Strah od zatvaranja brojnih australskih tvrtki

Stručnjaci upozoravaju da bi se mogao dogoditi „velik porast” zatvaranja tvrtki uslijed poteza Australske �inancijske uprave (ATO) koja je odlučila početi naplaćivati sve veće dugove.

Mnoge tvrtke trude se podalje zadržati naplatu dugova u trenutku kada je ATO odlučio utjerati dugove koji se se nagomilali tijekom pandemije. ATO i ostali kreditori predstavljaju najveću „prijetnju” malim i srednjim tvrtkama koje se bore s problemima likvidnosti, navodi organizacija Insolvency Australia, koja je upravo objavila najnovije podatke Indeksa korporativne solventnosti.

Ova vijest objavljena je nakon što je popularna pekarnica Barretts Bakery iz Zapadne Australije stavljena pod vanjsku upravu nakon što se njen dug prema poreznoj upravi nagomilao na 2 milijuna dolara. Upravu nad lancem pekarnica preuzela je vanjska uprava, radi se o lancu pekarnica koje su otvorene u Perthu 27. srpnja 1998., stoji u javnoj obavijesti na stranicama AISC-a.

Godišnji korporativni indeks insolventnosti otkrio je da je primijećen porast od 57% na nacionalnoj razini u broju termina za preuzimanje upravaljanja nad tvrtkama kako bi im se pomoglo izaći iz �inancijskih problema u četvrtom kvartalu �inancijske godine 2022/2023. U izvješću koje objavljuje Insolvency Australia, a pod sponzorstvom tvrtke G&H Financial, navodi se da je za 3008 tvrtki imenovan upravitelj u usporedbi s ranijim razdobljem kada je bilo 1921 tvrtki pod vanjskom upravom. Organizacija Insolvency Australia te član partner u PKF Petr Vrsecky izjavljuju da se brojne tvrtke diljem zemlje nalaze u riziku od problema uslijed nagomilanih dugova.

„One se nalaze u obliku takozvanih 'zombi' tvrtki koje su prestale funkcionirati, ali ne rješavaju svoj kraj”, navodi Vrsecky. „Postoje i druge koje i dalje funkcioniraju, no imaju problema spojiti kraj s krajem uz dodatne �inancijske obveze.” Dodao je da će veći broj direktora tvrtki biti prisiljen „suočiti se s istinom” ako tvrtke ne budu mogle plaćati svoje dugove, ATO ima pravo izdati obavijest o kaznama kako bi potraživao nenaplaćeni dug.

Vrsecky dodaje kako su pandemijske mjere koje su provodile federalna i državne vlade donijele situaciju u kojoj su se tvrtke oslanjale na �inancijsku potporu kako bi tijekom tog teškog vremena ostale stabilne. „Tijekom pandemije bilo je mnogo različitih potpora tako da su tvrtke postale ovisne o njimna poput ovisnosti o šećeru”, rekao je. „Isplate kroz programe Job-keeper i nemogućnost naplate dugova od strane kreditora omogućili su nekim organizacijama da prežive ne naglašavajući potrebu za donošenje promjena koje su potrebne ili unaprjeđenja kako bi se izašlo na kraj s novonastalim izazovima. Stoga se nakupio ovaj dug.”

Novi Južni Wales ima najveći broj propalih tvrtki u �inancijskoj godini 2022/2023. s 1169 prijavljenih stečajeva.

U Tasmaniji je zabilježen najveći postotni porast na 133 posto nakon što je 21 tvrtka propala u usporedbi s njih devet tijekom prethodne �inancijske godine. U Viktoriji je propalo 889 tvrtki, dok je insolventnost u Queenslandu tijekom 2022/2023. prijavilo

539 tvrtki. U Južnoj Austaliji u stečaj je otišlo 111 tvrtki te svega 54 u ACT-u. Broj stečajeva u Sjevernom Teritoriju ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu, gdje je propalo 10 tvrtki.

Direktor organizacije Insolvency Australia rekao je da bi se i mnoge druge tvrtke mogle suočiti s nelikvidnošću tijekom idućih mjeseci budući da je ATO izrazio namjeru naplatiti sva dugovanja. „Bila je ovo teška godina tijekom koje smo zabilježili povećanje broja prijava stečajeva i sudski pokrenutih postupaka oporavka tvrtki, posebice tijekom proteklog kvartala”, rekao je Gammon. „Tijekom prošle godine mnogo se raspravljalo o nadolazećem valu insolventnosti. Sve je počelo s nekoliko slučajeva i sada se nakupila cijela gomila nelikvidnosti budući da su gospodarski pritisci i utjerivanje dugova od strane ATO-a doprinijeli ovoj situaciji. Osim u proteklom kvartalu, primijetili smo i povećanje broja sudski pokrenutih zatvaranja tvrtki od strane četiri velike banke, što znači da bi idućih nekoliko mjeseci mogli biti prepuni izazova.”

Vrsecky govori kako su trajni učinci pandemije nešto što će trajati najmanje dodatnih 12 mjeseci za mnoge tvrtke. „Smatram da je pandemija promijenila način na koji tvrtke rade i da su problemi s nabavom i razna ograničenja uvelike otežali situaciju za mnoge tvrtke”, rekao je. „Nitko nije smio naplaćivati nastale dugove pa su se oni zasigurno nakupili tijekom vremena. Izazov koji nas očekuje jest nastaviti voditi pro�itabilnu tvrtku istovremeno plaćajući nagomilani dug na smisleni način. Vjerojatno nas očekuje dodatnih 12 mjeseci prije negoli budemo mogli reći da smo platili dugove koji su se nagomilali tijekom pandemije.”

S iznimkom Sjevernog Teritorija, sve ostale države i teritoriji bilježe porast broja tvrtki u stečaju u udnosu na prethodnu �inancijsku godinu. Stručnjak za stečajeve i partner u tvrtci Jirsch Sutherland, Chris Baskerville rekao je da očekuje porast broja stečajeva u drugoj polovici kalendarske godine 2023. „Porast službenih termina radi nelikvidnosti izravno se može pripisati akciji naplate duga od strane ATO-a”, rekao je Baskerville koji je ujedno i član organizacije Insolvency Australia. „Utjerivanje nagomilanih dugova dosegnulo je, ako ne i premašilo, predpandemijske razine. Čini se da ATO nije sklon postizanju dogovora oko postupne otplate dugova, posebice onima koji predlažu vraćanje duga tijekom razdoblja duljeg od dvije godine.”

John Morgan, direktor i osnivač tvrtke za savjetovanja u slučaju stečaja BCR Advisory, upozorio je da će ovi najnoviji problemi s kojima se suočavaju tvrtke kao rezultat odluke o povećanju kamatne stope od strane središnje banke Reserve Bank of Australia (RBA), nastaviti igrati veliku ulogu u �inancijskim ograničenjima tvrtki.

Unatoč 12 povećanja kamatne stope od svibnja 2022., kućanstva se trebaju pripremiti za daljnja povećanja kamatne stope nakon što je RBA potvrdio da ne može isključiti dodatna povećanja kamatnih stopa.

Nagomilani dug, poznatiji pod terminom „legacy debt”, je dug koji se nalazi iznad razine očekivane u odnosu na kretanje BDP-a i in�lacije.”