IZ HRVATSKOG LIJEČNIČKOG SINDIKATA

Poštovani gospodine ministre zdravstva, poznato Vam je da liječničke udruge već godinama, ustvari desetljećima, traže donošenje vremensko-kadrovskih normativa u javnom zdravstvenom sustavu.

Normativi su uobičajeni i jasno definirani u drugim zdravstvenim sustavima, jer omogućuju planiranje kadrova i vremena, na taj način osiguravajući plansku kontrolu izvršenog rada i „listi“ čekanja, a najvažnije od svega, omogućuju standardiziranu kvalitetu zdravstvenih usluga. Normativi su zato u interesu osiguravatelja, kao poluga kontrole pružene zdravstvene zaštite osiguranicima, u interesu su liječnika, koji kroz njih imaju standardizirano vrijeme zdravstvenog tima za obavljanje pojedinog postupka, sprječavaju pretjerano radno opterećenje, koje može utjecati na kvalitetu pružene zaštite i na taj način ugroziti pacijente, sprječavaju istovremeni rad na više radilišta što je, nažalost, naša svakodnevica, ali osiguravaju i kontrolu broja izvršenih postupaka. U konačnici, vremensko-kadrovski normativi su u interesu pacijenata, jer im osiguravaju standardiziranu kvalitetu pružene usluge, kroz jasno definirano vrijeme koje zdravstveni tim treba posvetiti određenom pacijentu, kako bi usluga koju pacijent dobije bila sukladna stručnim smjernicama.

Pokušaji određivanja broja postupaka uz vremenske i kadrovske normative datiraju još od 1992., dokumentom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje: „Popis dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima - vremenski i kardovski normativi“, siječanj 1992., dokument koji je do lipnja 2014. godine imao 43 izmjene, ali nikad jasno nije implementiran u hrvatski zdravstveni sustav.

Pretposljednji Plan i program mjera zdravstvene zaštite donesen je još krajem 2006. godine i bio je uglavnom opisni dokument bez jasne uspostave normativa. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine, postavio je pretpostavku, sukladno pravnoj regulativi EU, za organizacijske pomake u sustavu, a to su svakako i standardizirani normativi za pojedine dijagnostičke i terapijske postupke. Slijedom toga u prosincu 2020. godine Vi kao ministar zdravstva donosite odluku o donošenju Plana i programa mjera zdravstvene zaštite 2020. - 2022. (NN142/2020).

Radi se o vrlo opsežnom dokumentu na više od 1 700 stranica, koji ima i tablični prikaz vremensko-kadrovskih normativa za zdravstvene postupke na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. U izradi dokumenta su sudjelovali HZJZ, stručna društva HLZ-a, Ministarstvo zdravstva i mnogi drugi, navodno više od 300 stručnjaka iz područja zdravstvene zaštite. Svi zajedno dobili smo dokument, koji nije potpuno razrađen, nedostaju brojni postupci, koji se u sustavu rade, nejasan je vremenski okvir rada na bolničkim odjelima, administrativnih poslova i edukacije, što ovakvi dokumenti u zemljama EU sadrže, dakle, nije idealan i svakako zahtijeva stalno ažuriranje, no sigurno predstavlja i dobar temelj za daljnje organizacijske pomake.

Što zamjeramo? Zamjeramo nejasan zakonski okvir ovako bitnog dokumenta. Nejasno je koga obvezuje, odnosno kome je točno namijenjen, kao i nepostojanje mjera za njegovo pridržavanje ili nepridržavanje u praksi, kako ne bi ostao mrtvo slovo na papiru.

Zato tražimo njegovu zakonsku implementaciju u zdravstveni sustav, naravno, uz stalna proširenja i ažuriranja, jer mislimo da može biti primjerena poluga najavljene reforme zdravstvenog sustava, koja će dovesti do jasne procjene kadrovskih kapaciteta sustava, koja će ujednačiti pružanje zdravstvene zaštite i koja će omogućiti osiguravatelju primjereno ugovaranje zdravstvene zaštite prema broju postupaka i izvršitelja.

Osim što žele raditi po zakonu, hrvatski liječnici žele raditi i po jasnim vremensko-kadrovskim normativima, što je temelj prvo kadrovske procjene samoga sustava, ali i temelj onoga čemu svi težimo, a to je ujednačavanje zdravstvene zaštite na dobrobit naših pacijenata, praćenje ishoda liječenja, podizanje kvalitete, ali i primjerenog nagrađivanja izvršitelja.

Rad prema normativima osigurava i primjereno praćenje učinkovitosti cijelog sustava i svakog pojedinca, a sigurno je bolji alat i za kontrolu radnog vremena od zelenih i crvenih čovječuljaka na desktopovima bolničkih računala. Hrvatski liječnici se ne boje normativa, nema razloga ni da ih se boji osiguravatelj ni Ministarsvo zdravstva, koje je u krajnjoj liniji i potpisnik dokumenta u kojem su definirani. Kao liječničke udruge nudimo suradnju u stalnom ažuriranju dokumenta, kao i njegovoj implementaciji u sustav.

S poštovanjem, SAMIJA ROPAR, dr. med.

specijalist kliničke citologije, OB Karlovac Savjetnica predsjednika HLK-a, članica Glavnog odbora HLS-a i članica Izvršnog odbora HUBOL-a samija66@gmail.com