neće bijesan je bio Brajant. * : ! # ( ,-7 89 (Lin 28 p, 4 sk, 14 as, ÄŒandler 14 p, 10 sk - Novicki 34 p, 5 sk, 3 as), ( : 8- 9 (DĹžejms 25 p, 11 sk, 8 as, Vejd 27 p, 6 sk Hauard 12 p, 15 sk, 3 as), ( Ĺ ,- 9; (Hibert 18 p, 14 sk, Vest 14 p, 8 sk, 3 as - Voker 15 p, 5 as), 0 " ( # 8; 8 (DĹžejmison 21 p, 8 sk, 3 as, Irving 23 p - Tomas 23 p, 8 sk, 11 as), ( 96:81 (Monro 17 p, 10 sk, 3 as, Prins 13 p, 6 sk Pirs 18 p, 4 sk, 4 as), !

Ĺž ( " # < 8 (Vilijams 26 p, 3 sk, 6 as Iljasova 29 p, 25 sk, DĹženings 17 p, 7 sk, 4 as), & ( ' ,-, < (Skola 26 p, 9 sk, 3 as, Louvri 32 p, 9 as DĹžeferson 23 p, 11 sk), ( ( % 8 8, (Rubio 22 p, 6 sk, 5 as, Lav 20 p, 15 sk - Holidej 20 p, 5 sk), # ( 4 4 # ,- 8(Dadli 25 p, 3 sk, 4 as, Gortat 21 p, 15 sk - Brajant 32 p, 7 sk, 5 as), :# + ( " , 7 ,, = ( Ĺž # (Djurent 51 p, 8 sk, 3 as, Vestbruk 40 p, 4 sk, 9 as Aflalo 27 p, 7 sk, 5 as).

TENIS: ATP i WTA liste

Bez promjena u vrhu Najbolji teniser svijeta Srbin ! " # Ä? # " ć i dalje je sa 13.630 bodova prvi na novoj ATP listi, ispred Ĺ panca % ! sa 10.435 i Ĺž iz Ĺ vajcarske, koji ima 8.330. Pobjeda u Roterdamu je donijela Federeru neĹĄto bodova, kao i finalisti &

, koji se pribliĹžio devetom igraÄ?u na svijetu, ' # " ć . S obzirom na tek odbranjene bodove Ĺ panac ! # ( ) , pobjednik Sao Paola, je ostao na 11. poziciji. S obzirom na to da je odbranio titulu u San Hozeu, za ĹĄta nije dobio nove bodove, ĹĄ ć je, Ä?ak, nazadovao tri mjesta, pa je sada 35. igraÄ? svijeta, poĹĄto su ga pretekli Ĺ˝ (Francuska), # ) ( " ' (Rusija) i * ć (Brazil). Veliki pad doĹživio je Amerikanac # koji je nazadovao 10 mjesta i pao na 27. poziciju. " + ,- ) Ä? : 1. ! " # Ä? # " ć (Srbija) 13.630 bodova, 2. % ! (Ĺ panija) 10.435, 3. Ĺž (Ĺ vajcarska)

>

Pao 10 mjesta: Endi Rodik 8.330, 4. (Velika Britanija) 7.150, 5. " ( (Ĺ panija) 4.565, 6. Ĺ˝ % / ) (Francuska) 4.410, 7. ĹĄ + (ÄŒeĹĄka) 3.950, 8. ĹĄ (SAD) 2.915, 9. ' # ( " ć (Srbija) 2.770, 10. & (Argentina) 2.705...

JELENA nazadovala Ana napredovala Srpska teniserka ' ' # " ć pala je za jedno

mjesto na najnovijoj WTA listi i sada sa 3.020 bodova zauzima 14. poziciju. " ( " ć napredovala za jednu poziciju i sada je 18. igraÄ?ica svijeta sa 2.535 poena. MeÄ‘u prvih deset teniserki svijeta nije bilo promjena, Bjeloruskinja # * ( # je i dalje na prvom mjestu, ispred Ruskinje ( Ĺ " i ÄŒehinje

0" " . Ipak, Azarenka je povećala prednost na preko 1.500 bodova, zahvaljujući pobjedi na turniru u Dohi. Najbolje rangirana crnogorska teniserka, # 0 ( " ć ostala je na 355. mjestu WTA liste. " + ,- ) Ä? 1 2 : 1. # * # (Bjelorusija) 9.260 bodova, 2. Ĺ " (Rusija) 7.680, 3. 0" " (ÄŒeĹĄka) 7.220, 4. 0 * 1# (Danska) 6.310, 5. (Australija) 5.825, 6. ) ĹĄ# ( " # (Poljska) 5.500, 7. (Francuska) 5.160, 8. 3" " (Rusija) 4.690, 9. ! 4 (Kina) 4.450, 10. # " ć (NjemaÄ?ka) 3.880...


KOĹ ARKA

Pokuťaćemo da iznenadimo

Duel Krstovića i Kejrua u „MoraÄ?iâ€?

((( TEODO gost Lovćena

/ " ( 0+1.1 Ć

Sa samo dvije odigrane utakmice u protekle dvije nedjelje (Mornar, Sutjeska), koĹĄarkaĹĄi Budućnost Volija otputovali su za Sankt Peterburg, gdje ih danas Ä?eka meÄ? pretposljednjeg kola druge faze Evrokupa protiv Spartaka. PodgoriÄ?ani imaju motiva na pretek, jer bi u sluÄ?aju trijumfa osigurali plasman meÄ‘u osam najboljih timova, ĹĄto bi bio fantastiÄ?an rezultat. MeÄ‘utim, put do pobjede biće izuzetno teĹžak. “Plaviâ€? će protiv sebe imati tim koji je ostvario svih 10 trijumfa u dosadaĹĄnjem dijelu sezone, a rivale je pobjeÄ‘ivao sa prosjeÄ?no 12 poena razlike. To jasno pokazuje kakav zadatak Ä?eka izabranike + ć . - Sigurno da nas Ä?eka teĹĄka utakmica, Spartak je apsolutni favorit. Pokazao je to igrama u dosadaĹĄnjem dijelu takmiÄ?enja, gdje joĹĄ nije poraĹžen. MeÄ‘utim, mi smo doĹĄli u Sankt Peterburg sa Ĺželjom da pruĹžimo maksimum, pokuĹĄamo da napravimo iznenaÄ‘enje i izborimo plasman u dalji tok takmiÄ?enja. Nastojaćemo da uradimo sve ĹĄto je do nas, da nam prolaz ne zavisi od drugih rezultata. Spremni ćemo doÄ?ekati meÄ? i pokuĹĄaćemo da odigramo maksimalno koncentrisano - objaĹĄnjava bek PodgoriÄ?ana , ć. Za ruski tim duel nema rezultatski znaÄ?aj, jer je već osigurao plasman u Ä?etvrtfinale. To, meÄ‘utim, neće olakĹĄati posao igraÄ?ima Budućnost Volija. - Oni su izuzetno jaka, ozbiljna ekipa, koja maksimalno igra svaku utakmicu i ne treba raÄ?unati da će u meÄ? ući opuĹĄteno. O tim stvarima ne treba da razmiĹĄljamo, već o tome kako da odigramo najbolje ĹĄto moĹžemo. Da tim iz Sankt Peterburga kaĹžnjava

svaki propust u igri, “plaviâ€? su se uvjerili u prvom odmjeravanju snaga u “MoraÄ?iâ€? (57:65). Zato ako Ĺžele da naprave iznenaÄ‘enje, greĹĄke će morati da svedu na najmanju moguću mjeru. - Da bismo mogli da pariramo Spartaku, moramo da drĹžimo isti ritam svih 40 minuta. TakoÄ‘e, greĹĄke treba da

RASPORED GRUPA K

GRUPA I #'"%% (%")%

GRUPA J #$"%% #'"%%

GRUPA L #'"#% (%"%%

!" !

smanjimo, ako je to moguće, na minimum, jer će domaći sve to iskoristiti. Moramo da budemo strpljivi u napadu, agresivni u odbrani, jer samo na taj naÄ?in moĹžemo da raÄ?unamo da ćemo doći u situaciju da napravimo iznenaÄ‘enje - zakljuÄ?io je Krstović. Duel u dvorani “Jubilejnijâ€? poÄ?inje u 16 sati, a pravdu će dijeliti + Ĺž $ (Turska), , Ĺ (Ukrajina) i - . Ä? (Litvanija).

ć nije viĹĄe Ä?lan Kahe laboral. Reprezentativcu Crne Gore je zavrĹĄetkom “Kupa kraljaâ€? istekla ugovorna obaveza sa Baskijcima, pa je doĹĄlo do razlaza. DvadesetpetogodiĹĄnji centar u redove Kahe laboral stigao je poÄ?etkom decembra proĹĄle godine kao zamjena za , koji se vratio u NBA ligu. U Evroligi je odigrao tri meÄ?a za Baskijce i to protiv Nansija, Olimpijakosa i Bilbaa, dok je u Endesa ligi upisao 10 nastupa. ProsjeÄ?no je igrao 11 minuta uz uÄ?inak od 2,2 poena i 1,8 uhvaćenih lopti po meÄ?u. Ovu sezonu Golubović je poÄ?eo u ukrajinskom AzovmaĹĄu, ali je krajem novembra doĹĄlo do rakida saradnje. U karijeri je joĹĄ igrao za Vojvodinu, Olimpiju i Banvit. Zajedno sa Golubovićem, kratkoroÄ?an ugovor istekao je i bivĹĄem koĹĄarkaĹĄu Olimpije ĹĄ , sa kojim takoÄ‘e nije produĹžena saradnja. Odlaskom Golubovića i VolĹĄa, ekipa ĹĄ ć je ostala sa svega 10 koĹĄarkaĹĄa, pa će u narednih nekoliko dana pokuĹĄati da angaĹžuje nove igraÄ?e.

KASNO IZVINJENJE: Derek ÄŒisora i Dejvid Hej shvatili kakvu su glupost napravili

OdloĹžene utakmice 15. kola Erste koĹĄarkaĹĄke lige, odigraće se u naredna tri dana. Drugoplasirani Lovćen će ugostiti Teodo, koji je na Ä?etvrtoj poziciji. Mornar je favorit u duelu sa Jedinstvom, kao i Mogren protiv ABS Primorja. Oslabljeni Ulcinj gostuje Danilovgradu, dok će Sutjeska, finalista Kupa Crne Gore, doÄ?ekati Podgoricu. ! " ABS Primorje - Mogren (18). " Jedinstvo - Mornar (17), Danilovgrad Ulcinj (18), Lovćen - Teodo (19). ÄŒ " Sutjeska Podgorica (19).

TIP „VIJESTI� CSKA - REAL MADRID

KATAR ĹĄalje Ĺžene na OI RazoÄ?arani zbog nevjerovatne tuÄ?e: Derek ÄŒisora i Dejvid Hej

/ " +1!&1+

Divljaci se pokajali Tek poĹĄto su vidjeli kakve je osude izazvao njihov okrĹĄaj, ÄŒ i ) su se sjetili da upute izvinjenje - britanski bokseri tvrde da im je krivo ĹĄto su izazvali nezapamćeni incident na konferenciji za novinare u Minhenu. Neposredno poslije duela ÄŒisore sa Ä? , Hej je nakon kraće rasprave udario svog zemljaka. Tada su poÄ?eli da lete stativi od kamera, fotoaparati, pucale su flaĹĄe sokova... Jednom rijeÄ?ju, uĹžas. Za 24 Ä?asa taj incident je na internetu gledalo preko tri miliona ljudi, a najgora stvar koja se Ä?ula su ÄŒisorine rijeÄ?i: „Kunem ti se bogom, Heje, upucaću teâ€?! Zbog te nepromiĹĄljene izjave, Ä?elnici Britanske bokserske federacije najavili su da bi 28-godiĹĄnjak roÄ‘en u Zimbabveu mogao doĹživotno da bude suspendovan.

„Moje ponaĹĄanje je neoprostivo, ali mnogo stvari koje su se deĹĄavale iza scene su izazvale moje frustracije da 'prokuvaju'. Za ovo, ipak, nema opravdanja. Iznevjerio sam mnogo ljudi u subotu veÄ?e, ukljuÄ?ujući i mene samog. Zbog toga mi je jako Ĺžaoâ€?, napisao je ÄŒisora. Minhenska policija je traĹžila Heja kako bi obavila informativni razgovor sa njim, ali ga nije naĹĄla. BivĹĄi svjetski prvak, koji se nedavno povukao iz boksa, napustio je glavni grad Bavarske prije nego ĹĄto su organi reda poÄ?eli potragu. „OtiĹĄao sam iz Minhena ranijim letom u nedjelju i od tada sam razmiĹĄljao o svemu ĹĄto se dogodilo. Mnogo puta sam odgledao i snimak preko Jutjuba. Bez rijeÄ?i sam, izuzetno sam razoÄ?aran ĹĄto sam uÄ?estvovao u tom uĹžasnom dogaÄ‘ajuâ€?, naveo je Hej.

2-3

1,90

NAPOLI - ÄŒELZI

1

2,30

BOLONJA - FIORENTINA

0-2

1,65

MEMFIS - FILADELFIJA

H1

1,85

KLIVLEND - DETROIT

H1

1,85

Olga Korobka Na Olimpijskim igrama je trebalo da bude ubjedljivo najteĹža sportistkinja, jer ima Ä?ak 170 kilograma, ali ukrajinsko Ä?udo ne ide u London - dizaÄ?ica tegova suspendovana je na Ä?etiri godine zbog koriťćenja dopinga. Svjetska federacija u dizanju tegova saopĹĄtila je da je osvajaÄ?ica srebrne medalje na OI u Pekingu 2008. godine bila pozitivna na anaboliÄ?ke steroide. Zbog ovog skandala, biće joj oduzeta i bronzana medalja sa Svjetskog prvenstva iz Pariza proĹĄle godine. Ukrajinski mediji prenijeli su da je Korobka napustila trening kamp u Kijevu, a da je njen trener Vasil Kulak dobio otkaz.

LIÄŒNOST

Katar će ove godine prvi put poslati Ĺženske takmiÄ?are na Olimpijske igre, rekao je generalni sekretar Olimpijskog komiteta te zemlje ĹĄeik $ % & . MeÄ‘unarodni olimpijski komitet uputio je specijalnu pozivnicu dvjema sportistkinjama iz Katara - plivaÄ?ici ' $ i sprinterki ' , rekao je El Tani. On je dodao da bi se broj sportistkinja iz Katara na Olimpijskim igrama u Londonu mogao popeti na Ä?etiri. Katar je, uz Saudijsku Arabiju i Brunej, jedina drĹžava koja nikada nije slala Ĺženske takmiÄ?are na Olimpijske igre.

#$"%% #&"%%

ć

Golub odletio iz Kahe

EVROKUP (5. KOLO): Budućnost Voli danas (16 sati) gost Spartaka, Bojan Krstović kaŞe:


PRVIJENAC: Crnogorski reprezentativac Andrija Delibaťić krunisao pobjedu Rajo Valjekana nad Levanteom

Mala minutaĹža, a veliko srce

Prvi ovosezonski pogodak u Primeri donio je neizmjernu radost napadaÄ?u Rajo Valjekana i crnogorskom reprezentativcu ĹĄ ć . Pet minuta prije kraja napadaÄ? madridskog tima nije krio oduĹĄevljenje nakon pogotka kojim je ovjeren trijumf nad Levanteom u Valensiji (domaćin je nakon toga smanjio na 5:3). DelibaĹĄić je u dosadaĹĄnjem dijelu sezone odigrao 14 utakmica, ali je najÄ?eťće dobijao ĹĄansu sa klupe. Zbog toga je pogodak bio prijeko potreban. - Ova sezona je jako teĹĄka za mene, jer ne igram puno. U Prvoj ligi je teĹže, veća je konkurencija. Drago mi je, meÄ‘utim, ĹĄto sam postigao pogodak u trenutku kada je Levante krenuo u napad. Iskoristio sam ĹĄansu, postigao prvi gol u prvenstvu... Uz postignuti pogodak u Kupu mislim da i nije toliko loĹĄe, naravno imajući u vidu malu minutaĹžu koju sam dobijao do sada. Na isti naÄ?in treniram kada igram i kada sjedim na klupi, a vidjećemo ĹĄta će se deĹĄavati u narednom periodu - kazao je DelibaĹĄić za “Vijestiâ€?. Crnogorski napadaÄ?, koji je na posljednjem meÄ?u dobio ĹĄansu u 78. minutu, ne oÄ?ekuje, meÄ‘utim, da će se njegov status u timu znaÄ?ajnije promijeniti... - TeĹĄko, imamo zaista

JEDVA Ä?ekamo meÄ? sa Islandom Crnogorska reprezentacija okupiće se prvi put nakon meÄ?eva u baraĹžu sa ÄŒeĹĄkom - utakmica sa Islandom igra se 29. februara pod Goricom. Naredna provjera je prva u nizu koja treba da posluĹži da “sokoliâ€? ĹĄto spremnije doÄ?ekaju treći kvalifikacioni ciklus. Nakon posljednjih (drugih) kvalifikacija, fudbalska bajka Crne Gore prekinuta je u baraĹžu. - Imamo veliku Ĺželju pred novo okupljanje, proĹĄlo je dosta vremena od baraĹža. Imaćemo takoÄ‘e veliku Ĺželju da odigramo dobro i zabiljeĹžimo pobjedu pod Goricom. U posljednje vrijeme nismo bili baĹĄ najbolji, pogotovo u prijateljskim meÄ?evima. MeÄ? sa Islandom je prilika da steknemo samopouzdanje - rekao je DelibaĹĄić, koji je postigao istorijski gol protiv Engleske u oktobru proĹĄle godine pod Goricom (2:2). Pogodak, koji je donio baraĹž...

DĹžoker u vaĹžnom trijumfu Rajo Valjekana: Andrija DelibaĹĄić odliÄ?ne napadaÄ?e - je stigao iz Atletika iz Madrida, a tu je i , o kome zaista ne treba troĹĄiti previĹĄe rijeÄ?i. Na meni je da treniram dobro i Ä?ekam ĹĄan-

su - rekao je DelibaĹĄić. A njegov tim, koji se ljetos vratio u Primeru, biljeĹži odliÄ?ne rezultate. - Rezultat je iznad svih naĹĄih planova, osvojili smo

HEROJI: IgraÄ?i koji su obiljeĹžili evropski fudbalski vikend

% & $-* -$

devet bodova na posljednja tri meÄ?a. To zaista nije nimalo lako u Primeri. Imamo puno igraÄ?a koji ravnopravno konkuriĹĄu za mjesto u timu. Mislim da nam je joĹĄ

11-12 bodova dovoljno da osiguramo opstanak, tako da imamo velike ĹĄanse da ispunimo taj cilj. Ukoliko napravimo neĹĄto viĹĄe ili eventualno izborimo plasman u Evropu, to bi bio rezultat za pamćenje - dodao je napadaÄ? “sokolaâ€?. DelibaĹĄić, koji se nakon nekoliko sezona u Segundi ponovo dokazuje u najjaÄ?oj ĹĄpanskoj ligi, sada moĹže na neposredan naÄ?in da osjeti Ä?ari Primere, borbu Reala i Barselone... â€?Kraljevski klubâ€? trenutno ima Ä?ak deset bodova viĹĄe

od Katalonaca. - Mislim da je trka za titulu gotova. Real je u velikoj prednosti, a u narednih Ä?etiri-pet kola ima i lakĹĄi raspored, tako da ova prednost moĹže i da se poveća. Mislim da će se sve znati do narednog el klasika. MoĹžda je razlika na tabeli i prevelika, ali Real je, izuzimajući derbi sa Barselonom u prvenstvu, pokazao da zasluĹžuje trofej. Ukoliko se pri tom plasira u finale Lige ĹĄampiona, to će biti veliki uspjeh - zakljuÄ?io je DelibaĹĄić. Ć

ZVANIÄŒNO: Start drugog dijela sezone zbog snijega odloĹžen za 14 dana

Mesi ima i ponos i moć kupu protiv Totenhema na „Vajt hart lejnuâ€? i, naravno, izlet do Londona svojim navijaÄ?ima. (Lil) - ĹĄampion je savladao Lorijen, Landro mu je bio neophodan za tri boda.

Barselona će uraditi sve da bude do kraja u igri u Primeri, nikom u Kataloniji ne pada na pamet da trpi provokacije koje stiĹžu iz Reala, a prvi korak ka preporodu viÄ‘en je prije dvije noći - je u pobjedi nad Valensijom od 5:1 postigao Ä?ak Ä?etiri gola. „Barsa ima ponos, Mesi ima moćâ€?, napisali su ĹĄpanski mediji nakon ubjedljivog trijumfa. MoĹžda je kasno za povratak u ĹĄampionsku trku, ali Barsa makar daje do znanja da niko ne smije ni da pomisli da je u krizi. Sa druge strane, Mesi samo radi ono ĹĄto najbolje zna - u Primeri je na 23 meÄ?a dao ukupno 27 golova...

(Juventus) - prekinuo je muÄ?enje protiv Katanije. Njegov gol za 2:1 je smirio navijaÄ?e na „Juventus areniâ€?. (Frajburg) - Bajern viĹĄe nije tako moćan da maltretira svaku odbranu u Evropi. Bavarci se sada muÄ?e i sa skromnim Frajburgom. ĹĄ (Lil) - Landro je Ä?uvao svoj gol, a DebiĹĄi je pogotkom rijeĹĄio utakmicu.

GOLMANI

SREDINA

(StivenejdĹž) - omogućio je trećeligaĹĄu revanĹĄ meÄ? u FA

(Milan) - debi u dresu „rosonera� nije mogao

ODBRANA

ÄŒetiri gola u mreĹži Valensije: Lionel Mesi

% & ,- .

da bude bolji za vezistu iz Gane. Dao je gol, a trener se drznuo da ga nakon meÄ?a Ä?ak i uporedi sa Ć ... Ć (Barselona) - ... koji je nekoliko sati kasnije pokazao ko je ko. Dao je majstorski gol protiv Valensije. (Juventus) - njegovi slobodni udarci i pasovi su lansirali Juve ka trijumfu. BivĹĄi as Milana ima fantastiÄ?nu sezonu. (Everton) - sve je viĹĄe potreban . Na vrijeme je naÄ?eo Blekpul u FA kupu i odveo „karameleâ€? u Ä?etvrtfinale. ! " # (Borusija Dortmund) - „milioneriâ€? ne Ĺžele tek tako da predaju titulu. Naprotiv, sada djeluju jednako moćno kao i proĹĄle sezone kada su se proĹĄetali do Salatare. NAPAD (Bolonja) - za Interovu odbranu je bio previĹĄe brz i previĹĄe inteligentan. (Napoli) - kada Matador pogaÄ‘a, Napolitanci ne gube... Bio je dvostruki strijelac u Firenci. Ĺž (ÄŒelzi) - spasao je ÄŒelzi eliminacije iz FA kupa. Sada, meÄ‘utim, „plavciâ€? moraju na popravni u Birmingem. (Barselona) - i jedan Ä?ovjek je dovoljan za goleadu i spektakl. Naravno, samo ako je u pitanju svemoćni Leo Mesi. $ (Ĺ alke) - dao je 400. gol u karijeri. Legenda i dalje reĹĄeta i ne planira da se zaustavi.

% & '(Ä?*$+Ć

Liga kreće 10. marta Proljećni dio sezone u T-Com Prvoj Crnogorskoj fudbalskoj ligi umjesto u subotu (25. februara), poÄ?eće dvije sedmice kasnije 10. marta, odluÄ?io je Odbor za hitna pitanja Fudbalskog saveza Crne Gore nakon juÄ?eraĹĄnjeg sastanka sa predstavnicima prvoligaĹĄkih klubova. Do pomjeranja kalendara takmiÄ?enja doĹĄlo je zbog loĹĄih vremenskih uslova i visokog snijeĹžnog pokrivaÄ?a koji se nalazi na većini crnogorskih terena. Utakmice baraĹža za opstanak, odnosno plasman u Prvu ligu igraće se 3. i 7. juna, dok će se meÄ?evi polufinala Kupa Crne Gore odigrati 28. marta i 25. aprila (revanĹĄi).

Finale će se odigrati u predviÄ‘enom terminu, 23. maja na stadionu pod Goricom. U cilju da se tereni dovedu u adekvatno stanje za regularno odigravanje utakmica, Fudbalski savez Crne Gore uputiće i finansijsku pomoć za devet domaćih klubova. Pomoć od tri hiljade eura dobiće Ä?etiri prvoligaĹĄka kluba - Berane, Rudar, Sutjeska i Lovćen, te pet drugoligaĹĄa (Jedinstvo, Ibar, Petnjica, Jezero i ÄŒelik). Po novom kalendaru, prvo proljećno kolo odigraće se 10. marta, dok će se meÄ?evi 19. kola odigrati u srijedu (14. marta). Prvenstvo se zavrĹĄava 30. maja.


Murinjov put opet kreće iz Moskve

Prije dvije godine Ĺ˝ je sa Interom morao da proÄ‘e kroz Moskvu na putu ka tituli prvaka Evrope, isti scenario Portugalca Ä?eka i ove sezone ako Ĺželi da skine Barselonu sa trona. Istina, 2010. su se CSKA i Inter sastali u Ä?etvrtfinalu, ali za Real i

godine i znamo da moramo da pokaĹžemo dobar fudbal da bismo izborili dobar rezultat - u svom stilu je rekao Murinjo u najavi meÄ?a na „LuĹžnjikijuâ€?.

NE zavisi od Lige ĹĄampiona da li ostajem Novinare je, pak, viĹĄe od meÄ?a sa CSKA interesovala Murinjova budućnost, jer su sve Ä?eťće priÄ?e da će na kraju sezone da ide iz Madrida. Pogotovo ako osvoji Ligu ĹĄampiona, jer Specijalni Ĺželi da ode kada je na vrhuncu. - Ne zavisi od toga da li će Real da osvoji Ligu ĹĄampiona. To sam uradio u Portu i Interu? Ovo je drugaÄ?ije poslije Porta sam imao veće ambicije, a kao trener Intera sam joĹĄ prije finala odluÄ?io da idem - kazao je Murinjo. Portugalac se potom okrenuo Ĺželji da opet osvoji ovaj pehar, treći put u karijeri. - Kada osvojite prvenstvo, to je pobjeda sistema, znak da ste najbolji. A Ligu ĹĄampiona ne mora da osvoji najbolji, već u tom trenutku najspremniji tim. Murinjo se osvrnuo i na prednost u Primeri u odnosu na Barselonu koja iznosi 10 bodova. - U dobroj smo poziciji, ali ne smijemo da pomislimo da je gotovo.

CSKA - REAL MADRID - Stadion „LuĹžnjikiâ€?. Sudija: $ (Holandija). PoÄ?etak u 18 Ä?asova. % $ &' ( ) ÄŒ Ä? , - . , - . / ĹĄ Ä?. Šć 1 . 2 3. Ĺž . 1 , 4 &' ( ) $ 1 . # . 3 4 . $ . 2 . $ . 4 ,

NAPOLI - ČELZI 5 - Stadion „San Paulo�. Sudija: $ $ 1

(Ĺ panija). PoÄ?etak u 20.45. 5 &' ( ) . $ . $ . Ä‘ / . 7 . ĹĄ . 8 - $ , ÄŒ &' ) ÄŒ 3 / ć. 8 ĹĄ. $ 3 . . 4 ĹĄ. 4 ĹĄ . Ĺž. ! , su savladali Inter u Milanu. - Real je dovoljan motiv. Znamo da nam dolazi jedna od najboljih ekipa u Evropi i Ĺželimo da se dokaĹžemo. Mada je jasno ko je veliki favorit za plasman u Ä?etvrtfinale rekao je mladi majstor

Poslije Porta sam imao veće ambicije, a kao trener Intera sam prije finala odluÄ?io da idem. Sada je drugaÄ?ije - kaĹže Murinjo Ipak, sada se okrećemo Ligi ĹĄampiona, meÄ? sa CSKA nam je najvaĹžniji - istakao je trener Reala.

RUSI: Kako protiv Reala? Ruski mediji ne daju velike ĹĄanse CSKA u dvomeÄ?u sa Realom, Ä?ak se i pitaju postoji li naÄ?in da Moskovljani namuÄ?e velikana iz Madrida. „StiĹže Murinjova svemoćna maĹĄina“, napisao je „sports.ruâ€?. Sa druge strane, igraÄ?i CSKA motivisani doÄ?ekuju Real, bez obzira na to ĹĄto im je najveći problem nedostatak utakmica. U ruskom prvenstvu je, naime, pauza, a „armejciâ€? su posljednji meÄ? odigrali 7. decembra, i to u Ligi ĹĄampiona, kada

IzdavaÄ?: DAILY PRESS. d.o.o. Prvi broj izaĹĄao je 1. septembra 1997. Podgorica Bulevar revolucije 11 PoĹĄtanski fah 351

www.vijesti.me Ĺ˝iro-raÄ?un: 510-168-21,CKB Telefon redakcije: 406-901, faks: 242-306 Marketing: Biljana MARKOVIĆ-AL MAHMUD tel: 406-908, 406-928, fax 248-613 Oglasno, tel/fax: 230-955, 230-956 Prodaja: Stanka RADULOVIĆ tel/fax: 406-940, 406-925 Ĺ tamparija: 891-805, 891-815

! " #

U zamrznutoj Moskvi traĹže put ka Ä?etvrtfinalu: Ĺ˝oze Murinjo na juÄ?eraĹĄnjem treningu

Murinja je to najmanje bitno, jer su u ovom dvomeÄ?u sa „armejcimaâ€? apsolutni favoriti da se naÄ‘u meÄ‘u osam najboljih ekipa u Evropi. - Trebalo bi da budemo ujedinjeni i jaki kao do sada, da nam ni ruska zima ne moĹže niĹĄta. U Moskvi nikada nije lako igrati u ovo doba

IzvrĹĄni direktor: Ĺ˝eljko IVANOVIĆ zeljko.ivanovic@vijesti.me Glavni i odgovorni urednik: Mihailo JOVOVIĆ mihailo.jovovic@vijesti.me Zamjenici glavnog i odgovornog urednika: NeÄ‘eljko RUDOVIĆ politika@vijesti.me nedjeljko.rudovic@vijesti.me Zdravko VUÄŒINIĆ ekonomija@vijesti.me

OSMINA FINALA LIGE Ĺ AMPIONA: Real protiv CSKA, Napoli doÄ?ekuje ÄŒelzi

Ĺž . CSKA i Real nikada nisu meÄ‘usobno igrali, a Rusi imaju dobru tradiciju sa ĹĄpanskim timovima - nisu izgubili u pet utakmica (tri pobjede i dva remija). Real je, sa druge strane, pobijedio u 27 od posljednjih 30 utakmica u svim takmiÄ?enjima i u svakom od tih meÄ?eva je dao makar po gol. MadriÄ‘ani su jedini tim ove sezone u Ligi ĹĄampiona koji je upisao sve pobjede, a imaju i najbolju odbranu - primili su samo dva gola.

PAKAO za ÄŒelzi u Napulju ÄŒelzi je u problemima od poÄ?etka sezone, a menadĹžer ĹĄ ĹĄ će vjerovatno postati

Urednici: Dejan PERUNIÄŒIĆ desk@vijesti.me Danilo MIHAILOVIĆ drustvo@vijesti.me Radmilo TADIĆ crnahronika@vijesti.me Nela RADOIÄŒIĆ forum@vijesti.me Angelina Ĺ OFRANAC svijet@vijesti.me Hana AJDARPAĹ IĆ regioni@vijesti.me Boban NOVOVIĆ podgorica@vijesti.me Aleksandar VUÄŒKOVIĆ sport@vijesti.me

proĹĄlost ako ne eliminiĹĄe Napoli. Kako igra ÄŒelzi u ovom trenutku, pitanje je da li „plavciâ€? imaju snage za plasman u Ä?etvrtfinale, ali je jasno da ih veÄ?eras u Napulju Ä?eka pakao na stadionu gdje je ove sezone pao i ManÄ?ester siti u Ligi ĹĄampiona, gdje je Bajern remizirao... - Nismo favoriti protiv ÄŒelzija, to jednostavno nije moguće. Ipak, naĹĄe ĹĄanse nisu male, ali ulogu favorita prepuĹĄtamo protivniku - rekao je trener Napolija , koji veÄ?eras neće voditi tim zbog suspenzije. Za ĹĄ je duel sa Englezima „meÄ? godineâ€?. - Biće ovo sjajna utakmica. UsuÄ‘ujem se da kaĹžem i najvaĹžniji meÄ? za Napoli u sezoni - kazao je Slovak. ViljaĹĄ-BoaĹĄ ima problema u svlaÄ?ionici, mediji piĹĄu da je u sukobu sa velikim brojem igraÄ?a, ali je tim pozvao da pruĹži sve od sebe. - Ovakvi meÄ?evi znaju da budu jako stresni, a nama treba jak karakter da bismo izaĹĄli na kraj sa Napolijem. Siguran sam da to moĹžemo - istakao je portugalski struÄ?njak.

Jelena NELEVIĆ kultura@vijesti.me Ivana NOVAKOVIĆ-LEKOVIĆ zabava@vijesti.me Nina VUJAÄŒIĆ (nedjelja) nina.vujacic@vijesti.me BalĹĄa BRKOVIĆ (ART) balsa.brkovic@vijesti.me Slobodan ÄŒUKIĆ (arhiv, nauka) slobodan.cukic@vijesti.me Savo PRELEVIĆ foto@vijesti.me Dragan L. MARTINOVIĆ (dizajn)


utorak, 21. februar 2012.

LIGA Ĺ AMPIONA U FUDBALU

Real ne plaĹĄi ruska zima

strana 31

Put ka tituli vodi preko Moskve: Fudbaleri Reala juÄ?e na stadionu „LuĹžnjikiâ€?

ZADOVOLJAN: Crnogorski fudbalski reprezentativac Andrija Delibaťić za „Vijesti�:

Drago mi je ĹĄto sam iskoristio ĹĄansu

strana 30


utorak, 21. februar 2012.

POŽAR: Brano Žujović sa porodicom ostao bez doma

Unutraťnjost barake gdje Şive Žujovići nakon poŞara

Foto: V.Belojević

Uniťteno pokućstvo Žujovića

Foto:V.Belojević

Vatra progutala baraku - Baraka Ĺ˝ ć kod Aluminijskog kombinata izgorjela je juÄ?e ujutru u poĹžaru koji je najvjerovatnije izazvala struja. PoĹžar je izbio oko 7.20 Ä?asova usljed problema sa naponom na elektromreĹži i sa strujomjera se proĹĄirio na drvenu baraku u kojoj je izgorio komplet namjeĹĄtaj sa garderobom. Brano koji sa Ĺženom, sinom i kćerkom Ĺživi u toj baraci nije bio u njoj kada je poĹžar izbio, a komĹĄije se prve primjetile crni gusti dim koji se ĹĄirio iz barake i brzo reagovale da se poĹžar ne bi proĹĄirio na ostali dio barake u kojoj Ĺživi joĹĄ pet porodica. KomĹĄinica Ä? ć koja je prva primijetila poĹžar kazala je da su kantama i snijegom pokuĹĄavali da ugase vatrenu stihiju da bi spasili ĹĄto se spasiti da, prije nego ĹĄto je doĹĄla vatrogasna sluĹžba. Sedam vatrogasaca sa dva vozila ugasili su poĹžar u 7.43 Ä?asova, ali vatrena stihija je ostavila straĹĄan prizor, uniĹĄtivĹĄi komplet enterijer. - Bilo je nas 50 komĹĄija i cijelo se naselje diglo da gasi poĹžar. Problem sa naponom struje imamo duĹže vrijeme i cijelu zimu smo se Ĺžalili Elektrodistribuciji, jer nam niĹĄta ne radi kako treba ni friĹžider, ni maĹĄina za pranje veĹĄa. Sinoć je veliki napon doĹĄao i zapalio strujomer sa kojeg se vatra proĹĄirila na drvene barake. Kao komĹĄinica sam im se ponudila za smjeĹĄtaj dok se na snaÄ‘u

Foto:V.Belojević

MjeĹĄtani se Ĺžalili da je struja loĹĄa i da ne mogu da rade kućni aparati nekoliko dana, jer nemaju bliĹžnjih roÄ‘aka gdje bi mogli da se smjeste. Dala sam im robu, jer znam da su socijalni sluÄ?ajevi koji teĹĄko i mukotrpno Ĺžive. Ĺ˝ivjeli su kao sirotinja, preĹživljavali radeći za dnevnice, a niko od njih

ne radi nigdje – kazala je RaiÄ?ević. Ĺ˝ujovići su se Ĺžalili Kriznom ĹĄtabu u Glavnom gradu, ali su im rekli da nema para za njih u Ĺ tabu i uputili ih da se jave Centru za socijalni rad.

- U Centru su nam rekli da će nam pomoći, ali koliko vidim neće biti niťta od toga. Nadam se da će nam neko od nadleŞnih pomoći i da će Centar za socijalni rad zaista pokrenuti neťto, jer smo zaista u teťkoj situaciji. Do-

bro je ĹĄto nismo bili mi jutros u baraci, jer smo otiĹĄli kod tetke da se grijemo. Da smo zaspali ne bismo se budili i dobro je da niko nije poginuo. KomĹĄije su nam rekli da je bio pravi haos, ali struja je problem u barakama a

kada smo se Ĺžalili zbog toga kazali bi nam da je dobro. Hvala komĹĄinici koja nam je ponudila smjeĹĄtaj kod nje, ali kad proÄ‘e 10 dana nama je jedini izlaz ulica – kazao je Branov sin . Ĺ


AR ANŽMAN sa Svjetskom bankom

MaĹĄine za Ä?istije plaĹže

! " - IstakavĹĄi da je odrĹžavanje Ä?istoće na plaĹžama neophodno u cilju spremnijeg doÄ?eka sezone i unapreÄ‘enja imidĹža grada gradonaÄ?elnik Ulcinja # $ kazao je juÄ?e da je OpĹĄtina uĹĄla u kreditni aranĹžman sa Svjetskom bankom za nabavku mehanizacije za odrĹžavanje Ä?istoće. “U fazi smo formiranja kompetentne ekipe za upravljanje projektima iz IPA i drugih meÄ‘unarodnih fondovaâ€?, kazao je Cungu na juÄ?eraĹĄnjoj konferenciji za novinare, povodom poÄ?etka realizacije projekta “Nabavka mehanizacije za Ä?iťćenje plaĹža u OpĹĄtini Ulcinjâ€?. Nabavka mehanizacije obuhvata kupovinu kamiona za Ä?iťćenje pijeska i ruÄ?ne maĹĄine, a planirana je i nabavka 100 kanti za otpad. Sekretar za privredu i ekonomski razvoj

% Ĺž ć rekao je da se projekat finansira sredstvima EU 70 odsto, Vlade 20 odsto, OpĹĄtine Ulcinj 9 odsto i JP “Gradska Ä?istoćaâ€? Ulcinj 1 odsto. Vrijednost je blizu 250 hiljada eura, a biće realizovan za 16 mjeseci. Predstavnik delegacije EU je kazao da je projekat dobijen unutar okvira IPA grant ĹĄeme koja je namijenjena razvoju opĹĄtina u Crnoj Gori. “Realizacijom projekta Ulcinj i ’Gradska Ä?istoća’ povećaće kapacitete za odrĹžavanje plaĹža i na taj naÄ?in pomoći turistiÄ?koj valorizaciji najvećeg ulcinjskog resursa, Velike plaĹžeâ€?, kazao je Belot priznavĹĄi da je njen Ä?est gost.

PREGOVORI: Kotorski ugostitelji iza zatvorenih vrata razgovarali s gradonaÄ?elnicom

Foto: P.NIKOLIĆ

Ugostitelji se nadaju da će naći obostrano rjeĹĄenje u zajedniÄ?kom interesu: Jedan od lokala koji je zatvoren u Ä?etvrtak

Lokali od danas otvoreni

- Nakon pet dana ĹĄtrajka kotorski ugostitelji iz Starog grada danas će skinuti katance sa svojih lokala i nastaviti s radom. Odluka o prekidu ĹĄtrajka donijeta je juÄ?e popodne, nakon sastanka ugostitelja s gradonaÄ?elnicom Kotora Ć ć i njenim saradnicima, koji je trajao duĹže od tri sata. Predsjednik Unije privatnih poslodavaca ć kazao je da su postigli dogovor s gradonaÄ?elnicom i predstavnicima nadleĹžnih opĹĄtinskih struktura. “Postignut je izvjestan napredak kojim smo zadovoljni i odluÄ?ili smo da prekinemo ĹĄtrajk i da se vratimo radu. Mislim da su nas shvatili dobronamjerno, kao i sve naĹĄe zahtjeve koje smo im predoÄ?ili, jer smo ukazali da je

taÄ?kama naĹĄih zahtjeva naći obostrano rjeĹĄenje u zajedniÄ?kom interesuâ€?, kazao je Milunović. S obzirom na to da su Ä?este primjedbe graÄ‘ana na glasnu miziku i buku iz pojedinih kafića u Starom

Ĺ to se tiÄ?e naĹĄih zahtjeva, postigli smo dogovor da ćemo u ĹĄto kraćem periodu po svim taÄ?kama naĹĄih zahtjeva naći obostrano rjeĹĄenje u zajedniÄ?kom interesu, kazao je Predsjednik Unije privatnih poslodavaca Rajko Milunović kakav grijeh niti sramota. Ĺ to se tiÄ?e naĹĄih zahtjeva, postigli smo zadovoljavajuće rezultate i dogovor da ćemo u ĹĄto kraćem periodu po svim

gradu, Milunović je kazao da je istina da su ugostitelji nekada prelazili dozvoljene granice, ali da su dogovorili i odluÄ?ili da ubuduće budu korektni tim

povodom, te da su i oko toga naĹĄli zajedniÄ?ki jezik. Trideset kotorskih ugostitelja proĹĄlog Ä?etvrtka zatvorili su svoje lokale i poÄ?eli ĹĄtrajk upozorenja pod parolom “Kotore, ne moĹže goreâ€?, sve dok im OpĹĄtina ne omogući, kako su kazali, normalne uslove za rad. IzmeÄ‘u ostalog, oni su traĹžili da im se omogući emitovanje muzike radnim danima do ponoći, a vikendom do jedan sat, da OpĹĄtina pristupi viĹĄe puta najavljivanim izmjenama urbanistiÄ?kog plana Starog grada, kao i da se promijeni odnos Komunalne policije prema njima. Iz kabineta gradonaÄ?elnice juÄ?e je poslato saopĹĄtenje svim lokalnim medijima. “Vijestimaâ€?, meÄ‘utim, nije.

OPET PROPALO: Na javnoj licitaciji za zemlju pored hotela „Avala“ nije bilo zainteresovanih, prodat poznati objekat

REAGOVANJE: DuĹĄan Kokić demantovao zvaniÄ?nike

Kompjuterska animacija budućeg mosta

Biće na vrijeme ! " - Koordinator projekta izgradnje novog mosta na Port Mileni & ĹĄ ć demantovao je juÄ?e navode opĹĄtinskih zvaniÄ?nika da u ovoj godini neće biti gotovi prilazni putevi mostu. “To jednostavno nije taÄ?no. MoĹžda u OpĹĄtini nijesu upoznati, ali most i prilazni putevi sa obje strane biće uskoro izgraÄ‘eniâ€?, kazao je on. Istakao je da su vremenske neprilike usporile dinamiku izvoÄ‘enja radova „ali ne znaÄ?ajno“. “Kasnimo nekoliko dana, ali daćemo sve od sebe da projekat bude zavrĹĄen do 21. majaâ€?, kazao je Kokić.

ovakav oblik i naÄ?in izraĹžavanja nezadovoljstva poznat svuda u svijetu, pa i u turistiÄ?koj privredi i u malo većim i bogatijim turistiÄ?kim destinacijama nego ĹĄto je ova naĹĄa. Ukazati nekome na nepravilnosti nije ni-

Osim mosta, projektom je planirana i izgradnja dijela postojećeg bulevara od pekare „Evropa“, takoÄ‘e sa Ä?etiri trake. Sa druge strane kanala biće izgraÄ‘ena saobraćajnica od od trake od raskrsnice ka „Olimpiku“ do puta ka Adi Bojani, koja će prolaziti pored lokala „Sole mio“. Zbog trase, kako je kazao Kokić, biće poruĹĄen jedan privremeni objekat, te iviÄ?njaci i manji dio dvoriĹĄta „Sole mio“, ĹĄto, za sada, neće ugroziti poslovanje lokala. MeÄ‘utim, u drugoj fazi, pod udarom bagera naći se joĹĄ nekoliko objekata.

„Plavu ĹĄkoljkuâ€? preuzeo podgoriÄ?ki privatnik – Jedna od najatraktivnijih parcela u Budvi, gotovo hiljadu i po kvadrata zemlje pored hotela „Avala“, u vlasniĹĄtvu HG „Budvanska rivijera“, saÄ?ekaće najvjerovatnije „treću sreću“, nakon ĹĄto na nedavnoj javnoj licitaciji niko nije bio zaiteresovan za kupovinu. Za zemljiĹĄte, koje je jedino u srcu najstarijeg urbanog jezgra Budve ostalo neizgraÄ‘eno, procijenjeno je na 937.440 eura, niko nije dostavio ponudu na licitaciji organizovanoj u zgradi Vlade u Podgorici, Ä?ime je i drugi pokuĹĄaj HG da proda to zemljiĹĄte propao. Ipak, akcija za prodaju dijela imovine “Budvanske rivijereâ€? uspjela je jedino za objekat „Plava ĹĄkoljka“ na Slovenskoj plaĹži, za koju je HG dobio 778.000 eura, koliko je i iznosila poÄ?etna, minimalna licitaciona cijena. “Plavu ĹĄkoljkuâ€?, bez zemljiĹĄta, koje se nalazi u zoni „Morskog dobra“, kupilo je preduzeće “Nemesisâ€? iz Podgorice, poznatije kao vlasnik hotela “Astorijaâ€? u Starom gradu. Kako je objavljeno na sajtu Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije, na aukciju za prodaju dijela imovine “Budvanske rivijereâ€? prijavila su se samo dva uÄ?esnika, oba zainteresovana za “Plavu ĹĄko-

Na licitaciji nije bilo nijedne ponude: Hotel „Avalaâ€? ljkuâ€?. “UÄ?eťće na javnoj aukciji, pored firme ’Nemesis’, Ä?iji je vlasnik ć, prijavio se i ć iz Podgorice, a oba uÄ?esnika su bila zainteresovana za kupovinu po oglaĹĄenoj poÄ?etnoj cijeni od 778 hiljada eura. Na novu ponuÄ‘enu prodajnu cijenu, od 800 hiljada eura, niko od uÄ?esnika nije pokazao interes, pa je za kupca proglaĹĄena kompanija ’Nemesis’, koja je prva istakla ponudu po cijeni od 778 hiljadaâ€?, saopĹĄtili su iz Savjeta.

“Plava ĹĄkoljkaâ€?, povrĹĄine 310 kvadrata, nalazi se u priobalnom dijelu Budve, neposredno ispod turistiÄ?kog naselja Slovenska plaĹža, i povezana je sa sadrĹžajima gradske infrastrukture. U toku je izrada prostorno-planske dokumentacije kojom će se definisati namjena tog prostora. Za ostale nepokretnosti koje su bile ponuÄ‘ene na auckji nije bilo zainteresovanih. Osim zemljiĹĄta u srcu Budve, “Budvanska rivijeraâ€? je ponudila i zemljiĹĄte u Petrovcu, lokaciju bivĹĄeg hotela “Petro-

Foto: V.LAJOVIĆ

vacâ€?, koja se nalazi preko puta autobuskog stajaliĹĄta i stare autobuske stanice u Petrovcu, po poÄ?etnoj cijeni od 1,12 miliona eura. Zainteresovani su se mogli nadmetati i oko kupovine pet poslovnih prostora koje HG ima u vlasniĹĄtvu u luksuznoj stambeno-poslovnoj zgradi, preko puta gradske PoĹĄte, u centru grada. PoÄ?etna cijena tri poslovna prostora je bila po 43.680, dok su preostala dva nuÄ‘ena po poÄ?etnoj cijeni od 89.250 i 94.500 eura.


Joť da Mandić potpiťe - Institut za građevinarstvo Hrvatske iz Zagreba odabran je na javnom pozivu za glavnog projektanta za sanitarnu depo-

niju Duboki do na Ublima. Preostaje da predsjednik OpĹĄtine potpiĹĄe ugovor. Iako postoje predlozi regionalnih rjeĹĄenja, OpĹĄtina Her-

ceg Novi se odluÄ?ila za samostalno rjeĹĄenje problema otpada. Izrada glavnog projekta će koĹĄtati viĹĄe od 30.000 eura.

Mjesto na kojem će biti građena sanitarna deponija

ODL AGANJE građevinskog otpada

Foto: S.KOSIĆ

Taj posao treba da bude zavrĹĄen za dva mjeseca, a nakon toga biće raspisan tender za izradu elaborata o uticaju sanitarne deponije na Ĺživotnu sredinu. Time će biti kompletirana sva planska i tehniÄ?ka dokumentacija neophodna za poÄ?etak gradnje sanitarne deponije. Nova deponija predviÄ‘ena je nedaleko od stare, na padinama planine Orjen, na 1.100 metara nadmorske visine, i u skladu je sa generalnim urbanistiÄ?kim planom OpĹĄtine. Nova deponija moraće da ima sve elemente predviÄ‘ene evropskim standardima- od regulacije otpadnih voda, do spremiĹĄta za animalni otpad kojeg je Ä?ak 17 odsto, te za gume i ostali specifiÄ?ni otpad. Takvo rjeĹĄenje moglo bi da zadovolji potrebe za odlaganjem otpada u hercegnovskoj opĹĄtini za narednih 50 do 70 godina.

KRITIKE: I hercegnovska Nova se oglasila povodom „Vektra Boke�

„Bemaks� ne moŞe na Ćafe

- Komunalna policija OpĹĄtine Bar zabranila je juÄ?e podgoriÄ?kom “Bemaxuâ€? da odlaĹže graÄ‘evinski otpad na bivĹĄem smetliĹĄtu Ćafe, pored magistralnog puta Bar - Ulcinj. Postupajući po prijavi JP “Morsko dobroâ€?, komunalni policajci su na smetliĹĄtu Ćafe, odmah iza prvog tunela od Bara ka Ulcinju, konstatovali odlaganje velike koliÄ?ine graÄ‘evinskog otpada, zemlje i ĹĄuta, “i to bez ikakvih pismenih odobrenjaâ€?. “Osim toga, ova lokacija za tu namjenu nije odreÄ‘ena ni prostorno-planskim dokumentom. Shodno tome, uruÄ?ili smo rjeĹĄenje subjektu nadzora, firmi DOO ’Bemax’, kojim zabranjujemo dalje odlaganje graÄ‘evinskog otpada na toj lokacijiâ€?, rekao je juÄ?e “Vijestimaâ€? naÄ?elnik te sluĹžbe ć. Komunalni policajci su ranije objavili da se na prilazu bivĹĄe barske deponije konstantno kamionima odlaĹže zemlja koja se potom potiskuje i ravna bagerom u pravcu mora, “pa je dio te zemlje stigao do moraâ€?. O tome je saÄ?injen foto-elaborat koji je proslijeÄ‘en drĹžavnom inspektoru za vodoprivredu, jer se ugroĹžavaju vodna dobra, te drĹžavnom inspektoru za saobraćaj, s obzirom da je deponovanje obavljeno na zemljiĹĄtu u drĹžavnom vlasniĹĄtvu. “Ukoliko podgoriÄ?ko preduzeće ne postupi po predmetnom rjeĹĄenju, podnijećemo prekrĹĄajnu prijavu protiv firme DOO ’Bemax’, a zaprijećena novÄ?ana kazna za ovaj prekrĹĄaj kreće se do 40.000 eura. IstiÄ?emo da smo ovim povodom imali uÄ?estale pozive graÄ‘ana koji su bili zabrinuti za stanje na lokaciji Ćafeâ€?. rekao je Pajović.

„UNA� Kolaťincima donirala konope

- Fabrika za proizvodnju konopa i opreme za more „Una“ iz Tivta, donirala je opĹĄtini KolaĹĄin konope raznih duĹžina i profila i zaĹĄtitne mreĹže, ukupne vrijednosti oko 800 eura. Potrebu za tim proizvodima iskazao je Krizni ĹĄtab opĹĄtine KolaĹĄin, pa je “Unaâ€? juÄ?e odmah tom gradu i uputila traĹžena sredstva.

TORTE i garderoba najljepĹĄim maskama

- Na velikom djeÄ?jem maskenbalu, koji je u okviru 43. praznika mimoze odrĹžan u dvorani Sportskog centra Igalo, uÄ?estvovalo je na desetine maskiranih grupa i pojedinaÄ?nih maski. Djeca iz osnovnih ĹĄkola i vrtića, DjeÄ?jeg doma “Mladostâ€? iz Bijele, pokazala su veliko interesovanje i kreativnost, pa Ĺžiriju nije bilo lako da odabere najbolje. Tri prvonagraÄ‘ene grupne maske su “Diznijevi junaciâ€? koja je raÄ‘ena u kućnoj radinosti, “Satoviâ€? grupe djece iz OĹ â€œMilan Vukovićâ€? i “Ekologijaâ€? grupe djece iz OĹ â€œDaĹĄo PaviÄ?ićâ€?. Oni su od sponzora - pekara “Princâ€? i “TaĹžexâ€? dobili velike torte na dva sprata i ulaznice za predstavu “Julija i Romeoâ€? DjeÄ?jeg pozorista iz Podgorice. Za najbolje pojedinaÄ?ne maske proglaĹĄene su “Porodica Kremenkoâ€?, “Jabukaâ€?, “Spartanciâ€?, â€?DimnjaÄ?arâ€?, “Inspektor GadĹžetâ€?, “Lav Mufasaâ€?, “Miniâ€?. Najbolji su od butika “Beba kidsâ€? dobili vauÄ?ere za garderobu.

SKUPĹ TINA sa 20 taÄ?aka dnevnog reda

„Rjeťenje je raskid privatizacionog ugovora�: Sa presa

Foto: S.KOSIĆ

Prepucavanje dviju stranki na vlasti

- Govoreći o privatizaciji HTP “Boka Iâ€? partijskim oglaĹĄavanjima o toj temi, predstavnici opĹĄtinskog odbora Nove na juÄ?eraĹĄnjoj konferenciji za novinare konstatovali su da je rijeÄ? “o prepucavanju dviju socijalistiÄ?kih stranki na vlasti - jedne u Herceg Novom, druge u drĹžaviâ€?. “To su dvije stranke jedne politiÄ?ke matrice, a oni koji najviĹĄe trpe gledajući njihov medijski pingpong meÄ? su graÄ‘ani Herceg Novogâ€?, reÄ?eno je na konferenciji. Predsjednik OO Nova ! ć je ustvrdio da su zbog takve politike u drĹžavi i Herceg Novom oni prije tri godine izaĹĄli iz vlasti. “Kada je ’Vektra’ preuzimala posao, sjedalo se i uĹživalo po sveÄ?anim ruÄ?kovima i najavljivale kule i gradovi, a kako sada stvari stoje, ’Vektra’ nije uloĹžila skoro niĹĄta od predviÄ‘enog, već su vjerovatno i te ruÄ?kove platili poreski obveznici iz Herceg Novogâ€?, kazao je Subotić, konstatujući da se sve radilo “kao da se namjerno htjelo naĹĄtetiti graÄ‘anima Herceg Novogâ€?. Ä‘ ć, potpredsjednik OO Nova, je konstatovao da je “hercegnovski DPS otvorio predizbornu kampanju priÄ?om o ’krivici’ opĹĄtinske vlasti za propast hercegnovskih hotela, a sami su najveći krivciâ€?. “DPS je oteo naĹĄe hotele i dao ih izvjesnom Brkoviću. KaĹžu da je Ä?ovjek autolimar i da je

popravljao auspuhe, dok ga DPS nije proizveo u ’biznismena’. Pa nije opĹĄtinska vlast dala naĹĄe hotele Brkoviću, nego mu ih je dao DPS. Ako se ovaj sluÄ?aj uopĹĄti i stavi u ĹĄiri kontekst, jasno se ukazuje matrica kako je DPS opljaÄ?kao sva nacionalna dobra i prebacio ih u privatne dĹžepove svojih povezanih tajkuna. Znali su da otmu, ali ne znaju time da upravljaju i zato su sva ta preduzeća propalaâ€?, kazao je Vujnović, uz tvrdnju da je “sve kljuÄ?ne resurse opĹĄtine otela Podgorica, ostavljajući graÄ‘ane bez posla i egzistencijeâ€?. “NaĹĄa opĹĄtinska vlast moĹžda je mogla i trebalo da bude bolja i biće bolja ako se Nova srpska demokratija bude pitala, zakljuÄ?io je Vujnović. On je ustvrdio da su “DPS i SDP potpuno jedinstveni na lopovskoj i antisrpskoj liniji. Zato oÄ?ekuje da ih graÄ‘ani na izborima poĹĄalju u kantu za smećeâ€?. Subotić i Vujnović rjeĹĄenje za “Vektra Bokuâ€? vide u raskidanju privatizacionog ugovora i traĹženju novog strateĹĄkog partnera. # $ , Ä?lan IO Nova, je kazao da se jedna neformalna grupa graÄ‘ana, koja se zalaĹže za regionalizcaiju Boke Kotorske, prikljuÄ?ila Novoj koja je prepoznala znaÄ?aj takve organizacije drĹžave za koju se zalaĹže.

- Dvadeset osma redovna sjednica SkupĹĄtine opĹĄtine Herceg Novi, sa 20 taÄ?aka dnevnog reda, zakazana je za danas. Odbornici bi, izmeÄ‘u ostalog, trebalo da donesu odluku o budĹžetu za ovu godinu, da daju saglasnost na ankes ugovora i ugovor o kupoprodaji zemljiĹĄta u Meljinama, na kome će se graditi fabriika za preradu otpadnih voda, kao i na namjeru lokalne vlasti da raspiĹĄe tender za izbor strateĹĄkog partnera za izgradnju autobuske stanice. Na dnevnom redu je i donoĹĄenje odluka o nekoliko urbanistiÄ?kih planova, kao i davanje saglasnosti na program rada i finansiranje lokalne turistiÄ?ke organizacije. Odborni će raspravljati i o informaciji o aktuelnim deĹĄavanjima oko privatizacije HTP “Bokaâ€? i o realizaciji planova “Vektra Bokaâ€? za izgradnju hotela. O toj temi proteklih dana izjasnile su se skoro sve stranke koje djeluju u Herceg Novom.

SNJEGOÄŒISTAÄŒ se probija ka Bjelotini - Skoro da nije bilo sela u hercegnovskom zaleÄ‘u koje bar dan-dva nije bilo odsjeÄ?eno od svijeta zbog snijeĹžnih nanosa i vijavice koja je prethodnih dana zadesila i ovaj dio Boke. MeÄ‘utim, zalaganjem radnika JP “Stambeno komunalnoâ€?, “ ÄŒistoćaâ€?, ali i privatnih firmi, putevi su Ä?iťćeni i odrĹžavani prohodnim. Samo se do Bjelotine, zaseoka na tromeÄ‘i u blizini granice sa Hrvatskom i BiH, nije moglo. SnjegoÄ?istaÄ? je stigao tek juÄ?e i put je trebalo da bude probijen do sinoć. Tri staraÄ?ka domaćinstva, ć , ĹĄ ć i Ć ć , sa osam Ä?lanova, bila su zavijana skoro pola mjeseca. Iako su navikli na duge i snijeĹžne zime i pripremaju se za njih, ove godine ponestalo im je stoÄ?ne hrane jer nijesu oÄ?ekivali tako dugu snijeĹžnu blokadu. Za hranu su se snaĹĄli, ali ih je brinulo kako do doktora ako nekome zatreba ljekarska pomoć.

USPJEĹ AN rad i pored skuÄ?enog prostora - Bez obzira na skuÄ?en prostor i finansijsku situaciju, JZU Dom zdravlja Bar je u 2011. odradio posao sa prebaÄ?ajem plana od osam odsto i to bez skoro ijedne znaÄ?ajnije primjedbe stranaka. U tom Domu zdravlja 25 izabranih ljekara je lani pruĹžilo 315.473 usluge, sedam specijalizovanih centara imalo je 88.000 usluga, a bilo je i 4.000 pregleda pacijenata iz zemalja sa kojima Crna Gora nema bilateralni ugovor o zdravstvenoj zaĹĄtiti, rekao je direktor Doma zdravlja ć. SpecifiÄ?nost te JZU je Higijensko-epidemioloĹĄka sluĹžba (HES), jedina na primorju, koja pokriva prostor od Ulcinja do Herceg Novog. HES je lani obavio 2.435 uzorkovanja i analiza vode i 866 uzorkovanja namirnica, te 3.470 briseva, 527 intervencija za zarazne bolesti i oko 4.000 sanitetskih pregleda.

ODABIR: Hrvati će projektovati sanitarnu deponiju na Orjenu


AKCIJA: Nastavljeno Ä?iťćenje snijega sa gradskih ulica na sjeveru, privatnici tek otkrivaju ĹĄtete na

UniĹĄtena pilana i ribnjak na Trebaljevu ĹĄ - Putevi do većine bliĹžih kolaĹĄinskih sela i prigradskih naselja su oÄ?iťćeni, a mehanizacija se probija i ka najudaljenijim podruÄ?jima te opĹĄtine. JuÄ?e su velike koliÄ?ine snijega sa gradskih ulica i javnih povrĹĄina i odvoĹžene van grada. KolaĹĄinci juÄ?e nijesu uspjeli da dobiju pomoć iz ameriÄ?kog helikoptera koji je upućen kao pomoć NATO-a, jer nije mogao da sleti na heliodrom kod kasarne Brezna. Kako je kazao komandir SluĹžbe zaĹĄtite i spasavanja Ĺ˝ ć, zbog veliÄ?ine tog helikoptera, biće neophodno proĹĄirivanje prostora za slijetanje. “S nestrpljenjem oÄ?ekujemo pomoć toga helikoptera. Mi i dalje stiĹžemo do najudaljenijih podruÄ?ja kolaĹĄinske opĹĄtine i pomaĹžemo koliko moĹžemoâ€?, rekao je Darmanović. Prema rijeÄ?ima potpredsjednika opĹĄtine Ä? Ä‘ Ĺ˝ ć u lokalnoj upravi u toku je

HILJADU eura Andrijevici Rotari klub Podgorica, opredijelio je finansijsku pomoć u iznosu od 1.000 eura OpĹĄtini Andrijevica, za saniranje posljedica snijeĹžnog nevremena kojim je ova opĹĄtina zahvaćena. Ovim povodom Ĺž Ĺ , sekretar Rotari kluba Podgorica je kazao da se humanitarne aktivnosti te organizacije planski odvijaju, ali i da vode raÄ?una o solidarnosti. “Donijeli smo odluku da se pomoć uputi Andrijevici, koja je u teĹĄkoj situaciji usljed vremenskih nepogoda. U najvećoj mjeri Ĺželjeli smo, ovim simboliÄ?nim Ä?inom da pokaĹžemo stanovnicima Andrijevice da nijesu usamljeni i da solidarnost drugih, moĹžda i manje pogoÄ‘enih sredina, postoji“, kazao je Ĺ aban. Iz nikĹĄićkog Crvenog krsta pomoć u hrani i higijeni je juÄ?e stigla za pet porodica u BrĹĄnu,

prikupljanje zahtjeva za nadoknadu ĹĄtete na objektima graÄ‘ana, nastale tokom nevremena. “Do sada je bilo sedam zahtjeva i meÄ‘u njima nije bilo

sedam u Broćancu, po dvije u Vilusima i Grahovu i jedna u Klenku, kao i 17 porodica iz sela Macavare, koje je od NikĹĄića udaljeno oko 60 kilometara, dok je porodicama iz Broćanca dostavljeno i po 25 kilograma braĹĄna. Pomoć u hrani i higijeni dobilo je i pet porodica iz grada. Market „Tempo“ uruÄ?io je Crvenom krstu donaciju od stotinu paketa u kojima se nalaze osnovne Ĺživotne namirnice i sredstva za higijenu, dok je Sindikat EPCG donirao 49 vreća braĹĄna po 25 kilograma i isto toliko paketa hrane. OpĹĄtinski tim za upravljanje vanrednim situacijama juÄ?e je ukinuo naredbu kojom se radno vrijeme ugostiteljskih objekata i noćnih klubova u NikĹĄiću skraćuje do 22 Ä?asa. ')'

poljoprivrednika. Komisija će krajem ove sedmice izaći na teren i utvrditi o Ä?emu se radi, odnosno kolika je ĹĄteta nastala. Mislim da će biti joĹĄ zahtjeva i za sada je rano proc-

jenjivati materijalnu ĹĄtetuâ€?, rekao je Ĺ˝ivković. MeÄ‘utim, nije mali broj onih KolaĹĄinca kojima je nevrijeme napravilo veliku ĹĄtetu na poslovnim objektima. Na objekat preduzeća za preradu drveta “Kubura trejdâ€? na Jabuci su, kako nam je kazao vlasnik,

Kamionima odvozili snijeg van grada: JuÄ?e u KolaĹĄinu ĹĄ ć uruĹĄavanjem krova potpuno uniĹĄteni. TakoÄ‘e, oĹĄtećene su i maĹĄine tog preduzeća. “Nakon tri dana smo uspjeli da motornim sankama doÄ‘emo do pilane. Tada sam vidio da je krov, koji je postavljen proĹĄle godine i koji je koĹĄtao oko 10.000 eura, potpuno sruĹĄen. Snijeg i krov su pali na maĹĄine, pa je većina i polomljena. Procjenjujem da je na taj naÄ?in nastala ĹĄteta od oko 100.000 euraâ€?, rekao je Kuburović. Tokom prvog talasa nevremena uginula je sva riba u ribnjaku ć u Trebaljevu. Lavina je prekinula dotok vode u ribnjak, a tada je umalo stradao i Bulatović. “U ribnjaku je bilo oko Ä?etiri

tone ribe i sva je pocrkala, zbog nedostatka vode. Objekti nijesu oĹĄtećeni, ali napravljena je velika ĹĄteta. Za sada se nijesam obraćao nikome i ne znam da li ću i na koji naÄ?in uspjeti da nadoknadim bar dio onoga ĹĄto sam ĹĄtetovaoâ€?, rekao je Bulatović. Na drugoj strani vlasnik jedne od najvećih Ĺživinarskih farmi u KolaĹĄinu ! " Ĺž ć imao je mnogo viĹĄe sreće. On je, kako je rekao, zahvalan Ministarstvu poljoprivrede, uz Ä?iju pomoć je uspio da obezbijedi hranu za pilad i koke nosilje. “Bila je kriza nekoliko dana, jer je ĹĄleper sa 25 tona hrane bio zarobljen na magistrali. Zahvaljujući urgencijama mi-

ÄŒISTILI ispred ĹĄkola

Zaposleni u ĹĄkoli “Marko Miljanovâ€? juÄ?e organizovano Ä?istili prilaz

FOTO:B. ČOKOVIĆ

$ Kolektiv Osnovne ĹĄkole „Marko Miljanov â€? u naselju Zaimovića livade uz pomoć lopata i krampova, zbog bezbjednosti uÄ?enika, juÄ?e je oganizovao akciju uklanjanja snijeĹžnih i ledenih nanosa sa krova i Ä?iťćenje prilaza. Direktor % ć pohvalio je angaĹžovanost i budnost komĹĄija koji su pomogli prilikom pucanja vodovodne cijevi u fiskulturnoj sali. “Vjerovatno usljed naglog otopljavanja preksinoć je doĹĄlo do pucanja vodovodne cijevi preÄ?nika 10 centimetara. Jedan komĹĄija Ä?uo je ĹĄuĹĄtanje vode koje je dopiralo iz pravca sale i odmah obavijestio domara. U sali se formirala velika koliÄ?ina vode i u pomoć su pritekle koĹĄije braća & ć i zahvaljujući njima kvar je saniran i voda iscrpljena iz prostorijeâ€?, kazao je Vujisić, dodajući da je priÄ?injena neznatna

ĹĄteta. I sa planinskog podruÄ?ja bjelopoljske opĹĄtine stiĹžu informacije o angaĹžovanju mjeĹĄtana na Ä?iťćenju od velikih snijeĹžnih nameta objekata od vitalnog interesa. Tako je nastavno osoblje zajedno sa mjeĹĄtanima oÄ?istilo snijeg sa krova i objekata za stanovanje ĹĄkole „Milomir Ä?alović“ u SuĹĄici na obroncima Koritske visoravni, a sliÄ?na akcija je organizovana i u podruÄ?nim ĹĄkolama u Negobratini, Ä?alovićima i LiÄ?inama. Lokalna uprava će danas ispred hotela “Bijela radaâ€? sa polaskom u 6.30 sati organizovati prevoz studenata sa tri minibusa do Podgorice. Prevoz je trebalo da poÄ?ne i juÄ?e, ali je iz podgoriÄ?kog kriznog ĹĄtaba javljeno da su se na putu pojavili usovi, pa je put bio neprohodan. 'ÄŒ'

Ĺ TEDNE SIJALICE: Neki NikĹĄićani nezadovoljni, jer veći marketi ne ĹĄtede struju, trgovci tvrde da su uÄ?inili koliko mogu

Poneka sijalica samo zbog bezbjednosti # ĹĄ ć – Redakciji „Vijesti“ obratio se veći broj NikĹĄićana zbog, kako su rekli, nepoĹĄtovanja preporuka za ĹĄtednjom elektriÄ?ne energije i njenog neracionalnog troĹĄenja. Primjer koji im je najviĹĄe zapao za oko su supermarketi „Voli“ i „Tempo“ koji bez obzira na opomene i preporuke iz Elektroprivrede i dalje „sijaju u ponom sjaju“. Naime, na supremarketu “Voliâ€? svjetleći reklamni panoi se ne gase, a i rasvjeta u krugu je u noćnim satima ukljuÄ?ena, bez obzira na preporuke da se struja ĹĄtedi. „Ako domaćinstva vode raÄ?una da smanje potroĹĄnju struje onoliko koliko mogu, red bi bio da to urade i oni koji troĹĄe mnogo viĹĄe od nas“, kazao je jedan od NikĹĄićana koji je nezadovoljan „racionalnoťću“ „Volijaâ€? i „Tempa“. Iz kompanije “Voliâ€? su objasnili da reklamni panoi imaju ĹĄtedne sijalice

nabavljene u inostranstvu koje jako malo troĹĄe i njihovo gaĹĄenje ne bi mnogo doprinijelo uĹĄtedi. Ĺ to se tiÄ?e rasvjete u krugu marketa on kako su kazali u “Volijuâ€?, nije njihova obaveza, već je za gaĹĄenje zaduĹžena Elektrodistribucija. U marketu “Tempoâ€? reklame su ugaĹĄene od kako postoji preporuka o ĹĄtednji, a rasvjeta u krugu te trgovine takoÄ‘e je dio javne rasvjete. Kako su „Vijestima“ nezvaniÄ?no saopĹĄtili iz Elektroprivrede sva uliÄ?na rasvjeta je u nadleĹžnosti lokalnih uprava i ĹĄto se tiÄ?e OpĹĄtine NikĹĄić viĹĄe su nego zadovoljni kako su ispoĹĄtovane mjere ĹĄtednje gdje je uĹĄteda bila oko 97 odsto. Ispred većih objekata, kao ĹĄto su u pitanju pomenuti marketi, ostavi se po nekoliko sijalica, iz bezbjednosnih razloga, i kako bi bili zaĹĄtićeni od lopova. Rasvjeta samo ispred vaĹžnijih objekata: Supermarket “Voliâ€?

FOTO: I. PETRUŠIĆ


MALER: Snijeg sa krova zgrade u centru Nikťića pao i napravio havariju

UniĹĄtena Ä?etiri automobila

FOTO:D. ŠĆEPANOVIĆ

nistra " ! ĹĄ ć , osmi dan smo dobili hranu. Tih dana dok nije bilo dovoljno hrane, uspio sam da odrĹžim farmu, tako ĹĄto sam znatno umanjio koliÄ?inu koju sam danevno davao Ĺživini. Sreća je ĹĄto sam imao neke zaliheâ€?, kazao je AdĹžić. Beranski ĹĄtab za upravljanje u vanrednim situacijama saopĹĄtio je da je na podruÄ?ju beranske opĹĄtine do sada oÄ?iťćeno oko 500 kilometara ulica i puteva. „I dalje su neprohodni putni pravci prema mjesnoj zajednici Javorova i selima Murovac, Gornji Ĺ ekular, Zagrad, Rovca, Dobrodole, KruĹĄÄ?ica, Ponor i TmuĹĄiće. Prema njima je ukljuÄ?ena mehanizacija i u naredna dva dana trebalo bi da budu odblokirana“, navodi se u saopĹĄtenju. JuÄ?e su nastavljene aktivnosti na odvoĹženju snijega iz centra grada i do sada je, kako se navodi, na obale Lima deponovano oko trista kamiona snijega iz centra. „Za sada je pomoć u hrani, ljekovima i drvetu za ogrijev dobilo oko 1.500 porodica, a za ugroĹženo stanovniĹĄtvo raspodjela hrane vrĹĄiće se i narednih dana“, saopĹĄteno je iz ĹĄtaba. Navodi se takoÄ‘e da će odluka o poÄ?etku rada ĹĄkola na podruÄ?ju beranske opĹĄtine biti donesena danas i kao i da će obrazovne institucije najvjerovatnije startovati od sjutra. „Donijeta je odluka kojom se odobrava saobraćaj na svim gradskim i lokalnim putnim pravcima, a ukinuta su i ograniÄ?enja za rad ugostiteljskih objekata i trgovinskih radnji“, navodi se u saopĹĄtenju. Ugostiteljski objekti i sve prodavnice morale su protekle sedmice da zavrĹĄavaju rad u 20 sati. Ĺ

ĹĄ ć – Snijeg koji se u nedjelju veÄ?e oko 21 sat, sa krova zgrade u centru NikĹĄića, sruÄ?io na parking prostor ispred Hipotekarne banke napravio je veliku materijalnu ĹĄtetu na Ä?ak Ä?etiri automobila koja su tu bila parkirana. Ä? ć, vlasnik pasat karvana 5, kaĹže da se sa prijateljem spremao da preÄ‘e ulicu i priÄ‘e autu, upravo u trenutku kada se snijeg iznenada obruĹĄio na automobile. Bio je to, kaĹže,

NikĹĄićki advokat Milan Vojinović, kaĹže da oĹĄtećeni mogu traĹžiti i odgovornost vlasnika krova, u ovom sluÄ?aju od svi kojima je on zajedniÄ?ki , stanara i vlasnika poslovnih prostora u prizemlju

On dodaje da se tu parkirao oko 19 sati, jer je jedno mjesto bilo slobodno, a i nije ni slutio da bi se neťto tako moglo desiti. „Nijesam primijetio da je kosi krov, mislio sam da je

im donijeti ni centa. NikĹĄićki advokat ! ć, kaĹže da oĹĄtećeni, s druge strane, mogu traĹžiti i odgovornost vlasnika krova. „U ovom sluÄ?aju to su svi

Ĺ ANSE za samohrane majke FOTO

- UdruĹženje samohranih majki „Aurora“, uz podrĹĄku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću realizuje projekat „LakĹĄe do zaposlenja“. Glavni cilj projekta je poboljĹĄanje poloĹžaja samohranih majki u Pljevljima. PredviÄ‘ene su dvije radionice na temu „Moja prava“ i „Kako do posla“, kao i kursevi, osnovni i napredni nivo engleskog jezika i obuka za rad na raÄ?unaru. Predsjednica UdruĹženja Ĺž ć kazala je da će nakon odrĹžavanja radionica, u martu i aprilu organizovati dvomjeseÄ?ni trening o osnovama raÄ?unarske pismenosti, a dvomjeseÄ?ni kurs engleskog jezika u maju i junu.

NAUÄŒNI skup na Ĺ˝abljaku 27. februara Ĺ˝ - SveÄ?ano otvaranje 17. NauÄ?no-struÄ?nog skupa „Informacione tehnologije 2012“ odrĹžaće se 27. februara, u 18 Ä?asova, u hotelu “Planinkaâ€? na Ĺ˝abljaku, a trajaće do 2. marta. Kao i prethodnih 16 godina, Univerzitet Crne Gore, uz koordinaciju Centra informacionog sistema (CIS) i uÄ?eťće zavidnog broja nauÄ?nika i struÄ?njaka iz oblasti ICT-a, već nekoliko mjeseci radi na organizaciji i pripremi tradicionalnog dogaÄ‘aja.

GARDEROBA za 15 najugroĹženijh porodica Ĺž – Aktivisti SDP u RoĹžajama, juÄ?e su u okviru Dana solidarnosti podijelili pakete sa odjećom i obućom za 15 najugroĹženijih porodica u tom gradu. Predsjednik OO SDP, dr ć, rekao je da su time Ĺželjeli da poruÄ?e svima koji su u mogućnosti, da utiÄ?u na socijalnu pravdu i jednake ĹĄanse za sve. “Po podacima Centra za socijalni rad ovdje Ĺživi od socijalnih davanja najmanje 8.000 ljudi. Pozivamo sve institucije, drĹžavne organe i NVO sektor da se ukljuÄ?e u stvaranju barem pribliĹžno jednakih ĹĄansi, naroÄ?ito za djecu koja potiÄ?u iz socijalno ugroĹženih porodicaâ€?, rekao je Bralić.

TV i posteljina za odjeljenje hemodijalize

Nadoknada ĹĄtete samo ako imaju kasko osiguranje: UniĹĄtena auta prizor pred kojim se zaledio. „Samo sam drugu rekao da mi od auta ne ostade niĹĄta. Kad sam priĹĄao, imao sam ĹĄta vidjeti. Slomljen krov, slomljena ĹĄoferĹĄajbna, nagrÄ‘ena hauba i pun auto snijega. Prava je sreća ĹĄto u tom trenutku tuda niko nije prolazio. Poginuo bih na licu mjesta“, kaĹže ZeÄ?ević, prisjećajući se snijeĹžne lavine koja je pala sa krova i bukvalno zgnjeÄ?ila automobile.

ravan i da nema opasnosti“, objasnio je ZeÄ?ević, dodajući da je nakon uviÄ‘aja havarisani auto prebacio do kuće. Pored ZeÄ?evićevog pasata tu su joĹĄ bili “reno senikâ€? i dva “golfa 3â€? koji su pretrpjeli joĹĄ veću ĹĄtetu. Iz osiguravajućih kuća objaĹĄnjavaju da u ovakvim situacijama vlasnici oĹĄtećenih automobila mogu raÄ?unati na odĹĄtetu samo ako su auta bila kasko osigurana. Obavezno osiguranje auta neće

FOTO: I. PETRUŠIĆ

kojima je krov zajedniÄ?ki, i vlasnici poslovnih prostora u prizemlju, ali i stanari koji Ĺžive iznad. Nastala ĹĄteta se moĹže okarakteristi i kao „viĹĄa sila“, ali budući da je već deset dana na snazi vanredno stanje i da su stizale brojne opomene da se moraju Ä?istiti krovovi, onda je postojala obaveza vlasnika krova da ukloni opasnost“, kazao je Vojinović.

- Povodom Dana socijalne pravde Forum mladih SDP-a uruÄ?io je juÄ?e vrijednu donaciju odjeljenju za hemodijalizu pljevaljske OpĹĄte bolnice. Mladi SDP poklonili LCD televizor kao i deset posteljina za bolesnike, koji svakodnevno dolaze na dijalizu. Prema rijeÄ?ima predsjednika Foruma mladih SDP-a ć ć nabavku vrijednog poklona finansirali su novcem od Ä?lanarine. On je rekao da je ovo prva akcija Foruma mladih i da će ih joĹĄ biti u narednom periodu. NaÄ?elnik odjeljenja za hemodijalizu ć kazao je da je trenutno na dijalizi dvadesetak pacijenata, meÄ‘u kojima je dosta sa slabim socijalnim statusom. On je kazao da je od njih dvadesetak koji su na dijalizi samo jedan zaposlen.

RABRENOVIĆ ponovo direktor radija - ć ć aktuelni direktor Radija Bijelo Polje, na sjednici Savjeta, ponovo je izabran na tu funkciju. Predsjednik tog organa dr ć saopĹĄtio je da je Rabrenović dobio jednoglasnu podrĹĄku Ä?lanova Savjeta, jer je u prethodnom mandatu veoma kvalitetno obavljao tu funkciju. ÄŒ

SPASAVANJE: Potraga organizovana za Danilovgrađaninom BoŞidarem Brajovićem

Izbavljen iz zavijane Vukotice - DanilovgraÄ‘anina Ĺž ć (25) koji je u nedelju veÄ?e krenuo da obiÄ‘e kolibu na katunu Vukotica, udaljenom viĹĄe od 15 kilometara od Danilovgrada, do juÄ?e oko podneva traĹžile su sve opĹĄtinske sluĹžbe, roÄ‘aci, komĹĄije, pripadnici Vojske Crne Gore i policije. Brajović je satima gazio snijeg visine preko jednog metra, a kada je procijenio da će teĹĄko doći do svoje kuće, odluÄ?io je da prenoći u vikendici ! ć , koja je nekoliko kilometra prije njegove kolibe. Noć je proveo bez vode i hrane, a da je zavejan u Vukotici, Stojanoviću je prvi javio komĹĄija # ć. Brajovićev brat $ i roÄ‘aci i komsije

FOTO: MUP

% ć ! Ä‘ ĹĄ juÄ?e ujutru krenuli su traktorom ka Vukotici, kako bi izbavili BoĹžidara. Kada su bili na par kilometara od kolibe do BoĹžidara je već u meÄ‘uvremenu stigao helikopter MUP-a. Uz veliki rizik i po gustoj magli pilot ć uspio je da prizemlji letjelicu na stotinak metara od kolibe, gdje se nalazio Brajović. Predsjednik OpĹĄtine Ä?$ ć je, po zavrĹĄetku akcije spasavanja, kazao da i pored dobre namjere Brajovića da obiÄ‘e objekat na planini i utvrdi da li je bilo ĹĄtete od snijega, ne treba rizikovati Ĺživot u ovako ekstremnim vremenskim uslovima.

U akciji spasavanja uÄ?estvovali policija, vojska, i roÄ‘aci: Brajović juÄ?e u blizini kolibe

svojim objektima


OÄŒIŠĆENO: Gradske i prigradske ĹĄkole spremno doÄ?ekuju nastavak nastave

DvoriĹĄta i krovovi bezbjedni Izmjenama obuhvaćeno podruÄ?je povrĹĄine od oko 105 hektara

Foto:B.Pejović

Izmjene DUP-a za Donju Goricu GradonaÄ?elnik ) (& ĹĄ donio je odluku o izmjeni odluke o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanistiÄ?kog plana “Donja Goricaâ€? - koridori juĹžne obilaznice i Cetinjskog puta u Podgorici, kojom će biti obuhvaćeno podruÄ?je povrĹĄine od oko 105 hektara. Kako je navedeno u obrazloĹženju odluke, gradonaÄ?elnik je krajem avgusta proĹĄle godine donio Odluku o izmjenama i dopunama Detaljnog urbanistiÄ?kog plana ’’Donja Gorica’’ – koridori juĹžne obilaznice i cetinjskog puta u Podgorici. - Ovom Odlukom o izradi, granica zahvata planskog dokumenta je opisana kao koridor ĹĄirine 100 metara, odnosno, po 50 metara od osa saobraćajnica, koje su detaljno opisane koordinatama. PredloĹženo je da se nakon ustupanja ovog planskog dokumenta granica zahvata Plana detaljnije i preciznije definiĹĄe, obuhvatajući sve urbanistiÄ?ke parcele na koje projektovane trase saobraćajnica imaju uticaj - navedeno je u obrazloĹženju. MugoĹĄa je donio odluku i o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanistiÄ?kog plana „Industrijska zona KAP-aâ€? - koridor juĹžne obilaznice u Podgorici, kojom je obuhvaćeno podruÄ?je povrĹĄine 32,16 hek-

tara. Odluku o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanistiÄ?kog plana “Industrijska zona KAP-aâ€? gradonaÄ?elnik je takoÄ‘e donio krajem avgusta 2011. godine i njome je u dijelu koridora koji je u okviru zahvata ovog detaljnog plana, granica proĹĄirena na prvi red urbanistiÄ?kih parcela na koje projekat saobraćajnice ima uticaj. Izmjenama granica, kako je obrazloĹženo, su samo zahvaćene urbanistiÄ?ke parcele koje sijeÄ?e nova saobraćajnica, s obzirom na usvojeni po-

metara od osa saobraćajnice. U tenderskoj proceduri za obraÄ‘ivaÄ?a planova izabrano je preduzeće „Arhitektonski ateljeâ€? koje je predloĹžilo da se granica zahvata detaljnije i preciznije definiĹĄe, obuhvatajući sve urbanistiÄ?ke parcele na koje projektovane trase saobraćajnica imaju uticaj. - U dijelu koridora koji nije obuhvaćen izmjenama i dopunama detaljnih urbanistiÄ?kih planova „Donja Goricaâ€? i „Industrijska zona KAP-aâ€?, zahvat je ostavljen u ĹĄirini 100 metara, kao po Odluci o izradi izmjena i dopuna Generalnog

MugoĹĄa je donio odluku i o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanistiÄ?kog plana „Industrijska zona KAP-aâ€? - koridor juĹžne obilaznice u Podgorici, kojom je obuhvaćeno podruÄ?je povrĹĄine 32,16 hektara. preÄ?ni presjek juĹžne obilaznice. U istom periodu proĹĄle godine MugoĹĄa je donio odluku o izmjenama Generalnog urbanistiÄ?kog plana Podgorice za prostor koridora juĹžne obilaznice i Cetinjskog puta, gdje je kao i u prethodna dva planska dokumenta, granica zahvata opisana kao koridor ĹĄirine 100 metara, odnosno, po 50

urbanistiÄ?kog plana Podgorice za prostor koridora juĹžne obilaznice i Cetinjskog puta. U dijelu koridora koji je u okviru zahvata detaljnih planova, granica je proĹĄirena na prvi red urbanistiÄ?kih parcela na koje projekti saobraćajnica imaju ikakav uticaj – navodi se u obrazloĹženju obraÄ‘ivaÄ?a planova. Ĺ˝

HUMANOST: Akcije i donacije

Iako je zbog loĹĄih vremenski prilika i neprohodnosti puteva joĹĄ uvijek neizvjesno da li će uÄ?enici biti u mogućnosti da doÄ‘u na nastavu, sve prigradske ĹĄkole danas će otvoriti svoja vrata. U Osnovnoj ĹĄkoli â€œĹ Ä‡epan Ă?ukić“ u Lijevoj Rijeci sve je spremno za odvijanje nastave, te je ostalo da se Ä?eka da li će ekipe koje već nekoliko dana Ä?iste uspjeti da obezbijede nesmetan put do ĹĄkole. Iz te ustanove kazali su da su dvoriĹĄte i prilaz oÄ?iťćeni, ali da je poÄ?etak nastave neizvjestan jer joĹĄ nije oÄ?iťćen dio puta. Ista situacija je i u ZatrijebÄ?u. Predsjednik te Mjesne zajednice * , j kazao je da su uÄ?ionice OĹ â€? Ä?erÄ‘ Skender beg Kastriotiâ€? spremne, ali da putevi joĹĄ uvijek nijesu prohodni i po njima ima dosta poledice. - ÄŒistaÄ?i rade tokom Ä?itavog dana. Ukoliko se put oÄ?isti do sjutra, Ä‘aci će moći da doÄ‘u na nastavu - kazao je Dedivanaj. Krovna konstrukcija koja je popustila pod teĹžinom snijega u OĹ â€œ18.oktobarâ€? na BioÄ?u tokom juÄ?eraĹĄnjeg dana je sanirana Ä?ime su, prema rijeÄ?ima predsjednika te mjesne zajednice ( ć , uspjeli da obezbijede uslove za poÄ?etak nastave danas. - Sanirana je ĹĄteta na krovu kako bi uÄ?enici mogli da doÄ‘u na nastavu, a u narednim danima radiće se na popravci Ä?itavog krova. Svi ostali uslovi, poÄ?ev od grijanja i pristupa ĹĄkoli, su obezbijeÄ‘eni - kazao je Vulikić. Preporuke centralnog kriznog ĹĄtaba da se obezbijede svi uslovi za nesmetan poÄ?etak nastave, prema rijeÄ?ima većine direktora prigradskih ĹĄkola, ispoĹĄtovane su u potpunosti - oÄ?iťćena ĹĄkolska dvoriĹĄta, prilazi i krovovi ĹĄkola. Direktorica OĹ â€?Savo KaĹžićâ€? na Barutani , ( * ć kazala je da su obavili sve neophodne pripreme, uÄ?ionice ugrijane, te da će se nastava od danas

Profesori Ä?istili krov MaĹĄinske ĹĄkole redovno odvijati. Isto su potvrdili i iz osnovnih ĹĄkola „Milan Vukotić“ iz Golubovaca, “Zarija VujoĹĄević“ iz MataguĹža, te “Jedinstvo“ iz Malesije. Nastava će danas, prema rijeÄ?ima direktora * 2 , poÄ?eti i u ĹĄkoli “Mahmut Lekić“u Tuzima, kao i svim podruÄ?nim odjeljenima u MiljeĹĄu4 Vuksan Lekićima i Sukuruću. Osnovne ĹĄkole u glavnom gradu, prema rijeÄ?ima direktora sa kojima su “Vijestiâ€? juÄ?e razgovarale, potpuno su spremne da danas poÄ?nu sa nastavom. Direktor Osnovne ĹĄkole “Branko BoĹžovićâ€? u ZagoriÄ?u ,

(ĹĄ * ć kazao je da je cijeli ĹĄkolski kolektiv kroz koordinisanu akciju tri dana Ä?istio snijeg, te su oÄ?istili dvoriĹĄte, parking i snijeg sa krova ĹĄkole. U Osnovnoj ĹĄkoli “Dr DragiĹĄa Ivanovićâ€? na Zlatici su, prema rijeÄ?ima direktora " Ä? * ć , snijeg Ä?istili ĹĄest dana, ĹĄto je bila radna obaveza predavaÄ?a i uprave ĹĄkole. - Svi prilazi ĹĄkoli su oÄ?iťćeni, grijanje imamo, a snijeg smo uklonili sa krova ĹĄkole i sa

parkinga. Radnici komunalnog preduzeća su prethodnih dana uklonili borove, koje je ranije vjetar oborio, te su prilazi ĹĄkoli u potpunosti oÄ?iťćeni – kazao je RaiÄ?ević. Ĺ kola “Pavle Rovinskiâ€? na Starom aerodromu je, prema rijeÄ?ima direktorice , & 5 ć joĹĄ prije ĹĄest dana bila spremna za poÄ?etak nastave. - Sve je oÄ?iťćeno, a dodatno smo angaĹžovali bager da ukloni snijeg iz dvoriĹĄta - kazala je Papić. I Osnovna ĹĄkola „Vladimir Nazor" u Maslinama će danas spremno doÄ?ekati svoje uÄ?enike. - Prilazi ĹĄkoli, koja je paviljonskog tipa, su već bili oÄ?iťćeni, a angaĹžovali smo i kamion sa utovarnom kaĹĄikom da ukloni preostali snijeg da ne bi doĹĄlo do povreÄ‘ivanja uÄ?enika

- kazao je direktor ĹĄkole , ć. Prema rijeÄ?ima direktora Osnovne ĹĄkole “Milan Vukotićâ€? iz Golubovaca ( * ć , uÄ?enici će danas nesmetano moći da poÄ?nu sa nastavom. - NaĹĄa ĹĄkola je jedna od najbolje pripremljenih. Sve je oÄ?iťćeno, te smo sa nastavom mogli poÄ?eti i u petak – rekao je Mirović. Srednje podgoriÄ?ke ĹĄkole, prema rijeÄ?ima direktora tih obrazovnih ustanova, spremne su za nesmetan poÄ?etak nastave. Direktor Srednje ekonomske ĹĄkole “Mirko VeĹĄovićâ€? ' , * Ä?( ć kazao je da su svi uslovi za nesmetano odvijanje nastave obezbijeÄ‘eni joĹĄ tokom protekle nedjelje. - Svi Ä?lanovi naĹĄeg kolektiva svesrdno su se angaĹžovali proteklih dana kako bi se oÄ?istilo od

Profesori MaĹĄinske ĹĄkole „Ivan Uskoković" uklonili su snijeg sa krova te ustanove. Prema rijeÄ?ima direktora MaĹĄinske ĹĄkole Ĺ˝ ' * , ć Ä?istili su snijeg i sa trotoara oko zgrade i dvoriĹĄta ĹĄkole. PovrĹĄina ravnog krova ĹĄkole je oko 2000 metara kvadratnih, a kako je kazao Borovinić u akciju je bilo ukljuÄ?eno oko 30 profesora, odnosno, oni koji Ĺžive u gradskoj zoni. On je rekao da su otvorili slivnike i oÄ?istili snijeg krova, kao i da su oÄ?istili prilaze izmeÄ‘u dvije ĹĄkolske zgrade a potom i parking. #787

Krov ĹĄkole u Botunu pao pod teretom

NEMA: Na StoÄ?noj pijaci slaba ponuda

Nema prodaje, a potraĹžnja nikakva JuÄ?e na StoÄ?noj pijaci

snijega ĹĄkolsko dvoriĹĄte, prilazi ĹĄkoli, krov i parkinzi, a puĹĄteno je i grijanje tokom dana tako da uÄ?enici nesmetano mogu doći na nastavu - naveo je Ä?ukić. U Gimnaziji „Slobodan Ĺ kerovićâ€? juÄ?e tokom dana obavljane su posljednje pripreme za poÄ?etak nastave. Svi uslovi za odvijanje nastave, kako su kazali iz te ustanove, su obezbijeÄ‘eni, a Ä?asovi će se odrĹžavati prema predviÄ‘enom planu i programu. UÄ?enici Srednje medicinske ĹĄkole danas će takoÄ‘e moći da pohaÄ‘aju nesmetano nastavu. Direktor te ustanove ' , ) % ć kazao je da je muĹĄki dio kolektiva prethodnih dana u organizovanoj akciji oÄ?istio prilaze, parking i dvoriĹĄte ĹĄklole, te da će se danas nastava odvijati uobiÄ?ajeno prema rasporedu.

Foto:H.Šabotić

Vanredno stanje u Crnoj Gori zbog snijeĹžnog nevremena nije zaobiĹĄlo ni stoÄ?nu pijacu na kojoj prodavci sa sjevera posljednjih mjesec i po dana slabije dolaze. JuÄ?e je na StoÄ?noj pijaci jedino )Ä? ( ĹĄ , * ć iz Pipera prodavao ovce i kamion sa stoÄ?nom hranom za koje skoro pa da i nije bilo interesovanja uopĹĄte.

- Nema nikoga i niĹĄta ne prolazi, jer narod nema para, a posljednjih mjesec i po dana je tako. Od prvog snijega i sjevernog vjetra u Podgoricu niko nije dolazio od prodavaca, a stoÄ?na hrana isto slabo prolazi. Ovce se prodaju od 60 do 70 eura, magarci za 35 do 40 eura, a konji 50 centi po kilogramu – kazao je VukaĹĄinović. Ĺ

Foto:Z.Ä?urić

VODIČ

DEŽURNE SLUŽBE

Policija 122 Vatrogasna 123 Hitna pomoć 124 TaÄ?no vrijeme 125 Telegrami 126 Informacije 1181 Elektrodistribucija 633-979 Vodovod 440-388 Stambeno 623-493 Komunalno 231-191 JP “Čistoćaâ€? 625-349 Kanalizacije 620-598 Pogrebno 662-480 Meteo 094-800-200 Centar za zaĹĄtitu potroĹĄaÄ?a 210-670, 210-671 Ĺ lep sluĹžba 069-019-611 Ĺ˝albe na postupke policije 067-449-000, fax: 9820

Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar (turistiÄ?ki servis) 1300 “Sigurna Ĺženska kuća 069-013-321 “Povjerljivi telefonâ€? 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611 -438 NVO 4 LIFE 067-337-798 068-818-181 CAZAS-AIDS 020-290-414 Samohrane maloljetne majke 069-077-023 TrĹžiĹĄna 230-921

Jedinstveni evropski za pozive u nevolji 112

Crnogorski Telekom 1500 Telenor - korisniÄ?ki servis 1188 Mtel-korisniÄ?ki servis 1600 SOS broj za Ĺžrtve trafikinga 116-666 Informacije o telefonskim. brojevimapreplatnika 1180

NIJESU ZADOVOLJNI: MjeĹĄtani Gornje Vrbice tvrde da se snijeg na tom podruÄ?ju Ä?isti selektivno

„Mjeťtani nekoliko sati blokirali maťinu�: Jokanović

Direktor Osnovne ĹĄkole „Gornja Zetaâ€? 6 ć, kazao je “Vijestimaâ€? da će do kraja juÄ?eraĹĄnjeg dana sa sigurnoťću znati gdje će uÄ?enici iz podruÄ?nog odjeljenja te ĹĄkole u Botunu, odrĹžavati nastavu. Krov ĹĄkole u Botunu se zbog nataloĹženog snijega sruĹĄio prije dva dana. - JoĹĄ nijesmo odluÄ?ili da li će se nastava odrĹžavati u nekoj od privatnih kuća u Botunu ili u matiÄ?noj ĹĄkoli u Srpskoj. U matiÄ?noj ĹĄkoli je sve spremno za poÄ?etak nastave. Snijega ima, ali su prilazi oÄ?iťćeni - kazao je Majić.

PROFESORI MaĹĄinske oÄ?istili krov

Prikupljeno 400 paketa hrane Zahvaljujući humanosti graÄ‘ana,od namirnica koje su volonteri Crvenog krsta u protekla dva dana prikupili u Moll of Montenegru obezbijeÄ‘eno je 100 paketa hrane koji će biti podijeljeni stanovniĹĄtvu u ugroĹženim podruÄ?jima. PR Crvenog krsta CG % * Ä? * ć saopĹĄtila je da je joĹĄ 200 paketa obezbijeÄ‘eno zahvaljujući akciji Montenegro Phototrekking koja je dva dana bila organizovana u Delta sitiju , te da je kompanija Maksi donirala 100 paketa hrane.

DJECA iz Botuna moĹžda će uÄ?iti u privatnoj kući

PLAN: Odluka gradonaÄ?elnika MugoĹĄe

Foto:Z.Ä?urić

Glavni put zaboravili MjeĹĄtanin kuÄ?kog sela Gornja Vrbica " , # , * ć tvrdi da Ä?istaÄ? Javnog preduzeća “Puteviâ€?, koji je bio angaĹžovan na Ä?iťćenju glavnog kuÄ?kog puta prema tom selu, nije oÄ?istio 800 metara glavnog puta, već je “sprovedenâ€? da Ä?isti makadamski put od tri kilometra “koji niko ne koristiâ€?. Iz tog razloga su, kako je ispriÄ?ao,

MjeĹĄtanin Gornje Vrbice kazao je da su mjeĹĄtani sami oÄ?istili 50 odsto puta, te da je neophodno oÄ?istiti i ostatak puta, jer u selu ima djece koja će morati u ĹĄkolu i zaposlenih koji moraju na posao. - Iako je naĹĄe selo od Podgorice udaljeno svega 12 kilometara, rizla nije posipana prema glavnom putu. PokuĹĄao sam da stupim u kontakt i sa nekim iz

MjeĹĄtanin Gornje Vrbice kazao je da su sami oÄ?istili 50 odsto puta, te da je neophodno oÄ?istiti i ostatak, jer u selu ima djece i zaposlenih mjeĹĄtani dvadesetak domaćinstava u nedjelju na nekoliko sati blokirali maĹĄinu, dok nije doĹĄla interventna jedinica policije. - Iz policije su rekli da se oslobodi maĹĄina, ĹĄto smo bez problema i uÄ?inili. VozaÄ? maĹĄine je dobio instrukcije da ne smije Ä?istiti tim putem, iako je asfaltirano -tvrdi Jokanović.

opĹĄtinskog Kriznog ĹĄtaba, ali nijesam uspio - kazao je Jokanović. Direktor “Putevaâ€? 3 * % * izjavio je juÄ?e da radnici uz pomoć maĹĄina danima pokuĹĄavaju oÄ?istiti puteve u Gornjoj Vrbici, ali da su veliki usponi teĹĄko savladivi sa mehanizacijim koju koristi to preduzeće. Klikovac je kazao da će uprkos svemu

putevi u Gornjoj Vrbici biti oÄ?iťćeni. - Usponi su veliki, teren je teĹžak i teĹĄko savladiv za naĹĄe maĹĄine, tako da smo morali da se vratimo i pokuĹĄamo sa jaÄ?om mehanizacijom - rekao je Klikovac. Mehanizacija i radnici “Putevaâ€? angaĹžovani su u Gornjim Mrkama i Gostilju, gdje je Ä?iťćenje snijega urgentno zbog dvije sahrane na mjesnim grobljima. Klikovac je napomenuo da je pri kraju Ä?iťćenje u Komanima, prema zaseocima Ćafa i BaloÄ?i. - Gornji Kokoti su zavrĹĄeni, Ä?istimo na Pelevom Brijegu i zaseocima Kisjelica i Vilac. U KuÄ?ima Ä?istimo put KrĹžanja-StravÄ?e, prema Raćima, a u Piperima prema selu Seoca. NaĹĄe ekipe pokuĹĄavaju popisati ĹĄtetu u gradskoj zoni, naroÄ?ito na mostovima i gradskim saobraćajnicama gdje ima mnogo oĹĄtećenja. UniĹĄteni su leĹžeći policajci, saobraćajni znakovi, stubići i sudeći po tome biće i troĹĄkovi uvećani - rekao je Klikovac. Ĺ˝

JUBILEJ: U Malesiji se okupili majstori tekvondoa

Osnovaće i klub

Povodom 20-tog roÄ‘endana “TaeKwonDoâ€?-a u Malesiji 12 majstora tog borilaÄ?kog sporta, okupilo se se nedavno u restoranu “Trojaâ€?. , ' rekao je da su na tom skupu dogovorili osnivanje sportskog druĹĄtva majstora te drevne vjeĹĄtine u Malesiji. - UvaĹžićemo svakako preporuke ambasadora Koreje za Balkan % ) - , % , majstora tekvondoa 8-dan, koji je sugerisao osnivanje jednog takvog druĹĄtva - rekao je Bojaj. Sastanku u restoranu “Trojaâ€? prisustvovali su majstori teakvondoa #(,Ä? , ĹĄ * , * ć, , ) , , ( , , / , Ä?( ĹĄ , , ) , ĹĄ *( , " % , , ( Ä‘( i * 2 . Sa druĹženja u „Trojiâ€?

INSPEKCIJE Sanitarna 608-015 EkoloĹĄka 618-395 Inspekcija zaĹĄtite prostora 281-055 MetroloĹĄka inspekcija 601-360, fax.634-651 Veterinarska 234-106 Inspekcija rada 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265-438 TuristiÄ?ka 647-562 Komunalna policija 080-081-222

BOLNICE

KliniÄ?ki centar

412-412

DOMOVI ZDRAVLJA PobreĹžje Konik Stari aerodrom Tuzi djeÄ?je

648-823 607-120 481-940 603-940 603-941

Golubovci 603-310 Radio-stanica 230-410 Blok 5 481-911, 481-925

L ABORATORIJE I AMBULANTE

Ordinacija za koĹžne i polne bolesti “ â€? 020-664-648 Ambulanta i laboratorija ĹĄ 248-888 PZU “ â€? klinika za IVF 623-212

VETERINARSKE AMBUL ANTE

Sahat kula

620-273

HOTELI Crna Gora 634-271, 443-443

Podgorica 402-500 City 441-500 Premijer 409-900 Kosta’s 656-588, 656-702 Evropa 621-889, 623-444 Lovćen 669-201 Ambiente 235-535 Pejović 810-165 Best Western Premier Hotel Montenegro 406-500 e-mail: office@hotel-montenegro.com

“Animavet� 020-641-651

APOTEKE

Ribnica 627-739 KruĹĄevac, Montefarmova deĹžurna apoteka, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 241-441 ICN Crna Gora 245-019

TAKSI

Alo taksi OranŞ 19� Bel taxi Rojal taksi Hit taksi PG taksi

19-700 19-709 19-800 19-702 19-725 19-704

De luxe taksi City taksi Red line taksi Queen taksi

19-706 19-711 19-714 19-750

GALERIJE

Ć ! Retrospektivna izloĹžba Hilmije Ćatovića " : IzloĹžba skulptura Ĺ˝eljka Reljića. # " ÄŒ% ! Od Ä?etvrtka, 08.12. izloĹžba fotografija Milete Prodanovića.

POZORIĹ TE

" & Nema predstave

% „'( ) * ć� Nema predstave

BIOSKOP Cineplexx: Fantomska prijetnja 3D (12:30); 15:00; 17:30; 20:10; 22:50; I u dobru I u zlu - 18:00; 20:30; 22:30; Sigurna kuća 20:00; 22:10; Ovo znaÄ?i rat – (11:00;13:00); 15:00; 17:00; 19:00; 21:00; 23:00; Prvi za lovu 21:30; Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića – (11:00; 13:20); 15:40; 18:00; 20:20; 22:40; Kupili smo zooloĹĄki vrt – 15:40; Ĺ˝ućko - priÄ?a o Radivoju Koraću - dokumentarni – 17:10; 18:50; DĹžeki i DĹžil - 15:20; Putovanje 2: Misteriozno ostrvo – (13:30); 17:50; 19:40; Happy feet 2 3D – (12:00); MaÄ?ak u Ä?izmama – (12:00; 13:50); Alvin i vjeverice 3, Urnebesni brodolom – ( 1 4 : 0 0 ); 16:00; Ĺ trumpfovi 3D – (11:30) . " " : Termini u zagradama se odnose na dane vikenda.


OÄŒIŠĆENO: Gradske i prigradske ĹĄkole spremno doÄ?ekuju nastavak nastave

DvoriĹĄta i krovovi bezbjedni Izmjenama obuhvaćeno podruÄ?je povrĹĄine od oko 105 hektara

Foto:B.Pejović

Izmjene DUP-a za Donju Goricu GradonaÄ?elnik ) (& ĹĄ donio je odluku o izmjeni odluke o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanistiÄ?kog plana “Donja Goricaâ€? - koridori juĹžne obilaznice i Cetinjskog puta u Podgorici, kojom će biti obuhvaćeno podruÄ?je povrĹĄine od oko 105 hektara. Kako je navedeno u obrazloĹženju odluke, gradonaÄ?elnik je krajem avgusta proĹĄle godine donio Odluku o izmjenama i dopunama Detaljnog urbanistiÄ?kog plana ’’Donja Gorica’’ – koridori juĹžne obilaznice i cetinjskog puta u Podgorici. - Ovom Odlukom o izradi, granica zahvata planskog dokumenta je opisana kao koridor ĹĄirine 100 metara, odnosno, po 50 metara od osa saobraćajnica, koje su detaljno opisane koordinatama. PredloĹženo je da se nakon ustupanja ovog planskog dokumenta granica zahvata Plana detaljnije i preciznije definiĹĄe, obuhvatajući sve urbanistiÄ?ke parcele na koje projektovane trase saobraćajnica imaju uticaj - navedeno je u obrazloĹženju. MugoĹĄa je donio odluku i o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanistiÄ?kog plana „Industrijska zona KAP-aâ€? - koridor juĹžne obilaznice u Podgorici, kojom je obuhvaćeno podruÄ?je povrĹĄine 32,16 hek-

tara. Odluku o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanistiÄ?kog plana “Industrijska zona KAP-aâ€? gradonaÄ?elnik je takoÄ‘e donio krajem avgusta 2011. godine i njome je u dijelu koridora koji je u okviru zahvata ovog detaljnog plana, granica proĹĄirena na prvi red urbanistiÄ?kih parcela na koje projekat saobraćajnice ima uticaj. Izmjenama granica, kako je obrazloĹženo, su samo zahvaćene urbanistiÄ?ke parcele koje sijeÄ?e nova saobraćajnica, s obzirom na usvojeni po-

metara od osa saobraćajnice. U tenderskoj proceduri za obraÄ‘ivaÄ?a planova izabrano je preduzeće „Arhitektonski ateljeâ€? koje je predloĹžilo da se granica zahvata detaljnije i preciznije definiĹĄe, obuhvatajući sve urbanistiÄ?ke parcele na koje projektovane trase saobraćajnica imaju uticaj. - U dijelu koridora koji nije obuhvaćen izmjenama i dopunama detaljnih urbanistiÄ?kih planova „Donja Goricaâ€? i „Industrijska zona KAP-aâ€?, zahvat je ostavljen u ĹĄirini 100 metara, kao po Odluci o izradi izmjena i dopuna Generalnog

MugoĹĄa je donio odluku i o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanistiÄ?kog plana „Industrijska zona KAP-aâ€? - koridor juĹžne obilaznice u Podgorici, kojom je obuhvaćeno podruÄ?je povrĹĄine 32,16 hektara. preÄ?ni presjek juĹžne obilaznice. U istom periodu proĹĄle godine MugoĹĄa je donio odluku o izmjenama Generalnog urbanistiÄ?kog plana Podgorice za prostor koridora juĹžne obilaznice i Cetinjskog puta, gdje je kao i u prethodna dva planska dokumenta, granica zahvata opisana kao koridor ĹĄirine 100 metara, odnosno, po 50

urbanistiÄ?kog plana Podgorice za prostor koridora juĹžne obilaznice i Cetinjskog puta. U dijelu koridora koji je u okviru zahvata detaljnih planova, granica je proĹĄirena na prvi red urbanistiÄ?kih parcela na koje projekti saobraćajnica imaju ikakav uticaj – navodi se u obrazloĹženju obraÄ‘ivaÄ?a planova. Ĺ˝

HUMANOST: Akcije i donacije

Iako je zbog loĹĄih vremenski prilika i neprohodnosti puteva joĹĄ uvijek neizvjesno da li će uÄ?enici biti u mogućnosti da doÄ‘u na nastavu, sve prigradske ĹĄkole danas će otvoriti svoja vrata. U Osnovnoj ĹĄkoli â€œĹ Ä‡epan Ă?ukić“ u Lijevoj Rijeci sve je spremno za odvijanje nastave, te je ostalo da se Ä?eka da li će ekipe koje već nekoliko dana Ä?iste uspjeti da obezbijede nesmetan put do ĹĄkole. Iz te ustanove kazali su da su dvoriĹĄte i prilaz oÄ?iťćeni, ali da je poÄ?etak nastave neizvjestan jer joĹĄ nije oÄ?iťćen dio puta. Ista situacija je i u ZatrijebÄ?u. Predsjednik te Mjesne zajednice * , j kazao je da su uÄ?ionice OĹ â€? Ä?erÄ‘ Skender beg Kastriotiâ€? spremne, ali da putevi joĹĄ uvijek nijesu prohodni i po njima ima dosta poledice. - ÄŒistaÄ?i rade tokom Ä?itavog dana. Ukoliko se put oÄ?isti do sjutra, Ä‘aci će moći da doÄ‘u na nastavu - kazao je Dedivanaj. Krovna konstrukcija koja je popustila pod teĹžinom snijega u OĹ â€œ18.oktobarâ€? na BioÄ?u tokom juÄ?eraĹĄnjeg dana je sanirana Ä?ime su, prema rijeÄ?ima predsjednika te mjesne zajednice ( ć , uspjeli da obezbijede uslove za poÄ?etak nastave danas. - Sanirana je ĹĄteta na krovu kako bi uÄ?enici mogli da doÄ‘u na nastavu, a u narednim danima radiće se na popravci Ä?itavog krova. Svi ostali uslovi, poÄ?ev od grijanja i pristupa ĹĄkoli, su obezbijeÄ‘eni - kazao je Vulikić. Preporuke centralnog kriznog ĹĄtaba da se obezbijede svi uslovi za nesmetan poÄ?etak nastave, prema rijeÄ?ima većine direktora prigradskih ĹĄkola, ispoĹĄtovane su u potpunosti - oÄ?iťćena ĹĄkolska dvoriĹĄta, prilazi i krovovi ĹĄkola. Direktorica OĹ â€?Savo KaĹžićâ€? na Barutani , ( * ć kazala je da su obavili sve neophodne pripreme, uÄ?ionice ugrijane, te da će se nastava od danas

Profesori Ä?istili krov MaĹĄinske ĹĄkole redovno odvijati. Isto su potvrdili i iz osnovnih ĹĄkola „Milan Vukotić“ iz Golubovaca, “Zarija VujoĹĄević“ iz MataguĹža, te “Jedinstvo“ iz Malesije. Nastava će danas, prema rijeÄ?ima direktora * 2 , poÄ?eti i u ĹĄkoli “Mahmut Lekić“u Tuzima, kao i svim podruÄ?nim odjeljenima u MiljeĹĄu4 Vuksan Lekićima i Sukuruću. Osnovne ĹĄkole u glavnom gradu, prema rijeÄ?ima direktora sa kojima su “Vijestiâ€? juÄ?e razgovarale, potpuno su spremne da danas poÄ?nu sa nastavom. Direktor Osnovne ĹĄkole “Branko BoĹžovićâ€? u ZagoriÄ?u ,

(ĹĄ * ć kazao je da je cijeli ĹĄkolski kolektiv kroz koordinisanu akciju tri dana Ä?istio snijeg, te su oÄ?istili dvoriĹĄte, parking i snijeg sa krova ĹĄkole. U Osnovnoj ĹĄkoli “Dr DragiĹĄa Ivanovićâ€? na Zlatici su, prema rijeÄ?ima direktora " Ä? * ć , snijeg Ä?istili ĹĄest dana, ĹĄto je bila radna obaveza predavaÄ?a i uprave ĹĄkole. - Svi prilazi ĹĄkoli su oÄ?iťćeni, grijanje imamo, a snijeg smo uklonili sa krova ĹĄkole i sa

parkinga. Radnici komunalnog preduzeća su prethodnih dana uklonili borove, koje je ranije vjetar oborio, te su prilazi ĹĄkoli u potpunosti oÄ?iťćeni – kazao je RaiÄ?ević. Ĺ kola “Pavle Rovinskiâ€? na Starom aerodromu je, prema rijeÄ?ima direktorice , & 5 ć joĹĄ prije ĹĄest dana bila spremna za poÄ?etak nastave. - Sve je oÄ?iťćeno, a dodatno smo angaĹžovali bager da ukloni snijeg iz dvoriĹĄta - kazala je Papić. I Osnovna ĹĄkola „Vladimir Nazor" u Maslinama će danas spremno doÄ?ekati svoje uÄ?enike. - Prilazi ĹĄkoli, koja je paviljonskog tipa, su već bili oÄ?iťćeni, a angaĹžovali smo i kamion sa utovarnom kaĹĄikom da ukloni preostali snijeg da ne bi doĹĄlo do povreÄ‘ivanja uÄ?enika

- kazao je direktor ĹĄkole , ć. Prema rijeÄ?ima direktora Osnovne ĹĄkole “Milan Vukotićâ€? iz Golubovaca ( * ć , uÄ?enici će danas nesmetano moći da poÄ?nu sa nastavom. - NaĹĄa ĹĄkola je jedna od najbolje pripremljenih. Sve je oÄ?iťćeno, te smo sa nastavom mogli poÄ?eti i u petak – rekao je Mirović. Srednje podgoriÄ?ke ĹĄkole, prema rijeÄ?ima direktora tih obrazovnih ustanova, spremne su za nesmetan poÄ?etak nastave. Direktor Srednje ekonomske ĹĄkole “Mirko VeĹĄovićâ€? ' , * Ä?( ć kazao je da su svi uslovi za nesmetano odvijanje nastave obezbijeÄ‘eni joĹĄ tokom protekle nedjelje. - Svi Ä?lanovi naĹĄeg kolektiva svesrdno su se angaĹžovali proteklih dana kako bi se oÄ?istilo od

Profesori MaĹĄinske ĹĄkole „Ivan Uskoković" uklonili su snijeg sa krova te ustanove. Prema rijeÄ?ima direktora MaĹĄinske ĹĄkole Ĺ˝ ' * , ć Ä?istili su snijeg i sa trotoara oko zgrade i dvoriĹĄta ĹĄkole. PovrĹĄina ravnog krova ĹĄkole je oko 2000 metara kvadratnih, a kako je kazao Borovinić u akciju je bilo ukljuÄ?eno oko 30 profesora, odnosno, oni koji Ĺžive u gradskoj zoni. On je rekao da su otvorili slivnike i oÄ?istili snijeg krova, kao i da su oÄ?istili prilaze izmeÄ‘u dvije ĹĄkolske zgrade a potom i parking. #787

Krov ĹĄkole u Botunu pao pod teretom

NEMA: Na StoÄ?noj pijaci slaba ponuda

Nema prodaje, a potraĹžnja nikakva JuÄ?e na StoÄ?noj pijaci

snijega ĹĄkolsko dvoriĹĄte, prilazi ĹĄkoli, krov i parkinzi, a puĹĄteno je i grijanje tokom dana tako da uÄ?enici nesmetano mogu doći na nastavu - naveo je Ä?ukić. U Gimnaziji „Slobodan Ĺ kerovićâ€? juÄ?e tokom dana obavljane su posljednje pripreme za poÄ?etak nastave. Svi uslovi za odvijanje nastave, kako su kazali iz te ustanove, su obezbijeÄ‘eni, a Ä?asovi će se odrĹžavati prema predviÄ‘enom planu i programu. UÄ?enici Srednje medicinske ĹĄkole danas će takoÄ‘e moći da pohaÄ‘aju nesmetano nastavu. Direktor te ustanove ' , ) % ć kazao je da je muĹĄki dio kolektiva prethodnih dana u organizovanoj akciji oÄ?istio prilaze, parking i dvoriĹĄte ĹĄklole, te da će se danas nastava odvijati uobiÄ?ajeno prema rasporedu.

Foto:H.Šabotić

Vanredno stanje u Crnoj Gori zbog snijeĹžnog nevremena nije zaobiĹĄlo ni stoÄ?nu pijacu na kojoj prodavci sa sjevera posljednjih mjesec i po dana slabije dolaze. JuÄ?e je na StoÄ?noj pijaci jedino )Ä? ( ĹĄ , * ć iz Pipera prodavao ovce i kamion sa stoÄ?nom hranom za koje skoro pa da i nije bilo interesovanja uopĹĄte.

- Nema nikoga i niĹĄta ne prolazi, jer narod nema para, a posljednjih mjesec i po dana je tako. Od prvog snijega i sjevernog vjetra u Podgoricu niko nije dolazio od prodavaca, a stoÄ?na hrana isto slabo prolazi. Ovce se prodaju od 60 do 70 eura, magarci za 35 do 40 eura, a konji 50 centi po kilogramu – kazao je VukaĹĄinović. Ĺ

Foto:Z.Ä?urić

VODIČ

DEŽURNE SLUŽBE

Policija 122 Vatrogasna 123 Hitna pomoć 124 TaÄ?no vrijeme 125 Telegrami 126 Informacije 1181 Elektrodistribucija 633-979 Vodovod 440-388 Stambeno 623-493 Komunalno 231-191 JP “Čistoćaâ€? 625-349 Kanalizacije 620-598 Pogrebno 662-480 Meteo 094-800-200 Centar za zaĹĄtitu potroĹĄaÄ?a 210-670, 210-671 Ĺ lep sluĹžba 069-019-611 Ĺ˝albe na postupke policije 067-449-000, fax: 9820

Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar (turistiÄ?ki servis) 1300 “Sigurna Ĺženska kuća 069-013-321 “Povjerljivi telefonâ€? 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611 -438 NVO 4 LIFE 067-337-798 068-818-181 CAZAS-AIDS 020-290-414 Samohrane maloljetne majke 069-077-023 TrĹžiĹĄna 230-921

Jedinstveni evropski za pozive u nevolji 112

Crnogorski Telekom 1500 Telenor - korisniÄ?ki servis 1188 Mtel-korisniÄ?ki servis 1600 SOS broj za Ĺžrtve trafikinga 116-666 Informacije o telefonskim. brojevimapreplatnika 1180

NIJESU ZADOVOLJNI: MjeĹĄtani Gornje Vrbice tvrde da se snijeg na tom podruÄ?ju Ä?isti selektivno

„Mjeťtani nekoliko sati blokirali maťinu�: Jokanović

Direktor Osnovne ĹĄkole „Gornja Zetaâ€? 6 ć, kazao je “Vijestimaâ€? da će do kraja juÄ?eraĹĄnjeg dana sa sigurnoťću znati gdje će uÄ?enici iz podruÄ?nog odjeljenja te ĹĄkole u Botunu, odrĹžavati nastavu. Krov ĹĄkole u Botunu se zbog nataloĹženog snijega sruĹĄio prije dva dana. - JoĹĄ nijesmo odluÄ?ili da li će se nastava odrĹžavati u nekoj od privatnih kuća u Botunu ili u matiÄ?noj ĹĄkoli u Srpskoj. U matiÄ?noj ĹĄkoli je sve spremno za poÄ?etak nastave. Snijega ima, ali su prilazi oÄ?iťćeni - kazao je Majić.

PROFESORI MaĹĄinske oÄ?istili krov

Prikupljeno 400 paketa hrane Zahvaljujući humanosti graÄ‘ana,od namirnica koje su volonteri Crvenog krsta u protekla dva dana prikupili u Moll of Montenegru obezbijeÄ‘eno je 100 paketa hrane koji će biti podijeljeni stanovniĹĄtvu u ugroĹženim podruÄ?jima. PR Crvenog krsta CG % * Ä? * ć saopĹĄtila je da je joĹĄ 200 paketa obezbijeÄ‘eno zahvaljujući akciji Montenegro Phototrekking koja je dva dana bila organizovana u Delta sitiju , te da je kompanija Maksi donirala 100 paketa hrane.

DJECA iz Botuna moĹžda će uÄ?iti u privatnoj kući

PLAN: Odluka gradonaÄ?elnika MugoĹĄe

Foto:Z.Ä?urić

Glavni put zaboravili MjeĹĄtanin kuÄ?kog sela Gornja Vrbica " , # , * ć tvrdi da Ä?istaÄ? Javnog preduzeća “Puteviâ€?, koji je bio angaĹžovan na Ä?iťćenju glavnog kuÄ?kog puta prema tom selu, nije oÄ?istio 800 metara glavnog puta, već je “sprovedenâ€? da Ä?isti makadamski put od tri kilometra “koji niko ne koristiâ€?. Iz tog razloga su, kako je ispriÄ?ao,

MjeĹĄtanin Gornje Vrbice kazao je da su mjeĹĄtani sami oÄ?istili 50 odsto puta, te da je neophodno oÄ?istiti i ostatak puta, jer u selu ima djece koja će morati u ĹĄkolu i zaposlenih koji moraju na posao. - Iako je naĹĄe selo od Podgorice udaljeno svega 12 kilometara, rizla nije posipana prema glavnom putu. PokuĹĄao sam da stupim u kontakt i sa nekim iz

MjeĹĄtanin Gornje Vrbice kazao je da su sami oÄ?istili 50 odsto puta, te da je neophodno oÄ?istiti i ostatak, jer u selu ima djece i zaposlenih mjeĹĄtani dvadesetak domaćinstava u nedjelju na nekoliko sati blokirali maĹĄinu, dok nije doĹĄla interventna jedinica policije. - Iz policije su rekli da se oslobodi maĹĄina, ĹĄto smo bez problema i uÄ?inili. VozaÄ? maĹĄine je dobio instrukcije da ne smije Ä?istiti tim putem, iako je asfaltirano -tvrdi Jokanović.

opĹĄtinskog Kriznog ĹĄtaba, ali nijesam uspio - kazao je Jokanović. Direktor “Putevaâ€? 3 * % * izjavio je juÄ?e da radnici uz pomoć maĹĄina danima pokuĹĄavaju oÄ?istiti puteve u Gornjoj Vrbici, ali da su veliki usponi teĹĄko savladivi sa mehanizacijim koju koristi to preduzeće. Klikovac je kazao da će uprkos svemu

putevi u Gornjoj Vrbici biti oÄ?iťćeni. - Usponi su veliki, teren je teĹžak i teĹĄko savladiv za naĹĄe maĹĄine, tako da smo morali da se vratimo i pokuĹĄamo sa jaÄ?om mehanizacijom - rekao je Klikovac. Mehanizacija i radnici “Putevaâ€? angaĹžovani su u Gornjim Mrkama i Gostilju, gdje je Ä?iťćenje snijega urgentno zbog dvije sahrane na mjesnim grobljima. Klikovac je napomenuo da je pri kraju Ä?iťćenje u Komanima, prema zaseocima Ćafa i BaloÄ?i. - Gornji Kokoti su zavrĹĄeni, Ä?istimo na Pelevom Brijegu i zaseocima Kisjelica i Vilac. U KuÄ?ima Ä?istimo put KrĹžanja-StravÄ?e, prema Raćima, a u Piperima prema selu Seoca. NaĹĄe ekipe pokuĹĄavaju popisati ĹĄtetu u gradskoj zoni, naroÄ?ito na mostovima i gradskim saobraćajnicama gdje ima mnogo oĹĄtećenja. UniĹĄteni su leĹžeći policajci, saobraćajni znakovi, stubići i sudeći po tome biće i troĹĄkovi uvećani - rekao je Klikovac. Ĺ˝

JUBILEJ: U Malesiji se okupili majstori tekvondoa

Osnovaće i klub

Povodom 20-tog roÄ‘endana “TaeKwonDoâ€?-a u Malesiji 12 majstora tog borilaÄ?kog sporta, okupilo se se nedavno u restoranu “Trojaâ€?. , ' rekao je da su na tom skupu dogovorili osnivanje sportskog druĹĄtva majstora te drevne vjeĹĄtine u Malesiji. - UvaĹžićemo svakako preporuke ambasadora Koreje za Balkan % ) - , % , majstora tekvondoa 8-dan, koji je sugerisao osnivanje jednog takvog druĹĄtva - rekao je Bojaj. Sastanku u restoranu “Trojaâ€? prisustvovali su majstori teakvondoa #(,Ä? , ĹĄ * , * ć, , ) , , ( , , / , Ä?( ĹĄ , , ) , ĹĄ *( , " % , , ( Ä‘( i * 2 . Sa druĹženja u „Trojiâ€?

INSPEKCIJE Sanitarna 608-015 EkoloĹĄka 618-395 Inspekcija zaĹĄtite prostora 281-055 MetroloĹĄka inspekcija 601-360, fax.634-651 Veterinarska 234-106 Inspekcija rada 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265-438 TuristiÄ?ka 647-562 Komunalna policija 080-081-222

BOLNICE

KliniÄ?ki centar

412-412

DOMOVI ZDRAVLJA PobreĹžje Konik Stari aerodrom Tuzi djeÄ?je

648-823 607-120 481-940 603-940 603-941

Golubovci 603-310 Radio-stanica 230-410 Blok 5 481-911, 481-925

L ABORATORIJE I AMBULANTE

Ordinacija za koĹžne i polne bolesti “ â€? 020-664-648 Ambulanta i laboratorija ĹĄ 248-888 PZU “ â€? klinika za IVF 623-212

VETERINARSKE AMBUL ANTE

Sahat kula

620-273

HOTELI Crna Gora 634-271, 443-443

Podgorica 402-500 City 441-500 Premijer 409-900 Kosta’s 656-588, 656-702 Evropa 621-889, 623-444 Lovćen 669-201 Ambiente 235-535 Pejović 810-165 Best Western Premier Hotel Montenegro 406-500 e-mail: office@hotel-montenegro.com

“Animavet� 020-641-651

APOTEKE

Ribnica 627-739 KruĹĄevac, Montefarmova deĹžurna apoteka, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 241-441 ICN Crna Gora 245-019

TAKSI

Alo taksi OranŞ 19� Bel taxi Rojal taksi Hit taksi PG taksi

19-700 19-709 19-800 19-702 19-725 19-704

De luxe taksi City taksi Red line taksi Queen taksi

19-706 19-711 19-714 19-750

GALERIJE

Ć ! Retrospektivna izloĹžba Hilmije Ćatovića " : IzloĹžba skulptura Ĺ˝eljka Reljića. # " ÄŒ% ! Od Ä?etvrtka, 08.12. izloĹžba fotografija Milete Prodanovića.

POZORIĹ TE

" & Nema predstave

% „'( ) * ć� Nema predstave

BIOSKOP Cineplexx: Fantomska prijetnja 3D (12:30); 15:00; 17:30; 20:10; 22:50; I u dobru I u zlu - 18:00; 20:30; 22:30; Sigurna kuća 20:00; 22:10; Ovo znaÄ?i rat – (11:00;13:00); 15:00; 17:00; 19:00; 21:00; 23:00; Prvi za lovu 21:30; Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića – (11:00; 13:20); 15:40; 18:00; 20:20; 22:40; Kupili smo zooloĹĄki vrt – 15:40; Ĺ˝ućko - priÄ?a o Radivoju Koraću - dokumentarni – 17:10; 18:50; DĹžeki i DĹžil - 15:20; Putovanje 2: Misteriozno ostrvo – (13:30); 17:50; 19:40; Happy feet 2 3D – (12:00); MaÄ?ak u Ä?izmama – (12:00; 13:50); Alvin i vjeverice 3, Urnebesni brodolom – ( 1 4 : 0 0 ); 16:00; Ĺ trumpfovi 3D – (11:30) . " " : Termini u zagradama se odnose na dane vikenda.



BreĹžnjev negirao da bi SSSR mogao napasti

25.

Nema kraja kontroverzama oko Josipa Broza i rijetko ĹĄta danas viĹĄe privlaÄ?i paĹžnju od vijesti u vezi s njim. Tito je i tri decenije nakon smrti istinski celebrity. I nije to samo naĹĄa opsesija. MoĹžda ćemo u ovim redovima uoÄ?iti odgovore na pitanja o onome ĹĄto jednog vladara Ä?ini neprolaznim; priredio Slobodan ÄŒukić Ĺ˝ ÄŒ Tokom posjete sovjetske partijske delegacije, na sastancima u Beogradu i KaraÄ‘orÄ‘evu, je uspostavio visok stepen razumijevanja s Ĺž , premda sovjetska strana nije bila sklona jugoslovenskim stavovima, barem ne onako kako ih je predstavio savezni sekretar ! !", piĹĄe prof. dr ! !". Razumijevanje s BreĹžnjevom oÄ?ito je postignuto za Titovog nepredviÄ‘enog i vrlo dugog razgovora u Ä?etiri oka odmah nakon dolaska delegacije 22. septembra. Ne postoji nikakva jugoslovenska biljeĹĄka o tom razgovoru, premda ga je Tito kasnije predstavljao izuzetno uspjeĹĄnim. Naknadno je ć$ ć u svojim uspomenama (1984) zapisao kako je ono â€œĹĄto smo sjutradan na sastanku sa sovjetskom delegacijom sluĹĄali, uvjerilo nas je da su glavni cilj i glavna sadrĹžina toga sastanka bila uvjeravanja BreĹžnjeva da Sovjetski Savez nema niti je ikada imao namjeru da upotrijebi silu protiv Jugoslavijeâ€?. Tokom prvog sastanka delegacija, 23. septembra u Beogradu, BreĹžnjev je u uvodnom izlaganju rekao: “Prije svega, izmeÄ‘u nas postoji davno prijateljstvo. Nismo se posvaÄ‘ali, nismo se popsovaliâ€?, Ä?emu je Tito dodao: “Nismo se ni potukliâ€?. BreĹžnjev je vrlo pomirljivo zakljuÄ?io da uprkos razlikama, razliÄ?itim putevima izgradnje socijalizma i razliÄ?itim metodama i miĹĄljenjima, niĹĄta od toga ne smije biti povod za razdor, posebno u uslovima “normalnihâ€? meÄ‘udrĹžavnih odnosa. BreĹžnjev je, na svoj naÄ?in, bio Ĺživahan, Ä?ak duhovit sugovornik. Tvrdio je da ne razumije narav nesuglasica s Jugoslovenima. Naglasio je da postoje snage koje

Ĺžele pokvarene odnose, “ja sam uveren da te snage aktivno rade i kod nas, a moĹžda je ovde (u Jugoslaviji) za to neĹĄto pogodnija sredinaâ€?. Ironizirao je jugoslovensku ideologiju (“Niko ne osporava da je Jugoslavija izabrala nekakav svoj put, ne znam kako da ga nazovem – ne mogu da se setim – samoupravljanje. Mi to ne diskutujemo, ne prouÄ?avamo.â€?) Naveo je da su pojedinci ĹĄto se bave nejasnim teoretskim radom ponekad ljuti na jugoslovenske novotarije (“to nije sigurno zabranjenoâ€?), ali nijedan od sovjetskih

partijskih funkcionera, nijedan od Ä?lanova Politbiroa nije kritikovao jugoslovensku ideologiju, “mada ja liÄ?no imam neka zapaĹžanjaâ€?. Nijekao je svaku vaĹžnost informbiroovskih izbjeglica, njih 300, te se drĹžao sovjetskog tumaÄ?enja o ĹĄtetnom uÄ?inku jugoslovenske ĹĄtampe. BreĹžnjev se posebno uzbudio kad se osvrnuo na tvrdnje kako SSSR Ĺželi napasti Jugoslaviju: “Do mene je doĹĄao glas da u Jugoslaviji, meÄ‘u stanovniĹĄtvom, neke snage nastoje da raĹĄire osjećanje straha od Sovjetskog Saveza. (lupa rukom o sto) Ja nisam bio nikada uzbuÄ‘eniji ne-

Tito i Leonid BreĹžnjev u lovu go onda kada sam Ä?uo da u Jugoslaviji misle da Sovjetski Savez misli da napadne na Jugoslaviju. To ĹĄiroko ĹĄeta po vaĹĄoj zemlji. Ko to moĹže da rastura? (lupa rukom o sto)

Sa Jovankom u Moskvi 1956. godine

Ja ne mislim da to moĹže raditi rukovodstvo. Ja u ime Ä?itavog naroda kaĹžem da takva zamisao kod nekog od nas ne moĹže postojati.â€? Sa svoje strane, Tito je idućeg dana, 24. septembra, na razgovorima izmeÄ‘u delegacija u KaraÄ‘orÄ‘evu, priznao da u Jugoslaviji ima “konflikataâ€?, ali “govoriti o nekakvoj dezintegraciji je najveća glupostâ€?. Dopustio je da su “razni neprijatelji socijalistiÄ?kog sistema digli (...) glave i oni su uzeli nacionalizam i ĹĄovinizam za osnovnu bazu za svoje napadeâ€?, ali nije istina “da sam samo ja taj koji drĹžim sve skupaâ€?. Uglavnom, Tito je bio mnogo viĹĄe naklonjen sovjetskoj strani nego većina jugoslovenske delegacije, posebno Mirko Tepavac, koga su Rusi uzeli na niĹĄan jer je insistirao da zaĹĄtita jugoslovenskog suvereniteta uÄ‘e u zajedniÄ?ku izjavu. Na njega je BreĹžnjev nasrnuo oĹĄtrim tonom (“Vi idete isuviĹĄe daleko! Kako moĹžete vi meni da diktirate takve stvari? Zar vi sumnjate u moj odnos prema suverenitetu Jugoslavije? Onda bi Tito mogao da mi kaĹže da odmah idem kućiâ€?). (...) Tepavac je uspio samo utoliko ĹĄto je formula “povjerenje dviju suverenih drĹžavaâ€?, SSSR-a i Jugoslavije, uĹĄla u tekst. Savezni sekretar je bio sasvim svjestan kako jaz izmeÄ‘u SSSR-a i Jugoslavije nije uklonjen. (Nastavlja se)

KUBLAJ kanove neuspjeĹĄne invazije na Japan

Oluja uniĹĄtila viĹĄe od pola flote % & ' % Ĺ ( % )* + , - MeÄ‘utim, taman kada su mongolski napadaÄ?i uspjeli da uspostave mostobran na ostrvu KjuĹĄu, nastupilo je veliko nevrijeme. Korejski kapetani uspjeli su da ubijede Mongole da bi oluja mogla da izoluje vojsku na kopnu od brodovlja i onemogući njeno snabdijevanje. DoĹĄlo je do konfuzije, a razliÄ?iti izvori navode da je tajfun tom prilikom uniĹĄtio oko 200 mongolskih plovila, dok se podavila većina mongolskih vojnika i njihovih saveznika. Da ne bi doĹĄli u opasnost da budu potpuno poraĹženi, Mongoli su se s ostatkom flote povukli na korejsko poluostrvo bez većih sukoba i napada s japanske strane. % % ( ' ( Dok je $./! ! u

svojoj prijestonici u Kanbaligu (danaĹĄnji Peking) Ĺžalio zbog zle sudbe koja je zadesila njegovu flotu, samuraji su oÄ?ekivali nagradu od vojne vlade u Kamakuri (bakufu) za svoju hrabrost. Bilo je uobiÄ?ajeno da samuraji koji bi se istakli u bitkama za vjernost dobiju dio zemljiĹĄta ili plijena oduzetog od poraĹženog neprijatelja. Ali, u sluÄ?aju mongolske invazije nije bilo niÄ?ega za podjelu; osvajaÄ?i su doĹĄli sa strane, a iza sebe nisu ostavili niĹĄta, jer je more progutalo skoro sve Ä?ime su raspolagali. Bakufu nije imao naÄ?in da nagradi hiljade ratnika koji su uÄ?estvovali u odbrani od invazije. Samuraj $ !0! ! 1!' preduzeo je neobiÄ?an korak i krenuo na put ka Kamakuri da bi liÄ?no iznio svoj sluÄ?aj. Za ovaj su mu poduhvat trebala puna dva mjeseca, ali mu se isplatilo. Za svoje

3.

Otkriće olupine broda iz 13. vijeka kod ostrva KjuĹĄu podsjeća nas na jedan od najneobiÄ?nijih ratnih sukoba u istoriji koji je dva puta razrijeĹĄio - tajfun “duĹĄevne boloveâ€? kao nagradu je dobio konja i posjed na ostrvu KjuĹĄu. Ali, od oko 10.000 samuraja koji su se borili sa Mongolima, samo je 120 dobilo nekakvu nagradu, zbog Ä?ega je ogromna većina bila ogorÄ?ena na vladu. Dok je samuraj Suenaga joĹĄ boravio u Kamakuri, izlaĹžući svoj sluÄ?aj, Kublaj Kan je poslao novu ĹĄestoÄ?lanu delegaciju zahtijevajući da japanski car doputuje u Kanbalig da mu se pokloni. Ĺ ogunat u Kamakuri je postupio drastiÄ?no. Kineskim poslanicima su odsijeÄ?ene glave, ĹĄto je bila teĹĄka povreda mongolskih zakona protiv zloupotrebe emisara. Znajući da ovaj izazov neće proći bez posljedica, Japan je

već 1275. poÄ?eo da se priprema za novi mongolski napad. Prvo je napravljen popis svih raspoloĹživih ratnika i oruĹžja. Pored toga, vlastelini sa KjuĹĄua dobili su zadatak da u zalivu Hakata izgrade odbrambeni zid, visok tri metra i dugaÄ?ak oko 32 kilometra. Izgradnja je trajala pet godina, a svaki zemljoposjednik je bio odgovoran da podigne dio zida u skladu sa veliÄ?inom svoje imovine. Bokove zida i bedeme Ä?uvala je jaka vojska. Razmatran je Ä?ak i plan preventivne ofanzive protiv Mongola, ali je morao biti napuĹĄten zbog nedostatka novca. Japanci su meÄ‘utim, izgradili Ä?itavu flotu malih i brzih brodova za zaĹĄtitu obale. (Nastavlja se)

Samuraj Suenaga na crteĹžu na svitku iz 13. vijeka

JOSIP BROZ SUPERSTAR – OSVRT NA JUGOSLOVENSKU IKONU


- Boje jutra - Vijesti - Serija: Ĺ eherezada - Vijesti - Serija: Lud, zbunjen, normalan, r. - Serija: Bandini, r. - Vijesti

Boje jutra Emisija 06.45 - Serija: Bandini, r. - TV ĹĄop studio - Vijesti, TV ĹĄop mne - TV ĹĄop studio - TV ĹĄop mne - Vijesti

- Radio Crne Gore - Budilnik - Jutarnji program: Dobro jutro Crna Goro - Ĺ˝ivot, dokumentarni serijal, repriza - Dnevnik - TeleĹĄop - Izbor iz nauÄ?no obrazovnog programa (Vijesti u 11) - Vijesti - Top ĹĄop - Serija: Marvi i Hamer - TeleĹĄop - Vijesti - NVO sektor - Meridijani, repriza - TeleĹĄop - Vijesti - Serija: Medijum, repriza - Lajmet - Dnevnik na gestovnom jeziku - Dnevnik - Let ka zvijezdama, repriza - Ĺ˝ivot, dokumentarni serijal - Crna Gora uĹživo - Dnevnik 2 - Liga ĹĄampiona, emisija - Fudbal - Liga ĹĄampiona: Napoli - ÄŒelsi - Fudbal - Liga ĹĄampiona, pregled - Dnevnik 3 - Serija: Strijele sudbine - Meridijani - Serija: Strijele sudbine, repriza, Odjava programa, najava programa za naredni dan

Mezimica Serija 13.07

- Serija: Dvostruki Ĺživot - City (crnogorski), r. - Dobro jutro - Grand show, r. - TaÄ?no u podne - Serija: Tajna ljubav - Teen pleme, City 2 - Ja to tako, r. - Teen pleme, r. - Serija: Mala nevjesta - Serija: Sestre - NaĹĄa Podgorica - Info monte, Sportissimo

Bandini Serija 16.55

- Strani dok. program - Bez komentara, Zvijezde - Kratke forme - Serija: Izlog strasti - Kratke forme - Serija: Korak naprijed, r. - Tri u sedam - Crtani film: Tufi Tuni - Dnevnik 2 - Zapis - Let ka zvijezdama - Serija: Korak naprijed - Serija: Venera i Apolon - Serija: Igra - Hit dana - Kratke forme - VOA - Glas Amerike - Cafe - Zapis, r. - Let ka zvijezdama, r. - Fudbal - Liga ĹĄampiona: Napoli - ÄŒelsi, snimak - Muzika

- Serija: Noć u junu - Serija: Mqala nevjesta - Loto

- Serija: Miris proljeća - Grand parada - Multimilioner - Dobro veÄ?e Srbijo - Teen pleme, r. - Film: Hladni Ä?elik - City - Film: Gangsterska sahrana - Vitezovi iz blata

Hladni Ä?elik

- Serija: Mezimica - Vijesti - IstraĹživaÄ?ko - dok. emisija: Strane investicije u Crnoj Gori, r. - Serija: RuĹža vjetrova, r. - Serija: Asi - Serija: Kad liťće pada, r. - Vijesti u pola pet - Serija: Bandini - Serija: Lud, zbunjen, normalan - Vijesti u pola sedam - Serija: Asi - Serija: Kad liťće pada - Serija: RuĹža vjetrova - Film: Iznajmljeni momak - Vijesti u pola 11 - Sport - Serija: ZloÄ?ini iz proĹĄlosti - Film: TuÄ‘a Amerika, r. - Serija: Mezimica, r. - Serija: ZloÄ?ini iz proĹĄlosti, r. - Spotovi

- VOA - Glas Amerike, r. - Etno - Crtani film: Normalni Norman - Serija: Eliza - Film: Grizli Adams - Vijesti, Cafe - Vijesti - CG. sport, r. - Kratke forme - Serija: Izlog strasti, r. - Kratke forme - Vijesti, Kratke forme

06.30 Jutarnji program; 09.00 Vijesti; 09.05 Program za djecu; 09.45 Sat TV; 10.00 Dnevnik u 10; 10.15 Sat TV; 10.25 NauÄ?no - obrazovni program; 11.00 Vijesti; 11.05 Sat TV; 11.30 CG. spor t; 12.00 Vijesti; 12.05 U centar; 14.05 A tempo; 14.40 Obrazovni program; 15.10 Lajmet; 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku; 15.30 Dnevnik; 15.50 Let ka zvijezdama; 17.30 NVO sektor; 18.00 Sat TV - dijaspora; 18.20 Crna Gora uĹživo; 19.30 Dnevnik 3; 20.00 Sat TV;20.20 Sat TV - dijaspora; 20.30 Drumovanja; 20.50 Spotovi; 21.00 Nedjeljno popodne; 22.30 Poetika Montenegrina; 23.00 NVO sektor; 23.20 Dnevnik 3; 00.00 Crna Gora uĹživo; 01.00 Poetika Montenegrina; 01.30 Dnevnik; 02.00 Sat TV; 02.20 Sat TV dijaspora; 04.00 Dnevnik; 04.30 Drumovanja; 05.00 NVO sektor; 05.30 Narodna muzika; 06.00 Sat TV.

Film 00.30

- Jutarnji program - Serija: U ime zakona - Serija: Mali anđeli - Serija: Emigranti, r. - Serija: Suze ljubavi, repriza - Serija: Ređina - Film - Serija: U ime zakona - Serija: Mali anđeli - Serija: U kućnom pritvoru - Serija: Suze ljubavi - Serija: Ređina - Serija: Mali anđeli, repriza - The hit factory

Radio Crne Gore 95,5 MHZ

07.00 -10.00 Jutarnji pr. 08.00 - Jutarnji dnevnik 09.00 Vijesti 10.00 - ZapoĹĄljavanje, turizam, ekologija 11.00 Drugom stranom 12.00 - Podne 12.30 - Biznis vijesti 13.00 - Vijesti 13.30 -Sl. Evropa 14.00 - 25-ti kadar 15.00 - Petnaest 15.30 - Biznis vijesti 15.35 - Muzika 17.00 Ĺžurnal 18.00 - Radio Slobodna Evropa 19.15 - MuziÄ?ki program 20.00 - Reggaeneracija 22.00 - MuziÄ?ki program 24.00 - Radio Slobodna Evropa 02.00 - Muzika

05.00 - â€?Radio budilnikâ€? 08.05 - Vijesti na albanskom jeziku 08.10 - Sa interpretatorima 08.30 - Latino koktel 09.04 Mozaik 12.00 - Vijesti 12.05 - Pjesme za najmlaÄ‘e 12.30 Evergrini 13.00 - Vijesti 13.03 - Bisernica 15.00 - Italijanske kancone 15.30 - Novosti dana 16.00 - Iz stare pjesmarice 16.30 - Muzika sa filmske trake 17.00 - Vijesti 17.03 - Hronika Podgorice 17.30 - Dnevnik na albanskom jeziku 18.00 - Sa koncertnih podijuma 19.00 - VeÄ?ernji dnevnik 19.20 Poznate teme i izvoÄ‘aÄ?i 20.15 - Sedmica 22.00 - Hronika dana 23.00 - Vijesti 23.03 - Muzika 00.05 - Noćni program

07-10.00 Vijesti FM Play list; 10.00 Flash news; 10.30 Flash news; 11.00 Flash news; 11.30 Flash news; 12.00 Flash news; 13.00 Flash news; 15.00 Vijesti u 3; 17.00 Dnevnik; 17.30 Vijesti FM Play list;

- Jutarnji program - Play lista Elmag TV - Bioklinika - Oglasi, Igrice SMS - Muzika, Top ĹĄop - Oglasi, Igrice SMS - Muzika - Film - Top ĹĄop, Muzika - Bioklinika, Oglasi - Muzika, Top ĹĄop - Muzika - Movieland, r. - Building shop, r. - Top ĹĄop - Igrice SMS - Muzika, Oglasi - Dnevnik RTS - Mali oglasi - Nautika - Top ĹĄop - Bulevar - Muzika - Prslook again - Astro centar - DM satelit

- Super ĹĄpijunke, crtana serija - Film, r. - Serija: Ezel, r. - Top shop - Donja Barbara, serija - r. - Serija: Neko te psmatra, r. - Top ĹĄop - Ko Ane, kulinarski show, r. - Top ĹĄop - Serija: Cimer Fraj, r. - In popodne sa M. Razić - Kod Ane, kulinarski ĹĄou - In popodne sa M. Razić - Serija: Neko te posmatra - In popodne sa M. Razić - Serija: Cimer Fraj - In - puls - Serija: Donja Barbara - Serija: Klinika - In - puls - Film: Potraga za jednookim DĹžimijem - Serija: Ezel - In popodne sa M. Razić, repriza - Kod Ane, kulinarski show, repriza - In popodne sa M. Razić, repriza - Serija: Neko te posmatra, repriza - In popodne sa M. Razić, repriza - Donja Barbara, serija - r. - Serija: Klinika, r. - Serija: Ezel, r. - Serija: Cimer Fraj, r. - MuziÄ?ki spotovi

- MBC hit, Oglasi - TV Ä?at - Top ĹĄop - Oglasi - TV Ä?at - Oglasi - Hrana i vino - Top ĹĄop - TV Ä?at - MBC vijesti, Top ĹĄop - Astronum caffe - Video katalog - Oglasi - TV Ä?at - Oglasi - Video katalog - Hrana i vino - Video katalog - MBC dnevnik - PodgoriÄ?ki mozaik - Video katalog - Oglasi, Video katalog - Loto 7 od 33, Loto 7 od 36, Loto 7 od 39 - Video katalog - Oglasi, TV Ä?at - Video katalog - MBC vijesti - Video katalog - TV Ä?at - Astronum caffe - TV Ä?at; MBC hit

- Uz jutarnju kafu, Gustav - Tombolino info - Leksikon zdravlja - Show biz, Ĺ˝estoko - Uz jutarnju kafu, r. - Toto vijesti - NindĹža ratnici, r. - SmijeĹĄna top - lista - Uz jutarnju kafu, r. - Leksikon zdravlja - Narodni uÄ?itelj - Teksas holdem poker - SmijeĹĄna top - lista - Zabavni magazin - Alo, oÄ‘e mobilni, Zabava - Ĺ˝estoko - Toto vijesti - NindĹža ratnici, r. - Gustav, Show biz - Teksas holdem poker - Loto - NindĹža ratnici, MuĹĄki svijet

- SmijeĹĄna top - lista - Zabavni magazin, r. - Smijeh kao lijek - Ĺ˝estoko, Zabava - Show biz - Alo, oÄ‘e mobilni - LiÄ?no sa - Pikado klub „Budućnostâ€? - Teksas holdem poker, Ĺ˝estoko

- VOA - Crtani filmovi - Jutarnji program - Serija: Moje tri sestre - Serija: Strasti - Top ťop - Kuhinjica - Top ťop - Divlja ljepota - Forum A - Top ťop - Serija: Bitange i princeze - U raljama Şivota - Forum A - Serija: Moje tri sestre - 5 od 5 - Forum - Žuta minuta - Serija: Strasti - Crtani filmovi - Kod Andrijane - Serija: Bitange i princeze - Forum - Žuta minuta - Divlja ljepota - 5 do 5 - Žuta minuta - Forum, r. - Kod Andrijane - Serija: Strasti - Repriza programa

- Pregled programa - SvjeĹži u dan (zdrava TV) - Montena ĹĄop - Mali oglasi - Crtani filmovi - Kusto, dok. program - TV ĹĄop - Top ĹĄop - Obrazovni program - Montena ĹĄop - Crtani film: Mumijevi - Mali oglasi, Hit dana - DjeÄ?ija emisija, repriza - TV ĹĄop - Top ĹĄop - Serija: Savana, repriza - Dokumentarni program - Pregled programa - Dokumentarni program - Top ĹĄop - Kusto - dok. program, repriza - Montena ĹĄop - Serija: Savana - Top ĹĄop - TV ĹĄop - Mali oglasi - Dokumentarni program, repriza - MuziÄ?ki program - Crtani film, r. - PG raport, TV ĹĄop - Oglasi - Dokumentarni program, repriza - Info - NaĹĄ Ĺživot, dokumentarni serijal - Montena ĹĄop - OÄ?i u oÄ?i - Ponoćni info - SMS Ä?at - Mali oglasi, Hit dana - Pregled programa

- Jutarnji program - Glas Amerike - Serija - Hrana i vino - MuziÄ?ki program - Dokumentarni program - Emisija: Intervju - TV ĹĄop - Sport time - Mali oglasi - Film: Vikinzi - TV ĹĄop - Pregled jutra - Hrana i vino - TV ĹĄop - Motorsport magazin - Polis - Crtani film - Mediterraneo - MuziÄ?ki program - Igrana serija - Polis - Glas Amerike - Film: OsvajaÄ? - Videotekst


ć

VOZOVI : 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), 06.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), : 5.30 (lokal), 06.20 (brzi), 08.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.30 (lokal, saobraća samo radnim danima), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal). : 09:00 (brzi), 19:00 (brzi), : 05:15 (lokal) 06:45 (lokal); 09:00(brzi), 10:05 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.00 (lokal, saobraća samo radnim danima) 19:00 (brzi),20.30(lokal); : 05.15 (lokal), 09:00 (brzi), 14:50 (lokal); 19:00 (brzi). : : 17:18 (brzi), (brzi); 09:01 (lokal).

12:27 (brzi), 22:35 (brzi), 4:09 (brzi); 09:01 (lokal), 18:35 (lokal), : 04:09 (lokal), 17:18 (brzi); 18:35

! " # ! U 020/441-211 i 441-212, $ 030/301-615 i 030/ 301-622, $% # " $ 030/ 601-690, &ŠĆ$ 040/ 214-480, " & $ 050/ 472-130 i % " $ 050/ 478-560, & Š$ 020/441-492.

BRODOVI “Sveti Stefan“ Bar-Bari i Bari-Bar: novi red plovidbe moĹžete vidjeti na website-u Barske plovidbe AD www.montenegrolines.net ili na INFORMACIJE: Barska plovidba AD Bar 382 30 303469 / 312-366, 030/ 312-366, 311-465, fax: 311-652, "Merkur" Bar 030/313-617, 313-570, Jadroagent Bar 030/315-091 "Intours" Podgorica 020/633-419, 020/633-084, "Montenegroekspres" Bar 030 /311-133, Podgorica 020 /234-787; 234-789; 205-045; 205-046 "Gorbis" Herceg Novi 031/322-085, Podgorica 020/205-235, Vektra Bar 030/317-202, 317-204

AVIONI

AUTOBUSI : 8:25, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 $& : petak, subota, nedjelja i ponedjeljak 20:30, 21:20 : 5:00, 7:34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01,16:15, 18.00, 19:40, 19.50 : 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 : 7:45, 8:25, 8:30, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 00.40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00, 19:00, 20:00, 20:25, 20:45, 21:35, 22:30 : 20:25 $ % % # : 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21:45, 22:25, 00:00 $ : 8:25, 13:27, 17:13 $ &: 6:00, 15:00 Ĺ˝ &: 5:45, 13:55, 15:57 : petak 15:00 & # : 00:00, 5:30, 5:55, 7:05,7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 & $ : 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 21:35, 22:27 & : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 18:00, 22:27 & Ĺ : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 & : 16:30 " & : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 &ŠĆ: 5:45, 6:35, 7:02, 7:25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25,08:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:40, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Ĺ : 10:00, 16:30, 20:15 : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 18:00, 22:27 : 18:00, 20:45, 22:30 ( "$ : 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 : 5:45, 7:00, 7:30, 09:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 : 7:45 Ć: 7:45, 21:00 Ĺ # : 21:00 Ĺ˝ : 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00,20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom), 23:40 & : 20:05 $ # : 20:45, 22:30 # #: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21:45, $ : 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 $ Ĺ : utorak, Ä?etvrtak i subota 12:00 ) : 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20, 21:45, ÄŒ ÄŒ &( $Ĺ˝ ( # : 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21:35, 22:30, 00:40 ! " $# $ & " # " 020/620-430, ) 031/321-225, & # 032/325-809, # # 032/672-620, $ 041/456-000, 030/346-141, $ 030/413-225, 051/234-828, 050/432-219, 052/323-114, &ŠĆ 040/213-018, # 041/21-052.

MONTENEGRO AIRLINES

Informacije sadrĹžane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 27. oktobar 2011. godine. Promjene su moguće bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporuÄ?uje putnicima da se za dodatne informacije obrate sluĹžbi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535 % svim danima, 07.15, 18.30; % svim danima 08.35 19.50; # #% svim danima 08.15; %# # svim danima 15.45; % ÄŒ ponedjeljak,srijeda i subota u 08.05; ÄŒ% ponedjeljak, srijeda i subota u 10.50; % % $ petak i nedelja u 15.50; $ % petak i nedelja u 17.30; %! &!$ # ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 11.45; ! &!$ #% ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 14.40; % ) srijeda, petak i nedelja 10.30; % )% srijeda, petak, nedjelja 13.30; % " utorak, petak nedelja 10.50, 10.45, 17.30; "% utorak, petak nedelja 15.00, 14.00, 19.40; %" & Ä?etvrtak i nedelja 10.00; " & % Ä?etvrtak i nedelja 17.20; # #%" & utorak, subota u 08.15; " & %# # utorak, subota15.35; % utorak, subota 10.20; % utorak, subota 14.00; % Ĺ svim danima u 17.15, Ĺ % : svim danima 08.15, % % % $ % (svakog petka i nedjelje naizmjeniÄ?no, u popodnevnim Ä?asovima) JAT % svim danima 06:30; 09:05 i 19:25 , % : svim danima 07:25; 17:50 i 21:15 , # #% ponedjeljak, utorak, srijeda, petak 09:10, 12:30, 19:00, Ä?etvrtak i subota 09:25 i 19:00, nedjelja 09:10, 12:30 i 15:15 %# # ponedjeljak, utorak, srijeda, i petak, 07:30, 10:50 i 17:20, Ä?etvrtak i subota 07:40 i 17:20, nedjelja 07:30, 10:50 i 13:35. ! " na telefon: 664-730. 664-740, 664-750 ADRIA AIRWAYS % $ : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; $ % % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 13:30h petak, nedjelja 17:30h; – " ) : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak, nedjelja 15:50h; " ) – : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 08:55h petak,nedjelja 14:10h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak,petak 09:05h nedelja 10:25h; % ): ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; )% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:00h; %! &!$ #: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; ! &!$ #% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:05h; % " # ": srijeda 15:15h,nedjelja 15:50h; " # "% : ponedeljak, petak:10:20h; % ÄŒ: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; ÄŒ% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 09:55h Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu & # # + ! " na telefone: 020/201-201, 241-154, mob: 067/241-154 SIBERIA AIRLINES TIVAT-MOSKVA: subota u 15:20; " & %# #: subota u 13.15. ! " na tel: +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

% : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; % % : ponedeljak, srijeda,petak:14:10h; % %" ) : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; " % ) % : ponedeljak, srijeda,petak:11:25h; % %! &!$ #: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; ! % &!$ #% : ponedeljak, srijeda,petak 11:55h; % Č: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; Č% : ponedeljak, srijeda,petak 10:10h ! " na tel/fax: 020/201-201, 201-202, 241-154


utorak, 21. februar 2012.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.