KAPITAL / 07.02.2011 / PONEDELNIK
Kompanii / Pazari / Finansii
11
PO NAJAVATA NA NBM ZA NOV MONETAREN INSTRUMENT
17.03.2010 11 [ESTMESE^NITE ZAPISI ]E GI NAMALAT KAMATITE NA [TEDEWETO Podolgoro~nite zapisi na NBM }e gi primoraat bankite da gi namalat kamatite na depozitite i }e im go skratat profitot od investiraweto vo zapisi, najavuvaat bankarite BILJANA KRSTEVSKA krstevska@kapital.com.mk
oniskata kamatna stapka na {estmese~nite zapisi }e gi namali kamatnite stapki na depozitite, komentiraat bankarite po najavata na Narodnata banka na Makedonija (NBM) deka }e go vovede ovoj instrument od sredinata na mesecov. Otsega kamatata na {estmese~nite zapisi, a ne na ednomese~nite }e im bide referentna vo formiraweto na cenata po koja gi pozajmuvaat parite. Ekspertite, pak, najavuvaat deka {estmese~nite zapisi }e napravat zbrka vo kontroliraweto na makroekonomskata stabilnost, bidej}i }e si konkuriraat so {estmese~nite hartii od vrednost na Ministerstvoto za finansii. Kontrolata na inflacijata e samo mediumski paravan po koj guvernerot Petar Go{ev im ja soop{ti za bankarite nepovolnata vest. Bankarite tvrdat deka {estmese~nite zapisi }e bidat od malo fajde vo kontrolata na maloproda`nite celi. Osnovnata cel im e na bankite da im dadat drug instrument preku koj }e ja peglaat golemata razlika vo ro~nosta na kreditite i depozitite, na {to gi primoruva NBM. Do 2015 godina kreditite {to gi plasiraat bankite mora da bidat so ist rok na dostasuvawe kolku {to im se i depozitite. Celta e da se namali rizikot vo bankarskoto finansirawe. Gra|anite i firmite sega {tedat pokratkoro~no, a baraat i dobivaat zaemi so podolg rok na otplata. "Za da ja ispeglame razlikata mo`evme da gi koristime
P
GO[EV: NOVITE ZAPISI NEMA DA JA NAMALUVAAT LIKVIDNOSTA Od NBM velat deka parite {to }e gi vlo`uvaat bankite vo novite {estmese~ni zapisi }e im se priznavaat vo iznosite za ispolnuvaweto na propi{aniot limit za denarska i devizna likvidnost, a blagajni~kite zapisi i zadol`itelnata rezerva vo denari bankite }e mo`at da gi presmetuvaat samo za ispolnuvawe na denarskata likvidnost, a ne kako dosega i na deviznata. Toa prakti~no zna~i deka del od parite {to bankite dosega gi vlo`uvaa vo blagajni~ki zapisi sega }e mora da gi prensoa~at vo {estmese~nite zapisi, za da go odr`uvaat minimalnoto nivo i na likvidnost vo evra. Isto taka, dokolku nekoja banka ima potreba od tie pari {to se deponirani na smetka vo NBM kako {estmese~en depozit, mo`e da go razro~i i porano, me|utoa, }e dobie poniska kamata. Guvernerot Petar Go{ev uveruva deka ova ne zna~i deka saldoto na pari {to NBM go izvlekuva od bankarskiot sektor }e se zgolemi. “Noviot instrument }e ima neutralen efekt vrz vkupnata likvidnost vo ekonomijata. O~ekuvame bankite del od blagajni~kite zapisi da gi prenaso~at vo ovoj instrument, bidej}i NBM }e im go presmetuva kako instrument za obezbeduvawe na potrebnoto nivo i na devizna likvidnost. Na toj na~in, ostanatiot del od blagajni~kite zapisi }e dobie po~ista funkcija na instrument za izvlekuvawe na vi{okot likvidnost ili vbrizguvawe pari vo sistemot so raspi{uvawe zapisi”, izjavi Go{ev. parite od zadol`itelnata rezerva, denarskiot depozit vo NBM i parite od blagajni~kite zapisi, no ne i deviznata rezerva {to na ime na centralnata banka se ~uva vo stranstvo. So voveduvaweto na {estmese~nite zapisi, NBM ve}e ne dozvoluva da gi koristime 28-dnevnite zapisi za izedna~uvawe na ro~nosta na pasivata i aktivata. Taa funkcija ja dobivaat {estmese~nite. Zatoa, otsega tie, a ne ednomese~nite, }e bidat referentni vo formiraweto na cenata po koja }e go pozajmuvame kapitalot", velat bankarite. Prvite {estmese~ni blagajni~ki zapisi }e se prodavaat po cena od 1,84 otsto. Taa }e se formira od vrednosta na {estmese~nata osnovna kamata na Evropskata
MIROQUB [UKAROV
monetarna unija, EURIBOR plus 0,5 otsto. Osven za peglawe na razlikata me|u vremenskata razlika na kreditite i depozitite, blagajni~kite zapisi im slu`at na bankite i za ~uvawe na vi{okot pari, odnosno na parite {to gi nemaat investirano vo krediti, a ne smeat neograni~eno da gi ~uvaat kaj sebe. Ovoj vi{ok go investiraat i vo zapisite na Ministerstvoto za finasii. "Ednomese~nite zapisi pove}e ni odgovaraa za spravuvawe so vi{okot. Ponepovolno e nego da go ostavame zamrznato na {est meseci, bidej}i mo`ebi }e se otvori {ansa za investirawe. Od NBM velat deka re{enie za takva situacija e da gi razro~ime parite od {estmese~nite zapisi. Za toa
}e ni isplatat pomala kamata koja }e ja presmetuvaat po ednomese~nata EURIBOR, koja e mnogu poniska od {estmese~nata – reagiraat bankarite na koi denovive te{ko im se otvora{e usta za temata za podolgoro~ni blagajni~ki zapisi. Razbirlivo, bidej}i osven {to im se namaluva zarabotkata od ~uvaweto na pari vo zapisi, tie se pritisnati do yid da go poevtinuvaat kapitalot. Ekspertite, pak, stravuvaat deka {estmese~nite zapisi
МЕЃУБАНКАРСКИ КАМАТНИ СТАПКИ ОСНОВНИ КАМАТНИ СТАПКИ НА НБ
преку ноќ
1 нед.
1 мес.
3 мес.
Благајнички записи
4.00%
СКИБОР
2.69%
3.59%
4.32%
5.32%
Ломбарден кредит
5.50%
МКДОНИА
2.00%
Рочности
Извор: НБРМ
КАМАТНИ СТАПКИ НА ДЕНАРСКИ ДЕПОЗИТИ КАЈ ДЕЛОВНИ БАНКИ КУРСНА ЛИСТА
Рочност
Банка 3м
6м
12м
24м
5.50%
6.25%
6.50%
9.15%
9.65%
Среден курс Држава
Валута
во денари
Стопанска
36м
ЕМУ
евро
61.5056
Комерцијална
5.50%
6.50%
6.80%
9.60%
10.00%
САД
долар
45.1219
НЛБ Тутунска
5.00%
6.30%
6.70%
9.50%
9.70%
В.Британија
фунта
72.5987
Швајцарија
франк
47.4800
Канада
долар
45.7359
EUR
USD
GBP
CHF
Австралија
долар
44.8792
61.6
46
72.8
47.9
Извор: НБРМ
ДЕВИЗЕН КУРС ВО МЕНУВАЧНИЦИ
}e im gi ispome{a lon~iwata na NBM i Ministerstvoto za finansii vo odbranata na makroekonomskata stabilnost. "Prvo, nelogi~no e i pazarno diskutabilno da ima dva bezrizi~ni isti instrumenti koi paralelno }e se nudat na pazarot, a }e imaat razli~na cena. U{te pokontradiktorno e toa {to trezorskite zapisi i tie na centralnata banka }e si konkuriraat i }e gi oddale~uvaat dvete institucii od nivnata osnovna cel – da se kordiniraat za
PROFESOR NA UNIVERZITET NA JIE Prvo, nelogi~no e i pazarno diskutabilno da ima dva bezrizi~ni isti instrumenti koi paralelno }e se nudat na pazarot, a }e imaat razli~na cena. U{te pokontradiktorno e toa {to trezorskite zapisi i tie na centralnata banka }e si konkuriraat i }e gi oddale~uvaat dvete institucii od nivnata osnovna cel – da se kordiniraat za da ja kontroliraat stabilnosta i masata na pari preku koja }e ja dr`at pod uzdi inflacijata i devizniot kurs na denarot. da ja kontroliraat stabilnosta i masata pari preku koja }e ja dr`at pod uzdi inflacijata i devizniot kurs na denarot", veli Miroqub [ukarov, profesor na Univerzitetot na Jugoisto~na Evropa. Spored nego, NBM treba da gi otkupuva zapisite na Ministerstvoto za finansii za na toj na~in podobro da gi kontrolira cenite i denarot.