Vijesti 20/02/2012

Podgorica l ponedjeljak, 20. februar 2012. l godina XVI l broj 4990 l 0.50 â‚Ź l www.vijesti.me l ISSN 1450-6181

v

1. mjesecno kolo

Rus tvrdi da su ga Bećirović i ortaci prevarili za milion

3. nedjeljno kolo

AFERA SKY MN: Policija poÄ?ela da odmotava klupko u sluÄ?aju prevare oko gradnje fantomskog apartmanskog naselja iznad Budve u selu Prijevor

1

Kupon

15 Kupon

strana 9

PREDLOG: Medojević ima rjeťenje za ťefa DPS-a

Sve ostalo samo na animaciji: Ovako je trebalo da izgleda naselje „Sky MN�

Bećirović

NORMALIZACIJA: Stanje u gradovima ide na bolje

Nudili Ä?ukanoviću da se seli u Kostariku

MINISTARSKA SE NE PORIÄŒE: Za golgotu putnika u Dobrilovini ministar okrivio vozaÄ?a Medojević tvrdi i da je prije izvjesnog vremena jedna uticajna strana 10 svjetska zemlja predsjedniku DPS-a NEVRIJEME: Velike padavine nudila da se uniĹĄtile plastenike zbog Ä?ega će biti povećane cijene odseli. „On je to odbio, ismijavajući se. Mislim da je sada u drugaÄ?ijoj situaciji,â€? smatra Medojević Pupović Brajović

Sjutra u ťkolu Pupović suspendovan nakon i z j a ve Do juna skuplja Brajovića hrana iz uvoza strana 5

Foto: TV VIJESTI

strana 13

Foto: B.PEJOVIĆ

strana 2

PREDLOG: Medojević tvrdi da međunarodna zajednica ťefu DPS-a treba da garantuje bezbjedno napuťtanje zemlje

Nudili Ä?ukanoviću da seli u Kostariku

– MeÄ‘unarodna zajednica treba predsjedniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ä? ć da garantuje sigurno napuĹĄtanje Crne Gore, kako bi se u zemlji sprovela mirna smjena vlasti, rekao je “Vijestimaâ€? predsjednik Pokreta za promjene (PzP)

ť ć.

On smatra da Ä?ukanović u meÄ‘unarodnim centrima ima malo prijatelja, zbog Ä?ega će mu biti sve teĹže da odrĹži vlast u

zemlji. Medojević tvrdi i da je prije izvjesnog vremena jedna uticajna svjetska zemlja predsjedniku DPS-a nudila da se odseli u Kostariku. „On je to odbio ismijavajući se sa tom zemljom. Mislim da je sada u drugaÄ?ijoj situaciji, i da mu treba ponuditi da sa porodicom napusti zemlju kako bi omogućio mirnu tranziciju.

Jedini uslov je da sa sobom ne nosi i bogatstvo koje je stekao, jer bi tako iz sjenke u nekoj

drugoj zemlji samo nastavio da upravlja situacijom u Crnoj Gori�, kazao je Medojević.

Lider PzP-a istiÄ?e da meÄ‘unarodna zajednica Ä?ukanovićevo povlaÄ?enje mora usloviti saradnjom u rasvjetljavanju privatizacija u zemlji i kriminalnih afera, koja bi podrazumijevala svjedoÄ?enje protiv nekih njegovih bliskih saradnika. On tvrdi da je u kontaktima sa meÄ‘unarodnim zvaniÄ?nicima takvu mogućno-

Foto: L. ZEKOVIĆ

Narod viťe ne moŞe da trpi: Medojević

Ä?ukanović

Foto: B. PEJOVIĆ

st predlagao kao jedino rjeĹĄenje. “OÄ?igledno da on ima ljude koji ga savjetuju da ostane do kraja, u poziciji da se bori protiv naroda i meÄ‘unarodne zajednice i da ga na kraju krajeva Ĺžrtvuju, a da oni izvuku pare i pobjegnuâ€?, rekao je Medojević.

Ukoliko Ä?ukanović odbije mirno povlaÄ?enje, smatra Medojević, u drĹžavi će jaÄ?ati narodna energija koja moĹže prouzrokovati nemire. Medojević smatra da su afere “Listingâ€? i “Telekomâ€?, kao i bjekstvo ć i Šć potvrdili da je opozicija sve vrijeme govorila istinu kada je upozoravala na nivo kriminala u zemlji. Medojević smatra da je to uticalo na buÄ‘enje graÄ‘ana, zbog Ä?ega je smanjen prostor za djelovanje Ä?ukanovićevim lobistima u VaĹĄingtonu i Briselu. Rastom nezadovoljstva graÄ‘ana, tvrdi on, stvaraće se prostor za nasilno ruĹĄenje reĹžima i scenario koji se deĹĄavao tokom “arapskog proljećaâ€?. “Ljudi viĹĄe ne mogu da trpe.

Zaťto bi plaćali dugove KAP-a

VRIJEME je da se zaborave razlike Podsjećajući da je njegova partija ranije imala nesuglasica sa Unijom samostalnih sindikata (USS) i MreĹžom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Medojević smatra da je doĹĄlo vrijeme da se nesporazumi zaborave i svi stanu u front za smjenu vlasti. “Ja se nijesam slagao sa zagovornicima ideje da prvo treba stvoriti drĹžavu, pa je demokratizovati, ali to ne znaÄ?i da danas ne treba da budemo u istom frontu. Sazrelo je vrijeme da radimo zajednoâ€?, rekao je Medojević.

Na pitanje da li opozicija u DPS-u vidi ljude koji bi mogli pomoći mirnu tranziciju u vlasti, Medojević je kazao da sa tom partijom nema komunikaciju i da moĹžda tamo postoje ljudi koji razmiĹĄljaju. “Ovaj kolaps ne moĹže niko da ignoriĹĄe i vjerovatno postoje ljudi koji na to drugaÄ?ije gledaju, ali sgurno je da će se Ä?ukanović i Roćen do kraja drĹžati u toj priÄ?iâ€?, zakljuÄ?io je Medojević. kad oni nijesu naĹĄi, već privatni dugovi Ä?ukanovića i (Milana) ć . Ĺ to bi graÄ‘ani plaćali 200 miliona eura duga, kada su njih dvojica uzeli novacâ€?, tvrdi on.

Predsjednik PzP-a je upozorio i da strah reĹžima od smjena sa ulica, pokazuje i odluka da na Ä?elne funkcije Uprave policije (UP) i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) postavi Ĺž

ć i Ä? ć , koji su se dokazali kao odani partijski kadrovi. Medojević tvrdi da meÄ‘unarodna zajednica zbog toga pokazuje razumijevanje prema namjeri opozicije da ne uÄ?estvuje na narednim parlamentarnim izborima. “Prvi put oni razumiju naĹĄe argumente, a tu nam je posebno pomogao (Igor) " ĹĄ ć koji je na Ä?elo policije i Agen-

cije postavio partijske vojnike.

Svakom je jasno da na izborima ovu mafiju ne moŞeť da pobijediť�, smatra on.

Aludirajući na LukĹĄićeve tvrdnje da je protest zbog povećanja cijena struje politiÄ?ki, Medojević je istakao da se radi o autentiÄ?no graÄ‘anskom buntu sa Ä?ijom organizacijom politiÄ?ari nemaju nikakve veze. “Niti organizujemo proteste i niti uÄ?estvujemo na njima kao politiÄ?ari. Mnogi od nas su tamo bili kao graÄ‘ani. To je vaĹžna Ä?injenica kod meÄ‘unarodne zajednice, jer je jasno da se sad i narod buni, a ne samo politiÄ?ariâ€?, kazao je Medojević, navodeći da je u izvrĹĄnoj direktorki MANS-a Ć ć crnogorski nevladin sektor konaÄ?no dobio snaĹžnog lidera. ŠĆ

PolitiÄ?ari vole da predaju VUKOVIĆU politika odmogla

ć kazao je da mu je “bavljenje politikom odmoglo kad je u pitanju doktorska teza koju je branio na Pravnom fakultetuâ€?. “Na mom doktoratu su se vjeĹžbale razne procedure Univerziteta Crne Gore. To se priliÄ?no oduĹžilo, pa je politika u mom sluÄ?aju izgleda imala negativan predznakâ€?, ustvrdio je Vuković.

Branislav Radulović istiÄ?e da je honorarno zaposlen na “Mediteranuâ€? od 2006. godine, te da od tada viĹĄe nije u politici. “Javne finansije su direktno u vezi sa onim ĹĄto je moje profesionalno opredjeljenje, s obzirom na to da sam Ä?lan Senata DRIâ€?, objasnio je Radulović, dodajući da je “taj kadar u Crnoj Gori deficitaranâ€?.

Sekuliću nije poznato da li bi predavao da nije visoki funkcioner DPS-a ekada je bilo pravilo da drĹžava iskoristi znanje profesora univerziteta i pozove ih da preuzmu funkcije u Vladi, a danas oni koji afirmaciju stiÄ?u na politiÄ?kom terenu istovremeno spremaju “magistratureâ€? i “doktorateâ€?, nastojeći da sa politiÄ?kih pozicija osiguraju svoju budućnost kao predavaÄ?i na privatnim fakultetima, od kojih neki imaju sumnjiv renome.

Oni koji imaju zvanje doktora nauka su predavaÄ?i, dok njihove kolege sa magistarskim titulama uglavnom honorarno zaraÄ‘uju kao asistenti u nastavi. Za razliku od njih, opozicionari teĹĄko dolaze do posla, bez obzira na struÄ?ne reference.

Premijer ť ć i ministri ekonomije i finansija

$ %

ć i

% ć predaju na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), Ä?iji je jedan od osnivaÄ?a bivĹĄi predsjednik Vlade i lider DPS-a

Ä? ć. Ministar odrĹživog razvoja i turizma

ć jedan je od predavaÄ?a na Fakultetu za mediteranske poslovne studije u Tivtu. Uz njega su i ministar saobraćaja

$' (SDP), ambasador Crne Gore u Vatikanu ( , poslanik )

( ć i direktor Uprave policije Ş

ć.

Lompar se od njih razlikuje po tome ĹĄto je profesor drĹžavnog Univerziteta bio i prije ulaska u politiku.

Na Univerzitetu Mediteran predaju poslanik SDP-a ) ĹĄ % ć i bivĹĄi portaparol te partije, a sada Ä?lan Senata DrĹžavne revizorske institucije (DRI)

) *

ć. PredavaÄ?i na tom fakultetu su bivĹĄi potpredsjednici SNP-a i Narodne stranke Ä‘ Ĺž ć i

ć.

Poslanik DPS-a

* ć

N

Pejović

predaje na podgoriÄ?kom Fakultetu za drĹžavne i evropske studije, kao i gradonaÄ?elnik Cetinja

* ć (DPS). Do prije dvije godine predavanjem studentima Građevinskog fakulteta bavio se i ministar unutraťnjih poslova

* ć (SDP).

STUDENTI su najbolja potvrda Kao i Lompar, i potpredsjednik Vlade

+ ć (SDP) poduÄ?avao je studente prije nego se vinuo visoko u politiku. To Ä?ini i sad na drĹžavnom Ekonomskom fakultetu.

Upitan da li to ĹĄto je sada i profesor ima veze sa Ä?injenicom ĹĄto je i visoki funkcioner DPS-a, ministar Sekulić tvrdi da se radi iskljuÄ?ivo o njegovim nauÄ?nim referencama. â€œĹ to se tiÄ?e nauÄ?nih referenci - doktor sam nauka. Bio sam predavaÄ? (asistent) i kao magistar, ĹĄto je u skladu sa Zakonom o visokoĹĄkolskom obrazovanju. Da li bi bio predavaÄ? da nijesam visoki funkcioner DPS-a, nije mi poznato. Ali, mislite li da mi je DPS pomogao da napiĹĄem Ä?etiri romana, da zavrĹĄim fakultet, magistriram pa doktoriram, da naslikam na desetine slika i da se desetak godina bavim novinarstvomâ€?, kazao je Sekulić “Vijestimaâ€?.

On je rekao da je veliki broj studenata imao prilike da sluĹĄa njegova predavanja: “MoĹžete ih pitati da li sam dobar u tom posluâ€?.

Sekulić je rekao da je diplomirao na Pravnom fakultetu, te da je njegovo “kasnije interesovanje bilo vezano za ekonomiju - vjerovatno zbog

Foto:L.ZEKOVIĆ

toga ĹĄto se prateći rad SkupĹĄtine kao novinar, a kasnije i kao poslanik zasitio prava i pravnih normiâ€?. “Magistrirao sam sa temom 'Finansiranje javnog servisa', a doktorirao sa tezom 'Osnovni principi savremenog budĹžetskog sistema'â€?, kazao je Sekulić.

Magistarske studije zavrĹĄio je na podgoriÄ?kom Ekonomskom fakultetu, a doktorske na privatnom beogradskom Univerzitetu “Unionâ€?, ali nije saopĹĄtio koje godine. “Unionâ€? je privatna ustanova, osnovana 2005, a na nje-

KONJEVIĆ u predavaÄ?e prije politike Konjević je “Vijestimaâ€? kazao da je od 2005. godine

VrĹĄilac duĹžnosti dekana FDES Ä? Ä‘

Ĺž ć kazao je da za tu ustanovu nije relevantno da li su predavaÄ?i iz pozicije ili opozicije, ne precizirajući da li na tom fakultetu predaju i predstavnici opozicionih partija. “Ne interesuje nas da li je neko u poziciji ili opoziciji, već njegove struÄ?ne reference i ocjene studenata koje dobija na kraju svakog semestra. Nastojimo da naĹĄi predavaÄ?i budu najbolji domaći, regionalni ili svjetski struÄ?njaci, Ä?emu stremi svaki normalni fakultetâ€?, rekao je BlaĹžić, dodajući da “Aleksandar Bogdanović, zbog obaveza, ne drĹži vjeĹžbe na FDES-u već dvije godineâ€?. saradnik u nastavi na Univerzitetu “Mediteranâ€? na predmetu Osnovi menadĹžmenta joĹĄ od septembra 2005. “Tada se nijesam bavio politikom. U periodu od 2004. do

Foto: Arhiva VIJESTI

2006. zavrĹĄio sam dvogodiĹĄnje postdiplomske studije i kasnije magistrirao u saradnji sa redovnim profesorom na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i glavnim ekonomistom Centralne banke dr *

$ - ( $. Dakle, moj angaĹžman u nastavi na fakultetu nije povezan sa mojim kasnijim politiÄ?kim angaĹžmanom i on je ostvaren putem javnog konkursa koji je raspisan joĹĄ u jesen 2005â€?, rekao je Konjević.

Iz kabineta ministra Katnića reÄ?eno je “Vijestimaâ€? da sti-

canje akademskog zvanja nije ni u kakvoj vezi sa Ä?lanstvom u bilo kojoj politiÄ?koj stranci, već je ono odreÄ‘eno odredbama Zakona o visokom obrazovanju i pravilima koja donosi svaka visokoobrazovna institucija, a koja potvrÄ‘uje Savjet za visoko obrazovanje. “Ministar finansija je diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crna Gora 2000. godine, a na istom fakultetu magistrirao je na temu „Analiza i pregled javnog dugaâ€? u jula 2005. i doktorirao sa tezom „DrĹžavna potroĹĄnja i ekonomski rast“, u martu 2010â€?, saopĹĄtili su iz Katnićevog kabineta.

Luburić nije odgovarao na pozive “Vijestiâ€? baĹĄ kao ni dekan fakulteta u Tivtu )

Ä? ć.

Rektor UDG * ć nas je zamolio da ga pozovemo kasnije, opravdavajući se sastankom, nakon Ä?ega viĹĄe nije odgovarao na pozive. Sekretar Univerziteta Mediteran !

Ä‘ ć saopĹĄtila je “Vijestimaâ€? da su funkcionerima koji predaju na toj ustanovi “pomogle iskljuÄ?ivo njihove profesionalne referenceâ€?. “Konjević i Radulović su kod nas honorarno angaĹžovani, jer nemaju zvanje doktora nauka. Radulović je doktorant na jednom od naĹĄih fakultetaâ€?, kazala je AnÄ‘elić.

Ć

MINISTRI “zapopljeniâ€? u predavaÄ?e

ć iz PzP-a istakao je da kao doktor ekonomskih nauka nije dobio priliku da predaje na drŞavnom univezitetu, iako je sadaťnjem i bivťem dekanu Ekonomskog fakulteta, saopťtio da bi Şelio da dobije priliku

BEGOVIĆ: Predlog DPS-a ima rezona

– Predsjednik Advokatske komore

ć rekao je da je djelatnost Uprave policije specifiÄ?na i da zbog toga treba naći “neku vrstu kompromisa kada je u pitanju zahtjev SDP-a da MUP kontroliĹĄe tu institucijuâ€?. IstiÄ?ući da u amandmanima koje predlaĹže DPS ima „zdravog rezona“, on je naveo i da bi unutraĹĄnja kontrola trebalo da bude u iskljuÄ?ivoj nadleĹžnosti MUP-a, te da je opravdan i predlog da direktor policije mora bar deset godina raditi u toj organizaciji i biti minimum pet godina na rukovodećim funkcijama. iz Institua Alternativa kazao je da se DPS

NIJE vaĹžno jesu li pozicija ili opozicija

Katnić i Kavarić angaĹžovani na UDG-ju nom Ä?elu je rektor

* , ć. Sastoji se od fakulteta za industrijski menadĹžment, dizajn, Bankarske akademije, Pravnog i raÄ?unarskog fakulteta. Doktor nauka je i Sbutega, dok je Luburić magistar.

###

da pokaĹže ĹĄto zna. “Čak mi drĹžavni Univerzitet nije ni otkupio par knjiga, moje publikovane doktorske disertacije iz oblasti kreditnog rizika. Najveći broj predavaÄ?a drĹžavnog Ekonomskog fakulteta se javno ne oglaĹĄava, mada intelektualni angaĹžman podrazumijeva i kritiÄ?ko sagledavanje. Na drugoj strani, ministre po pravilu “zapopeâ€? u predavaÄ?e. Ima tu sluÄ?ajeva da je mi-

nistar studirao 20 godina, pa je postao asistent, odnosno ministar za koje ja iskreno nijesam siguran ni da su studirali�, kazao je Pejović.

On je napomenuo da je proĹĄle godine bio honorarno angaĹžovan na jednom privatnom fakultetu, te da mu je “sluÄ?ajno ili ne, angaĹžman prestao ponovnim profesionalnim angaĹžmanom u politici na opozicionoj straniâ€?.

ne miri lako sa povećanjem ovlaťćenja ministra policije, pa amandmanima na Predlog zakona o unutraťnjim poslovima pokuťava da zadrŞi vaŞan dio nadleŞnosti direktora Uprave policije. On je kazao da se, iako je ministar

ć rekao da neće prihvatiti rjeĹĄenje kojim se ruĹĄi koncept zakona, već uoÄ?ava da će relacija direktor-ministar nastaviti da bude arena za prikupljanje politiÄ?kih poena.

Pravnik

ć ocijenio je da bi odluku o zapoĹĄljavanju u Upravi policije trebalo da donosi profesionalac, bilo da se radi o direktoru tog organa ili ministru. “Ako je ispoĹĄtovan princip da direktor policije bude profesionalac, za mene je to veća garancija da će birati profesionalce, a ne politiÄ?ki podobne“, naveo je Marić.

LUKŠIĆ i opozicionari o izmjenama Ustava

- Premijer ĹĄ ć trebalo bi sjutra da poÄ?ne razgovore sa predstavnicima opozicije o predstojećim ustavnim promjenama neophodnim za dalji put Crne Gore prema Evropskoj uniji (EU) i oÄ?ekivanom poÄ?etku pregovora u junu. Jedan od uslova EU za poÄ?etak pregovora sa Crnom Gorom su izmjene Ustava koje se tiÄ?u pravosudnih organa, kako bi bila obezbijeÄ‘ena nezavisnost pravosuÄ‘a.

Lukťić će odvojeno razgovarati sa predsatvnicima SNP-a, Nove i PzP-a, kao i opozicionih albanskih stranaka.

Premijer oÄ?ekuje da će razgovorima biti reaktivirana vaĹžna evropska obaveza o promjenama Ustava i da se bolje razumije pozicija politiÄ?kih Ä?inilaca u Crnoj Gori. Sa LukĹĄićem će u razgovorima uÄ?estvovati i potpredsjednik Vlade ! ĹĄ ć, koji je ranije kazao da se Ustav mora mijenjati prije aprila, navodeći da bi odlaganje dogovora za jun moglo Crnoj Gori da se vrati kao bumerang. Lider SNP-a Ä‘

ć rekao je ranije da ustavne promjene u oblasti pravosuÄ‘a neće biti usvojene ako najviĹĄi pravni akt ne bude promijenjen u dijelu koji se tiÄ?e statusa srpskog jezika i drĹžavnih simbola.

IMA LI VIĹ E KRITERIJUMA: Funkcioneri koji su na univerzitetima angaĹžovani kao profesori negiraju da su do zvanja doĹĄli zbog Ä?lanstva u partiji

Do juna ćemo uvoziti i plaćati skuplju hranu

– UniĹĄteni plastenici će, najvjerovatnije, biti uzrok povećanog uvoza poljoprivrednih proizvoda i rasta njihovih cijena. Taj trend će, prema oÄ?ekivanjima proizvoÄ‘aÄ?a, trajati dok ne stignu proizvodi sa otvorenih polja, odnosno do poÄ?etka juna.

Predstavnik UdruĹženja za

POD plastenicima 50 hektara Predstavnik UdruĹženja za plasteniÄ?ku proizvodnju Ratko VujoĹĄević je kazao da je u Crnoj Gori pod plastenicima oko 50 hektara zemljiĹĄta. Tu se preteĹžno uzgaja povrće, ali ima i cvijeća i zaÄ?ina.

- To je velika povrĹĄina i velika koliÄ?ina proizvoda.

Sve ĹĄto je u njima uniĹĄteno moraće da se uvozi. Cijene će porasti, jer smo mi ti koji smo ih drĹžali na normalnom nivou. ÄŒim poÄ?ne uvoz zna se ĹĄta to znaÄ?i – kazao je VujoĹĄević.

On je rekao da vlasnici palstenika raÄ?unaju na pomoć drĹžave, jer je u zadnje tri godine bilo previĹĄe vremenskih neprilika koje su im nanijele ĹĄtetu tako da se oni viĹĄe nemaju novca koji bi mogli uloĹžiti u joĹĄ jednu obnovu.

-PlasteniÄ?ka proizvodnja je perspektivna grana poljoprivrede, ali ne moĹžemo sami da se borimo protiv grada, poplava, snijega i vjetrova koji su nam uniĹĄtavali plastenike – kazao je VujoĹĄević.

UniĹĄteno oko 350.0000 metara kvadratnih folije plasteniÄ?ku proizvodnju

ĹĄ ć kazao je “Vijestimaâ€? da je 90 odsto plastenika na neki naÄ?in oĹĄtećeno, ali da joĹĄ nijesu sakupili sve podatke na osnovu kojih bi mogli da govore o konkretnoj ĹĄteti.

- Izvjesno je da je uniťteno oko 350.000 metara kvadratnih folije, a kada su objekti u pitanju, ťtetu moraju procijeniti drŞavni organi i taj dio posla će trajati – kazao je Vujoťević.

Ukoliko drĹžava ne pomogne, poljoprivrednicima koji se bave plasteniÄ?kom proizvodnjom, VujoĹĄević tvrdi da postoji mogućnost da se oni od najnovijeg udara i ne oporave.

- Sada se sva proizvodnja zasniva na plastenicima, a poťto njih viťe nemamo, moraće da se uvozi dok ne stignu proizvodi sa otovrenog polja.

Ako se mi brzo ne oporavimo, uvoz moŞe potrajati – tvrdi Vujoťević.

Profesori BiotehniÄ?kog fakulteta, Ä?ija su specijalnost zemljiĹĄte i krompir, kazali su “Vijestimaâ€? da su hladne zime dobre za zemljiĹĄte, da negativnih posljedica za kulture koje se sade na otvorenom polju ne moĹže biti, ali da će proizvodnja krompira u Zeti i Malesiji biti smanjena.

Prof.dr

ć je rekao da je ovo period kada je u podgoriÄ?koj opĹĄtini krompir

PROCJENA ťtete kad prođe nevrijeme

! "# $ – Procjena ťtete nastale na poljoprivrednim gazdinstvima usljed elementarne nepogode biće zavrťena kada to omoguće vremenske prilike, najavljeno je iz resornog Ministarstva.

Glavni poljoprivredni inspektor %

% ć kazao je da će visina nadoknada koje će Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja izdvojiti, zavisiti od agrobudŞeta i informacija sa terena.

- Kada će Ministarstvo imati podatke o nastaloj ĹĄteti, zavisi od opĹĄtinskih komisija i njihovog rada na terenu. Ne oÄ?ekujem da će opĹĄtinske komisije ni u narednih 15 ili 20 dana uspjeti da odrade svoj dio posla - rekao je Popović agenciji Mina-business.

U Podgorici će, kako je dodao, procjena ťtete biti zavrťena i ranije, ali na sjeveru sve zavisi od vremenskih prilika.

U Ministarstvu joĹĄ nemaju povratne informacije sa terena i procjenu nastalih ĹĄteta na poljoprivrednim gazdinstvima jer su pojedina podruÄ?ja, na primjer u Mojkovcu, KolaĹĄinu, Andrijevici ili Plavu, i dalje nedostupna pa ekipe ne mogu da izaÄ‘u na teren.

- ÄŒisto sumnjam da će i u narednih mjesec na sjeveru Crne Gore nadleĹžni moći da adekvatno odrade procjenu ĹĄtete, a sve će zavisiti od vremena - saopĹĄtio je Popović.

Kako je naveo, na sjeveru su sve snage angaĹžovane na Ä?iťćenju puteva, dostavi hrane i lijekova, pa se joĹĄ nije poÄ?ela procjena ĹĄtete.

Popović je poruÄ?io da svi poljoprivrednici koji su pretrpjeli ĹĄtete na svojim gazdinstvima treba da je prijave opĹĄtinskim komisijama za elementarne nepogode, kako bi one napravile zapisnik i napravile procjenu. Kada opĹĄtinske komisije zavrĹĄe sa procjenom ĹĄtete, dostaviće liste Vladi i Ministarstvu poljoprivrede.

On je dodao da u Ministarstvu joĹĄ ne znaju koliko su opĹĄtinske komisije dobile zahtjeva poljoprivrednika, jer je nevrijeme u dva navrata izazvalo ĹĄtete.

Foto: L.ZEKOVIĆ

trebalo da bude posađen, ali da ga je nevrijeme taj posao odgodilo.

- Izvjesno je da će se smanjiti zasadne povrťine. Ovaj snijeg će da traje joť najmanje 10 dana i dok se ugrije zemljiťte, to je već kasno za Podgoricu – kazao je Jovović.

On je rekao da kada kasni sadnja, kasni i proizvodnja i onda se gubi rezulat koji se Şelio postići.

- U ranoj proizvodnji je bitno da se ĹĄto ranije doÄ‘e do pijace. Najvjerovatnije će dio proizvoÄ‘aÄ?a da odustane jer ne dobijaju niĹĄta sa tim ĹĄto će se pojaviti na trĹžiĹĄtu 20 dana prije NikĹĄića. Krompir iz Malesije i Zete treba da se na trĹžiĹĄtu naÄ‘e najmanje dva mjeseca ranije – rekao je Jovović, i dodao da se od ukupne prozvodnje kormpira u Zeti i Malesiji sadi svega oko 15 odsto.

Jovović je kazao da je to

FARMERI se nijesu oporavili ni od poplava Poljoprivrednik iz sela Lekići

ć smatra da će zbog vremenskih neprilika ove sezone kasniti proizvodnja, a samim tim ťto su poljoprivrednici imali materijalne ťtete na plastenicima i njivama i prihodi će biti manji.

- Ljudi su se trudili da nadoknade ťtetu koja ih je zadesila joť tokom poplava, pa mislim da će im biti potrebno joť mnogo vremena da se vrate na nivo sa kojeg će moći da profitiraju – kazao je Novaković.

On je rekao da trenutno nema niťta zasađeno van plastenika.

- Radio sam Şestoko da bi zaťtitio plastenik i ono ťto je u njemu, ali će mi ovakvo vrijeme sigurno usporiti proizvodnju - kazao je on.

Ipak, Novaković istiÄ?e da snijeg koji je napadao u februaru ne bi trebalo da smeta zasadima planiranim za juli ili avgust, i on ne oÄ?ekuje da će biti potrebe za uvozom poljoprivrednih proizvoda iz zemalja regiona.

jedina negativna posljedica nevremena kada je u pitanju povrće koje se sadi na otvorenom.

- Sve da je i neko u Podgorici i uspio da posadi krompir prije nevremena Ä?ekaće da otopi, dio će istrunuti i nicanje će biti prorijeÄ‘eno, ali nemam informaciju da je iko sadio – rekao je on.

PredavaÄ? na BiotehniÄ?kom fakultetu dr Ĺž ć je rekao da snijeg pomaĹže zemljiĹĄtu jer se lagano topi i upija, a ne otiÄ?e po zemljiĹĄtu.

- Pitanje je do kada će nepogode trajati, a ako u martu otopli neće biti nikakvih problema. Snijeg je jedino mogao da izazove probleme oko Skadarskog jezera jer se tamo krompir ranije sadi. Ĺ to se tiÄ?e zemljiĹĄta, samo će kasniti obrada ali sa druge strane dio padavina će se se lagano topiti, upijaće se u zemljiĹĄte, zadrĹžavati vlagu i to Ä?e biti pozitivno – istakao je KneĹžević. Ć

NEVRIJEME: Velike padavine uniĹĄtile plastenike, zbog Ä?ega će se povećati uvoz, ali i cijene

UĹ TEDA: Kako da graÄ‘ani utiÄ?u na smanjenje raÄ?una za elektriÄ?nu energiju

PaĹžljivo koriťćenje struje Ä?uva novÄ?anik “Vijestiâ€? prenose najÄ?eťće savjete za energetski efikasno domaćinstvo, uz pomoć kojih je moguće smanjiti potroĹĄnju i raÄ?une. Takve mjere ne odnose se na ĹĄtednju energije u negativnom smislu i odricanje od njenog koriťćenja po cijenu smanjenja Ĺživotnog komfora - Rast cijena i to ĹĄto struja Crnoj Gori nedostaje i u stabilnoj energetskoj situaciji, dovoljno je da graÄ‘ani ne rasipaju energiju. Time će uĹĄtedjeti novac iz kućnih budĹžeta, u kojima su raÄ?uni za struju jedna od glavnih, ako ne i najizdaĹĄnija neophodna stavka. “Vijestiâ€? prenose najÄ?eťće savjete za energetski efikasno domaćinstvo, uz pomoć kojih je moguće smanjiti potroĹĄnju i raÄ?une. Takve mjere ne odnose se na ĹĄtednju energije u negativnom smislu i odricanje od njenog koriťćenja po cijenu smanjenja Ĺživotnog komfora.

- Treba iskljuÄ?iti sve nepotrebne elektronske aparate, Ä?ak i kad su u stanju mirovanja ('stand by' naÄ?in rada). Time će za nekoliko procenata biti smanjena njihova energetska potroĹĄnja. Kompjuter ne treba da bude ukljuÄ?en, kada se ne koristi. Ukoliko, pak, mora ostati da radi, treba iskljuÄ?iti monitor – savjeti su koje ne treba zaboravljati.

BEZ nepotrebnih sijalica Bez nepotrebne rasvjete! Najjednostavniji naÄ?in uĹĄtede je maksimalno koriťćenje dnevne svjetlosti, posebno u radnim prostorijama.

ObiÄ?ne sijalice je dobro zamijeniti kvalitetnim, da bi viĹĄestruko smanjili potroĹĄnju. PoÄ?etna investicija je veća, ali ĹĄtedne sijalice za istu snagu obiÄ?no troĹĄe pet puta manje struje i imaju i do deset puta duĹži radni vijek. Ako se postave gdje se Ä?esto koriste, investicija se prije isplati.

- Ako klasiÄ?nu sijalicu od 100 W zamijenite odgovarajućom ĹĄtednom od 20 W, uz pretpostavku da radi pet sati dnevno, godiĹĄnje se uĹĄtedi oko 12 eura, raÄ?unajući po cijeni struje od devet centi po kilovat-satu. Ĺ tedna sijalica se isplati za pola godine, a u svom „Şivotnom“ vijeku će uĹĄtedjeti oko 70 eura – podaci su Ministarstva ekonomije, zaduĹženog za projekte energetske efikasnosti. Ĺ tedna sijalica koĹĄta od tri do sedam eura, zavisno od kvaliteta, snage i radnog vijeka.

Svjetlo ne treba da gori u prostorijama poput toaleta, skladiĹĄta, podruma ili hodnika, kada se ne koriste. I spoljaĹĄnja rasvjeta - samo gdje mora.

NAJBOLJE na 20 stepeni “Ako temperaturu koju odrĹžavate u prostoru smanjite samo za jedan stepen, godiĹĄnje moĹžete uĹĄtedjeti pribliĹžno pet odsto energije za grijanje“, jedan je od vaĹžnijih savjeta za domaćinstva.

Da se energija ne rasipa, a odrĹži toplotni komfor, preporuÄ?uje se nivo temperature: dnevni boravak 20-23 °C, kuhinja 17-21 °C, spavaća soba 17 °C, kupatilo 23 °C, hodnik 14-17 °C. Najbolje je, prema preporukama za racionalnu potroĹĄnju, kada se prostorije u kojima se boravi ne zagrijavaju iznad 20 stepeni. ObjaĹĄnjeno je da podeĹĄavanje termostata na veće vrijednosti neće brĹže zagrijati prostoriju, a potroĹĄiće se znatno viĹĄe energije. Termostat nije poĹželjan u blizini izvora toplote peći, radijatora, ĹĄporeta, ali ni pokraj prozora ili vrata, jer će to

onemogućiti ispravno djelovanje. Kada se ne boravi u kući ili kada je vrijeme spavanja, treba da je podeťen na niŞu vrijednost temperature za nekoliko stepeni u odnosu na optimalnu.

KUVANJE s poklopcem Kada se hrana „krÄ?ka“ u loncu sa poklopcem, moĹže se uĹĄtedjeti i do 20 odsto energije za kuvanje. Toplota se duĹže zadrĹžava u posudi, a smanjuje kondenzacija pare u kuhinji.

- Gubitak energije je kad se manja koliÄ?ina hrane priprema u velikoj posudi.

- Ĺ erpa da odgovara veliÄ?ini ringle.

- IskljuÄ?iti kolo ĹĄporeta par minuta prije nego ĹĄto jelo bude gotovo, jer zadrĹžava visoku temperaturu, pa će 'zavrĹĄiti posao'.

- Svakih 10 minuta predgrijavanja pećnice troĹĄi 0,06 kWh, ĹĄto pri Ä?estoj upotrebi tokom godine moĹže povećati raÄ?un za struju.

- Vrata pećnice treba da budu otvorena ĹĄto kraće jer kad god se „virne“ izgubi 20 odsto toplote.

- Ekspres-lonac bitno ĹĄtedi struju jer se jelo brĹže kuva, a mikrotalasne rerne su energetski efikasnije od obiÄ?nih.

KAD klima ne grije‌ Najefikasniji ureÄ‘aji na trĹžiĹĄtu klima-ureÄ‘aja su oni s inverterom. PostiĹžu uĹĄtede od 20 do 40 odsto u odnosu na klasiÄ?ne klime.

Najbolje je birati uređaje i aparate energetskog razreda A, iako su skuplji od onih sa niŞom energetskom klasom.

ZaĹĄto klima slabo grije kad je niska spoljna temperatura?

- Klima nije elektriÄ?na grijalica, već toplotna pumpa. Niske tem- Invertorske perature uzrokuju nizak pritisak gasa, a tada slabije grije.

Zbog toga zimi treba ostaviti ureÄ‘aj da i preko noći odrĹžava neku minimalnu sobnu temperaturu (16-17ÂşC), kako bi ujutro mogao poÄ?eti sa podizanjem temperature. Tako se bolje grije prostor i potroĹĄnja struje je manja, nego da se ukljuÄ?uje samo povremeno – Ä?esta su objaĹĄnjenja na sajtovima koji podstiÄ?u uĹĄtedu energije.

Inverter je zapravo napredna tehnologija koja reguliĹĄe i kontroliĹĄe rad kompresora i time smanjuje potroĹĄnju struje. Kada “obiÄ?neâ€? klime gube snagu, takav ureÄ‘aj i na -15ÂşC moĹže da radi i zagrije prostor i kada je spoljna temperatura ispod nule. Kod ostalih klima to zavisi od tehniÄ?kih karakteristika.

Prije sezone, treba pripremiti sisteme i ureÄ‘aje za grijanje da bi radili efikasnije i podrazumijeva se mijenjanje filtera i Ä?iťćenje unutraĹĄnje i spoljne jedinice.

Foto: Shutterstock

Obezbijedite dovoljno prostora oko radijatora - Roletne da budu spuĹĄtene ili zavjese navuÄ?ene da bi smanjili gubljenje toplote noću, a obratno danju zbog sunÄ?eve toplote.

KAMENAC guta energiju Moguća je uťteda struje za pripremu tople vode i do deset odsto.

PreporuÄ?uje se dugme termostata bojlera na srednjoj poziciji, a ne maksimalnoj. Relativno brzo će zagrijati vodu do temperature 60-70 °C. Ako duĹže radi, zagrijaće je do 90 °C i viĹĄe, ĹĄto je nepotrebno. Toplotni gubici kroz izolaciju budu veći, a oko grijaÄ?a će se intenzivnije stvarati kamenac.

Kamenac oteĹžava razmjenu toplote izmeÄ‘u elektriÄ?nog grijaÄ?a i vode i tako se gubi i do 20 odsto energije. Skidanje kamenca preporuÄ?uje se svake 2 do 5 godina, zavisno od hemijskog sastava vode i uÄ?estalosti rada. Pouzdan znak da se kamenac „okomio“ je zvuk kada se ukljuÄ?i bojler - ĹĄuĹĄtanje, pucketanje. Najmanje kamenca napada grijaÄ? bojlera kada je podeĹĄen na 60 °C .

Veći bojler ne treba iskljuÄ?ivati, osim ako se planira duĹže odsustvo, a one manjeg kapaciteta koristiti samo po potrebi.

FRIĹ˝IDER ne luftirajte Energija se ĹĄtedi i kada se pravovremeno odlede zamrzivaÄ? i friĹžider, a to produĹži radni vijek ureÄ‘aja. Pri kupovini hladnjaka prednost imaju oni ureÄ‘aji koji se automatski odlede.

PreporuÄ?uje se da friĹžider i zamrzivaÄ? ne budu u blizini radijatora, bojlera... i da nisu izloĹženi sunÄ?evom zraÄ?enju.

- Da ostane dovoljno prostora za ventilaciju izmeÄ‘u dijela friĹžidera ili zamrzivaÄ?a i zida da ne bi doĹĄlo do pregrijavanja, koje povećava potroĹĄnju energije - UreÄ‘aj ne smije biti otvoren duĹže nego ĹĄto je neophodno.

Standardna temperatura Ä?uvanja zamrznute hrane je -18 stepeni Celzijusovih, ako je za stepen niĹža (-19), potroĹĄnja struje se moĹže povećati i do pet odsto. Korisno je znati za ĹĄta je odreÄ‘eni dio zamrzivaÄ?a namijenjen i koje temperature se preporuÄ?uju: - Do -6 °C za Ä?uvanje zamrznute hrane na kraći period, na -12 °C do mjesec, a do minus 18 °C ako treba da je zamrznuta do godinu.

- Do -24 °C za zamrzavanje svjeŞe hrane.

klime su najefikasnije

Foto: Shutterstock

MAĹ INA da je puna UĹĄteda je sigurna ako je veĹĄ-maĹĄina ili ona za pranje posuÄ‘a prikljuÄ?ena na centralni sistem pripreme tople vode.

- Pranjem posuÄ‘a u maĹĄini troĹĄi se manje do 60 odsto struje i do 85 odsto manje vode nego kod ruÄ?nog pranja toplom vodom iz bojlera. Za jedno pranje troĹĄe 15 do 28 litara vode i 1,1-1,8 kWh elektriÄ?ne energije.

- Da se koristi samo kada je napunjena posuÄ‘em i izbjegavati programe pranja na viĹĄim temperaturama. Kvalitetna sredstva neÄ?istoću uklanjaju i pri onoj od 50 do 55°C. - ViĹĄe energije troĹĄi za suĹĄenje nego pranje, pa prirodno „cijediti“ posuÄ‘e.

- Kod novijih maĹĄina za pranje rublja potroĹĄnja struje je sa dva kWh pala na 0,94 kWh po pranju. Isplati se i kad se bira program pranja s najniĹžom temperaturom vode i treba izbjegavati suĹĄilice za veĹĄ.

Foto: Shutterstock

RADIJATOR da nije zaturen Radijatori moraju “slobodno predati energijuâ€? i ne bi smjeli biti zaklonjeni namjeĹĄtajem ili drugim predmetima. PreporuÄ?uje se postavljanje ispod prozora. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila moguća je znatna uĹĄteda struje.

- Ako je prozor otvoren na duĹže, treba iskljuÄ?iti sistem grijanja.

- Kratko provjetravanje prostorija 'ĹĄirom' otvorenih prozora i vrata bolje je od onog kada su stalno poluotvorena vrata ili prozori.

Maťine za pranje troťe manje struje ako već imaju toplu vodu

Izmjene za najbogatije

- Predlogom izmjena i dopuna Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje predloĹženo je povećanje najviĹĄe godiĹĄnje osnovice za obraÄ?un doprinosa sa

ranje i osiguranje od nezaposlenosti, i na teret zaposlenog i poslodavca, imajući u vidu da je smisao doprinosa ostvarivanje određenog prava po tom osnovu, kao ťto je penzija.

je kazao “Vijestimaâ€? da je izmjenama, koje su u skupĹĄtinskoj proceduri, predloĹženo da poreski obveznici plaćaju penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti samo na osnovicu

IzjednaÄ?avanje prava onih sa debljim i tanjim kovertama: Vlada 43.000 na 50.000 eura. Istovremeno je, kako je “Vijestimaâ€? saopĹĄteno iz Ministarstva finansija, predloĹženo da taj iznos bude maksimum za sve doprinose, penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osigu-

PredloŞenim odredbama se, prema miťljenju dijela crnogorskih advokata, osobe koje zarađuju viťe od 50.000 eura godiťnje, stavljaju u povlaťćeniji poloŞaj od onih koji zarađuju manje.

Advokat ĹĄ

Foto: B.PEJOVIĆ

od 50.000 eura zarade, a da se na sve prihode veće od tog iznosa plaća samo porez, bez doprinosa.

- To znaÄ?i da će plaćanja doprinosa biti osloboÄ‘eni oni koji i inaÄ?e imaju enormne zarade - rekao je MugoĹĄa i

dodao da kako se bogataťima bude povećavala plata, tako će im se smanjivati procenat opterećenosti.

- Do sada je ograniÄ?enje postojalo samo na penzijsko i invalidsko osiguranje, a na zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti nije postojao limit. Penzijsko osiguranje je bilo ograniÄ?eno na prihod od 43.000 eura - objasnio je MugoĹĄa.

Iz Ministarstva je reÄ?eno da je i do sada već bila propisana maksimalna osnovica za plaćanje penzijsko-invalidskog osiguranja na teret zaposlenog imajući u vidu da je propisana maksimalna penzija, tako da se plaćanjem doprinosa ne bi ostvarilo dodatno pravo.

- Ova odredba će se primjenjivati na sva fiziÄ?ka lica, zaposlene i preduzetnike, koji budu ostvarili veće prihode od 50.000 eura. Na ukupne prihode će se i dalje plaćati porez na dohodak fiziÄ?kih lica od devet odsto objaĹĄnjeno je iz Ministarstva.

TakoÄ‘e, kako je reÄ?eno, uvoÄ‘enje najviĹĄe osnovice za plaćanje svih doprinosa uÄ?iniće sistem konkurentnijim i, time, atraktivnijim za nove obveznike, posebno kada su u pitanju preduzetnici i samostalna zanimanja, kao ĹĄto su sportisti, ĹĄto je kljuÄ?ni razlog predloĹženih izmjena.

BANKARIMA i hotelijerima najveće plate Prema podacima Poreske uprave, koje je Ministarstvo finansija dostavilo “Vijestima�, manje od 300 osoba, od ukupno 165.000 zaposlenih u Crnoj Gori ima bruto zaradu veću od 50.000 eura.

- NajÄ?eťće su to zaposleni u finansijskom sektoru, hotelskoj industriji, sektoru telekomunikacionih usluga i u drugim usluĹžnim djelatnostima - saopĹĄteno je iz Ministarstva.

TakoÄ‘e, predloĹžene izmjene podrazumijevaju da će osnovica za obraÄ?un doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za pauĹĄalce koji obavljaju samostalnu djelatnost koji imaju godiĹĄnji promet do 18.000 eura, biti oporezivi dohodak, umjesto dosadaĹĄnje osnovice koja je bila utvrÄ‘ena u iznosu od 50 odsto prosjeÄ?ne zarade u Crnoj Gori.

- Na ovaj naÄ?in vrĹĄi se izjednaÄ?avanje osnovica za obraÄ?un i plaćanje poreza na dohodak fiziÄ?kih lica i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, tako da će preduzetnici koji imaju veće prihode viĹĄe izdvajati za doprinose - smatraju u Ministarstvu.

U obrazloĹženju predloga koje je Vlada uputila SkupĹĄtini na inicijativu Ministarstva finansija je reÄ?eno da je predloĹženo da liÄ?na primanja zaposlenog koja nijesu direktno povezana sa radnim uÄ?inkom budu izuzeta od obaveza plaćanja doprinosa.

Navodi se i da uvoÄ‘enje najviĹĄe osnovice za plaćanje svih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, odnosno ograniÄ?avanje iznosa na koji se obraÄ?unavaju i plaćaju doprinosi na teret zaposlenog i na teret poslodavca ima za cilj stvaranje povoljnijeg biznis okruĹženja, koji će kroz povoljniji tretman kod obraÄ?una doprinosa dovesti do privlaÄ?enja novih osiguranika.

IzraÄ?unato je i da će uku-

pan pozitivan efekat na drŞavni budŞet za ovu godinu iznositi oko tri miliona eura jer će se proťiriti poreska osnovica.

Za MugoĹĄu su navedena objaĹĄnjenja smijeĹĄna.

- Iz obrazloĹženja se vidi da, koliko god oni to skrivali, izmjene sluĹže samo onim najbogatijima. Ne znam kako su zamislili da prihoduju od toga i da će na taj naÄ?in povećati broj osiguranika. To je smijeĹĄno. Niko im ne brani da sad zaposle ljude i smanje svoj prihod na ispod 50.000 eura i povećaju broj osiguranika, ali oÄ?igledno je namjera da se na te velike plate smanji stepen zaduĹženosti - kazao je MugoĹĄa.

FINANSIJE: Vlada predloĹžila veće osnovice za obraÄ?un doprinosa, podgoriÄ?ki advokat Predrag MugoĹĄa ih ocijenio smijeĹĄnim

PORTO: Marina za mega-jahte u Tivtu već osjeća benefite italijanske finansijske krize i većih cijena za tamoťnje vezove

PRITISAK: Danas odluka o kreditu EU i MMF-a Atini

NjemaÄ?ka gura Italijani pomaĹžu Manku GrÄ?ku u bankrot

- Dok se u Italiji vode Ĺžestoke polemike oko novih taksi koje je Vlada premijera , suoÄ?ena sa ekonomskom krizom, uvela vlasnicima jahti, u marini za mega-jahte Porto Montenegro u Tivtu veoma se raduju novoj poslovnoj prilici koju im je „otvorila“ ovakva odluka italijanskih vlas-

nosiće se na sva plovila vezana u italijanskim lukama ili usidrena van njih, pa će vlasnici tako morati plaćati i do 32 hiljade eura godiĹĄnje privezne takse za jahtu duĹžine 24 metra, odnosno Ä?ak 256 hiljada eura za jahtu duĹžine 64 metra. U tome u Porto Montenegru vide dodatnu ĹĄansu da,

Povećanje poreza povećalo konkurentnost Porto Montenegru ti.

Ukoliko u međuvremenu pod pritiskom tamoťnje jake jahting-industrije ne bude promjena, u Italiji će od 1. maja na snagu stupiti nove posebne, veće takse na vezove za sva plovila preko 10 metara duŞine. Ove dnevne takse od-

Foto: Arhiva “Vijesti�

koristeći znatno povoljniji fiskalni okvir koji je Vlada Crne Gore prije pet godina kreirala upravo na inicijativu kompanije kanadskog milijardera , privuku nove klijente – posebno da ťto veći broj mega i super-jahti dođe u Crnu Goru i da tim brodovima Porto Mon-

tenegro postane matiÄ?na luka u kojoj bi te jahte provodile najveći dio godine.

Brend menadĹžer u Porto Montenegru za specijalizovani sajt “Superayach newsâ€? kazao je da su u rukovodstvu Porto Montenegra “veoma optimistiÄ?ni u vezi s novim poslovnim mogućnostima koje se otvarajuâ€?.

- OvdaĹĄnja fiskalna politika Crnu Goru stavlja u sasvim drugaÄ?iji poloĹžaj.

Odjednom je naĹĄa ponuda dobila novu vrijednost. Imamo posebnu komparativnu prednost, jer se nalazimo u zemlji koja nije Ä?lanica EU - kazao je Moreli, dodajući da Porto Montenegro planira da izgradnjom novih 50 vezova za velike jahte duĹže od 45 metara, koja će zapoÄ?eti do kraja godine, odgovori povećanoj traĹžnji na trĹžiĹĄtu.

Kompanija u većinskom vlasniťtvu kanadskog milijardera Pitera Manka proťlog mjeseca najavila je da će do zime 2014. godine, aktuelni kapacitet marine u Tivtu sa 185 biti povećan na ukupno 370 vezova.

InaÄ?e, stopa PDV-a u Crnoj Gori za robu i usluge u vezi s nautiÄ?kim turizmom iznosi samo 7 odsto, stopa poreza na dobit je devet odsto, a bogati vlasnici jahti mogu raÄ?unati i na snabdijevanje gorivom osloboÄ‘enim od obaveze plaćanja carina i akciza.

Vlada Crne Gore je 2007, po Mankovim sugestijama, kreirala i Zakon o jahtama koji, pored ostalog, omogućava stranim jahtama da se u crnogorskim vodama zadrĹžavaju bez vremenskih ograniÄ?enja i naplate poreskih obaveza njihovih vlasnika u inostranstvu, a kada te jahte dobiju crnogorsku vinjetu, mogu viĹĄe puta da ulovljavaju u naĹĄe vode, te da viĹĄe puta mijenjaju posadu i putnike uz minimalne administrativne napore. Ć

- Nacrt plana prema kome bi GrÄ?ka trebalo da se odrekne eura izraÄ‘uje se u NjemaÄ?koj, s obzirom na to da je EU postala svjesna da se grÄ?ki dug otrgao kontroli, piĹĄe britanski Telegraf, a prenosi Beta.

NjemaÄ?ko ministarstvo finansija aktivno pritiska GrÄ?ku da proglasi bankrot i da sreĹže svoje dugove.

Ministri finansija eurozone sastaće se danas kako bi odobrili sljedeću tranĹĄu kredita od EU i MMF-a, osmiĹĄljenu tako da odloĹži drĹžavni bankrot, dok nova grÄ?ka vlada ne dovede finansije te zemlje u

red.

Finansijski zvaniÄ?nici eurozone će razmotriti i analize odrĹživosti grÄ?kog duga i pokuĹĄati da pronaÄ‘u naÄ?ine za pribliĹžavanje duga nivou od 120 odsto BDP, ali su najavljene stroge mere ĹĄtednje izazvale toliko negodovanje u GrÄ?koj, da njemaÄ?ki ministar finansija Ĺ ne vjeruje da bi bilo koja vlada mogla da ih primijeni.

Njegov pesimizam pojaÄ?ava Ä?injenica da, prema izvjeĹĄtaju MMF-a, GrÄ?ka neće uspjeti da ukupan dug dovede do 120 odsto BDP-a do 2020. godine, Ä?ak ni ako primijeni pomenute mjere.

Kursna lista

primjenjuje se od 18. februara 2012. godine Zemlja

VaĹži za

Australija Kanada Danska Japan Kuvajt NorveĹĄka Ĺ vedska Ĺ vajcarska V.Britanija SAD

1 1 1 100 1 1 1 1 1 1

Vrijednost izraĹžena u eurima 0.8177 0.7638 0.1345 0.9579 2.7307 0.1334 0.1132 0.8276 1.2032 0.7599

ĹĄ

Rus tvrdi da su ga Bećirović i ortaci prevarili za milion akon ĹĄto je budvanska policija prije dva dana podnijela kriviÄ?nu prijavu protiv firme "Operantio Trading Montenegro" iz Budve i njenog bivĹĄeg izvrĹĄnog direktora njemaÄ?kog drĹžavljanina

, zbog sumnje da su izvrĹĄili kriviÄ?no djelo zloupotreba poloĹžaja u privrednom poslovanju, Ä?ime su sumnja se oĹĄtetili ruskog drĹžavljanina , na povrĹĄinu je isplivala nova afera – izgradnja fantomskog apartmanskog naselja SKY MN iznad Budve u selu Prijevor, „teĹĄkaâ€? viĹĄe od 20 miliona eura.

Budvanska policija tereti Kornijenka da je izvrĹĄio kriviÄ?no djelo zloupotreba poloĹžaja u privrednom poslovanju, Ä?ime se sumnja da je oĹĄtetio ruskog drĹžavljanina Andrejeva za 234.000 eura.

Iako je policija podnijela kriviÄ?nu prijavu samo protiv Kornijenka, Andrejev je u svojoj kriviÄ?noj prijavi, u koju su “Vijestiâ€? imale uvid, a koja je dostavljena budvanskoj policiji, te Osnovnom sudu na Cetinju, oznaÄ?io da je u pitanju organizovana grupa koja je osmislila viĹĄemilionsku prevaru , a kojoj pripada i poznati crnogorski biznismen

ć ć, suvlasnik lanca hotela “Avalaâ€?, “Bjankaâ€? i “Lipkaâ€?, blizak prijatelj lidera DPS-a Ä?

ć .

Prema podacima Centralnog registra Privrednog suda firma "Operantio Trading Montenegroâ€? registrovana je u februaru 2010. sa sjediĹĄtem u budvanskom hotelu “Avalaâ€?.

OsnivaÄ? kompanije je ofĹĄor firma “Operantio Trading limitedâ€? sa Kipra, a kao izvrĹĄni direktor naveden je !

! .

Luksuzno fantomsko naselje, od koga je ostala samo kompjuterska animacija, trebalo je da nikne u malom selu iznad Jaza, a mnogi kupci, koji su se, prema rijeÄ?ima Andrejeva, polakomili te kupili apartmane, poput njega, ostali su kratkih rukava.

Andrejev je podnio kriviÄ?nu prijavu i zatraĹžio od policije podnoĹĄenje kriviÄ?ne prijave protiv Bećirovića, Kornijenka,

Ä? # , $

, % i , koje tereti da su mu nanijeli direktnu ĹĄtetu od milion dolara ili 27,5 miliona rubalja.

Pravni zastupnik Andrejeva, advokat & # '

ć( pohvalio je budvansku policiju zbog podnoĹĄenja prijave, navodeći da, ipak, ona sama ne moĹže da rijeĹĄi cijeli sluÄ?aj.

N

LAGALI da imaju graÄ‘evinsku dozvolu Andrejev u kriviÄ?noj prijavi policiji navodi da je u maju 2008. prevaren od strane grupe koji su Ä?inili Grebenjuk, Bećirović, Maskina, Kornijenka, da imaju sve graÄ‘evinske dozvole za izgradnju i da se one nalaze u kompaniji "Operantio Trading Montenegro".

- U junu 2011. godine sam doznao da do juna 2008. godine u kompaniji "Operantio Trading Montenegro" nije bilo nijedne graÄ‘evinske dozvole. Ta grupa odbija da izvrĹĄi svoje obaveze, neće da mi vrate puni iznos novca, Ä?ak ĹĄta viĹĄe, nastavljaju da me obmanjuju i daju laĹžne informacije o nas- RijeÄ? je o komplikovanom predmetu koji prelazi granice dvije drĹžave Rusije i Crne Gore, jer su tu ukljuÄ?eni graÄ‘ani NjemaÄ?ke, Holandije .... Ova situcija se neće moći raspretljati bez meÄ‘unarodne policijske saradnje viĹĄe drĹžava.

Ova kriviÄ?na prijava je samo vrh ledenog brijega – kazao je Perović za „Vijesti“.

BEĆIROVIĆ pred svjedocima tvrdio da je „SKYâ€? njegov - Tokom 2007. godine i poÄ?etkom 2008. uporno i redovno mi se obraćao drĹžavljanin Rusije A. V. Grebenjuk i predlagao mi je da kupim od njega apartmane u fazi izgradnje u Crnoj Gori. Osim toga, Grebenjuk je zajedno sa crnogorskim drĹžavljaninom Zoranom Bećirovićem viĹĄe puta organizovao reklamna i informativna putovanja u Crnu Goru za mene i za druge potencijalne investitore sa ciljem ĹĄto brĹžeg ulaganja naĹĄih sredstava u izgradnju projekta SKY MN. Grebenjuk je tvrdio da će to biti najisplativiji i najatraktivniji projekat za boravak u cijeloj Crnoj Gori, budući da je on suvlasnik tog projekta sa 50 odsto udjela u kompaniji "Operantio Trading Montenegro" preko zainteresovanih lica, zajedno sa Bećirovićem, suvlasnikom crnogorskih hotela „Avala“, „Bjanka“ i „Lipkaâ€?. Bećirović je takoÄ‘e viĹĄe puta u mom prisustvu i u prisustvu drugih investitora tvrdio da graÄ‘evinski projekat „SKY MN“ i kompanija "Operantio Trading Montenegro" preko zainteresovanih lica pripada njemu. Kasnije su Grebenjuk i Bećirović viĹĄe puta pred svjedocima potvrÄ‘ivali svoju direktnu korist u tom projektu i svoje pravo vlasniĹĄtva u navedenom graÄ‘evinskom projektu. Ja sam sa suprugom ) i djecom, sinom

i kćerkom

viĹĄe puta boravio u

tavljanju gradnje, iako nijesu imali nijednu dozvolu za poÄ?etak i nastavak izgradnje. Rok izvrĹĄenja ugovora o investiranju bio je 1. jul 2009. godine, i već je istekao. U ime Maskine, Grebenjuka i Bećirovića obraćaju mi se nepoznati ljudi, i to advokat Eduard Gervik i predstavnik kompanije "Operantio Trading Montenegro" Dmitrij Romanov, koji namjerno odugovlaÄ?e proces i predlaĹžu prevarantske ĹĄeme za prekid naĹĄih odnosa. Bez obzira na mnogobrojne molbe i zahtjeve sa moje strane, ja joĹĄ nijesam dobio nijedan razuman odgovor - navodi Andrejev.

Crnoj Gori u hotelima, koji su u vlasniťtvu Bećirovića, na njegovo insistiranje. Po pozivu Grebenjuka bio sam u navedenim hotelima u aprilu i u avgustu 2007. Plaćao sam boravak svoje porodice sa popustom, koji je odobravao Bećirović – navodi se u prijavi Andrejeva u koju su „Vijesti� imale uvid.

ANIMIRALI kupce na sjedjeljkama Andrejev je u prijavi policiji potanko ispriÄ?ao kako ga je Grebenjuk upoznao sa njemaÄ?kim drĹžavljaninom Kornijenkom, koji je ranije bio drĹžavljanin Kazahstana, a emigrirao je u NjemaÄ?ku prije nekog vremena.

- Grebenjuk je viĹĄe puta organizovao sjedeljke u svojoj kući u selu Gribovo nedaleko od Moskve, gdje i ja Ĺživim. Na te sjedeljke je pozivao veliki broj svojih novih poznanika i stanovnika sela sa ciljem reklamiranja svog budućeg projekta u Crnoj Gori, koji je on nazivao „poslom svog Ĺživota“. Bećirović se takoÄ‘e pojavljivao u gostima kod Grebenjuka i reklamirao je projekat SKY MN. Na tim sjedeljkama je viĹĄe puta bila pri-

Foto: S.PRELEVIĆ

Cijenili apartmane 4000 po kvadratu: Bećirović

PREVARA teĹĄka 20 miliona Andrejev navodi da ima informacije da postoji joĹĄ oĹĄtećenih kupaca i da procjenjuje da je rijeÄ? o nekih 20 miliona eura koji su prisvojeni prodajom fantomskih apartmana.

- Koliko mi je poznato, postoje i drugi oĹĄtećeni od strane Grebenjuka, Bećirovića, Kornijenka i Maskine. Navedene osobe su nezakonito prisvojile oko dvadeset miliona eura i organizovali su ĹĄemu protivzakonitog iznoĹĄenja novÄ?anih sredstava izvan granica Ruske Federacije i izbjegavanja plaćanja poreza u Crnoj Gori – istako je Andrejev.

sutna i Darija Maskina, nje- da sam ja suinvestitor u zagova nevjenÄ?ana Ĺžena. Ta or- jedniÄ?koj izgradnji zgrade u ganizovana grupa je dugo i Moskvi na Kutuzovskom prouporno zloupotrebljavala mo- spektu 23B predloĹžio mi je da mu ustupim sva prava i obaje povjerenje doveze na stan broj 3 na vodeći i mene i Kutuzovdruge oĹĄtećene u skom zabludu, sa ciprospekljem da na protu, kao gativzakonit ranciju za naÄ?in doÄ‘u do ulaganje u mojih apartmane novÄ?anih u Crnoj Gori sredstava, a – kazao je sve preko Andrejev. povjerljivih i bliskih odnosa u toku cijele 2007. i 2008. godine. U aprilu 2008. KriviÄ?na prijava obratio Andre jeva mi se Grebenjuk sa koAnderejev je nanaÄ?nom ponudom da kupim u veo da su mu GreCrnoj Gori apartmane po ci- benjuk i Maskina sredinom jeni od 4000 eura po kva- maja 2008. predloĹžili da kupi dratu. Odgovorio sam mu da apartmane u stambenom trenutno nemam sredstava za kompleksu “SKYâ€?, povrĹĄine kupovinu apartmana u Crnoj 156 m2 koji se nalaze na ĹĄesGori. On je zloupotrijebivĹĄi tom nivou. moje povjerenje, uporno nas- U cilju isplate cijene apartavljao da se interesuje ko- tmana u Crnoj Gori, predao likom aktivom raspolaĹžem u sam Maskinoj stan u izgradnji tom momentu. Kad je saznao povrĹĄine 110 kvadrata, na pr-

STAN u Moskvi za apartman na Prijevoru

vom spratu na Kutuzovskom prospektu u Moskvi. Drugog juna 2008. zakljuÄ?en je ugovor o investiranju sa kompanijom "Operantio Trading Montenegro", Ä?ija je upravljaÄ?ka kompanija bila “Operantio Trayding limitedâ€? sa Kipra, a jedan od direktora Maskina i 22. januara 2008. ugovor o ustupanju Maskinoj svih prava i obaveza na stan na Kutuzovskom prospektu.

Maskina je ujedno bila jedan od direktora rukovodeće kompanije "Operantio Trading Limited" i menadŞer projekta Sky MN za izgradnju stambenih apartmana u Crnoj Gori. Potpisivanje ugovora o investiranju obavljeno je u ofisu kompanije SKY MN u Moskvi u Nikoljskoj ulici br 10, na 5. spratu – detaljno se navodi u prijavi Andrejeva.

On je naveo da je po izjavi Grebenjuka trĹžiĹĄna cijena stana u Moskvi, Kutuzovski prospekt iznosila 1.265.000 dolara.

- Prilikom potpisivanja ugovora o predaji svih prava i obaveza na stan na Kutuzovskom prospektu Maskinoj, Grebenjuk mi je dao 265.000 dolara. Drugi novac mi nije davao, obećao je da će mi vratiti 1. jula 2009. godine, ili da će mi predati u vlasniĹĄtvo apartmane u Crnoj Gori. Kao potvrdu svega, Grebenjuk je izjavio da mi, u cilju izbjegavanja poreza i poreske optimizacije cijelog posla, neće isplaćivati sredstva za stan, nego će mi odmah uraÄ?unati razliku u projekat u Crnoj Gori i odredio Maskinu garantom o Ä?emu sam dobio odgovarajući papir. U momentu potpisivanja ugovora o investiranju ja sam u potpunosti ispunio sve svoje obaveze po navedenom ugovoru. Na danaĹĄnji dan ja viĹĄe nemam pravo vlasniĹĄtva na stan broj 3 na Kutuzovskom prospektu u Moskvi.

Apartmani u Crnoj Gori mi joĹĄ nisu predati u vlasniĹĄtvo i niko i ne misli da mi ih preda – zakljuÄ?uje Andrejev. Ć

AFERA SKY MN: Policija poÄ?ela da odmotava klupko u sluÄ?aju prevare oko gradnje fantomskog apartmanskog naselja iznad Budve u selu Prijevor, „teĹĄkeâ€? viĹĄe od 20 miliona eura

ĹĄ

NORMALIZACIJA: Stanje u gradovima sve bolje

HUMANOST: TviteraĹĄi opet u akciji

Garderoba za sve

Saobraćaj u Podgorici dozvoljen, ali oprezno, zbog leda

Foto: Z.Ä?URIĆ

Sjutra poÄ?inje ĹĄkola - Ä?aci u Podgorici, NikĹĄiću, RoĹžajama, Ĺ˝abljaku i većem broju ĹĄkola u opĹĄtinama Bijelo Polje, Pljevlja i Danilovgrad vratiće se sjutra u ĹĄkolu.

- Nastava u svim javnim i privatnim predĹĄkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim ĹĄkolama i ustanovama visokog obrazovanja na teritoriji glavnog grada Podgorice i opĹĄtina NikĹĄić, RoĹžaje i Ĺ˝abljak poÄ?inje u utorak, 21. februara 2012- odluÄ?io je juÄ?e Koordinacioni tim za upravljanje u vanrednim situacijama na Ä?elu sa premijerom ĹĄ ć .

Naredbom Koordinacionog tima Ministarstvo prosvjete i sporta je dobilo zaduĹženje da objavi raspored rada obrazovno-vaspitnih ustanova u opĹĄtinama Pljevlja, Danilovgrad i Bijelo Polje, s obzirom na to da su se stvorili uslovi da se organizuje rad u pojedinim ustanovama.

- Nastava u svim obrazovno-vaspitnim ustanovama u opĹĄtini Bijelo Polje poÄ?eće u utorak, 21. februara 2012. godine, izuzev u JU OĹ "Krsto Radojević" u TomaĹĄevu, JU OĹ "Milovan Jelić" u Pavinom Polju i JU OĹ "Milovan Ä?alović" SuĹĄica. Nastava u svim obrazovno-vaspitnim ustanovama u opĹĄtini Pljevlja poÄ?eće u utorak, 21. februara 2012. godine, izuzev u JU OĹ "Ĺ˝ivko Ä?Ĺžuver" u Bobovu, JU OĹ "Mile PeruniÄ?ić" u MaoÄ?u i JU OĹ "Mataruge" u Matarugama odluÄ?eno je juÄ?e u Ministarstvu prosvjete.

Nastava u svim obrazovno-vaspitnim ustanovama u opĹĄtini Danilovgrad, kako je saopĹĄteno, poÄ?eće takoÄ‘e sjutra, izuzev u JU OĹ "BlaĹžo Mraković" u ZagaraÄ?u.

- U ostalim opĹĄtinama u kojima se nije odvijala nastava zbog proglaĹĄenja vanrednog stanja, poÄ?etak rada zavisiće od vremenskih uslova, kao i procjene lokalne zajednice da li su se stvorili uslovi za organizovanjem nastave. O poÄ?etku rada obrazovno-vaspitnih ustanova u ovim opĹĄtinama javnost Crne Gore će biti blagovremeno obavijeĹĄtena kazali su iz Ministarstva.

PUTEVI na sjeveru i dalje neprohodni Saobraćaj na većem dijelu crnogorskih puteva joĹĄ nije normalizovan. JuÄ?e od 17

- Nakon uspjeĹĄne akcije prikupljanja namirnica (hemija i prehrana) prije nekoliko dana, crnogorski tviteraĹĄi su juÄ?e u trĹžnom centru Delta siti organizovali akciju prikupljanja garderobe za ugroĹžene.

Akciju, u slengu tviteraťa nazvanu #RobaUP, je podrŞao veliki broj građana.

Akciju je podrĹžala i ambasada Slovenije u Podgorici, koja je u saradnji sa butikom “Sportinaâ€? donirala 250 komada odjeće. Garderobu je donirao i butik “Njujorkerâ€?.

Tokom akcije u Delti se naĹĄao i ć, visoki funkcioner DPS-a i bivĹĄi ministar. On, kako je rekao, nije stigao da juÄ?e da da podrĹĄku akciji, ali je najavio da će doprinos dati tokom akcije prikupljanja

garderobe i igraÄ?aka za djecu koju 25. i 26. februara organizuje UdruĹženje roditelja i portal roditelji.me u trĹžnom centru Mall of Montenegro.

Iako su namirnice prikupljene tokom prethodnih akcija namijenjene ugroĹženima na sjeveru, tviteraĹĄi su garderobu prikupljenu juÄ?e namijenili svima kojima je neophodna i pozvali ih da se obrate kancelariji Crvenog krsta u Podgorici.

Tokom akcije #hranaUp u Voliju, te dvije akcije u Delti, koje su organizovali takoÄ‘e graÄ‘ani, Ä?lanovi Montenegro Phototrekkinga, prikupljeno je oko ĹĄest tona namirnica.

U sliÄ?noj akciji u Budvi za samo jedan dan prikupljeno je oko 10 tona namirnica.

Foto: Z.Ä?URIĆ

Foto: ARHIVA VIJESTI

UNIĹ TENO viĹĄe od hiljadu stabala Javni parkinzi u Podgorici se i dalje se neće naplaćivati, izuzev parking mjesta u garaĹžama, kazao je juÄ?e gradonaÄ?elnik MugoĹĄa.

- U toku narednih dana procijenićemo ťtetu od polomljene signalizacije u gradu, koja je u znatnoj mjeri oťtećena, kao i brojni leŞeći policajci - naveo je Mugoťa.

UniĹĄteno je i preko hiljadu stabala samo u urbanizovanom dijelu grada, te je gradonaÄ?elnik najavio dodatno ulaganje u obnavljane zelenog fonda.

Zdravstvene ustanove u glavnom gradu juÄ?e su imale znatno manje intervencija. U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć zbrinuto je 25 pacijenata sa povredama a bilo je i 48 intervencija na terenu, dok se Urgentnom centru zbog povreda od pada juÄ?e javilo pet graÄ‘ana. PodgoriÄ?ki dom zdravlja obavio je 216 kućnih pregleda i 295 patronaĹža. Ä?asova zabranjen je saobraćaj za putniÄ?ka vozila i minibuse na pravcu od Podgorice do KolaĹĄina.

- Zabranjuje se saobraćaj od 19.00 h za sve kategorije vozila na sljedećim putnim pravcima: Podgorica - KolaĹĄin – Ribarevina - Bijelo Polje – GP Dobrakovo, Ribarevina – Berane- RoĹžaje – GP DraÄ?enovac, Berane – Andrijevica Plav – Gusinje, NikĹĄić – Ĺ avnik – Ĺ˝abljak – Ä?urÄ‘evića Tara – Pljevlja – GP RanÄ?e, Cetinje Budva, NikĹĄić – PluĹžine Šćepan polje, Lipci – Grahovo - Vilusi, Klobuk - NikĹĄić, Petrovac – Virpazar i Vilusi -

DeleuĹĄa, saopĹĄtio je juÄ?e Operativni ĹĄtab.

Operativni ťtab apelovao je joť jednom na sve građane da na put ne kreću bez prijeke potrebe, i za sve informacije uputio ih na Auto-moto savez.

U PODGORICI ukinuta zabrana saobraćaja PodgoriÄ?ani od jutros u pet Ä?asova, nakon viĹĄednevne pauze, ponovo mogu da koriste svoje automobile. GradonaÄ?enik ĹĄ

sinoć je saopĹĄtio da prestaje zabrana koriťćenja svih vrsta motornih vozila u glavnom gradu, ali i pozvao graÄ‘ane na dodatan oprez, s obzirom na to da veliki broj ulica i trotara joĹĄ nije oÄ?iťćen od snijega i poledice. „Do jutra će navjerovatnije biti oÄ?iťćen put Podgorica BioÄ?e - Pelev brijeg do Opasanice. TakoÄ‘e oÄ?iťćeno je podruÄ?je GO Tuzi, a intenzivno se Ä?isti ka ZatrijebÄ?u.

Najveći problem, prema rijeÄ?ima gradonaÄ?elnika, i dalje predstavlja prohodnost puteva u Komanima i dijelu KuÄ?a, posebno od KrĹžanje ka StravÄ?u gdje snjeĹžni nanosi prelaze tri metra. „Do jutra će navjerovatnije biti oÄ?iťćen put Podgorica BioÄ?e - Pelev brijeg do Opasanice.

TakoÄ‘e oÄ?iťćeno je podruÄ?je GO Tuzi, a intenzivno se Ä?isti ka ZatrijebÄ?u.

Glavni grad Podgorica će, prema naredbi Koordinacionog tima, pristupiti realizaciji hitne nabavke dvoje motornih sanki i dvije prikolice, koje će biti namijenjene za akcije spasavanja, kao i za radne aktivnosti snabdijevanja i prevoza lica u teĹĄko dostupnim naseljima, kao i Ä?etiri mala Ä?istaÄ?a snijega koji su namijenjeni za Ä?iťćenje snijega sa trotoara, parkinga i drugih prostora gdje ne moĹže da priÄ‘e klasiÄ?na mehanizacija.

Simović obećao podrťku sljedećoj akciji

RAJKA 1. marta poÄ?inje da radi Za pomoć samohranoj majci Ä? ć i njenom trinaestogodiĹĄnjem sinu , nakon pisanja “Vijestiâ€? zainteresovali su se organizatori humanitarne akcije organizovane u Delti.

Jedan od organizatora, Ä‘ Ä? ć pozvao je LonÄ?areviće da za sebe odaberu garderobu prikupljenu u akciji.

- Oni su odabrali ono ĹĄto im treba i baĹĄ nam je drago zbog toga, jer je ovo dokaz da pomoć ide u prave ruke, ljudima kojima je zaista potrebna - kazao je VukÄ?ević “Vijestima.

Rajka i David zadovoljni su akcijom, ali su bili skromni u odabiru.

- Nijesmo htjeli da uzimamo previĹĄe, samo ono ĹĄto nam je zaista potrebno, jer ne Ĺželim da gomilam garedrobu, a da nema za druge - kazala je Rajka.

Ona je juÄ?e bila na razgovoru za posao u Domu starih “Dugaâ€? u Martinićima, koji je dobila na inicijativu grupe graÄ‘ana "Vratite nam Danilovgrad".

- Razgovarala sam sa direktoricom Doma ć, dogovorile smo se, i od 1. marta poÄ?injem da radim tamo. Posao je jedino trajno rjeĹĄenje za mene i Davida.

Srećna sam i zahvalna svima koji su nam pritekli u pomoć - kazala je Rajka. ! !

ĹĄ

Pisanje bijeg od bolesti i samoće

- “Pisanje je moj saveznik protiv samoće. Sljepilo i bolest donijeli su mi neka nova interesovanja i odjednom mi se uÄ?inilo da imam neĹĄto vaĹžno da saopĹĄtim. Pisala sam i brisala, ali nijesam odustajalaâ€?, priÄ?a 74-godiĹĄnja

ć.

Za svega nekoliko mjeseci, tada 29-godiĹĄnja radnica u raÄ?unovodstvu, Zeković je ostala bez 90 odsto vida, a sa 30 godina otiĹĄla je u invalidsku penziju. Tada je, kako je ispriÄ?ala “Vijestimaâ€?, odustala od braka i majÄ?instva, a nije ni razmiĹĄljala o tome da će joj samoća i bolest biti podstrek za pisanje.

Od 1996. godine objavila je pet knjiga, a posljednji roman izaĹĄao je u septembru 2011.

- U 29. godini ostala sam sa minimumom vida i ubrzo sam dobila invalidsku penziju.

Odustala sam od braka jer sam bila svjesna da se ne mogu brinuti o djeci na naÄ?in kako sam Ĺželjela, pa mi je ostala neispunjena velika Ĺželja da postanem majka. Sa preostalih deset odsto vida mogla sam samo da nastavim da se otimam problemima ispriÄ?ala je ona.

Desetak godina nakon ťto je gotovo potpuno izgubila vid, njeno zdravstveno stanje pogorťao je reumatoidni artritis zbog kojeg je, kako je kazala, dobila deformacije ruku, pa joj pisanje ne predstavlja nimalo lak posao. Od tada je zaboravila i na hobi – heklanje, vez i ťtrikanje.

- U mom angaĹžmanu na neki naÄ?in sam zaboravljala na problem sa vidom, sve do kraja 1977. kada mi je ustanovljen reumatoidni artritis. To oboljenje napravilo mi je takav invaliditet da sam zbog deformacija ruku izgubila moć da heklam, vezem i ĹĄtrikam, a moje su tapiserije u bivĹĄoj Jugoslaviji osvajale nagrade i bile izlagane u muzejima - krĹĄeći ruke priÄ?a nejaka starica.

Kako kaĹže, kada je „pritisla bolest i tuga pokuĹĄala je da pobjegne od stvarnosti piĹĄući“. Iako gotovo slijepa i sa velikim deformitetom ruku od 1996. godine Zeković je uspjela da objavi pet knjiga. ÄŒetiri puta bila je dobitnica prve nagrade na konkursu za knjiĹževnost Saveza slijepih Jugoslavije i Ä?etiri puta na konkursima Saveza slijepih Srbije.

Ona je za „Vijesti“ ispriÄ?ala da je tek u 48. godini osmjelila se da piĹĄe, a sa 56 objavila je prvu knjigu.

- Na poÄ?etku je to bilo viĹĄe kao pisanje dnevnika i nekako sam izmucala taj prvi roman o majci, njenom Ĺživotu tokom kojeg je za 20 godina rodila jedanaestoro djece. Nisam ni slutila da će moj prvi roman „Milja“ izazvati dobre reakcije - kazala je ona.

Pozivitni komentari na prvu knjigu ohrabrili su je da piĹĄe dalje, pa je pisala i objavljivala kratke priÄ?e.

Zeković istiÄ?e da su je i dobijene nagrade joĹĄ viĹĄe

motivisale da se posveti pisanju, iako je zbog deformacije ruku i slabog vida taj proces bio jako teĹžak i spor.

Ona je objasnila da je pisanje knjiga godinama ranije za osobe sa oĹĄtećenim vidom bio hrabar poduhvat. Dugotrajan je postupak pisanja, priÄ?a Zeković, kada tekst romana morate da izgovarate i snimate na kasete.

- Za prvu knjigu sam izdvojila najviĹĄe vremena, jer sam snimala na kasetu, ĹĄto je dugotrajan proces i teĹĄko je

kasnije napraviti bilo kakvu korekciju. Zato mi je prvi roman otiĹĄao u ĹĄtampu dosta sirov, jer me preĹĄao i sam izdavaÄ? iz Beograda koji je traĹžio na papiru ono ĹĄto sam napisala uz obećanje da će on preÄ?istiti i uraditi korekcije.

MeÄ‘utim, donio mi je gotovu knjigu po sirovom materijalu priÄ?a razoÄ?arano Zeković.

Ona je dodala da trenutno radi na „preÄ?iťćavanju“ teksta prvog romana „Milja“, pa se nada da će izdanje izaći bar u sto ili dvjesta prim-

PRIÄŒE o djetinjstvu i porodici U romanima i priÄ?ama Ljubice Zeković opisani su dogaÄ‘aji, sjećanja i ljudi koji su obiljeĹžili njeno i djetinjstvo njenih braće i sestara. Kako je ispriÄ?ala za “Vijestiâ€? u koricama prve knjige smjestila je tegoban Ĺživot svoje majke koja je umrla kada je ona imala svega deset godina.

- Da napiĹĄem drugi roman odluÄ?ila sam nakon pogibije mlaÄ‘eg brata za koga Ä?esto kaĹžem da je prvo bio pastorÄ?e u kući, a onda zbog nezaposlenosti pastorÄ?e i u drĹžavi koja ga je poslala na privremeni rad u NjemaÄ?ku gdje je i poginuo - kazala je Zeković.

Treći roman posvetila je sebi, dok je u posljednjem smjestila sjećanja i dogaÄ‘aje iz Ĺživota jednog od njene braće. Iako joj se zdravstveno stanje pogorĹĄava iz dana u dan i iz stana ne izlazi sama, Zeković istiÄ?e da od pisanja neće odustati. jeraka. Pisanje uz pomoć snimanja na kastetama trajalo je sve dok se nije osposobila za rad na kompjuteru i koriťćenje zvukovnog programa za slijepe. Kako kaĹže, zna samo da piĹĄe i briĹĄe, ostale mogućnosti raÄ?unara je i ne interesuju.

- Uz pomoć raÄ?unara napisala sam Ä?etvrtu i petu knjigu i mnogo mi je lakĹĄe palo, nego kada sam to radila uz

Foto: V.BELOJEVIĆ

ÄŒetiri puta dobitnica prve nagrade za knjiĹževnost Saveza slijepih: Ljubica Zeković

pomoć kaseta - kazala je Zeković.

Kako bi se lakĹĄe snaĹĄla na kompjuterskoj tastaturi, zbog slabog vida, Ĺžutom bojom obiljeĹžila je svako drugo slovo. Ipak, priÄ?a ona, markacije samo nazire, ali po njima zna koja slova gdje stoje.

- Zbog deformacije ruku ne mogu da kucam slijepo, već koristim jedan ili dva prsta, pa mi zato treba i mnogo vremena. Markirala sam slova na tastaturi, međutim vid mi je oslabio, pa ih samo nazirem i vrlo teťko mogu da primijetim ono ťto na njima piťe - objasnila je Zeković.

Ova uporna penzionerka svaki slobodan trenutak koristi za pisanje, pa, iako je objavila posljednju knjigu u septembru, nova zbirku sa 16 priÄ?a već je u pripremi.

PriÄ?e Ljubice Zeković objavljivane su u Ä?asopisima za slijepe, na Brajevom pismu i na crnom tisku, kao i u zvuÄ?nim Ä?asopisima. Sa posljednjom knjigom „Davni mirisi sjenokosa“ uÄ?estvovala je na ovogodiĹĄnjem Beogradskom sajmu. Nakon knjige o majci, objavila je roman “Evo ga moj sin“ 1998, „Nejasne Ä?eĹžnje“ 2009. i zbirku priÄ?a „Sunce na zalasku“ 2005. godine. Njene priÄ?e zastupljene su i u antologiji „Zrnevlje svjetlosti“ koje izdaje Savez slijepih Srbije.

Ć

LOVAÄŒKE PRIÄŒE: Uz druĹženje, jelo i piće, ulcinjski lovci obiljeĹžili kraj sezone

Kad Mano sprema, tepsije su male - Posljednjeg dana lova, Ĺž

Ĺž i njegovim prijateljima osmijehnula se sreća - nekoliko gusaka, ĹĄljuka i kosića dobar su plijen za kraj skraćene lovne sezone na pernatu divljaÄ?. I kao Ä?ovjek kome je lov zadovoljstvo, a ne komercijalni rad, RuĹždo je zajedno sa prijateljima odluÄ?io da isto veÄ?e organizuje druĹženje u kafani kod strica

Ĺž . Vrsni

kulinar ! "

brzo se obreo u kuhinji kod Suda. Sve je bilo gotovo za manje od Ä?etiri sata.

- Kuvao sam je dva i po sata.

Nakon toga, komade mesa sloĹžio sam u tepsiju, polio vodom u kojoj se divljaÄ? kuvala i dodao riĹžu i bijelo vino.

ZaÄ?inio sam sve to, ali bez crvenih zaÄ?ina - priÄ?a Mano dok u domaćinskoj atmosferi iznosi specijalitet na trpezu.

Mano je dugogodiĹĄnji kuvar, radio je i u nekim ekskluzivnim restoranima, ali ne Ĺželi da otkrije zaĹĄto nije koristio crvene zaÄ?ine.

- Onda bi svi znali sve da spremaju. Mi bismo ostali bez posla - ĹĄaljivo kaĹže Mano. A za trpezom RuĹždo, # , , $ , Ĺ % i - lovac do lovca. PrepriÄ?avaju se zgode, ali i nezgode iz lova, balsamovane uspomene i sjećanja

opet Ĺžive, padaju dogovori za narednu lovnu sezonu‌ Od ulova, kaĹžu, neĹĄto su ponijeli kućama, neĹĄto dali prijateljima, a ostalo predali Manu “da se joĹĄ jednom uvjere u njegovo umijećeâ€?. Uglas istiÄ?u da je strast za lovom neponovljiva, kao ĹĄto je i jednistven ugoÄ‘aj kada se skupe nakon lovne sezone.

- DraĹž lova je i u druĹženju.

Zadovoljstvo je loviti Ä?ak i po

veoma hladnom vremenu, ali je druĹženje nakon toga neĹĄto ĹĄto nema cijenu - kaĹže Ruki dok ispija Ä?aĹĄu vina.

Za trpezom kod Suda uz Manovo umijeće, teĹĄko moĹže bilo ĹĄta da fali Ä?ak i dokazanim gurmanima. Uz jelo i razne salate, na stolu su i Sudovo domaće crno i rakija, ekstra kvaliteta i jedno i drugo. Ipak, gazda budno motri da sve bude kako treba.

ODOH ja u kafanu, pa ti dođi

Neťto od ulova otiťlo kući, neťto prijateljima, a najviťe Manu u kuhinju

Ulcinjom joĹĄ kruĹži anegdota iz vremena kada je Sudo otvorio kafanu prije desetak godina.

- Gdje si - pita izvjesni geometar prijatelja.

- Biću kod Suda za pet minuta - odgovara prijatelj.

Prođe viťe od 15 minuta, ali geometra joť nema u kafani.

Odjednom, opet telefon.

- SluĹĄaj, evo oÄ?ijukah oÄ‘e Ä?ekajući te na parkingu po ovoj hladnoći. Odoh ja u 'Palmu' preko puta, pa ti doÄ‘i - reÄ?e geometar prijatelju, koji je tada shvatio da ga je on sve vrijeme, zapravo, Ä?ekao ispred zgrade Osnovnog suda.

- Svaka Ä?ast Mano - dodaje Keti punih usta dok poteĹže hladno “nikĹĄićkoâ€?.

U predahu, # ! ć priÄ?a kako je zbog lova i druĹženja sa prijateljima i roÄ‘acima, doĹĄao Ä?ak iz daleke Kine.

- S obzirom na to da je lov već zabranjen, vraćam se u Kinu. Ne Şalim ťto sam doťao.

Naprotiv, uĹživao sam kao ĹĄto se i vidi - kaĹže Enis.

Ulcinj je, ne samo u Crnoj Gori nego u cijeloj Evropi, prepoznat kao vrlo frekventni koridor za jata pataka, gusaka, ťljuka‌ Lovci kaŞu da ih u ovom broju odavno nije bilo.

- Vjerovatno je u pitanju hladno vrijeme - kaĹžu oni.

DruŞenje uz jelo, piće i razgovor trajalo je do sitnih sati.

Kućama su otiĹĄli svi zadovoljni - lovci zbog veliÄ?anstvene veÄ?eri i druĹženja, Mano gledajući lovce kako tamane njegov specijalitet sve dok tepsija nije zasjala prazna, a Sudo jer je uspjeĹĄno odrĹžao Ä?as iz domaćinstva. Ni potpisnik ovih redova nije imao zamjerki.

Ć

Ĺ˝IVOT: Penzionerka Ljubica Zeković sa deset odsto preostalog vida izdala pet knjiga, u pripremi i zbirka priÄ?a

INSTITUT ALTERNATIVA u saradnji sa Centrom za monitoring (CEMI) raspisuje KONKURS ZA POLAZNIKE I GENERACIJE Ĺ KOLE JAVNIH POLITIKA ZA MLADE LIDERE Cilj ĹĄkole je da polaznicima pruĹži teorijska i praktiÄ?na znanja o javnim politikama, njihovom kreiranju i unapreÄ‘ivanju. Kroz program Ĺ kole ćete biti u prilici da bolje razumijete koncept javnih politika, aktere i procese u sistemu kreiranja javnih politika. Ĺ kola će vam pomoći da kvalitetno istraĹžujete i analizirate javne politike, planirate i sprovodite istraĹživanja, piĹĄete analitiÄ?ki tekst/predlog praktiÄ?ne politike, da formuliĹĄete preporuke za donosioce odluka i komunicirate/zastupate zakljuÄ?ke i preporuke. Ĺ kolu Ä?ine 4 modula, u ukupnom trajanju od 4 mjeseca. PredavaÄ?i u ĹĄkoli su univerzitetski profesori, predstavnici drĹžavnih institucija i nezavisnih istraĹživaÄ?kih centara i struÄ?njaci za javne politike iz zemlje i regiona.

Prva generacija ĹĄkole predviÄ‘a 30 polaznika. Zainteresovani kandidati mogu podnijeti prijavu sa kraćom biografijom na e-mail adresu: info@institut-alternativa.org Prednost će imati: aktivni profesionalci u drĹžavnoj upravi i lokalnoj samoupravi, sindikatima, nevladinim organizacijama, politiÄ?kim partijama, medijima, kao i najbolji studenti zavrĹĄne godine specijalistiÄ?kih i poslijediplomskih studija fakulteta druĹĄtvenih nauka.

Danas je posljednji dan za prijavljivanje!

Viťe informacija o ťkoli na: www.institut-alternativa.org Projekat je podrŞala Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću

ĹĄ

Pupović suspendovan nakon izjave Brajovića „Nijesam napravio prekrťaj�: Pupović - Nakon ťto je ministar unutraťnjih poslova

ć oznaÄ?io vozaÄ?a minibusa “Radulović prevoza“,

ć kao glavnog krivca zbog toga ĹĄto su 3. februara putnici u uvom minibusu ostali dvadeset sati zameteni na izlasku iz Dobrilovine, jer je pretekao snjegoÄ?istaÄ?, Pupović je suspendovan sa posla.

- TaÄ?no je da sam suspendovan, ali ja vam tvrdim da nijesam pretekao nijedan snjegoÄ?istaÄ? od Pljevlja do Dobrilovine. Ne znam zbog Ä?ega se ova priÄ?a poteĹže nakon skoro petnaest dana.

Zaista sam iznenađen. Nakon izjave ministra ja sam suspendovan, ne mogu da vjerujem da mi se ovo deťava.

Ne znam ťta da kaŞem, ne mogu da krivim moju firmu, jer je bezbjednost putnika na prvom mjestu, ali nije mi lako, pogotovo zbog toga ťto nisam napravio prekrťaj koji mi se stavlja na teret - kazao je Pupović.

Brajović je kazao da je tu informaciju dobio od predstavnika “Crnagoraputa�. On je kazao i da je putar “Crnagoraputa� pozvao putnike da idu kod njega kući u blizini, jer ne zna kada će doći pomoć, ali da je samo jedan putnik to prihvatio.

Vlasnik “Radulović prevoza“ ĹĄ

ć potvrdio je “Vijestima� da je Pupović suspendovan, dok se ne utvrdi istina.

- TraĹžim da se utvrdi istina je li pretekao snjegoÄ?istaÄ?a ili

Foto: TV VIJESTI

godina i niko nije imao primjedbu na njegov rad.

MeÄ‘utim, kada u saobraćaju dovodiĹĄ u opasnost putnike, to je ozbiljan prekrĹĄaj. Meni je Pupović rekao da nije pretekao snjegoÄ?istaÄ?, ja sa-

Dobio informaciju iz „Crnagoraputa�: Brajović Foto: B.PEJOVIĆ nibusu kojim je upravljao Pupović,

ĹĄ ć sigurna je da vozaÄ? nije pretekao nijedno vozilo uz put, pogotovo u kanjonu Tare.

- Od Ä?urÄ‘evića Tare do Dobrilovine nismo sreli ni-

Foto: TV VIJESTI

„Minibus nije pretekao nijedan Ä?istaÄ?â€?: Jasmin Ĺ˝iga mo ĹĄtitim firmu i putnike i traĹžim napismeno da moj radnik, koji ima sve kvalifikacije i osiguran je, nije uradio tako neĹĄto i ugrozio

jedno vozilo iz suprotnog pravca. MoĹžda minut prije nego ĹĄto smo ostali zatrpani, sreli smo jedan kamion pljevaljskih tablica, sa kojim smo

- Postupio sam po zakonu i nakon izjave ministra suspendovao sam radnika Pupovića. On se do sada pokazao kao dobar vozaÄ?. Meni je Pupović rekao da nije pretekao snjegoÄ?istaÄ?, ja samo ĹĄtitim firmu i putnike i traĹžim napismeno da moj radnik, koji ima sve kvalifikacije i osiguran je, nije uradio tako neĹĄto i ugrozio putnike. Pupović je dobro postupio prilikom lavine. ÄŒuvao je bezbjednost putnika i vozilo, ali dok se ne utvrdi istina, on je suspendovan - kazao je vlasnik „Radulović prevoza“ LjubiĹĄa Radulović nije. Postupio sam po zakonu i nakon izjave ministra suspendovao sam radnika Pupovića do okonÄ?anja postupka. On se do sada pokazao kao dobar vozaÄ?. U naĹĄoj firmi zaposlen je ĹĄest

putnike. Pupović je dobro postupio prilikom lavine. Čuvao je bezbjednost putnika i vozilo, ali dok se ne utvrdi istina on je suspendovan - kazao je Radulović.

Jedan od putnika u mi-

se mimoiĹĄli, i to je sve.

Sigurna sam da nijedan snjegoÄ?istaÄ? nijesmo sreli, ni mimoiĹĄli, a kaomoli pretekli kazala je BujiĹĄić.

I Ĺ˝ tvrdi da minibus nije pretekao ni-

jedan Ä?istaÄ?.

- Siguran sam u to i to mogu da potvrde svi koji su taj dan krenuli u Podgoricu.

Ne samo da nismo preticali, već nismo sreli nijedan snjegoÄ?istaÄ? - rekao je Ĺ˝iga.

I ć je tvrdi da Pupović nije napravio prekrťaj i ugrozio Şivote putnika.

- Nijesmo sreli nijedan snjegoÄ?istaÄ?, stojim iza toga i to je istina. SvaĹĄta se priÄ?alo ovih dana. Recimo, proÄ?itao sam negdje da su iz Crnagoraputa izjavili da smo mi odbili pomoć koju nam je ponudio jedan mjeĹĄtanin, odnosno da je tu pomoć prihvatio samo jedan Ä?ovjek.

Taj Ä?ovjek, kojem je pomoć ukazao jedan mjeĹĄtanin, bio je vozaÄ? kamiona koji se nekoliko minuta prije nego ĹĄto smo zatrpani, mimoiĹĄao sa nama i bio blizu kuća do kojih mi nismo mogli da doÄ‘emo - rekao je Demirović.

Braća i

ć sjedjeli su na prvom sjediĹĄtu i tvrde da snjegoÄ?istaÄ? nijesu vidjeli.

-Odakle sad ta priÄ?a, zaĹĄto me to stalno pitaju. Nije taÄ?no da je on pretekao snjegoÄ?istaÄ?, ne znam, oni to moĹžda povezuju sa dogaÄ‘ajem u kanjonu MoraÄ?e.

Mi taj snjegoÄ?istaÄ? nijesmo ni vidjeli. Tvrdim da nikakav snjegoÄ?istaÄ? na tom terenu nije postojao. Da je tako uradio, ne bismo ostali toliko dugo zameteni, već bi taj snjegoÄ?istaÄ? bio par kilometara iza nas i oslobodio put. Ako je dobio otkaz taj deÄ?ko ĹĄto je vozio, to je grijeh - kazao je Radoman Borović.

- Nijedan Ä?istaÄ? nismo sreli, niti je ko Ä?istio ispred nas i Ä?udili smo se ĹĄto nijedan Ä?istaÄ? nije Ä?istio. NajpoĹĄtenije je da vozaÄ? Ä?istaÄ?a kaĹže koga je pretekao, kaĹže gdje ga je pretekao i da se suoÄ?i sa nas jedanaest putnika. Brat i ja smo sjedjeli na prvim sjediĹĄtima i imali smo odliÄ?an pregled, tako bi Ä?istaÄ? sigurno vidjeli. Siguran sam da hoće da mu namjeste i, umjesto da ga nagrade i pohavle, prijeti mu otkaz - rekao je Radojica Borović.

Privatna parcela postala put ! – Cetinjanin Ş

skoro dvije godine na sudu pokuĹĄava da dokaĹže da je vlasnik parcele u mjestu BjeloĹĄi, u Nacionalnom parku „Lovćen“, te da mu je to zemljiĹĄte bespravno oteo grad i da je rukovodstvo NP Lovćen „nekom moćniku dozvolilo da usred parka sagradi kuće“.

- SluĹžbenik grada, direktorica Direkcije za imovinu " Ĺž

, svim silama, i na sudu, pokuĹĄava da dokaĹže da zemljiĹĄte nije moje, već da je javno dobro i da pripada nepostojećem Javnom dobru put- poÄ?inje priÄ?u Lipovina, koji je siguran da se u ovom sluÄ?aju “radi o oÄ?iglednoj korupcijiâ€?.

Zbog toga je, kako kaĹže, bio prinuÄ‘en da Ä?itav sluÄ?aj preda sudu, a u septembru proĹĄle godine Osnovni sud na Cetinju donio je presudu u njegovu korist. TuĹžena, odnosno SneĹžana Popivoda, kaĹže on, duĹžna je da u ime Prijestonice vrati uzetu zemlju i plati sudske troĹĄkove u visini od 1460 eura.

MeÄ‘utim, Popivoda se Ĺžalila ViĹĄem sudu, i sada sluÄ?aj Ä?eka potvrdu ili novi epilog.

- Kada sam prije 20 godina krenuo da gradim kuću na tom imanju, tik uz sporno zemljiĹĄte, stigli su ljudi iz Nacionalnog parka „Lovćen“ i rekli da tu ne smijem da gradim jer je to Nacionalni park. Odmah sam obustavio gradnju- priÄ?a Lipovina.

MeÄ‘utim, kako kaĹže, vrlo brzo se pokazalo da „drĹžavni arĹĄini nijesu za sve isti“.

- Onda, odjednom, gospoÄ‘a Popivoda, iz njoj znanih razloga, uzima dio mog zemljiĹĄta i proglaĹĄava ga javnim dobrom. Sve to ne bih znao da u jednom trenutku od takozvanog konjskog puta, kojem pripada i ovo zemljiĹĄte, nije napravljena praktiÄ?no cesta do zemljiĹĄta pored mene i na njemu, a onda sagraÄ‘ene dvije kuće- tvrdi Lipovina. „Vijesti“ su imale uvid u presudu Osnovnog suda, iz koje se moĹže zakljuÄ?iti da je sud tokom postupka unajmio vjeĹĄtaka geometra koji je obavio uviÄ‘aj na licu mjesta.

U presudi piĹĄe da je „vjeĹĄtak utvrdio da je samo 49 metara tog puta posuto ĹĄljunkom i proĹĄireno na Ä?etiri metra, kao i da se od asfaltnog puta u pravcu spornog puta nalaze dva novosagraÄ‘ena objekta do kojih vodi sporni put, te da se sporni put od tih objekata nastavlja uz brdo u vidu postopice“. Sudski vjeĹĄtak je tokom suÄ‘enja utvrdio i da „novosagraÄ‘eni objekti do kojih vodi sporni put nijesu uvedeni u katastarsku evidenciju“.

Tokom suđenja sud je sasluťao i #

, koji takoÄ‘e ima imanje pored spornog puta. On je tom prilikom kazao da je to “oduvijek bio konjski put, ĹĄirine oko metar i po, i da je bio sav kamenit“.

- Negdje u jesen proĹĄle godine doĹĄli su neki bageri koji su poÄ?eli konjski put da pretvaraju u put koji imamo danas. Taj put vodi do dva nova, luksuzna drvena objekta. Lako je utvrditi da je

nekom bio cilj da od nekad konjskog puta i tih novih objekata stvori jednu cjelinu- rekao je tada na sudu Miodrag Lipovina.

SliÄ?nu izjavu dao je joĹĄ jedan mjeĹĄtanin BjeloĹĄa,

ć, koji je kazao „da je imovina koja je predmet spora oduvijek vlasniĹĄtvo porodice Lipovina“.

- U Ä?itavu priÄ?u nijesam

foto: D.JOVIĆEVIĆ

BoĹžo Lipovina

PRIJESTONICA

ostaje pri svome

Prijestonica Cetinje smatra da u ovom sluÄ?aju ne moĹže biti rijeÄ?i o postojanju koruptivnih radnji, kazao je portparol # ĹĄ $ ć.

- Treba istaći da je rijeÄ? o naslijeÄ‘enoj pravnoj obavezi iz 2010. godine, s obzirom na to da je nastanak sporne situacije, odnosno sudski postupak, vezan za vremenski okvir prije dolaska nove lokalne upraveistakao je Prelević.

On, meÄ‘utim, kaĹže da Prijestonica „mora da naglasi da je, prema dokumentaciji kojom raspolaĹže lokalna uprava, neupitno da pomenuta parcela, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka 'Lovćen', pripada Prijestonici Cetinje“.

- Imajući u vidu da je navedeno zemljiĹĄte predmet aktuelnog sudskog postupka, kabinet gradonaÄ?elnika Prijestonice Cetinje neće se viĹĄe oglaĹĄavati tim povodom do njegovog okonÄ?anja. Naravno, kako u ovom, tako i u svim drugim sluÄ?ajevima, Prijestonica Cetinje poĹĄtovaće sve odluke sudskih organa- kazao je Prelević. uĹĄao zbog vrijednosti te parcele, već zato ĹĄto nijesam htio da dozvolim da neko uzme neĹĄto ĹĄto meni pripada. Ako je za grad bilo od znaÄ?aja da se ta parcela vodi na njega, ja bih je poklonio, ali da se oduzme nasilno, to neće moći- zakljuÄ?io je BoĹžo Lipovina.

MINISTARSKA SE NE PORIÄŒE: Ministar policije kao krivca za SPOR: BoĹžo Lipovina kaĹže da golgotu putnika u Dobrilovini oznaÄ?io vozaÄ?a minibusa mu Prijestonica uzima imovinu

ĹĄ

PORAST NASILJA: Policijski podaci ukazuju da sve viĹĄe maloljetnika ide krivim putem

DjeÄ?ije bande surovo udaraju Nedavni sluÄ?aj surovog vrĹĄnjaÄ?kog napada na Zabjelu kada je grupa uÄ?enika, bez ikakvog povoda, nasrnula na primjernog Ä‘aka OĹ â€œOktoihâ€? ĹĄokirala

POVRIJEÄ?ENI

djeÄ?ak krenuće i u ĹĄkolu UÄ?enik OĹ â€œOktoihâ€? sa Zabjela stigao je proĹĄlog vikenda u svoj dom, a narednih dana kada se vremenske prilike malo smire djeÄ?ak će se vratiti i u ĹĄkolsku klupu.

I pored teĹĄke povrede oka, koju mu je nanijela maloljetna banda koja ga je presrela na putu ka kući, djeÄ?aka neće omesti da se ĹĄto prije pridruĹži svojim drugarima. “Moj sin jedva Ä?eka da krene u ĹĄkolu. Sada je priliÄ?no dobro, ali stanje oka zabrinjava jer na njega ne vidi niĹĄta. To mu smeta, pa u kući imamo i komiÄ?ne situacije jer stalno udara u neki predmet, zato ĹĄto nema pravog osjećaja za prostorâ€?, rekao je djeÄ?akov otac Hrabrom djeÄ?aku, odliÄ?nom i primjernom Ä‘aku i omiljenom drugaru predstoji nova borba - za mjesec i po u Beogradu ga oÄ?ekuje nova operacija na povrijeÄ‘enom oku. “Nadamo se da će ta operacija uspjeti i da će se mom sinu povratiti vidâ€?, naveo je M.V.

je crnogorsku javnost i joĹĄ jednom na teĹžak naÄ?in podsjetila na znaÄ?ajno povećan broj maloljetniÄ?kog nasilja.

Ono ĹĄto posebno treba da

zabrinjava jeste brutalnost malih bandi, koje se ne libe da bez razloga na ulici udaraju pesnicama, nogama, pa Ä?ak drvenim palicama i metalnim boksevima...

I nije samo Zabjelo naselje gdje “harajuâ€? bande maloljetnih delinkvenata, već se policija sa tom pojavom bori i u ZagoriÄ?u, na Koniku i drugim prigradskim naseljima u Podgorici.

JASAVIĆ: Zabrinjava stepen agresivnosti

sklone nasilniÄ?kom ponaĹĄanju. Takve bande malih ne libe se da udaraju bez razloga, ali u tim napadima upotrebljavaju palice, ĹĄipke, metalne bokseveâ€?, pojasnio je Jasavić, koji je dodao da djeca sa takvim agresivnim ponaĹĄanjem najÄ?eťće potiÄ?u iz socijalno nesreÄ‘enih porodica. “ObiÄ?no je rijeÄ? o djeci koji u porodici imaju nasilnike.

Takav model prihvataju kao normalan, pa se kasnije ta agresivnost prenosi i na ulicu. Maloljetnici skloni tom

“Djeca sve agresivnijaâ€?: Jasavić ponaĹĄanju na ulici se onda dodatno nasilno oblikuju, pa tada nastaje bezbjednosni problemâ€?, naveo je on.

Zbog nanoĹĄenja teĹĄkih tjelesnih povreda lani je policija

Rukovodilac Odjeljenja za suzbijanje krvnih delikata i filijale za spreÄ?avanje maloljetniÄ?ke delinkvencije

ć naveo je da policija Ä?ini sve kako bi se smanjio broj nasilja meÄ‘u djecom.

On je naveo da i pored toga u proĹĄloj godini je evidentiran porast kriviÄ?nih djela, gdje su izvrĹĄioci bile maloljetne osobe. “Lani je u Crnoj Gori podnijeto 290 kriviÄ?nih prijava protiv maloljetnih izvrĹĄilaca, a da je najviĹĄe prijava bilo za one Ä?ija je starosna dob od 16 do 18 godinaâ€?, naveo je Jasavić.

Od ukupnog broja podnijetih kriviÄ?nih prijava u 2011. godini prednjaÄ?i Podgorica, gdje je policija protiv 39 maloljetnika procesuirala kriviÄ?ne prijave, dok je protiv 43 izvrĹĄioca podnijeto i 25 prekrĹĄajnih.

Ono ĹĄto policiju posebno zabrinjava je teĹžina nasilniÄ?kog ponaĹĄanja, koju pojedine maloljetne grupe ali i pojedinci pokazuju. “Posebno je alarmantna situacija ako uzmete u obzir koliÄ?inu agresivnosti, koju ta djeca sa devijantnim ponaĹĄanjem pokazuju. Posljednji napad maloljetne grupe na Zabjelu ukazuje joĹĄ jednom na podatak da mi na podruÄ?ju grada imamo joĹĄ nekoliko maloljetnih bandi.

Takve grupacije posebno su izraĹžene u ZagoriÄ?u, Koniku i na Zabjelu, gdje odranije imamo grupacije koje su

Foto: B.PEJOVIĆ

u Podgorici podnijela tri kriviÄ?ne prijave protiv sedam maloljetnika, a zbog nasilniÄ?kog ponaĹĄanja podnijete su takoÄ‘e tri prijave protiv ĹĄestoro djece. KriviÄ?ne prijave podnoĹĄene su i za nanoĹĄenje lakĹĄih povreda, a to se dogodilo protiv Ä?etiri maloljetnika.

PREDAVANJA o vrĹĄnjaÄ?kom nasilju U Filijali za suzbijanje maloljetniÄ?ke delinkvencije u PJ Podgorica imaju i struÄ?ni tim inspektora, koji u osnovnim i srednjim ĹĄkolama na podruÄ?ju grada drĹže predavanja o vrĹĄnjaÄ?kom nasilju. Predavanja su u proĹĄlog polugoÄ‘u odrĹžana u 11 srednjih i 29 osnovnih ĹĄkola, a tim za edukaciju pokuĹĄava ĹĄkolarcima da prenese podatke o ĹĄtetnosti bilo kakvog oblika nasilja.

“U pripremi je broĹĄura u kojoj će biti pojaĹĄnjeno djeci ĹĄta je sve nasilje, kakvi su oblici te pojave, podaci o narkoticima, alkoholu, kocki...BroĹĄura će biti ĹĄtampana na crnogorskom, albanskom i romskom jeziku, a to je za sada naÄ?in kako mi u policiji pokuĹĄavamo preventivno da utiÄ?emo na najmlaÄ‘u populacijuâ€?, naveo je Jasavić.

Policija je lani, a to će biti nastavljeno i ove godine, u ťkolskim dvoriťtima i unutar ťkola postavljala plakati kako da se svi u sistemu bolje bore protiv asocijalnih pojava.

Jasavić je naglasio da je policija u proťloj godini posebno povećala stepen kontrola u kladionicama i lokalima, gdje su protiv vlasnika takvih objekata podnoťene prijave zbog prisustva djece u mjestima predviđenim za kocku ili maloljetnika u alkoholisanom stanju. Ć

HAOS pravili i u „Ljuboviću�

Foto: B.PEJOVIĆ

Maloljetni + & , i - # , koji se sumnjiÄ?e da su krajem januara teĹĄko pretukli vrĹĄnjaka na Zabjelu, po odluci sudije za malojetnike, nalaze se u prostorijama Centra za djecu i mlade „Ljubovićâ€?.

Sa dvojicom djeÄ?aka, Ä?ija je agresivnost ĹĄokirala javnost, radi multidisciplinarni tim struÄ?njaka pokuĹĄavajući da se kod njih popravi devijantno ponaĹĄanje.

Osim ĹĄto su agresivnost na najgori naÄ?in pokazali na ulici, dvojica maloljetnika to Ä?ine i u Centru za djecu i mlade u “Ljubovićuâ€?. “SvaÄ‘alaÄ?ku narav i Ĺželju za tuÄ?om pokazali su i u “Ljubovićuâ€?, a posebno su agresivnost pokazivali u prvim danima boravka. KljuÄ?ni problem je ĹĄto ta djeca ne shvataju ozbiljnost svojih postupaka i ĹĄto u svemu tome ne vide niĹĄta loĹĄeâ€?, reÄ?eno je “Vijestimaâ€? u toj ustanovi.

DOLIJALI: Razbijena banda momaka koja je izvrťila viťe krađa u okolini Bara

Desetorica uhapĹĄena, jedan u bjekstvu Barski policajci rasvijetlili su viĹĄe kriviÄ?nih djela na podruÄ?ju te opĹĄtine i uhapsili deset momaka protiv kojih su podnijete kriviÄ?ne prijave, dok je jedan mladić u bjekstvu.

OsumnjiÄ?eni su mladići iz Bara, meÄ‘u kojima je i nekoliko maloljetnika. UhapĹĄeni su ! iz Bara, zbog postojanja osnovane sumnje da je poÄ?inio pet kriviÄ?nih djela teĹĄka kraÄ‘a i jedno kriviÄ?no djelo kraÄ‘a, " ! iz Bara, zbog postojanja osnovane sumnje da je poÄ?inio tri kriviÄ?na djela teĹĄka kraÄ‘a i Ä?etiri kriviÄ?na djela teĹĄka kraÄ‘a u pokuĹĄaju. # $ je uhapĹĄen zbog postojanja osnovane

sumnje da je poÄ?inio tri kriviÄ?na djela teĹĄka kraÄ‘a i Ä?etiri kriviÄ?na djela teĹĄka kraÄ‘a u pokuĹĄaju.

Iz istog grada uhapĹĄeni su i % & $ zbog postojanja osnovane sumnje da je poÄ?inio Ä?etiri kriviÄ?na

kraÄ‘a u pokuĹĄaju, ' iz Bara zbog postojanja osnovane sumnje da je poÄ?inio tri kriviÄ?na djela teĹĄka kraÄ‘a i " ( zbog postojanja osnovane sumnje da je poÄ?inio dva kriviÄ?na djela teĹĄka kraÄ‘a i jedno

teĹĄka kraÄ‘a i jedno kriviÄ?no djelo pomaganje i % ) $ zbog postojanja osnovane sumnje da je u dva navrata poÄ?inio teĹĄke kraÄ‘e.

Baranin * " ( je priveden zbog postojanja osnovane sumnje

OsumnjiÄ?eni su kako policija sumnja u viĹĄe navrata, u periodu od decembra proĹĄle godine do februara ove godine, u mjestima Dobre Vode, Veliki Pijesak, PeÄ?urice i Utjeha, provaljivali u kuće i prodavnice i krali tehniÄ?ke ureÄ‘aje i robu ĹĄiroke potroĹĄnje djela teĹĄka kraÄ‘a, ' zbog postojanja osnovane sumnje da je poÄ?inio tri kriviÄ?na djela teĹĄka kraÄ‘a i dva kriviÄ?na djela teĹĄka

kriviÄ?no djelo kraÄ‘a.

Maloljetni ! je uhapĹĄen zbog postojanja osnovane sumnje da je poÄ?inio dva kriviÄ?na djela

da je poÄ?inio dva kriviÄ?na djela pomaganje i jedno kriviÄ?no djelo prikrivanje, dok je " % ( uhapĹĄen zbog postojanja osnovane

sumnje da je poÄ?inio kriviÄ?no djelo prikrivanje.

Iz policije su naveli da su osumnjiÄ?eni u viĹĄe navrata, u periodu od decembra proĹĄle godine do februara ove godine, u mjestima Dobre Vode, Veliki Pijesak, PeÄ?urice i Utjeha, podesnim predmetima provaljivali u kuće i prodavnice i krali tehniÄ?ke ureÄ‘aje i robu ĹĄiroke potroĹĄnje. Oni su ukradene predmete, kako kaĹžu iz policije, prodavali, a u nekim sluÄ?ajevima i uniĹĄtavali.

Iz Uprave policije su kazali da se " nalazi u bjekstvu i za njim je raspisana potraga.

ĹĄ

Dokazi na kaĹĄiÄ?icu

- Uprava policije joĹĄ nije dostavila tuĹžilaĹĄtvu kompletnu dokumentaciju koja je od njih traĹžena u istrazi o raspodjeli 668 hiljada eura koje je policija uĹĄtedjela 2008. godine i u decembru te godine dala 91 sluĹžbeniku policije.

Iz Uprave policije to su “Vijestimaâ€? i potvrdili i kazali da će tuĹžilaĹĄtvu, ako bude potrebno, dostaviti joĹĄ dokumentacije. „Uprava policije postupa po nalogu specijalnog tuĹžioca, kojem je ranije dostavila odreÄ‘enu dokumentaciju, ĹĄto će u konkretnom sluÄ?aju, shodno potrebi, Ä?initi i ubuduće“, odgovor je Tima za odnose sa javnoťću na pitanje „Vijesti“ da li su i kada predali kopletnu dokumentaciju specijalnom tuĹžiocu. „Vijestima“ je nezvaniÄ?no reÄ?eno u tuĹžilaĹĄtvu da im policija daje podatke „na kaĹĄiÄ?icu“ i da su im do sada uputili viĹĄe urgencija za dostavljanje kompletne dokumentacije potrebne da se istraĹži da li je novac u Upravi policije dijeljen mimo zakona.

Specijalno tuŞilaťtvo za borbu protiv organizovanog kriminala, postupajući po anonimnoj prijavi, mjesecima provjerava kako je krajem 2008. godine u Upravi policije, na ime stambenih kredita ili poboljťanja uslova stanovanja, određenim sluŞbenicima podijeljeno oko 668 hiljada eura koje su uťteđene u budŞetu policije za tu godinu.

Kriterijumi za dobijanje kredita poÄ?etkom 2009. godine bili su uzrok velikog nezado-

Starjeťine sastavljale spiskove za novac: Uprava policije voljstva većine sluŞbenika Uprave policije koji se nijesu naťli na tom spisku, posebno onih koji Şive kao podstanari ili kod roditelja.

Posebno je iritirala Ä?injenica da su neki rukovodioci, iako su već dobili stambene kredite, ponovo traĹžili i dobili pomoć za proĹĄirenje ili renoviranje stana.

Novac su tada dobili u podgoriÄ?koj policiji ĹĄef ĹĄ i njegov tadaĹĄnji zamjenik, a sada ĹĄef kriminalistiÄ?ke uprave u ANB

Ä? ć,

ć,

ĹĄ, !

" !, # ! $

, ť # ć,

# " ć, !

ć,

# Šť ć, !

! # ć, #

Foto:B.PEJOV IĆ

rukovodilac # Ĺ

ć, # ť i !

' ć. U Nikťiću (

" Ä? i ) Ĺž " ć. U

Ĺ EFOVIMA od 10 do 30 hiljada Novac je policija uĹĄtedjela tako ĹĄto je ĹĄef Sektora za ljudske resurse # ć zakinuo isplate na ime godiĹĄnjih odmora policiji, operativcima smanjio limit za telefonske raÄ?une i sveo ih na nekoliko eura, smanjio koliÄ?inu goriva koju mjeseÄ?no mogu da potroĹĄe za operativni rad na terenu i umanjio troĹĄkove za zakupe.

Raspodjela uĹĄteÄ‘enog novca napravljena je tako da su Ä?elni ljudi u nekim podruÄ?nim jedinicama i sektorima meÄ‘u sobom podijelili 10.000, 15.000, ali i mimo zakona i 30.000 eura.

SluĹžbenici na niĹžim pozicijama u policijskoj hijerarhiji dobili su od tri do pet hiljada, a jedino za takve sluÄ?ajeve koji su se naĹĄli na spornom spisku tada nijesu osporavani razlozi za dobijanje kreditne pomoći pod povlaťćenim uslovima.

Tadaťnji direktor policije # # ć na spisak za raspodjelu novca je stavio svoje najbliŞe saradnike, dok je starjeťinama organizacionih jedinica prepustio da sastave spiskove za svoje podređene.

! ć- U Andrijevici !

ć, #

ć i

ć, a u Bijelom Polju !

ć i . đ ć.

U Mojkovcu su novac dobili # * ć i # !

ć, a u Herceg Novom * ć, * ! ' ć i ) !

ć. U Specijalnoj antiteroristiÄ?koj jedinici novac su dobili Ĺ˝ !

ć, !

*

ć, # * Ä? ć, ! * # $ ć, ! ' # ć, ! 0 # ' ć i

Kriterijumi za dobijanje kredita poÄ?etkom 2009. godine bili su uzrok velikog nezadovoljstva većine sluĹžbenika Uprave policije koji se nijesu naĹĄli na tom spisku ć, Ĺ˝ # ! Ä? ć, # ! ć, ÄŒ &

ć, ! ! ć, # ć i # ť ć. U cetinjskoj policiji novac su dobili

ĹĄ, ! ć ÄŒ " ! ' i ( ĹĄ ć. U KolaĹĄinu ĹĄ! ć i ) Ĺž * ć. U Danilovgradu

beranskoj policiji ĹĄ!

" !, # ! ) " ć, # ) ! ć, ( )

ć, # Šć ! ć,

ć, # Ä? ! ć i # "

ć. U RoŞajama ! Š" ć i ! , " . U Plavu rukovodilac Ş # Š" ć i

Ä? ! ć.

ć, rukovodilac Odjeljenja za meÄ‘unarodnu policijsku saradnju, 1 ! , ! ć iz UnutraĹĄnje kontrole, a iz sektora kriminalistiÄ?ke policije rukovodilac u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala ! # ć, #

Ä? # ć, ĹĄef Odjeljenja za posebne provjere i Ĺž ć.

Iz Sektora graniÄ?ne policije novac su dobili

ć, 1 " ĹĄ Ä? ć, # 0 # ' ć, # !

ć i ) # ' # ć.

Iz sektora za ljudske resurse, kojim rukovodi Dragoslav Minić, koji je novac i uťtedio, pare su dobili ť,

# " , ! ć, # & !ĹĄ ć, # ć, 1 ĹĄ ć, ) ! ĹĄ! ć, , # ) ć ć. U Upravi za obezbjeÄ‘enje liÄ?nosti i objekata novac su dobili ĹĄef # ć, # ć,

)

ć, !

ć, Ä? #

!

ć, ) # # ť ć,

ć, )

# " Šć ' ć, # )-

ć, Ş # ć, !

! ć,

Ĺž , ĹĄ! ć, # ! ) ĹĄ! ć, ! ) ć i Ä? ! ć, a iz kabineta direktora novac je dobio # " Ä? ! ć. Ć

PRAĆENI DVIJE I PO GODINE: Španski inspektor otkrio detalje hapťenja Bojovića, Milisavljevića i Petrića

Luka se drĹžao kao vojnik i rekao da je Litvanac

Ĺ ef ĹĄpanske policije 0

u razgovoru za hrvatski “Jutarnjiâ€? otkrio je pojedinosti hapĹĄenja , ! )

ć , # # # ć i ĹĄ ć , i kazao da je sve poÄ?elo praćenjem Milisavljevića zvanog Vlada Budala. “Milisavljević je stigao iz Madrida u Valenciju, gdje je Ĺživio Bojović.

Ovdje je zapravo bio popriliÄ?no poznat. Predstavljao se kao graÄ‘evinski poduzetnik i gotovo je svaki dan bio u restoranu ’Bodega La Paz’. Konobarima je uvijek ostavljao velike napojniceâ€?, kazao je Guerrero, koji je na poziciju ĹĄefa policije doĹĄao nedavno i jedan je od najmlaÄ‘ih i najuspjeĹĄnijih policijskih eksperata za to podruÄ?je. “Po obiÄ?aju, druĹĄtvo se okupilo i naruÄ?ili su puno ĹĄpanjolskih specijaliteta. Desetak naĹĄih agenata pratilo je svaki korak Bojovića i Milisavljevića, koji su se sastajali.

Dio njih je bio u restoranu, a dio je stajao vani, spreÄ?avajući druge goste da uÄ‘uâ€?, istakao je Guerrero.

ZVALI ga Budala jer je zavrťio fakultet Milisavljević ili Vlada Budala je taj nadimak dobio zato ťto je jedini u

bandi zavrĹĄio fakultet, piĹĄe “Jutarnjiâ€?.

Akcija se odvijala prema planu.

Policija im je pristupila. Samo je jedan pokuĹĄao pobjeći, ali je brzo savladan. Bojović je bio potpuno miran. Ustao je i predstavio se kao Litvanac. Izvadio je i litvanski pasoĹĄ, za koju su poslije utvrdili da je laĹžan. Nije pruĹžao nikakav otpor i drĹžao se poput uhapĹĄenog vojnika. “Mislim da mu je ta disciplina pomogla u bijegu. Znao je kako nas izbjegavati i vojniÄ?ki se drĹžao tih pravila, nismo mu mogli ući u tragâ€?, napominje Guerrero.

Zanimljivo je da je podjednako disciplinovana bila i njegova supruga, kazao je ĹĄef policije. “OÄ?ito nam je bilo da su se iskreno voljeli i znali smo da su se nekoliko

puta naťli u Španiji tokom naťe istrage. Ali, ni onda mu nismo mogli ući u trag. Komunicirali su ťifriranim porukama i uvijek su koristili taksi koje bi mijenjali po nekoliko puta�, istakao je Guerrero.

NIJE znala da joj je muĹž ubica Bojovićeva supruga je potpuno posvećena odgoju njihove djece koji su vrhunski sportisti i odliÄ?ni Ä‘aci. “Reklo bi se da su vodili idiliÄ?an Ĺživot. Zato su svi koji je poznaju ostali u potpunom ĹĄoku kada su saznali da je njen suprug, za kojeg nijesu znali, traĹženi kriminalac i ubicaâ€?, kazao je Guerrero.

Bojović, Milisavljević, Petrić Susjedi je poznaju kao izuzetno elegantnu, ljubaznu i lijepu Ĺženu koja je upadala u oÄ?i svojim izgledom. ‘Zapravo, i ona je sama bila iznenaÄ‘ena kada smo joj rekli za ĹĄto ga sve teretimo. Rekla nam je da zna da se skriva, ali ne vjeruje da je on u stanju uÄ?initi to ĹĄto smo joj rekli’, rekao je ĹĄef ĹĄpanske policije.

INFORMACIJA o lokaciji Bojovića doĹĄla iz zatvora ‘Treba reći da je ovo bila naporna

SVETIO kuma Arkana Bojovićevo vojniÄ?ko drĹžanje ne Ä?udi, s obzirom na to da je uhapĹĄeni pripadnik Zemunskog klana bio i pripadnik Arkanovih Tigrova, vojske ubijenog voÄ‘e kojeg je HaĹĄki sud optuĹžio za ratne zloÄ?ine u Hrvatskoj i BiH, kao i da mu je Ĺ˝ # ! Ĺž ć ! bio kum.

Kad je Arkana 2000. godine u predvorju beogradskog hotela “Intekontinental� ubio " # ć

koji je nedavno uhapĹĄen u JuĹžnoafriÄ?koj Republici, Bojović je za organizaciju njegove likvidacije optuĹžio ) ! & . ć &

, ť! ć i

1 ć Ĺ ! . Jeftović je ubijen 2004. godine, a na DraĹĄkovića i Nedovića je pokuĹĄan atentat, ali su poginuli njihovi tjelohranitelji Ĺ˝ Ä? ć i # & Ä? ć.

Foto: “JUTARNJI LIST�

istraga, koja je pokazala koliko je kljuÄ?no da policije dviju drĹžava saraÄ‘uju. Istraga je trajala dvije i po godine, a prve informacije da je Bojović u Ĺ paniji dobili smo od policije u Srbiji, odnosno njihovog specijalnog Odjeljenja za meÄ‘unarodnu saradnjuâ€?, kazao je Guerrero.

Njima je informacija doĹĄla iz beogradskog zatvora i odmah su je proslijedili nama, istakao je on. “Tada je poÄ?elo masovno praćenje svih ljudi koji su bilo povezani s Bojovićem, od supruge preko prijatelja pa do poznanikaâ€?, naveo je Gererro.

Prilikom pretresa Bojovićevog stana policija je pronaĹĄla viĹĄe od pola miliona eura u gotovini, tri mitraljeza, poluautomatske puĹĄke, municiju i laĹžna dokumenta. “U Ĺ paniji su posjedovanje ilegalnog oruĹžja i laĹžnih dokumenata, kao i opiranje hapĹĄenju, teĹĄka kriviÄ?na djela pa su zadrĹžani u pritvoru. O eventualnom izruÄ?enju joĹĄ se uvijek ne govoriâ€?, rekao je ĹĄef policije.

BLOKADA: Uprava policije joĹĄ nije dostavila sva dokumenta u istrazi o raspodjeli novca

Sirija postaje nova Bosna

ODMAZDA: Iranske vlasti poÄ?ele sa obustavljanjem sirove nafte pojedinim zemljama Evropske unije Teheran traĹži nove klijente, saopĹĄteno je iz ministarstva nafte

Mete Pariz i London

Iran je obustavio prodaju sirove nafte britanskim i francuskim kompanijama, saopĹĄtilo je juÄ?e ministarstvo nafte u Teheranu, u znak odmazde zbog sankcija Evropske unije koje su usmjerene na „crno zlato“ Islamske Republike. „Prekinut je izvoz sirove nafte britanskim i francuskim kompanijama... naĹĄu naftu ćemo prodavati novim klijentima“, rekao je portparol ministarstva , objavila je agencija Rojters.

Evropska unija je u januaru odluÄ?ila da od 1. jula obustavi uvoz sirove nafte iz Irana zbog spornog nuklearnog programa te zemlje, Ä?iji je cilj, smatraju zapadne sile, pravljenje atomske bombe. Iranske vlasti negiraju te tvrdnje.

Iranski ministar nafte je 4. februara izjavio da će ta islamska zemlja obustaviti izvoz nafte „nekim“ evropskim zemljama.

Evropska komisija je proťle nedjelje saopťtila da Unija neće ostati bez nafte ako Iran prekine izvoz, zato ťto imaju dovoljno zaliha da zadovolje potrebe građana u narednih 120 dana.

Mjesecima uoÄ?i sankcija Brisela, glavni potroĹĄaÄ?i iranske nafte na Starom kontinentu su, prema rijeÄ?ima izvora iz industrije, smanjili kupovinu za viĹĄe od trećinu u martu – ili preko 300.000 barela dnevno.

Od evropskih drĹžava, poremećaji u izvozu iranske nafte najviĹĄe utiÄ?u na dugom opterećenu GrÄ?ku.

Saudijska Arabija je saopťtila da je spremna da nadomjesti prazninu na trŞiťtu time ťto će sklopiti ugovore sa tim evropskim zemljama.

Iran je kritikovao zvaniÄ?ni Rijad zbog te ponude, podsjetio je Rojters.

Iranske vlasti smatraju da smanjenja neće uticati na prodaju sirove nafte, ali su upozorili da će sankcije dovesti do povećanja cijena „crnog zlata“ u svijetu. „Imamo naĹĄe klijente... Iranske vlasti imaju na umu zamjene za te kompanije“, kazao je Nikzad.

Sankcije EU ukljuÄ?uju grupu dodatnih restrikcija na Iran koje prevazilaze sankcije dogovorene proĹĄlog mjeseca u UN, a ukljuÄ?uju zabranu saradnje sa iranskim bankama i osiguravajućim kućama i investiranja u unosni sektor nafte i gasa te zemlje.

Ove sankcije imaju za cilj da se pojaÄ?a finansijski pritisak na petog po veliÄ?ini izvoznika nafte u svijetu, koji ima malu sposobnost rafiniranja i mora da uvozi benzim kako bi zadovoljio oko 40 odsto potreba domaće potroĹĄnje. ĹĄ

Hladnokrvna ubistva snajperima, nasumiÄ?no granatiranje, operacije pod svjetloťću munja, smrt, strah i glad u mraÄ?nom gradu pod nemilosrdnim Ä?ekićem nadmoćne sile‌ Po svojoj haotiÄ?noj okrutnosti, sukob u Siriji poÄ?inje da podsjeća na rat u Bosni prije 20 godina kada su srpske, muslimanske i hrvatske snage rasparÄ?ale tu zemlju, piĹĄe Rojtersov analitiÄ?ar ' ( .

Bosanski pokolj emitovan je ĹĄirom svijeta iz mjeseca u mjesec putem 24-Ä?asovnih satelitskih vijesti, koje su onda bile u svojoj ranoj fazi. Krvoproliće u sirijskom gradu Homsu se prikazuje svijetu skoro iz sata u sat putem mobilnih telefona i amaterskih video snimaka.

Slike mrtvih beba, otkinutih udova, krvi koja teÄ?e potocima i ljudi poludjelih od tuge izazivaju uĹžas praćen pozivima za oruĹžanu inostranu intervenciju.

Hamilton podsjeća da se intervencija u Bosni desila, ali uz toliko oklijevanje da je agonija tamoĹĄnjeg stanovniĹĄtva trajala skoro Ä?etiri godine tokom kojih je stradalo desetine hiljada ljudi, a milion ih je ostalo bez krova nad glavom.

Zapadne sile koje su na kraju zaustavile krvoproliće kaŞu da nemaju namjeru da ulaze u Siriju, ťto je potez koji bi mgoao imati nesagledive posljedice u ovom nestabilnom regionu.

Bosna je bila mala jugoslovenska republika, kriza u Evropi na pragu NATO-a.

Sirija je velika arapska republika sa moćnim prijateljima Rusijom i Iranom, smjeťtena na strateťkoj raskrsnici.

ZajedniÄ?ki imenitelj koji se odmah moĹže primijetiti izmeÄ‘u ove dvije zemlje je tenk T-72 iz sovjetske ere. On gazi sve pred sobom na putu ka gradovima gdje se

sukobljava sa slabo naoruĹžanim pobunjenicima i civilima tokom jedanaest mjeseci represije koju sprovodi sirijski predsjednik ĹĄ .

Postoji osjećaj već viÄ‘enog u vezi sa ovim scenama i „humanitarnim“ ljekovima koji se sada zahtijevaju - misijama pomoći koje su u Bosni neumoljivo dovele do oruĹžane intervencije. „Bosanski rat i sukob u Siriji su po prirodi razliÄ?iti“, smatraju ) * +" i , ! & - iz Instituta za BliskoistoÄ?nu politiku u VaĹĄingtonu. MeÄ‘utim, „svaka meÄ‘unarodna grupa koja Ĺželi da sprovede humanitarnu intervenciju kako bi zaĹĄtitila civile i enklave koje je 'oslobodila' opozicija u Siriji, treba da izvuku lekcije iz Bosne iz perioda 1990-ih“.

Te lekcije pokazuju da bi intervencija zahtijevala meÄ‘unarodne snage koje imaju zaĹĄtitu vazduĹĄnih snaga i koje imaju mandat da uzvrate na vatru. To bi najvjerovatnije bila intervencija na Ä?elu sa NATO-om koju bi predvodio neki muslimanski general iz NATO Ä?lanice Turske i koja bi ukljuÄ?ivala arapske jedinice.

( ! !.

Francuska Ĺželi da Savjet bezbjednosti UN-a odobri njen plan za uspostavljanje humanitarnih koridora u Siriji iz Turske, Libana ili Jordana do mediteranske obale ili nekog aerodroma.

Međutim, francuski predsjednik u petak je odbacio direktnu intervenciju, navodeći da „revolucija u Siriji neće biti vođena spolja, ... nego mora biti vođena iznutra“.

U Bosni je svijet gledao kako se deĹĄavaju zvjerstva dok je intervencija dolazila usporeno zbog zapadnog oklijevanja da uÄ‘e u neĹĄto ĹĄto se smatralo etniÄ?kim

graÄ‘anskim ratom, dok su ruski Ä?vrsti stav o nemijeĹĄanju i rjeÄ?ita dipomatija bili zamagljeni prikladnim pretvaranjem da je to fer borba, piĹĄe Hamilton.

SliÄ?ni faktori igraju ulogu i u Siriji. Veto Rusije i Kine do sada su blokirali bilo kakvu akciju koju bi mogao sprovesti Savjet bezbjednosti, insistirajući na nemijeĹĄanju u gerilsku pobunu protiv legitimne drĹžave.

MeÄ‘utim, proĹĄle nedjelje, generalna SkupĹĄtina UN osudila je Asadovu vladu zbog sve većeg krĹĄenja ljudskih prava i poruÄ?ila mu da mora da ode. Ovom rezolucijom podrĹžan je plan Arapske lige

SKLONIŠTA i koridori Turska je prije nekoliko mjeseci pozvala na pruŞanje skloniťta Sirijcima, a sada sarađuje sa Arapskom ligom i Francuskom. Najmanje 5.500 Sirijaca ubijeno je tokom posljednjih 11 mjeseci, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija.

Sastanak „Prijatelja Sirije“ koji treba da se sa predstavnicima arapskih zemalja odrĹži u Tunisu 24. februara „će poslati veoma snaĹžnu poruku solidarnosti sa sirijskim narodom i takoÄ‘e će upozoriti si- Pripadnici UNPROFOR-a u Mostaru, april 1994. rijski reĹžim“, kaĹže turiski ĹĄef diplomatije

Foto: Rojters

kojim se zahtijeva povlaÄ?enje sirijskog teĹĄkog naoruĹžanja iz gradova. Ova rezolucija je neobavezujuća, ali su takve bile i prve rezolucije o Bosni.

Bijes i zgraĹžavanje svjetskog javnog mnjenja ispostavili su se kao najbolje oruĹžje u Bosni protiv bosanskih Srba naoruĹžanih tenkovima i artiljerijom.

U Sarajevu je proĹĄle nedjelje holivudska zvijezda i aktivistkinja za ljudska prava Ä‘ Ĺž , prikazala novi ratni film „U zemlji krvi i meda“. Kazala je da se nada da će film sluĹžiti kao „poziv na buÄ‘enje“ svijetu da zaustave zvjerstva u Siriji.

Generalni sekretar NATO-a / (! kaĹže da, Ä?ak i sa mandatom UN i arapskom podrĹĄkom, sumnja da bi se alijansa umijeĹĄala. Ipak, kao ĹĄto se pokazalo u sluÄ?aju Bosne, politika se moĹže promijeniti. „Mi nemamo psa u ovoj borbi“ Ä?uvena je izjava ameriÄ?kog drĹžavnog sekretara Ĺž ( iz 1991, nakon neuspjele misije da se zaustavi krvavi raspad Jugoslavije koji je pokrenuo bosanski rat.

MeÄ‘utim, kada se to pretvorilo u najgori konflikt u Evropi od Drugog svjetskog rata, NATO se umijeĹĄao, u poÄ?etku sa 50 mirotvoraca, ali se sve zavrĹĄilo sa sto hiljada pripadnika alijanse u zemlji, nakon bombardovanja teĹĄkog naoruĹžanja bosanskih Srba kako bi se nametnuo mirovni sporazum.

Bilo je potrebno pet godina i viťe od sto rezolucija Savjeta bezbjednosti da se ugasi rat za koji su se UN nadale da će se zavrťiti u ljeto 1992. On se zavrťio u zimu 1995, poťto je stradalo viťe od 100.000 ljudi i poťto su uniťteni cijeli gradovi.

MeÄ‘utim, joĹĄ mnogo Ĺživota je saÄ?uvano jer su bosanska zvjerstva postavila izazov

Granatirano naselje u Homsu, februar 2012. za snage UN i njihove evropske NATO saveznike da ne smiju sebi priuĹĄtiti neuspjeh.

IZBJEGAVANJE greĹĄaka iz Bosne Za uspostavljanje primirja i humanitarnih koridora u Sirji bio bi potreban mandat UN. Rusija, koja se protivi „promjeni reĹžima“, kaĹže da bi morala da vidi tekst te rezolucije. Intervencija u Bosni poÄ?ela je sa jednim koridorom za humanitarnu pomoć i zaĹĄtićene zone UN u susjednoj Hrvatskoj, ĹĄto je zahtijevalo lako naoruĹžane ZaĹĄtitne snage UN - UNPROFOR. Isprva skromna, njihova uloga je porasla i postala centralna.

U junu 1992, rezolucija broj 761 Savjeta bezbjednosti istakla je hitnost dopremanja pomoći u Sarajevo. Konvoj osoblja UN i pripadnika UNPROFOR-a uputio se preko hrvatskih planina da preuzme kontrolu nad sarajevskim aerodromom.

UNPROFOR je postao ono ĹĄto je istoriÄ?ar

( Ĺ ! nazvao „jednom od najnesrećnijih mirovnih misija UN u posljednje vrijeme“, klasiÄ?an sluÄ?aj „spore misije“ koja je izvukla bolne lekcije iz svojih mnogobrojnih greĹĄaka.

Stupajući na bosansko tlo NATO je bio

PLAN B: Iako Brisel pokuĹĄava da zadrĹži GrÄ?ku u eurozoni, njen izlazak bi se mogao pokazati kao dobra opcija

Za Grke bankrot moĹže biti spas Ako bankrotira GrÄ?ka, eurozona gotovo sigurno neće propasti - ona ipak Ä?ini samo 2% vrijednosti eurozone Od dopisnice „Vijesti“: - Iako u Briselu kaĹžu da nemaju „plan B“ ako padne GrÄ?ka, Ä?ini se da to nije baĹĄ tako.

Ako GrÄ?ka bankrotira, rezervna pozicija je pokuĹĄaj spasavanja Portugala i istovremeno podizanje zaĹĄtitnog zida prema Italiji, Ĺ paniji i Irskoj.

Portugal jeste u opasnosti jer mu dug raste, iako Lisabon „radi sve ĹĄto Brisel kaĹže“. Iako bez pogovora steĹže kaiĹĄ i smanjio je budĹžet za trećinu, ipak mu se, moĹžda baĹĄ zbog toga jer previĹĄe steĹže kaiĹĄ, dugovanja povećavaju.

Foto: Rojters

Da Grci promijene valutu, strancima bi sve pojeftinilo Dakle, ne samo GrÄ?ka, nego ni Portugal nije siguran u svoju poziciju. ZaĹĄtitni zid sastoji se od toga da banke i fondovi otpiĹĄu

grÄ?ke obveznice prije nego ĹĄto GrÄ?ka bankrotira, a da istovremeno povećaju garantni kapital.

Cilj dokapitalizacije banaka, na

DRAHMA ili grÄ?ki euro KaĹžnjavati Grke nije racionalno. GrÄ?ka se neće vratiti na put rasta samo sa stezanjem kaiĹĄa, već je potrebno obnoviti konkurentnost – ĹĄto je nemoguće sa „njihovim eurom“.

Prema ameriÄ?kim ekonomskim blogerima, GrÄ?ka bi uvela svoju valutu, pa bila to drahma po kursu dvije drahme za euro, ili grÄ?ki euro, koji bi, u odnosu na njemaÄ?ki euro, bio 2:1.

U tom sluÄ?aju, GrÄ?ka bi se izvukla, jer bi strancima sve pojeftinilo, recimo ljetovanja, nekretnine, biznis, ali i dionice... PatetiÄ?ni Grci kao & optuĹžuju Zapad, ali barem ĹĄest mjeseci nakon bankrota, bilo bi im relativno dobro.

GrÄ?ka bi odmah emitovala nove obveznice, zemlja

bi bila bez duga, ostavili bi ostatak eurozone da se nose sa zaĹĄtitnim zidom, optuĹživali bi NjemaÄ?ku i Brisel da su do toga doveli, svakog, samo ne sebe.

Atina bi i dalje vraćala dugove Evropskoj centralnoj banci i MMF-u, ali uz veoma veliki popust.

Vraćala bi, doduĹĄe, dugove svojim bankama i stranim fondovima. Uvoz bi veoma poskupio – npr. automobili i bijela tehnika iz uvoza bi bili dvostruko skuplji. No, to znaÄ?i da bi se okrenuli domaćim proizvodima, a to bi donijelo nova radna mjesta i rast proizvodnje. Za deset godina Ä?ak bi mogli dostići odliÄ?an standard, pod uslovom da se rijeĹĄe navike da drugi plaćaju njihove raÄ?une.

koju stalno apeluje MMF je da u momentu kad GrÄ?ka, a moĹžda i Portugal, prestanu da plaćaju svoje obveznice, tj. kad njihova vrijednost postane nula, da u tom momentu ne bankrotiraju banke i fondovi.

Ako bankrotira GrÄ?ka, eurozona gotovo sigurno neće propasti - ona ipak Ä?ini samo dva odsto vrijednosti eurozone.

MeÄ‘utim, moĹže se dogoditi da zemlje jednostavno „odbace euro“ i vrate se na nacionalne valute.

No, za tim neće biti potrebe, ako je zaĹĄtitni zid dovoljno dobar, odnosno ako potraga banaka za kapitalom donese rezultate. Ĺ taviĹĄe, eurozona moĹže izaći Ä?vrťća.

PsiholoĹĄki, kad bi Brisel GrÄ?ku pustio niz vodu, to ne bi bilo toliko nepodnoĹĄljivo kao prije godinu. Upravo suprotno, javlja se kolektivna Ĺželja da se GrÄ?ka kazni. JoĹĄ doduĹĄe ima neke ĹĄanse da se GrÄ?ka spase, ako bi neko naĹĄao naÄ?in kako bi to trebalo uraditi. Za sada, logika nam govori sljedeće: Trojka, odnosno MMF i druge zemlje EU mogu pokrivati grÄ?ke gubitke joĹĄ neko vrijeme. Već je na GrÄ?ku otiĹĄlo mnogo novaca, 300 milijardi eura, kako je naveo potpredsjednik Komisije ĹĄ Ĺ %Ä? Ä?.

Postavlja se pitanje kakvog smisla ima davati i dalje. Kome?

Onim izluÄ‘enim politiÄ?arima, notorno korumpiranim, koji su se, do proĹĄle sedmice borili da poslanicima ne smanje plate i povlastice. I joĹĄ vaĹžnije pitanje dokad?

Ć

$$$

Foto: Rojters

obavezan da ĹĄtiti svoje trupe koje su u to vrijeme morale da imaju podrĹĄku tenkova i ratnih aviona alijanse. Kako navodi Hamilton, nakon mnogih prezrivih izazivanja od strane bosanskih Srba, alijansa je konaÄ?no dobila „robustni“ mandat UN za koje su vojni analitiÄ?ari ocijenili da je bio potreban od poÄ?etka.

MeÄ‘utim pravo da uzvrate vatru doĹĄlo je tek poslije poniĹženja vojnika koji su bili svjedoci nekaĹžnjenog granatiranja ljudi u skloniĹĄtima, dok su TV kamere snimale oÄ?iglednu nemoć NATO-a.

Upravo sada perspektive mirovnih snaga UN za Siriju se Ä?ine jednako slabim s obzirom na to da tamo „nema mira za Ä?uvanje“. MeÄ‘utim, ni 1992. u Bosni nije bilo mira za Ä?uvanje.

Kagaptaj i Tejbler sa Instituta u VaĹĄingtonu kaĹžu da bi misija u Siriji mogla uspjeti i da bi se izbjegla eskalacija ukoliko se nauÄ?e lekciju iz Bosne i izbjegnu zamke.

Prvo, u Siriji se mora izbjeći „formiranje skloniĹĄta za civile bez pouzdane vojne strukture koja bi ih ĹĄtitila“. Drugo, ne smiju se „slati pripadnici mirovnih snaga bez Ä?vrstog mandata koji im dozvoljava da uzvrate na vatru“. Treće mora se „koristiti vazduĹĄna sila kako bi se zaĹĄtitile enklave i odrĹžali humanitarni koridori“.

STOTINE HILJADA na protestima u Ĺ paniji – Stotine hiljada demonstranata s crvnim zastavama izaĹĄle su juÄ?e na ulice gradova Ĺ panije da bi protestom odgovorile vladi koja reformom propisa o radnim odnosima Ĺželi da smanji stopu nezaposlenosti od 23 odsto. Demonstracije su odrĹžane u 57 gradova, a u Madridu i Barseloni su bili glavni skupovi na poziv sindikata koji kaĹžu da refoma „ubrzava uniĹĄtavanje radnih mjesta“. Vlada pokuĹĄava da izvuÄ?e zemlju iz krize i suzbije rekordnu nezaposlenost. Sindikati su saopĹĄtili da je u Madridu protestovalo 500.000 ljudi, u Barseloni 400.000, 150.000 u Valensiji, 50.000 u Sevillji. Po policiji, u Madridu ih je bilo 50.000, a 30.000 u Barseloni, 25.000 u Valensiji, 5.000 u Sevilji. NajviĹĄe pogoÄ‘eni nezaposlenoťću (48,6%) su mladi od 16 do 24 godine koji su masovno ukljuÄ?ili u demonstracije na poziv dva velika sindikata – UGT i Radne komisije. Vlada je 11. februara zapoÄ?ela novu reformu Ä?iji su cilj „fleksibilni uslovi“ rada, uz smanjenje otpremnine prilikom otpuĹĄtanja i uz stimulisanje zapoĹĄljavanja mladih.

DAÄŒIĆ: Kosovo lobira protiv kandidature Srbije u EU – Ministar unuFoto: Beta traĹĄnjih poslova Ä? ć izjavio je juÄ?e da je vlada Kosova poslala pismo svim Ä?lanicama EU u kojem je predloĹžila da Srbiji ne bude odobren status kanidata i u kojem je Beograd okrivila za neuspjeh dijaloga. „U pismu se istiÄ?e da je postignut samo ograniÄ?en napredak u dijalogu i ukazuje na nedostatak suĹĄtinskog dijaloga u implementaciji u postizanju dogovora o otvorenim pitanjima“, rekao je DaÄ?ić. S tim u vezi, Kosovo je pozvalo EU i drĹžave Ä?lanice da to imaju u vidu posebno u kontekstu odluke o dodjeli kandidature Srbiji krajem februara, rekao je DaÄ?ić.

U EKSPLOZIJI u diskoteci povrijeÄ‘eno 17 osoba ! ! ĹĄ " Najmanje 17 osoba povrijeÄ‘eno je juÄ?e u dvije eksplozije u jednoj diskoteci u gradu Sigetu Marmatijel na sjeverozapadu Ruminije. Eksplozije je izazvalo curenje gasa u susjednoj kancelariji, naveo je zvaniÄ?nik lokalne uprave " ! # . Prva eksplozija dogodila se u ranim jutarnjim Ä?asovima i tada je povrijeÄ‘eno sedmoro. Nekoliko sati kasnije dogodila se joĹĄ jedna eksplozija kada su istraĹžitelji poÄ?eli istragu o prvoj i tada je povrijeÄ‘eno joĹĄ deset osoba meÄ‘u kojima dvojica policajaca. Vlasti su neke od teĹže povrijeÄ‘enih prebacile u bolnicu u BukureĹĄtu.

POREÄ?ENJE: Oklijevanjem meÄ‘unarodne zajednice da interveniĹĄe kako bi Damask prestao sa nasiljem, rizikuje se ponavljanje greĹĄaka iz 1990-ih

Foto: Rojters

Sirija postaje nova Bosna

ODMAZDA: Iranske vlasti poÄ?ele sa obustavljanjem sirove nafte pojedinim zemljama Evropske unije Teheran traĹži nove klijente, saopĹĄteno je iz ministarstva nafte

Mete Pariz i London

Iran je obustavio prodaju sirove nafte britanskim i francuskim kompanijama, saopĹĄtilo je juÄ?e ministarstvo nafte u Teheranu, u znak odmazde zbog sankcija Evropske unije koje su usmjerene na „crno zlato“ Islamske Republike. „Prekinut je izvoz sirove nafte britanskim i francuskim kompanijama... naĹĄu naftu ćemo prodavati novim klijentima“, rekao je portparol ministarstva , objavila je agencija Rojters.

Evropska unija je u januaru odluÄ?ila da od 1. jula obustavi uvoz sirove nafte iz Irana zbog spornog nuklearnog programa te zemlje, Ä?iji je cilj, smatraju zapadne sile, pravljenje atomske bombe. Iranske vlasti negiraju te tvrdnje.

Iranski ministar nafte je 4. februara izjavio da će ta islamska zemlja obustaviti izvoz nafte „nekim“ evropskim zemljama.

Evropska komisija je proťle nedjelje saopťtila da Unija neće ostati bez nafte ako Iran prekine izvoz, zato ťto imaju dovoljno zaliha da zadovolje potrebe građana u narednih 120 dana.

Mjesecima uoÄ?i sankcija Brisela, glavni potroĹĄaÄ?i iranske nafte na Starom kontinentu su, prema rijeÄ?ima izvora iz industrije, smanjili kupovinu za viĹĄe od trećinu u martu – ili preko 300.000 barela dnevno.

Od evropskih drĹžava, poremećaji u izvozu iranske nafte najviĹĄe utiÄ?u na dugom opterećenu GrÄ?ku.

Saudijska Arabija je saopťtila da je spremna da nadomjesti prazninu na trŞiťtu time ťto će sklopiti ugovore sa tim evropskim zemljama.

Iran je kritikovao zvaniÄ?ni Rijad zbog te ponude, podsjetio je Rojters.

Iranske vlasti smatraju da smanjenja neće uticati na prodaju sirove nafte, ali su upozorili da će sankcije dovesti do povećanja cijena „crnog zlata“ u svijetu. „Imamo naĹĄe klijente... Iranske vlasti imaju na umu zamjene za te kompanije“, kazao je Nikzad.

Sankcije EU ukljuÄ?uju grupu dodatnih restrikcija na Iran koje prevazilaze sankcije dogovorene proĹĄlog mjeseca u UN, a ukljuÄ?uju zabranu saradnje sa iranskim bankama i osiguravajućim kućama i investiranja u unosni sektor nafte i gasa te zemlje.

Ove sankcije imaju za cilj da se pojaÄ?a finansijski pritisak na petog po veliÄ?ini izvoznika nafte u svijetu, koji ima malu sposobnost rafiniranja i mora da uvozi benzim kako bi zadovoljio oko 40 odsto potreba domaće potroĹĄnje. ĹĄ

Hladnokrvna ubistva snajperima, nasumiÄ?no granatiranje, operacije pod svjetloťću munja, smrt, strah i glad u mraÄ?nom gradu pod nemilosrdnim Ä?ekićem nadmoćne sile‌ Po svojoj haotiÄ?noj okrutnosti, sukob u Siriji poÄ?inje da podsjeća na rat u Bosni prije 20 godina kada su srpske, muslimanske i hrvatske snage rasparÄ?ale tu zemlju, piĹĄe Rojtersov analitiÄ?ar ' ( .

Bosanski pokolj emitovan je ĹĄirom svijeta iz mjeseca u mjesec putem 24-Ä?asovnih satelitskih vijesti, koje su onda bile u svojoj ranoj fazi. Krvoproliće u sirijskom gradu Homsu se prikazuje svijetu skoro iz sata u sat putem mobilnih telefona i amaterskih video snimaka.

Slike mrtvih beba, otkinutih udova, krvi koja teÄ?e potocima i ljudi poludjelih od tuge izazivaju uĹžas praćen pozivima za oruĹžanu inostranu intervenciju.

Hamilton podsjeća da se intervencija u Bosni desila, ali uz toliko oklijevanje da je agonija tamoĹĄnjeg stanovniĹĄtva trajala skoro Ä?etiri godine tokom kojih je stradalo desetine hiljada ljudi, a milion ih je ostalo bez krova nad glavom.

Zapadne sile koje su na kraju zaustavile krvoproliće kaŞu da nemaju namjeru da ulaze u Siriju, ťto je potez koji bi mgoao imati nesagledive posljedice u ovom nestabilnom regionu.

Bosna je bila mala jugoslovenska republika, kriza u Evropi na pragu NATO-a.

Sirija je velika arapska republika sa moćnim prijateljima Rusijom i Iranom, smjeťtena na strateťkoj raskrsnici.

ZajedniÄ?ki imenitelj koji se odmah moĹže primijetiti izmeÄ‘u ove dvije zemlje je tenk T-72 iz sovjetske ere. On gazi sve pred sobom na putu ka gradovima gdje se

sukobljava sa slabo naoruĹžanim pobunjenicima i civilima tokom jedanaest mjeseci represije koju sprovodi sirijski predsjednik ĹĄ .

Postoji osjećaj već viÄ‘enog u vezi sa ovim scenama i „humanitarnim“ ljekovima koji se sada zahtijevaju - misijama pomoći koje su u Bosni neumoljivo dovele do oruĹžane intervencije. „Bosanski rat i sukob u Siriji su po prirodi razliÄ?iti“, smatraju ) * +" i , ! & - iz Instituta za BliskoistoÄ?nu politiku u VaĹĄingtonu. MeÄ‘utim, „svaka meÄ‘unarodna grupa koja Ĺželi da sprovede humanitarnu intervenciju kako bi zaĹĄtitila civile i enklave koje je 'oslobodila' opozicija u Siriji, treba da izvuku lekcije iz Bosne iz perioda 1990-ih“.

Te lekcije pokazuju da bi intervencija zahtijevala meÄ‘unarodne snage koje imaju zaĹĄtitu vazduĹĄnih snaga i koje imaju mandat da uzvrate na vatru. To bi najvjerovatnije bila intervencija na Ä?elu sa NATO-om koju bi predvodio neki muslimanski general iz NATO Ä?lanice Turske i koja bi ukljuÄ?ivala arapske jedinice.

( ! !.

Francuska Ĺželi da Savjet bezbjednosti UN-a odobri njen plan za uspostavljanje humanitarnih koridora u Siriji iz Turske, Libana ili Jordana do mediteranske obale ili nekog aerodroma.

Međutim, francuski predsjednik u petak je odbacio direktnu intervenciju, navodeći da „revolucija u Siriji neće biti vođena spolja, ... nego mora biti vođena iznutra“.

U Bosni je svijet gledao kako se deĹĄavaju zvjerstva dok je intervencija dolazila usporeno zbog zapadnog oklijevanja da uÄ‘e u neĹĄto ĹĄto se smatralo etniÄ?kim

graÄ‘anskim ratom, dok su ruski Ä?vrsti stav o nemijeĹĄanju i rjeÄ?ita dipomatija bili zamagljeni prikladnim pretvaranjem da je to fer borba, piĹĄe Hamilton.

SliÄ?ni faktori igraju ulogu i u Siriji. Veto Rusije i Kine do sada su blokirali bilo kakvu akciju koju bi mogao sprovesti Savjet bezbjednosti, insistirajući na nemijeĹĄanju u gerilsku pobunu protiv legitimne drĹžave.

MeÄ‘utim, proĹĄle nedjelje, generalna SkupĹĄtina UN osudila je Asadovu vladu zbog sve većeg krĹĄenja ljudskih prava i poruÄ?ila mu da mora da ode. Ovom rezolucijom podrĹžan je plan Arapske lige

SKLONIŠTA i koridori Turska je prije nekoliko mjeseci pozvala na pruŞanje skloniťta Sirijcima, a sada sarađuje sa Arapskom ligom i Francuskom. Najmanje 5.500 Sirijaca ubijeno je tokom posljednjih 11 mjeseci, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija.

Sastanak „Prijatelja Sirije“ koji treba da se sa predstavnicima arapskih zemalja odrĹži u Tunisu 24. februara „će poslati veoma snaĹžnu poruku solidarnosti sa sirijskim narodom i takoÄ‘e će upozoriti si- Pripadnici UNPROFOR-a u Mostaru, april 1994. rijski reĹžim“, kaĹže turiski ĹĄef diplomatije

Foto: Rojters

kojim se zahtijeva povlaÄ?enje sirijskog teĹĄkog naoruĹžanja iz gradova. Ova rezolucija je neobavezujuća, ali su takve bile i prve rezolucije o Bosni.

Bijes i zgraĹžavanje svjetskog javnog mnjenja ispostavili su se kao najbolje oruĹžje u Bosni protiv bosanskih Srba naoruĹžanih tenkovima i artiljerijom.

U Sarajevu je proĹĄle nedjelje holivudska zvijezda i aktivistkinja za ljudska prava Ä‘ Ĺž , prikazala novi ratni film „U zemlji krvi i meda“. Kazala je da se nada da će film sluĹžiti kao „poziv na buÄ‘enje“ svijetu da zaustave zvjerstva u Siriji.

Generalni sekretar NATO-a / (! kaĹže da, Ä?ak i sa mandatom UN i arapskom podrĹĄkom, sumnja da bi se alijansa umijeĹĄala. Ipak, kao ĹĄto se pokazalo u sluÄ?aju Bosne, politika se moĹže promijeniti. „Mi nemamo psa u ovoj borbi“ Ä?uvena je izjava ameriÄ?kog drĹžavnog sekretara Ĺž ( iz 1991, nakon neuspjele misije da se zaustavi krvavi raspad Jugoslavije koji je pokrenuo bosanski rat.

MeÄ‘utim, kada se to pretvorilo u najgori konflikt u Evropi od Drugog svjetskog rata, NATO se umijeĹĄao, u poÄ?etku sa 50 mirotvoraca, ali se sve zavrĹĄilo sa sto hiljada pripadnika alijanse u zemlji, nakon bombardovanja teĹĄkog naoruĹžanja bosanskih Srba kako bi se nametnuo mirovni sporazum.

Bilo je potrebno pet godina i viťe od sto rezolucija Savjeta bezbjednosti da se ugasi rat za koji su se UN nadale da će se zavrťiti u ljeto 1992. On se zavrťio u zimu 1995, poťto je stradalo viťe od 100.000 ljudi i poťto su uniťteni cijeli gradovi.

MeÄ‘utim, joĹĄ mnogo Ĺživota je saÄ?uvano jer su bosanska zvjerstva postavila izazov

Granatirano naselje u Homsu, februar 2012. za snage UN i njihove evropske NATO saveznike da ne smiju sebi priuĹĄtiti neuspjeh.

IZBJEGAVANJE greĹĄaka iz Bosne Za uspostavljanje primirja i humanitarnih koridora u Sirji bio bi potreban mandat UN. Rusija, koja se protivi „promjeni reĹžima“, kaĹže da bi morala da vidi tekst te rezolucije. Intervencija u Bosni poÄ?ela je sa jednim koridorom za humanitarnu pomoć i zaĹĄtićene zone UN u susjednoj Hrvatskoj, ĹĄto je zahtijevalo lako naoruĹžane ZaĹĄtitne snage UN - UNPROFOR. Isprva skromna, njihova uloga je porasla i postala centralna.

U junu 1992, rezolucija broj 761 Savjeta bezbjednosti istakla je hitnost dopremanja pomoći u Sarajevo. Konvoj osoblja UN i pripadnika UNPROFOR-a uputio se preko hrvatskih planina da preuzme kontrolu nad sarajevskim aerodromom.

UNPROFOR je postao ono ĹĄto je istoriÄ?ar

( Ĺ ! nazvao „jednom od najnesrećnijih mirovnih misija UN u posljednje vrijeme“, klasiÄ?an sluÄ?aj „spore misije“ koja je izvukla bolne lekcije iz svojih mnogobrojnih greĹĄaka.

Stupajući na bosansko tlo NATO je bio

PLAN B: Iako Brisel pokuĹĄava da zadrĹži GrÄ?ku u eurozoni, njen izlazak bi se mogao pokazati kao dobra opcija

Za Grke bankrot moĹže biti spas Ako bankrotira GrÄ?ka, eurozona gotovo sigurno neće propasti - ona ipak Ä?ini samo 2% vrijednosti eurozone Od dopisnice „Vijesti“: - Iako u Briselu kaĹžu da nemaju „plan B“ ako padne GrÄ?ka, Ä?ini se da to nije baĹĄ tako.

Ako GrÄ?ka bankrotira, rezervna pozicija je pokuĹĄaj spasavanja Portugala i istovremeno podizanje zaĹĄtitnog zida prema Italiji, Ĺ paniji i Irskoj.

Portugal jeste u opasnosti jer mu dug raste, iako Lisabon „radi sve ĹĄto Brisel kaĹže“. Iako bez pogovora steĹže kaiĹĄ i smanjio je budĹžet za trećinu, ipak mu se, moĹžda baĹĄ zbog toga jer previĹĄe steĹže kaiĹĄ, dugovanja povećavaju.

Foto: Rojters

Da Grci promijene valutu, strancima bi sve pojeftinilo Dakle, ne samo GrÄ?ka, nego ni Portugal nije siguran u svoju poziciju. ZaĹĄtitni zid sastoji se od toga da banke i fondovi otpiĹĄu

grÄ?ke obveznice prije nego ĹĄto GrÄ?ka bankrotira, a da istovremeno povećaju garantni kapital.

Cilj dokapitalizacije banaka, na

DRAHMA ili grÄ?ki euro KaĹžnjavati Grke nije racionalno. GrÄ?ka se neće vratiti na put rasta samo sa stezanjem kaiĹĄa, već je potrebno obnoviti konkurentnost – ĹĄto je nemoguće sa „njihovim eurom“.

Prema ameriÄ?kim ekonomskim blogerima, GrÄ?ka bi uvela svoju valutu, pa bila to drahma po kursu dvije drahme za euro, ili grÄ?ki euro, koji bi, u odnosu na njemaÄ?ki euro, bio 2:1.

U tom sluÄ?aju, GrÄ?ka bi se izvukla, jer bi strancima sve pojeftinilo, recimo ljetovanja, nekretnine, biznis, ali i dionice... PatetiÄ?ni Grci kao & optuĹžuju Zapad, ali barem ĹĄest mjeseci nakon bankrota, bilo bi im relativno dobro.

GrÄ?ka bi odmah emitovala nove obveznice, zemlja

bi bila bez duga, ostavili bi ostatak eurozone da se nose sa zaĹĄtitnim zidom, optuĹživali bi NjemaÄ?ku i Brisel da su do toga doveli, svakog, samo ne sebe.

Atina bi i dalje vraćala dugove Evropskoj centralnoj banci i MMF-u, ali uz veoma veliki popust.

Vraćala bi, doduĹĄe, dugove svojim bankama i stranim fondovima. Uvoz bi veoma poskupio – npr. automobili i bijela tehnika iz uvoza bi bili dvostruko skuplji. No, to znaÄ?i da bi se okrenuli domaćim proizvodima, a to bi donijelo nova radna mjesta i rast proizvodnje. Za deset godina Ä?ak bi mogli dostići odliÄ?an standard, pod uslovom da se rijeĹĄe navike da drugi plaćaju njihove raÄ?une.

koju stalno apeluje MMF je da u momentu kad GrÄ?ka, a moĹžda i Portugal, prestanu da plaćaju svoje obveznice, tj. kad njihova vrijednost postane nula, da u tom momentu ne bankrotiraju banke i fondovi.

Ako bankrotira GrÄ?ka, eurozona gotovo sigurno neće propasti - ona ipak Ä?ini samo dva odsto vrijednosti eurozone.

MeÄ‘utim, moĹže se dogoditi da zemlje jednostavno „odbace euro“ i vrate se na nacionalne valute.

No, za tim neće biti potrebe, ako je zaĹĄtitni zid dovoljno dobar, odnosno ako potraga banaka za kapitalom donese rezultate. Ĺ taviĹĄe, eurozona moĹže izaći Ä?vrťća.

PsiholoĹĄki, kad bi Brisel GrÄ?ku pustio niz vodu, to ne bi bilo toliko nepodnoĹĄljivo kao prije godinu. Upravo suprotno, javlja se kolektivna Ĺželja da se GrÄ?ka kazni. JoĹĄ doduĹĄe ima neke ĹĄanse da se GrÄ?ka spase, ako bi neko naĹĄao naÄ?in kako bi to trebalo uraditi. Za sada, logika nam govori sljedeće: Trojka, odnosno MMF i druge zemlje EU mogu pokrivati grÄ?ke gubitke joĹĄ neko vrijeme. Već je na GrÄ?ku otiĹĄlo mnogo novaca, 300 milijardi eura, kako je naveo potpredsjednik Komisije ĹĄ Ĺ %Ä? Ä?.

Postavlja se pitanje kakvog smisla ima davati i dalje. Kome?

Onim izluÄ‘enim politiÄ?arima, notorno korumpiranim, koji su se, do proĹĄle sedmice borili da poslanicima ne smanje plate i povlastice. I joĹĄ vaĹžnije pitanje dokad?

Ć

$$$

Foto: Rojters

obavezan da ĹĄtiti svoje trupe koje su u to vrijeme morale da imaju podrĹĄku tenkova i ratnih aviona alijanse. Kako navodi Hamilton, nakon mnogih prezrivih izazivanja od strane bosanskih Srba, alijansa je konaÄ?no dobila „robustni“ mandat UN za koje su vojni analitiÄ?ari ocijenili da je bio potreban od poÄ?etka.

MeÄ‘utim pravo da uzvrate vatru doĹĄlo je tek poslije poniĹženja vojnika koji su bili svjedoci nekaĹžnjenog granatiranja ljudi u skloniĹĄtima, dok su TV kamere snimale oÄ?iglednu nemoć NATO-a.

Upravo sada perspektive mirovnih snaga UN za Siriju se Ä?ine jednako slabim s obzirom na to da tamo „nema mira za Ä?uvanje“. MeÄ‘utim, ni 1992. u Bosni nije bilo mira za Ä?uvanje.

Kagaptaj i Tejbler sa Instituta u VaĹĄingtonu kaĹžu da bi misija u Siriji mogla uspjeti i da bi se izbjegla eskalacija ukoliko se nauÄ?e lekciju iz Bosne i izbjegnu zamke.

Prvo, u Siriji se mora izbjeći „formiranje skloniĹĄta za civile bez pouzdane vojne strukture koja bi ih ĹĄtitila“. Drugo, ne smiju se „slati pripadnici mirovnih snaga bez Ä?vrstog mandata koji im dozvoljava da uzvrate na vatru“. Treće mora se „koristiti vazduĹĄna sila kako bi se zaĹĄtitile enklave i odrĹžali humanitarni koridori“.

STOTINE HILJADA na protestima u Ĺ paniji – Stotine hiljada demonstranata s crvnim zastavama izaĹĄle su juÄ?e na ulice gradova Ĺ panije da bi protestom odgovorile vladi koja reformom propisa o radnim odnosima Ĺželi da smanji stopu nezaposlenosti od 23 odsto. Demonstracije su odrĹžane u 57 gradova, a u Madridu i Barseloni su bili glavni skupovi na poziv sindikata koji kaĹžu da refoma „ubrzava uniĹĄtavanje radnih mjesta“. Vlada pokuĹĄava da izvuÄ?e zemlju iz krize i suzbije rekordnu nezaposlenost. Sindikati su saopĹĄtili da je u Madridu protestovalo 500.000 ljudi, u Barseloni 400.000, 150.000 u Valensiji, 50.000 u Sevillji. Po policiji, u Madridu ih je bilo 50.000, a 30.000 u Barseloni, 25.000 u Valensiji, 5.000 u Sevilji. NajviĹĄe pogoÄ‘eni nezaposlenoťću (48,6%) su mladi od 16 do 24 godine koji su masovno ukljuÄ?ili u demonstracije na poziv dva velika sindikata – UGT i Radne komisije. Vlada je 11. februara zapoÄ?ela novu reformu Ä?iji su cilj „fleksibilni uslovi“ rada, uz smanjenje otpremnine prilikom otpuĹĄtanja i uz stimulisanje zapoĹĄljavanja mladih.

DAÄŒIĆ: Kosovo lobira protiv kandidature Srbije u EU – Ministar unuFoto: Beta traĹĄnjih poslova Ä? ć izjavio je juÄ?e da je vlada Kosova poslala pismo svim Ä?lanicama EU u kojem je predloĹžila da Srbiji ne bude odobren status kanidata i u kojem je Beograd okrivila za neuspjeh dijaloga. „U pismu se istiÄ?e da je postignut samo ograniÄ?en napredak u dijalogu i ukazuje na nedostatak suĹĄtinskog dijaloga u implementaciji u postizanju dogovora o otvorenim pitanjima“, rekao je DaÄ?ić. S tim u vezi, Kosovo je pozvalo EU i drĹžave Ä?lanice da to imaju u vidu posebno u kontekstu odluke o dodjeli kandidature Srbiji krajem februara, rekao je DaÄ?ić.

U EKSPLOZIJI u diskoteci povrijeÄ‘eno 17 osoba ! ! ĹĄ " Najmanje 17 osoba povrijeÄ‘eno je juÄ?e u dvije eksplozije u jednoj diskoteci u gradu Sigetu Marmatijel na sjeverozapadu Ruminije. Eksplozije je izazvalo curenje gasa u susjednoj kancelariji, naveo je zvaniÄ?nik lokalne uprave " ! # . Prva eksplozija dogodila se u ranim jutarnjim Ä?asovima i tada je povrijeÄ‘eno sedmoro. Nekoliko sati kasnije dogodila se joĹĄ jedna eksplozija kada su istraĹžitelji poÄ?eli istragu o prvoj i tada je povrijeÄ‘eno joĹĄ deset osoba meÄ‘u kojima dvojica policajaca. Vlasti su neke od teĹže povrijeÄ‘enih prebacile u bolnicu u BukureĹĄtu.

POREÄ?ENJE: Oklijevanjem meÄ‘unarodne zajednice da interveniĹĄe kako bi Damask prestao sa nasiljem, rizikuje se ponavljanje greĹĄaka iz 1990-ih

Foto: Rojters

NEKO DRUGI

KATAKOMBA

NaĹĄminkani Otopi se, Crna Goro identitet I

ť 2 ! ' ć

V dueli su Ä?udo. Insceniraju svaÄ‘u, zajapure gledaoce, a malo vajde od njih. Skoro smo gledali TV duel Dodik-Jovanović, a potom, vrhunac medijskog apsurda, duel o istom duelu Biserko–Antonić. Sve je već viÄ‘eno – jalova inflacija medijskih polemika. Nema alternative. ZaĹĄto javne debate ne raÄ‘aju novu viziju nego u njima urednici samo reĹžiraju arenu verbalnih gladijatora? ZaĹĄto je na izgled sve reÄ?eno, pa opet niĹĄta?

Tome ima viĹĄe razloga. Manje je vaĹžno to ĹĄto se pozivaju uglavnom isti politiÄ?ki analitiÄ?ari, pa se malo toga moĹže promeniti Ä?ak i onda kada se sve moĹže reći.

Stvara se galama, ali medijski diskretno kontrolisana. I politiÄ?ka retorika je ĹĄablonska.

Ali vaĹžnije od TV kulture je pitanje zaĹĄto hegemoni jezik danas ne moĹže da artikuliĹĄe alternativnu viziju stvarnosti? Zato ĹĄto javni oponenti govore istovetnom politiÄ?ki korektnom retorikom. Dobro je to ĹĄto se jezik saobraĹžava promenama u druĹĄtvu, ali ne valja kada guĹĄi alternativno izraĹžavanje.

U kom smislu je tekući politiÄ?ki jezik nasilan? Npr. sve ĹĄto je otvoreno sklono levici vaĹži za ostatak anahrone proĹĄlosti. Sve je to crveno blato i zemljoradniÄ?ka zadruga. Imperativ ,,bogatite seâ€? viĹĄe nikoga ne uzbuÄ‘uje zato ĹĄto su bezalternativni pojmovi, koji su nekada bili sinonim izrabljivanja, danas naĹĄminkani i postali sinonimi napretka: demokratski kapitalizam, vrli preduzetnici, lideri profitabilnosti, trĹžiĹĄna sloboda i sl. Izumrli su samouprava, internacionalizam, bratstvo, solidarnost i neposredni proizvoÄ‘aÄ?i.

Ali nije ni svaka nova retorika u trendu. Ako Ĺželite da budete medijski prohodni morate naĹĄminkati retoriku. Kako? Na poÄ?etku morate podvući da ste za demokratiju, pluralizam i protiv svakog totalitarizma. Zatim, da biste ojaÄ?ali vlastiti moralni kapital, nije loĹĄe dodati da ste isto govorili i u vunenim vremenima.

Ili, ako to bať niko ne pamti, onda dodati da ste uvek bar mislili demokratski i bili „unutraťnji disident�. Ako se ipak neko priseti da ste bili u SKJ onda i ovu

T

nezgodnu proĹĄlost valja naĹĄminkati: „Pripadao sam liberalnoj struji u partijiâ€?. Tek kada se na identitet i na vlastitu proĹĄlost nanese pomenuta ĹĄminka, retorika postaje prohodna. Samo je naĹĄminkani govornik kvalifikovan za debatu o tome ko je veća Ĺžrtva, veći demokrata i veći patriota. Najbolje ĹĄminkernice su partije. SliÄ?ne kamuflaĹžne retorike bilo je i u SKJ. Na sastancima su govornici najpre morali da izdeklamuju obavezne komunistiÄ?ke fraze, zatim da se pozovu na druga Tita i tek na kraju da uvijeno kaĹžu neĹĄto kritiÄ?no. KaĹžu da je to prolazilo, ali da je vazda sumnjiÄ?avi Tito i u najdubljoj starosti prozirao ovaj manevar.

Kako danas dekonstruisati hegemoni sterilni druĹĄtveno korektni kameleonski diskurs? Lepo.

Za poÄ?etak odbaciti pomodni demokratski i patriotski ĹĄminkeraj.

Zatim se liĹĄiti ugodnog samoopisa prvoborca, disidenta i Ĺžrtve.

Priznati, prespavao sam i Gazimestan 1989. i 5. oktobar 2000. Ne napuĹĄtati sumnje koje su izvan trenda: u dobri kapitalizam i u demokratski nacionalizam. Dekonstruisati trikove neoliberalizma koji skrivaju eksploataciju i razne pokuĹĄaje neoliberala da privatizacijama leÄ?e zla koja izviru iz privatne svojine.

ReÄ?ju, treba biti niÄ?iji i ne preterano skruĹĄen pred snagom boĹžje reÄ?i. Zalagati se za kritiÄ?ki, a ne za slepi patriotizam, za konkretni antifaĹĄizam, a ne za apstraktni antitotalitarizam. Ne verovati mnogo nacionalno budnim terazijskim kosovskim rodoljupcima ni autonomaĹĄkim evrokorektnim braniteljima manjina.

Za pitanje svih pitanja uzimati socijalno, a potom nacionalno i demokratsko. U siromaĹĄtvu nema demokratije.

I naravno, ne obazirati se na to ĹĄto je opisani neumiveni i nenaĹĄminkani identitet nepodoban za EU, za SANU i za VANU. Ako i jeste malo utopijski, malo anarhoidan i nikada korektan, neka ga. Istinske alternative nema bez alternativnog identiteta i bez alternativnog jezika.

3

' ( 3 3 '

14 5 ' 6

ARI KOMENT ť ć ć

Ä‘

Ä?

- Drago mi je da ima viĹĄe opcija za opstanak KAP-a, ali mi je naizglednija ona u kojoj graÄ‘ani Crne Gore i dalje plaćaju raÄ?une KAP-a.

! "

ć #$

% " & - Ne razumijem ovo - zar nije kod nas "vanredno stanje" u kome bi trebalo da se obustave sve međunarodne misije ili je vaŞnije spasavanje Avganistanaca od spasavanja svog naroda...

zgleda da je svima nama dragi 1 " jedini Ä?ovjek u Crnoj Gori koji moĹže neĹĄto predvidjeti bolje od DPS-a. DĹžaba i maĹĄinerija i skalamerija i novac i resursi i ANB, i SLR... ipak je znanje – znanje! SnijeĹžna katastrofa koja je zadesila Crnu Goru, pored svih nevolja koje je stvorila, Ĺžrtava i ekomoskih opterećenja ionako ranjivog sistema, ipak ima i svoju pozitivnu stranu. Istina je da u svakoj nesreći postoji neka sreća, to je valjda BoĹžije odreÄ‘enje svakog dogaÄ‘aja. Crna Gora se prisjetila, ako niĹĄta drugo a onoga bar ĹĄto je to solidarnost. I to u onom izvornom smislu, "zalaganja za drugog". Naravno, loĹĄe je ĹĄto se solidarnosti kao i Boga sjetimo samo u kritiÄ?nim situacijama, ali to govori da ono, ipak, postoji negdje u naĹĄoj podsvijesti kao neĹĄto univerzalno i vrijedno. Istina je da nijesmo baĹĄ svi pokazali zavidan nivo angaĹžmana kada je pomoć drugima u pitanju, iako smo, moralno gledano, to morali svi nedvosmisleno iskazati. Ali i pored toga, moramo biti relativno zadovoljni.

Elementarne nepogode nijesu trenuci kada treba etiketirati, spoÄ?itavati i kritikovati, već biti jedinstven, ako već takvi ne moĹžemo biti uvijek. U trenucima dok traje nepogoda, vaĹžno je ukazivati na greĹĄke, ali ne i demotivisati ili tjerati inat prema nadleĹžnim institucijama. Uradile su koliko su mogle - pa nije ovo NjemaÄ?ka.

Istina je da se moglo viĹĄe, brĹže i uÄ?inkovitije, ali bilo bi morbidno razmiĹĄljati da to nijesu uradili namjerno.

Nikako ne treba pripisivati problem nedostatku angaĹžmana, već prije svega loĹĄoj infrastrukturi koja nije obnavljana godinama. Da je sreće, mi bismo imali nove putne pravce koji ne bi kao sada liÄ?ili na filmove strave i uĹžasa, ili na pentranja na Ä?uveni MaÄ?u PikÄ?u. No, nemamo ih, pa se oni teĹže odrĹžavaju i praktiÄ?no je nemoguće da do kraja budu prohodni.

Znamo da su neki od njih opasni Ä?ak i u ljetnjem periodu, gdje uvijek prijete odroni i klizanja. O mehanizaciji nema ĹĄto da se priÄ?a, sve se vidjelo. U principu su radile samo graÄ‘evinske maĹĄine sa kojima raspolaĹžemo. Da nije bilo opĹĄteg bjelila i tolikog snijega, neko bi pomislio da se poÄ?eo graditi autoput Bar-Boljare, no izgleda nijesmo mi te sreće. To valjda treba zasluĹžiti!

Crna Gora je na radost svih njenih graÄ‘ana pokazala jedinstvenost u teĹĄkoj situaciji, ali i svoje tradicionalne manjkavosti. Neki su ĹĄtedjeli viĹĄe, neki manje, ali na sreću nije bilo podjela. Samo je bilo vaĹžno pomoći prema mogućnostima, a uslovi nijesu dozvoljavali da i od ove elementarne nepogode napravimo politiÄ?ku priÄ?u, mada je priznajem bilo neuspjeĹĄnih

“Vijestiâ€?objavljuju najzanimljivije komentare koje Ä?itaoci ostavljaju ispod tekstova na sajtu www.vijesti.me

' !

- KAP je privatizovan na jedini naÄ?in koji vodi njegovoj propasti.

To je bilo jasno od prvog trenutka. Ĺ˝ao mi je ovih radnika koji su joĹĄ ostali, ali i za njih i za Crnu Goru je bolje da se ovo pitanje ĹĄto prije rijeĹĄi. A onda pozvati na odgovornost sve koji su u ovome uÄ?estvovali. To moĹže da se desi samo kad se vlast promijeni. Do tada, niĹĄta se neće promijeniti. GraÄ‘ani će ovo platiti, a vrhuĹĄka uzeti svoje.

$ Ĺž Ä? (

ć Ä? )* + !

% - Doťlo na naplatu, sad vam naplaćuju DPS-ova

opraĹĄtanja dugova lojalnim poltronima.

, đ ć )- %

. '

' - Eh, ťta ćemo mi joť sve vratiti, a da sad joť ne znamo... TraŞili ste gledajte.

ĹĄ $ ĹĄ

! *

' / !

0 - Kako izgleda kad ne ĹĄtedi ovako strogo?

ĹĄ

! ĹĄ $ / + !

Ä? (

' ' - Opet agresija iz Srbije, namjerno ovo smiťljaju da nas ođe provociraju!

Nadam se da će se sa snijegom topiti i naĹĄ osjećaj da Ĺživimo u zemlji u kojoj je nemoguće izvesti promjene i reforme. ZadrĹžimo i saÄ?uvajmo samo povoljne stvari koje je ova situacija nametnula.

Budimo i u redovnom stanju solidarni jedni prema drugima, shvatimo da podjele nijesu rjeťenje za napredak, pokaŞimo odgovornost prema javnom ili privatnom problemu i svi ćemo biti na dobitku pokuťaja. Nijesmo optuŞili Rusiju za krivca, iako se radilo o "sibirskom ciklonu", a nijesmo se Şalili ni na pomoć NATO-a, koji se ovdje već dugo tretira kao "agresor".

Ovakve situacije su, koliko god to morbidno zvuÄ?alo, ponekad vrlo korisne. One govore o mogućnostima jedinstva, saradnje, poĹĄtovanja, Ĺžrtvovanja ali i odgovornosti. ÄŒak su i naĹĄi nepogreĹĄivi zvaniÄ?nici u pojedinim situacijama priznali da se moglo reagovati bolje i na taj naÄ?in drugi put (nakon ĹĄto su greĹĄku priznali i za KAP) uvjerili javnost da su ljudi od krvi i mesa. U ĹĄali reÄ?eno, pa bilo je i za oÄ?ekivati da se nakon toga desi neka

PIĹ E

Mr DRITAN ABAZOVIĆ katastrofa, jer je to zaista neviÄ‘eni politiÄ?ki presedan u bezgreĹĄnom vladanju Crnom Gorom posljednjih 20 godina. Ovo se naravno ne odnosi na manjeg koalicionog partnera koji Ä?esto ukazuje na greĹĄke većeg, prikrivajući tako svoju odgovornost uz tendenciju da se prikaĹže u javnosti kao katalizator i savjest unutar koalicije, a ne, realno, kao zagaÄ‘ivaÄ? vlasti.

Sve ovo ĹĄto nam se desilo neka zauvijek ostane iza nas, neka samo bude zabiljeĹženo kao period u kojem

se desila elementarna nepogoda. Nadam se da će se sa snijegom topiti i naĹĄ osjećaj da Ĺživimo u zemlji u kojoj nije moguće izvesti promjene i reforme nalik na savremeni svijet. Od svega zadrĹžimo i saÄ?uvajmo samo povoljne stvari koje je ova situacija nametnula.

Budimo i u redovnom stanju solidarni jedni prema drugima. Iskazujmo altruizam na svakom koraku, i

da podjele nijesu rjeĹĄenje za napredak i razvoj. PokaĹžimo odgovornost prema javnom ili privatnom problemu, bilo kao institucije, bilo kao pojedinci. Na taj naÄ?in svi ćemo biti na dobitku. Izbjegavajmo da od svega ĹĄto donosi politiÄ?ki profit pravimo nepotrebne i neprirodne sukobe i stvorimo konaÄ?no drĹžavu u kojoj će svaka stvar, pa i snijeg, biti politizovan. Shvatimo konaÄ?no da je manje bitno koja liÄ?nost obnaĹĄa neku funkciju, ako je cijela institucija funkcionalna i u sluĹžbi graÄ‘ana. DrĹžava mora izvući pouke, te se ovaj period odmrzavanja mora odnosti prije svega na donosioce odluka.

Sramno je, na primjer, da u robnim rezervama nema braĹĄna za dvije nedjelje u zemlji od 650.000 stanovnika.

Moramo konaÄ?no poÄ?eti pokazivati ozbiljnost i graditi sistem koji će moći da odgovara zahtjevima graÄ‘ana. Mislim da sada svi shvataju da nema viĹĄe one jake Jugoslvaije koja je mogla da stane iza obnove djelova teritorije pogoÄ‘enih nekom elementarnom nepogodom. Sada treba birati meÄ‘unradne organizacije, postati dio respektabilnih i renomiranih "klubova" i uÄ?initi sve da se naĹĄ evroatlanski put zavrĹĄi ĹĄto brĹže i uspjeĹĄnije.

U svijetu odavno postoje problemi koji prelaze drĹžavne granice, a kod nas već odavno i oni koji su u brojnim zemljama odavno rijeĹĄeni. Prednost moramo dati znanju i nauci, a politiÄ?are koji su napravili sistem koji ne poĹĄtuju takve vrijednosti i smetaju im takvi pojedinci ili grupe, poslati u penziju.

Eto, dokazali su to ovoga puta Micev i HMZCG, a vjerujem da su oni jedni od mnogih koji svoj profesionalizam mogu upotrijebiti zarad stvaranja moderne i razvijene drĹžave. Otopi se Crna Goro!

Vrijeme je i vakat, tvojih građana radi!

' Ä? . katakomba@hotmail.com

VIJESTI PRIJE 5 GODINA

Sto dana Ĺ turanovićeve vlade I prije nego je stupio na scenu bilo je jasno da će se dostignuća kabineta Ĺ˝eljka Ĺ turanovića, u politiÄ?koj ravni, mjeriti konkretnim koracima ka ureÄ‘enju Crne Gore kao istinske pravne drĹžave u kojoj pojedinci bliski vrhu vlasti neće ostati svemoćni.

BaĹĄ kao i napretkom na putu ka EU, ĹĄto podrazumijeva stvaranje ambijenta jednakih ĹĄansi i poĹĄtenih pravila igre, a sljedstveno tome i obraÄ?un sa korupcijom za koju se sumnja da stanuje i u nekim vaĹžnim drĹžavnim resorima.

Sto dana nakon izbora nove Vlade, ostaje dilema je li CG makar zakoraÄ?ila naprijed. “Posljednjih sto dana pokazalo je da CG moĹže da funkcioniĹĄe bez legitimo izabrane Vlade. To potkrepljuje naĹĄe tvrdnje da Crnom Gorom upravlja vlada u sjenci, sastavljena od pojedinaca iz neformalnih centara moći. SuĹĄtina je da u CG postoji tajni i javni politiÄ?ki Ĺživot. Tajni se odvija preko vlade u sjenci koja kreira sve. Javni Ĺživot u parlamentu je transparentan, dobar, ali nema bitniji uticaj na stanje u drĹžaviâ€?, ocjenjuje potpredsjednik PzP Goran Batrićević.

VIJESTI PRIJE 10 GODINA

MIP Crne Gore odbio Berluskonijevu poruku Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore odbio je, kao akt neuobiÄ?ajen za komunikaciju meÄ‘u drĹžavama, poruku koju je u subotu uputio predsjednik italijanske Vlade Silvio Berluskoni. “Njena sadrĹžina dovodi u pitanje same osnove na kojima poÄ?ivaju evropski odnosi i proces integracijeâ€?, saopĹĄtilo je Ministarstvo

inostranih poslova Crne Gore povodom “izriÄ?itog apela Srbiji i Crnoj Gori predsjednika Vlade i vrĹĄioca duĹžnosti ĹĄefa Ministarstva inostranih poslova Silvia Berluskonija, da u potpunosti i bez daljih odlaganja usvoje predloge visokog predstavnika EU Havijera Solane na planu redefinisanja odnosa izmeÄ‘u dviju republikaâ€?.

Manifest socijalnog pokreta

STAV

ovoreći praktiÄ?no i kao graÄ‘anin, ne traĹžim odmah promjenu ove vlade, ali traĹžim odmah odgovornu vladu. Vladu koja ne donosi odluke svojom većinom zarad interesa kapitala, već po savjesti ministara i u interesu graÄ‘ana.

Vladu koja će svoje privilegije koristiti u korist građana.

Neka se svaki graÄ‘anin i graÄ‘anka izjasne kakva bi im vlada ulivala povjerenje. Jedina naĹĄa obaveza kao graÄ‘ana koju treba da prihvatimo je ta da Ä?inimo ono ĹĄto smatramo ispravnim. Ovu graÄ‘ansku obavezu stavljam ispred obaveze lojalnosti vladi i njenim zakonima. Zakoni koje donosi ovakva vlada nijesu u mom interesu kao graÄ‘anina. ZaĹĄto? Zato ĹĄto po tim zakonima veliki broj graÄ‘ana Crne Gore sluĹži drĹžavu, ne kao ljudi već kao maĹĄine, svojim radom za nisku nadnicu. Oni su jeftina hrana multinacionalnim kompanijama i domaćim tajkunima sa kojima je vlada u

G

“Facebook aktivistaâ€?, Martin Sutovec, “SME Dailyâ€?, SlovaÄ?ka

ETIKA ŽIVOTA

Etika internet piraterije roĹĄle godine sam jednoj koleginici rekao da ću u svoja predavanja na jednom kursu uvrstiti i internetsku etiku. PredloĹžila mi je da proÄ?itam nedavno objavljenu antologiju o kompjuterskoj etici – i cijelu knjigu mi poslala elektronskom poĹĄtom.

Je li trebalo da odbijem da proÄ?itam piratsko izdanje knjige? Jesam li dobio kradenu robu kao ĹĄto tvrde zagovaraÄ?i stroĹžih zakona protiv internetske piraterije?

Ako na klasiÄ?an naÄ?in ukradem nekome knjigu, ja imam knjigu, a prvobitni vlasnik je viĹĄe nema. Ja sam na dobitku, a on/ona je na gubitku. Kada ljudi koriste piratska izdanja knjiga, izdavaÄ? i autor su Ä?esto na gubitku – gube zaradu od prodaje knjige.

MeÄ‘utim, da mi koleginica nije poslala knjigu, ja bih pozajmio primjerak iz biblioteke mog univerziteta. Sebi sam uĹĄtedio vrijeme koje mi je bilo potrebno da to uradim, a Ä?ini se da niko nije bio na gubitku. (Interesantno, s obzirom na temu kojom se knjiga bavi, nema je u prodaji u elektronskoj formi). Zapravo, i drugi su imali koristi od mog izbora: knjiga je na polici biblioteke ostala dostupna drugim korisnicima.

S druge strane, da knjige nije bilo na polici i da su ti drugi korisnici traĹžili od osoblja biblioteke da je vrate ili da su je rezervisali, biblioteka bi moĹžda primjetila potraĹžnju za knjigom i naruÄ?ila joĹĄ jedan primjerak. MeÄ‘utim, mala je mogućnost da bi moje koriĹĄtenje knjige natjeralo biblioteku da kupi joĹĄ jedan primjerak. A sada smo, u svakom sluÄ?aju, daleko od standardnih sluÄ?ajeva kraÄ‘e.

Pitao sam mojih 300 studenata sa predavanja etike ko od njih nije neĹĄto skinuo s interneta, znajući ili sumnjajući da su krĹĄili zakon o zaĹĄtiti autorskih prava. Samo pet ili ĹĄest ih je podiglo ruku. Mnogi od ostalih smatrali su da je to ĹĄto su uradili bilo pogreĹĄno, ali su rekli da „to svi rade“. Drugi su rekli da ionako ne bi kupili cd sa tom muzikom ili knjigu, tako da nikome nisu nanijeli ĹĄtetu. ÄŒinilo se da niko od njih nije spreman da prekine tu praksu.

Inicijativa za sprovoÄ‘enje zakona o zaĹĄtiti autorskih prava osnaĹžena je detaljima koji su isplivali nakon ĹĄto je proĹĄlog mjeseca na Novom Zelandu uhapĹĄen Kim Dotkom (roÄ‘en kao Kim Ĺ mic), osnivaÄ? sajta Megaaploud (koji je

P

zatvorio FBI). Megaaploud je dozvoljavao svojim registrovanim korisnicima (oko 180 miliona njih) da postavljaju i skidaju filmove, televizijske emisije i muziku, a dio novca koji je zaraÄ‘ivao Dotkom (od reklamiranja i pretplata) mogao se vidjeti po njegovoj vili blizu Oklenda, gdje je drĹžao svog „rols-rojsa“ i druge egzotiÄ?ne automobile.

Dotkomov advokat tvrdi da je Megaaploud samo obezbjeđivao prostor za skladiťtenje fajlova svojih pretplatnika i da nije imao kontrolu nad tim ťta oni skladiťte. Međutim, Megaaploud je nudio nagrade u gotovini korisnicima koji

PIĹ E

PITER SINGER postave fajlove za koje se dokaŞe da su popularni među ostalim korisnicima.

ProĹĄlog mjeseca Sjedinjene DrĹžave su razmatrale zakone Ä?iji je cilj zaustavljanje piraterije na internetu. Predlozi zakona su uraÄ‘eni na insistiranje holivudskih studija i izdavaÄ?ke i producentske industrije, koje tvrde da je krĹĄenje kopirajta na internetu Ameriku koĹĄtalo 100.000 radnih mjesta. Protivnici su naveli da bi predloĹženi zakoni sezali i mimo sajtova poput Megaaplouda, Ä?ineći Gugl i Jutjub odgovornim za krĹĄenje zakona o zaĹĄtiti autorskih prava – i dozvoljavajući

vladama da blokiraju (bez naloga suda) pristup sajtovima za koje procijene da omogućavaju krťenje kopirajta.

Zasad su internet aktivisti, zajedno sa Guglom, Fejsbukom i drugim velikim internet igraÄ?ima uspjeli da ubijede ameriÄ?ki kongres da odustane od zakona o pirateriji. MeÄ‘utim, borba će se nastaviti: proĹĄlog mjeseca, 22 Ä?lanice Evropske unije potpisale su Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja (AKTA) kojim se uspostavljaju meÄ‘unarodni standardi i nova organizacija za sprovoÄ‘enje zakona o intelektualnoj svojini. Sporazum su već potpisale Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i SAD. Sada mora da se ratifikuje, izmeÄ‘u ostalih, i u Evropskom parlamentu.

Ja sam pisac, kao i Ä?italac. Jedna divna stvar u vezi sa internetom je ta ĹĄto su neki od mojih starijih radova, koji odavno viĹĄe nisu u ĹĄtampi, sada daleko dostupniji nego ĹĄto su ikada ranije bili – u piratskim verzijama. Naravno, ja imam viĹĄe sreće od mnogih pisaca ili kreativnih umjetnika jer moja plata univerzitetskog profesora znaÄ?i da nisam prinuÄ‘en da se oslanjam na prihod od autorskih prava da bih prehranio porodicu. Ipak, nije teĹĄko naći bolji naÄ?in da se potroĹĄi moja zarada od autorskih prava od ekoloĹĄki ĹĄtetnog Ĺživotnog stila Kima Dotkoma.

Treba da pronaÄ‘emo naÄ?in da maksimiziramo zaista zadivljujući potencijal interneta, a da istovremeno adekvatno nagradimo kreatore.

U Australiji, Kanadi, Izraelu, Novom Zelandu i mnogim evropskim zemljama sada postoje prava javnog pozajmljivanja osmiĹĄljena da autorima i izdavaÄ?ima omogući kompenzaciju za gubitke u prodaji zbog prisustva njihovih knjiga u javnim bibliotekama. NeĹĄto sliÄ?no nam je potrebno i za internet. To bi se moglo nadoknaÄ‘ivati nekom vrstom korisniÄ?ke Ä?lanarine, a ukoliko bi te Ä?lanarine bile dovoljno niske, inicijativa za upotrebom piratskih kopija bi se smanjila. Kombinacijom ove mjere zajedno sa zakonima protiv sajtova koji vrĹĄe mega-zloupotrebe, problem bi se mogao rijeĹĄiti.

InaÄ?e će najkreativniji ljudi biti prinuÄ‘eni da zaraÄ‘uju radeći neke druge poslove, a svi mi ćemo biti na gubitku.

Ä?

!

Copyright: Project Syndicate, 2012.

misli za poÄ?etak o svojoj lojalnosti Vladi. Nijesmo duĹžni da uÄ?inimo sve, već neĹĄto.

NaĹĄa osnovna odgovornost jeste naĹĄ vlastiti Ĺživot, i kako ga uÄ?initi boljim. Zbog takve vlade i zbog sopstvene odgovornosti svaki odgovoran graÄ‘anin treba po sopstvenoj savjesti da odluÄ?i da li će protestovati i tako dati glas za odgovornu vladu.

Stoga treba snaĹžno protestovati i kroz te proteste traĹžiti odgovornost ove vlade. Ne treba traĹžiti ostavku. Nikakve koristi naĹĄ socijalni staleĹž nema od proste smjene vlade.

Vlada je po definiciji branitelj interesa kapitala i njihovog kapitala. PolitiÄ?ki sistem i njegove partije u Crnoj Gori takoÄ‘e su filijale srednjeg i krupnog kapitala.

Naťi zahtjevi treba da budu dublji. Legitimno protestujući, treba natjerati Vladu na sistemsku promjenu unutraťnje ekonomske politike.

Treba izvrĹĄiti pritisak, da Vlada poÄ?ne sa takozvanim drĹžavnim kapitalizmom. U

Kao građanin traŞim odgovornu vladu koja ne donosi odluke svojom većinom zarad interesa kapitala, već po savjesti ministara i u interesu građana sprezi. I to neka bude znano.

Mnogi graÄ‘ani sluĹže drĹžavu na naÄ?in kako im to Vlada propiĹĄe. Te graÄ‘ane Vlada zove dobrim i lojalnim graÄ‘anima.

Manji broj graÄ‘ana sluĹži drĹžavu, na naÄ?in ĹĄto licemjerno skupo naplaćuje tu svoju sluĹžbu. Ti graÄ‘ani Ä?ine vladu i krugove bliske njoj. I prvoj i drugoj grupi graÄ‘ana je zajedniÄ?ko to ĹĄto ne pravi moralnu distinkciju.

Takvo sluĹženje drĹžavi ih kvalifikuje za prvorazredne sluĹžbenike krupnog i srednjeg kapitala. Ĺ to bi se nekada kazalo sluĹžiće i Bogu i Ä?avolu. Iz neznanja ili koristoljublja, svejedno je.

Zbog svega kazanog nameće se jedno pitanje. Kako dolikuje odgovornom i svjesnom graÄ‘aninu da se ponaĹĄa prema danaĹĄnjoj crnogorskoj vladi? Da li crnogorsku Vladu mogu nazvati svojom vladom? TeĹĄko. Ona je istovremeno i Vlada prvobitne akumulacije kapitala, dakle Vlada ĹĄerifa koji su do skoro bili tranziconi dobitnici, da ne upotrijebim primjereniji izraz iz vestern filmova. Ova Vlada je u najblaĹžem smislu rijeÄ?i instituisala pljaÄ?ku druĹĄtvene imovine o okovala je zakonima.

DuŞnost je svakog odgovornog građanina, koji postupa po svojoj savjesti i trudi se da radi ispravno, da raz-

drĹžavno vlasniĹĄtvo treba vratiti monopolistiÄ?ke ekonomske sisteme, kao i neke druge privredne sisteme koji su od vitalnog znaÄ?aja za naĹĄ opstanak. Treba da, protestujući, traĹžimo uvoÄ‘enje socijalnih kartona za sve punoljetne graÄ‘ane Crne Gore. Na osnovu socijalnih kartona Vlada treba da vodi diferenciranu poresku politiku, po sistemu većeg poreskog zahvatanja u bogatijim staleĹžima i istovremeno jaku socijalnu politiku prema istinski socijalno ranjivim kategorijama.

Za poÄ?etne korake pritiska na Vladu treba jasno, takoÄ‘e, traĹžiti uvoÄ‘enje ispitivanja porijekla imovine. Ispitivanje porijekla imovine treba da ima svrhu delegitimizacije druĹĄtvenih poloĹžaja onih struktura koji su koliko do juÄ?e bili sitnosopstvenici, a sada se pretvaraju u druĹĄtveno politiÄ?ku elitu ove zemlje.

Od selendre do Vektre.

Predstojeći protesti u Crnoj Gori moraju instituisati i jedan ĹĄirok socijalni front sindikata, NVO i svih slobodnih intelektualaca. Taj narodni front treba da bude liĹĄen politiÄ?kih ambicija i zasnovan na principu da je najveća privilegija ona kada sve svoje potencijale stavite u sluĹžbu obiÄ?nih graÄ‘ana. Suprotno od privilegija ove vlasti. Ć

Ä? "

„

“ ĹĄ

#

ĹĄ Ĺž $

Ĺž %&' Ä? $ ( " Ĺž

ć

$

Ĺž *

+ * $ ','-,.,*%'/$

STAV

MARINA: Slavna umjetnica gradi muzej u Hadsonu

GRČKA: Ministar kulture podnio ostavku zbog velikih krađa u muzejima

Publika će moći i da spava ć je potpisala ugovor s arhitektom ! koji za nju treba da projektuje Centar za oÄ?uvanje umjetnosti performansa u Hadsonu.

Marina je pre Ä?etiri godine kupila nekadaĹĄnji teniski centar sa namjerom da ga pretvori u muzej i pozoriĹĄte, meÄ‘utim - drugi njeni projekti kao ĹĄto je bila velika retrospektiva 2010. u Muzeju moderne u Njujorku usporili su pripreme za ovaj.

U Marininom budućem muzeju posvećenom maratonskim komadima (viĹĄeÄ?asovnim performansima) gledaoci će sjedjeti na specijalnim stolicama na toÄ?kiće, imati pred sobom stolove na kojima će moći da jedu, lampe... „Ako zaspu“, dodala je Marina, „odveťćemo ih na toÄ?kićima u spavaonicu teatra, a kada se probude i podignu ruku, vratićemo ih u gledaliĹĄte“.

Hadson je inaÄ?e svjetsko “svratiĹĄteâ€? umjetnosti. Ima svoj sajam umjetnosti, a Ä?uven je po slikarskoj ĹĄkoli.

PoĹĄto Marinin centar bude izgraÄ‘en, studenti će uÄ?iti da razmiĹĄljaju o umjetnosti po njenom metodu koji se oslanja na Ä?uveni metod "

# koji je on razvio

za teatar. „Studenti ne treba da brinu da li će svoje vrijeme potroĹĄiti na pravi naÄ?in, ja sam vraĹĄki dobar narator“, obećala je Marina.

Rem Kolhas je holandski arhitekta i teoretiÄ?ar, predavaÄ? na Harvardu, dobitnik Prickerove nagrade za 2000. (arhitektonski ekvivalent Nobelovoj). Njegov studio OMA (Office for Metropolitan Architecture) smjeĹĄten je u Roterdamu.

Kolhasovim je potpisao novu zgrade Ambasade Holandije u Berlinu, enterijer modne kuće Prada u Njujorku, sediťta medijske kuće CCTV u Hongkongu, Nacionalnu biblioteku u Sijetlu i zgrade vladinih objekata u Holandiji, medijske kuće u Pekingu, nove zgrade ErmitaŞa u Sankt Peterburgu, Kunsthauza u Roterdamu, Kuće muzike u Portu.

Kolhasovi stavovi: „Arhitekti nisu heroji koji projektuju zadivljujuće stvari“; „Ahitekti rade ono ĹĄto drugi definiĹĄu“, “Na Zapadu ljudi Ĺžele luksuz i ljepotu, a za mene to nije uvijek i definicija arhitekture. Arhitektura moĹže biti jako siromaĹĄna. Arhitekture ima i u siromaĹĄtvu. Novac moĹže biti neprijatelj arhitekture“.

Olimpija opustoĹĄena, joĹĄ se ne zna ĹĄto je uzeto

Foto:Corbis

Ostavka joť nije prihvaćena:Geroulanos

Haos u zemlji prilika za lopove NaoruĹžani pljaÄ?kaĹĄi ukrali su prekjuÄ?e iz muzeja drevnih antikviteta u grÄ?koj Olimpiji nekoliko desetina eksponata “neprocjenjiveâ€? vrijednosti, a zbog već druge velike pljaÄ?ke u vrijednim grÄ?kim muzejima u zadnja dva mjeseca, ministar kulture

podnio je ostavku, piĹĄe Jutarnji.hr.

Kako su saopĹĄtile lokalne vlasti, dvojica naoruĹžanih pljaÄ?kaĹĄa svezali su Ä?uvara koji je doĹĄao u jutarnju smjenu, deaktivirali alarm i potom uzeli 68 eksponata iz muzeja, pri Ä?emu su razbijali staklene kutije u kojima su bili izloĹženi.

JoĹĄ nije objavljen taÄ?an popis ukradenih predmeta, zna se samo da su meÄ‘u njima predmeti od bronze, grnÄ?arija i jedan zlatni prsten. “Moramo joĹĄ da konsultujemo lokalne arheologe, ali već sada znamo da su ukradeni eksponati od neprocjenjive vrijednostiâ€?, rekao je gradonaÄ?elnik Olimpije

koji je primijetio i da je bezbjednost muzeja oÄ?igledno bila na niskom nivou imajući u vidu vrijednost eksponata koji su u njemu izloĹženi.

GradonaÄ?elnik je rekao da u razdoblju od 6 do 7 ujutro uopĹĄte nema Ä?uvara u muzeju, te da su objekt koji ni-

Vrijednosti slabo Ä?uvane: Olimpija kada prije nije bio meta lopova u to vrijeme Ä?uvali samo alarmi. U muzeju o kojem je rijeÄ? izloĹženo je oko 500 objekata.

Drugi muzej u Olimpiji, mjestu arheoloĹĄkog nalaziĹĄta u juĹžnoj GrÄ?koj gdje su se nekada odrĹžavale Olimpijske igre koji godiĹĄnje posjete stotine hiljada turista, puno je bolje Ä?uvan, a u njemu su izloĹženi kipovi i arhitektonski elementi pronaÄ‘eni na na-

laziĹĄtu.

Ministar kulture

odjurio je nakon vijesti o pljaÄ?ki u Olimpiju, a u meÄ‘uvremenu je predao ostavku na svoju duĹžnost koju premijer

oÄ?ito nije odmah prihvatio.

Hoće li je prihvatiti kasnije, joĹĄ nije jasno, ali ovo je druga velika sramota za grÄ?ku drĹžavu koja se dogodila u resoru za koji je odgovoran Geroulanos.

PAKLENA POMORANDŽA: Pola vijeka nasilja koje (ne)ťokira

Pogled koji je uzdrmao svijet “Pogled koji je uzdrmao nacijuâ€? – naslov je Ä?lanka

koji je nedavno objavio Telegraf. Povod je Ä?etrdeseta godiĹĄnjica premijernog prikazivanja filma “Paklena pomorandĹžaâ€? u Velikoj Britaniji, a ove godine navrĹĄava se i pedeset godina od objavljivanja istoimenog nauÄ?nofantastiÄ?nog, satiriÄ?kog romana $ % Ĺž & Pitanje koje se nameće je da li zastraĹĄujući pogled tinejdĹžera Aleksa, kojega je utjelovio glumac danas ikoga moĹže da ĹĄokira? Ovaj brutalni petnaestogodiĹĄnjak, BurdĹžisov literarni junak,

dane provodi u ĹĄkoli, a kad padne mrak sa svojom bandom kreće u pljaÄ?ke, premlaćivanja i silovanja bespomoćnih. Pedeset godina od knjige i Ä?etrdeset godina od Kjubrikovog filma ta budućnost je stigla i moĹžda Ä?ak premaĹĄuje svaku fikciju.

Naslov knjige “A Clockwork Orangeâ€? prevoÄ‘en je kao mehaniÄ?ka i paklena pomorandĹža, no najpreciznije bilo bi narandĹža na navijanje. To je stari kokni Ĺžargonski izraz koji oznaÄ?ava neĹĄto ĹĄto ne postoji, neĹĄto ĹĄto je Ä?udno ili izopaÄ?eno.

Autor knjige imao je po-

Foto:AP

dijeljene osjećaje prema Kjubrikovoj viziji njegovog djela. Do razilaŞenja je doťlo upravo oko definicije nasilja.

Dok je za BurdĹžisa stvar slobode izbor izmeÄ‘u dobra i zla, Kjubrik je objaĹĄnjavao da Aleks predstavlja divlju, potisnutu stranu naĹĄe prirode koja bez osjećaja krivice uĹživa u Ä?inu kao ĹĄto je silovanje. To je otvorilo prostor za kritike, naroÄ?ito one s feministiÄ?kim predznakom.

$ je napisao da je Kjubrik stvorio prvu tragikomediju koreografisanu poput crtića, meditaciju o pojmovima dobra, zla i slobodne volje koja

je u jednakoj mjeri zavodniÄ?ka koliko i neukusna. “Paklena pomorandĹžaâ€? je uokvirena poput satire, no nije jasno Ä?emu se rugao Kjubrik – tinejdĹžerima, silovateljima, kriminalnom postupku, liberalnoj birokratiji, bogatoj britanskoj klasi – upitao se Atkinson.

Na film se osvrnuo i Ĺž $ , koji je otvoreno priznao da mu se film nije svidio. Kjubrikovu “Paklenu pomorandĹžuâ€? nazvao je ideoloĹĄkim haosom, te paranoidnom desniÄ?arskom fantazijom koja se maskirala kao ' upozorenje.

Foto: SUN

Prije mjesec dana iz Nacionalne galerije u Atini ukradena je slika znamenitog ĹĄpanskog slikara

koju je on poklonio GrÄ?koj, zajedno s radovima i italijanskog slikara iz 16. vijeka . Velika ekonomska kriza koja potresa GrÄ?ku oÄ?ito je uzela svoj danak i u osiguranjima muzeja i vrijednih arheoloĹĄkih nalaziĹĄta kojih je ta zemlja prepuna.

Jedan bioskop za svaÄ?iji ukus?

Modeli po kojima se crnogorski filmofili i profesionalci informiĹĄu o filmu i gledaju filmove je uglavnom internet i uliÄ?ni pordavaci filmova - odnosno piraterija.

Od kako je sruĹĄen bioskop “Kulturaâ€?, a otvoren savremeni bioskop u Delti, PodgoriÄ?ani aktuelne svjetske hitove mogu gledati kao sav ostali svijet, ali ipak ne sve. Jedan bioskop ne moĹže da zadovolji sve afinitete. “Cineplexxâ€? je bioskop sa raznovrsnim i aktuelnim repertoarom. Al, koji se u njemu prikazuju dolaze po utvrÄ‘enom redosljedu, koji se definiĹĄe na osnovu nekoliko faktora.

Šć direktor “Cineplexxaâ€? je “Vijestimaâ€? objasnio situaciju.

- Djelatnost bioskopa je prikazivanje filmova, a ne njihova distribucija. Distribuciju filmova rade distributerske kuće, koje su zaduĹžene za odreÄ‘ene teritorije. Za teritoriju Srbije i Crne Gore, postoji nekoliko distributerskih kuća, i bioskop “Cineplexxâ€? saraÄ‘uje sa svakom od njih, sa ciljem da svojim posjetiocima obezbijedi sve filmove koji su dostupni za bioskopsko prikazivanje na teritoriji Crne Gore - rekao je on.

Direktor jedinog podgoriÄ?kog bioskopa je kazao da bioskopski repertoar zavisi od novih filmova koji se nalaze u ponudi distributera za nare-

PodgoriÄ?ani su imali “srećuâ€? da Fon Trirovovo remek djelo vide na platnu: “Melanholijaâ€? dnu bioskopsku nedjelju, kao i od posjećenosti odreÄ‘enih filmova u toku prethodnog perioda u kom su prikazivani.

Reditelj ć smatra da je postojanje kvalitetnih uslova za prikazivanje filmova pretpostavka za dobru posjetu bioskopima, na ťto nas upućuju podaci iz jedinog sinepleksa koji kontinuirano radi u Crnoj Gori.

- Kako je, pak, rijeÄ? o meÄ‘unarodnoj mreĹži komercijalnih bioskopa, iskljuÄ?ena

je mogućnost samostalnog kreiranja repertoarske politike. U takvoj situaciji, programom oÄ?ekivano dominiraju filmovi holivudskih kompanija, i veoma je malo prostora za neki film nastao u nezavisnoj produkciji, pa Ä?ak i za filmove koji potiÄ?u iz velikih evropskih kinematografija. Da bi neka vrsta (uslovno kazano) nezavisne distribucije uopĹĄte bila moguća, potrebno je prije svega dobiti mjesto gdje bi se ti filmovi projektovali, dakle bioskopsku salu namijenjenu

takvom programu. Filmove koji su, posmatrano sa umjetniÄ?kog aspekta, obiljeĹžili jednu godinu, moguće je na velikom platnu pogledati uglavnom u okviru nekog od regionalnih festivala, ali sve manji broj njih biva otkupljen za dalje prikazivanje, sem kada je televizija u pitanju objaĹĄnjava Martinović.

Na pitanje “Vijestiâ€? ĹĄto će od aktuelnih svjetskih filmova, koji nemaju oznaku blokbastera,a imaju brojna priznanja svjestkih festivala ili nomi-

Foto:IMDB

nacije za Oskara, Ĺ kuletić je odgovorio da za sada imaju potvrÄ‘en samo “The Iron Ladyâ€?. “The Artistâ€?, “Hugoâ€?, koji imaju po 11, odnosno 12 nominacija za Oskara podgoriÄ?ka publika najvjerovatnije neće ni vidjeti. “The three of lifeâ€?,

, koji je uzdrmao kinematografsku scenu ove godine - mogu skinuti sa nekog od piratskih sajtova ili kupiti za euro na ulici.

- Ukoliko filmovi budu krenuli u redovnu bioskopsku

distribuciju, sigurno će se naći i na repertoaru “Cineplexxaâ€?. Postoji odreÄ‘en broj nezavisnih naslova koji se naÄ‘u u distribuciji, i ti naslovi uvijek naÄ‘u svoje mjesto na repertoaru “Cineplexxaâ€? - rekao je Ĺ kuletić.

Martinović podsjeća da Crna Gora nije pristupila fondu Eurimages koji, osim ĹĄto podrĹžava filmove u nastajanju, znaÄ?ajna sredstva opredjeljuje i za distribuciju evropskih filmova.

- Ĺ teta koju zbog toga trpimo je viĹĄestruka. Nije tu rijeÄ? samo o skupom proteĹžiranju odreÄ‘enog kulturnog modela i borbi za sopstveni identitet, već i o potrebi da se omogući jedan drugaÄ?iji pogled na stvari. Na to nam skreće paĹžnju i znaÄ?ajno interesovanje za filmske projekcije koje je tokom posljednja dva mjeseca organizovala Crnogorska kinoteka (koja joĹĄ uvijek ne raspolaĹže svojom bioskopskom salom). U takvim okolnostima, virtuelna filmoteka je jedini naÄ?in da pogledate film koji vas zanima. Autorskim pravima i pripadajućim tantijemama neka se bavi neko drugi. Uostalom, mnogi filmski autori bi, viĹĄe nego o toj posljedici piraterije, brinuli o tome kakav je snimak njihovog filma koji se tu moĹže pronaći -izjavio je Marinović.

Ć

FILMOVI: GraÄ‘ani Crne Gore joĹĄ nemaju priliku da sa ostatkom svijeta gledaju znaÄ?ajna filmska ostvarenja, osim holivudskih blokbastera

PROFESIONALNA: Glumica Branka Stanić za “Vijestiâ€? priÄ?a o filmu u kojem glumi, studentskim predstavama

SAN REMO: Ema Marone najbolja, Nina Zili ide u Baku

Istorijski tijumf Priznanja kao Oskari ljepĹĄeg pola

Glumicu "& ć od zavrťenog fakulteta dijeli diplomski ispit, ťto je za nju u isto vrijeme razlog za tugu, ali i sreću.

- Kada gledam skeÄ?eve sa Akademije, snimljene kolokvijume i ispite, ne mogu da gledam do kraja, jer nose nevjerovatnu tugu. Ljudi se na fakultetu zavole i to je jaÄ?e od porodice- kaĹže glumica iz predstava 'Revizor', 'Saloma' i 'Lasice', za koju je dva puta nagraÄ‘ena.

- Kada zavrĹĄimo “Revizoraâ€? svaki put komentariĹĄemo kako nam ta predstava produĹži Ĺživot za deset godina, zbog pozitivne energije. Ali “Lasiceâ€? baĹĄ volim i nagrade koje sam dobila za tu predstavu su mi olakĹĄale dobijanje novih uloga- ispriÄ?ala je za “Vijestiâ€?

Stanić.

Ona dodaje da je mnogi nijesu razumjeli kada je rekla da su joj te nagrade poput Oskara, ali je za nju najveći nivo radosti kada neťto radi cijelim bićem, pruŞi energiju koju moŞda i nema, a na kraju dobije nagradu za to.

- Sve do sada ĹĄto sam radila, doĹživljavala sam potpuno profesionalno. Trebalo bi da se izbalansiram, ali sam takva i privatno, ili radim ili ne radim- objaĹĄnjava glumica koja sa !Ä? ! + ĹĄ ć ! glumi u filmu “DjeÄ?aci iz Ulice Marksa i Engelsaâ€?, ali i u seriji “Budva na pjenu od moraâ€?.

- U seriji glumim vrcavu curicu, koja poznaje Luku od djetinjstva i kojoj smeta njegova djevojka iz Podgorice, tako da sam mu samo prepreka u ostvarivanju prave ljubavi. Dok u filmu tumaÄ?im Lelu koja je potpuno drugaÄ?ija. Prikazuje se cijela njena biografija i priÄ?a zbog Ä?ega je takva kakva jesteâ€?, opisala je Branka. Ona sma-

SUPRUG mi je podrĹĄka Branka Stanić istiÄ?e da je glumaÄ?ki poziv veoma zahtjevan. Kao najveću podrĹĄku izdvaja svog supruga Slavka, za kojeg kaĹže da je mnogo bolje razumio prirodu profesije kojom se bavi od nje same.

- NajvaĹžnija mi je porodica i suprug, odnosno mi. On je veoma jednostavan Ä?ovjek, moja najveća podrĹĄka, polet i ponos. Kada padam, on je tu da me urazumi i sprijeÄ?i nervozuâ€?, ispriÄ?ala je glumica, koja nije mogla da odgovori na pitanje kakvi su joj planovi u bliskoj budućnosti, jer “ljudi Ä?esto obećavaju, ali niĹĄta nije sigurnoâ€?. tra da će film biti veoma gledan ne samo u Crnoj Gori već i ĹĄire, jer pogaÄ‘a u duĹĄu.

- To je Ä?udna priÄ?a, koja je slojevita, dramska i duboka, a ne samo povrĹĄinski uraÄ‘ena.

Cilj nije bio napraviti film radi

novca, već da bi se ljudima pokazala dobra stvar- kaŞe glumica, koja u filmu igra sa ť ! % !, # ! $ ć i ! ! , Ş - $ * ć !.

- Oni su straĹĄno veliki ljudi.

Kada se zavrĹĄi snimanje

VOLI da pozira Kao prvi angaĹžman Branka Stanić izdvaja spot “Zastavaâ€? grupe “Perperâ€? u kojem je glumila: - Bilo mi je veoma zanimljivo. Nisu traĹžili manekenku ili fotomodela, već glumicu, i ja sam dala sve od sebe. Kada je u pitanju spot grupe “Cosa nostraâ€? , to smo radili za akademiju i to je bio studentski projekat, a ja sam bila dio ekipe- kazala je mlada glumica, i dodala da je do sada radila i kao manekenka na revijama poznatih dizaj-

nera, vodila programe kao voditelj, a trenutno je zaĹĄtitno lice kozmetiÄ?kog salona.

- Nisam ni znala da volim da se fotografiĹĄem, a u stvari oboĹžavam. Sve je poÄ?elo sa Akademijom. Nije Ä?udno ĹĄto nakon raznih dogaÄ‘aja komentariĹĄu da su glumci narcisi, koji vole da poziraju- kaĹže kroz ĹĄalu Branka Stanić, koja se nada da će se uporedo sa glumom baviti i ovakvim poslovima dokle god stiĹžu ponude.

imaćemo film i kadrove, ali meni će ostati u sjećanju scene iza kamere. NebojĹĄa Glogovac je Ä?ovjek koji je prirodno nasmijan i pozitivan. Ono ĹĄto daje u filmu je niĹĄta u poreÄ‘enju sa njim privatno- ispriÄ?ala je Branka, koja u prvom dijelu filma nije imala mnogo scena sa velikim glumcima, ali je Ä?ekaju u ljetnjem periodu. Ona dodaje da su bili spremni da podijele savjete i kaĹžu ĹĄta je bilo dobro, a ĹĄta ne.

- Emir je proÄ?itao scenario i rekao mi da mu se veoma svidjela uloga Lele, da je gledao slike sa snimanja i da jedva Ä?eka da vidi film- tvrdi Branka, koja će tokom snimanja drugog dijela filma dobiti novog partnera umjesto MomÄ?ila.

- Zbog vremenske razlike mijenjaju se svi glumci osim Emira, Ane i mene. To je logiÄ?no, jer se radnja odvija 15 godina kasnijeâ€?, objasnila je glumica, i otkrila da će veoma brzo glumiti i u Ä?etiri studentska filma.

- To je za mene velika stvar.

Podjednako mi je bitno, ako ne i bitnije od filma na kojem trenutno radim, jer su u pitanju studenti koji daju sve od sebe da naprave dobar projekat i nemaju nikakvu pomoć- objasnila je glumica. Ž Ć ć

! , pjevaÄ?ica iz Firence, pobjednik je 62. izdanja “San Remoâ€? festivala, najstarijeg i najprestiĹžnijeg italijanskog muziÄ?kog dogaÄ‘aja.

Pjesma „Non e l'inferno“ donijela joj je sat nakon ponoći nagradu Ĺžirija, kao i najveći broj glasova gledalaca.

U dosadaĹĄnjoj karijeri dvadesetsedmogodiĹĄnja pjevaÄ?ica objavila je tri studijska albuma.

Drugo i treće mjesto osvojile su takođe pripadnice ljepťeg pola, ťto se nije dogodilo posljednjih 20 godina.

Drugoplasirana je bila #

sa pjesmom „La notte“, dok je treću poziciju zauzela ! sa numerom „Sono solo parole“.

RAI je odabrao i predstavnika Italije na ovogodiĹĄnje Eurosongu u Bakuu. U pitanju je , koja se naĹĄla u finalu kategorije „Artisti“. Ona je izvela numeru „Per Sempre“, meÄ‘utim RAI je saopĹĄtio da postoji mogućnost da Zili na Evroviziji nastupi sa dru-

pjevaÄ?, Ä? pogreĹĄno je izgovorio Bregovićevo ime, da bi ga drugi voditelj " ispravio i u znak izvinjenja poznatom kompozitoru kojeg je oslovio sa „veliki maestro“ poljubio ruku, „u ime Italije“.

Bregović je izveo pjesmu „Romagna mia“ sa !& ! !, a zatim sa svojim Orkestrom numeru „Balcanieros“. Ovo mu je bio drugi nastup na San Remu, na kojem se publici predstavio prije 12 godina.

OvogodiĹĄnju ediciju festivala obiljeĹžio je specijalni gost, legendarni pjevaÄ? # Ć svojim propovijedima u kojima je kritikovao potroĹĄaÄ?ko druĹĄtvo, ratove, kao i dva najtiraĹžnija katoliÄ?ka lista zato ĹĄto „piĹĄu o politici, a ne o Raju i Bogu“. Ćelentano je naiĹĄao na viĹĄe osuda nego odobravanja, a uspio je i da stavi u priliÄ?no nezgodnu situaciju Ä?elnike italijanske drĹžavne televizije RAI, koja je i organizator festivala.

Pobejednica “SAn Rema� Ema Marone gom pjesmom.

ProĹĄlogodiĹĄnji predstavnik Italije bio je $ %& ' Kada su u pitanju nove nade italijanske muziÄ?ke scene, koje su se takmiÄ?ile u kategoriji „Giovani“, za pobjednika je izabran #

.

U revijalnom dijelu posljednje veÄ?eri nastupio je i % ć sa svojim Orkestrom za svadbe i sahrane.

Prilikom najave jedan od voditelja, poznati italijanski

PraĹĄinu je diglo i pojavljivanje argentinske starlete * prve veÄ?eri festivala, koja je otkrila da ispod haljine ne nosi gaćice, a pokazala je i tetovaĹžu leptira u intimnom dijelu.

Posljednje veÄ?e San Remo festivala bilo je i najgledanije - u prosjeku ga je pratilo oko 13 miliona gledalaca, ĹĄto je najveća brojka joĹĄ od 2005.

DOR A: Nina Badrić će svoju zemlju na Eurosongu predstaviti pjesmom “Nebo�

Istinska emocija OvogodiĹĄnja predstavnica Hrvatske na Eurosongu ć u Bakuu će svoju zemlju predstaviti numerom „Nebo“, po kojoj je i njen posljednji album dobio ime. Ona je ovu numeru predstavila na Dori.

- Presrećna sam ťto je sve ispalo sjajno, nije lako izvesti show program od 60 minuta u direktnom prenosu, a najviťe me vesele prve reakcije publike u studiju na moju pjesmu.

Zahvalna sam i HRT-u na ovako veliÄ?anstvenoj emisiji- izjavila je Nina neposredno nakon Dore.

Hrvatska pjevaÄ?ica je obećala da će na eurosongu dati sve od sebe i istakla da je najvaĹžnije da se “ne posrami i da dostojno predstavi Hrvatsku i sebe i da dogura do finalaâ€?.

Za svoju pjesmu kaŞe kao ne zna da li je najbolja, ali ima onu istinsku emociju koja će pridobiti ljude.

Kako je istakla, sada joj slijedi jednomjeseÄ?ni odmor, a onda će krenuti u razraÄ‘ivanje nastupa u AzerbajdĹžanu.

U jednosatnom showu nastupili su brojni izvoÄ‘aÄ?i, plesaÄ?i i predstavnici susjednih zemalja na Eurosongu, meÄ‘u kojima su bili iz Bosne i Hercegovine, iz Makedonije, kao i proĹĄlogodiĹĄnja predstavnica Srbije Ä? ć. Televizijski ĹĄou upotpunila je i ! " ć, koja je sa grupom “Rivaâ€? davne 1989. godine donijela pobjedu na Eurosongu tadaĹĄnjoj Jugoslaviji.

MISTERIJA: Ni MI5 nije uspio da otkrije gdje je, kad i pod kojim imenom na svijet doĹĄao slavni glumac

ÄŒaplin roÄ‘en u Ä?ergi? ) * + , - Pravo ime i mjesto roÄ‘enja legende nijemog filma ÄŒ ÄŒ prikriveno je velom misterije, zakljuÄ?ila je britanska tajna sluĹžba nakon istrage ameriÄ?kih tvrdnji da je bio simpatizer komunista, stoji u upravo objavljenim dokumentima.

FBI je 1952, zbog sumnji da je ÄŒaplin ljeviÄ?ar, od MI5 agenata zatraĹžio da provjere porijeklo glumca za koga se vjerovalo da koristi pseudonim i da mu je pravo ime ĹĄ .

Vjeruje se da je ÄŒaplin roÄ‘en 16. aprila 1889. u juĹžnom Londonu. Ipak, britanski agenti nisu pronaĹĄli nikakva dokumenta o njegovom roÄ‘enju.

"Veoma je neobiÄ?no, ĹĄto su i nakon istrage MI5, datum i mjesto roÄ‘enja takve zvijezde ostali nepoznati", kaĹže profesor . ) +/ zvaniÄ?ni istoriÄ?ar britanske tajne sluĹžbe.

Dokumenta pokazuju da se niko pod imenom Čarls ili Izrael nije rodio 16. aprila, a dalje istrage u vezi sa sumnjom da se Čaplin rodio u Francuskoj, takođe, su se pokazale jalove.

"Ne moĹžemo da pronaÄ‘eno nikakve dokaze da ÄŒaplinovo ime jeste ili je bilo Izrael TornĹĄtajn, niti moĹžemo da pronaÄ‘emo dokaze o postojanju takve osobe. Nismo uspjeli da otkrijemo ni da li je koristio neko drugo ime", navodi se u pismu MI5 upućenom ambasadi SAD u Londonu.

Endru je rekao da bi se po dokazima koji su se pojavili proĹĄle godine moglo zakljuÄ?iti da je ÄŒaplin roÄ‘en u prikolici koja je pripadala Ĺženi poznatoj kao "ciganska kraljica" u centralnoj Engleskoj i da mu je majka bila Ä?lan “putujuće zajedniceâ€?.

Ova informacija pronaÄ‘ena je u pismu koje je ÄŒaplinu, nekoliko godina prije smrti 1977, poslao izvjesni Ĺž $ 0 koji je tvrdio da je vlasnica prikolice-Ä?erge bila njegova tetka.

"Iako nema dokaza da je informacija taÄ?na, ÄŒaplinu je pismo bilo veoma znaÄ?ajno jer ga je Ä?uvao u fioci svog radnog stola", objasnio je Endru. ÄŒaplin je svojevremeno izazivao kontroverze filmovima poput "Velikog diktatora" u kojem se ĹĄalio na raÄ?un nacistiÄ?kog voÄ‘e ) . 0 ili

Iz Velikog diktatora

Foto: POPPERFOTO

ÄŒaplin 1901. godine "Kralj Njujorka", koji je satira na raÄ?un ameriÄ?kog straha komunizma tokom Hladnog rata. Od 20-ih godina proĹĄlog

vijeka, ameriÄ?ke vlasti smatrale su da je podrĹžavao komuniste, iako je on to uvijek demantovao. Kada je 1953. napustio SAD, nije mu bilo dozvoljeno da se vrati, zbog Ä?ega se preselio u Ĺ vajcarsku.

Dosije MI5, u kome se nalaze izvodi iz ĹĄtampe, prepiska sa ameriÄ?kom ambasadom i telegram koji je ÄŒaplinu poslao sovjetski agent, pokazuje da je britanska agencija joĹĄ 1958. zakljuÄ?ila da ameriÄ?ke sumnje nemaju osnova i da on nije bezbjednosno sumnjiv.

"MoĹžda je i bio simpatizer komunista, ali na osnovu informacija koje imamo, prije bi se reklo da je on bio 'progresivan' ili radikalan", naveo je jedan od agenata u izvjeĹĄtaju.

MeÄ‘u ostalim dokumentima agencije MI5, koji su juÄ?e objavljeni, su i detalji o istragama o trojici hemiÄ?ara nagraÄ‘enih Nobelom, ukljuÄ?ujući + i njenog supruga koji su bili simpatizeri komunista.

IZVINJENJE Povodom teksta “Mnogoi koĹĄta, a donosi maloâ€?, objavljenog u subotu, redakciji “Vijestiâ€? javila se % Ä? Ä‘ ć / Ĺželeći da se izvini svima zbog oĹĄtrih rijeÄ?i koje je koristila u svojoj izjavi.

- Ovom prilikom se izvi-

njavam Ä?itaocima i publici, jer nije mi bila namjera da uvrijedim kolege, Cigane, Rome, niti muziku koju ja ne volim, a zapravo sam je pjevala. Dakle-ne Ĺželim da upotrebljavam ruĹžne rijeÄ?i ni za menadĹžere, ni za pjesme, ni za

lokale u kojima radimo, niti bilo koju naciju da vrijeÄ‘am da bih opisala ukus muzike koju danaĹĄnja publika najÄ?eťće traĹži na svirkama.

PoĹĄtujem sve kolege, svaki Ĺžanr i njihov trud da objave album. To moja Ĺželja nije, is-

tina je da me takva situacija nervira, ali ne preostaje mi niĹĄta nego da se sama borim za svoju karijeru. JoĹĄ jednom, izvinjavam se na izjavi koja ne priliÄ?i meni, jer sam upotrijebila jako loĹĄu metaforu kazala je ona.

SUDOKU

1. Kino 2. Propis nekog zakona 3. Glavni grad Ekvadora - inicijali glumca Paćina 4. Slatkoća - oznaka za radijus 5. Inicijali srpskog nobelovca - roman A. Kamija 6.

Oznaka za tonu - noĹžić za brijanje 7. Plemeniti plin, emanacija radijuma 8. Vrhovni komandant japanske carske vojske simbol kiseonika 9. Smrdljiva Ĺživotinja - auto oznaka za Smederevo 10. Auto oznaka Rumunije - ime glumice Kidmen 11. Kratica za “autonomna oblastâ€? - organi za Ĺžvakanje 12.

OruĹžana pobuna naroda 13. Kutija za saÄ?mu. !" 1. Ruda aluminijuma - “kralj valceraâ€?, Johan 2.

BezbriĹžan, srećan Ĺživot - neupotrebljavan - vrsta insekta, zolja 3. JanjiÄ?arski odred - glumica Ĺ˝igon - upiĹĄi TÄŒ 4. Turizam na selu 5. Inicijali kompozitora Debisija - grad u Francuskoj novÄ?ana jedinica Hrvatske 6. I jedan i drugi - nasljedna Ä?estica - hotelski radnik 7. Biljka bescvjetnica - karakteristiÄ?na osobina. " # $ % Ĺ % ! Ĺ # &'(' Anagram, replika, Arau, TM, MaÄ?va, U, id, Onil, S, odora, zgoda, borba, G, ovca, BR, G, Inari, Ot, Olaf, trťćani, anuitet

HOROSKOP Ovan

Dobićete nove i zanimljive ideje, od kojih bi neke mogle biti revolucionarne. Sada ste u top formi. Želite promjenu u karijeri, preduzmite korake u tom smjeru.

Bik Nastojanje da budete u centru paĹžnje neće vam mnogo pomoći u poslovnoj komunikaciji. Vrijeme je da se pokaĹžete na djelu, a ne na rijeÄ?ima.

ĹĄ ĹĄ

Blizanci

UpiĹĄite jedan broj (od 1 do 9) u svako prazno polje. U svakom horizontalnom i vertikalnom redu i u blokovima 3x3 (oiviÄ?eni podebljanom linijom) treba da budu svi brojevi od 1 do 9

Dobijate dodatnu energiju, Ä?ini vam se da moĹžete i nemoguće. Ako poslujete sa inostranstvom, moĹže vam se ukazati prilika za odlazak na put u svrhu edukacije.

Rak Promjena poslovnog statusa donijeće vam viĹĄe sigurnosti i mogućnost da stvarate dugoroÄ?ne planove. Iskoristite povoljan trenutak za novi poÄ?etak.

Ĺ˝

Ĺ

Lav Puni samopouzdanja, pristupate osobama suprotnog pola. Ni odbijanja vas ne obeshrabruju. Pratite zbivanja na poslu i odmah ispravite uoÄ?ene nepravilnosti.

Djevica U vjeÄ?noj trci za poslom, potpuno zanemarujete voljenu osobu, pa vam je emotivni Ĺživot prazan. Problemi sa grlom su prolaznog karaktera.

Vaga

UĹžurbani ste da ne stiĹžete ni da diĹĄete. Ĺ ta mislite, koliko dugo moĹžete tako da Ĺživite? PreviĹĄe ulaĹžete da bi vaĹĄi poslovi bili u skladu sa oÄ?ekivanjima.

Ĺ korpija Ne moĹžete da objasnite partneru zaĹĄto ste ga slagali.

Na njegovo povjerenje viĹĄe ne raÄ?unajte. Mali odmor, koji planirate, moraćete da odloĹžite.

Strijelac Navikli ste na nerad, ali viĹĄe nema hljeba bez motike.

Za sve ćete morati svojski da se potrudite. LoĹĄe podnosite pritisak i ograniÄ?enja. Naviknite se na to.

Jarac Izuzetno komunikativan i uspjeĹĄan period trenutno je pred vama. Spremate se za put u inostranstvo. Postoji ĹĄansa da dobijete javno priznanje za trud.

Vodolija Napredujete, stiĹžu mnoge dobre vijesti. Mnogo ste radili i sada sve dolazi na viĹĄi nivo.

MoĹžete oÄ?ekivati ravnoteĹžu u erotskom i ljubavnom Ĺživotu.

Ribe Za vas je najvaŞnije da paŞljivo njegujete odnose sa ljudima jer se iz njih rađaju povoljne prilike. Sve govori da ste na pravom putu u rjeťavanju problema.

POZIV NA OPREZ: Crna Gora na kvalifikacionom turniru za OI u grupi sa NjemaÄ?kom, Rumunijom, GrÄ?kom, Makedonijom i Holandijom, Ranko Perović optimista:

Sve je u naĹĄim rukama

Ĺ˝rijeb za kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre nije bio naklonjen crnogorskim vaterpolistima, jer će već u grupi morati da odmjere snage sa najozbiljnijim kandidatima za plasman na najveće svjetsko takmiÄ?enje. „Ajkuleâ€? su, naime, u grupi A sa NjemaÄ?kom, Rumunijom, GrÄ?kom, Makedonijom i Holandijom, od kojih prve tri ekipe Ĺžele isto ĹĄto i Crna Gora - da doÄ‘u do polufinala u Edmontonu i time obezbijede nastup u Londonu.

- Grupa je najteŞa moguća, ali ponavljam da je sve do nas.

Sigurno da neće biti lako, jer je

ovo specifiÄ?an turnir, ali ako budemo oprezni protiv svakog protivnika, onda će i naĹĄ kvalitet da doÄ‘e do izraĹžaja. Ako zauzmemo jedno od prva dva mjesta u grupi, mislim da sigurno idemo na Olimpijske igre - rekao je selektor

ć u telefonskom razgovoru iz Londona.

Bez obzira na teĹžak Ĺžrijeb, viceĹĄampion Evrope je svakako, uz Ĺ paniju, glavni favorit da turnir u Kanadi zavrĹĄi meÄ‘u Ä?etiri najbolje ekipe. MeÄ‘utim, podatak da je umjesto NjemaÄ?ke mogla da doÄ‘e Kanada, umjesto Rumunije Brazil, te prije GrÄ?ke Argentina, go-

Nikola i MlaÄ‘an Janović u duelu sa GrÄ?kom na Evropskom prvenstvu vori da je Crna Gora mogla da proÄ‘e bolje u juÄ?eraĹĄnjem Ĺžrijebu u Velikoj Britaniji.

- Svi protivnici u grupi moraju da se shvate ozbiljno, pa i Makedonija i Holandija, koje su sigurno kvalitetnije od timova iz druge grupe poput Venecuele, Argentine, Brazila...

Crna Gora ima pozitivno iskustvo sa ovim rivalima sa Evropskog prvenstva u Ajndhovenu. Tada je priliÄ?no lako izaĹĄla na kraj sa tri protivnika iz grupe A - NjemaÄ?ku i

GRUPA A

Č

GRUPA B

Ä? Ä?

Ĺ

Rumuniju je deklasirala u grupi, a potom u mnogo neizvjesnijem meÄ?u savladala i Grke u Ä?etvrtfinalu.

- Ovo je potpuno druga priÄ?a, nema puno veze sa Aj-

ndhovenom. Mi smo jaÄ?i od svakog protivnika u grupi, tu nema dileme i jedino sami sebi moĹžemo da budemo protivnik. TaÄ?nije, opuĹĄtanja ne smije da bude, već moramo da

SKIJANJE: Zbog loĹĄeg vremena otkazana trka superkombinacije u SoÄ?iju, pa je Amerikanka stigla do titule

u svakoj utakmici budemo maksimalno ozbiljni - istakao je Perović.

Crna Gora prvi meÄ? na turniru igra sa Holandijom, u 2. kolu je protivnik NjemaÄ?ka, slijede dueli sa GrÄ?kom, Makedonijom i Rumunijom. Po Ä?etiri prvoplasirana tima iz dvije grupe idu u Ä?etvrtfinale.

UÄ?eťće na Olimpijskim igrama su ranije obezbijedili Srbija, Italija, Hrvatska, MaÄ‘arska, SAD, Australija i domaćin Velika Britanija.

TENIS: ATP i WTA turniri u Roterdamu i Dohi

Mali Globus za Lindzi Von Titule Fedeksu i Azarenki

Ne voli da skija u opasnim uslovima: Lindzi Von

,- ,

NOVO slavlje HirĹĄera u Banskom

% & $ ĹĄ je obiljeĹžio vikend u Banskom. Mladi Austrijanac u subotu je slavio u veleslalomu, a juÄ?e je bio najbolji i u slalomu, pa se na taj naÄ?in pribliĹžio

& ć , vodećem u ukupnom poretku Svjetskog kupa, na svega 18 bodova.

Hrvatski skijaĹĄ je prije nedjelju dana operisao koljeno i zavrĹĄio je ovu sezonu.

HirĹĄer je slavio sa ukupnim vremenom

1:52.64 minuta, Ä?ime je odbranio vodeće mjesto iz prve voĹžnje ispred zemljaka % ' % (zaostatak 16 stotinki), i Ĺ veÄ‘anina " % , koji je na cilj stigao sa minusom od 57 stotinki u odnosu na HirĹĄera.

Međutim, na kraju je Mirer bio drugi, a Italijan * + treći, poťto je Mat diskvalifikovan, jer je promaťio kapiju.

Amerikanka ) "( osvojila je Kristalni globus u superkombinacije bez borbe, poĹĄto je posljednja trka u toj disciplini otkazana zbog loĹĄih uslova u SoÄ?iju. ÄŒelnici MeÄ‘unarodne skijaĹĄke federacije razmatrali su mogućnost da trku izmjeste u ĹĄvedski Ore, ali su odluÄ?ili da je definitivno otkaĹžu pa je Vonova tako treću godinu zaredom doĹĄla do Globusa u kombinaciji.

AmeriÄ?ka skijaĹĄica je do titule doĹĄla sa 180 bodova, ispred Slovenke % ( sa 125 i & $ iz Austrije sa 120 bodova.

Problem za organizatore trka u SoÄ?iju, domaćinu Olimpijskih igara 2014. godine, predstavljao je snijeg, koji je pao tokom noći.

Iako su redari dali sve od sebe da ga uklone sa staze i pripreme je za trku, toplo vrijeme i svjeĹž snijeg uÄ?inili su podlogu veoma nestabilnom da bi se na njoj uopĹĄte skijalo.

Zbog toga nije bilo drugog rjeĹĄenja osim otkazivanja.

- Mislim da je to prava odluka.

Nisam ljubitelj skijanja u opasnim uslovima. Snijeg jednostavno nije dobar za skijanje rekla je Vonova, koja je u subotu već obezbijedila i Kristalni globus u spustu.

Vonova je tako osvojila svoj 11. mali Kristalni globus, poĹĄto uz tri u kombinaciji ima i pet u spustu i tri u superveleslalomu.

Pored toga, ameriÄ?ka skijaĹĄica ima i tri velika Globusa, a trenutno je favoritkinja da doÄ‘e i do Ä?etvrtog, poĹĄto ubjedljivo vodi u generalnom plasmanu.

Svjetski kup nastavlja se danas paralel slalomom u Moskvi.

je u Ä?etvrtfinalu prepustio jedan, a ĹĄ ! " # u polufinalu svega Ä?etiri gema, zbog Ä?ega se $ % " & ' sa pravom nadao da moĹže da savlada "Ĺž

" '

u finalu ATP turnira serije 500 u Roterdamu.

Ali, u najvećoj evropskoj luci „baÄ?en je ajkulamaâ€? - visoki Argentinac nije imao nikakve ĹĄanse, Fedeks mu je dozvolio da uzme jedan broj gemova kao i Srbin i ÄŒeh ukupno protiv njega i slavio sa 6:1, 6:4 za 86 minuta.

Maestro iz Bazela je i u Ä?etvrtfinalu Australijan opena savladao Del Potra, a već na startu meÄ?a je pokazao da Ĺželi isti epilog, jer je poveo 5:0. U drugom je teniser iz Tandila bio ravnopravniji,

imao je i brejk ĹĄanse, ali ih nije iskoristio. Najtrofejniji teniser svih vremena je to znao da kazni...

Federer je tako upisao 9. pobjedu u 11 meÄ?eva sa Del Potrom, koji je dobio njihov najvaĹžniji okrĹĄaj - finale US opena 2010. godine.

- U prvom setu sam bio moćan, a u drugom je bilo mnogo viĹĄe borbe - rekao je Federer nakon osvajanja 71. titule u karijeri. ( je upisala 17. vezanu pobjedu u 2012. godini. Nakon turnira u Sidneju i Australijan opena, prva teniserka svijeta je slavila i u Dohi, i to na spektakularan naÄ?in, poĹĄto je za svega 67 minuta oduvala ' sa 6:1, 6:2.

Snovi o finalu postaju stvarnost IZJAVE # ; . Ĺž ć, trener Budućnosti: Olkim je uĹĄao nadahnuto u meÄ?, bio u dobrom ritmu, ali Rumunkama oÄ?ito nije odgovarala naĹĄa igra sa puno kontakata. Sve je funkcionisalo sjajno, djevojke su ispoĹĄtovale sve ĹĄto smo dogovorili, a bile su jako raspoloĹžene i motivisane. DoĹĄli smo sa jako rovitim sastavom, sa malim fondom treninga, ali se akumulirala energija i proradio je voljni momenat koji je prisutan kada se igra u VlÄ?ei.

Da li ovo najbolje izdanje Budućnosti u posljednjih nekoliko godina?

- Mislim da smo odigrali joĹĄ bolje nego u Viborgu proĹĄle sezone. Ovaj tim Olkima je jaÄ?i od onog Viborga, bio je u odliÄ?noj formi, a i jako rijetko gubi u svojoj dvorani. Neko nam je Ä?ak rekao da im je ovo najteĹži poraz u istoriji.

PlaĹĄite li se da ekipa moĹže da poleti nakon ovakve pobjede?

- Trudićemo se da se to ne desi i da u Ljubljani u petak opet odigramo dobro. To neće biti nimalo lako, jer ćemo Ä?itavi ponedjeljak da provedemo u putu, treniraćemo samo u utorak i srijedu i krenuti već u Ä?etvrtak - zakljuÄ?io je AdĹžić.

Jedno od najboljih izdanja u klupskoj istoriji: Rukometaťice Budućnosti ć

! Ä? - Dvorana „Trajanâ€?. Gledalaca: 3.100.

Sudije: Pedersen i Mortensen (Danska). Sedmerci: Olkim 4 (2), Budućnost 5 (5). IskljuÄ?enja: Olkim 2, Budućnost 10 minuta. #$%& ' !( )

' !( * + , ć , ' !( ' ( * ( -.%. . . ( % ( .

TABEL A

ć (13:18), !

(8:13).

1. Budućnost 2. Olkim 3. Krim 4. Mec

3 3 3 3

3 2 1 0

0 0 0 0

0 1 2 3

92:72 85:80 67:80 68:80

6 4 2 0

Krim -

Budućnost, Mec - Olkim.

#/.% /0$ /1

!( 2 ( - ť ( /)* . ( *$ $0.( 1 .% $Ć ( 4/0 ( ( + 5 ć

0)/ $%

' , 6 !( , ć ' !( Ä? , ć( -$01.%$Ć (

, ć ( .5 &0.) $Ć ( . $Ć ( 1 , ć ( 7 7 $Ć 8 !( 9 ( *5 &0.) $Ć

!( 9 $1$Ć ( - :

, ć ( ; , ( * Ĺž , ć !( 0 + , ć5 Kakva moć! U derbiju 3. kola grupe 2 glavne faze Lige ĹĄampiona, rukometaĹĄice Budućnosti su usred Rimniku VlÄ?ee pregazile jednog od glavnih favorita za titulu Olkim i slavile sa nestvarnih 34:24!

PodgoriÄ?anke su tako praktiÄ?no osigurale osmo uÄ?eťće u polufinalu najkvalitetnijeg evropskog takmiÄ?enja i uputile jasnu poruku ostatku Evrope - da ih zanima samo plasman u prvo finale Lige ĹĄampiona. A sa ovakvim iz-

2

5 7/1 $Ć

danjima, ni titula nije nedostiĹžna. Naprotiv.

U igri tima # ; . Ĺž ć sve je funkcionisalo besprekorno. Odbrana, na Ä?elu sa nevjerovatnom *

;, bila je perfektna, napad lucidan, brz, ĹĄutevi precizni, pa je mogao samo da se hvata za glavu.

O njegovom oÄ?aju najbolje su govorile izmjene - meÄ? je na golu poÄ?ela legendarna 0 6 # , potom je uĹĄla * + , ć, a poluvrijeme je zavrĹĄila ) ) .

U nastavku su između stativa opet bile Dinu i Knezović, ali niťta nije moglo da zaustavi kaznenu ekspediciju iz Crne Gore.

Duel dvije najbolje ekipe grupe 2 opravdavao je epitet derbija samo u prvoj polovini prvog poluvremena. PredvoÄ‘en raspucanom Turkinjom 1 + + i odliÄ?nom -

1 , , ć, Olkim je uglavnom vodio i u 12. minutu prvi put stigao do plus dva (8:6). * , ć je svojim Ä?etvrtim golom smanjila

, trener Olkima: Ĺ ta moĹže da se kaĹže nakon ovakvog meÄ?a? Igrali smo samo do 8:6, nakon toga niĹĄta nije funkcionisalo. Budućnost je, sa druge strane, odigrala gotovo perfektno. Ĺ˝ao mi je zbog navijaÄ?a, doĹĄli su da vide naĹĄu pobjedu, ali takav je Ĺživot. Nije vrijeme za tugovanje, jer narednog vikenda gostujemo Mecu. Moramo da prevaziÄ‘emo emocije.

na 8:7, a na isteku 15. minuta u listu strijelaca se upisala joĹĄ neka igraÄ?ica „plavihâ€? osim nje i 7

, ć - - , ć je srećno doĹĄla do lopte i izjednaÄ?ila na 8:8. Ta dva pogotka bila su poÄ?etak serije 8:1, koju je zakljuÄ?ila ljevoruka Bulatović za 14:9.

Uskoro je bilo i plus ĹĄest (17:11), a pitanje pobjednika je i definitivno rijeĹĄeno na poÄ?etku drugog dijela - Voltering je odbranila sedmerac . / , a njene saigraÄ?ice su dobile kri-

Ä?ER oduvao Larvik

Kada bi odluÄ?ivala trenutna forma, u finalu Lige ĹĄampiona igrali bi Ä?er i Budućnosti. Prvak MaÄ‘arske je, naime, u derbiju grupe 1 oduvao aktuelnog vladara Evrope Larvik sa 31:22.

1 , Ä? , ć je postigla Ä?etiri gola za domaće, a najefikasnija je bila .

' 6 sa 12 pogodaka (pet iz sedmeraca).

NorveĹžanke su predvodile 0 * ; : * sa sedam golova (tri iz penala) i . * , ć sa ĹĄest. Ä? 0 ,

(17:9), - $ć

. ) ' Ä?er 6, Larvik 3, Midtjiland 2, Ićako 1.

DŽUDO

TIP „VIJESTI�

Mrvaljević i Radulović bez pobjede drugom je poraŞen od Mongolca ) , Ş ; . U njegovoj kategoriji nastupila su 52 borca.

Superteťkať Radulović je takođe bio slobodan u prvom kolu, a u drugom je izgubio od 1 Ş Š, iz Ka-

zahstana.

U kategoriji preko 100 kilograma bilo je prijavljeno 40 takmiÄ?ara. Nagradni fond turnira u Dizeldorfu bio je 100.000 dolara.

PLIVANJE: 17. miting „Montenegro mimoza kup 2012�

Za crnogorske takmiÄ?are 19 medalja > 6 ; % , – Prethodna dva dana na bazenu Insituta Igalo odrĹžan je 17. MeÄ‘unarodni plivÄ?ki miting ''Montenegro mimoza kup 2012'', a u konkurenciji od 210 takmiÄ?ara iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Bugarske, najviĹĄe uspjeha imali su hrvatski takmiÄ?ari sa Ä?ak 55 medalja i to 31 zlatnom i sa po 12 srebrnih i bronzanih. Iz Hrvatske je sa 14 osvojenih medalja i pojedinaÄ?no najuspjeĹĄniji

plivaÄ?, , .

, dok je najbolja meÄ‘u plivaÄ?icama najmlaÄ‘a uÄ?esnica turnira ; *

; iz Bugarske, koja je osvojila 11 medalja.

NaĹĄi plivaÄ?i su osvojili 19 odliÄ?ja, a najzapaĹženije rezultate imali su ĹĄ

, ć, $ ) ć, 1 ,

, ć, * Ä? Ä‘ , ć i * 1 , ć, koji su postavili nove drĹžavne rekorde u svojim disciplinama. Radulović u disciplini 100m delfin i Tadić 200m delfin, oba u

konkurenciji omladinaca, Vujović 100 m leÄ‘no, Ä?urÄ‘ević 100m mjeĹĄovito u seniorskoj konkurenciji, a Jović u istoj disciplini samo u omladinskoj konkurenciji.

Najbolja plivaÄ?ica Srbije, % Ä‘ > ; postavila je rekorde takmiÄ?enja u disciplinama 100 i 200 prsno, 400 slobodno i 200 mjeĹĄovito.

Prema rijeÄ?ima osnivaÄ?a najprestiĹžnijeg plivaÄ?kog mitinga u naĹĄoj zemlji, $, 6 4 ' , bez obzira na veliki broj takmiÄ?ara koji su zbog ne-

vremena otkazali uÄ?eťće, Mimoza kup je joĹĄ jednom ispunio oÄ?ekivanja: - I viĹĄe sam nego zadovoljan kako je sve proteklo.

Dosta klubova je otkazalo dolazak zbog nevremena, ali zaista imamo razloga da budemo ponosni ĹĄto se najjaÄ?a plivaÄ?ka manifestacija na Blakanu u ovo doba godine, odrĹžava upravo u Crnoj Gori kazao je Zuber novinarima po zavrĹĄetku dvodnevnog turnira u Herceg Novom.

Ć

TORINO - SAMPDORIJA

0-2

1,65

NANT - MEC

1

2,00

GIMARAEĹ - BENFIKA

2

1,60

EMEN - DEN BOĹ

2

1,60

JUTA - SAN ANTONIO

H2

1,85

Raul

Legenda traje, bez obzira u kojem klubu igra -

je u pobjedi Ĺ alkea nad Volfsburgom doĹĄao do kvote od 400. golova u karijeri.

Raulove brojke su odavno impresionirale svijet, joĹĄ dok je bio Ä?lan Reala, ali on je nastavio da oduĹĄevljava i u dresu Ĺ alkea - pogodak protiv „vukovaâ€? mu je 11. ove sezone u Bundes ligi, ukupno 14. u svim takmiÄ?enjima. Od kada je ljeta 2010. stigao u Gelzenkirhen dao je 33 gola za njemaÄ?ki klub.

Raul je od 400. pogodaka u karijeri 323 dao u dresu Reala, a 44 puta je bio strijelac za reprezentaciju Španije. Sa Madriđanima je u mnoťtvu trofeja osvojio i tri Lige ťampiona.

LIÄŒNOST

Najbolji crnogorski dŞudisti đ - , , ć i -

, ć su nastup na Gran priju u njemaÄ?kom Dizeldorfu zavrĹĄili bez pobjede.

Mrvaljević je u kategoriji do 81 kilogram bio slobodan u prvom kolu, a u

la i sa ĹĄest vezanih golova u 38. minutu stigle do nevjerovatnih 24:13.

TaÄ?no 15 minuta prije kraja, razlika je dostigla rekordnih plus 13 (28:15), kada je .

, ć fenomenalno zatresla mreĹžu doskoraĹĄnje saigraÄ?ice Sanele Knezović.

AdĹžić je ostatak utakmice iskoristio da odmori glavne igraÄ?ice, a Voltering je izvukao iz igre u 50. minutu, nakon intervencije kakva se rijetko viÄ‘a - . % je imala zicer, a reprezentativka NjemaÄ?ke je panterskim skokom doĹĄla u skoro horizontalan poloĹžaj i nogom izbacila loptu u aut!

Do kraja je mreĹžu Ä?uvala

, ć, koja je odmah odbranila udarac svoje velike drugarice Mare Jovanović. Sakupila je ukupno tri odbrane, jednu manje od sva tri golmana Olkima za svih 60 minuta!

MOĆ: Rukometaťice Budućnosti pregazile Olkim usred Rumunije

UĹžasne scene: Dejvid Hej udara Dereka ÄŒisoru

!

" #$%&$#

Titula ostala u sjenci skandala: Vitalij KliÄ?ko sa pojasom

!

" #$%&$#

ÄŒisora se potukao sa Hejom!

Već u petak, kada je na zvaniÄ?nom mjerenju ÄŒ oĹĄamario Ä? , bilo je jasno da će boks da bude u drugom planu. Legendarni Ukrajinac je bez ikakvih problema dominirao tokom 12 rundi okrĹĄaja sa Britancem, jednoglasnom odlukom sudija odbranio tron u superteĹĄkoj kategoriji WBC verzije, ali će malo ko da se sjeća tog okrĹĄaja. ÄŒisora je, naime, napravio joĹĄ tri velika gafa - pred poÄ?etak meÄ?a pljunuo je Ä? , nakon borbe se umalo pobio sa oba brata, a koliko mu je uzavrela krv pokazao je na konferenciji za medije, kada se potukao sa

!

dobacivao ÄŒisori, a stvari je dodatno „zakuvaoâ€? menadĹžer braće KliÄ?ko , koji je „pecnuoâ€? Heja izjavom da je odbio duel sa Vitalijem. „Za razliku od tebe, ÄŒisora je pokazao da ima srce. Ti si pokazao samo svoj noĹžni prstâ€?, aludirao je Boente na Hejov poraz od Vladimira KliÄ?ka u Hamburgu proĹĄle godine, poslije kojeg je Britanac opravdanje nalazio u povredi noĹžnog prsta tokom treninga.

Tada se oglasio i Del Boj. „Dejvide, ti i ja moŞemo da nastavimo ovo u Londonu. Ti si sramota za boks. Da je Dejvid Hej borac, on bi se borio sa mnom. Kako ti je stopalo�, upitao je momak rođen u Zimbabveu.

KLIÄŒKOV menadĹžer sve zakuvao

ČISORA: Upucaću Dejvida Heja!

Sukobu dva Britanca prethodio je verbalni duel. Hej je

Hej mu nije ostao duĹžan. Uz psovke, replicirao je ÄŒisori da

KLIÄŒKO: On je sramota za boks Ä? je lagano doĹĄao do trijumfa, ali je Ĺžalio ĹĄto u 44. pobjedi nije upisao 41. nokaut.

- Bio je ovo teĹžak meÄ?, veoma sam srećan ĹĄto sam odbranio titulu. Nije bilo lako, ÄŒisora je bio veoma motivisan i vrĹĄio je veliki pritisak na mene tokom svih 12 rundi. Ali, on je spor. Vidio sam sve njegove udarce, a da je umjesto njega bio neki brĹži borac, imao bih puno problema - rekao je 40-godiĹĄnji Ukrajinac i jasno rekao ĹĄta misli o svom rivalu. PoĹĄtujem ga kao borca, ali ga ne poĹĄtujem kao Ä?ovjeka. ÄŒisora je sramota za svijet bokje poraĹžen tri puta zaredom. „ŽeliĹĄ li to da mi kaĹžeĹĄ u lice? Reci mi to u liceâ€?, povisio je ton ÄŒisora i krenuo ka Heju.

Tada je poÄ?eo obraÄ?un.

Udarci su padali sa svih strana, a u jednom trenutku Hej je zgrabio stativ od kamere i zamahnuo kada je vidio da ga

napada i ÄŒisorin trener. Tom prilikom je rasjekao po glavi svog menadĹžera , kome je kasnije ukazana pomoć.

Sukob dvojice boksera je trajao nekoliko minuta, a strasti se ni poslije toga nisu smirile. „Kunem ti se bogom Heje,

Mamuze ne posustaju San Antonio je uhvatio pravi ritam, Ä?eta + .

Ä? je u Los AnÄ‘elesu protiv Klipersa upisala 10. uzastopnu pobjedu, ĹĄto je najduĹži ovosezonski niz neke od ekipa.

Junak pobjede bio je bek ( , Ä?ije su trojke presudile u finiĹĄu meÄ?a, a malo je nedostajalao da bude tragiÄ?ar.

Nakon ĹĄto mu je lopta ispala iz ruku, Klipersi su imali plus tri (95:92) i napad devet sekundi prije kraja.

Prilikom izvoÄ‘enja, . nije uspio da uhvati loptu i dao je Nilu u ruke koji je iskoristio poklon i pogodio trojku za izjednaÄ?enje (95:95) i produĹžetak.

U njemu je Nil donio trojkom San Antoniju plus tri (101:98).

Klipersi su imali ĹĄansu za izjednaÄ?enje, ali Pol nije uspio da pogodi trojku.

- Bila je ovo odliÄ?na utakmica, igraÄ?i su dali sve od sebe. Već neko vrijeme smo stalno na putu, tako da mogu da budem ponosan na ono ĹĄto smo napravili. PoÄ?eli smo loĹĄe, ali oni su ostali pribrani, vjerovali jedni u druge i imali smo dovoljno sreće da stvari odradimo

do kraja i stignemo do pobjede rekao je PopoviÄ?. & . je meÄ? zavrĹĄio sa dabl-dabl uÄ?inkom (30 poena, 10 asistencija), Nil je dao 17, a )

13 koĹĄeva. Iskusni & se istakao sa 11 pogo!

" $& ; .

Junak u Los Anđelesu: Geri Nil

sa.

Neposredno pred okrĹĄaj sa , ÄŒisora je objasnio zbog Ä?ega je oĹĄamario Vitalija na mjerenju.

- Potpisao sam ugovor za borbu sa

, ali mi nije pruĹžio priliku (dva puta je odustao prije nego ĹĄto se borio sa Hejom).

Zbog toga sam 18 mjeseci bio van ringa.

Obećao sam majci da ću oĹĄamariti nekoga od braće Ä?im ih vidim. Vitalij je izvukao kraću slamÄ?icu. Ali, oĹĄamariću i Vladimira i Dejvida Heja kad ih vidim - rekao je ÄŒisora.

Minut kasnije, jedno obećanje je ispunio...

daka i 17 uhvaćenih lopti.

U domaćem timu je upisao 22 poena uz 20 skokova, a po 21 koť dali su Pol i # ! .

KoĹĄem & 5,6 sekundi prije kraja, Memfis je stigao do trijumfa protiv Golden Stejta. „Ratniciâ€? su imali priliku da slave, ali je ) napravio faul u napadu, pa je Memfis stigao do Ä?etvrtog trijumfa u nizu.

Portland je lako izaĹĄao na kraj sa Atlantom, a meÄ? je obiljeĹžio povratak na teren ' / Ĺž , koji je ostvario dabl-dabl uÄ?inak (19 poena, 10 skokova). # , " '

455"456 (Grifin 22 p, 20 sk, Pol 21 p, Foje 21 p - Parker 30 p, 10 as, Nil 17 p, Boner 13 p, Dankan 11 p, 17 sk), )

457"456 (Gej 19 p, Mejo 18 p, Gasol 17 p, 13 sk - Kari 36 p, Elis 33 p), ÄŒ + ( Ĺž 89" : (DĹžejms 16 p, Buzer 16 p, Deng 14 p – Vilijams 29 p, Hamfris 24 p), .

:":: (Batum 22 p, OldridĹž 19 p, 10 sk - DĹžonson 19 p, Grin 17 p, Smit 14 p, 10sk, 9 as).

upucaću te. Upucaću Dejvida Heja, isjekao me jeâ€?, bjesnio je ÄŒisora, optuĹživĹĄi suparnika da ga je pogodio flaĹĄicom soka. „Na ringu ili van njega, ako Dejvid neće da se bori sa mnom, zapaliću ga. Slobodno mu to prenesiteâ€?.

Prizor iz pres sale minhenske dvorane posmatrao je

Vladimir KliÄ?ko, koji je bio zateÄ?en.

- Totalno sam razoÄ?aran.

Sve ovo je otiťlo previťe daleko. Ovakve stvari ne bi trebalo da se deťavaju u boksu rekao je mlađi od braće.

ISPITIVANJE trajalo sedam sati Policija je kasnije uhapsila ÄŒisoru na minhenskom aerodromu, kada se spremao da napusti NjemaÄ?ku. Nakon skoro sedmosatnog ispitivanja, 28-godiĹĄnjem bokseru je dozvoljeno da napusti zemlju.

- Biće podnesena prijava za napad, ali zasada moĹže da se vrati u Englesku - rekao je portparol njemaÄ?ke policije

Ĺ .

Policija Ĺželi da ispita i Dejvida Heja, ali ga nije naĹĄla u hotelu.

KOĹ ARKA: Kupovi Ĺ panije, Srbije i Italije

Real prekinuo 19 godina posta Nakon taÄ?no 19 godina, najtrofejniji evropski klub osvojio je Kup kralja Real Madrid je u spektakularnom finalu usred Barselone savladao najvećeg rivala sa 91:74. Blistali su MVP finalnog turnira ' , koji je ubacio 23 poena i najbolji ĹĄuter u evropskoj koĹĄarci Ĺž - sjajni Amerikanac je meÄ? zavrĹĄio sa 22 pogodaka, a postigao je svih osam koĹĄeva na poÄ?etku posljednje Ä?etvrtine, kada je i rijeĹĄeno pitanje pobjednika. ( )

ć je za 25 minuta imao devet poena i tri skoka.

Domaće su predvodili

( + sa 19, ( sa 16 i $ , ' - sa 15 pogodaka.

DOMINACIJA Partizana Peti put uzastopno, koĹĄarkaĹĄi Partizana osvojili su Kup Radivoj Korać. U „vjeÄ?itom derbijuâ€?, „profesionalni dizaÄ? peharaâ€? . Ĺž ć i drugovi su sa-

vladali Crvenu zvezdu sa 64:51. Jedini igraÄ?i sa dvocifrenim uÄ?inkom u pobjedniÄ?kom timu bili su ' Ä? ć sa 11 i Ĺž sa 10 poena. / & , .

ć i ) 0 ć su bili najefikasniji u poraŞenom timu sa po 12 koťeva. MVP finalnog turnira je bek Partizana đ ť ć.

MOĆ Montepaskija Montepaski je u polufinalu Kupa Italije jedva savladao Emporio Armani (67:65), ali u finalu nije bilo dilema tim Simonea PjaniÄ‘anija je savladao Kantu sa 88:71. je bio najbolji igraÄ? finala sa 23 pogotka, 16 je ubacio ĹĄ ĹĄ ' Ä?, a

) - je imao devet koĹĄeva i Ä?etiri asistencije. Ä? , je bio najefikasniji u Kantuu sa 15 poena, dok je bivĹĄi igraÄ? Budućnosti ) 3

imao ĹĄest pogodaka i tri dodavanja.

PROFESIONALNI BOKS: Vitalij KliÄ?ko odbranio titulu, ali je meÄ? ostao u sjenci skandala

OSTALA GLAZURA: Fudbaleri Budućnosti se juÄ?e vratili iz Turske

Lider traĹži jesenje note JAÄŒI za Cicmila i Dragojevića Radulović nije skrivao zadovoljstvo ĹĄto će se ekipa kompletirati na sjutraĹĄnjem treningu, prvom po povratku u Crnu Goru.

- Od utorka ponovo moĹžemo da raÄ?unamo na & i ' ć , hendikep je ĹĄto nismo mogli da raÄ?unamo na njih dvojicu u Turskoj. Odlaganje prvenstva će nam ako niĹĄta drugo dobro doći upravo zbog njih dvojice - rekao je trener Budućnosti.

„Da nastavimo u jesenjem ritmuâ€?: Trener Radulović sa igraÄ?ima ZavrĹĄen je produĹženi boravak u Turskoj za fudbalere Budućnosti, ekipa ć se nakon 19 radnih dana u Beleku juÄ?e vratila u glavni grad Crne Gore. “Plavo-bijeliâ€? su u proteklom periodu imali ĹĄest meÄ‘unarodnih provjera, a interesantan je i rezultatski uÄ?inak koji je ostvaren u Turskoj - dvije

pobjede, te isto toliko remija i poraza.

- Nakon svega sam i viĹĄe nego zadovoljan, imali smo provjere sa dobrim protivnicima. Nismo, meÄ‘utim, iĹĄli u Tursku da se takmiÄ?imo na pripremnim meÄ?evima u drugom poluvremenu igrali smo sa fudbalerima koji imaju manje od 21 godinu. Ni-

BUNDES LIGA: Ĺ alke deklasirao Volfsburg

ÄŒetiri ĹĄamara za Magata

( se sa Volfsburgom vratio u Gelzenkirhen, a domaći fudbaleri su se pobrinuli da se ne osjeća nimalo dobrodoĹĄlim - Ĺ alke je razbio „vukoveâ€? sa 4:0 i nanio im 11. poraz u sezoni. )* + , + je dao dva gola, promaĹĄio je i penal kod 2:0, pogodio je i * ) , ali je publika na „Veltins areniâ€? juÄ?e imala razlog da skandira samo jednom Ä?ovjeku - - + je postigao prvi pogodak na meÄ?u, ĹĄto mu je ukupno 400. u karijeri. Ĺ panskom napadaÄ?u je to ukupno 33. pogodak u dresu Ĺ alkea, a 11. ove sezone.

- Nisam ni znao da mi je ovo 400. gol, ali svakako je osjećaj lijep. U svakom sluÄ?aju, najvaĹžnije nakon utakmice je to ĹĄto smo pobijedili i odigrali

kako treba - rekao je Raul. Ĺ alke je na 4. mjestu sa bodom manje od Bajerna, a pet od lidera Borusije iz Dortmunda.

- Ovaj meÄ? je pobijedio kolektiv.

Igrali smo odliÄ?no, mogli smo da damo i joĹĄ koji gol. Ali, treba da budemo realni, mogli smo i da primimo neki.

Raul? On je fenomen - rekao je trener „kraljevsko-plavih� ,

)

+ .

Magat je u svom stilu grmio na svoje igraÄ?e.

- Opet nam se ponavlja isto Ä?im primimo gol kao da izgubimo glavu. U problemu smo, neki igraÄ?i treba da se zapitaju kakvu ulogu imaju kazao je Magat.

Hanover je u posljednjem meÄ?u kola savladao Ĺ tutgart sa 4:2.

! "#" $Ć

jedan poraz nije prijatan, ali sve smo prihvatili kao sastavni dio pripremnog perioda. Sa tog aspekta, ĹĄ ć i ć su se pokazali kao prava rjeĹĄenja, dok su mladi igraÄ?i napredovali. Prvenstvo se odlaĹže, danas ćemo znati i na koji vremenski period, ali i da takmiÄ?enje poÄ?ne u zakazanom

terminu, bili bismo potpuno spremni - zadovoljno je ocijenio Radulović.

Jesenji prvak ima dva boda prednosti u odnosu na drugoplasirani Rudar, a fudbaleri Budućnosti postigli su i najviťe golova u jesenjem dijelu prvenstva (42).

Trener Budućnosti zadovoljan je ťto se taj trend

nastavio i u Turskoj...

- Efikasnost je zavidna postigli smo 10 golova. No, primili smo sedam pogodaka, ĹĄkripalo je u odbrani, na to treba da obratimo paĹžnju.

Neće nam biti lako ni da se priviknemo na nove vremenske uslove - tamo je bilo 15 stepeni, dok nas je u Podgorici doÄ?ekala temperatura od dva-tri stepena. Ĺ to se tiÄ?e igraÄ?kog kadra, nijednoj ekipi ne bi bilo lako da ostane bez fudbalera kakav je , koji je bio voÄ‘a i kapiten tima. No, raduje ĹĄto se KojaĹĄević odliÄ?no uklopio, dok je Kamberović u usponu - dodao je trener Budućnosti.

Iako je tokom zime bilo viĹĄe nagovjeĹĄtaja da će otići nekoliko igraÄ?a, PodgoriÄ?ani su, ipak, saÄ?uvali kostur tima. Uz Orahovca, otiĹĄli su joĹĄ Ĺž ć i ć...

- Budućnost je izazvala veliko interesovanje u Turskoj,

pokazali smo da ekipa ima veliki potencijal. Poznato je da je ranijih godina bila znaÄ?ajna razlika izmeÄ‘u naĹĄih i inostranih timova, ali je ovog puta to drugaÄ?ije izgledalo. Mi smo bili ravnopravi ili bolji na nekim meÄ?evima, savladali smo Zimbru (3:1) i Vointa Sibinj (4:1), koji su ozbiljni timovi rekao je Radulović.

A na domaćoj sceni Radulovićeva Ä?eta imaće ozbiljnog konkurenta u nastavku sezone. Rudar se jesenas pokazao kao tim koji ima zavidnu takmiÄ?arsku zrelost...

- Bitka će biti neizvjesna, a cilj je da budemo na nivou igara i rezultata iz jesenjeg dijela prvenstva. Ĺ˝elimo da igramo dobro, atraktivno i efikasno, a ukoliko tako bude imaćemo i rezultat odnosno Ĺželjeno mjesto na tabeli zakljuÄ?io je Radulović.

OSTAJU KUĆI: Fudbaleri Sutjeske od juÄ?e ponovo u NikĹĄiću

Glazura kraj Bistrice?

Stavljena je taÄ?ka na drugu fazu priprema fudbalera Sutjeske. Izabranici ĹĄ ) ( ć nakon 15 dana rada na Crnogorskom primorju od danas nastavljaju sa treninzima kraj Bistrice.

Istina, nije iskljuÄ?ena mogućnost da nikĹĄićki „plavo-bijeliâ€? i treći put ove zime

promijene destinaciju, s obzirom na to da je poÄ?etak proljećnog dijela ĹĄampionata pomjeren zbog dobro poznate vremenske situacije u Crnoj Gori.

Ipak, konaÄ?na odluka donijeće se u toku dana, kada će biti jasno da li će se nastaviti sa radom na oÄ?iťćenom te-

Cilj je da ĹĄto prije uplove u mirnu luku: Fudbaleri Sutjeske

renu sa vjeĹĄtaÄ?kom podlogom, ili će uslijediti ponovni povratak u Meljinama.

- Mislim da smo u potpunosti uspjeli da odradimo zacrtani plan. Odigrali smo dovoljan broj prijateljskih utakmica, gdje smo pokazali da moĹžemo da se nosimo sa ozbiljnim ekipama. Svakako

#!/" $Ć

da nam u ovoj fazi priprema rezultat nije u prvom planu.

NajvaĹžnije je da isti doÄ‘u kada bude trebalo. Svjesni smo da će tokom prvenstva biti uspona i padova. MeÄ‘utim, dobar start prijeko nam je potreban, budući da nemamo veliku bodovnu zalihu. Dakle, spremamo se da od prve utakmice poÄ?nemo da upisujemo bodove, kako bismo ĹĄto prije uplovili u mirnu luku.

Atmosfera u ekipi je odliÄ?na, konkurencija pojaÄ?ana, ĹĄto je dobar preduslov za uspjeĹĄno proljeće – istakao je . ) Ć ( ć, povratnik u redove Sutjeske.

Sutjesku već na startu prvenstva oÄ?ekuje teĹžak zadatak protiv Budućnosti u NikĹĄiću. Ipak, NikĹĄićani sa nestrpljenjem iĹĄÄ?ekuju meÄ? sa velikim rivalom koji će kraj Bistrice pokuĹĄati da opravda visoke ambicije.

- Ako bih mogao da biram protivnika u prvom kolu, izabrao bih Budućnost. Poseban motiv za ekipu koja gaji ĹĄampionske ambicije nam ne treba. Sa druge strane, za nas će to biti dobar test koliko smo dobro radili u pripremnom periodu. Vrijeme do poÄ?etka prvenstva iskoristićemo da uoÄ?ene nedostatke otklonimo, i da se joĹĄ bolje uigramo budući da je ekipa u zimskom prelaznom roku osvjeĹžena sa novim igraÄ?ima – zakljuÄ?io je Ćiraković.

SERIJA A: Šampion furiozan u Ćezeni, Roma pobijedila Parmu

Milan je opet lider DelibaĹĄić pogodio u pobjedi Raja Rajo Valjekano se proĹĄetao Valensijom, rezultatom 5:3 je savladao Levante, a doprinos je dao i crnogorski napadaÄ? ĹĄ ć.

Stameni Nikťićanin i strijelac istorijskog gola protiv Engleske na stadionu pod Goricom pogodio je u 85. minutu za 5:2 ťto mu je prvi gol u sezoni.

DelibaĹĄić je do sada odigrao 14 utakmica za „pÄ?eliceâ€? u sezoni, uglavnom je ulazio sa klupe, a nakon pogotka je bilo

evidentno da je osjetio olakĹĄanje jer je napokon prekinuo golgeterski post. Valjekanu je ovo deveta pobjeda u Primeri ove sezone...

BivĹĄi napadaÄ? Partizana je, inaÄ?e, u igru uĹĄao u 78. minutu. Atletiko Madrid je remizirao u Hihonu (1:1) dok je Atletik Bilbao u tri minuta sruĹĄio Malagu rezultatom 3:0.

Majorka je deklasirala Viljareal (4:0), kao i Granada Sosijedad (4:1).

Milan je opet lider - ťampion je pobijedio u Ćezeni sa 3:1 i vratio se na prvo mjesto Serije A sa bodom i utakmicom viťe od Juventusa.

Milanova dominacija u Ćezeni krunisana je golovima i

u 29. i 31. minutu i interesantno da su obojica na taj naÄ?in prvi put zatresli mreĹžu u dresu milanskog kluba u prvenstvu. Vezisti iz Gane je ovo bio debi nakon ĹĄto je u januarskom prelaznom roku stigao na pozajmicu iz Intera.

MeÄ? je bio rijeĹĄen u 55. minutu kada je

povisio na 3:0, a je 10 minuta kasnije postavio konaÄ?an rezultat.

Milan je tako uspio u namjeri da veliki derbi sa Juveom (koji se igra naredne subote) doÄ?eka sa liderske pozicije...

- Dominirali smo i zasluŞeno pobijedili protiv ekipe koju jako cijenim. Imali smo sreću da za kratko vrijeme postignemo dva gola i da onda kontroliťemo stvari na terenu - rekao je trener Milana

.

Milan je u ovom meÄ?u igrao bez suspendovanog

! ć , te povrijeđenih " ! # $ #

'

+ *

, " % i & , a nijednog od njih Ä?etvorice (jedino postoji ĹĄansa da zaigra Nesta) neće imati ni za utakmicu sa Juventusom.

- To je meÄ? u kojem su naĹĄe ambicije jasne. Imamo dovoljno vremena da pripremimo

FA KUP: Liverpul u Ä?etvrtfinalu, popravni za Totenhem

taj okrĹĄaj, naravno, Ĺželimo da pobijedimo - kazao je Alegri.

Roma se muÄ?ila sa Parmom, ali joj je i jedan gol bio dovoljan da osvoji tri boda. Opet je razliku napravio sve bolji ' $ koji je u 26. minutu pogodio nakon asistencije ' ( .

„VuÄ?iciâ€? je ovo tek drugi trijumf u posljednjih ĹĄest utakmica, nakon ĹĄto je nedavno deklasirala Inter sa 4:0...

MeÄ? u Rimu ostaće upamćen i kao 700. u karijeri za ' ć ) * . Kapiten Rimljana je odigrao cijeli meÄ?.

PORUKA: Murinjo odgovorio navijaÄ?ima Intera i ÄŒelzija

Ja sam proĹĄlost podrĹžite trenere IgraÄ?i Brajtona tri puta pogodili svoju mreĹžu: Martin Ĺ rtel nakon pogotka za 1:0

'

+ *

StivenejdŞ odolio „sparsima�

Liverpul je u goleadi protiv Brajtona izborio plasman u Ä?etvrtfinale FA kupa, a na popravni mora Totenhem koji nije mogao viĹĄe od remija protiv StivenejdĹža u gostima. “Sparsiâ€? će tako morati da sve rjeĹĄavaju u revanĹĄ meÄ?u na „Vajt Hart lejnuâ€?, a tim iz HertfordĹĄira definitivno ima ambicije pred put u London, jer do sada u ovom takmiÄ?enju nije primio gol - na ukupno pet utakmica ima gol razliku 6:0!

- Ovo sam i oÄ?ekivao, teĹĄko je ovdje ostvariti trijumf. Teren je dĹžombast, lopta

IzdavaÄ?: DAILY PRESS. d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao je 1. septembra 1997.

Podgorica Bulevar revolucije 11 PoĹĄtanski fah 351

skakuće, nije lako igrati fudbal. I dalje smo u dobroj poziciji, ali moramo protivnika da shvatimo ozbiljno - rekao je mendŞer Totenhema - .

Rednap je, inaÄ?e, moĹžda malo i potcijenio protivnika, jer je odluÄ?io da odmori , ć , " , ' # ...

Liverpul je slavio sa 6:1 protiv Brajtona na „Enfilduâ€?, a gosti su postigli Ä?ak tri autogola. Dva puta je svoju mreĹžu pogodio $ ) , a jednom ). Za „redseâ€? su pogaÄ‘ali Ĺ ) , " i , pa

www.vijesti.me Ĺ˝iro-raÄ?un: 510-168-21,CKB Telefon redakcije: 406-901, faks: 242-306 Marketing: Biljana MARKOVIĆ-AL MAHMUD tel: 406-908, 406-928, fax 248-613 Oglasno, tel/fax: 230-955, 230-956 Prodaja: Stanka RADULOVIĆ tel/fax: 406-940, 406-925 Ĺ tamparija: 891-805, 891-815

tim koji sa klupe predvodi Ä?uveni fudbaler ÄŒelzija ( !

nije imao ĹĄansi.

Liverpul će u Ä?etvrtfinalu da igra sa Stoukom koji je bio bolji od Kroli tauna golovima i " Ä? .

Totenhemov protivnik, ako eliminiĹĄe StivenejdĹž, biće Bolton. ÄŒelzi Ä?eka revanĹĄ sa Birmingemom, a ako proÄ‘e igraće sa Lesterom, dok se u posljednjem duelu Ä?etvrtfinala sastaju Everton i Sanderlend.

IzvrĹĄni direktor: Ĺ˝eljko IVANOVIĆ zeljko.ivanovic@vijesti.me Glavni i odgovorni urednik: Mihailo JOVOVIĆ mihailo.jovovic@vijesti.me Zamjenici glavnog i odgovornog urednika: NeÄ‘eljko RUDOVIĆ politika@vijesti.me nedjeljko.rudovic@vijesti.me Zdravko VUÄŒINIĆ ekonomija@vijesti.me

Inter i ÄŒelzi su za vikend produbili krizu koja ih trese od poÄ?etka sezone, a kakva je situacija u Milanu i Londonu najbolje su pokazali navijaÄ?i - poslije debakla „crno-plavihâ€? od Bolonje (3:0), te remija „plavacaâ€? sa Birmingemom (1:1) na oba stadiona se Ä?ulo skandiranje imena Ĺ˝ , ...

Stvar je jasna - i jedni u drugi pate za Portugalcem i vremenom kada je sa Interom i ÄŒelzijem Ä?inio Ä?uda.

Specijalni je odgovorio na sve to porukom ljubavi, kako je on nazvao svoje viđenje deťavanja u njegova dva bivťa kluba, jer su sadaťnji trener ť#$ ť i " u velikim problemima.

Tako je i njegova pres konferencija poslije pobjede nad Rasingom u Primeri proĹĄla tako ĹĄto je smirivao navijaÄ?e u Italiji i Engleskoj.

- Moja poruka navijaÄ?ima je da volim ÄŒelzi i Inter mnogo, ali bih radije da podrĹže svoje timove i menadĹžere. Ja sam proĹĄlost, vrlo dobra proĹĄlost, ali nisam tamo viĹĄe i svi oni treba da se bore zajedno - rekao je Murinjo.

Portugalac je vodeći Čelzi

Urednici: Dejan PERUNIÄŒIĆ desk@vijesti.me Danilo MIHAILOVIĆ drustvo@vijesti.me Radmilo TADIĆ crnahronika@vijesti.me Nela RADOIÄŒIĆ forum@vijesti.me Angelina Ĺ OFRANAC svijet@vijesti.me Hana AJDARPAĹ IĆ regioni@vijesti.me Boban NOVOVIĆ podgorica@vijesti.me Aleksandar VUÄŒKOVIĆ sport@vijesti.me

Žoze Murinjo

'

+ *

osvojio dvije titule prvaka Engleske (2005. i 2006), FA Kup (2007), dva Liga kupa (2005, 2007) i Komjuniti ĹĄild (2005).

Murinjo je sa Interom prije dvije sezone osvojio tri trofeja (Seriju A, Ligu ĹĄampiona i Kup Italije), a godinu ranije je ugrabio duplu krunu na Apeninima.

Jelena NELEVIĆ kultura@vijesti.me Ivana NOVAKOVIĆ-LEKOVIĆ zabava@vijesti.me Nina VUJAÄŒIĆ (nedjelja) nina.vujacic@vijesti.me BalĹĄa BRKOVIĆ (ART) balsa.brkovic@vijesti.me Slobodan ÄŒUKIĆ (arhiv, nauka) slobodan.cukic@vijesti.me Savo PRELEVIĆ foto@vijesti.me Dragan L. MARTINOVIĆ (dizajn)

PRIMER A

ponedjeljak, 20. februar 2012.

POSTAO PUNOLJETAN: Najtalentovaniji crnogorski koĹĄarkaĹĄ potpisao prvi profesionalni ugovor

Ivanović joĹĄ Ä?etiri godine u Budućnosti Najtalentovaniji crnogorski koĹĄarkaĹĄ juÄ?e je postao punoljetan, Ä?ime je automatski stekao pravo da potpiĹĄe prvi profesionalni ugovor. I nije imao dilema -

ć se obavezao na Ä?etvorogodiĹĄnju saranju sa Budućnost Volijem.

Popularni Nikolaj je karijeru poÄ?eo u KK DĹžoker kod Ä? ć , gdje je i postao jedan od najtalentovanijih evropskih koĹĄarkaĹĄa. Na ljeto 2010. godine, nakon sjajnih izdanja na Evropskom prvenstvu za kadete u Baru, kada je bio u idealnoj petorci, preĹĄao je u Mornar.

Poslije sezone u barskom prvoligaĹĄu stigao je u Budućnost, gdje je nastavio nevjerovatno da napreduje. Od poÄ?etka sezone je pokazivao da ć moĹže ozbiljno da raÄ?una na njega, a onda je odjednom „buknuoâ€? - u pobjedi nad Zagrebom (81:70), prvi put je stigao do dvocifrenog broja poena u ABA ligi, i to do Ä?ak 23.

Bio je sjajan i protiv RadniÄ?kog (20 koĹĄeva), a u trijumfu nad Banvitom (83:73), koji bi PodgoriÄ?anima na kraju mogao da donese Ä?etvrtfinale Evrokupa, ubacio je 16 poena, i to kada je bilo najpotrebnije.

Sjajna izdanja krunisao je na finalnom turniru Kupa Crne Gore proteklog vikenda, kada je proglaĹĄen za najkorisnijeg igraÄ?a.

Ć

OT VOREN: Nakon skoro tri sedmice probijen put do barske mjesne zajednice, roÄ‘aci konaÄ?no stigli do svojih najmilijih i poÄ?eli da Ä?iste prilazne puteve ka kućama

Put kroz Ĺ estane kao bob staza, zbog Ä?ega njime idu samo teretna vozila

FOTO:J. LuÄ?ić

Ĺ estani podsjećali na Sibir - MZ Ĺ estani su tokom vikenda konaÄ?no odblokirani od snijega, i od Virpazara i od Ostrosa. Odmah po dobijanju informacije da su probijeni snijeĹžni smetovi, u Ĺ estane je krenula pomoć zavijanim, mahom vremeĹĄnim mjeĹĄtanima koji su bili bez putne ko-

munikacije skoro tri nedjelje, a dobar dio i bez struje. “Put je kao da se vozi po bob stazi - usko koliko da kola proÄ‘u, a sa obje strane zamrznuti snijeĹžni zid koji ti ne da da mrdneĹĄ ni lijevo ni desnoâ€?, kaĹžu “Vijestimaâ€? Ä?lanovi ĹĄestanskih familija koji su juÄ?e

Mićo Baltić odmah oslobodio krov kuće

i prekjuÄ?e od zraka do mraka radili na starevini, Ä?isteći imanja od debelih naslaga snijega.

Pomoć za zavijane u Ĺ estane ponijeli su i naÄ?elnik barskog IzviÄ‘aÄ?kog odreda „24. novembar“ ć

ć sa

ć i

FOTO:J. LuÄ?ić

potpredsjednikom Odbora MZ Ĺ estani ć . “Zahvaljujući koordinaciji i nesebiÄ?noj pomoći naÄ?elnika SluĹžbe zaĹĄtite i spasavanja

ÄŒ Ä‘ ć , dobili smo terensko vozilo za prevoz od Ostrosa do Ĺ estana i sela Gornja Briska. Regionalni put Virpazar-Ostros je i pored svih napora prohodan samo za terenska vozila, a na nekim dijelovima smetovi su bili i po Ä?etiri metraâ€?, kazao je Lukić.

On napominje da su, mada vazduĹĄnom linijom manje od deset kilometara udaljeni od Bara u kojem tokom februara nije pala nijedna jedina pahulja, Ĺ estani “po visini smetova podsjećali na Sibirâ€?.

Poslije napornog dana, njih trojica su ugoťćeni u kući Lukića u kojoj je ťezdesetogodiťnja

ć sama provela sve vrijeme snijeĹžne nepogode. U ovoj kući nije bilo tijesno ni na samom poÄ?etku vremenske nepogode, kada je Mrika pod svoj krov primila desetoro mladih Ulcinjana blokiranih na putu, koji nijesu mogli ni naprijed ni nazad. “Iz svega ovoga ĹĄto se zbilo u Ĺ estanima, uz sve uvaĹžavanje muka koje su od snijega pretpjeli ostali stanovnici Crne Gore, moraju se izvući i

OPSTALI zahvaljujući pomoći komťije Isa U druťtvu

ć , pripadnika SluĹžbe zaĹĄtite i spasavanja, predstavnik MZ i izviÄ‘aÄ?a, stigli su do Gornje Briske u kojoj je 15 uglavnom starijih osoba u pet kuća, a doÄ?ekali su ih nanosi od oko jedan metar snijega. “Krovovi kuća su već poÄ?eli da popuĹĄtaju pod snijeĹžnim pokrivaÄ?em, a neki pomoćni objekti nijesu izdrĹžali. Dio starijih mjeĹĄtana Gornje Briske je ovo nevrijeme preĹživio zahvaljujući komĹĄiji ć koji im je cijelo vrijeme Ä?istio put od kuće do pomoćnih objekata i drvljanika, unosio im sijeno za stoku i nesebiÄ?no pomagao u svemu ĹĄto je bilo u njegovoj moći. Organizovali smo se i oÄ?istili snijeg sa krovova i ostalih objekata, proÄ?istili pristupne puteve do kuće i pomoćnih objekata, koliko se moglo za jedan danâ€?, kazao je Lukić. analize i pouke za ubuduće.

Ovakvih neprilika je bilo i ranije, sigurno će ih joĹĄ biti, ali, miĹĄljenje ogromne većine mjeĹĄtana je da je „Crnagoraput“, preduzeće zaduĹženo za odrĹžavanje naĹĄe jedine veze sa svijetom, regionalnog puta Virpazar-Ä?uravci-Ostros, glavni krivac ĹĄto su Ĺ estani ostali u totalnoj blokadi sve ovo vrijeme. ÄŒinjenica je da se to ponavlja uvijek kada su iole jaÄ?e snijeĹžne padavine, nije

se smjelo dozvoliti da snijeg dostigne toliku visinu i da se tako dođe u situaciju da i najsnaŞnija maťina postane nemoćna�, naglaťava Lukić.

Mjeťtani su zahvalni na reakciji Opťtine Bar koja je angaŞovala privatnu mehanizaciju i deblokirala ovaj kraj, te SluŞbi zaťtite i spasavanja, Plovnoj jedinici Uprave policije i ekipi Elektrodistribucije iz Virpazara i Ostrosa. Ć

ponedjeljak, 20. februar 2012.

OÄŒISTIĆE: Ohrabrujuće najave iz Vlade i OpĹĄtine za rjeĹĄenje problema Ä?uvenog ulcinjskog kanala

Ima nade za Port Milenu

- Trajno rjeĹĄenje problema koji već decenijama guĹĄi Port Milenu, pretvarajući je u najveću i najpoznatiju crnu taÄ?ku regiona, moĹže se oÄ?ekivati tek nakon usvajanja Prostorno-urbanistiÄ?kog plana za Ulcinj, ali u resornom ministarstvu su svjesni da kanal viĹĄe ne moĹže da trpi. Zato je Ministarstvo finansiralo izradu posebnog projekta, Ä?ijom bi realizacijom, nekad najveće mrestiliĹĄte ribe na Mediteranu, a danas goli kanalizacioni ispust, nanovo zaĹživjelo i drevnom gradu vratilo stari sjaj. U Ministarstvu odrĹživog razvoja i turizma istiÄ?u da OpĹĄtina Ulcinj ima punu tehniÄ?ku, struÄ?nu i finansijsku podrĹĄku za rjeĹĄavanje tog pitanja. “Kada govorimo o izgradnji postrojenja za preÄ?iťćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreĹže za ovu lokaciju, Ministarstvo je, kao i za većinu lokalnih samouprava u Crnoj Gori, preuzelo izradu neophodne tehniÄ?ke dokumentacije, odnosno studije izvodljivosti, elaborata procjene uticaja, idejnih i glavnih projekata. Sada se oÄ?ekuje donoĹĄenje Prostorno-urbanistiÄ?kog plana za opĹĄtinu Ulcinj koji je u fazi prednacrta, i drugih relevantnih prostorno-planskih dokumenata, kako bi se obezbijedile planske pretpostavke za izgradnju kanalizacione mreĹže i postrojenja za tretman otpadnih vodaâ€?, navodi se u odgovoru Ministarstva na pitanje “Vijestiâ€? kakva će biti uloga Ministarstva u rjeĹĄavanju problema Port Milene.

Podsjeća se da je Ministarstvo finansiralo i izradu posebne studije, u okviru koje je analizirana do sada uraÄ‘ena relevantna prostorno-planska dokumentacija, predlozi i idejna rjeĹĄenja za saniranje problema i buduća rjeĹĄenja za kanal Port Milenu, „prije svega u cilju vraćanja izvornih vrijednosti ovog prostora“ i istiÄ?e da je studija „uraÄ‘ena sa preporukom da bude prihvaćena pri izradi

STARI most - ruĹĄe ili ne?

Postojeći most kod “Otrantaâ€?, kako tvrde u Ministarstvu turizma i odrĹživog razvoja, biće uklonjen. “Planskom dokumentacijom predviÄ‘eno je, u krajnoj fazi, kada se obezbijedi plovnost Port Milene, uklanjanje starog mosta upravo radi plovnosti, a u Ä?iju svrhu se gradi i novi most na podizanjeâ€?, eksplicitni su u Ministarstvu za razliku od OpĹĄtine. “Ukanjanje starog mosta OpĹĄtina nije predvidjela, s obzirom na to da pristupni putevi prema novom mostu neće biti zavrĹĄeni u ovoj godini, tako da će most do daljeg biti u funkciji i sluĹžiti lakĹĄem odvijanju saobraćaja u tom dijelu gradaâ€?, navode u OpĹĄtini.

Port Milena odavno samo kanalizacioni kanal Prostorno-urbanistiÄ?kog plana Ulcinj“. “Pored ovih dugoroÄ?nih sagledavanja mogućih rjeĹĄenja, svjesni smo potrebe nalaĹženja hitnog rjeĹĄenja za spreÄ?avanje dalje devastacije samog kanala i podruÄ?ja koje mu gravitira. S tim u vezi, Ministarstvo je finansiralo i izradu posebne Studije izvodljivosti sa idejnim rjeĹĄenjem problema prikupljanja otpadnih voda naselja koja gravitiraju potoku Bratica koji je postao otvorni odvod za otpadne vode u kanal Port Milenaâ€?, piĹĄe u dopisu koji je potpisala PR Ministarstva ć.

I u OpĹĄtini su spremni da rijeĹĄe problem Port Milene zbog Ä?ega su, kako je navedeno u pisanom odgovoru “Vijestimaâ€?, buĹžetom za

2012. u tu svrhu planirali da utroĹĄe 160.000 eura. “Od tih sredstava, 100.000 eura je predviÄ‘eno da u saradnji sa resornim ministarstvima pristupimo izradi projekta Ä?iťćenja korita Port Milene. Ostala sredstva u iz-

resornog sekretara ĹĄ U dopisu OpĹĄtine se podsjeća da je u decembru proĹĄle godine u Ulcinju na tu temu odrĹžan sastanak sa predstavnicima Uprave za vode i drugim struÄ?nim li-

sa predlogom mjera�, koju je u julu 2011, izradio CEED Cunsulting d.o.o. Podgorica.

U “Morskom dobruâ€? znaju koliki i kakav problem pritiska Port Milenu, ali i istiÄ?u da je komunalni sistem otpadnih voda u iskljuÄ?ivoj nadleĹžnosti lokalne samouprave. “Komunalni infrastrukturni sistemi izgraÄ‘uju se iz fonda komunalnog doprinosa koji OpĹĄtina naplaćuje prilikom izdavanja odobrenja za izgradnju graÄ‘evinskih obje-

Opťtina je za ovu godinu planirala da utroťi 160.000 eura u sređivanje kanala.

Od tih sredstava, 100.000 je predviÄ‘eno za izradu projekta Ä?iťćenja korita Port Milene, a ostalo za sanaciju i osposobljavanje podvodnog ispusta Rt Ä?erane nosu od 60.000 eura namijenjena su za sanaciju i osposobljavanje podvodnog ispusta Rt. Ä?erane koji posljednjih godina nije u funkciji. Sanacijom navedenog ispusta, zagaÄ‘ivanje Port Milene će znaÄ?ajno biti smanjenoâ€?, piĹĄe u dopisu v.d.

cima radi razmatranja mogućnosti za Ä?iťćenje korita i analize i uticaja starog mosta na protoÄ?nost Port Milene.

Krajem istog mjeseca u Ulcinju je odrĹžana prezentacija studije “Analiza postojeće dokumentacije koja se odnosi na podruÄ?je Port Milena

ZA OBNOVU kanala Ä?etiri miliona eura

Prema projekcijama Ministarstva turizma, za izgradnju, odnosno za realizaciju projekta potrebno je izdvojiti viĹĄe od Ä?etiri miliona eura. “Kao jedan od mogućih izvora finansiranja, raÄ?una se na kredit KfW banke. Shodno ovoj studiji, otpadne vode prikupljene budućom

kanalizacionom mreĹžom će se odvoditi do pumpne stanice na izlazu kanala Port Milena, odakle će se potiskivati već postojećim dugim podmorskim ispustomâ€?, navodi se i istiÄ?e spremnost Ministarstva da punim kapacitetom uÄ‘e u realizaciju projekta kako bi taj problem bio rijeĹĄen u najskorijem roku.

kata, a odrŞavaju se po osnovu naplate od svih korisnika vodovodno-kanalizacionog sistema�, tvrde u tom preduzeću.

Odgovarajući na pitanja “Vijestiâ€?, u “Morskom dobruâ€? su najavili da će na raÄ?un budĹžeta OpĹĄtine Ulcinj usmjeriti 20 procenata ukupno ostvarenih prihoda u 2012. godini, od naknade za koriťćenje morskog dobra na podruÄ?ju te opĹĄtine. “Planirani prihod za 2012. godinu, koji će OpĹĄtina Ulcinj koristiti neposredno, iznosiće 200.000 eura, i to 95.000 eura od prihoda po osnovu naplate kućica na Bojani, i 105.000 eura na osnovu svih ostalih prihoda. Morsko do-

bro će na ovaj naÄ?in OpĹĄtini Ulcinj obezbijediti sredstva neophodna za sanaciju kanalizacionog kolektora, koja, po njihovom predraÄ?unu, iznosi 59.000 eura. Ostatak sredstava upotrijebiće se, shodno zakonskom imperativu, za komunalno odrĹžavanje i ureÄ‘enje zone morskog dobra, sa prioritetom odrĹžavanja Ä?istoće u zaleÄ‘u Velike plaĹžeâ€?, piĹĄe u dopisu i podsjeća da je JP opredijelilo i sredstva u visini od 50.000 eura za osnivanje preduzeća „Vodakom“ u opĹĄtini Ulcinj, “koje će se baviti rjeĹĄavanjem pitanja otpadnih voda sa podruÄ?ja ove opĹĄtineâ€?. “TakoÄ‘e, kada je u pitanju Port Milena, za izradu glavnog projekta ureÄ‘enja lokaliteta na Rtu Ä?erane, od mosta za Adu do skele, opredijeljeno je 25.000 euraâ€?, navode u “Morskom dobruâ€?.

Ohrabrujući signali koji stiĹžu iz Vlade, OpĹĄtine i “Morskog dobraâ€? svakako su za pozdrav, jer Port Milena vapi za pomoć i traĹži konkretne i hitne mjere. Za situaciju u kojoj se nalazi danas, jednako su zasluĹžne drĹžavne i opĹĄtinske sluĹžbe, ali i nesavjesni graÄ‘ani koji su uzimali njene obale. Kanal koji nosi ime posljednje crnogorske kraljice zasluĹžuje novi Ĺživot i stari imidĹž koji je decenijama unazad sa drevnim kalimerama privlaÄ?io turiste i krasio brojne razglednice i Ä?asopise. Ć

REAGOVANJE: NaÄ?elnik Komunalne policije u Kotoru odgovorio ugostiteljima

PoĹĄtujemo zakon

- Povodom istupa predstavnika NVO “Unije privatnih poslodavacaâ€? u tekstu “Na kafićima i dalje katanci“, reagovao je naÄ?elnik Komunalne policije u Kotoru Ä? ć.

Kako je kazao, preuzima

liÄ?nu odgovornost za sve ono ĹĄto je Komunalna policija OpĹĄtine Kotor radila u pravcu sprovoÄ‘enja opĹĄtinskih propisa i republiÄ?kih zakona. “PoĹĄten odnos prema postupanju i djelovanju Komunalne policije, privatnici si-

ZNAĆE se ko je koga prijavljivao

“Iako smo Ä?esto baĹĄ od najglasnijih kritiÄ?ara iz UdruĹženja ugostitelja dobijali prijave na njihove najbliĹže komĹĄije ugostitelje na njihov rad, na njihove gabarite terasa, na njihovu glasnu muziku, mi smo djelovali neselektivno, jednako prema svakome, bez obzira na ranije steÄ?ena prava 'zaĹĄtićenih' ugostitelja i njihovo otvoreno negodovanje, kako oni mogu biti predmet naĹĄe kontrole. PoĹĄto su oni najglasniji predstavnici UdruĹženja ugostitelja, poruÄ?ujemo im da ćemo javno istaći ko su bili inicijatori poziva na kontrolu njihovih najbliĹžih kolega ugostitelja, ko su bili oni koji su pozivali na neselektivnost i tolerisanje nezakonitog postupanja. To je otvorena priÄ?a i to ćemo jasno i glasno iznijeti na sastanku ugostitelja da bismo se meÄ‘usobno mogli pogledati u oÄ?i i jedni drugima rekli ko je tu izmanipulisanâ€?, poruÄ?io je VuÄ?inović.

gurno imaju i zbog Ä?injenice da Komunalna policija od avgusta 2011. godine nije podnijela nijednu novÄ?anu niti prekrĹĄajnu kaznu prema Ä?lanovima pomenute NVO, sem uklanjanja terase lokala 'Cezare', koji od jula 2011. nije imao rjeĹĄenje za koriťćenje terase, kojem je tolerisano u viĹĄe navrata već uobiÄ?ajeno ponaĹĄanje u kaĹĄnjenju i neplaćanju opĹĄtinskih daĹžbina, lokalu i njegovim gazdama koji su u viĹĄe navrata vrijeÄ‘ali, ĹĄikanirali, a Ä?ak i pokuĹĄali fiziÄ?ki da se obraÄ?unaju sa komunalnim policajcima. To je jedino postupanje Komunalne policije koje se moĹže kvalifikovati kao 'rigidno i represivno', ako primjenu zakona i poĹĄtovanje zakonitih okvira u ovom sluÄ?aju tako tretiraju predstavnici ove NVOâ€?, navodi se u reagovanju VuÄ?inovića.

ZateÄ?eno stanje gabarita ugostiteljskih objekata, mobilijara van standarda, neusaglaĹĄenog sa vaĹžećim UP-om,

Od danas posebna kontrola: Kotor postavljanje vanstandardnih suncobrana, stolova, vitrina, vanjskog ozvuÄ?enja, kako je kazao VuÄ?inović, po njegovom dolasku na mjesto naÄ?elnika Komunalne policije, tolerisano je upravo “zbog dobre volje i nastojanja da uskladi interese privatnih ugostitelja sa interesima cijelog grada, uz svakako posebno voÄ‘enje raÄ?una o primjeni zakona i opĹĄtinskih uredbiâ€?. “Komunalna policija je bila korektan partner u svim dijalozima, uÄ?estvovala u zajedniÄ?kom kanalisanju zahtje-

va, sve dok ti zahtjevi nisu izaĹĄli iz okvira mogućeg, i okvira zakona, posebno Zakona o buci. U vrlo Ä?estim primjedbama graÄ‘ana Starog grada, puĹĄtanje glasne muzike i buka su bili neĹĄto ĹĄto je bila posebna paĹžnja naĹĄe kontrole. I tu nije bilo nikakvih 'rigidnih i represivnih' mjera.

Nijesmo zatvarali lokale, iako smo na to imali zakonsko pravo, naprotiv, opomene i upozorenja bili su naÄ?in preventivnog djelovanja i postupanja i to bez selektivnostiâ€?, navodi se u reagovanju.

FOTO: Arhiva “Vijesti�

On je najavio da će od danas Komunalna policija u saradnji sa predstavnicima Direkcije za izgradnju, Sekretarijata za urbanizam i menadŞerom Opťtine obići lokacije i terase ugostiteljskih objekata u Starom gradu da bi utvrdili stvarne gabarite terasa, provjerili da li su obiljeŞja postavljena na mjestima regulisanim rjeťenjima, i napraviti detaljan izvjeťtaj o mobilijaru, posebno o suncobranima, i to će biti prezentirano rukovodstvu Opťtine.

MISIJA: U Donjoj Lastvi kod Tivta otvoren Dom kulture

Obnovljen nakon trideset godina

FOTO: R. MILIĆ

Grupna maska “Za deĹĄpek pituraju, ĹĄiju i kroje“ osvojila i publiku

KrojaÄ?ima 1.900 eura - Na tradicionalnom kotorskom maskenbalu, odrĹžanom preksinoć u diskoteci “Maksimus â€?, za najbolju grupnu masku proglaĹĄena je maska “Za deĹĄpek pituraju, ĹĄiju i kroje“, koja je nagraÄ‘ena sa 900 eura. Ova maska je pobrala i najveće simpatije publike, pa je dobila i nagradu publike u iznosu od hiljadu eura.

Odlukom Ĺžirija drugo mjesto i 700 eura u kategoriji grupnih pripalo je maski “Fantazijaâ€?, dok je treće mjesto i 500 eura dobila grupna maska pod

nazivom “Svi na tucanje�.

Po jednoglasnoj odluci Ĺžirija koji je radio u sastavu predsjednik ć i Ä?lanovi Ä? ć ć

„Abraka dabra i zeko hop“.

Drugo mjesto i 300 eura pripalo je maski “Golden Lejdi�, a treće i 200 eura maski “Cr venkapa�.

Vesele maskirane grupe i

Zbog vanrednog stanja neke kotorske karnevalske feĹĄte koje su ovih dana bile planirane na otvorenom prostoru su odloĹžene Ĺž ć i ć, u kategoriji pojedinaÄ?nih maski prvo mjesto i nagradu od 400 eura dobila je maska

brojne goste zabavljali su grupa “Montesingersi�, ! ć i " , a program je vodila #

ć.

Zbog vanrednog stanja u naĹĄoj drĹžavi odloĹžene su joĹĄ neke kotorske karnevalske feĹĄte koje su ovih dana bile planirane na otvorenom prostoru. Prije neki dan, veliki tradicionalni kotorski karneval koji je trebalo da bude odrĹžan u nedjelju, odloĹžen je za narednu, 26. februara.

OdloĹžen je i abrum ulicama Starog grada koji će biti odrĹžan sljedećeg Ä?etvrtka, a PrÄ?anjski karneval se odlaĹže za subotu, 25. februar.

AKCIJA: Vatrogasci poÄ?eli sreÄ‘ivanje starog puta od Krtola do Bigove

KrÄ?e austrougarski put - Po odluci opĹĄtinskog Ĺ taba za vanredne situacije, Dobrovoljno-vatrogasno druĹĄtvo „Krtoli“ iz Radovića juÄ?e je poÄ?elo akciju krÄ?enja staroga austrougarskog kolskog puta GrabovactvrÄ‘ava Fort Grabovac- Bigova u duĹžini od preko tri kilometra.

RijeÄ? je o starom makadamskom putu koji povezuje nekadaĹĄnje vaĹžne austrougarske vojne poloĹžaje u ovom dijelu Boke, a koji je danas glavna protivpoĹžarna sao-

braćajnica za dobar dio Krtola u tivatskoj, odnosno Donjeg Grblja u kotorskoj opĹĄtini. „Budući da je ovo i alternativni putni pravac za Krtoli u sluÄ?aju plavljenja glavnog puta Tivat-Radovići u Krtoljskom polju, a i zbog njegove vaĹžnosti u protivpoĹžarnom obezbjeÄ‘enju teritorije, opĹĄtinski Ĺ tab za vanredne situacije je donio odluku da se prokrÄ?e u meÄ‘uvremenu u makiju zarasli djelovi puta, a uskoro će biti tamponirana i

Trasa starog puta bitna za brze intervencije

Foto: S. LUKOVIĆ

mjesta gdje je makadamska podloga najviĹĄe oĹĄtećena“, kazao je tim povodom „Vijestima“ komandir DVD „Krtoli“ $ # ć, koji je predvodio grupu od 20-ak dobrovoljnih vatrogasaca iz Krtola. „NaoruĹžani“ motornim ĹĄegama, kosilicama, sjekirama i ostalim alatom, uz pratnju jednog interventnog i terenskog vozila, oni su juÄ?e uprkos kiĹĄi, od jutra do mraka ureÄ‘ivali put.

Dobrovoljce su juÄ?e na terenu obiĹĄli i komandiri opĹĄtinskih sluĹžbi zaĹĄtite Tivta ) ( # ć i Kotora % ć. „U zadnjih pet godina upravo je ovo podruÄ?je dijela Krtola i Grblja na granici Tivta i Kotora bilo najugroĹženije poĹžarima zbog Ä?ega je krÄ?enje i osposobljavanje ovog puta od izuzetno velikog znaÄ?aja za sluĹžbe zaĹĄtite obje opĹĄtine“, kazao je Subotić, dodajući da je stari austrougarski makadamski put, iako izgraÄ‘en prije viĹĄe od 100 godina, i danas u odliÄ?nom stanju i predstavlja glavnu komunikaciju kojom vatrogasci terenskim vozilima mogu pristupiti ovom veoma prostranom dijelu teritorije na jugoistoku Boke.

Prigodnom sveÄ?anoťću i kulturno-umjetniÄ?kim programom u kome su nastupili klapa „Jadran“, pjevaÄ?ko druĹĄtvo „Vazda mladi“ i maĹžorteke MK „Modest“, preksinoć je u Donjoj Lastvi kod Tivta zvaniÄ?no otvoren obnovljeni objekat mjesnog Doma kulture „Josip Marković“.

Prisutne je ispred inicijatora obnove Doma kulture pozdravio $ % ć, predsjednik Hrvatske krovne udruge “Dux Croatorumâ€? koji je naglasio znaÄ?aj Ä?injenice da se nakon viĹĄe od 30 godina i oĹĄtećenja zadobijenih u zemljotresu 1979. godine, napokon obnavlja i osnovnoj funkciji vraća lastovski Dom kulture. Deković se zahvalio

funkcioniĹĄe redakcija hrvatskog “Dux radijaâ€? i Hrvatska Ä?itaonica “Ljudevit Gajâ€?.

U rekonstruisanoj i obnovljenoj viĹĄenamjenskoj velikoj sali Doma, već je od prije nekoliko dana sa radom poÄ?elo nekoliko plesnih, maĹžoret i klubova borilaÄ?kih sportova koji okupljaju nekoliko desetina djece i mladih, a do kraja godine obnoviće se i preostali manji dio prostora u jugozapadnom djelu zgrade.

Na taj naÄ?in, ovaj objekat će ponovno nakon pauze od preko 30 godina, postati stjeciĹĄte kulturnog i druĹĄtvenog Ĺživota Donje Lastve.

Na sveÄ?anosti je prikazan i istorijat izgradnje i aktivnosti koje su se odvijale u lastovskom Domu kulture, otvore-

svima koji su doprinijeli obnovi objekta izgraÄ‘enog joĹĄ 1932. godine, meÄ‘u kojima su sa najviĹĄe novca uÄ?estvovali Fond za manjine Crne Gore, OpĹĄtina Tivat i brojni donatori. Ukupno je za ovu fazu obnove utroĹĄeno skoro 30 hiljada eura, ne raÄ?unajući donacije. “Moram naglasiti Ä?injenicu da su brojni mjeĹĄtani dali priloge ili dobrovoljnim radom pomogli obnovu Doma, a posebno su se u tome istakli supruĹžnici Ä? i ĹĄ " ' ć koji su dali nemjerljiv doprinos ovoj naĹĄoj akcijiâ€?, naglasio je Deković, dodajući da u obnovljenom dijelu zgrade već dvije godine

nom 1932. godine na inicijativu mjesnog kulturnog udruĹženja “Hrvatska Ä?itaonicaâ€?. Izgradnja Doma inaÄ?e, trajala je punih 10 godina, jer je finansirana prvenstveno prilozima i radom samih mjeĹĄtana Lastve, da bi nakon toga u godinama prije i poslije Drugog svjetskog rata, ovaj objekat postao centar kulturnog i druĹĄtenog Ĺživota cijelog mjesta, jer su u njemu djelovali sokolsko druĹĄtvo, tamburaĹĄko druĹĄtvo sa dramskog sekcijom i bibliotekom, Ä?itaonica, pjevaÄ?ko druĹĄtvo sa muĹĄkim horom i dramskom grupom, te nekoliko sportskih druĹĄtava.

PROJEKAT: JedriliÄ?arski klub “Mornarâ€? poÄ?eo razgovore sa Rusima

NautiÄ?ki sport u Baru?

Barska marina

FOTO:A. BAKOVIć

- Na inicijativu izvrĹĄnog direktora “Expert marineâ€? u Baru i Racing sailing scholl “Taktikâ€? % % , poznatog ruskog jedriliÄ?ara, JedriliÄ?arski klub “Mornarâ€? sa kapetanom (" # % ć % i izvrĹĄnim direktorom % ć % odrĹžali su sastanak na temu mogućnosti razvoja nautiÄ?kog sporta u Baru. Razgovarano je i o stvaranju partnerskih odnosa domaćih nautiÄ?ara i sportskih nautiÄ?ara, te afirmaciji mora i Ĺživota uz more.

Za poÄ?etak analiziran je projekat “Montenegro sailing weekâ€? koji bi se realizovao od 1. do 9. maja kao afirmativni i sportski pilot projekat. Ocijenjeno je da postoje svi preduslovi da Bar postane poznata i priznata sportska nautiÄ?ka destinacije, a ne samo turistiÄ?ki nautiÄ?ki centar.

NAGRADE: OdrĹžan tradicionalni kotorski maskenbal

POMOĆ: Iz Ministarstva poljoprivrede i Opťtine Pljevlja obećavaju pomoć poljoprivrednicima kojima su se pod snijegom uruťili plastenici

Trećinu ĹĄtete platiće vlasnici - Plastenik ĹĄ ć iz pljevaljskog sela BoĹĄÄ?inovići, veliÄ?ine 240 metara kvadratnih jedan je od 84 u pljevaljskoj opĹĄtini koji je stradao pod teretom snijega. PokuĹĄavao je, kaĹže, da zaĹĄtiti plastenik u kojem je proĹĄle godine proizveo ĹĄest tona povrća, ali je elementarna nepogoda bila jaÄ?a.

Dragan kaŞe da ne treba mnogo novca da bi se popravio plastenik, svega 500 eura i nada se da će vlasti imati razumijevanja i da će mu pomoći.

Nakon ĹĄto je Ministarstvo poljoprivrede obećalo poljoprivrednicima da će isplatiti subvencije za nabavku, Dragan i supruga , odluÄ?ili su da podignu kredit od 4.000 eura. “Imao sam mali plastenik pet - ĹĄest godina, i kada sam vidio da mogu time da se bavim, da posao ide dobro, odluÄ?io sam se za veći. Kupio sam jedan od najskupljih plastenika, profesionalni, kakvih ima svega nekoliko u Crnoj Goriâ€? kaĹže BoĹĄković.

On oÄ?ekuje da će i pored ĹĄtete koju je pretrpio joĹĄ dugo uzgajati zdravo povrće.

Prema rijeÄ?ima sekretara Sekretarijata za privredu ! " Ĺž ć ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja ! # ĹĄ ć predloĹžio je da OpĹĄtina razmotri mo-

FOTO: G. MALIDŽAN

ÄŒak 84 plastenika uruĹĄena pod teretom snijega gućnost isplate jedne trećine ĹĄtete, jednu trećinu bi obezbijedilo resorno ministarstvo, a trećinu ĹĄtete snosio bi domaćin.

Komisija za procjenu ťtete izaći će na teren kad dozvole vremenski uslovi, a zapisnike o procjeni ťtete proslijediće Ministarstvu i Fondu za elementarne nepogode.

Poljoprivrednim proizvoÄ‘aÄ?ima koji su kupili plastenike u toku 2009, 2010. i 2011. godine i podnjeli zahtjev uz fiskalni raÄ?un, OpĹĄtina Pljevlja poÄ?ela je isplatu subvencija u visini od tri-

deset odsto od ukupne cijene plastenika. Vlasnici plastenika subvencije mogu podići u SluŞbi za poljoprivredu Opťtine Pljevlja.

Iz te sluĹžbe obavjeĹĄtavaju

UNIŠTENO 3.000 sadnica jagode - Poljoprivredniku iz Mojkovca ć snijeg je preksinoć sruťio plastenik u kojem je uzgajao jagode. Vlaović je posjedovao plastenik za vertikalni uzgoj jagoda u saksijama, jedan od najmodernijih te vrste u Crnoj Gori, ali konstrukcija nije

„EURO PETROL“ d.o.o. Podgorica se bavi maloprodajom nafte i naftnih derivata.

U cilju jaÄ?anja maloprodajne mreĹže, potrebni su nam odgovorni saradnici koji Ĺžele da napreduju i razvijaju se zajedno sa nama. Konkurs je otvoren za poziciju:

MENADĹ˝ERA PRODAJE I MARKETINGA Broj izvrĹĄilaca: 1 Mesto rada: uprava kompanije Vrsta radnog odnosa / angaĹžovanja: odreÄ‘eno Radno vreme: puno Opis posla 1. Samostalno prikuplja i analizira podatke – analiza trĹžiĹĄta, 2. Realizuje prodajni i marketing plan, 3. Upravlja cjelokupnim ciklusom prodaje, od uoÄ?avanja poslovnih prilika do zakljuÄ?ivanja ugovora, 4. Organizuje i sprovodi prezentacije proizvoda i usluga iz programskog segmenta; advertizing 5. Rad sa kljuÄ?nim i potencijalnim kupcima, 6. Pozicionira proizvode i unapreÄ‘uje odnose sa poslovnim partnerima.

Uslovi 1. OdliÄ?no poznavanje trĹžiĹĄta, 2. Visoka struÄ?na sprema (dipl. ecc), 3. Najmanje 3 godine radnog iskustva u maloprodajnoj mreĹži, 4. Znanje engleskog jezika i rada na raÄ?unaru, 5. VozaÄ?ka dozvola B kategorije.

PoĹželjne osobine koje kandidati treba da posjeduju: 1. Razvijene komunikacione i pregovaraÄ?ke vjeĹĄtine, 2. Inovativnost 3. Odgovornost i kooperativnost 4. Ĺ˝elja za profesionalnim usavrĹĄavanjem, napredovanjem i uspjehom Molimo sve zainteresovane kandidate koji posjeduju gore navedene uslove da poĹĄalju svoj CV sa referencama na: Tel/fax: 020/875-972 E-mail: europetrol@t-com.me Ili poĹĄtom na adresu “Euro Petrolâ€?d.o.o. 81206 Tuzi PoĹželjno je dostaviti preporuke.

PoĹĄaljite nam CV do 01.03.2012. godine.

poljoprivredne proizvoÄ‘aÄ?e koji su pretrpljeli ĹĄtetu zbog trenutnih vremenskih neprilika na plastenicima, voćnim zasadima, poljoprivrednim objektima da mogu podnijeti

zahtjev za procjenu ĹĄteta u SluĹžbi za poljoprivredu.

Iz Sekretarijata za privredu OpĹĄtine Pljevlja pojasnili su da je u skladu sa Planom upotrebe sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede od 2009, OpĹĄtina podrĹžala plasteniÄ?ku proizvodnju na teritoriji OpĹĄtine, ali samo u sezoni poljoprivredne proizvodnje pod otvorenim nebom. U zimskim uslovima plasteniÄ?ka proizvodnja na otvorenom polju nije moguća zbog surovosti klime, velike debljine snijeĹžnog pokrivaÄ?a i visokog rizika od sigurnih i velikih ĹĄteta na plastenicima i gajenim kulturama. „U zimskim uslovima kada proizvodnja u plastenicima nije moguća plastenike je trebalo adekvatno zaĹĄtititi i foliju ukloniti s metalne konstrukcije, jer u suprotnom sam proizvoÄ‘aÄ? snosi posljedice rizika“, saopĹĄteno je iz tog Sekretarijata.

izdrĹžala snijeg kojeg u Mojkovcu ima 1,5 metara. Kako je kazao uzaludni su bili napori da se snijeg oÄ?isti, Ä?eliÄ?na konstrukcija plastenika je popustila i napravljena je totalna ĹĄteta, uniĹĄten je plastenik i 3.000 sadnica jagode.

DONACIJA: Pomoć za Mojkovac

Stigla i hrana iz Budve

- Dva kombija namirnica i sredstava za higijenu, kao dio prikupljene pomoći u okviru humanitarne akcije “NeÄ?ije malo, nekome je dovoljnoâ€? organizovana u Budvi, dostavljena je Kriznom ĹĄtabu u Mojkovcu.

Tokom akcija koju su pokrenuli Budvani đ ć i Ş ć, prikupljeno je viťe od deset tona hrane.

Put do Mojkovca, kako navode Jelena i BoĹžo, bio je nimalo lagodan, uz viĹĄeÄ?asovna Ä?ekanja u Platijama. Pomoć su im pruĹžili i pripadnici specijalne jedinice policije u Budvi, koji su pratili konvoj humanitarne pomoći do Mojkovca. “Namirnice su dostavljene mojkovaÄ?kom Kriznom ĹĄtabu koji svakodnevno raspolaĹže sa informacijama o najugroĹženijim graÄ‘anima. Kako je reÄ?eno, njima će namirnice već danas biti uruÄ?eneâ€?, kazali su KaluÄ‘erović i Radović.

Pomoć iz Budve primio je liÄ?no gradonaÄ?elnik Mojkovca ć koji je izrazio zahvalnost graÄ‘anima Budve na pomoći u hrani, kao i na ostalim vidovima pomoći koji su ranije upućeni, od mehanizacije do novca.

POMOĆ UN-a u Plavu

Gomile snijega oteĹžavaju i pjeĹĄacima i vozilima; JuÄ?e u Bijelom Polju

- UN sistem u Crnoj Gori je u saradnji sa Operativnim opĹĄtinskim timom za upravljanje vanrednim situacijama, Helpom, Danskim savjetom za izbjeglice, Upravom za zbrinjavanje izbjeglica Crne Gore, te uz logistiÄ?ku podrĹĄku Vojske Crne Gore, juÄ?e podijelio 77 paketa hrane porodicama na teritoriji opĹĄtine Plav. „Od tih 77 paketa, 50 je opredijeljeno za ugroĹžene porodice iz plavske opĹĄtine, dok je 27 paketa podijeljeno izbjeglim i raseljenim porodicama. Pored paketa hrane, UNHCR je, takoÄ‘e, obezbijedio pomoć u krovnim pokrivaÄ?ima od ukupno 1.200 kvadratnih metara. PokrivaÄ?i će se dijeliti po prioritetima koje odredi OpĹĄtinski operativni tim, onima kojima su stradale krovne konstrukcije na stambenim ili objektima za stoku.

U ovoj podjeli uÄ?estvovali su i pripadnici Vojske koji ovih dana Ä?iste krovne konstrukcije nekih javnih ustanova kao ĹĄto su zgrada OpĹĄtine i ĹĄkole“, kazao je '$ ĹĄ ć iz OpĹĄtinskog operativnog tima. ()%)

FOTO: B. Čoković

Lopatama oÄ?istili dva kilometra

- Prestankom padavina i porastom temperature situacija u Bijelom Polju postepeno se popravlja. Lokalna uprava i juÄ?e je angaĹžovala mehanizaciju koja je uz asistenciju policije Ä?istila gradske ulice i pjeĹĄaÄ?ke staze prema gradskim osnovnim ĹĄkolama „DuĹĄan Korać“ i „Risto Ratković“, te Srednjoj struÄ?noj, Gimnaziji „Miloje DobraĹĄinović“ i Elektro-eko-

nomskoj. Kiperi su istovarali snijeg na slobodnim povrĹĄinama obala LjeĹĄnice i Lima.

Zbog Ä?iťćenja snijega na trafo-stanicama, podruÄ?je bjelopoljske opĹĄtine juÄ?e je bilo nekoliko sati bez struje. Iz Elektrodistribucije je saopĹĄteno da su trafo-stanice Ä?iťćene od snijega, jer prijeti opasnost da usljed novih najavljenih padavina doÄ‘e do havarije.

Iz opĹĄtinskih seoskih po-

FOTO: J. JOVANOVIĆ

U nekim djelovima danilovgradske opĹĄtine bez puta i bez struje

druÄ?ja stiĹžu informacije o angaĹžovanosti mjeĹĄtana na Ä?iťćenju velikih snijeĹžnih nameta. Tako je 40-ak stanovnika sela SrÄ‘evac i Sajkovac juÄ?e proÄ?istilo put duĹžine oko dva kilometra. “Iz lokalne uprave su ranije obećali da će poslati mehanizaciju da proÄ?isti tu dionicu.

MeÄ‘utim, nijesmo mogli viĹĄe da Ä?ekamo i sami smo se organizovali, uzeli lopate i krampove u ruke i odradili taj posao. MeÄ‘u nama ima starih i bolesnih i svako odugovlaÄ?enje moĹže da bude kobno po nekog iz ovih selaâ€?, saopĹĄtili su putem telefona mjeĹĄtani ta dva sela.

Predsjednik MZ Ravna Rijeka ĹĄ ć pohvalio je angaĹžovanje dviju familija ć iz sela Tustvo. “Domaćini su sa suprugama na rukama odnijeli komĹĄinicu vremeĹĄnu !" ! # koja je zbog nedostatka terapije zapala u komu. Suzana Ĺživi sa suprugom ć $ koji zbog zdravstvenog stanja nije mogao da joj pomogne. Kovijanići se nijesu ni Ä?asa dvoumili, već su komĹĄinicu nosili viĹĄe od dva kilometra po nepristupaÄ?nom terenu do regionalnog puta SlijepaÄ? most-TomaĹĄevo, gdje su ih saÄ?ekala ambulantna kola“, prenio je SoĹĄić.

Nakon sedam dana pauze, juÄ?e je crnogorska ĹĄtampa stigla i do Bijelog Polja.

OpĹĄtinu Danilovgrad posjetio je i ministar unutraĹĄnjih

POLICAJCI stigli do Spalevića SluŞbenici beranske policije su u saradnji sa kriznim Štabom za vanredne situacije Opťtine Berane, pomogli mjesnom stanovniťtvu u selu Šekular - zaseok Spalevići.

Krizni Ĺ tab je uz pomoć helikopterske jedinice dostavio neophodne Ĺživotne namirnice u blizini dvije porodiÄ?ne kuće Spalevića u kojima Ĺživi sedam Ä?lanova domaćinstva, svi starosti iznad 70 godina.

Pripadnici Ispostave graniÄ?ne policije Berane su sa dva terenska motorna vozila preĹĄli preko 20 kilometara od OpĹĄtine Berane, nakon Ä?ega su uspjeli da savladaju poslova % ć. U saopĹĄtenju Tima za upravljanje u vanrednim situacijama, objavljenom nakon Brajovićeve posjete, navodi se da se on interesovao za stanje na terenu, funkcionisanje i odvijanje Ĺživota u dijelu udaljenijih naseljenih mjesta, kao i u samom jezgru, ali i da je istakao spremnost da i dalje bude u punoj komunikaciji sa OpĹĄtinskim timom za upravljanje u vanrednim situacijama.

U saopĹĄtenju se navodi da je Brajović zadovoljan aktivnostima koje SluĹžba zaĹĄtite sprovodi na prostoru opĹĄtine Danilovgrad i njihovom dobrom komunikacijom sa Operativnim ĹĄtabom. Ä?uranović se zahvalio Brajoviću na angaĹžovanju pripadnika Uprave

pjeĹĄice izmeÄ‘u 4,5 i pet 5 kilometara dionice neraĹĄÄ?iťćenog planinskog puta, gdje je visina snijeĹžnog pokrivaÄ?a preko dva metra.

Nakon napornog probijanja kroz duboki snijeg, uspjeli su da doÄ‘u do zavijanih kuća Spalevića i da im dostave osnovne Ĺživotne namirnice i ljekove. Ekipa saÄ?injena od 13 pripadnika beranske graniÄ?ne ispostave je na kraju uklonila snijeĹžni pokrivaÄ? sa krovne konstrukcije stambenog objekta, jer je postojala opasnost od uruĹĄavanja krova.

Ovoj hrabroj ekipi trebalo je oko osam sati da stignu do zaseoka i pomognu zavijane seljane.

policije i na dnevnoj komunikaciji koja je doprinijela efikasnosti rada OpĹĄtinskog tima.

Snijeg i dalje pravi probleme u nekoliko danilovgradskih sela, a u rejonima Studenog, Gornjeg ZagaraÄ?a i Mokanja u prekidu je snabdijevanje elektriÄ?nom energijom. Na sajtu OpĹĄtine Danilovgrad navodi se da su ekipe Elektrodistribucije neprekidno na terenu i ulaĹžu veliki napor na uspostavljanju snabdijevanja elektriÄ?nom energijom. Tokom prethodnih dana u Danilovgradu se posvećuje posebna paĹžnja zdravstvenoj zaĹĄtiti graÄ‘ana, a medicinske ekipe stiĹžu do svih pacijenata.

Bolesnicima koji se nalaze na nepristupaÄ?nom terenu re-

dovno se doprema terapija i obezbjeÄ‘uje transport do zdravstvenih ustanova, gdje je to neophodno. A svima koji su uputili zahtjev, OpĹĄtinski tim je dopremio pakete prehrambenih proizvoda. OpĹĄtinski tim ima podrĹĄku i od Vojske Ä?iji su pripadnici angaĹžovani na pruĹžanju pomoći stanovniĹĄtvu.

Pripadnici planinskog bataljona nastavili su svoje spasilaÄ?ke akcije u snijegom zavijanim podruÄ?jima Crne Gore.

JuÄ?e su, na poziv Kriznog ĹĄtaba opĹĄtine Pljevlja evakuisali bolesnicu ! & " ć iz sela Crljenica. Oni su bolesnicu od kuće nosili do sanitetskog vozila, nakon Ä?ega su je smjestili u Dom zdravlja Pljevlja na dalje lijeÄ?enje. ÄŒ

HUMANOST: Teťko oboljelom NedŞadu RedŞepoviću iz RoŞaja stigla pomoć od 250 eura

BivĹĄe kolege ga ne zaboravljaju Ĺž – Ĺ ef roĹžajske policije Šć sa saradnicima obiĹĄao je prekjuÄ?e teĹĄko oboljelog bivĹĄeg kolegu Ĺž Ĺž ć kojem su uruÄ?ili 250 eura jednokratne pomoći koje su zaposleni u lokalnoj ispostavi solidarno prikupili. Ĺ abanović je rekao da je to mali gest paĹžnje prema bivĹĄem kolegi koji izuzetno teĹĄko Ĺživi, te da ga ni ubuduće neće zaboraviti. “Procijenili smo da je NedĹžadu i njegovoj porodici, posebno u ovim teĹĄkim danima, pomoć najneophodnija. Vjerovatno mu je nestalo i hrane i ogrijeva. Saosjećajući sa njegovim teĹĄkoćama odluÄ?ili smo da mu pomognemo na ovaj naÄ?in. PokuĹĄaćemo i ubuduće da porodicu RedĹžepovića obradujemo na sliÄ?an naÄ?inâ€? rekao je Ĺ abanović.

RedĹžepović je prije nekoliko godina obolio od teĹĄkog oblika multiple skleroze. Veoma teĹĄko se kreće. Izuzetno teĹĄko Ĺživi prehranjujući sedmoÄ?lanu porodicu od 200 eura so-

FOTO: A. SADIKOVIĆ

RedĹžepović je prije nekoliko godina obolio od teĹĄkog oblika multiple skleroze. Veoma teĹĄko se kreće. Izuzetno teĹĄko Ĺživi prehranjujući sedmoÄ?lanu porodicu od 200 eura socijale.

SedmoÄ?lana porodica Ĺživi u 25 kvadrata iznajmljene barake u kojoj puĹĄe sa svih strana, jer su prozorske ĹĄupljine ispunjene samo kartonima cijale. “NajvaĹžnije mi je da za Ä?etvoro djece obezbijedim hranu, a jako skupe lijekove koji su mi neophodni nabavljam kada mogu. Situaciju joĹĄ nezavidnijom Ä?ini to ĹĄto mi supruga, teĹĄko oboljela od srca, uskoro mora na operaciju, a najstariji sin mi Ĺživi bez jednog bubregaâ€? rekao je RedĹžepović, koji je izuzetno zahvalan bivĹĄim kolegama koji ga nijesu zaboravili „u za sve teĹĄkim vremenima“.

SedmoÄ?lana porodica Ĺživi u 25 kvadrata iznajmljene barake u kojoj

puĹĄe sa svih strana, jer su prozorske ĹĄupljine ispunjene samo kartonima.

NedĹžad se za pomoć prije nekoliko godina obratio , zahvaljujući Ä?emu je prije tri godine pokrenuta akcija u koju su se ukljuÄ?ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Elektroprivreda CG, Centra za socijalni rad i OpĹĄtina RoĹžaje. “Zahvaljujući njima i preduzeću „Jelikomerc“, koje je kao izvoÄ‘aÄ? radova doniralo 10.000 eura, dobili smo krov nad glavom. MeÄ‘utim, u objektu joĹĄ nijesu prikljuÄ?eni struja i

NedĹžad i bivĹĄe kolege ispred barake u kojoj Ĺživi sedmoÄ?lana porodica RedĹžepović

voda pa i ovu teťku zimu preŞivljavamo u nepodnoťljivoj hladnoći� rekao je RedŞepović.

Pored pomoći za prikljuÄ?ak vode i struje, ovoj porodici su neophodne namirnice, odjeća, obuća, namjeĹĄtaj. “Za vrijeme dok sam bio zdrav ni-

jesam uspio mnogo da stvorim. Sada teĹĄko da mogu i do kolica. Nemoćan sam i to je moja najveća kazna. Ne traĹžim i ne oÄ?ekujem mnogo, ali bi mi se san ostvario, makar da ova djeca imaju koliko toliko pristojan i normalan Ĺživotâ€? rekao je NedĹžad.

AKCIJA: MjeĹĄtani bjelopoljskih sela SrÄ‘evac i Sajkovac odluÄ?ili da viĹĄe ne Ä?ekaju na maĹĄine

IGRA: ÄŒetvoro maliĹĄana iz NikĹĄića pokazalo svoju kreativnost

Od snijega i cvjećara Od snijega i umjetniÄ?ko djelo: JuÄ?e u Bijelom Polju

FOTO: B. ČOKOVIĆ

UMJETNICI prave krokodila

MaliĹĄani cvjećaru pravili pet sati ĹĄ ć – Stanovnicima nikĹĄićkog naselja ispod Trebjese kreativnosti sa snijegom ne fali. Prije dva dana radnici vulkanizerske radnje „Zorić“ od snijega su napravili kultnu “bubuâ€?. JuÄ?e su maliĹĄani snijeg iskoristili

tako ťto su napravili cvjećaru. „Pet sati nam je trebalo da od snijega i boja napravimo cvjećaru. Imamo jaku konkurenciju preko puta, mama i tata drŞe cvjećaru, ali se nadamo da će naťa biti

- Na inicijativu predsjednika OpĹĄtine Ĺ˝ ć grupa od 10-ak akademskih slikara i vajara juÄ?e je na gradskom trgu ispred Spomenika palim borcima u centru Bijelog Polja poÄ?ela izradu od snijega skulpture pod nazivom „Ukroćena zvijer“.

Docent slikarstva ! ć objasnio je da se radi o reakciji na protekle elementarne nepogode koje su građanima

Bijelog Polja i Ä?itavoj drĹžavi donijele neplanirane nevolje. “Skulptura krokodila predstavlja simboliku tog perioda i ljudske pokuĹĄaje da se suprotstave ćudima prirode. Figura krokodila, kada bude zavrĹĄena biće duĹžine 30-ak metara i na njoj će dominirati skulptura Ä?ovjeka koji ga nastoji ukrotitiâ€?, kazao je Dizdarević. "ÄŒ"

FOTO: Sv. MANDIĆ

uspjeĹĄnija. I roditelji su nam priznali da naĹĄa cvjećara izgleda bolje od njihove“, kazala je dvanaestogodiĹĄnja Ä‘ ć.

Ona, njen dvije godine mlađi brat i ťestogodiťnja sestra , zajedno

sa komĹĄijom Ĺ

ć , koji takoÄ‘e ima ĹĄest godina, nadaju se da će cvjećara, koju su nazvali „Queen 2“ poÄ?eti sa „radom“ prije nego ĹĄto je vrijeme „istopi“. „PlaĹĄimo se samo da nam

MOMAK ZA SVE: Ljeti vozi „ladu nivu“, zimi motorne sanke i gusjeniÄ?ara i spasava ljude

ne doÄ‘e finansijska inspekcija, jer joĹĄ nijesmo nabavili sve potrebne papire i registrovali je. Niko joĹĄ nije dolazio da kupi cvijeće, ali zato su mnogi fotografisali naĹĄu malu cvjećaru“, kroz osmijeh je kazala AnÄ‘ela.

Kako se cvjećara nalazi tik uz ogradu novog groblja, oni su probili tunel, tako da svi koji kupe ikebane mogu kroz tunel direktno da izaÄ‘u na groblje, ĹĄto je prava olakĹĄica, jer put inaÄ?e nije proÄ?iťćen.

HUMANOST: Volonteri Crvenog krsta stiĹžu najdalje

Ilija, zaĹĄtitnik Ĺ avniÄ?ana Cilj svakog Š– „Snjegova je bilo i biće“, kaĹže ĹĄezdesetpetogodiĹĄnji Ĺ ĹĄ ć iz Ĺ avnika.

Pitanje je samo da li spremno ili nespremno doÄ?ekujemo zimu, da li se ljeti ili zimi spremamo za snjegove. “Navikli smo, makar mi iz Ĺ avnika, na ovakvu situaciju.

kaĹže Ĺ uĹĄić koji je vozaÄ? u Zdravstvenoj stanici u Ĺ avniku.

Ljeti vozi „ladu nivu“, zimi motorne sanke i snow truck, gusjeniÄ?ara koga Ĺ avniÄ?ani jednostavno zovu sanke, iako nema veze sa sankama.

- Svako te zimi zove, ali

Ĺ uĹĄić 2007. proglaĹĄen i za najboljeg vozaÄ?a Crne Gore Nije nam ovo prvi put, ali zimu smo doÄ?ekali nespremno i neodgovorno jer nisu na vrijeme osposobljene maĹĄine.

Ostale su nam maťine po selima i nismo ih popravili onda kada je trebalo. Ali, ljeti niko ne misli o snijegu. A kada dođe zima, onda ’kuku, lele’�

kada treba ljeti da se neťto popravi, tada se niko ne sjeća. A vozilo je staro 34 godine. Na izdisaju smo viťe i ono i ja - kaŞe Ilija koji je odavno prestao da broji ljude koje je spasao.

Ovih dana vozi po odsjeÄ?enim ĹĄavniÄ?kim selima,

nosi ljekove i namirnice, odvozi i dovozi bolesnike, zavijane putnike, prevozi radnike Elektrodistribucije.

- IĹĄli smo za Boan da bismo oslobodili maĹĄine. Zatim sam sa medicinskim tehniÄ?arem otiĹĄao na Poťćenje, jednom bolesniku smo ukljuÄ?ili in-

Foto: I. PETRUŠIĆ

fuziju i raskidali mu oko kuće.

Sada idem ponovo put Boana - kaŞe Ilija u pauzi između dvije voŞnje.

Sa njim u vozilu su bili, pored medicinskog tehniÄ?ara, ĹĄef pumpe i maĹĄinista sa Ĺ˝abljaka.

- Svaki dan radim od ujutro

do uveÄ?e i ne pada mi teĹĄko posao. Smeta mi samo ĹĄto je slaba vidljivost, pa se ne vidi prst pred oko. Ali, snalazim se nekako. Sreća ĹĄto me ovo vozilo, kao i motorne sanke koje, takoÄ‘e, vozim, dobro sluĹĄaju. A mnogo nas je jada ubilo - kaĹže Ä?ovjek koji je u gusjeniÄ?aru proveo preko Ä?etiri hiljade sati.

Za njega kaĹžu da je „momak za sve“ – prevozi bolesnike, putnike i radnike, ali je i „vozaÄ?“ za svadbe i sahrane.

- Vozio sam unutra i po 14 ljudi. Sjećam se da je jedne godine ostao autobus sa 62 putnika i uspio sam sve da ih prebacim do NikĹĄića. I nije bilo nikakve pompe. Danas jedan putnik ostane i sva Evropa zna - sa smijeĹĄkom kaĹže Ä?ovjek koji je zimi, u skladu sa imenom, „zaĹĄtitnik“ mnogih Ĺ avniÄ?ana.

Njegovoj dovitljivosti nema kraja. Prije nekoliko godina je iz smetova izvukao Ä?ovjeka zdravog i Ĺživog, tako ĹĄto ga je od oluje sakrio u mrtvaÄ?ki sanduk - Nikada neću zaboraviti 1984. godinu. Jedan DubrovÄ?anin se izgubio na planini Konjsko. TraĹžili su ga Ä?etiri dana. Nijesu pomagale ni helikopterske jedinice.

NaĹĄao sam ga nakon Ä?etiri dana Ĺživog, malo iscrpljenog i prestraĹĄenog. Poslije me pozvao za kuma. Imam joĹĄ 10-15 takvih kumstava, a isto toliko sam morao da odbijem jer finansijski nisam bio u mogućnosti svima da kumujem kaĹže Ĺ uĹĄić koji voli i dĹžipove i reli voĹžnju, pa je Ä?est uÄ?esnik takvih takmiÄ?enja. Njega je Nacionalni savez vozaÄ?a 2007. godine proglasio za najboljeg vozaÄ?a Crne Gore. Ć

dana isti

ĹĄ ć – U nikĹĄićkom Crvenom krstu juÄ?eraĹĄnji dan bio je kao i svaki prethodni.

Destinacije su svi krajevi opĹĄtine do kojih se moĹže doprijeti, a cilj vjeÄ?iti - pomoći ljudima u nevolji.

Volonter Crvenog krsta, ć, kaĹže da su u otvorenom gepeku kamioneta, proteklih dana, sjedjeli i po snijegu i mrazu obilazili zavijana nikĹĄićka podruÄ?ja

! ć i đ

ć. „NaĹĄa je duĹžnost da odemo do ljudi kojima je potrebna pomoć, da donesemo hranu i ljekove kakvi god da su uslovi. Sa tim ciljem svakog jutra krećemo u akciju“, objaĹĄnjava Goranović.

Posebno mu, kaĹže, teĹĄko pada kada ih ljudi zloupotrijebe zbog sitnih interesa.

PeÄ‘a objaĹĄnjava da se na kraju dana ipak svi bolje osjećaju. „Samo pomislimo na to koliko smo ljudi danas spasli, olakĹĄali im Ĺživot, i to nam daje energiju“, zakljuÄ?uje Goranović.

U Crvenom krstu omladinci su svih dana po terenu – Ä?iste krovove ĹĄkola, vrtića, ali i kuće ljudi koji zbog bolesti ili starosti ne mogu to sami da urade. I Ä?lanovi dobrovoljnih davalaca krvi „Sveti Sava“, izviÄ‘aÄ?i, vojska, navijaÄ?ke grupe, bili su po krovovima.

U akciju pomoći ukljuÄ?ili su se i mnogi privatnici. „Securitas Montenegro“ kupila hranu u vrijednosti od hiljadu eura. „Ovih dana pomaĹžemo i Ä?istimo snijeg sa krovova i

nadam se da će naĹĄ primjer slijediti i ostali preduzetnici“, kazao je ĹĄ $ % ć, radnik „Securitasaâ€?.

Firma „Dekor Iva“ donirala je 10 potvrda od po 25 eura, dok je firma „N.T.C.“, koja je u vlasniĹĄtvu porodice & ć, obezbijedila konzerve u vrijednosti od 650 eura. Centar za reciklaĹžu, vlasniĹĄtvo „Šolcaâ€?, obezbijedilo je 20 pot-

LOPATE i drva skuplji Dok je snijeg mnogima donio nevolje, pojedinci su u njemu vidjeli dobar naÄ?in da zarade koji euro viĹĄe. Za Ä?iťćenje snijega ispred kuća ili objekata uzimaju 15 eura, krovove Ä?iste od 50 do 100 eura.

Cijena Ä?istaÄ?a za Ä?iťćenje ulice je 50 eura za sat. ÄŒak su i cijene lopata, skoÄ?ile sa pet na 10 eura.

Poskupila su i drva za ogrijev. I ona su duplo „skoÄ?ila“ – sa 30 na 60 eura.

vrda u vrijednosti od 500 eura, Crveni krst CG donirao je 20 pari Ä?izama, deset kiĹĄnih cerada i 220 ĹĄterika, Sindikat Elektroprivrede je nabavio opremu za ĹĄest Ä?lanova tima za djelovanje u nesrećama nikĹĄićkog Crvenog krsta u vrijednosti od 2.800 eura.

–

BEZ KROVA NAD GLAVOM: Dvije porodice sa Vrela ribniÄ?kih privremeni dom naĹĄle u kasarni Masline

Gradili i Podgoricu JOHAN posjetio rodnu kuću u Kikindi - Otac je samo jednom obiĹĄao rodnu kuću u Kikindi. PoĹĄao je tamo kako bi sredio papire i odluÄ?io svratiti i sa ulice pogledati u kakvom je stanju kuća. Stao je na drugu stranu ulice i posmatrao. Otvorila se kapija, i nepoznati Ä?ovjek je doĹĄao do oca. Primijetio je da otac posmatra njegovu kuću, zatraĹžio da kaĹže ko je i zbog Ä?ega to radi. Otac je objasnio da je u toj kući roÄ‘en, da su je komunisti nacionalizovali, i taj Ä?ovjek je

svih zanimanja, od zanatlija do inĹženjera.

- Otac je bio automehaniÄ?ar, a pored njega bilo je ljudi svih zanimanja. Njihova struÄ?nost pokazala se korisnom, jer u Podgorici, sruĹĄenoj u bombardovanju, bila je potrebna

pozvao oca da bude njegov gost. Pokazao mu je sve prostorije, a Ä?ovjek je rekao da je Srbin, rodom iz Krajine, i da je kuću dobio od drĹžave.

PoÄ?astio je moga oca, sjedjeli su dugo i razgovarali. ÄŒovjek je na kraju ponudio Johana da uzme ĹĄto god hoće iz kuće, bilo koju stvar. Otac je odbio, smatrajući da će ga bilo koji predmet iz kuće podsjećati i unositi nemir – rekao je Ĺ enk.

nacionalizovana, sva imovina oduzeta i đed se preselio u Beograd u Rakovicu, gdje je pronaťao posao u fabrici traktora – rekao je Šenk napomenuvťi da je u toj fabrici ostao do penzije.

U međuvremenu, dok je

Glavni logor za njemaÄ?ke vojnike bio je na mjestu gdje se sada nalazi hotel „Podgorica“, sjeća se Ĺ enk oÄ?eve priÄ?e o prvim danima zarobljeniĹĄtva, napomenuvĹĄi da su logoraĹĄi bili svih zanimanja, od zanatlija do inĹženjera jednica Njemaca. Odazvali su se na 1 * poziv i Ä?etiri godine proveli ratujući na Balkanu – rekao je Ĺ enk.

S obzirom na to da su bili pripadnici jedinice „Princ Eugen“, poznate po surovosti i vojniÄ?koj disciplini, Srećko Ĺ enk je kazao da je pravo Ä?udo kako su i otac i Ä‘ed preĹživjeli zarobljavanje komunista 1945. godine.

- Zarobljeno je tada na hiljade vojnika. Otac je imao 19 godina, a ravno je Ä?udu kako nijesu bili strijeljani po kratkom postupku – rekao je Ĺ enk.

Glavni logor za njemaÄ?ke vojnike bio je na mjestu gdje se sada nalazi hotel „Podgorica“, sjeća se Ĺ enk oÄ?eve priÄ?e o prvim danima zarobljeniĹĄtva, napomenuvĹĄi da su logoraĹĄi bili

Snijeg dokusurio barake

struÄ?na pomoć. UÄ?estvovali su u graÄ‘evinskim radovima, obnovi mostova, ali u zahtjevnim poduhvatima kao ĹĄto je elektrifikacija grada – rekao je Ĺ enk.

Otac i sin Ĺ enk ostali su u zarobljeniĹĄtvu do 1953. godine.

Jedan dio zarobljenika odluÄ?io je da se vrati u NjemaÄ?ku, a drugi dio je ostao u Crnoj Gori.

- Ä?ed se vratio u Kikindu da vidi ko je preĹživio od familije.

Otac je ostao u Podgorici oÄ?ekujući dobre vijesti. MeÄ‘utim, proĹĄlo je nekoliko godina dok od njega nijesu doĹĄle prve vijesti. PoĹĄto se napokon javio, saznali smo da je pronaĹĄao svoju Ĺženu, a u partizanskom logoru kćerku i mlaÄ‘eg sina, dok ostali Ä?lanovi nijesu preĹživjeli. Zemlja u Kikindi je bila

Johan stariji traŞio svoju porodicu, Johan mlađi je pronaťao ljubav.

- Otac je govorio njemaÄ?ki i srpski i samim tim bio je koristan i kao prevodilac. Zbog toga je, moĹžemo reći, imao povoljniji tretman. Kotoranin % , porijeklom ÄŒeh, bio je zaduĹžen za grupu njemaÄ?kih

vojnika koji su radili na gradskim gradiliĹĄtima. Tako su se njegova kćerka % , i moj otac upoznali i na kraju vjenÄ?ali. U meÄ‘uvremenu, javio se Ä‘ed Johan, ali otac je već odluÄ?io da ostane u Podgorici – rekao je Ĺ enk.

UdruĹženje potomaka njemaÄ?kih vojnika u Crnoj Gori Ĺ enk je osnovao 2003. godine, smatrajući vaĹžnim objediniti, zaĹĄtititi kulturu, jezik i nacionalni identitet njemaÄ?ke zajednice u Crnoj Gori. Ĺ enk je ubrzo, na neobiÄ?an naÄ?in, saznao da skoro u svakoj crnogorskoj opĹĄtini ima po jedna porodica germanskog porijekla.

- Interesovalo me je koliko stvarno ima potomaka njemaÄ?kih zarobljenika u Crnoj Gori, ali nije bilo jednostavno doći do taÄ?nih podataka. U PoĹĄti je radio kolega iz vojske. Pri-

Srećko Šenk

Foto: J. Staniťić

mijetio sam jednom na njegovom stolu stari telefonski imenik. Pomislio sam da bi u njemu mogao pronaći ťto me zanima. Zamolio sam ga da mi pozajmi imenik, a on dozvoli da ga zadrŞim. Krenem od slova 'A', i redom pribiljeŞim sva germanska imena. Kontaktirao sam ih telefonom i ustanovio da jedni o drugima malo znamo.

Porodice se nijesu posjećivale nakon rata, vjerovatno zbog nekog straha, a moguće da je postojala Şelja da se uklope u

druĹĄtvo, a da istovremeno ne opterećuju djecu ratnom proĹĄloťću. To mi je bilo razumljivo, jer moj otac, na primjer, posjećivao se samo sa njemaÄ?kom porodicom %(,Ä? rekao je Ĺ enk.

U imeniku je pronaĹĄao oko 300 germanskih imena, osnovao NVO, i osmislio nekoliko kulturnih projekata, koji bi omogućili upoznavanje Ä?lanova njemaÄ?ke zajednice, ĹĄkolovanje u matiÄ?noj zemlji i niz drugih aktivnosti. MeÄ‘utim, na Ĺ en-

VOZIO one koje je gledao preko niĹĄana Prvi posao Johana mlaÄ‘eg poslje rata bio je u garaĹži „republiÄ?kog organa“ kod MaĹĄinske ĹĄkole. Johan je odrĹžavao vozni park i vozio komunistiÄ?ke funkcionere protiv kojih je svojevremeno ratovao.

- Dobio je ubrzo i stan u Ulici Vuka

KaradĹžića, a u podrumu je kasnije otvorio radionicu. Radio je tako i drĹžavni i privatni posao. Rodio se tih godina i moj brat 3 * . Otac razumljivo nikada nije bio Ä?lan partije, a u kući nijesmo govorili maternjim, njemaÄ?kim jezikom,

SNIJEG: Rekreativcima ne smetaju padavine

tako da ga ja i brat ne govorimo. Otac je radio u OGP-u, a onda se penzionisao.

Upokojio se 1984. godine u 53. godini.

Zdravko je, takoÄ‘e, radio u OGP-u, doÄ?ekao steÄ?aj, i sada je u penziji – kazao je Srećko.

kovo iznenaÄ‘enje, u kancelariji njemaÄ?ke ambasade u Podgorici nije naiĹĄao na podrĹĄku.

- Za vrijeme prethodnog starog ambasadora nije bilo interesovanja da se na neki naÄ?in pomogne moje udruĹženje, iako sam voÄ‘en tim razlozima organizovao nekoliko sastanaka.

JoĹĄ nijesam posjetio novog ambasadora. Vidio sam da njemaÄ?ka ambasada pomaĹže i gradi objekte u Podgorici, i pomislio da bi i nama mogli pomoći ukoliko nam obezbijede jednu malu kancelariju i neĹĄto opreme. MeÄ‘utim, za sada niĹĄta nema od toga, a konkurisao sam na nekoliko opĹĄtinskih projekata – rekao je Ĺ enk.

Srećko Ĺ enk je radio u “Agrokombinatu 13. julâ€? i “Titeksuâ€? u pravnoj sluĹžbi. U ovom trenutku je na Birou rada u oÄ?ekivanju skore penzije. Sin * , je kamerman, a kćerka , frizerka.

ŠĆ

Pripadnici Vojske Crne Gore udomili su u kasarni „Masline“ Rome , i Ä? ,( . ĹĄ ć i njhovih sedam sinova i kćerku, od kojih najstarije dijete ima 14 godina a najmlaÄ‘e tri mjeseca, nakon ĹĄto je baraka u kojoj su stanovali na Koniku sruĹĄena predhodne nedjelju u jedan sat poslije ponoći. GaĹĄići za sada imaju hranu i ljekarsku njegu, oficiri i vojnici su organizovali prikupljanje odjeće i obuće, a juÄ?e je stigla i pomoć Crvenog krsta Crne Gore. Tokom predhodne sedmice u kasrnu Masline smjeĹĄtena je i devetoÄ?lana porodica ) . ĹĄ , kome je takoÄ‘er sruĹĄena baraka.

Otac Dejana GaĹĄića, ), porijeklom je sa Kosova, radio je u graÄ‘evinskom preduzeću OGP, doÄ?ekao penzionerske dane, i prije petnaest godina se upokojio. Dejan je roÄ‘en u Podgorici prije 38 godina, i nema stalno zaposlenje.

- Bolujem od epilepsije i ne mogu da radim. Primam socijalnu pomoć, a djeca ponekad iskoÄ?e na ulicu, sakupe malo gvoŞđa, i tako smo godinama preĹživljavali – rekao je GaĹĄić.

Dio krova na baraci GaĹĄića, kazao je Dejan, odnio je vjetar 7. februara oko jedan poslije ponoći, zbog Ä?ega su se smjestili kod komĹĄije BeĹĄkima Murtaja.

- BeĹĄkim sa sedmoÄ?lanom porodicom bio je u jednoj sobi a mi u drugoj prostoriji, dok nije i ona protoÄ?ila. Vratili smo se u naĹĄu baraku. U nedjelju, oko ĹĄest sati ujutro, probudila nas je buka – pucale su drvene grede – rekao je Dejan.

Krov je popustio i kuća se ubrzo sruťila, a Gaťići su jedva uspjeli da izađu sa djecom.

Pokućstvo, liÄ?ne stvari, i

djeÄ?ja garderoba, ostali su u ruĹĄevinama a oni se ponovo vratili kod komĹĄije Murtaja.

- Prvo su doĹĄle novinarske ekipe, potom i ljudi iz opĹĄtine a Ä?ovjek iz Stambeno-komunalnog preduzeća rekao je da se baraka ne moĹže popraviti, već da se mora nanovo sagraditi. Pitali su imamo li se gdje smjestiti dok se vremenske prilike ne smire. Nijesmo znali gdje ćemo sa djecom, jer u prostoriji u komĹĄijskoj baraci nijesmo mogli i krenuli smo pjeĹĄice prema gradu da traĹžimo pomoć i da se negdje sklonimo – rekao je Dejan napomenuvĹĄi da nije mogao traĹžiti pomoć od rodbine, jer su one, takoÄ‘e, familije sa mnogo djece, koje Ĺžive u barakama sa jednom ili dvije prostorije.

U međuvremenu, predstavnici Crvenog krsta obavijestili su Vojsku Crne Gore, i sivomaslinasta kamapanjola poťla je u susret Gaťićima.

- Jeste li vi GaĹĄići, pitao nas je Ä?ovjek u vojniÄ?koj uniformi.

Vas traŞim, rekao je on kada smo potvrdili da jesmo, i naredio da uđemo u kampanjolu. U kasarni smo dobili dvije opremljene prostorije, kuhinju i kupatilo a vojnici su od svojih para kupili hranu za

Foto:J. Staniťić

Snijeg polomio inventar na Gorici

Foto: J. Staniťić

Napravili prtinu do vrha Gorice ÄŒak najveće snijeĹžne padavine u posljednje tri decenije nijesu sprijeÄ?ile rekreativce da u zimskoj obući umjesto u patikama, „odrade“ uobiÄ?ajenu turu na brdu Gorica.

Kilometarska prtina u snijegu prati asfaltirani put, a na pojedinim mjestima prolazi ispod polomljenih alepskih borova, koji nijesu izdrŞali teret snijega i snagu sjevernog vjetra.Pored alepskih borova teret snijega nije izdrŞala drvena kuća na samom vrhu brda koju su nadleŞni napravili u

pokuĹĄaju da neko otovori manji bar, ali , kako kaĹžu rekreativci, srećom niko se od kafedĹžija nije odluÄ?io za taj biznis.

Snijeg je poruĹĄio i nekoliko improvizovanih nastreĹĄnica ispod kojih su bile postavljene klupe za sjedenje.

Prema rijeÄ?ima / , ' & ć * ć , već u proĹĄlu nedjelju, kada je napadalo najviĹĄe snijega, stazu su prtili najhrabriji i najuporniji. Rekreativcima su se prethodnih dana pri-

druĹžili i ljubitelji snouborda, skijaĹĄi, maliĹĄani na sankama.

Prema ranijim procjenama u prigradskim parkovima i ĹĄirom gradske zone oboreno je viĹĄe od 600 stabala, a joĹĄ niko nije prebrojao koliko ih je snijeg polomio na Gorici.

Radnici „Zelenila“ uklonili su prethodnih dana stabla koja su pala na stazu, tako da se na Goricu lako uspeti, iako samo prtinom, i sa sjeverne strane iz pravca ZagoriÄ?a.

Direktorica “Zelenila� ) (&

ť * ć saopťtila je da će ekipe tog preduzeća obići brdo Gorica kada okopni snijeg i ukine se vanredno stanje.

- TeĹĄko je procijeniti koliko je stabala oboreno jer se situacija mijenja iz sata u sat. Ĺ teta je velika u svakom sluÄ?aju. Od 6. februara radimo bez prestanka a prema naĹĄoj evidenciji, koja nije konaÄ?na, uklonili smo oko 50 tona biljnog otpada - rekla je VujoĹĄevićeva.

no obavljala kuhinjske poslove, ali od kada sam se udala nijesam imala vremena. Dvoje djece je takođe bolesno od epilepsije a samo se najmlađe dijete prehladilo od kada se kuća sruťila. Ono kaťlje, a ostali niťta. Nemamo garderobe, cipela, sve nam je ostalo u baraci, a djeca, takođe, kao ťto vidite hodaju bosa. Dobili smo smjeťtaj na ovom nevremenu i viťe nam bogatstvo ne treba nego ťto

OŠTEĆENO 18 domova

Porodice ( " 4 * ć , (Ĺž & , * ć i 5 , * ć iz Ulice Koste Racina sa Konika koje su pokuĹĄale prekjuÄ?e samoinicijativno da se smjeste u kasarni Masline vratili su se u svoje barake koje danima prokiĹĄnjavajui nijesu bezbijedne, kazao je predsjednik Savjeta Roma , . ĹĄ .

Gaťi je objasnio da je opťtinski krizni ťtab ponudio tim porodicama da nađu nuŞni smjeťtaj koji bi im opťtina platila, ali da oni to nijesu uspjeli te su bili primorani da se vrate u

svoje barake koje nijesu bezbijedne za brojnu porodicu, među kojima ima i beba, obzirom da prokiťnjavaju i voda se sliva u sijalice.

-Trenutno je oťtećeno 18 baraka koje se nalaze u ulici Švapskih boraca.Obavjestili smo kriŞni ťtab i komisija Agencije za stanovanje već je dolazila radi utvrđivanja ťtete, kazao je Gaťi.

On je dodao da su mjeĹĄtanima tog naselja dodijeljeni i paketi sa hranom 6#6

su nam djeca na suvom – rekla je Ä?eljana.

Dejan GaĹĄić kaĹže da je pozajmio novac da bi napravio baraku od dasaka i lima, kao i da se joĹĄ „nije razduĹžio“.

- Dug stoji, a barake viťe nema. Pomogli su tada prijatelji i drŞala je dobro dok snijeg nije pritisnuo. Imali smo televizor i namjeťtaj ali je sve ostalo u baraci. Jedva smo i djecu izvukli i sreća da niko nije nastradao – rekao je Gaťić.

Pripadnici Vojske Crne Gore saopĹĄtili su da će GaĹĄići ostati u kasarni dok se njihova baraka ne napravi. Ljekarska ekipa obiĹĄla je juÄ?e GaĹĄiće, a komandant kasarne pukovnik Rasim PejÄ?inović naredio je da porodica mora dobiti i televizor.

Koordinator Crvenog krsta Crne Gore . , (ĹĄ ć rekao je da su Ä?alnovi porodica GaĹĄići i GaĹĄi dobili hrane za pet narednih dana, odjeću za djecu i odrasle.

Pao krov seoske ĹĄkole

Kilogram sira ĹĄest eura

Snijeg i vjetar polomili viĹĄe od 100 borova

djecu. Jedna Ĺžena je skinula svoje Ä?arape kada je vidjela da su moja djeca bosa – rekao je Dejan, napomenuvĹĄi da je u meÄ‘uvremenu stigla pomoć za djecu, pelene, bebilak... Ä?eljana GaĹĄić je kazala da djeca ne idu u ĹĄkolu, i da ona, za razliku od svojeg muĹža, koji ima dva razreda osnovne ĹĄkole, nije nikada pohaÄ‘ala nastavu.

- Radila sam kao djevojka, Ä?istila stepeniĹĄta i povreme-

Foto: Z. Ä?urić

VANREDNO: Osnovci iz Botuna na dodatnom raspustu

BLOKADA: Na Zelenoj pijaci slaba ponuda bijelog mrsa

Mada su cijene sira na pijacama ostale iste, prodavci strahuju da će im ponestati zaliha ukoliko se u narednim danima ne oÄ?iste putevi ka sjeveru Crne Gore. Stari sir kojeg je bilo znatno manje u ponudi juÄ?e se na Zelenoj pijaci u GintaĹĄu prodavao po cijeni od 5,50 do ĹĄest eura, mladi od 4,50 do pet, dok je kilogram kajmaka koĹĄtao od osam do deset, a skorupa 20 eura. “Već nedjelju dana ne uspijevam da dopremim sir iz Pavinog Polja. Imam joĹĄ par kaca mladog sira, pa ćemo vidjeti kako ćemo se dalje snalazitiâ€?, kazao je jedan od prodavaca.

Ni cijene voća i povrća nijesu bitno mijenjane u odnosu na proĹĄli vikend. Tako se stari krompir prodavao za 0,40 do 0,60, a mladi za jedan euro po kilogramu. Ĺ argarepa je koĹĄtala 0,80 do euro, crni luk od 0,50 do 0,80, a bijeli od pet do sedam eura. Tikvice, patliÄ‘Ĺžan, brokule, karfiol i krastavci cijenjeni su 2,5 eura, bijeli kupus 0,50, a salata i raĹĄtan u perima 1,50 eura. NeĹĄto skuplji bili su spanać i blitva za koje je trebalo izdvojiti i do tri eura. Kilogram banana juÄ?e je koĹĄtao od 0,80 do euro koliko su cijenjene i jabuke.

PomoranđŞe su prodavane za 0,70, a mandarine za jedan euro, dok su kruťke bile 50 centi skuplje. Limun i kivi nuđeni su za euro.

Dejan i Ä?eljana GaĹĄić sa djecom u kasarni Masline

Krov seoske ĹĄkole u Botunu pao juÄ?e oko podne

VODIÄŒ DEĹ˝URNE SLUĹ˝BE

Policija 122 Vatrogasna 123 Hitna pomoć 124 TaÄ?no vrijeme 125 Telegrami 126 Informacije 1181 Elektrodistribucija 633-979 Vodovod 440-388 Stambeno 623-493 Komunalno 231-191 JP “Čistoćaâ€?

625-349 Kanalizacije 620-598 Pogrebno 662-480 Meteo 094-800-200 Centar za zaĹĄtitu potroĹĄaÄ?a 210-670, 210-671 Ĺ lep sluĹžba 069-019-611 Ĺ˝albe na postupke policije 067-449-000, fax: 9820

Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar (turistiÄ?ki servis) 1300 “Sigurna Ĺženska kuća 069-013-321 “Povjerljivi telefonâ€?

080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611 -438 NVO 4 LIFE 067-337-798 068-818-181 CAZAS-AIDS 020-290-414 Samohrane maloljetne majke 069-077-023 TrĹžiĹĄna 230-921

Jedinstveni evropski za pozive u nevolji 112

Crnogorski Telekom 1500 Telenor - korisniÄ?ki servis 1188 Mtel-korisniÄ?ki servis 1600 SOS broj za Ĺžrtve trafikinga 116-666 Informacije o telefonskim. brojevimapreplatnika 1180

Foto: Z. Ä?urić

Krov ĹĄkole podruÄ?nog odjeljenja „Milan Vukotić“ iz Botuna juÄ?e oko podneva je pao. Na sreću niko od prisutnih mjeĹĄtana koji su se tu zatekli nije stradao.

MjeĹĄtanin Botuna ć Ä? * ć naveo je da je prava sreća ĹĄto niko od roditelja, koji su se juÄ?e organizovali da Ä?iste ĹĄkolsko dvoriĹĄte i pripreme ĹĄkolu za poÄ?etak nastave, nije povrijeÄ‘en.

INSPEKCIJE Sanitarna 608-015 EkoloĹĄka 618-395 Inspekcija zaĹĄtite prostora 281-055 MetroloĹĄka inspekcija 601-360, fax.634-651 Veterinarska 234-106 Inspekcija rada 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265-438 TuristiÄ?ka 647-562 Komunalna policija 080-081-222

BOLNICE KliniÄ?ki centar

412-412

DOMOVI ZDRAVLJA PobreĹžje Konik Stari aerodrom Tuzi djeÄ?je

648-823 607-120 481-940 603-940 603-941

Golubovci 603-310 Radio-stanica 230-410 Blok 5 481-911, 481-925

L ABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za koĹžne i polne bolesti “ â€? 020-664-648 Ambulanta i laboratorija ĹĄ 248-888 PZU “ â€? klinika za IVF 623-212

VETERINARSKE AMBUL ANTE

-Nas nekoliko roditelja uÄ?enika doĹĄli smo da pripremimo i ugrijemo uÄ?ionice kako bi djeca mogla nesmetano u ponedeljak da odrĹže Ä?asove. Dva Ä?ovjeka bila su u ĹĄkoli kada je Ä?itava krovna konstrukcija pala, te kada niko nije stradao sve ostalo će se nadoknaditi.

Mi nećemo dati da se ukine ova ťkola, jer su je gradili naťi đedovi, sam krov smo renovirali prije desetak godina.

Tridesetak naťe djece pohađa ťkolu u

Sahat kula

620-273

HOTELI Crna Gora 634-271, 443-443

Podgorica 402-500 City 441-500 Premijer 409-900 Kosta’s 656-588, 656-702 Evropa 621-889, 623-444 Lovćen 669-201 Ambiente 235-535 Pejović 810-165 Best Western Premier Hotel Montenegro 406-500 e-mail: office@hotel-montenegro.com

“Animavet� 020-641-651

APOTEKE Ribnica 627-739 KruĹĄevac, Montefarmova deĹžurna apoteka, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 241-441 ICN Crna Gora 245-019

TAKSI Alo taksi OranŞ 19�

Bel taxi Rojal taksi Hit taksi PG taksi

19-700 19-709 19-800 19-702 19-725 19-704

Botunu, kazao je RaiÄ?ković. Djeca koja u toj ĹĄkoli pohaÄ‘aju prva Ä?etiri razreda do daljnjeg neće moći u ĹĄkolu, a kako je dodado RaiÄ?ković, o svemu su obavijeĹĄteni i nadleĹžni iz ministarstva.

GradonaÄ?elnik ) ( ĹĄ je sinoć kazao da će djeca iz Botuna ići u ĹĄkolu u Srpskoj, kao i da je snijeg oĹĄtetio krov ĹĄkole na BioÄ?u.

De luxe taksi City taksi Red line taksi Queen taksi

19-706 19-711 19-714 19-750

GALERIJE

Ć !

Retrospektivna izloĹžba Hilmije Ćatovića " : IzloĹžba skulptura Ĺ˝eljka Reljića. # " ÄŒ% ! Od Ä?etvrtka, 08.12. izloĹžba fotografija Milete Prodanovića.

POZORIĹ TE

" & Nema predstave

% „'( ) * ć� Nema predstave

BIOSKOP Cineplexx: Fantomska prijetnja 3D (12:30); 15:00; 17:30; 20:10; 22:50; I u dobru I u zlu - 18:00; 20:30; 22:30; Sigurna kuća 20:00; 22:10; Ovo znaÄ?i rat – (11:00;13:00); 15:00; 17:00; 19:00; 21:00; 23:00; Prvi za lovu 21:30; Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića – (11:00; 13:20); 15:40; 18:00; 20:20; 22:40; Kupili smo zooloĹĄki vrt – 15:40; Ĺ˝ućko - priÄ?a o Radivoju Koraću - dokumentarni – 17:10; 18:50; DĹžeki i DĹžil - 15:20; Putovanje 2: Misteriozno ostrvo – (13:30); 17:50; 19:40; Happy feet 2 3D – (12:00); MaÄ?ak u Ä?izmama – (12:00; 13:50); Alvin i vjeverice 3, Urnebesni brodolom – ( 1 4 : 0 0 ); 16:00; Ĺ trumpfovi 3D – (11:30) . " " : Termini u zagradama se odnose na dane vikenda.

SUDBINA: U Crnoj Gori Ĺživi oko 300 porodica, potomaka njemaÄ?kih vojnika, zarobljenika u Drugom svjetskom ratu

U Crnoj Gori Ĺživi oko 300 porodica, potomaka njemaÄ?kih vojnika, ratnih zarobljenika, koji su nakog svjetskog rata prinudno radili na obnovi poruĹĄenih zdanja. Predsjednik UdruĹženja potomaka njemaÄ?kih vojnika u Crnoj Gori, / ć Ĺ , potomak je vojvoÄ‘anskih folkdojÄ?era, koji su se odazvali pozivu na mobilizaciju, uÄ?estvovali u ratnim operacijama na Balkanu, a nakon rata pronaĹĄli motiv da nastave Ĺživot u Crnoj Gori.

- Malo neobiÄ?no, ali ocu je bilo ime # 0 ,, kao i mojem Ä‘edu. TakoÄ‘e, za vrijeme rata borili su se u sastavu 'SS' jedinice 'Princ Eugen'. Nekoliko generacija porodice Ĺ enk Ĺživjelo je u Kikindi, dok je u Vojvodini, prije svjetskog rata, postojala velika nacionalna za-

BEZ KROVA NAD GLAVOM: Dvije porodice sa Vrela ribniÄ?kih privremeni dom naĹĄle u kasarni Masline

Gradili i Podgoricu JOHAN posjetio rodnu kuću u Kikindi - Otac je samo jednom obiĹĄao rodnu kuću u Kikindi. PoĹĄao je tamo kako bi sredio papire i odluÄ?io svratiti i sa ulice pogledati u kakvom je stanju kuća. Stao je na drugu stranu ulice i posmatrao. Otvorila se kapija, i nepoznati Ä?ovjek je doĹĄao do oca. Primijetio je da otac posmatra njegovu kuću, zatraĹžio da kaĹže ko je i zbog Ä?ega to radi. Otac je objasnio da je u toj kući roÄ‘en, da su je komunisti nacionalizovali, i taj Ä?ovjek je

svih zanimanja, od zanatlija do inĹženjera.

- Otac je bio automehaniÄ?ar, a pored njega bilo je ljudi svih zanimanja. Njihova struÄ?nost pokazala se korisnom, jer u Podgorici, sruĹĄenoj u bombardovanju, bila je potrebna

pozvao oca da bude njegov gost. Pokazao mu je sve prostorije, a Ä?ovjek je rekao da je Srbin, rodom iz Krajine, i da je kuću dobio od drĹžave.

PoÄ?astio je moga oca, sjedjeli su dugo i razgovarali. ÄŒovjek je na kraju ponudio Johana da uzme ĹĄto god hoće iz kuće, bilo koju stvar. Otac je odbio, smatrajući da će ga bilo koji predmet iz kuće podsjećati i unositi nemir – rekao je Ĺ enk.

nacionalizovana, sva imovina oduzeta i đed se preselio u Beograd u Rakovicu, gdje je pronaťao posao u fabrici traktora – rekao je Šenk napomenuvťi da je u toj fabrici ostao do penzije.

U međuvremenu, dok je

Glavni logor za njemaÄ?ke vojnike bio je na mjestu gdje se sada nalazi hotel „Podgorica“, sjeća se Ĺ enk oÄ?eve priÄ?e o prvim danima zarobljeniĹĄtva, napomenuvĹĄi da su logoraĹĄi bili svih zanimanja, od zanatlija do inĹženjera jednica Njemaca. Odazvali su se na 1 * poziv i Ä?etiri godine proveli ratujući na Balkanu – rekao je Ĺ enk.

S obzirom na to da su bili pripadnici jedinice „Princ Eugen“, poznate po surovosti i vojniÄ?koj disciplini, Srećko Ĺ enk je kazao da je pravo Ä?udo kako su i otac i Ä‘ed preĹživjeli zarobljavanje komunista 1945. godine.

- Zarobljeno je tada na hiljade vojnika. Otac je imao 19 godina, a ravno je Ä?udu kako nijesu bili strijeljani po kratkom postupku – rekao je Ĺ enk.

Glavni logor za njemaÄ?ke vojnike bio je na mjestu gdje se sada nalazi hotel „Podgorica“, sjeća se Ĺ enk oÄ?eve priÄ?e o prvim danima zarobljeniĹĄtva, napomenuvĹĄi da su logoraĹĄi bili

Snijeg dokusurio barake

struÄ?na pomoć. UÄ?estvovali su u graÄ‘evinskim radovima, obnovi mostova, ali u zahtjevnim poduhvatima kao ĹĄto je elektrifikacija grada – rekao je Ĺ enk.

Otac i sin Ĺ enk ostali su u zarobljeniĹĄtvu do 1953. godine.

Jedan dio zarobljenika odluÄ?io je da se vrati u NjemaÄ?ku, a drugi dio je ostao u Crnoj Gori.

- Ä?ed se vratio u Kikindu da vidi ko je preĹživio od familije.

Otac je ostao u Podgorici oÄ?ekujući dobre vijesti. MeÄ‘utim, proĹĄlo je nekoliko godina dok od njega nijesu doĹĄle prve vijesti. PoĹĄto se napokon javio, saznali smo da je pronaĹĄao svoju Ĺženu, a u partizanskom logoru kćerku i mlaÄ‘eg sina, dok ostali Ä?lanovi nijesu preĹživjeli. Zemlja u Kikindi je bila

Johan stariji traŞio svoju porodicu, Johan mlađi je pronaťao ljubav.

- Otac je govorio njemaÄ?ki i srpski i samim tim bio je koristan i kao prevodilac. Zbog toga je, moĹžemo reći, imao povoljniji tretman. Kotoranin % , porijeklom ÄŒeh, bio je zaduĹžen za grupu njemaÄ?kih

vojnika koji su radili na gradskim gradiliĹĄtima. Tako su se njegova kćerka % , i moj otac upoznali i na kraju vjenÄ?ali. U meÄ‘uvremenu, javio se Ä‘ed Johan, ali otac je već odluÄ?io da ostane u Podgorici – rekao je Ĺ enk.

UdruĹženje potomaka njemaÄ?kih vojnika u Crnoj Gori Ĺ enk je osnovao 2003. godine, smatrajući vaĹžnim objediniti, zaĹĄtititi kulturu, jezik i nacionalni identitet njemaÄ?ke zajednice u Crnoj Gori. Ĺ enk je ubrzo, na neobiÄ?an naÄ?in, saznao da skoro u svakoj crnogorskoj opĹĄtini ima po jedna porodica germanskog porijekla.

- Interesovalo me je koliko stvarno ima potomaka njemaÄ?kih zarobljenika u Crnoj Gori, ali nije bilo jednostavno doći do taÄ?nih podataka. U PoĹĄti je radio kolega iz vojske. Pri-

Srećko Šenk

Foto: J. Staniťić

mijetio sam jednom na njegovom stolu stari telefonski imenik. Pomislio sam da bi u njemu mogao pronaći ťto me zanima. Zamolio sam ga da mi pozajmi imenik, a on dozvoli da ga zadrŞim. Krenem od slova 'A', i redom pribiljeŞim sva germanska imena. Kontaktirao sam ih telefonom i ustanovio da jedni o drugima malo znamo.

Porodice se nijesu posjećivale nakon rata, vjerovatno zbog nekog straha, a moguće da je postojala Şelja da se uklope u

druĹĄtvo, a da istovremeno ne opterećuju djecu ratnom proĹĄloťću. To mi je bilo razumljivo, jer moj otac, na primjer, posjećivao se samo sa njemaÄ?kom porodicom %(,Ä? rekao je Ĺ enk.

U imeniku je pronaĹĄao oko 300 germanskih imena, osnovao NVO, i osmislio nekoliko kulturnih projekata, koji bi omogućili upoznavanje Ä?lanova njemaÄ?ke zajednice, ĹĄkolovanje u matiÄ?noj zemlji i niz drugih aktivnosti. MeÄ‘utim, na Ĺ en-

VOZIO one koje je gledao preko niĹĄana Prvi posao Johana mlaÄ‘eg poslje rata bio je u garaĹži „republiÄ?kog organa“ kod MaĹĄinske ĹĄkole. Johan je odrĹžavao vozni park i vozio komunistiÄ?ke funkcionere protiv kojih je svojevremeno ratovao.

- Dobio je ubrzo i stan u Ulici Vuka

KaradĹžića, a u podrumu je kasnije otvorio radionicu. Radio je tako i drĹžavni i privatni posao. Rodio se tih godina i moj brat 3 * . Otac razumljivo nikada nije bio Ä?lan partije, a u kući nijesmo govorili maternjim, njemaÄ?kim jezikom,

SNIJEG: Rekreativcima ne smetaju padavine

tako da ga ja i brat ne govorimo. Otac je radio u OGP-u, a onda se penzionisao.

Upokojio se 1984. godine u 53. godini.

Zdravko je, takoÄ‘e, radio u OGP-u, doÄ?ekao steÄ?aj, i sada je u penziji – kazao je Srećko.

kovo iznenaÄ‘enje, u kancelariji njemaÄ?ke ambasade u Podgorici nije naiĹĄao na podrĹĄku.

- Za vrijeme prethodnog starog ambasadora nije bilo interesovanja da se na neki naÄ?in pomogne moje udruĹženje, iako sam voÄ‘en tim razlozima organizovao nekoliko sastanaka.

JoĹĄ nijesam posjetio novog ambasadora. Vidio sam da njemaÄ?ka ambasada pomaĹže i gradi objekte u Podgorici, i pomislio da bi i nama mogli pomoći ukoliko nam obezbijede jednu malu kancelariju i neĹĄto opreme. MeÄ‘utim, za sada niĹĄta nema od toga, a konkurisao sam na nekoliko opĹĄtinskih projekata – rekao je Ĺ enk.

Srećko Ĺ enk je radio u “Agrokombinatu 13. julâ€? i “Titeksuâ€? u pravnoj sluĹžbi. U ovom trenutku je na Birou rada u oÄ?ekivanju skore penzije. Sin * , je kamerman, a kćerka , frizerka.

ŠĆ

Pripadnici Vojske Crne Gore udomili su u kasarni „Masline“ Rome , i Ä? ,( . ĹĄ ć i njhovih sedam sinova i kćerku, od kojih najstarije dijete ima 14 godina a najmlaÄ‘e tri mjeseca, nakon ĹĄto je baraka u kojoj su stanovali na Koniku sruĹĄena predhodne nedjelju u jedan sat poslije ponoći. GaĹĄići za sada imaju hranu i ljekarsku njegu, oficiri i vojnici su organizovali prikupljanje odjeće i obuće, a juÄ?e je stigla i pomoć Crvenog krsta Crne Gore. Tokom predhodne sedmice u kasrnu Masline smjeĹĄtena je i devetoÄ?lana porodica ) . ĹĄ , kome je takoÄ‘er sruĹĄena baraka.

Otac Dejana GaĹĄića, ), porijeklom je sa Kosova, radio je u graÄ‘evinskom preduzeću OGP, doÄ?ekao penzionerske dane, i prije petnaest godina se upokojio. Dejan je roÄ‘en u Podgorici prije 38 godina, i nema stalno zaposlenje.

- Bolujem od epilepsije i ne mogu da radim. Primam socijalnu pomoć, a djeca ponekad iskoÄ?e na ulicu, sakupe malo gvoŞđa, i tako smo godinama preĹživljavali – rekao je GaĹĄić.

Dio krova na baraci GaĹĄića, kazao je Dejan, odnio je vjetar 7. februara oko jedan poslije ponoći, zbog Ä?ega su se smjestili kod komĹĄije BeĹĄkima Murtaja.

- BeĹĄkim sa sedmoÄ?lanom porodicom bio je u jednoj sobi a mi u drugoj prostoriji, dok nije i ona protoÄ?ila. Vratili smo se u naĹĄu baraku. U nedjelju, oko ĹĄest sati ujutro, probudila nas je buka – pucale su drvene grede – rekao je Dejan.

Krov je popustio i kuća se ubrzo sruťila, a Gaťići su jedva uspjeli da izađu sa djecom.

Pokućstvo, liÄ?ne stvari, i

djeÄ?ja garderoba, ostali su u ruĹĄevinama a oni se ponovo vratili kod komĹĄije Murtaja.

- Prvo su doĹĄle novinarske ekipe, potom i ljudi iz opĹĄtine a Ä?ovjek iz Stambeno-komunalnog preduzeća rekao je da se baraka ne moĹže popraviti, već da se mora nanovo sagraditi. Pitali su imamo li se gdje smjestiti dok se vremenske prilike ne smire. Nijesmo znali gdje ćemo sa djecom, jer u prostoriji u komĹĄijskoj baraci nijesmo mogli i krenuli smo pjeĹĄice prema gradu da traĹžimo pomoć i da se negdje sklonimo – rekao je Dejan napomenuvĹĄi da nije mogao traĹžiti pomoć od rodbine, jer su one, takoÄ‘e, familije sa mnogo djece, koje Ĺžive u barakama sa jednom ili dvije prostorije.

U međuvremenu, predstavnici Crvenog krsta obavijestili su Vojsku Crne Gore, i sivomaslinasta kamapanjola poťla je u susret Gaťićima.

- Jeste li vi GaĹĄići, pitao nas je Ä?ovjek u vojniÄ?koj uniformi.

Vas traŞim, rekao je on kada smo potvrdili da jesmo, i naredio da uđemo u kampanjolu. U kasarni smo dobili dvije opremljene prostorije, kuhinju i kupatilo a vojnici su od svojih para kupili hranu za

Foto:J. Staniťić

Snijeg polomio inventar na Gorici

Foto: J. Staniťić

Napravili prtinu do vrha Gorice ÄŒak najveće snijeĹžne padavine u posljednje tri decenije nijesu sprijeÄ?ile rekreativce da u zimskoj obući umjesto u patikama, „odrade“ uobiÄ?ajenu turu na brdu Gorica.

Kilometarska prtina u snijegu prati asfaltirani put, a na pojedinim mjestima prolazi ispod polomljenih alepskih borova, koji nijesu izdrŞali teret snijega i snagu sjevernog vjetra.Pored alepskih borova teret snijega nije izdrŞala drvena kuća na samom vrhu brda koju su nadleŞni napravili u

pokuĹĄaju da neko otovori manji bar, ali , kako kaĹžu rekreativci, srećom niko se od kafedĹžija nije odluÄ?io za taj biznis.

Snijeg je poruĹĄio i nekoliko improvizovanih nastreĹĄnica ispod kojih su bile postavljene klupe za sjedenje.

Prema rijeÄ?ima / , ' & ć * ć , već u proĹĄlu nedjelju, kada je napadalo najviĹĄe snijega, stazu su prtili najhrabriji i najuporniji. Rekreativcima su se prethodnih dana pri-

druĹžili i ljubitelji snouborda, skijaĹĄi, maliĹĄani na sankama.

Prema ranijim procjenama u prigradskim parkovima i ĹĄirom gradske zone oboreno je viĹĄe od 600 stabala, a joĹĄ niko nije prebrojao koliko ih je snijeg polomio na Gorici.

Radnici „Zelenila“ uklonili su prethodnih dana stabla koja su pala na stazu, tako da se na Goricu lako uspeti, iako samo prtinom, i sa sjeverne strane iz pravca ZagoriÄ?a.

Direktorica “Zelenila� ) (&

ť * ć saopťtila je da će ekipe tog preduzeća obići brdo Gorica kada okopni snijeg i ukine se vanredno stanje.

- TeĹĄko je procijeniti koliko je stabala oboreno jer se situacija mijenja iz sata u sat. Ĺ teta je velika u svakom sluÄ?aju. Od 6. februara radimo bez prestanka a prema naĹĄoj evidenciji, koja nije konaÄ?na, uklonili smo oko 50 tona biljnog otpada - rekla je VujoĹĄevićeva.

no obavljala kuhinjske poslove, ali od kada sam se udala nijesam imala vremena. Dvoje djece je takođe bolesno od epilepsije a samo se najmlađe dijete prehladilo od kada se kuća sruťila. Ono kaťlje, a ostali niťta. Nemamo garderobe, cipela, sve nam je ostalo u baraci, a djeca, takođe, kao ťto vidite hodaju bosa. Dobili smo smjeťtaj na ovom nevremenu i viťe nam bogatstvo ne treba nego ťto

OŠTEĆENO 18 domova

Porodice ( " 4 * ć , (Ĺž & , * ć i 5 , * ć iz Ulice Koste Racina sa Konika koje su pokuĹĄale prekjuÄ?e samoinicijativno da se smjeste u kasarni Masline vratili su se u svoje barake koje danima prokiĹĄnjavajui nijesu bezbijedne, kazao je predsjednik Savjeta Roma , . ĹĄ .

Gaťi je objasnio da je opťtinski krizni ťtab ponudio tim porodicama da nađu nuŞni smjeťtaj koji bi im opťtina platila, ali da oni to nijesu uspjeli te su bili primorani da se vrate u

svoje barake koje nijesu bezbijedne za brojnu porodicu, među kojima ima i beba, obzirom da prokiťnjavaju i voda se sliva u sijalice.

-Trenutno je oťtećeno 18 baraka koje se nalaze u ulici Švapskih boraca.Obavjestili smo kriŞni ťtab i komisija Agencije za stanovanje već je dolazila radi utvrđivanja ťtete, kazao je Gaťi.

On je dodao da su mjeĹĄtanima tog naselja dodijeljeni i paketi sa hranom 6#6

su nam djeca na suvom – rekla je Ä?eljana.

Dejan GaĹĄić kaĹže da je pozajmio novac da bi napravio baraku od dasaka i lima, kao i da se joĹĄ „nije razduĹžio“.

- Dug stoji, a barake viťe nema. Pomogli su tada prijatelji i drŞala je dobro dok snijeg nije pritisnuo. Imali smo televizor i namjeťtaj ali je sve ostalo u baraci. Jedva smo i djecu izvukli i sreća da niko nije nastradao – rekao je Gaťić.

Pripadnici Vojske Crne Gore saopĹĄtili su da će GaĹĄići ostati u kasarni dok se njihova baraka ne napravi. Ljekarska ekipa obiĹĄla je juÄ?e GaĹĄiće, a komandant kasarne pukovnik Rasim PejÄ?inović naredio je da porodica mora dobiti i televizor.

Koordinator Crvenog krsta Crne Gore . , (ĹĄ ć rekao je da su Ä?alnovi porodica GaĹĄići i GaĹĄi dobili hrane za pet narednih dana, odjeću za djecu i odrasle.

Pao krov seoske ĹĄkole

Kilogram sira ĹĄest eura

Snijeg i vjetar polomili viĹĄe od 100 borova

djecu. Jedna Ĺžena je skinula svoje Ä?arape kada je vidjela da su moja djeca bosa – rekao je Dejan, napomenuvĹĄi da je u meÄ‘uvremenu stigla pomoć za djecu, pelene, bebilak... Ä?eljana GaĹĄić je kazala da djeca ne idu u ĹĄkolu, i da ona, za razliku od svojeg muĹža, koji ima dva razreda osnovne ĹĄkole, nije nikada pohaÄ‘ala nastavu.

- Radila sam kao djevojka, Ä?istila stepeniĹĄta i povreme-

Foto: Z. Ä?urić

VANREDNO: Osnovci iz Botuna na dodatnom raspustu

BLOKADA: Na Zelenoj pijaci slaba ponuda bijelog mrsa

Mada su cijene sira na pijacama ostale iste, prodavci strahuju da će im ponestati zaliha ukoliko se u narednim danima ne oÄ?iste putevi ka sjeveru Crne Gore. Stari sir kojeg je bilo znatno manje u ponudi juÄ?e se na Zelenoj pijaci u GintaĹĄu prodavao po cijeni od 5,50 do ĹĄest eura, mladi od 4,50 do pet, dok je kilogram kajmaka koĹĄtao od osam do deset, a skorupa 20 eura. “Već nedjelju dana ne uspijevam da dopremim sir iz Pavinog Polja. Imam joĹĄ par kaca mladog sira, pa ćemo vidjeti kako ćemo se dalje snalazitiâ€?, kazao je jedan od prodavaca.

Ni cijene voća i povrća nijesu bitno mijenjane u odnosu na proĹĄli vikend. Tako se stari krompir prodavao za 0,40 do 0,60, a mladi za jedan euro po kilogramu. Ĺ argarepa je koĹĄtala 0,80 do euro, crni luk od 0,50 do 0,80, a bijeli od pet do sedam eura. Tikvice, patliÄ‘Ĺžan, brokule, karfiol i krastavci cijenjeni su 2,5 eura, bijeli kupus 0,50, a salata i raĹĄtan u perima 1,50 eura. NeĹĄto skuplji bili su spanać i blitva za koje je trebalo izdvojiti i do tri eura. Kilogram banana juÄ?e je koĹĄtao od 0,80 do euro koliko su cijenjene i jabuke.

PomoranđŞe su prodavane za 0,70, a mandarine za jedan euro, dok su kruťke bile 50 centi skuplje. Limun i kivi nuđeni su za euro.

Dejan i Ä?eljana GaĹĄić sa djecom u kasarni Masline

Krov seoske ĹĄkole u Botunu pao juÄ?e oko podne

VODIÄŒ DEĹ˝URNE SLUĹ˝BE

Policija 122 Vatrogasna 123 Hitna pomoć 124 TaÄ?no vrijeme 125 Telegrami 126 Informacije 1181 Elektrodistribucija 633-979 Vodovod 440-388 Stambeno 623-493 Komunalno 231-191 JP “Čistoćaâ€?

625-349 Kanalizacije 620-598 Pogrebno 662-480 Meteo 094-800-200 Centar za zaĹĄtitu potroĹĄaÄ?a 210-670, 210-671 Ĺ lep sluĹžba 069-019-611 Ĺ˝albe na postupke policije 067-449-000, fax: 9820

Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar (turistiÄ?ki servis) 1300 “Sigurna Ĺženska kuća 069-013-321 “Povjerljivi telefonâ€?

080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611 -438 NVO 4 LIFE 067-337-798 068-818-181 CAZAS-AIDS 020-290-414 Samohrane maloljetne majke 069-077-023 TrĹžiĹĄna 230-921

Jedinstveni evropski za pozive u nevolji 112

Crnogorski Telekom 1500 Telenor - korisniÄ?ki servis 1188 Mtel-korisniÄ?ki servis 1600 SOS broj za Ĺžrtve trafikinga 116-666 Informacije o telefonskim. brojevimapreplatnika 1180

Foto: Z. Ä?urić

Krov ĹĄkole podruÄ?nog odjeljenja „Milan Vukotić“ iz Botuna juÄ?e oko podneva je pao. Na sreću niko od prisutnih mjeĹĄtana koji su se tu zatekli nije stradao.

MjeĹĄtanin Botuna ć Ä? * ć naveo je da je prava sreća ĹĄto niko od roditelja, koji su se juÄ?e organizovali da Ä?iste ĹĄkolsko dvoriĹĄte i pripreme ĹĄkolu za poÄ?etak nastave, nije povrijeÄ‘en.

INSPEKCIJE Sanitarna 608-015 EkoloĹĄka 618-395 Inspekcija zaĹĄtite prostora 281-055 MetroloĹĄka inspekcija 601-360, fax.634-651 Veterinarska 234-106 Inspekcija rada 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265-438 TuristiÄ?ka 647-562 Komunalna policija 080-081-222

BOLNICE KliniÄ?ki centar

412-412

DOMOVI ZDRAVLJA PobreĹžje Konik Stari aerodrom Tuzi djeÄ?je

648-823 607-120 481-940 603-940 603-941

Golubovci 603-310 Radio-stanica 230-410 Blok 5 481-911, 481-925

L ABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za koĹžne i polne bolesti “ â€? 020-664-648 Ambulanta i laboratorija ĹĄ 248-888 PZU “ â€? klinika za IVF 623-212

VETERINARSKE AMBUL ANTE

-Nas nekoliko roditelja uÄ?enika doĹĄli smo da pripremimo i ugrijemo uÄ?ionice kako bi djeca mogla nesmetano u ponedeljak da odrĹže Ä?asove. Dva Ä?ovjeka bila su u ĹĄkoli kada je Ä?itava krovna konstrukcija pala, te kada niko nije stradao sve ostalo će se nadoknaditi.

Mi nećemo dati da se ukine ova ťkola, jer su je gradili naťi đedovi, sam krov smo renovirali prije desetak godina.

Tridesetak naťe djece pohađa ťkolu u

Sahat kula

620-273

HOTELI Crna Gora 634-271, 443-443

Podgorica 402-500 City 441-500 Premijer 409-900 Kosta’s 656-588, 656-702 Evropa 621-889, 623-444 Lovćen 669-201 Ambiente 235-535 Pejović 810-165 Best Western Premier Hotel Montenegro 406-500 e-mail: office@hotel-montenegro.com

“Animavet� 020-641-651

APOTEKE Ribnica 627-739 KruĹĄevac, Montefarmova deĹžurna apoteka, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 241-441 ICN Crna Gora 245-019

TAKSI Alo taksi OranŞ 19�

Bel taxi Rojal taksi Hit taksi PG taksi

19-700 19-709 19-800 19-702 19-725 19-704

Botunu, kazao je RaiÄ?ković. Djeca koja u toj ĹĄkoli pohaÄ‘aju prva Ä?etiri razreda do daljnjeg neće moći u ĹĄkolu, a kako je dodado RaiÄ?ković, o svemu su obavijeĹĄteni i nadleĹžni iz ministarstva.

GradonaÄ?elnik ) ( ĹĄ je sinoć kazao da će djeca iz Botuna ići u ĹĄkolu u Srpskoj, kao i da je snijeg oĹĄtetio krov ĹĄkole na BioÄ?u.

De luxe taksi City taksi Red line taksi Queen taksi

19-706 19-711 19-714 19-750

GALERIJE

Ć !

Retrospektivna izloĹžba Hilmije Ćatovića " : IzloĹžba skulptura Ĺ˝eljka Reljića. # " ÄŒ% ! Od Ä?etvrtka, 08.12. izloĹžba fotografija Milete Prodanovića.

POZORIĹ TE

" & Nema predstave

% „'( ) * ć� Nema predstave

BIOSKOP Cineplexx: Fantomska prijetnja 3D (12:30); 15:00; 17:30; 20:10; 22:50; I u dobru I u zlu - 18:00; 20:30; 22:30; Sigurna kuća 20:00; 22:10; Ovo znaÄ?i rat – (11:00;13:00); 15:00; 17:00; 19:00; 21:00; 23:00; Prvi za lovu 21:30; Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića – (11:00; 13:20); 15:40; 18:00; 20:20; 22:40; Kupili smo zooloĹĄki vrt – 15:40; Ĺ˝ućko - priÄ?a o Radivoju Koraću - dokumentarni – 17:10; 18:50; DĹžeki i DĹžil - 15:20; Putovanje 2: Misteriozno ostrvo – (13:30); 17:50; 19:40; Happy feet 2 3D – (12:00); MaÄ?ak u Ä?izmama – (12:00; 13:50); Alvin i vjeverice 3, Urnebesni brodolom – ( 1 4 : 0 0 ); 16:00; Ĺ trumpfovi 3D – (11:30) . " " : Termini u zagradama se odnose na dane vikenda.

SUDBINA: U Crnoj Gori Ĺživi oko 300 porodica, potomaka njemaÄ?kih vojnika, zarobljenika u Drugom svjetskom ratu

U Crnoj Gori Ĺživi oko 300 porodica, potomaka njemaÄ?kih vojnika, ratnih zarobljenika, koji su nakog svjetskog rata prinudno radili na obnovi poruĹĄenih zdanja. Predsjednik UdruĹženja potomaka njemaÄ?kih vojnika u Crnoj Gori, / ć Ĺ , potomak je vojvoÄ‘anskih folkdojÄ?era, koji su se odazvali pozivu na mobilizaciju, uÄ?estvovali u ratnim operacijama na Balkanu, a nakon rata pronaĹĄli motiv da nastave Ĺživot u Crnoj Gori.

- Malo neobiÄ?no, ali ocu je bilo ime # 0 ,, kao i mojem Ä‘edu. TakoÄ‘e, za vrijeme rata borili su se u sastavu 'SS' jedinice 'Princ Eugen'. Nekoliko generacija porodice Ĺ enk Ĺživjelo je u Kikindi, dok je u Vojvodini, prije svjetskog rata, postojala velika nacionalna za-

LUKOIL Montenegro DOO  20. februara 2012. objavljuje konkurs za sljedeća radna mjesta: •

MenadĹžer za ekonomiju i finansije, 1 izvrĹĄilac

u sjediĹĄtu kompanije LUKOIL Montenegro DOO, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130 u Podgorici  USLOVI: - VSS – Ekonomski fakultet - najmanje 5 godina radnog iskustva iz oblasti ekonomije i planiranja - odliÄ?no znanje engleskog jezika, poĹželjno znanje ruskog jezika - poznavanje rada na raÄ?unaru u programu Microsoft Office (Excel, Word, PowerPoint) - iskustvo u izradi finansijskih modela, razradi investicionih projekata, vrĹĄenju ekonomske analize - poznavanje raÄ?unovodstvenih standarda US GAAP ili IAS - dobre analitiÄ?ke sposobnosti •

Poslovođa BS Herceg Novi, 1 izvrťilac

Shodno Ä?lanu 47 Zakona o privrednim druĹĄtvima i Ä?lanovima 49 do 51 Statuta druĹĄtva, AD ÂťPomorski saobraćajÂť, Kamenari

Objavljuje JAVNI POZIV Broj 01-352 ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA IZBOR REVIZORA ZA REVIZIJU FINANSIJSKIH ISKAZA ZA 2012. GODINU 1. Podaci o naruÄ?iocu:

NaruÄ?ilac: AD „Pomorski saobraćaj“, Kamenari Kontakt osoba: Petar Popović, finansijski direktor Adresa: Bijela, Kamenari bb PoĹĄtanski broj: 85343 Grad: Herceg Novi Mat.br./PIB: 02007479 Telefon: 031/673-558, 031/681-044 Faks: 031/681-044 Elektronska poĹĄta: pomorski@t-com.me 2. Predmet javnog poziva: Predmet javnog poziva je prikupljanje ponuda za izbor revizora za poslove revizije ďŹ nansijskih iskaza AD „Pomorskog saobraćaja“, Kamenari, za 2012. godinu.

USLOVI: - VSS ili IV stepen struÄ?ne spreme, ekonomske ili tehniÄ?ke struke - najmanje 2 godine radnog iskustva - aktivno znanje jednog stranog jezika (poĹželjno engleskog) - poznavanje rada na raÄ?unaru (MICROSOFT OFFICE) - odliÄ?ne organizacione sposobnosti - iskustvo u rukovoÄ‘enju kolektivom benzinske stanice Zainteresovani kandidati su duĹžni da dostave sledeća dokumenta: - Prijavu o uÄ?eťću na konkursu - Biografiju (CV) - Kopiju uvjerenja ili diplome o zavrĹĄenom obrazovanju - Kopiju diploma o dodatnoj edukaciji - Preporuke od prethodnih poslodavaca - 1 fotografiju 3x4 cm Komplet dokumenata za uÄ?eťće na konkursu moĹžete dostaviti u roku od 15 dana od dana objave konkursa na e-mail adresu: mperisic@lukoil.co.me ili poĹĄtom na adresu: LUKOIL Montenegro DOO Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.130 81000 Podgorica sa naznakom â€?Za konkursâ€?

3. Ponuda treba da sadrĹži: - TaÄ?an naziv i adresu ponuÄ‘aÄ?a; - Dokaze o ispunjenosti uslova za vrĹĄenje revizije po Zakonu o raÄ?unovodstvu i reviziji (Sl. list RCG 69/05, Sl. list CG 80/08 i 32/11); - Cijenu usluge sa uraÄ?unatim PDV-om, izraĹženu u â‚Ź, u ukupnom iznosu, koja ukljuÄ?uje honorare i sve troĹĄkove za zavrĹĄetak revizije do traĹženog roka; - Uslove i naÄ?in plaćanja; - Terminski plan revizije sa rokom zavrĹĄetka do 20.02.2013. godine; - Reference i iskustvo u obavljanju revizorskih poslova, sa podacima o struÄ?nim kvaliďŹ kacijama i radnom iskustvu Ä?lanova predloĹženog revizorskog tima.

4. Vrijeme i mjesto podnoĹĄenja ponuda Ponude se mogu predati liÄ?no ili preporuÄ?enom poĹĄtom najkasnije do 20.03.2012. godine do 16 h, na adresu: AD „Pomorski saobraćaj“, Kamenari bb, 85343 Bijela.

5. Vrjednovanje ponuda: Prilikom vrjednovanja ponuda, uzeće se u obzir cijena, reference ponuÄ‘aÄ?a i uslovi plaćanja.

6. Dodatne informacije BliĹže informacije po ovom pozivu mogu se dobiti svakim radnim danom u vremenu od 8 do 10 Ä?asova: telefoni: 031/673-558, 031/681-044, e-mail: pomorski@t-com.me.

I. br. 451/12

OSNOVNI SUD U PLAVU I br.272/08, I br.308/09, I br.418/09

OSNOVNI SUD U PLAVU, kao izvrĹĄni, po sudiji Elici Pantović, u pravnoj stvari izvrĹĄnog povjerioca DĹžurlić Ragipa, iz Plava, koga zastupa punomoćnik Sefer MeÄ‘edović, advokat iz Berana, protiv izvrĹĄnog duĹžnika Reković Envera i Reković Halime, iz SenÄ?ura, kod Kranja, sa boraviĹĄtem u Prnjavoru, kod Plava, koje zastupa Novica MiloĹĄević, advokat iz Podgorice, radi prodaje nepokretnosti, predmet izvrĹĄenja, dana 13.02.2012.godine, donio je

ZAKLJUÄŒAK O PRODAJI I.

ODREÄ?UJE SE roÄ?iĹĄte za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrĹĄnih duĹžnika upisanih u posjedovnom listu br.1418 KO Plav, kat.parcela brl.2075/4 zv.â€?Racinaâ€? po kulturi dvoriĹĄte, povrĹĄine 500 m2, paĹĄnjak 3 klase, povrĹĄine 830 m2 i dvoriĹĄta bivĹĄe zgrade kino sale povrĹĄine 701 m2, sve ukupne povrĹĄine 2031 m2.

II. ROÄŒIĹ TE za prodaju odnosne nepokretnosti, usmenim javnim nadmetanjem, po drugi put, zakazuje se za dan 09.03.2012.godine, u 13,00 Ä?asova, a biće odrĹžano u sudnici br.2 ovog suda, ĹĄto strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti moĹže se izvrĹĄiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 Ä?asova.

III: Vrijednost nekretnine opisane u taÄ?ki prvoj zakljuÄ?ka utvrÄ‘ena je pravosnaĹžnim rjeĹĄenjem ovoga suda I.br.272/08 od 07.10.2009.godine, u iznosu od 203,100,00 eura i ista se ne moĹže prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod dvije trećine vrednosti navedene nepokretnosti.

IV. Ponudioci su duĹžni izuzimajući izvrĹĄnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije poÄ?etka nadmetanja poloĹže jemstvo na raÄ?un depozita suda broj 505-8210000001309-05 u iznosu koji odgovara procentu 10 odsto utvrÄ‘ene vrijednosti predmetne nepokretnosti, ĹĄto iznosi 20,300,01 eura. Ponudiocima Ä?ija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac poloĹžen na ime jemstva odmah po zakljuÄ?enju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuÄ‘aÄ?u.

V. Ako bi eventualno izvrĹĄni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti poloĹži novÄ?anu sumu u visini razlike izmeÄ‘u svog potraĹživanja i pistignute cijene. Kupac je duĹžan da cijenu poloĹži na raÄ?un depozita suda u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti.

Ako ponuÄ‘aÄ? sa najvećom ponudom ne poloĹži cijenu u odreÄ‘enom roku, sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuÄ‘aÄ?u bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuÄ‘aÄ?a da kupi nepokretnost. Ako taj ponuÄ‘aÄ? ne poloĹži cijenu koju je ponudio u odreÄ‘enom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuÄ‘aÄ?a. U sluÄ?aju da ponuÄ‘aÄ?i ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troĹĄkovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmeÄ‘u postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI. Ovaj zakljuÄ?ak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Vijestiâ€? dana 20.02.2012.godine, dok stranke o svom troĹĄku o sadrĹžini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Osnovni sud u Plavu Dana, 13.02.2012. godine

Izvrťni Sudija, Elica Pantović, s.r.

OSNOVNI SUD U PODGORICI, kao izvrĹĄni, po sudiji Mileni Matović u pravnoj stvari izvrĹĄnog povjerioca Ivanović Gordane iz Podgorice, koju zastupa Zarubica Olga iz Podgorice,ZagoriÄ? bb, protiv izvrĹĄnog duĹžnika Ivanović ÄŒedomira iz Herceg Novog, koga zastupa punomoćnik Ivanović ÄŒedomir iz Podgorice, Vrbica bb-kuÄ?i, radi prodaje nepokretnosti koje su predmet izvrĹĄenja, dana 10.02.2012.godine donio je ZAKLJUÄŒAK O PRODAJI I ODREÄ?UJE SE roÄ?iĹĄte za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrĹĄnog duĹžnika-stana koji se nalazi u Podgorici, zgrada broj 1, na kat. parceli broj 3604, I sprat (P1), povrĹĄine 55m2, posebni dio (PD) 63 iz lista nepokretnosti 608 KO Podgorica II. II ROÄŒIĹ TE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 09.03.2012.godine u 10,00 Ä?asova, a biće odrĹžano u sudnici br. 8 ovog suda, ĹĄto strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti moĹže se izvrĹĄiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 Ä?asova.

III Vrijednost nekretnine opisane u taÄ?ki prvoj zakljuÄ?ka utvrÄ‘ena je rjeĹĄenjem i. br. 1617/07 od 01.07.2009.godine i iznosi od 106.064,00 eura.

IV Na roÄ?iĹĄtu za prodaju koje je zakazano za 09.03.2012. godine nepokretnost se moĹže prodati ispod utvrÄ‘ene vrijednosti bez ograniÄ?enja uz prethodnu saglasnost izvrĹĄnog povjerioca, a shodno Ä?l. 173 st.4 Zakona o izvrĹĄenju i obezbjeÄ‘enju.

V Ponudioci su duĹžni izuzimajući izvrĹĄnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije poÄ?etka nadmetanja poloĹže jemstvo na raÄ?un depozita suda broj 510-20368-46 u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrÄ‘ene vrijednosti predmetne nepokretnosti, ĹĄto iznosi 10.606,40 eura.

Ponudiocima Ä?ija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac poloĹžen na ime jemstva odmah po zakljuÄ?enju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuÄ‘aÄ?u.

VI Ako bi eventualno izvrĹĄni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti poloĹži novÄ?anu sumu u visini razlike izmeÄ‘u svog potraĹživanja i postignute cijene.

Kupac je duĹžan da cijenu poloĹži na raÄ?un depozita suda u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuÄ‘aÄ? sa najvećom ponudom ne poloĹži cijenu u odreÄ‘enom roku, sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuÄ‘aÄ?u bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuÄ‘aÄ?a da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuÄ‘aÄ? ne poloĹži cijenu koju je ponudio u odreÄ‘enom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuÄ‘aÄ?a. U sluÄ?aju da ponuÄ‘aÄ?i ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troĹĄkovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmeÄ‘u postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zakljuÄ?ak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Vijestiâ€? dana 20.02.2012. godine, dok stranke o svom troĹĄku o sadrĹžini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 10.02.2012.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović, s. r.

Za taÄ?nost otpravka tvrdi i ovjerava namjeĹĄtenik suda Ivanović Ivana.

Strahovao od sovjetske invazije i ĹĄezdesetih Nema kraja kontroverzama oko Josipa Broza i rijetko ĹĄta danas viĹĄe privlaÄ?i paĹžnju od vijesti u vezi s njim. Tito je i tri decenije nakon smrti istinski celebrity. I nije to samo naĹĄa opsesija.

MoĹžda ćemo u ovim redovima uoÄ?iti odgovore na pitanja o onome ĹĄto jednog vladara Ä?ini neprolaznim; priredio Slobodan ÄŒukić se Ä?inilo da je sve u redu. Ä? se polako pozicionirao u Pragu. Interes Jugoslavije za DubÄ?eka poÄ?eo je da raste tek proporcionalno zamjerkama koje s prvim znacima proljeća u Prag poÄ?inju stizati iz Moskve, piĹĄe ć.

Tito je u aprilu krenuo na azijsku turneju u Mongoliju, Japan i Iran. U Jugoslaviji je bilo stabilno, ali je na relaciji Prag - Moskva kljuÄ?alo. Dok je uĹživao jaĹĄući po mongolskoj stepi, nervozni Ĺž mu je iz Kremlja poruÄ?io da se s njim obavezno Ĺželi sastati na povratku, i to u Moskvi. Tito nije reagovao odmah. Ali, nakon ĹĄto je BreĹžnjev insistirao peti put, Tito je popustio te je iz Irana, krajem aprila stigao u prohladnu Moskvu, gdje su ga Sovjeti napali u najjaÄ?em sastavu BreĹžnjev, , , ! . Titu je bilo jasno da je glavna tema razgovora DubÄ?ek.

BreĹžnjev, istina, u poÄ?etku nije bio nezadovoljan DubÄ?ekom. On je ruski Ä‘ak, BreĹžnjev ga je drugarski zvao SaĹĄa. Ali, u to aprilsko doba poÄ?ele su reforme koje su BreĹžnjeva Ä?inile nervoznim. Rusima se nije sviÄ‘ala ideja o stvaranju reformskog bloka MaÄ‘arske, ÄŒehoslovaÄ?ke, Poljske i Rumunije uz podrĹĄku Jugoslavije. Tito je uvjeravao BreĹžnjeva da DubÄ?ek ne iskaÄ?e iz okvira. Nagovarao je BreĹžnjeva da ga ostavi na miru.

Hrvoje Klasić tvrdi da je Tito bio uvjeren, ĹĄto se vidi iz arhive, da je oduvao olujne oblake iznad DubÄ?ekove glave, te smatra da se tu Tito malo precijenio. DubÄ?ek i Tito joĹĄ se nisu susreli. Ni DubÄ?ek u tom trenutku nije Ĺželio prebliske odnose s Titom, da ne bi mahao crvenom krpom Rusima pred oÄ?ima, ali kad su stvari otiĹĄle

predaleko i zamirisale na vojnu intervenciju, bilo je vrijeme za sastanak. Tito je zato 9. avgusta, samo deset dana prije intervencije doĹĄao u Prag. Usput je Ĺželio do " ĹĄ u BudimpeĹĄtu, ali je ovaj otkazao sastanak. MaÄ‘ari su na upit jugoslovenskog ambasadora odgovorili samo “DogaÄ‘aji idućih dana sve će objasnitiâ€?. Tito nije bio zabrinut. A doÄ?ek u Pragu je bio impresivan. PraĹžani su mu spontano klicali. Bacali cvijeće. Bio je ganut. DubÄ?ek je bio ohrabren iako su mu Sovjeti zveckali oruĹžjem na granicama. Tito ga je upozorio da moĹžda malo previĹĄe Ĺžuri s

viĹĄestranaÄ?jem, ali je drĹžao stranu ÄŒeha i Slovaka te ga umirio: BreĹžnjev neće intervenisati.

DubÄ?ek je bio letargiÄ?an, ali je joĹĄ jednom na aerodromu traĹžio potvrdu Titovih umirujućih rijeÄ?i.

Tito je bio zadovoljan. RijeĹĄio je svoje studente, smirio DubÄ?eka.

Sada je Ĺželio da se odmori u hladu Briona. Ali, 21. avgusta uĹžarila se telefonska linija iz Beograda. Rusi su upali u Prag. Titov aÄ‘utant ć skupljao je hrabrost da uÄ‘e u Titove odaje. SaopĹĄtio mu je dramatiÄ?nu vijest. Tito je bio ĹĄokiran. UvrijeÄ‘en ĹĄto ga je BreĹžnjev lagao. A on je liÄ?no, uz ostalo,

Josip Broz govori uljuljkao DubÄ?eka u laĹžnu sigurnost. Odmah je sazvao sjednicu predsjedniĹĄtava SKJ i SFRJ. “Nije stvar u ÄŒehoslovaÄ?koj, nego u nama! Mi smo zapravo protagonisti

otpora sovjetskom rukovodstvu (...) i ne znaÄ?i da jednog dana neće udariti i na nasâ€?, govorio je u grobnoj tiĹĄini. “Tito je uvjeren da bi BreĹžnjev mogao krenuti i na Jugoslavijuâ€?, kaĹže Klasić. Odmah je zavladala ratna psihoza. Generali su sjeli u avione i odletjeli na Brione. Ali, iz danas dostupne arhive vidimo da Kremlj tada nije o tome razmiĹĄljao. # $% Ć'(% )' %) Ä? + ) #,)+( - Samo par godina nakon toga uslijedio je u Jugoslaviji sastanak sa ruskom delegacijom koju je predvodio BreĹžnjev. Evo kako prof. dr + . opisuje ambijent u Jugoslaviji uoÄ?i posjete BreĹžnjeva poÄ?etkom sedamdesetih (jutarnji.hr). “U iĹĄÄ?ekivanju BreĹžnjevljeve posjete Tito je poÄ?etkom septembra bio spreman na akciju (...) JoĹĄ uvijek nije bio uvjeren da će BreĹžnjevljeva posjeta poboljĹĄati odnose sa SSSR-om. U Splitu 1. septembra rekao je da ne oÄ?ekuje da Rusi Ĺžele razgovore o ekonomskim pitanjima: “Oni će po partijskoj liniji, a ako ćemo samo po partijskoj liniji mi ćemo se grdno posvaÄ‘atiâ€?.

(Nastavlja se)

Sa DubÄ?ekom u Pragu 1968. godine

KUBLAJ kanove neuspjeĹĄne invazije na japan

Brzi konjanici na korejskim laÄ‘ama # , / " $% $',) "'Ĺ $ +$ 0+" $ " $ 123 4 % +$'- Na svom vrhuncu, Mongolsko carstvo prostiralo se od istoÄ?ne Evrope, preko Rusije, Persije i Azije sve do Kine i Vijetnama.

Mongoli su potÄ?inili Koreju 1231, tri decenije prije nego je

zavladao carstvom 1260. godine. Nakon ĹĄto je zauzeo Kinu i prijestonicu Kanbalug izgradio na mjestu gdje se danas nalazi Peking, Kublaj kan je odluÄ?io da preduzme konkretne poteze prema Japanu.

Mongolski poslanici su 1266. stigli u ostrvsku zemlju traĹžeći od japanskog dvora da se potÄ?ini Kublaj kanu i da Mongolima plaća danak. Japanci su odbili.

Veliki kan je sa istim zahtjevom poslao izaslanike i 1268. godine.

Japanski carski dvor je prvobitno bio zaplaĹĄen mongolskim prijetnjama zbog

njihove moći i bio je sklon popuĹĄtanju. Ali, veliki ĹĄogun ! , u Kamakuri, u Ä?ijim se rukama nalazila stvarna vlast, odbio je da kapitulira. Mongolski zahtjev je odbijen. Poslanici velikog kana bili su poniĹženi i protjerani iz Japana, a neki su bili i pogubljeni.

Mongoli su poÄ?eli da se spremaju za invaziju, strahujući istovremeno da Japan ne napadne Koreju (juĹžni rt Koreje udaljen je od Japana oko 150 kilometara). Najubojitije mongolsko oruĹžje bila je konjica koja je satirala sve pred sobom. Sada su im bili potrebni brodovi. Stoga su ulogu brodograditelja preuzeli potÄ?injeni Korejci.

Kublaj kan je konaÄ?no uspio da pripremi svoje snage 1274. godine. Prema Japanu je zaplovila mongolska flota koju je Ä?inilo 300 većih i oko 400-500 manjih brodova. Na njima se nalazilo 15.000 mongolskih i kineskih, te

2.

Otkriće olupine broda iz 13. vijeka kod ostrva KjuĹĄu podsjeća nas na jedan od najneobiÄ?nijih ratnih sukoba u istoriji koji je dva puta razrijeĹĄio - tajfun 8000 korejskih vojnika.

Invaziona sila je sa lakoćom osvojila ostrva Cuťima i Iki, da bi se 19. novembra pojavila nadomak Kjuťua, u zalivu Hakata, nedaleko od Dazajifa, drevnog administrativnog centra. Već sjutradan odigrala se bitka kod Buneja, poznata i kao bitka kod zaliva Hakata.

Ono ĹĄto Japancima nije iĹĄlo u prilog bila je poluvjekovna distanca od posljednjeg velikog ratnog sukoba, zbog Ä?ega meÄ‘u njima nije bilo iskusnih vojskovoÄ‘a. Ovo je Ä?inilo veliki problem jer je cijeli KjuĹĄu bio mobilisan, a nije bilo zapovjednika koji su bili viÄ?ni upravljanju velikom vojskom.

Japanci su ipak pruĹžali ogorÄ?eni otpor. Imali su prednost jer su se borili na

domaćem terenu koji su dobro poznavali. MeÄ‘utim, Mongoli su bili daleko nadmoćniji, a pored toga imali su i znatno razvijeniju taktiku ratovanja - razraÄ‘enu borbu u zatvorenim formacijama koja je bila skoro nepoznata Japancima koji su se joĹĄ uvijek oslanjali na pojedinaÄ?nu borbu. Mongoli su imali i mnogo snaĹžnije ĹĄtitove, a i neku vrstu artiljerije — posebnim katapultima gaÄ‘ali su Japance teĹĄkim ili gorućim kuglama ili kuglama s barutom. Invaziona vojska uspjela je isprva da razbije snage lokalnih feudalaca i da ih potisne u utvrÄ‘enja. Japanci su se nadali da će slomiti napadaÄ?a kad im pristignu pojaÄ?anja.

(Nastavlja se)

Kublaj kan u lovu, crteĹž

24.

JOSIP BROZ SUPERSTAR – osvrt na jugoslovensku ikonu

- Boje jutra

- Vijesti

- Serija: Ĺ eherezada

- Vijesti

Emisija 22.50

- Serija: Lud, zbunjen, normalan, r.

- Serija: Bandini, r.

- Vijesti

- Serija: Bandini, r.

- TV ĹĄop studio

- Vijesti

- TV ĹĄop mne

- TV ĹĄop studio

- TV ĹĄop mne

- Vijesti

- Serija: Mezimica

- Vijesti

- Serija: RuĹža vjetrova

- Serija: Asi

- Serija: Kad liťće pada

- Vijesti u pola pet

- Radio Crne Gore - Budilnik

- Jutarnji program

- Vijesti

- Život, dokumentarni serijal

- Dnevnik

- Izbor iz nauÄ?no obrazovnog programa (Vijesti u 11)

- Vijesti

- Top ĹĄop

- Serija: Marvi i Hamer

- Vijesti

- PeÄ?at, repriza

- Meridijani, repriza

- TeleĹĄop

- Vijesti

- Okvir, repriza

- Lajmet

- Dnevnik na gestovnom jeziku

- Dnevnik

- Nedjeljom popodne, repriza

- Život, dokumentarni serijal

- Crna Gora uĹživo

- Dnevnik 2

- Sport

- Let ka zvijezdama

- Marketing

- Dnevnik 3

- U centar

- Serija: Strijele sudbine

- Vijesti u ponoć

- Meridijani

- Serija: Medijum, repriza

- U centar, repriza

- VOA - Glas Amerike, repriza

- Etno

- Crtani film: Normalni Norman

- Serija: Eliza

- Film: Grizli Adams

- Vijesti, Cafe

- Vijesti

- ABS

- Kratke forme

- Serija: Izlog strasti, r.

Vijesti u pola sedam Emisija 18.30

- Serija: Dvostruki Ĺživot

- City (crnogorski)

- Dobro jutro

- U ringu, r.

- City 1

- TaÄ?no u podne

- Serija: Tajna ljubav

- Teen pleme

- City 2

- KursadĹžije

- Teen pleme, r.

- Serija: Mala nevjesta

- Goal plus

- Serija: Sestre

- NaĹĄa Podgorica

- Infomonte, Sportissimo

- Serija: Noć u junu

- Serija: sestre

- Serija: Miris proljeća

- Grand - Narod pita

- Ami G show

- Teen pleme, r.

- Film: ZloÄ?in iznutra

- City

- Film: Senzacija

- Vitezovi iz blata

- Serija: Strijele sudbine,

repriza, Odjava progrma, najava programa za naredni dan

Boje jutra Emisija 06.45

- Kratke forme

- Strani dokumentarni program (CFI)

- Kratke forme

- Serija: Izlog starsti

- Kratke forme

- Serija: Korak naprijed, repriza

- Tri u sedam

- Crtani film: Tufi Tuni

- Dnevnik 2

- Kratke forme

- Serija: Korak naprijed

- Serija

- Serija

- Kratke forme

- FleĹĄ meteo, FleĹĄ spor t

- VOA - Glas Amerike

- Cafe, r.

- CG sport, r.

- Let ka zvijezdama, repriza

- Strani dokumentarni program (CFI), repriza

Senzacija Film 01.45

- Film

- Muzika

- Serija: Bandini

- Serija: Lud, zbunjen, normalan

- Vijesti u pola sedam

- Serija: Asi

- Serija: Kad liťće pada

- Bez granica

- IstraĹživaÄ?ko dokumentarna emisija: Strane investicije u Crnoj Gori

- Vijesti u pola 11

- Sport

- Serija: Mladi policajci

- Film: ÄŒistaÄ?, repriza

- Bez granica, repriza

- Serija: Mezimica, repriza

- Serija: Mladi policajci, repriza

- Spotovi, Odjava programa, najava programa za naredni dan

06.30 Jutarnji program; 09.00 Vijesti; 09.05 TV arhiv - liÄ?no sasvim liÄ?no; 10.00 Dnevnik; 10.25 NauÄ?no obrazovni program; 11.00 Vijesti; 11.05 Program za djecu; 11.30 PeÄ?at; 12.00 Vijesti; 12.05 Profil; 12.35 Dok. program; 13.05 Sat TV; 13.20 Sat TV dijaspora; 13.30 Izvorna muzika; 14.05 Okvir; 15.10 Lajmet; 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku; 15.30 Dnevnik 1; 15.50 Nedjeljom popodne; 17.20 Obrazovna emisija; 18.10 Crna Gora uĹživo; 19.30 Dnevnik 2; 20.00 Let ka zvijezdama; 22.00 Dnevnik 3; 22.20 U centar; 23.00 CG. sport; 23.30 Muzika; 00.00 Vijesti u ponoć; 00.05 Crna Gora uĹživo; 01.00 Obrazvna emisija; 01.30 Dnevnik 2; 02.00 Let ka zvijezdama; 03.40 Sat TV; 04.00 Dnevnik 3; 04.30 U centar; 05.00 Pod lupom; 05.45Muzika; 06.00 U centar.

- Jutarnji program

- The hit factory

- Serija: Kako osigurati sreću, repriza

- Serija: U kućnom pritvoru, repriza

- Serija: U ime zakona, repriza

- Serija: Privatne zamke, repriza

- Film

- Serija: U ime zakona

- Serija: Mali anđeli

- Serija: U kućnom pritvoru

- Serija: Suze ljubavi

- Serija: Ređina

- Serija: Mali anđeli, repriza

- The hit factory

Radio Crne Gore 95,5 MHZ 07.00 - 10.00 Jutarnji program 08.00 - Jutarnji dnevnik 09.00 - Vijesti 10.00 - Vijesti 10.05 -Radio veza 11.00 - Vijesti 11.05 - Prepelica 12.00 Informativna emisija: Podne 12.30 - Grad 13.30 Radio Slobodna Evropa 14.00 - Muzika 15.00 Informativna emisija: Petnaest 15.35 - Muzika 17.00 - Ĺžurnal 17.30 - MuziÄ?ki pr. 18.00 - Slobodna Evropa 19.15 - MuziÄ?ki program 00.00 - Radio Slobodna Evropa 02.00 - 07.00 MuziÄ?ki program.

05.00 - â€?Radio budilnkâ€?-jutarnji program 08.05 - Vijesti na alb. jeziku 08.10 - Oj vesela veselice 08.30 - Note festivala 09.04 - Mozaik 12.05 - SliÄ?ice sa raspusta 12.30 - DĹžuboks 60-tih 13.03 - Bisernica 15.00 - Lako i zabavno 15.30 Novosti dana 16.00 - Popodnevni divertisman 16.30 - Dok. program 17.00 - Vijesti 17.03 - Hronika Podgorice 17.30 Dnevnik na albanskom jeziku 18.03 - Milo zvuÄ?i ĹĄto dukata vredi 19.00 - Dnevnik 19.20 - Muzika raspoloĹženja 20.00 Sedmica 22.00 - Hronika dana 00.05 - Noćni program.

07-10.00 Vijesti FM Play list; 10.00 Flash news; 10.30 Flash news; 11.00 Flash news; 11.30 Flash news; 12.00 Flash news; 13.00 Flash news; 15.00 Vijesti u 3; 17.00 Dnevnik; 17.30 Vijesti FM Play list;

- Jutarnji program

- Play lista Elmag TV

- Bioklinika

- Oglasi, Igrice SMS

- Muzika, Top ĹĄop

- Oglasi, Igrice SMS

- Muzika

- Film

- Top ĹĄop, Muzika

- Bioklinika, Oglasi

- Muzika, Top ĹĄop

- Muzika

- Biljana za vas, r.

- Muzika, Top ĹĄop

- Igrice SMS, Muzika

- Oglasi

- Dnevnik RTS

- Movieland

- Top ĹĄop

- Building shop

- Muzika

- Folk show

- Astro centar

- DM satelit, Odjava programa

- Super ĹĄpijunke, crtana serija

- Film, r.

- Serija: Ezel, r.

- Top shop

- Donja Barbara, serija - r.

- Serija: Neko te posmatra, repriza

- Serija: Merlin., r.

- Top ĹĄop

- Kod Ane, kulinarski show, repriza

- Top ĹĄop

- Serija: Cimer Fraj, r.

- In popodne sa M. Razić

- Kod Ane, kulinarski ĹĄou

- In popodne sa M. Razić

- Serija: Neko te posmatra

- In popodne sa M. Razić

- Serija: Cimer Fraj

- In - puls

- Serija: Donja Barbara

- Serija: NeoÄ?ekivan Ĺživot

- In - puls

- Film

- Serija: Ezel

- In popodne sa M. Razić, r.

- Kod Ane, kulinarski show, repriza

- In popodne sa M. Razić, r.

- Serija: Neko te posmatra, repriza

- In popodne sa M. Razić, repriza

- Donja Barbara, serija repriza

- Serija: NeoÄ?ekivan Ĺživot, repriza

- Serija: Ezel, repriza

- MuziÄ?ki spotovi

- MBC hit

- Oglasi

- TV Ä?at, Top ĹĄop

- Oglasi

- TV Ä?at

- Oglasi

- Hrana i vino

- Top shop

- TV Ä?at

- MBC vijesti

- Top shop

- Astronum caffe

- Video katalog

- Oglasi, TV Ä?at

- Oglasi

- Video katalog

- Hrana i vino

- Video katalog

- MBC dnevnik

- Hronika Bijelog Polja

- Video katalog

- Oglasi

- Video katalog

- TV Ä?at

- Oglasi

- Video katalog

- MBC vijesti

- Video katalog

- Oglasi, TV Ä?at

- Astronum caffe

- TV chat, MBC hit

- Uz jutarnju kafu

- Gustav

- PriÄ?e iz zoo - vrta

- Narodni uÄ?itelj

- Zabava, Show biz

- Uz jutarnju kafu, r.

- Toto vijesti

- NindĹža ratnici, r.

- SmijeĹĄna top - lista, r.

- Uz jutarnju kafu, r.

- Leksikon zdravlja

- Narodni uÄ?itelj

- Teksas holdem poker

- SmijeĹĄna top - lista

- Zabavni magazin

- Zabava

- Alo, ođe mobilni

- Tip dana, Žestoko

- NindĹža ratnici, r.

- Show biz, Alo, ođe mobilni

- Texas holdem poker

- Smijeh kao lijek, Žestoko

- NindĹža ratnici

- MuĹĄki svijet

- SmijeĹĄna top - lista, r.

- Zabavni magazin, r.

- Žestoko, Zabava

- Show biz

- Žena sa greťkom

- LiÄ?no sa - Sandra Kolaković

- Texas holdem poker

- VOA

- Crtani filmovi

- Jutarnji program

- Serija: Moje tri sestre

- Serija: Strasti, r.

- Top ĹĄop

- Kuhinjica

- Top ĹĄop

- Divlja ljepota

- Forum A

- Top ĹĄop

- Serija: Bitange i princeze

- Bez uputa

- Forum A

- Serija: Moje tri sestre

- 5 do 5

- Forum

- Žuta minuta

- Serija: Strasti

- Crtani filmovi

- U raljama Ĺživota

- Serija: Bitange i princeze

- Forum

- Žuta minuta, r.

- Divlja ljepota

- 5 od 5

- Žuta minuta, r.

- Forum, r.

- U raljama Ĺživota, r.

- Serija: Strasti, r.

- Repriza programa

- Montena shop

- Mali oglasi, Hit dana

- Crtani filmovi

- Kusto, r.

- TV shop

- Top shop

- Marketing

- Obrazovni program

- Montena shop

- Crtani film: Mumijevi

- Oglasi, Hit dana

- Putopisi, r.

- TV shop

- Top shop

- Serija

- Nedjeljni PG raport, r.

- Dokumentarni film, r.

- Dokumentarni program

- Top shop

- Oglasi, Hit dana

- Kusto, r.

- Montena ĹĄop

- Serija

- Top shop

- TV shop, Mali oglasi

- Dokumentarni program, r.

- MuziÄ?ki program, r.

- Crtani film, r.

- PG raport

- TV shop

- Mali oglasi, Hit dana

- Dokumentarni program, r.

- Info

- Montena shop

- Tekstura, r.

- Marketing

- Ponoćni info

- SMS chat

- Mali oglasi, Hit dana

- Repriza dnevne produkcije

- Jutarnji program

- MuziÄ?ki program

- Serija

- Hrana i vino

- MuziÄ?ki program

- Dokumentarni program

- TV ĹĄop

- Dokumentarni program

- Mali oglasi

- Film: Tri musketara

- TV ĹĄop

- Hrana ivino, Mali oglasi

- TV ĹĄop

- Sport time

- Polis, Crtani film

- Intervju

- Igrana serija

- Polis, Mali oglasi

- Glas Amerike

- Film: Vikinzi

- Videotext

ć

VOZOVI

: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), 06.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), : 5.30 (lokal), 06.20 (brzi), 08.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.30 (lokal, saobraća samo radnim danima), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal).

: 09:00 (brzi), 19:00 (brzi), : 05:15 (lokal) 06:45 (lokal); 09:00(brzi), 10:05 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.00 (lokal, saobraća samo radnim danima) 19:00 (brzi),20.30(lokal); : 05.15 (lokal), 09:00 (brzi), 14:50 (lokal); 19:00 (brzi).

: : 17:18 (brzi), (brzi); 09:01 (lokal).

12:27 (brzi), 22:35 (brzi), 4:09 (brzi); 09:01 (lokal), 18:35 (lokal), : 04:09 (lokal), 17:18 (brzi); 18:35

! " # !

U 020/441-211 i 441-212, $ 030/301-615 i 030/ 301-622, $% # " $ 030/ 601-690, &ŠĆ$ 040/ 214-480, " & $ 050/ 472-130 i % " $ 050/ 478-560, & Š$ 020/441-492.

BRODOVI “Sveti Stefan“ Bar-Bari i Bari-Bar: novi red plovidbe moĹžete vidjeti na website-u Barske plovidbe AD www.montenegrolines.net ili na INFORMACIJE: Barska plovidba AD Bar 382 30 303469 / 312-366, 030/ 312-366, 311-465, fax: 311-652, "Merkur" Bar 030/313-617, 313-570, Jadroagent Bar 030/315-091 "Intours" Podgorica 020/633-419, 020/633-084, "Montenegroekspres" Bar 030 /311-133, Podgorica 020 /234-787; 234-789; 205-045; 205-046 "Gorbis" Herceg Novi 031/322-085, Podgorica 020/205-235, Vektra Bar 030/317-202, 317-204

AVIONI

AUTOBUSI : 8:25, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 $& : petak, subota, nedjelja i ponedjeljak 20:30, 21:20 : 5:00, 7:34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01,16:15, 18.00, 19:40, 19.50 : 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 : 7:45, 8:25, 8:30, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 00.40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00, 19:00, 20:00, 20:25, 20:45, 21:35, 22:30 : 20:25 $ % % # : 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21:45, 22:25, 00:00 $ : 8:25, 13:27, 17:13 $ &: 6:00, 15:00 Ĺ˝ &: 5:45, 13:55, 15:57 : petak 15:00 & # : 00:00, 5:30, 5:55, 7:05,7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 & $ : 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 21:35, 22:27 & : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 18:00, 22:27 & Ĺ : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 & : 16:30 " & : 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45; 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 &ŠĆ: 5:45, 6:35, 7:02, 7:25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25,08:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:40, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Ĺ : 10:00, 16:30, 20:15 : 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 18:00, 22:27 : 18:00, 20:45, 22:30 ( "$ : 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 : 5:45, 7:00, 7:30, 09:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 : 7:45 Ć: 7:45, 21:00 Ĺ # : 21:00 Ĺ˝ : 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00,20:05, 20:15, 21:00, 22:27 : 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom), 23:40 & : 20:05 $ # : 20:45, 22:30 # #: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21:45, $ : 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 $ Ĺ : utorak, Ä?etvrtak i subota 12:00 ) : 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20, 21:45, ÄŒ ÄŒ &( $Ĺ˝ ( # : 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21:35, 22:30, 00:40 ! " $# $ & " # " 020/620-430, ) 031/321-225, & # 032/325-809, # # 032/672-620, $ 041/456-000, 030/346-141, $ 030/413-225, 051/234-828, 050/432-219, 052/323-114, &ŠĆ 040/213-018, # 041/21-052.

MONTENEGRO AIRLINES

Informacije sadrĹžane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 27. oktobar 2011. godine.

Promjene su moguće bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporuÄ?uje putnicima da se za dodatne informacije obrate sluĹžbi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima.

020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535 % svim danima, 07.15, 18.30; % svim danima 08.35 19.50; # #% svim danima 08.15; %# # svim danima 15.45; % ÄŒ ponedjeljak,srijeda i subota u 08.05; ÄŒ% ponedjeljak, srijeda i subota u 10.50; % % $ petak i nedelja u 15.50; $ % petak i nedelja u 17.30; %! &!$ # ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 11.45; ! &!$ #% ponedeljak, srijeda, petak i nedelja 14.40; % ) srijeda, petak i nedelja 10.30; % )% srijeda, petak, nedjelja 13.30; % " utorak, petak nedelja 10.50, 10.45, 17.30; "% utorak, petak nedelja 15.00, 14.00, 19.40; %" & Ä?etvrtak i nedelja 10.00; " & % Ä?etvrtak i nedelja 17.20; # #%" & utorak, subota u 08.15; " & %# # utorak, subota15.35; % utorak, subota 10.20; % utorak, subota 14.00; % Ĺ svim danima u 17.15, Ĺ % : svim danima 08.15, % % % $ % (svakog petka i nedjelje naizmjeniÄ?no, u popodnevnim Ä?asovima) JAT % svim danima 06:30; 09:05 i 19:25 , % : svim danima 07:25; 17:50 i 21:15 , # #% ponedjeljak, utorak, srijeda, petak 09:10, 12:30, 19:00, Ä?etvrtak i subota 09:25 i 19:00, nedjelja 09:10, 12:30 i 15:15 %# # ponedjeljak, utorak, srijeda, i petak, 07:30, 10:50 i 17:20, Ä?etvrtak i subota 07:40 i 17:20, nedjelja 07:30, 10:50 i 13:35. ! " na telefon: 664-730. 664-740, 664-750 ADRIA AIRWAYS % $ : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; $ % % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 13:30h petak, nedjelja 17:30h; – " ) : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak, nedjelja 15:50h; " ) – : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 08:55h petak,nedjelja 14:10h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; % : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak,petak 09:05h nedelja 10:25h; % ): ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; )% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:00h; %! &!$ #: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; ! &!$ #% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 10:05h; % " # ": srijeda 15:15h,nedjelja 15:50h; " # "% : ponedeljak, petak:10:20h; % ÄŒ: ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak 15:15h petak,nedjelja 15:50h; ÄŒ% : ponedeljak, srijeda, Ä?etvrtak, petak, nedelja 09:55h Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu & # # + ! " na telefone: 020/201-201, 241-154, mob: 067/241-154 SIBERIA AIRLINES TIVAT-MOSKVA: subota u 15:20; " & %# #: subota u 13.15. ! " na tel: +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

% : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; % % : ponedeljak, srijeda,petak:14:10h; % %" ) : ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; " % ) % : ponedeljak, srijeda,petak:11:25h; % %! &!$ #: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; ! % &!$ #% : ponedeljak, srijeda,petak 11:55h; % Č: ponedeljak, srijeda,petak 15:55h; Č% : ponedeljak, srijeda,petak 10:10h ! " na tel/fax: 020/201-201, 201-202, 241-154

ponedjeljak, 20. februar 2012.